Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za Ocjenu o …...Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat „Izgradnja poslovne zgrade

METIS d.d.

Kukuljanovo 414,

51 227 Kukuljanovo

Odjel stručnih poslova zaštite okoliša i procjene rizika

Tel:

e-mail: [email protected]

travanj, 2019.

Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za Ocjenu o potrebi

procjene utjecaja na okoliš za zahvat

„Izgradnja poslovne zgrade s ribogojilištem i

administrativnim prostorom na k.č. br. 1776/14 k.o.

Lovas“

T2-COM d.o.o.

„Izgradnja poslovne zgrade s ribogojilištem i administrativnim prostorom na k.č. br. 1776/14 k.o. Lovas“

METIS d.d., Odjel stručnih poslova zaštite okoliša i procjene rizika; Kukuljanovo 414, 51 227 Kukuljanovo; e-mail: [email protected]

2

Naručitelj: T2-COM d.o.o., Dalmatinska 7, 32 000 Vukovar

Naziv dokumenta: Elaborat zaštite okoliša

Podaci o izrađivaču: METIS d.d., Odjel stručnih poslova zaštite okoliša i procjene rizika

Kukuljanovo 414, 51 227 Kukuljanovo

Oznaka dokumenta: DOK/2018/0090

Voditelj izrade: Morana Belamarić Šaravanja, dipl. ing. bio., univ. spec. oecoing.

Stručni suradnici: Ivana Dubovečak dipl.ing.biol.-ekol.

Domagoj Krišković dipl.ing.preh.teh.

Daniela Krajina dipl. ing. biol. - ekol.

Ostali:

Metis d.d. Lidija Maškarin struč.spec.ing.spec.

Snježana Božić Pajić mag.iur

Mirna Perović Komadina mag.educ.polytech. et. inf.,

univ.spec.oecing

Vedran Savić struč.spec.ing.spec.

Vanjski suradnici: Marko List mag. ing. agr.

Datum izrade: travanj, 2019.

mailto:[email protected]


METIS d.d., Kukuljanovo 414, 51 227 Kukuljanovo; e-mail: [email protected] 3

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................ 7

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................ 9

2.1 Opis glavnih obilježja zahvata....................................................................................................... 9 2.1.1. Oblik, veličina i smještaj građevne čestice ................................................................................. 9 2.1.2. Namjena i dimenzije građevine .................................................................................................... 9

2.2 Opis obilježja procesa proizvodnje .............................................................................................. 9 2.2.1. Recirkulirajući sustavi za akvakulturu (RAS) – princip rada i dizajn ....................................... 9 2.2.2. Karakteristike planiranog uzgoja smuđa na lokaciji zahvata .................................................. 15 2.2.3. Infrastruktura ................................................................................................................................. 23 2.2.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces. ..................................................... 25 2.2.5. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš. ..... 25

2.3 Prikaz varijantnih rješenja ........................................................................................................... 27

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................ 28

3.1 Naziv jedinice regionalne i lokalne samouprave te naziv katastarske općine ................... 28

3.2 Lokacija zahvata ............................................................................................................................ 28

3.3 Podaci iz relevantnih prostornih planova ................................................................................. 29

3.4 Meteorološke i klimatološke značajke ....................................................................................... 32

3.5 Očekivane klimatske promjene ................................................................................................... 32

3.6 Geološke, litološke i hidrogeološke značajke .......................................................................... 38

3.7 Seizmičnost područja ................................................................................................................... 40

3.8 Pedološke značajke ...................................................................................................................... 42

3.9 Vodna tijela na području planiranog zahvata ........................................................................... 43

3.10 Poplavnost područja ..................................................................................................................... 49

3.11 Zone sanitarne zaštite .................................................................................................................. 52

3.12 Prikaz zahvata u odnosu na kulturno povijesne cjeline i građevine .................................... 52

3.13 Prikaz zahvata u odnosu na ekološku mrežu, zaštićena područja prirode i staništa ....... 52 3.13.1. Ekološka mreža ............................................................................................................................ 52 3.13.2. Zaštićena područja prirode .......................................................................................................... 53 3.13.3. Staništa .......................................................................................................................................... 53 3.13.4. Rezervat biosfere MaB Mura – Drava – Dunav ....................................................................... 55

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................... 57




4.1 Sažeti opis mogućih značajnijih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja

okoliša ............................................................................................................................................ 57 4.1.1. Utjecaj na zrak .............................................................................................................................. 57 4.1.2. Utjecaj na vode ............................................................................................................................. 57 4.1.3. Utjecaj na tlo .................................................................................................................................. 60 4.1.4. Utjecaj buke ................................................................................................................................... 61 4.1.5. Utjecaj na zaštićena područja prirode ....................................................................................... 61 4.1.6. Utjecaj na ekološku mrežu .......................................................................................................... 61 4.1.7. Utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada ......................................................................... 61 4.1.8. Utjecaj klimatskih promjena ........................................................................................................ 62 4.1.9. Utjecaj akcidentnih situacija ........................................................................................................ 62 4.1.10. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ........................................................................ 63

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA . 64

6. IZVORI PODATAKA .............................................................................................................. 65

7. PRILOZI ..................................................................................................................................... 67

7.1 Prilog 1. Ovlaštenje tvrtke Metis d.d. za izradu elaborata i stručnih podloga u zaštiti

okoliša ............................................................................................................................................ 67

7.2 Prilog 2. Situacijski prikaz lokacije zahvata .............................................................................. 71

7.3 Prilog 3. Tlocrt prizemlja .............................................................................................................. 72

7.4 Prilog 4. Tlocrt kata ....................................................................................................................... 73

7.5 Prilog 5. Prikaz pročelja ............................................................................................................... 74

7.6 Prilog 6. Mišljenje Službe za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko –

srijemske županije ........................................................................................................................ 75




POPIS TABLICA

Tablica 1. Spremnici vode u rastilištu __________________________________________________________ 17

Tablica 2. Tablica parametara u rastilištu. _______________________________________________________ 17

Tablica 3. Spremnici vode za uzgoj. ___________________________________________________________ 18

Tablica 4. Tablica parametara u uzgoju _________________________________________________________ 19

Tablica 5. Prosječan sastav hrane ovisno o veličini pelete. __________________________________________ 20

Tablica 6. Pregled svih instaliranih spremnika vode. _______________________________________________ 20

Tablica 7. Vrste i količine tvari koje ulaze u proces. _______________________________________________ 25

Tablica 8. ________________________________________________________________________________ 26

Tablica 9. Svojstva kartirane jedinice tla na području planiranog zahvata _______________________________ 42

Tablica 10. Osnovni podaci o grupiranom vodnom tijelu podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA ____________________________________________________________________ 45

Tablica 11. Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda ___ 45

Tablica 12. Količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda _ 46

Tablica 13. Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnoj vodi ______ 46

Tablica 14. Količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnoj vodi _____ 46

Tablica 15. Kemijsko stanje tijela podzemne vode ________________________________________________ 47

Tablica 16. Količinsko stanje tijela podzemne vode _______________________________________________ 47

Tablica 17. Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA ______ 47

Tablica 18. Karakteristike vodnog tijela CDRN0122_001 Dunav ______________________________________ 48

Tablica 19. Stanje vodnog tijela CDRN0122_001 Dunav ___________________________________________ 49

Tablica 20. Specifikacije područja ekološke mreže. _______________________________________________ 52

POPIS SLIKA

Slika 1. Recirkulirajući akvatični sustav (RAS). ___________________________________________________ 10

Slika 2. Koncept recirkulacijskog akvatičnog sustava. ______________________________________________ 10

Slika 3. Shema farmskog uzgoja smuđa u sustavu RAS. ___________________________________________ 11

Slika 4. Dizajn RAS-a s okruglim spremnicima. ___________________________________________________ 12

Slika 5. Biofilter ___________________________________________________________________________ 12

Slika 6. Slika mehanizma biofiltra _____________________________________________________________ 13

Slika 7. Prikaz proizvodnih jedinica u prizemlju objekta ribogojilišta. ___________________________________ 16

Slika 8. Dijagram rasta smuđa prema težini i vremenima u danima. ___________________________________ 19

Slika 9. Zaslon za tri neovisne tehnološke jedinice. _______________________________________________ 21

Slika 10. Lokacija postrojenja u Vukovarsko – srijemskoj županiji, izvor: geoportal.dgu.hr. _________________ 28

Slika 11. Uže okruženje lokacije zahvata, izvor: Google Earth. _______________________________________ 29

Slika 12. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Namjena i korištenje površina PPUO Općine Lovas _____________ 30

Slika 13. Izvod iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, PPUO Općina Lovas __________ 31




Slika 14. Promjena srednje godišnje temperature zraka (°C) u odnosu na razdoblje P0 u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom prema scenariju RCP 4.5. ________________________________________ 34

Slika 15. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na razdoblje P0 u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom prema scenariju RCP4. ________________________________________ 34

Slika 16. Promjena srednje godišnje maksimalne brzine vjetra na 10 m (m/s) u odnosu na razdoblje P0 u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom prema scenariju RCP4. _______________________ 35

Slika 17. Promjena broja sušnih razdoblja u odnosu na razdoblje P0 u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom prema scenariju RCP4. _______________________________________________________ 36

Slika 18. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za područje planiranog zahvata za povratni period 95 godina _______________________________________________________________________________________ 40

Slika 19. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za područje planiranog zahvata za povratni period 475 godina. _______________________________________________________________________________________ 41

Slika 20. Ekosustavi prema EUNIS klasifikaciji u širem okruženju planiranog zahvata (izvor: ENVI atlas okoliša, envi.azo.hr.) ______________________________________________________________________________ 43

Slika 21. Vodna tijela na području planiranog zahvata, izvor: Hrvatske vode. ____________________________ 44

Slika 22. Izvod iz karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja, izvor: Hrvatske vode. ____________ 51

Slika 23. Izvod iz karte ekološke mreže , Izvor: WFS, WMS servis Državnog zavoda za zaštitu prirode. _______ 53

Slika 24: Izvod iz karte staništa, Izvor: WFS, WMS servis Državnog zavoda za zaštitu prirode. _____________ 55

Slika 25: Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav. _______________________________________________ 56

Slika 26. Izlučivanje dušika i fosfora iz uzgoja riba (Izvor: A Guide to Recirculation Aquaculture An introduction to the new environmentally friendly and highly productive closed fish farming systems, Edition 2015, FAO, 2015.). 59




1. Uvod

Predmet Elaborata zaštite okoliša uz Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš je zahvat „Izgradnja

poslovne zgrade s ribogojilištem i administrativnim prostorom na k.č.br. 1776/14 k.o. Lovas“

Nositelj zahvata je tvrtka T2 - COM d.o.o. Podaci o nositelju zahvata dani su u nastavku.

Nositelj zahvata: T2-COM d.o.o.

Sjedište: Ulica Dalmatinska 7, 32 000 Vukovar

OIB: 13410440033

Tel: +385 99 730 9731

Odgovorna osoba: Goran Terzić, direktor

Kontakt osoba: Zijad Hadzić, voditelj službe sigurnosti i zaštite

Kontakt osoba, broj telefona: +385 098 268 263

Kontakt osoba, e-adresa: [email protected]

Investitor T2 COM d.o.o. planira izgraditi poslovnu zgradu ribogojilište s administrativnim prostorom u naselju Lovas

na adresi Gospodarska ulica, k.č. 1776/14 k.o. Lovas. Namjena građevine bit će uzgoj ribe smuđa u zatvorenom

kapaciteta 50 t godišnje. Za potrebe vodoopskrbe tehnološkom vodom na lokaciji zahvata planirana je izvedba

zdenca.

Za zahvat je izrađena sljedeća dokumentacija:

− Glavni projekt Poslovna zgrada: ribogojilište s administrativnim prostorom, 42/18, H.Z.projekt d.o.o.,

Osijek, siječanj 2019.

− Program izvedbe istražno-eksploatacijskog zdenca Zlo-1/19 za potrebe vodoopskrbe ribogojilišta kod

Lovasa, Vodovod-hidrogeološki radovi d.o.o. Osijek, ožujak 2019.

U postupku ishođenja lokacijske dozvole dobiveni su sljedeći posebni uvjeti:

- Sanitarno - tehnički uvjeti i uvjeti zaštite od buke, KLASA: 540-02/19-03/629, URBROJ: 534-07-4-3-6/1-

19-2, od 21.01.2019. (Ministarstvo zdravstva, Uprava za sanitarnu inspekciju, Sektor županijske

sanitarne inspekcije, Služba za istočnu Hrvatsku, Ispostava Vukovar).

- Posebni uvjeti za izgradnju poslovne zgrade - ribogojilište s administrativnim prostorom na k.č.br.

1776/14 k.o. Lovas, Komunalije d.o.o., Ur.br. 85/19, 05.02.2019.

- Prethodna Elektroenergetska suglasnost (PEES) broj 400900- 190149-0012, HEP Operator

distribucijskog sustava d.o.o. ELEKTRA VINKOVCI.

Prema Prilogu III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) i sukladno mišljenju Službe za

prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko – srijemske županije (KLASA: 612-097/2019-07/8, Urbroj:

2196/1-14-01-19-4, Vukovar, 1. veljače 2019. godine u Prilogu 6.) predmetni zahvat pripada skupini zahvata pod

točkom

6. Ostali zahvati navedeni u Prilogu II. i III., koji ne dosižu kriterije utvrđene u tim prilozima, a koji bi mogli imati

značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata

procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji mišljenjem uzimajući u obzir kriterije iz Priloga V. Uredbe, odnosno u

postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Stoga je za planirani zahvat potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.




Na temelju navedenog, a za potrebe daljnjeg postupka ishođenja Rješenja o provedenom postupku ocjene o potrebi

procjene utjecaja zahvata na okoliš od Vukovarsko – srijemske županije, nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu

o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čiji je sastavni dio i ovaj Elaborat zaštite okoliša.

Predmetni Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka Metis d.d., Kukuljanovo, koja je sukladno Rješenju Ministarstva

zaštite okoliša i energetike (Klasa: UP/I 351-02/17-08/38, Urbroj: 517-06-2-1-1-17-2 od 14. veljače, 2018. godine)

ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, pod točkom 1. Priprema i obrada dokumentacije uz zahtjev

za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Navedeno Rješenje Ministarstva nalazi se u Prilogu 1.




2. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

2.1 Opis glavnih obilježja zahvata

2.1.1. Oblik, veličina i smještaj građevne čestice

Poslovna zgrada za uzgoj ribe s pratećim sadržajem izgradit će se na k.č.br. 1776/14 u k.o. Lovas. Površina parcele

iznosi 7.065 m2 i nalazi se u poslovnoj zoni u Gospodarskoj ulici.

2.1.2. Namjena i dimenzije građevine

Namjena planirane građevine je uzgoj slatkovodne ribe - smuđ. Za ovu namjenu potrebno je izgraditi halu dimenzija

oko 54,0 x 22,0 m. Hala će se izgraditi čeličnim profilima IPE, obložiti termo panelima debljine 10 cm; zidnim i

krovnim, a pod će se izvesti armirano - betonski toplinski izolira XPS-om d = 10 cm. Hala će biti prizemna i

jednobrodna u dijelu uzgajališta ribe, a krov dvostrešan nagiba 12°. U drugom dijelu gdje su spremišta i

administrativni prostori građevina će biti etažna Pr+1 s ravnim krovom. Međukatna konstrukcija i ravni krov su

armirano - betonske konstrukcije. Situacijski prikaz lokacije zahvata, tlocrti prizemlja i kata te prikaz pročelja dani

su u Prilozima 2. – 5.

2.2 Opis obilježja procesa proizvodnje

Smuđ (Sander lucioperca) vrsta je ribe iz slatkovodnih i bočatih staništa u zapadnoj Euroaziji. Popularna je riba za

lov i uvedena je u razne lokalitete izvan svog izvornog područja. Niski sadržaj masti (1 - 2 %), visoko asimilirani

proteini i profinjen okus mesa smuđa visoko je cijenjen od strane dijetetičara. Trenutno je na tržištu prisutan smuđ

koje love ribari, uglavnom iz istočne Europe. U planiranoj građevini smuđ će se uzgajati tehnikom recirkulirajućeg

akvatičnog sustava (RAS). Uzgojena riba će se smrzavati, pakirati te prodavati na tržištu.

2.2.1. Recirkulirajući sustavi za akvakulturu (RAS) – princip rada i dizajn

Recirkulacijski akvatični sustavi novi su i jedinstveni način uzgoja riba pri velikim gustoćama u zatvorenim bazenima

s potpuno kontroliranim uvjetima uzgojne sredine. RAS po svom načinu rada odgovora na sve veća ekološka

ograničenja, a posebice u zemljama s ograničenim pristupom vodi.

Prednosti RAS-a:

- smanjena potrošnje vode,

- smanjenje utroška energije za zagrijavanje vode,

- bolje mogućnosti za upravljanje otpadom te recikliranjem hranjivih tvari.

Riba za uzgoj u RAS-u mora imati sve potrebne uvjete da ostane zdrava i normalno raste: kontinuiranu opskrbu

čistom vodom, optimalnu temperaturu i dovoljnu količinu otopljenog kisika za normalan rast i uzgoj.

Na Slici 1. dan je prikaz recirkulirajućeg akvatičnog sustava.




Slika 1. Recirkulirajući akvatični sustav (RAS).

Funkcionalni dijelovi RAS-a uključuju:

1. Spremnik

2. Mehanički (drum) filter

3. Biofilter

4. Oksigenizator

5. Pumpe za cirkulacijsku vode

6. UV filter

Ovisno o vrsti temperature i odabranoj vrsti ribe sustav za grijanje vode je neophodan. Na sljedećoj slici prikazan

je koncept recirkulacijskog akvatičnog sustava.

Slika 2. Koncept recirkulacijskog akvatičnog sustava.




Zatvoreni sustav

Slika 3. prikazuje shemu farmskog uzgoja smuđa.

Slika 3. Shema farmskog uzgoja smuđa u sustavu RAS.

Sustavi sa spremnicima odnose se na reciklirajući (zatvoreni) sustav, jer ponovno koriste istu vodu. Niti jedan

sustav nije u potpunosti zatvoren jer se voda mora povremeno zamijeniti zbog gubitka isparavanjem ili zbog

ispuštanja otpadnog materijala. Promjena vode je također potrebna jer niti jedan filter nije 100 % učinkovit ipak,

RAS može raditi učinkovitije s povremenim dodavanjem relativno male količine vode na dnevnoj ili tjednoj bazi (ili

ovisno o dogovorenom tjednom ili dnevnom rasporedu). RAS više odgovara toplovodnim ribama poput smuđa koje

mogu tolerirati nižu kvalitetu vode i više temperature.

Uzgojni spremnik

Spremnici za uzgoj akvakultura su kapaciteta od 2.000 do 2.000.000 litara. Riba se može uzgajati u spremnicima

gotovo svih oblika i veličina. Spremnici su obično pravokutnog, okruglog ili ovalnog oblika. Veličina spremnika ovisi

o: količinu zalihe odabrane vrste, opskrbi vodom, kvaliteti vode i ekonomske okolnosti. Spremnik mora biti

projektiran kako bi odgovarao kapacitetima ostalih komponenti sustava, posebno veličini biofiltera i grijača kako bi

svi dijelovi sustava bili sinkronizirani.

TANK

BIOFILTAR

KISIK

Mehanička

filtracija

Denitrifikacija

UV filtracija

Svježa voda




Slika 4. Dizajn RAS-a s okruglim spremnicima.

Biofiltracija

Biološki filter (biofilter) je sastavljen je od medija (valovite plastične folije ili kuglice ili zrnaca pijeska), iznad kojeg

se nalazi tanki sloj bakterija. Bakterije omogućavaju otpadni tretman uklanjajući zagađivače. Dva osnovna

onečišćivača vode koja treba ukloniti su:

− riblji otpad (toksični spojevi amonijaka) izlučen u vodi

− čestice nepojedene riblje hrane.

Biofilter je mjesto gdje korisne, tj. djelotvorne, bakterije uklanjaju (detoksiciraju) riblje izlučevine, prije svega

amonijak. Nitrifikacija je dvostupanjski aeroban postupak obrade u kojem se odvija oksidacija amonijaka u nitrat

preko nitrita. Ugljikov dioksid i amonijak nastaju u otpadnoj vodi hidrolizom složenih organskih sastojaka, kao što

su bjelančevine ili aminokiseline otopljene u vodi ili je amonijak nastao endogenom respiracijom stanične biomase.

Biofilter, u svom najjednostavnijem obliku, je kotač, cijev ili okvir koji je ispunjen medijem koji daje veliku površinu

na kojoj nitrifikacijske bakterije mogu rasti.

Slika 5. Biofilter

Veličina biofiltera direktno određuje kapacitet riba u sustavu. Veći biofilteri imaju veći kapacitet uklanjanja amonijaka

i mogu podržati veću proizvodnju ribe. Biofilter mora osigurati veću površinu za naseljavanje nitrifikacijskih,




nitrificirajućih bakterija. Treba se omogućiti velika površina za razvoj i održavanje bakterijske populacije u

adekvatnoj gustoći da se smanji opterećenje otpadnih tvari (amonijak) koje se izlučuju iz riblje populacije u

spremnik. Bitno je da voda koja teče kroz biofilter direktno dođe u kontakt s tankim slojem bakterija koji rastu na

površini medija tijekom dovoljnog vremenskog razdoblja kako bi bakterije pretvorile toksični NH3 i NO2 do manje

toksičnog NO3. Pažljivi izračun brzine protoka (vrijeme kontakta) i veličine (volumen i dubina biofiltra) su ključni

elementi. Biofilterski mediji mogu biti plastični, od stiropora ili staklenih kuglica, pijeska, šljunka ili sličnog materijala

koji opskrbljuje veliku površinu. Kvaliteta i količina površine medija predviđenih nitrificirajućih bakterija su važne

odrednice za učinkovitost biofiltera.

Slika 6. Slika mehanizma biofiltra

Oksigenizator

Uspješna proizvodnja ribe ovisi o dobrom upravljanju kisikom. Dodatak kisika u čistom obliku ili kao atmosferski

zrak (aeracija) neophodno je za preživljavanje (respiraciju) riba koje se drže u velikim gustoćama, aerobnih,

nitrificirajućih bakterija na biofiltrima i za razgradnju (oksidaciju) organskih otpadnih proizvoda. Osiguravanje

dovoljno kisika kako bi se ribe i bakterijska populacija održale zdravima i da bi se uskladile s biokemijskom

potražnjom za kisikom od kritične je važnosti. Niske razine kisika smanjuju rast, cikluse hranjenja i općenito

proizvodnju ribe. Količina kisika potrebna u RAS-ovima ovisi o brojnim faktorima. Potražnja za kisikom u direktnoj

je vezi s gustoćom riba u spremnicima, stopom hranjenja, temperaturom vode, protokom i nitrifikacijom. Povećanje

koncentracije kisika putem ubrizgavanja, aeracijom, i povećanjem protoka vode (povećanje vremena izmjene) su

načini kako da se poveća gustoća (prihvatni kapacitet) ribe koja se može držati u spremnicima određene veličine.

Ventilatori mogu biti efektivno korišteni za opskrbu kisika, ali također i za mehaničko (automatsko) rotiranje.

Vodena cirkulacijska pumpa

RAS je povezan s vodom recirkuliranjem iz spremnika kroz pumpu za filtriranje. Protok tipičnog recirkuliranja iznosi

od 20 do 35 litara u minuti po kilogramu dnevnog obroka hrane. Općenito, pumpa vode ili ventilator zraka koji

pokreće cirkulacijsku pumpu je glavni izvor potrošnje energije. Neadekvatan cirkulacijski sustav dovodi do brzog

pogoršanja kvalitete vode u spremniku RAS-a.




UV lampe

UV lampe su vrlo koristan i sve češće prisutan dio opreme. Djelovanje UV lampe na vodu je dezinfekcijsko,

algicidno, baktericidno i viricidno. Princip rada sastoji im se od djelovanja ultraljubičastog svijetla na vodu koja

prolazi kroz lampu. Izvor ultraljubičastog svijetla zatvoren je kod UV lampi unutar zatvorenog kućišta, a tok vode u

potpunosti je odvojen od same UV žarulje i teče kroz prozirne staklene cijevi, što omogućava djelovanje

ultraljubičastog svijetla na vodu. Lampe se mogu spajati u seriju s vanjskim filtrima ili direktno pomoći vlastite pumpe

adekvatnog protoka vode.

Kakvoća i potrebna količina vode

Tradicionalni sustavi za intenzivni uzgoj ribe koriste tekuću vodu iz dva razloga:

- za prijenos kisika do ribe

- za nošenje otpada proizvedenog u sustavu (metabolički nusproizvodi i ostali materijali) kako se ne bi nakupljali

u ili oko ribnjaka do neželjenih razina

Jedna od glavnih prednosti intenzivnih recirkulacijskih sustava je sposobnost upravljanja vodenim okruženjem i

kritičnim parametrima kakvoće vode kako bi se optimiziralo zdravlje i rast ribe. Kritični parametri su: temperatura,

otopljene tvari, pH, koncentracija otopljenog kisika, amonijaka, nitrata, CO2 i lužnatost. Svaki parametar je važan,

ali ono što utječe na zdravlje i stopu rasta ribe je međudjelovanje svih parametara. Koncentracije bilo kojega

parametra koje bi bile bezopasne u jednoj situaciji mogu biti toksične u drugoj situaciji. Ukoliko se pojave problemi

pri prozračivanju i otplinjavanju, razina ugljikova-dioksida biti će visoka dok će u isto vrijeme razina otopljenog kisika

pasti. Rezultat ovakve situacije je ne samo manjak kisika, nego i smanjena sposobnost riba za korištenje dostupnog

kisika. Visoka razina ugljičnog dioksida u vodi utječe na krvni kapacitet za transport kisika kod riba, što pogoršava

stres izazvan niskom razinom otopljenog kisika. Promjene okolišne temperature utječu na promjenu biokemijskih

reakcija kod riba, što dovodi do različitih metaboličkih promjena i različite potrošnje kisika. Kod nižih raspona

podnošljive temperature ove promjene se smanjuju. Kako se temperatura vode povećava ribe postaju aktivnije i

troše više otopljenog kisika, dok istovremeno proizvode više ugljičnog dioksida i drugih izlučevina, kao što su

amonijak. Te promjene povećanja potrošnje potrebnih elemenata i proizvodnja štetnih elemenata mogu imati

izravan učinak na cjelokupno zdravlje i opstanak riba ako se dozvoli da ti parametri pređu nominalne vrijednosti.

Ako se parametri ne isprave, riba će doživjeti određenu količinu stresa. Čak i niske razine stresa mogu imati

negativne dugoročne posljedice u obliku smanjenog rasta ili pak smrtnost zbog oportunističkih organizama koji

koriste učinke stresa kod riba Tijekom početnog procesa izbora adekvatnog mjesta za izgradnju objekta, jedan od

najkritičnijih faktora je uzeti u obzir dostupnost adekvatne vodoopskrbe. Količina potrebne vode ovisit će o nekoliko

čimbenika kao što su: vrsta uzgoja, gustoća, praksa upravljanja, tehnologija proizvodnje te stupanj prihvatljivog

rizika.

Dostatne količine vode potrebne su za rutinsko punjenje spremnika u razumnom roku (24 - 48 sati), za osiguravanje

rutinskog ili hitnog ispiranja spremnika, za ispiranje pješčanih filtera, ispiranje i čišćenje objekta. Najvažnije je imati

dovoljno vode na raspolaganju za pružanje 10 % izmjene vode od ukupnog volumena sustava po danu. Osim

minimalnog volumena vode potrebnog za razmjenu, dodatna količina „nove“ vode potrebne za bilo koji sustav

izravno ovisi o stupnju ponovne uporabe ili recikliranja „stare“ vode koja je već dostupna u sustavu.

Postoje tri kategorije sustava za ponovnu upotrebu vode: sustavi u kojima se voda može ponovno serijski koristiti,

sustavi u kojima se voda djelomično ponovno koristi i potpuno recirkulacijski sustavi. Sustavi u kojima se voda

djelomično ponovno koristi koriste veći postotak ukupnog volumena sustava nego serijski, a potpuno recirkulacijski

sustavi koriste veći postotak ukupnog volumena sustava nego djelomični. Stupanj ponovne uporabe vode utječe

na stopu trošenja, tj. akumulaciju, važnih parametara kakvoće vode. Što je stopa ponovne uporabe vode veća to

je za takvu vodu potrebno više postupaka kako bi se vratila kvaliteta vode s ciljanim parametrima. Najvažniji

ograničavajući čimbenik koji određuje gustoću ribe uzgojene u sustavu je koncentracija otopljenog kisika.




Sljedeći najvažniji faktori su količine neioniziranog amonijaka i razine otopljenog ugljičnog dioksida. Ova dva

parametra međusobno su povezana. To je zbog izravnog učinka kojeg otopljeni ugljikov dioksid ima na pH te zbog

odnosa pH na toksičnost amonijevog-nitrata. Kako se razina otopljenog ugljičnog dioksida smanjuje, pH se

povećava, što pak povećava toksičnost ukupnog amonijevog-nitrata u sustavu. Odabrani sustav za ponovno

korištenje vode mora moći održavati potrebnu razinu otopljenog kisika, istovremeno držati količinu otopljenog

ugljičnog dioksida, neioniziranog amonijaka i pH ispod njihovih graničnih vrijednosti. Dodavanjem kisika voda se

može koristiti iznova u sljedećem protočnom odjeljku dok u konačnici akumulirana razina amonijaka ne postane

prevelika.

Ovaj jednostavni koncept značajno je povećao protočnu proizvodnju, unatoč višoj cijeni izgradnje sustava, zbog

potrebe za sofisticiranijim sustavima za oksigenaciju i praćenje. U protočnim sustavima ima više ribe koja može biti

ugrožena, te je time gospodarski rizik veći. Sustavi u kojima se voda djelomično ponovno koristi su alternativni

sustavi koji mogu izdržati visoke proizvodne gustoće na manje od 20 % ukupnog toka koji bi bio potreban za uzgoj

iste količine ribe u sustavima u kojima se voda može ponovno serijski koristiti. Ti sustavi odvajaju kruti otpad od

glavne petlje za recirkuliranje vode pomoću sustava dvostrukog kružnog pražnjenja, a razina amonijaka kontrolira

se razrjeđivanjem vode i kontroliranjem pH sustava. Ključni parametar kakvoće vode u ovakvom sustavu je količina

otopljenog ugljičnog dioksida. Podešavanjem količine ugljičnog dioksida uklonjenog putem sustava za otplinjavanje

kontrolira se i pH sustav. Kada se sustav koristi na način da razina otopljenog ugljikovog dioksida predstavlja

ograničavajući parametar kakvoće vode voda će imati nizak pH, pa će tako i odgovarajuća maksimalna razina

ukupnog amonijevog-nitrata biti znatno ispod razine na kojoj bi postala kritična.

Opskrba vodom

Podzemna voda dobivena iz dubokih bunara ili vrela je najbolji izvor vode za uzgoj ribe. Potrebno je napraviti

kemijsku analizu podzemne vode i ukloniti sve kemijske elemente koji ugrožavaju život riba. Voda iz sustava javne

vodoopskrbe može se koristiti nakon što se uklone klor, fluroidi i druge kemikalije. Ostali izvori vode, posebice

površinske vode iz potoka, rijeka i jezera, ne preporučuju se za uzgoj ribe.

RAS reciklira većinu vode te je troši znatno manje od drugih sustava i posebno je dobro prilagođen područjima s

ograničenim zalihama vode. Potrebna količina vode, potrebna za rast, mijenja se ovisno o odabranoj vrsti ribe,

veličini sustava za uzgoj i veličini investicije. Kao opće pravilo, minimalan volumen vode od 1 – 5 litara je potrebno

za svaki kilogram uzgajane ribe i minimalan protok vode od 10 – 25 litara u minuti potreban je za rast 50 000

kilograma toplovodnih vrsta ribe godišnje.

2.2.2. Karakteristike planiranog uzgoja smuđa na lokaciji zahvata

Planirani kapacitet proizvodnje smuđa u RAS-u je 50 tona godišnje, konzumne mase između 900 – 1.200 grama.

Ova konzumna masa planira se postići u uzgojnom ciklusu od 12 – 14 mjeseci. Uzgoj smuđa će se obaviti u dvije

faze:

- faza podrašćivanja (od 10 g do 50 g prosječne tjelesne mase)

- faza tova (od 50 g do 900 – 1.200 grama prosječne tjelesne mase).

Uzgoj smuđa u planiranoj građevini ribogojilišta odvijat će se u tri tehnološke jedinice: tehnološka jedinica rastaliste

i dvije tehnološke jedinice intenzivnog uzgoja. Na Slici 7. dan je prikaz tehnoloških jedinica u prizemlju objekta

ribogojilišta.



METIS d.d., Odjel stručnih poslova zaštite okoliša i procjene rizika; Kukuljanovo 414, 51 227 Kukuljanovo; e-mail: [email protected] 16

Slika 7. Prikaz proizvodnih jedinica u prizemlju objekta ribogojilišta.

INTENZIVNI UZGOJ

RASTILIŠTE

ČIŠĆENJE




Rastilište

Mlađ smuđa bit će isporučen 4 puta godišnje. Nositelj zahvata mlađ će nabavljati u suradnji s tvrtkom FTN AquaArt

iz Švicarske čime će izbjeći rizik najkritičnije faze u uzgoju smuđa, odnosno kontrolirani mrijest matica smuđa te

uzgoj ličinke do faze mladunca. Svaka tri mjeseca dobavljač FTN AquaArt isporučiti će 15.000 mladunaca

prosječne tjelesne mase 10 grama kondicioniranih (naučenih da uzimaju umjetnu hranu) za uzgoj u RAS-u.

Isporučena mlađ smuđa je pod veterinarskom kontrolom i ima službene dokumente koji dokazuju da je zdrava:

Dokument o porijeklu, Veterinarski dokumenti i prijevozni dokumenti.

Mlađ dolazi u jedinicu rastilište. U rastilištu će se provoditi uzgoj smuđa od faze podrašćivanja mlađa do završnih

50 g prosječne tjelesne mase. Mladunci smuđa prosječne individualne mase od 10 grama uzgajati će se u uzgojnim

bazenima oko 3 mjeseca (oko 90 hranidbenih dana) te će dostići individualnu tjelesnu masu od oko 50 g. U rastilištu

će se provoditi uzgoj smuđa od faze podrašćivanja mlađa do završnih 50 g prosječne tjelesne mase. Mladunci

smuđa prosječne individualne mase od 10 grama uzgajati će se u uzgojnim bazenima oko 3 mjeseca (oko 90

hranidbenih dana) te će dostići individualnu tjelesnu masu od oko 50 g.

Tablica 1. Spremnici vode u rastilištu

OPIS SADRŽAJ

SPREMNIKA BROJ

SPREMNIKA UKUPNO VODE

Volumeni rastilišta 5 m3 u 8 spremnika 40 m3

Rastilište će biti opremljeno sljedećim sustavima:

− Mehanička filtracija, odvajanje sedimenta iz vode, odvijat će se pomoću bubanj filtra s mrežom od

nehrđajućeg čelika od 46 µm.

− Biofiltracija je dimenzionirana tako da bakterije mogu čistiti vodu iz otpada proizvedenog od 40 kg hrane

za 24 sata.

− UV filtriranje se koristi kako bi voda ostala čista i dezinficirana od parazita.

− Kisik će u miješalicu za kisik doći uz pomoć cijevi iz spremnika izvan zgrade s tlakom od 10 bara,

elektroventil u slučaju ispada mreže se otvara te oslobađa protok kisika - tzv. kisik u slučaju nužde,

− Riba od 10 g do 50 g automatski će se hraniti pomoću računalno kontrolirane hranilice svakih 30 minuta

dok je svjetlo uključeno.

− Crpke za recirkulaciju su dimenzionirane, tako da se voda pumpa 2 puta na sat kroz sustav.

− Otpadni sediment se odmah vadi, tako da ostaje maksimalno 30 minuta u spremnicima, ako je razina

vode niska, sustav automatski otvara cijev i dopunjuje sustav.

U Tablici 2. prikazani su parametri u rastilištu.

Tablica 2. Tablica parametara u rastilištu.

STAVKA OPIS

Volumeni rastilišta 40 m3 u 8 tankova od 5 m3

Količina svježe vode na dan oko 10 %, 4 m3 u toku dana

Gustoća mlađi 10 – 50 g maksimalan gustoća 30 kg/m3

pH kontrola stalna pH sonda u sustavu pH 6.5 < x < 8.5

Kontrola O2 u sustavu je optička sonda za O2 7.5 mg < x < 12 mg/lt

kisik za nuždu u svakom tanku ako je O2< 7.5 mg

Kontrola temperature sustav mjeri temperaturu i pokreće grijalicu

Nivo vode maksimalne i minimalne vrijednost se javljaju djelatniku




STAVKA OPIS

Kapacitet filtracije za 15.000 kom mlađi 10 – 50 g i 40 kg hrane na dan

Hrana cca. 54 % - 60 % protein i 12 – 16 % masnoće

Dostavljena mlađ (15.000 komada) biti će smještena u uzgojnu jedinicu rastilište. Potrebno je obratiti pozornosti da

temperatura vode u transportu i temperatura vode u bazenima u rastilištu ne prelazi razliku veću od 2 °C. Ukoliko

je razlika temperatura vode veća potrebno je postupno prilagoditi ribu uvjetima u rastilištu. Preporuka je da se

temperatura vode usklađuje oko 1 – 1,5 °C na sat sve do izjednačenja temperature kako bi se riba sa što manje

stresa prilagodila novonastalim životnim uvjetima. Ovo vrijeme do prve hranidbe potrebno je koristiti za promatranje

ponašanja riba i provjeru rada svih sastavnih dijelova RAS-a (od pumpi, filtera, sterilizacije vode te oksigenizacije

vode). Pri svakom pregledu ribe potrebno je obaviti vizualnu, a u laboratoriju svakih tjedan dana obaviti pregled na

ekto i endoparazite. Preventivna kupka s natrijevim kloridom (NaCl pro analysis) u koncentraciji od 3 g/L u trajanju

od 20 minuta provodi se prilikom svake manipulacije ribom.

Intenzivni uzgoj

Nakon 3 mjeseca smuđ doseže težinu od oko 50 g i premješta se u proizvodnu jedinicu intenzivan uzgoj.

Ova proizvodna jedinica sastoji se od dvije odvojene proizvodne linije. Svaka linija sastoji se od 8 (osam) okruglih

uzgojnih bazena (tankova) pojedinačnog volumena 20 m3, organizirana u dvije linije po četiri bazena, prosječne

dubine bazena 1,8 m. Ukupni volumen jedne proizvodne linije je 160 m3 s pratećim mehaničkim i biološkim filterom.

Ukupni volumen proizvodne cjeline intenzivnog uzgoja iznosi 320 m3. Mlađ smuđa prosječne individualne mase od

50 grama uzgajati će se u uzgojnim bazenima oko 9 -12 mjeseca (oko 270-360 hranidbenih dana) te će dostići

završnu individualnu tjelesnu masu od oko 1200 g. Biološki filtar ove proizvodne jedinice ima kapacitet za intenzitet

hranidbe od 140 kg hrane dnevno te maksimalne mase ribe od 80 kg/m3.

Tablica 3. Spremnici vode u intenzivnom uzgoju.

OPIS SADRŽAJ

SPREMNIKA BROJ

SPREMNIKA UKUPNO VODE

Volumeni intenzivnog uzgoja 20 m3 2 X 8 spremnika 320 m3

Jedinicama za intenzivni uzgoj bit će opremljene sljedećim sustavima:

− Mehanička filtracija, odvajanje sedimenta iz vode, odvijat će se pomoću bubanj filtra s mrežom od

nehrđajućeg čelika od oko 100 µm.

− Biofiltracija je dimenzionirana tako da bakterije mogu čistiti vodu iz otpada proizvedenog od 140 kg

hrane za 24 sata.

− UV filtriranje se koristi kako bi voda ostala čista i dezinficirana od parazita.

− Kisik će u miješalicu za kisik doći uz pomoć cijevi iz spremnika izvan zgrade s tlakom od 10 bara, u

slučaju zamračenja ili nekog drugog problema električni baršun se otvara kada se električni uređaj

zaustavi.

− Riba od 50 g do 1200 g automatski će se hraniti pomoću računalno kontrolirane hranilice svakih 30

minuta dok je svjetlo uključeno

− Crpke za recirkulaciju su dimenzionirane, tako da se voda pumpa 2,5 puta na sat kroz sustav, otpadni

sediment se odmah vadi, tako da ostaje maksimalno 30 minuta u spremnicima, ako je razina vode niska,

sustav automatski otvara cijev i dopunjuje sustav

Veličina ribe dostiže 1,2 kg u roku od 12 do 14 mjeseci (Slika 7). U Tablici 4. prikazani su parametri u intenzivnom

uzgoju.




Tablica 4. Tablica parametara u uzgoju

STAVKA OPIS

Volumeni intenzivnog uzgoja 320 m3 u 16 tankova od 20 m3

Količina svježe vode na dan cca 5% 16 m3 u toku dana

Gustoća mlađi 10 – 50 g maksimalan gustoća 80 kg/m3

pH kontrola stalna pH sonda u sustavu pH 6.5 < x < 8.5

O2 kontrola u sustavu je optička sonda za O2 7.5 mg < x < 12 mg/lt

kisik za nuždu u svakom tanku ako je O2< 7.5 mg

Kontrola temperature sustav mjeri temperaturu i pokreće grijalicu

Nivo vode maksimalne i minimalne vrijednost se javljaju djelatniku na farmi

Kapacitet filtracije za 15.000 kom mlađi 10 – 50 g i 40 kg hrane na dan

Hrana cca. 54 % - 60% protein i 12 – 16% masnoće

Slika 8. Dijagram rasta smuđa prema težini i vremenima u danima.

Hranidba

Hranidba smuđa u RAS-u provoditi će pomoću automatskih trakastih hranilica na satni mehanizam neprekidno

tijekom svjetlosnog dijela dana (oko 15-16 sati svjetla). Hranilice će se puniti dva puta dnevno komercijalnom

hranom koja je prilagođena hranidbenim potrebama smuđa (Coppens, Biomar ili Skretting).

Optimalna veličina pelete za mladunce smuđa na početku hranidbe iznosi oko 0,8 – 1,1 mm, a kod završne

individualne mase od 50 g, optimalna veličina peleta iznosi 1,5 – 1,9 mm. Hranidba će se obavljati u malim obrocima

svakih 30 minuta tijekom svjetlosnog dijela dana. Preporuča se da hranidbena vrijednost hrane za ribe u rastilištu

bude u rasponu od 54 – 60 % proteina te 12 – 16 % masti.

Optimalna veličina pelete za početku hranidbe u intenzivnom uzgoju iznosi oko 4 – 6 mm, a pred kraj tova smuđa,

optimalna veličina peleta iznosi oko 9 -10 mm, a krupniji primjerci smuđa trebaju veličinu pelete i do 13 mm. Dnevna

količina hrane u postotku (%) od žive mase ribe kretati će se 1,7 - 2,0 %, a broj dnevnih hranjenja 3 - 4 puta u

pravilnim razmacima. Preporuča se da hranidbena vrijednost hrane u intenzivnom uzgoju bude s 48 % proteina te

15 % masti. U Tablici 5. dan je prosječan sastav hrane ovisno o veličini pelete.




Tablica 5. Prosječan sastav hrane ovisno o veličini pelete.

Veličina palete

(mm)

Veličina ribe

(g)

Udio proteina

(%)

Udio masti

(%)

3 40-125 43 27

4-5 100-500 42 28

6,5 400-1200 41 29

Sastav

(%)

Veličina pelete

3 mm 4,5 mm 6,5 mm

Riblje brašno 22 21 20

Riblje ulje 9 10 10

Ulje repice 15 15 16

Hemoglobin 11 11 11

Grašak 5 5 5

Soja 10 11 11

Pšenica 12 11 11

Pšenični gluten 5 5 5

Drugi proteinski koncetrati 10 10 10

Vitamini, minerali 1 1 1

Ukupna potrebna godišnja količina hrane iznosi 60 t od čega 3 t za rastilište i 57 t za intenzivni uzgoj.

Pročišćavanje – purifikacija riba

Nakon završetka tova i prije konačnog izlova i slanja na tržište riba se mora pročistiti. kako bi se uklonili mogući loši mirisi mesa koji nastaju kao metaboliti cijanobakterija ili gljivica (Actinomiceta). Za to vrijeme riba se drži 5 - 7 dana u protočnom sustavu bez hranjenja. Pročišćavanje riba odvijat će se u četiri spremnika svaki zapremine 5 m3.

Tablica 6. Pregled svih instaliranih spremnika vode.

VRSTA RIBE BROJ SPREMNIKA DIMENZIJE

cm

SADRŽAJ VODE

m3

Mlađ -rastilište 12 Ø 230×140 5,0

grupa 1 – intenzivan uzgoj 8 Ø 400×180 20

grupa 2 - intenzivan uzgoj 8 Ø 400×180 20

grupa 3 za čišćenje ribe

prije stavljanja na tržište 4 Ø 230×140 5,0




Sustav za upravljanje proizvodnjom i kontrolom

Sustav za upravljanje ima tri neovisne grupe za mjerenje parametra svake tehnološke jedinice. Svaka grupa ima

sljedeće senzore i monitore:

- temperaturu

- pH

- otopljeni kisik O2

- razinu vode

- ventile za dodavanje svježe vode

- funkcionalnost pumpi za vodu

- funkcionalnost mehanički filtar

- funkcionalnost UV lampi

Svi parametri za svaku grupu prikazuju se na zasebnim zaslonima (Slika 9.).

Slika 9. Zaslon za tri neovisne tehnološke jedinice.

Svaka grupa daje upozorenje kada parametar prelazi ili je ispod određene granice.

- temperatura: grijanje počinje ili slatka voda kad ulazi

- pH: upozorenje tako da radnici daju PH + u sustav

- O2: kisik za hitne slučajeve počinje u svakom spremniku

- razina vode: slatka voda počinje

- pumpe: upozorenje na radnike, kisik u nuždi

Nakon što završi uzgoj i riba postigne željenu masu odvodi se na uređaj za čišćenje u kojem riba boravi par dana

na posebnom režimu prehrane, zatim na uređaj za omamljivanje i isporučuje se u plastičnim kutijama na ledu pri

temperaturi od 0 do 2 °C.

Uređaj za električno omamljivanje ribe

Uređaj za omamljivanje se priključuje na električnu mrežu. Zaštita od napona dodira izvedena je mehaničkom

zaštitom dijelova pod mrežnim naponom i zaštitnim uzemljenjem metalnih dijelova unutar kućišta koji pri bilo kojoj

nepravilnosti mogu doći na potencijal iznad dozvoljenog napona dodira, kao i smanjenim naponom. Jedan vod

izlaznog napona vezuje se na metalnu posudu za omamljivanje ribe, a drugi vod na centralnu elektrodu, koja je

potopljena u vodu u kojoj se nalazi riba koja se omamljuje. Kućište posude za omamljivanje ribe mora biti uzemljeno




nezavisno od uređaja za omamljivanje. Radna struja se podešava dodirnom površinom vode i centralne elektrode,

odnosno dubinom uranjanja centralne elektrode.

Tehničke karakteristike uređaja su sljedeće:

- Snaga: 200 VA

- Napon napajanja: 230 V ± 5%, 50 Hz ± 5 Hz

- Izlazni napon: 42 V ± 5 % učestalosti napona napajanja

- Izlazna struja: do 4 A

- Vrijeme uključenosti izlaznog napona: 0,1 s do 120 h.

- Radna temperatura -20 °C do 40 °C

- Zaštita od napona dodira: sniženim naponom

- Stupanj mehaničke zaštite: IP65

Uređaj za proizvodnju leda

U primjeni će biti modularni uređaj za proizvodnju ledenih listića, Proizvedeni led ima temperaturu između -5 ° C i

-10 ° C.

Tehničke karakteristike uređaja su:

- struja, napon 220-240 V; 50 Hz,

- vrsta sredstva za hlađenje : R404a; R507,

- potrošnja 180 W/kg,

- temperatura izlaznog leda između -5 °C i -10 °C

Opskrba kisikom

Kisik će se proizvesti u generatoru kisika koji proizvodi kisik čistoće 90 - 94 %. Proizvedeni kisik smjestit će se u

vertikalnom pocinčanom spremniku zapremine 1.000 litara. Na sustavu je sva potrebna sigurnosna i mjerna

armatura. Upravljanje je daljinsko. Razvod kisika je bakrenim cijevima odgovarajućeg promjera (Ø 1“ i ¾“). Na

cjevovodu su postavljani regulatori tlaka za kisik. Na sustavu armature će se obavljati redoviti servis od ovlaštene

tvrtke. Godišnja potreba za kisikom u ribogojilištu iznosi 55 t godišnje.

Čišćenje, pranje i dezinfekcija

Na ulazima u proizvodnu halu i između pojedinih dijelova proizvodnih linija postavljaju se dezinfekcijske barijere

(najčešće vlažne površine za dezinfekciju obuće), te se ribarski alat i oprema (mreže, ljestve, kible, kade, sortirke

za ribu, stolovi, bazeni i sl.) nakon svake uporabe moraju dezinficirati. Vozila i tankovi za prijevoz ribe dezinficiraju

se prije dolaska u prostor proizvodnog dijela. Radnici koji su u doticaju sa proizvodnih pogonom oblače odjeću koja

nije potencijalno kontaminirana patogenim organizmima, a osobito ako su u kontaktu s okolišem izvan proizvodnog

pogona.




2.2.3. Infrastruktura

Kolni prilaz čestici bit će osiguran s južne strane iz Gospodarske ulice asfaltiranom cestom koja osigurava

komunikaciju u Gospodarskoj zoni Lovas. Na parceli će biti osiguran dovoljan broj parkirnih mjesta.

2.2.3.1 Elektroenergetsko napajanje

Izvest će se priključak na postojeću elektroenergetsku mrežu prema ishođenoj Elektroenergetskoj suglasnosti na

snagu 60 kW. Za potrebe ribogojilišta potrebno je osigurati rezervno napajanje putem generatora. Agregat za

proizvodnju struje bit će smješten izvan građevine, ispod nadstrešnice,

2.2.3.2 Grijanje i hlađenje

Za potrebe grijanja prostora u farmi kao energent će se koristiti električna energija i dijelom zemni plin.

Za grijanje zgrade za uzgoj ribe i sanitarno-garderobnog čvora za djelatnike predviđena je ugradnja plinskog

kondenzacijskog cirko uređaja za zagrijavanje tople vode tipa WOLF CGB 50 nazivne toplinske snage 46 kW.

U plinskom ormariću ugrađen je regulator tlaka sa od 1,5 bara na 30 mbar. Plinski priključak od spremnika do

uprave bit će izveden ukopanim od PE-HD cijevi dimenzije Ø 32 × 3,0 mm. Na ulazu u objekt ugradit će se plinska

slavina. Razvod plina izvest će se od b/š čeličnih cijevi Ø 1/2" i Ø ¾. Grijanje u prostorima je predviđeno pločastim

radijatorima temperaturnog režima 80/60 °C.

Za hlađenje će se koristiti toplinska pumpa sustavom zrak – zrak. Temperatura zraka u ljetnom periodu u zgradi ribogojilištu treba biti maksimalno 26 °C, a zimi minimalno 20 °C.

2.2.3.3 Vodoopskrba

Opskrba građevine vodom riješit će se prema uvjetima distributera „Komunalije“ d.o.o., Ilok. Vodoopskrbni

priključak izvest će se na vodoopskrbni cjevovod PEHD d 160 u poslovnoj zoni Lovas s promjerom vodovodne

cijevi NO 50 mm. Voda iz javne vodoopskrbne mreže koristiti će se za sanitarne potrebe zaposlenika i potrebe

hidrantske mreže.

U vodomjerno okno ugradit će se dva vodomjera jedan za potrošnju sanitarne vode te jedan za mjerenje potrošnje

vanjske i unutarnje hidrantske mreže.

Za potrebe tehnološkog procesa uzgoja riba na lokaciji zahvata planirana je izvedba zdenca ZLo-1/19. Dnevna

potreba svježe vode iz zdenca za tehnološki proces (spremnici s ribama i pranje i dezinfekciju) iznosi 16,4 m3. Na

godišnjoj razini to iznosi oko 7.000 m3 vode.

Za izvedbu zdenca napravljen je od strane ovlaštene osobe Vodovod-Hidrogeološki radovi d.o.o. iz Osijeka

Program izvedbe istražno-eksploatacijskog zdenca. Program izvedbe zdenca napravljen je na temelju geološke

građe okolnog terena u kojem su prisutni slojevi vodonosnih pijesaka (I. horizont) do dubine oko 64 m, debljine

ukupno 22 m što za potrebe farme riba ima dovoljnu količinu vode bez prethodnih istražnih bušenja. Postojeći

zdenci u okolici udaljeni su više od 1000 m.




Prognozirani litološki profil terena

Na temelju korelacije slojeva zaključeno je da na širem prostoru lokacije zahvata postoje razvijeni slojevi pijesaka

do dubine 70 m. Slojevi su lateralno promjenjive granulacije od sitnozrnatijh do krupnozrnatih pijesaka.

Glavni vodonosni slojevi pijesaka i šljunaka su ukupne debljine oko 22 m. Zahvaćanjem (kaptiranjem) većeg dijela

ovih slojeva sitom promjera 200 mm dužine 15 m i profilom bušenja 500 mm, očekuje se izdašnost od oko 0,5 – 1

l po metru sloja, odnosno izdašnost zdenca od oko Q= 7 – 10 l/s. Prevodivi litološki sastav slojeva na lokaciji zdenca

ZLo-1/19 je sljedeći:

Dubina (m) Litologija

0,00 – 24,0 Prapor

24,00 – 25,0 Glina prašinasta, smeđe-crvene boje s obiljem vapnenih konkrecija

25,00 – 40,3 Glina prašinasta, zbijena, u izmjeni s prahom sivosmeđe boje. Javlja se obilje vapnenih konkrecija, koje se mjestimice pojavljuju kao ploče.

40,3 – 42,0 Pijesak sitni, prašinasti s proslojcima pjeskovitog praha, boje žuto-smeđe

42,0 – 47,0 Pijesak sitni do srednjezrni s izraženom slojevitošću mjestimice ukrštenom, žuto-smeđe boje

47,0 – 50,0 Šljunak sitni s pijeskom i nešto praha, mjestimice slabo vezan

50,0 – 55,0 Šljunak srednjekrupni mjestimice je vezan i prelazi u kompaktni konglomerat

55,0 – 55,2 Glina prašinasto pjeskovita s valuticama sitnog šljunka

55,2 – 58,0 Šljunak sitni s pijeskom, nešto praha, boja smeđe-crvenkasta

58,0 – 60,0 Pijesak sitno do krupnozrni s pokojom valuticom šljunka. Izražena slojevita izmjena sitnijih i krupnijih frakcija

60,0 – 64,0 Šljunka s pijeskom mjestimice vezan

64,0 – 67,0 Gina prašinasta do masna u izmjeni s prahom, boje sivo plave do smeđe

Bušenje zdenca izvest će se rotacijskim načinom. Konačna dubina bušenja planira se na 60,0 m. Predvidiva

konstrukcija zdenca je sljedeća:

Interval (m) Ukupno (m) Kontrukcija

0,00 – 42,0 42,0 Pune PVC cijevi promjera 200 mm

42,0 – 57,0 15,0 Sito, PVC, otovr 1 mm, promjer 200 mm

57,0 – 59,0 2,0 Taložnik, puna PVC cijev promjera 200 mm

Prstenasti prostor 500/200 mm od dna bušotine do dubine od oko 35 m zasut će se duplo-pranim kvarcnim

šljunkom granulacije 1 – 3 mm, a ostatak do površine terena tamponirat će se glinom uz dodatak bentonita.

Šljunčani zasip mora biti od prirodno zaobljenih kvarcnih zrna (drobljeni kvarcni materijal nije dozvoljen).

Iznad šljunka, do površine terena, ugradit će se glineno-bentonitski tampon od kvalitetne opekarske gline,

pomiješane s najmanje 20 % bentonita. Ugradnja glineno.bentonitnog tampona će se izvesti tek nakon osvajanja

zdenca i eventualno potrebnog dosipavanja šljunčanog zasipa. Gornji dio tehničke konstrukcije (Ušće zdenca)

osigura će se čekičnom kapom zdenca, učvršćenom vijcima nakon čišćenja i testiranja zdenca.

Čišćenje i osvajanje zdenca izvest će se standardnim postupcima, pomoću otvorenog „air-lifta“, uz stalni i

promjenjivi rad kompresora, u trajanju od 12 sati.

Pokusno crpljenje vode iz zdenca (testiranje izdašnosti) provest će se podvodnom pumpom snage 7,5 kW u

koracima, u trajanju od 9 sati. Na temelju pokusnih crpljenja izračunat će se osnovni hidrološki parametri

vodonosnika i zdenca i maksimalna i optimalna eksploatacijska izdašnost.

2.2.3.4 Vatroobrana

Predviđena je unutarnja protupožarna mreža cijevima PEHD 50 i to na dva mjesta. Za dva hidranta qp =2 ×

0,83=1,66 l/s protočna količina za unutarnju hidrantsku mrežu. Hidrantski ormarići tipski ugrađuju se slobodno na

armiranobetonske stupove na lako uočljivom mjestu na visini 1,2 m od gotovog poda do donjeg ruba hidrantskog




ormarića. Koristiti će se vanjska hidrantska mreža poslovne zone koja je uz prilaznu asfaltnu cestu oko 10 m od

ograde farme.

2.2.3.5 Odvodnja

Na lokaciji zahvata nastajat će sanitarne i tehnološke otpadne vode i oborinske vode.

Sustav za odvodnju sanitarnih otpadnih voda bit će projektiran priključkom poslovne zgrade na vodonepropusnu

sabirnu jamu iz koje će biti omogućena odvodnja preko odvodne cijevi DN 150 u budući sustav javne odvodnje.

Oborinske vode s krovnih i manipulativnih površina upuštat će se u okolni teren.

Tehnološka otpadna voda iz sustava RAS odvodit će se u armiranobetonsku zatvorenu taložnicu u kojoj će se

odvajati voda i mulj. Taložnica je armirano betonska jama u kojoj su postavljene pregrade da bi voda u slalomu

mogla teći kroz taložnik. Dimenzije taložnice iznose 12,0 m × 4,0 m i visina 2,5 m. Visina punjenja bit će 2,0 m.

Taložnica je podijeljena u pet komora. Teže tvari odvajaju se i padaju na dno u obliku mulja, a pročišćena voda

odvodi se dalje do spremnika otpadne vode. Mulj će se skladištiti u komori taložnice kapaciteta 18,75 m3.

Spremnik otpadne vode je zemljani spremnik s položenom vodonepropusnom folijom debljine 1,5 mm. Dimenzije

spremnika su 42,0 m x 34,0 m ukupne visine 4,0. Spremnik je ukopan 1,8 m i uzdignut 2,2 m od terena. Zapremina

spremnika s visinom punjenja od 3,7 m je 2.410 m3.

Pražnjenje spremnika i taložnice predviđeno je dva puta godišnje. Nastali mulj i otpadne vode odvozit će se na

poljoprivredne površine.

2.2.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces.

Osnovne sirovine i pomoćne tvari koje ulaze u proces uzgoja ribe su riblja mlađ, hrana voda i kisik. Vrste i količine tvari koje ulaze u proces navedene su u Tablici 7.

Tablica 7. Vrste i količine tvari koje ulaze u proces.

KATEGORIJA J. MJ. VRIJEDNOST

Konačna masa smuđa g/kom 900 - 1200

Godišnja proizvodnja t/god 50

Hrana t/god 60

Bilanca svježe vode m3 16,4 m3/dan

6000 m3 godišnje

Dinamika punjenja god 4 puta po 15.000 kom x 10 g

Potreban kisik (tehnički) t/god 55

Potrebna električna energija kWh/god za tehnologiju 170 000

2.2.5. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš.

U poslovnoj građevini ribogojilišta provodit će se uzgoj smuđa do konačne mase od 900 do 1200 grama. Godišnja

proizvodnja smuđa iznosi 50 tona.




2.2.5.1 Otpadne vode

Na lokaciji zahvata nastajat će sanitarne i tehnološke otpadne vode i oborinske vode.

Sanitarne otpadne vode nastajat će u količini od oko 153 m3 godišnje i ispuštat će se vodonepropusnu sabirnu

jamu korisne zapremnine 12,5 m3. Sadržaj sabirne jame prema potrebi će prazniti i odvoziti ovlaštena pravna

osoba.

Oborinske vode ispuštat će se u okolini teren.

Tehnološke otpadne vode

Tehnološke otpadne vode iz uzgoja smuđa nastaju od ispuštanja neiskorištene hrane za ribe i ribljih izlučevina i

isključivo su organskog je podrijetla. U sustavu RAS otpadne vode iznose oko 80% svježe vode. Kako potrebna

količina svježe vode na dan iznosi 16,4 m3. Godišnja količina otpadne vode procjenjuje se na :

16,4 m3 x 365 dana x 0,8 = 4780 m3.

Otpadne vode sastoje se od oko 90 % vode i oko 10 % mulja. Od mulja, oko 9,3% po masi je suha tvar. Prema

podacima dobavljača tehnologije, a na osnovu prethodnih analiza mulja iz sličnih sustava u Švicarskoj na u

sustavima RAS kapaciteta proizvodnje 50 t godišnje dnevna maksimalna količina otpadnog mulja je 30 kg. Kakvoća

mulja u odnosu na suhu tvar dana je u Tablici 8.

Tablica 8.

PARAMETAR VRIJEDNOST

NO3 0,33 (±20 %)

N-NO3 0,07 (±15 %)

N-NH3 0,27 (±20 %)

NH4+ 0,33 (±20 %)

P 2,48 (±20 %)

otopljeni O2 6 mg/L

pH 5,50

Godišnja količina mulja koja će nastajati u objektu ribogojilišta iznosi (30 kg x 365 dana) oko 11 t. Na mjesečnoj

razini to iznosi oko 0.91 t.

Tehnološke otpadne vode odvodit će se u taložnicu u kojoj će se odvajati mulj od ostatka vode. Mulj će se skladištiti

u komori taložnice zapremine 18,75 m3. Zapremina taložnice dovoljna je za šestomjesečno skladištenje mulja.

Odvojena otpadna voda odvodit će se u spremnik otpadne vode zapremine 2.410 m3. Zapremina spremnika

dovoljna je za šestomjesečno skladištenje odvojene otpadne vode. Spremnik otpadne vode i taložnica praznit će

se dva puta godišnje.

Obzirom na svoje organsko podrijetlo te na činjenicu da su bogate dušikom i fosforom te da ne sadrže nikakve

dodatne kemikalije, otpadne vode iz RAS sustava pogodne su za primjenu na poljoprivrednim površinama.

2.2.5.2 Otpad

Tijekom rada ribnjaka, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15) uglavnom će nastajati sljedeće vrste otpada: 20 03 01 miješani komunalni otpad 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža i 15 01 01 plastična ambalaža.

Otpad će se skupljati i privremeno skladištiti na lokaciji nastajanja u namjenskim spremnicima te će se predavati osobama ovlaštenim za sakupljanje otpada. Spremnici će biti izrađeni od materijala otpornih na vrstu otpada koja se u njima skladišti, te će biti propisno označeni (naziv posjednika otpada, ključni broj i naziv otpada).




2.2.5.3 Uginuća

Uginule ribe će se privremeno skladištiti u specijaliziranom kontejneru za prihvat, pothlađivanje i skladištenje klaoničkog i prehrambenog otpada. Kontejner je opremljen sustavom za pothlađivanje na temperaturu +4 do +8 °C s ravnomjernim strujanjem hladnog zraka i s mogućnošću regulacije prema potrebi. U kontejneru su smještene dvije posude po 240 l koje se prazne od strane ovlaštene pravne osobe. Kontejner će biti smješten uz ogradu da vozila koja odvoze ovoj otpad ne ulaze na lokaciju.

2.3 Prikaz varijantnih rješenja

Varijantna rješenja predmetnog zahvata nisu razmatrana.




3. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

3.1 Naziv jedinice regionalne i lokalne samouprave te naziv katastarske općine

Jedinica područne (regionalne) samouprave: Vukovarsko - srijemska županija

Jedinica lokalne samouprave: Općina Lovas

Naziv katastarske općine: k.o. Lovas

Broj katastarskih čestica: k.č. 1776/14

3.2 Lokacija zahvata

Izgradnja poslovne zgrade s ribogojilištem i administrativnim prostorom planirana je na k.č. br. 1776/14 k.o. Lovas,

u Općini Lovas na području Vukovarsko – srijemske županije.

lokacija planiranog zahvata

Slika 10. Lokacija postrojenja u Vukovarsko – srijemskoj županiji, izvor: geoportal.dgu.hr.

Najbliži stambeni objekti nalaze se sa sjeverno zapadne strane Ulici bana Jelačića udaljene oko 300 m od ruba

građevinske čestice na kojoj se nalazi predmetno postrojenje. Sa sjeverne strane nalazi se gospodarska zona u

kojoj su smješteni proizvodni objekti. U široj okolici zahvata nalaze se poljoprivredne površine.




Slika 11. Uže okruženje lokacije zahvata, izvor: Google Earth.

3.3 Podaci iz relevantnih prostornih planova

Za područje lokacije postrojenja važeći su sljedeći prostorno-planski dokumenti:

− Prostorni plan uređenja Općine Lovas (Službeni vjesnik Vukovarsko - srijemske županije broj 02/07,

9/12, 10/14)

− Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko - srijemske županije

broj 07/02, 08/07, 09/07, 09/11, i 19/14)

Lokacija planiranog postrojenja nalazi se u zoni gospodarske namjene – proizvodna pretežno industrijska namjena

(Slika 12.) sukladno korištenju i namjeni površina, Prostorni plan uređenja Općine Lovas (Službeni vjesnik

Vukovarsko – srijemske županije 07/04, 13/08, 16/11, 20/14, 21/14, 09/16 i 02/17).

Prema Kartografskom prikazu 3. Područje posebnih uvjeta korištenja i ograničenja u korištenju Prostorni plan

uređenja Općine Lovas (Službeni vjesnik Vukovarsko – srijemske županije 07/04, 13/08, 16/11, 20/14, 21/14, 09/16

i 02/17) lokacija planiranog postrojenja ne nalazi se u zaštićenim dijelovima prirode i krajobraza (Slika 13.).




Slika 12. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Namjena i korištenje površina PPUO Općine Lovas




Slika 13. Izvod iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, PPUO Općina Lovas


„Dogradnja proizvodne građevine – tvornica za izradu aluminijskih odljevaka za auto industriju, „LTH Alucast“ d.o.o. Čakovec “


3.4 Meteorološke i klimatološke značajke

Općinu Lovas karakterizira umjereno - kontinentalna klima s hladnim zimama i toplim ljetima. Temperature su u

rasponu od -25 °C do + 40 °C, s vjetrovima istočnog, zapadnog, jugozapadnog i sjeveroistočnog smjera.

Ovo je prijelazno područje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja

opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine, osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske ravnice

i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog

mora. Čitave zime prisutan je hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izražaja svježa umjereno kontinentalna klima s

dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. Ovaj prostor u vegetacijskom pogledu

pripada prijelaznom prostoru između vlažnijih i sušnih klimazonalnih vegetacijskih oblika. U okviru takvih

klimazonalnih zajednica specifične ekološke prilike su utjecale na razvoj i veliko rasprostranjene nizinskih šuma

hrasta lužnjaka.

Padaline se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu. Često se javljaju godine s malim brojem dana sa snježnim

pokrivačem i s malim količinama snijega. Mjesec s najmanje padalina je veljača. Prosječna godišnja količina

padalina iznosi 750 - 800 mm.

Vjetrovi pušu tijekom cijele godine i ovo područje je blago vjetrovito. U prijelaznim godišnjim dobima (proljeće i

jesen) dominiraju vjetrovi iz sjeveroistočnog i jugozapadnog smjera. Tijekom godine najučestaliji su vjetrovi jačine

1 - 3 bofora (2 - 20 km/h).

3.5 Očekivane klimatske promjene

Klima na Zemlji varira tijekom godišnjih doba, dekada i stoljeća kao posljedica prirodnih i ljudskih utjecaja. Prirodna

varijabilnost na različitim vremenskim ljestvicama je uzrokovana ciklusima i trendovima promjena na Zemljinoj orbiti,

dolaznom Sunčevom ozračenju, sastavu atmosfere, oceanskoj cirkulaciji, biosferi, ledenom pokrovu i drugim

uzrocima.

Ljudski utjecaj na klimu očituje se kroz razne oblike aktivnosti i djelovanja kao što su na primjer: krčenje šuma

(deforestacija), povećanje obradivih površina, potrošnja fosilnih goriva (u proizvodnji energije, prometu,

poljoprivredi) i dr. Ljudi doprinose povećanju koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i drugih plinova u atmosferi i

tako utječu na jačanje efekta staklenika i posljedično globalno zagrijavanje.

Porast temperature od 1950-tih je izuzetno izražen i podudara se s porastom koncentracije ugljičnog dioksida,

najvažnijeg plina staklenika, te se prema analizama koje objavljuje Međuvladin panel za klimatske promjene




(Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) oba porasta s velikom pouzdanošću mogu pripisati ljudskom

djelovanju (IPCC 2007, 2013).

Za analizu globalne klime i istraživanje budućih klimatskih promjena koriste se globalni klimatski modeli uobičajene

prostorne rezolucije od 100 do 300 km. Regionalni klimatski modeli s relativno visokom prostornom rezolucijom od

10 do 50 km koriste se za analizu lokalne i regionalne klime. U usporedbi s globalnim klimatskim modelima,

regionalni klimatski modeli detaljnije opisuju klimu malih prostornih skala (kao što je slučaj Hrvatske) koja je uvelike

ovisna o lokalnoj topografiji, razdiobi kopna i mora, te udaljenosti od mora.

Kako bi se mogli predvidjeti utjecaji promjene klime u budućnosti, definirane su buduće emisije ugljičnog dioksida

(CO2) i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. U Posebnom izvješću o emisijskim scenarijima IPCC-a predviđene

su globalne promjene temperature zraka s obzirom na definirane scenarije emisija stakleničkih plinova (RCP-

Representative Concentration Pathways), uzimajući u obzir pretpostavke o budućem demografskom, socijalnom,

gospodarskom i tehnološkom razvoju na globalnoj razini.

Scenariji se koriste za modeliranje i istraživanje, odnosno predviđanje klimatskih promjena. Određena su četiri

scenarija predviđanja klime u budućnosti, ovisno o količini emisija stakleničkih plinova u budućem razdoblju. Prema

tome, RCP se dijeli na RCP2.6, RCP4.5, RCP6 i RCP8.5, pri čemu su scenariji nazive dobili po mogućim

vrijednostima zračenja topline do 2100. godine u odnosu na predindustrijske vrijednosti (+2.6, +4.5, +6.0 i +8.5

W/m2). RCP2.6 predstavlja, dakle, razmjerno male buduće koncentracije stakleničkih plinova na koncu 21. stoljeća,

dok RCP8.5 daje osjetno veće koncentracije.

Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja

P1 (neposredna budućnost, 2011. - 2040.) i P2 (klima sredine 21. stoljeća, 2041. - 2070.) analizirani su za područje

Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM na

računalnom klasteru („super-računalu“) HPC „VELEbit“2.

Prostorna domena integracija zahvaćala je šire područje Europe (Euro-CORDEX domena) uz korištenje rubnih

uvjeta iz četiri globalna klimatska modela (GCM), Cm5, EC-Earth, MPI-ESM i HadGEM2, na horizontalnoj rezoluciji

od 50 km. Klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema scenarijima IPCC-a razvoja koncentracije

stakleničkih plinova RCP4.5 i RCP8.5. Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih

plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti zbog poduzimanja mjera smanjenja i

prilagodbe. Scenarij RCP8.5 ne predviđa poduzimanje značajnijih mjera smanjenja i prilagodbe I karakterizira ga

kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje.

Klimatske promjene definirane su kao razlike vrijednosti klimatskih varijabli između razdobljâ 2011.-2040. i 1971.-

2000. (P1-P0), te razdoblja 2041.-2070. I 1971.-2000. (P2-P0).

Rezultati navedenog modeliranja prikazani su u dokumentu Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC

Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s

pogledom na 2070. i Akcijskog plana, svibanj 2017., www.prilagodba-klimi.hr.

U nastavku su prikazani rezultati klimatskih modela za osnovne meteorološkie elemente za scenarij RCP4.5 koji je

najčešće korišteni scenarij kod izrade Strategija prilagodbe klimatskim promjenama (Izvor: Rezultati klimatskog

modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana, svibanj 2017.).

Temperatura zraka

U razdoblju 2011.- 2040. očekuje se (u srednjaku ansambla) porast prizemne temperature zraka u svim sezonama.

U zimi i u ljeto najveći projicirani porast temperature je između 1,1 i 1,2 °C u primorskim krajevima; u proljeće bi

porast mogao biti od 0,7 °C na Jadranu do malo više od 1 °C na sjeveru, a u jesen porast temperature mijenjao bi

se između 0,9 °C u istočnim krajevima do oko 1,2 °C, iznimno do 1,4 °C na krajnjem zapadu. U razdoblju do 2070.


http://www.prilagodba-klimi.hr/



najveći porast srednje temperature zraka, do 2,2 °C, očekuje se u priobalnom dijelu u ljeto i jesen. U zimi i proljeće

najveći projicirani porast temperature je nešto manji nego u ljeto i jesen – do oko 2,1 odnosno 1,9 °C, ali sada u

kontinentalnim krajevima.

Slika 14. Promjena srednje godišnje temperature zraka (°C) u odnosu na razdoblje P0 u srednjaku ansambla iz četiri

integracije RegCM modelom prema scenariju RCP 4.5.

Oborina

Do 2040. očekuje se na godišnjoj razini uz RCP4.5 scenarij vrlo malo smanjenje ukupne količine oborine (manje

od 5%) u većem dijelu zemlje, koje neće imati značajniji utjecaj na ukupnu godišnju količinu (Sl. 5.1, gore). Uz

RCP8.5 smanjenje oborine bilo bi ograničeno na središnju i južnu Dalmaciju, dok se u ostatku Hrvatske očekuje

blago povećanje oborine, također do najviše 5%. U razdoblju 2041.-2070. očekuje se za RCP4.5 smanjenje ukupne

količine oborine gotovo u cijeloj zemlji također do oko 5%. Za RCP8.5, smanjenje oborine bilo ograničeno samo na

veći dio gorske Hrvatske i primorskog zaleđa, a u ostalim krajevima očekuje se manje povećanje ukupne količine

oborine (manje od 5%). Dakle, u godišnjem srednjaku očekivane promjene ukupne količine oborine ne prelaze

±5% u odnosu na referentnu klimu (1971.-2000.), ali prostorna razdioba tih promjena ovisi o scenariju i o

promatranom budućem klimatskom razdoblju.

Slika 15. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na razdoblje P0 u srednjaku ansambla iz četiri

integracije RegCM modelom prema scenariju RCP4.

P1-P0 P2-P0

P1-P0 P2-P0




Maksimalna brzina vjetra na 10 m

U sezonskim srednjacima ne očekuje se neka veća promjena maksimalnih brzina vjetra u srednjaku ansambla,

osim u zimi kad bi u razdoblju 2011.-2040. smanjenje bilo od oko 5-10% i to u krajevima gdje je (u referentnoj klimi)

vjetar najjači – na južnom Jadranu i u zaleđu srednje i južne Dalmacije. Smanjenje maksimalne brzine vjetra

očekuje se u razdoblju 2041.-2070. u svim sezonama osim u ljeto. Valja napomenuti da je 50-km rezolucija

nedostatna za precizniji opis varijacija i promjena u maksimalnoj brzini vjetra koje ovise o mnogim detaljima malih

skala (orografiji, orijentaciji terena – grebeni i doline, nagibu, vegetaciji, urbanim preprekama, itd.).

Slika 16. Promjena srednje godišnje maksimalne brzine vjetra na 10 m (m/s) u odnosu na razdoblje P0 u srednjaku

ansambla iz četiri integracije RegCM modelom prema scenariju RCP4.

Evapotranspiracija

U budućem klimatskom razdoblju 2011.-2040. očekuje se u većini krajeva povećanje evapotranspiracije od 5-10%,

a povećanje veće od 10% očekuje se samo na vanjskim otocima i u zapadnoj Istri. Do 2070. očekivana promjena

je za veći dio Hrvatske slična onoj u razdoblju 2011.-2040. Nešto izraženije povećanje (10-15%) očekuje se u

obalnom dijelu i zaleđu, pa sve do oko 20% na vanjskim otocima.

Snježni pokrov

Do 2040. u zimi je projicirano smanjenje ekvivalentne vode snijega, dakle i snježnog pokrova. Smanjenje je najveće

u Gorskom Kotaru i iznosi 7-10 mm, što čini gotovo 50% simulirane količine u referentnoj klimi. U razdoblju 2041.-

2070. očekuje se u čitavoj Hrvatskoj daljnje smanjenje ekvivalentne vode snijega. Dakle, jače smanjenje snježnog

pokrova u budućoj klimi očekuje se upravo u onim predjelima koja u referentnoj klimi imaju najveće količine snijega

- u Gorskom Kotaru i ostalim planinskim krajevima.

Ekstremne vremenske prilike

Analizirane su na osnovi učestalosti ili “broja dana” pojave nekog događaja (ekstrema) u sezoni, odnosno promjene

učestalosti u budućoj klimi. Utvrđeno je da bi u budućoj klimi moglo doći do smanjenja broja ledenih dana (kad je

minimalna temperatura manja od -10°C), ali porasta broja dana s toplim noćima (minimalna temperatura veća ili

jednaka 20°C) i porasta broja vrućih dana (maksimalna temperatura veća od 30°C). Broj kišnih razdoblja bi se

uglavnom smanjio u budućoj klimi, te povećao broj sušnih razdoblja.

P2-P0 P1-P0




Slika 17. Promjena broja sušnih razdoblja u odnosu na razdoblje P0 u srednjaku ansambla iz četiri integracije

RegCM modelom prema scenariju RCP4.

Otjecanje

U budućoj se klimi 2011.-2040. u većini krajeva tijekom godine ne očekuje veća promjena površinskog otjecanja.

Međutim, u gorskim predjelima i djelomice u zaleđu Dalmacije moglo bi doći do smanjenja površinskog otjecanja

za oko 10%. Do 2070. iznos otjecanja bi se malo smanjio, osobito u proljeće kad bi to smanjenje moglo prostorno

zahvatiti čitavu Hrvatsku. Ovo smanjenje otjecanja podudara se sa smanjenjem ukupne količine proljetne oborine

sredinom 21. stoljeća.

Razina mora

Zbog potencijalne važnosti, buduće promjene ovog parametra sažete su i u zaključku. Prema rezultatima CMIP5

globalnih modela (IPCC 2013a), za razdoblje oko sredine 21. stoljeća (2046.-2065.) očekivani porast globalne

srednje razine mora uz RCP4.5 je 19-33 cm, a uz RCP8.5 je 22-38 cm. U razdoblju 2081.-2100., za RCP4.5 porast

bi bio 32-63 cm, a uz RCP8.5 45-82 cm. Ovaj porast globalne razine mora neće se ravnomjerno odraziti u svim

područjima. Projekcije promjene razine Jadranskog mora do konca 21. stoljeća daju okvirni porast između 40 i 65

cm. Međutim, valja naglasiti da su uz ove procjene vezane znatne neizvjesnosti, koje već nalazimo i u izračunu

razine mora za historijsku klimu.

Projekcija klime u Republici Hrvatskoj do 2040. godine s pogledom do 2070. (Izvor: Sedmo nacionalno izvješće i

treće dvogodišnje izvješće republike hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime

(UNFCCC), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, rujan 2018., https://www.mzoe.hr/hr/klima.html).

P1-P0 P2-P0




Klimatološki parametar

Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000.

godine dobivene klimatskim modeliranjem

2011. – 2040. 2041. – 2070.

Oborina

Srednja godišnja količina: malo smanjenje (osim manji porast u SZ Hrvatskoj)

Srednja godišnja količina: daljnji trend smanjenja (do 5 %) u gotovo cijeloj Hrvatskoj osim u SZ dijelovima

Sezone: različit predznak; zima i proljeće u većem dijelu Hrvatske manji porast + 5 – 10 %, a ljeto i jesen smanjenje (najviše - 5 – 10 % u J Lici i S Dalmaciji)

Sezone: smanjenje u svim sezonama (do 10 % gorje i S Dalmacija) osim zimi (povećanje 5 – 10 % S Hrvatska)

Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se malo povećao). Broj sušnih razdoblja bi se povećao.

Broj sušnih razdoblja bi se povećao

Snježni pokrov Smanjenje (najveće u Gorskom Kotaru, do 50 %)

Daljnje smanjenje (naročito planinski krajevi)

Površinsko otjecanje

Nema većih promjena u većini krajeva; no u gorskim predjelima i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10 %

Smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvatskoj (osobito u proljeće)

Temperatura zraka

Srednja: porast 1 – 1,4 °C (sve sezone, cijela Hrvatska)

Srednja: porast 1,5 – 2,2 °C (sve sezone, cijela Hrvatska – naročito kontinent)

Maksimalna: porast u svim sezonama 1 – 1,5 °C

Maksimalna: porast do 2,2 °C ljeti (do 2,3 °C na otocima)

Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – 1,4 °C

Minimalna: najveći porast na kontinentu zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8 – 2°C primorski krajevi

Ekstremni vremenski uvjeti

Vrućina (br.dana s Tmax > +30 °C)

6 do 8 dana više od referentnog razdoblja (referentno razdoblje: 15 – 25 dana godišnje)

Do 12 dana više od referentnog razdoblja

Hladnoća (br.dana s Tmin < - 10 °C)

Smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C i porast Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4 °C)

Daljnje smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C

Tople noći (br.dana s Tmin ≥ +20 °C)

U porastu U porastu

Vjetar

Sr. brzina na 10 m Zima i proljeće bez promjene, no u ljeto i osobito u jesen na Jadranu porast do 20-25 %

Zima i proljeće uglavnom bez promjene, no trend jačanja u ljeto i jesen na Jadranu.

Max. brzina na 10 m

Na godišnjoj razini: bez promjene (najveće vrijednosti na otocima J Dalmacije) Po sezonama: smanjenje zimi na J Jadranu i zaleđu

Po sezonama: smanjenje u svim sezonama osim ljeti. Najveće smanjenje zimi na J Jadranu

Evapotranspiracija Povećanje u proljeće i ljeto 5 – 10 % (vanjski otoci i Z Istra > 10 %)

Povećanje do 10 % za veći dio Hrvatske, pa do 15 % na obali i zaleđu te do 20 % na vanjskim otocima




Klimatološki parametar

Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000.

godine dobivene klimatskim modeliranjem

2011. – 2040. 2041. – 2070.

Vlažnost zraka Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu)

Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu)

Vlažnost tla Smanjenje u S Hrvatskoj Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj (najviše ljeti i na jesen)

Sunčano zračenje (fluks ulazne sunčane energije)

Ljeti i na jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, u proljeće porast u S Hrvatskoj, a smanjenje u Z Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj Hrvatskoj

Povećanje u svim sezonama osim zimi (najveći porast u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj)

Srednja razina mora 2046. – 2065. 19 – 33 cm (IPCC AR5)

2081. – 2100. 32 – 65 cm (procjena prosječnih srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora)

Međutim treba naglasiti da se Strategija prilagodbe temelji na analizi onih sektora i međusektorskih područja koji

su relevantni za prilagodbu zbog njihove socioekonomske važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili su od važnosti za

prirodu i okoliš. U tu je svrhu odabrano osam ključnih sektora (hidrologija, vodni i morski resursi, poljoprivreda,

šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam, i zdravlje) te dva međusektorska tematska područja

(prostorno planiranje; upravljanje obalnim područjem te upravljanje rizicima).

Na temelju rezultata modeliranja i scenarija kao i temeljem dosadašnjih istraživanja i aktivnosti vezanih za utjecaj i

prilagodbu klimatskim promjenama tijekom izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama provedena je

analiza onih sektora i međusektorskih područja koji su relevantni za prilagodbu zbog njihove socioekonomske

važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili su od važnosti za prirodu i okoliš. U tu svrhu dewfinirani su sektori koji su ranjivi

na utjecaje klimatskih promjena. Odabrano je osam ključnih sektora (hidrologija, vodni i morski resursi,

poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam, i zdravlje) te dva međusektorska tematska

područja (prostorno planiranje; upravljanje obalnim područjem te upravljanje rizicima).

3.6 Geološke, litološke i hidrogeološke značajke

Geološke i litološke značajke

Nadmorska visina područja Općine Lovas kreće se između 80,40 mnm do 137,40 mnm. Prosječna nadmorska

visina prostora Općine je 120,00 mnm. Prema podacima o nadmorskoj visini terena može se utvrditi da je

konfiguracija područja općine Lovas nizinska. To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa. Reljefna energija

iznosi 57,00 m. Karakteristike reljefa su određene mlađim tektonskim procesima i klimatskim promjenama u

pleistocenu i imale su velikog utjecaja na hidrografske odnose.

Pripovršinski dijelovi područja Vukovarsko-srijemske županije izgrađeni su od starijih (pleistocenskih) i mladih

(holocenskih) kvartarnih taložina nastalih sedimentacijom u vodenim okolišima (jezera, močvare, rijeke, potoci) i na

kopnu tijekom zadnjih nekoliko stotina tisuća godina pod snažnim utjecajem izmjena hladnih i suhih glacijalnih s

toplim i vlažnim interglacijalnim razdobljima te intenzivnih tektonskih pokreta. Prevladavaju nevezani do slabo

vezani sitnozrnati klastiti. To su, idući od sitnijih, prema česticama i zrnima većih dimenzija, sljedeće osnovne

frakcije (prema WENTWORTH-u):

− gline, čestice manje od 0,004 mm; prah (silt)

− čestice veličine od 0,004 do 0,063 mm

− sitni pijesak, zrna i čestice veličine od 0,25 do 0,063 mm




Obično se ne nalaze kao "čiste" frakcije, već su izmiješani u međusobno različitim omjerima.

Kao drugi član pleistocenske starosti označen je prapor ili les koji prekriva kontinuiranu zonu od Novih Mikanovaca

na zapadu do Iloka na istoku s tim da od Vukovara prati tok Dunava. Najveće je širine oko 16 km. Nalazi se

uglavnom na uzvisinama izgranujući tzv. dakovačko- Vinkovačko - Vukovarski praporni ravnjak ili plato. U tom

području nalazi se i Općina Lovas. Prapor je žutosmeni pjeskovito-glinoviti prah (silt), slabo vezan, šupljikav, s

karakterističnim prevladavajuće vertikalnim cjevastim šupljinama od istrunulog bilja i biljnih korjenčića. Luči se, tj.

odlama vertikalno. To je eolski sediment nastao nakupljanjem vjetrom nanašanih čestica tijekom suhih i hladnih

glacijalnih faza i to u više navrata, tako da je apsolutne starosti od 33 000 do 16 600 godina (gornji pleistocen).

Sastoji se od kvarca, alkijalnih feldspata, karbonatnih čestica i nešto muskovita. Debljina prapora ovdje je

procijenjena na maksimalno 20-tak metara. Područje uz tok Dunava osim prašinastog pijeska, ima još i praha,

glinovitog praha i pretaloženog lesa sve u nijansama sive i smeđe boje. Radi se o facijesu riječnih korita i starije

holocenskim barskim taložinama. Ade i plaže uz Dunav sastoje se od sitnih, sivih kvarcno – karbonatno-feldspatskih

pijesaka. Sedimenti ovog člana debeli su do 10 metara.

Hidrogeološke značajke

Osnovno obilježje hidrografije Općine Lovas je rijeka Dunav. Tok rijeke Dunav kroz područje Općine je od km

1318+500 do km 1314 u dužini od 4,5 km, a prosječna širina iznosi oko 620 m.

Ukupna površina sliva rijeke Dunav iznosi 816.950 km2 a dužina 2.857 km. Dunav izvire u Njemačkoj u južnom

dijelu Schwartzwalda, a ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj kod mjesta Sulina. Dužina rijeke Dunav u Republici

Hrvatskoj je 137,55 km i proteže se od rkm 1433+060 (granica s Republikom Manarskom uzvodno od mjesta

Batina) do rkm 1295+200 kod Iloka. Na dionici kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke.

Širina korita kreće se u rasponu od 500-800 metara, prosječna brzina toka izosi 0,9 m/s, dok se srednji godišnji

protoci kreću od 2.443 m3/s kod Batine do 3.144 m3/s kod Erduta. Visoke vode Dunava najčešće se javljaju u

travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u Alpama, a pojava velikih voda Dunava također je vezana

uz intenzivne i dugotrajne kiše u gornjem dijelu sliva. Značajne pritoke Dunava u Republici Hrvatskoj su: Drava na

rkm 1382+300, rijeka Vuka na rkm 1333+055 i potok Karašica u Baranji na rkm 1425+550.

Sukladno Glavnom provedbenom planu obrane od poplava Općina Lovas pripada SEKTORU B – Dunav i donja

Sava u branjeno područje 15: Područje malog sliva Vuka.

Slivno područje „Vuka“ ukupne površine 1793,28 km2, obuhvaća prirodnu cjelinu hidrografskog sliva rijeke Vuke,

Drave i Dunava. Desno zaobalje rijeke Dunav, a kojem pripada i područje Općine Lovas dio je bujičnog područja

Fruške gore (slivovi pritoka Dunava od Opatovca do Iloka). Kao značajniji recipijenti na području Općine Lovas su

kanali Bečka i Zmajevac koji utječu u Dunavski rukavac ispred Opatovačke ade.

Potok Čopinac ima svoje izvorište jugoistočno od naselja Lovas u potezu atara zvan Žabar na 6,0 km od svog ušća

u rijeku Dunav, protiče dolinom južno od naselja te ga zaobilazi sa zapadne strane, gdje na km 3 + 700 sa lijeve

strane prima pritoku Bečka dužine 1.500 m'. Od pritoke Bečka, potok Čopinac teče dolinom koja ima pravac jug-

sjever do naselja Opatovac. Dolina je širine 50 - 200 m', nekada je služila kao pašnjak, a sada je obrasla šašom,

trskom i vrbama. Padine doline obrasle su bagremom. Na km 1 + 500 potok ulazi u granevinsko područje naselja

Opatovac, dalje kroz naselje teče u pravcu istoka do km 0 + 525 gdje sa desne strane prima pritoku potok

«Zmajevac – Badnjara». Od pritoke Zmajevac-Badnjara do ušća u rijeku Dunav, potok Čopinac teče kroz naselje

Opatovac u pravcu jug - sjevera između potkućnica i presijeca prometnicu Vukovar - Ilok.




3.7 Seizmičnost područja

Jedno od glavnih epicentralnih područja i seizmičkih zona u Republici Hrvatskoj nalazi se u njezinom istočnom

dijelu. Glavna odlika seizmičke aktivnosti je grupiranje epicentara potresa oko Dilj gore i Psunja i još nekoliko manjih

lokaliteta. Najjači potres dogodio se u Dilj gori 13. travnja 1964. godine magnitude 5,7 intenziteta 8o MCS ljestvice

(MCS, Mercalli-Cancani Siebergova ljestvica). Žarište potresa bilo je na dubini od 16 km. Inače, Dilj gora je po broju

jakih potresa i po intenzitetu seizmički najaktivniji predjel Slavonije što svakako ima utjecaja na neposredno blisku

Vukovarsko-srijemsku županiju.

Na slikama 18. i 19. prikazan je isječak Karte potresnih područja gdje su prikazana potresom prouzročena

horizontalna poredbena vršna ubrzanja površine temeljnog tla tipa A čiji se premašaj tijekom bilo kojih 50 godina

(za povratni period 475 godina), odnosno 10 godina (za povratni period 95 godina) očekuje s vjerojatnošću od 10%.

Dakle, vrijednosti prikazane na karti odgovaraju ubrzanjima koja se u prosjeku premašuju svakih 475 (odnosno 95)

godina. Ubrzanja su izražena u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g. Gledajući povratni period od 95 godina na

Karti potresnih područja RH može se vidjeti kako se vršno ubrzanje tla na području planiranog zahvata nalazi u

području 0,04 g.

Slika 18. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za područje planiranog zahvata za povratni period 95 godina

Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb




Slika 19. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za područje planiranog zahvata za povratni period 475 godina.

Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb

Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine, za povratni period od 475 godina, područje

planiranog zahvata spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,08 g.




3.8 Pedološke značajke

Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske na području planiranog zahvata nalazi se kartirana jedinica Črnozem na praporu, Eutrično smeđe, Sirozem silikatno

karbonatni a u neposrednom okruženje planiranog zahvata nalazi se kartirana jedinica Sirozem na praporu, Koluvij s prevagom sitnice, Močvarno glejno, Eutrično smeđe (Slika

20.).

U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike navedenih kartiranih jedinica.

Tablica 9. Svojstva kartirane jedinice tla na području planiranog zahvata

Opis kartirane

jedinice tla

Broj

jedinice

tla

Način

korištenja Stjenovitost Kamenitost Nagib Dubina

Pogodnost

tla

Dreniranost

tla

Stupanj

vlažnosti tla

Dominantni način

vlaženja

Črnozem na

praporu, Eutrično

smeđe, Sirozem

silikatno

karbonatni

1 oranice

0 %

(prvi razred

stjenovitosti)

0 % 0%

ravno

>100 cm (duboka

tla)

P-1 (dobra

obradiva tla)

dobra (razred dobro ocjedita tla)

svježe

Automorfni (oborinskim vodama

koje se ne zadržavaju na tlu)

Sirozem na

praporu, Koluvij s

prevagom sitnice,

Močvarno glejno,

Eutrično smeđe

16 oranice i

travnjaci

0 %

(prvi razred

stjenovitosti)

0 %

0 – 30 % umjereno

strme padine

30 - 200 cm

(plitka do vrlo

duboka tla)

P-3 (ograničeno obradiva tla)

dobra do ponešto

ekscesivna svježe, suho

Automorfni (oborinskim vodama

koje se ne zadržavaju na tlu)




Slika 20. Ekosustavi prema EUNIS klasifikaciji u širem okruženju planiranog zahvata (izvor: ENVI atlas okoliša, envi.azo.hr.)

3.9 Vodna tijela na području planiranog zahvata

Podaci o stanju vodnih tijela na predmetnom području zatraženi su i dobiveni od Hrvatskih voda putem Zahtjeva

za pristup informacijama (Klasa: 008-02/19-02/180; Urbroj: 383-18-1 od 04. 03. 2019.).

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih

tijela površinskih voda na:

− tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

− stajaćicama površine veće od 0,5 km2,

− prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj

direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

− sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim

područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

− za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio

većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili

priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

.




Slika 21. Vodna tijela na području planiranog zahvata, izvor: Hrvatske vode.




Grupirano tijelo podzemne vode

Predmetni se zahvat nalazi na grupiranom tijelu podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE

I DUNAVA. U Tablici 9. dani su osnovni podaci o grupiranom vodnom tijelu.

Tablica 10. Osnovni podaci o grupiranom vodnom tijelu podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I

DUNAVA

Kod

Ime grupiranog

vodnog tijela

podzemne vode

Poroznost Površin

a (km2)

Obnovljive

zalihe

podzemnih

voda

(*106 m3/god)

Prirodna

ranjivost

Državna pripadnost

tijela podzemne

vode

CDGI_23

ISTOČNA

SLAVONIJA –

SLIV DRAVE I

DUNAVA

međuzrnska 5 009 421

84% područja umjerene do

povišene ranjivost

HR/HU, SRB

Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.

Stanje tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro

ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti

podzemnih voda (DPV). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se klasifikacijski testovi (zaslanjenje ili druga

intruzija, površinske vode, kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama, zaštitne zone izvorišta vode za piće,

opća ocjena kakvoće i bilanca voda). Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja

tijela podzemne vode.

Za ocjenu kemijskog stanja korišteni su podaci kemijskih analiza iz Nacionalnog nadzornog monitoringa podzemnih

voda i monitoringa sirove vode crpilišta pitke vode za razdoblje od 2009. do 2013. godine te dijelom i za 2014.

godinu.

Za ocjenu količinskog stanja korišteni su podaci o oborinama i protokama iz baza podataka Državnog

hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i podaci o zahvaćenim količinama podzemnih voda za javnu vodoopskrbu i

ostale namjene iz baza podataka Hrvatskih voda.

Stanje kakvoće podzemnih voda

Procjena kakvoće podzemnih voda unutar TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda provodi se

kako bi se spriječilo značajno pogoršanje kemijskog stanja površinskih voda. Stanje se procjenjuje na temelju

procjene stanja površinskih voda i procjene prijenosa onečišćujućih tvari iz podzemnih voda u površinske vode.

Na području panonske Hrvatske od EQS (okolišni standard kakvoće voda - „environmental quality standard“)

analizirani su sljedeći parametri: kadmij, olovo, nikal, živa, DDT, aldrin, dieldrin, endrin, atrazin, simazin, klorpirifos

(-etil), klorfenvinfos, trikloretilen, tetrakloretilen, 1.2-dikloretan, diklormetan, triklorbenzen (svi izomeri), benzen,

atracen, naftalen, fluoranten, benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(g.h.i)perilen, indeno (1.2.3-cd)piren,

pentaklorbenzen i pentaklorfenol.

Tablica 11. Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda

Kod TPV Naziv TPV Razmatrane

površinske vode Stanje Pouzdanost

CDGI_23

ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I

DUNAVA

Drava, Dunav dobro visoka





Količinsko stanje podzemnih voda

Ocjena količinskog stanja definirana je na temelju procjene „indeksa korištenja (Ikv)“ površinskih voda. Isti princip

je korišten i za procjenu količinskog stanja podzemnih voda unutar TPV s obzirom na povezanost površinskih i

podzemnih voda. Procjena se provodi kako bi se spriječilo značajno pogoršanje količinskog stanja površinskih voda

uzrokovano crpljenjem podzemne vode, a procjenjuje se na temelju procjene „indeksa korištenja (Ikv)“ površinskih

voda i procjene utjecaja crpljenja podzemnih voda na površinske vode.

Tablica 12. Količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda



CDGI_23


DUNAVA



Stanje tijela podzemnih voda s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama

Ekosustavi ovisni o podzemnoj vodi postoje u većini tijela podzemnih voda. U panonskom dijelu vodnog područja

rijeke Dunav zastupljeni su vodeni ekosustavi u površinskim vodama povezanim s podzemnim vodama i kopneni

ekosustavi koji su pod utjecajem podzemnih i površinskih voda. Temelj za razmatranje ekosustava ovisnih o

podzemnim vodama (EOPV) je NATURA 2000 i nacionalna klasifikacija staništa (NKS).

Ocjena kakvoće podzemnih voda unutar TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama provodi se

kako bi se spriječilo značajno pogoršanje kemijskog stanja ekosustava ovisnih o podzemnim vodama. Stanje se

ocjenjuje na temelju ocjene kemijskog stanja podzemnih voda unutar TPV.

Tablica 13. Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnoj vodi



CDGI_23 ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA

Drava, Dunav dobro niska


Ocjena količinskog stanja podzemnih voda unutar TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama

provodi se kako bi se spriječilo oštećenje ekosustava. Stanje se procjenjuje na temelju okolišnih uvjeta koji se

odnose na izdašnost (protok) i/ili razinu podzemne vode i procjene utjecaja crpljenja podzemnih voda na te okolišne

uvjete.

Tablica 14. Količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnoj vodi



CDGI_23 ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA



Ocjena kemijskog stanja podzemnih voda

Za ocjenu kemijskoga stanja u panonskom dijelu Hrvatske, korišteni su testovi koji se odnose na podzemne vode:

Prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem; Zaštićena područja za

pitke vode (DWPA test, engl. Drinking Water Protected Areas), Ocjena opće kakvoće (osnovne cjeline ili grupe

cjelina), test Površinske vode i test Kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama.

Kemijsko stanje tijela podzemne vode CDGI_23 ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA je u Tablici 15.




Tablica 15. Kemijsko stanje tijela podzemne vode

Kod TPV

Naziv TPV

Tes

tovi

se

pro

vod

e

(DA

/NE

)

Test Ocjena opće kakvoće

Test Prodor slane vode

DWPA test Test

Površinska voda

Test GDE Ukupna ocjena

stanja

stan

je

razi

na

po

uzd

ano

sti

stan

je

razi

na

po

uzd

ano

sti

stan

je

razi

na

po

uzd

ano

sti

stan

je

razi

na

po

uzd

ano

sti

stan

je

razi

na

po

uzd

ano

sti

stan

je

razi

na

po

uzd

ano

sti

CDGI_23


DUNAVA

DA dobro niska dobro niska dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska


Ocjena količinskog stanja podzemnih voda

Za ocjenjivanje količinskog stanja tijela podzemnih voda korišteni su klasifikacijski testovi: Test vodne bilance i

Prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem, test Površinske vode i

test Kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama.

Tablica 16. Količinsko stanje tijela podzemne vode

Kod TPV

Naziv TPV

Količinsko stanje

Količinsko stanje ukupno Test Vodne bilance

Test Prodor slane vode ili drugih prodora loše

kakvoće

Test Površinska voda

Test GDE

Sta

nje

Po

uzd

ano

st

Sta

nje

Po

uzd

ano

st

Sta

nje

Po

uzd

ano

st

Sta

nje

Po

uzd

ano

st

Sta

nje

Po

uzd

ano

st

CDGI_23


DUNAVA

dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro niska


Tijelo podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA obilježava dobro kemijsko i

količinsko stanje, a ukupno stanje je također ocjenjeno kao dobro (Tablica 17.)

Tablica 17. Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

S obzirom da su tijela podzemne vode u odnosu na povezanost površinskih i podzemnih voda te ovisnost

ekosustava o podzemnim vodama ocjenjena u dobrom stanju, procjena rizika promatrala se sa stajališta

nepostizanje cilja „sprječavanje pogoršanja stanja cjeline podzemnih voda“.




Vodna tijela površinske vode

U blizini područja zahvata, na udaljenosti od 1 200 m nalazi se vodno tijelo CDRN0122_001 Čopinac (Slika 20.).

Sukladno Planu upravljanja vodnim područjima za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine

ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom a koja su povezana s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom

upravljanja vodnim područjima smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

Budući je vodno tijelo CDRN0122_001 Čopinac dio vodnog tijela CDRN0122_001 Dunav u nastavku će se prikazati

karakteristike tog vodnog tijela (Tablica 18.) i njegovo stanje (Tablica 19.).

Tablica 18. Karakteristike vodnog tijela CDRN0122_001 Dunav

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0122_001 Dunav

Šifra vodnog tijela CDRN0122_001

Naziv vodnog tijela Dunav

Kategorija vodnog tijela Tekućica

Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)

Dužina vodnog tijela 13.2 km + 6.16 km

Izmjenjenost prirodno

Vodno područje rijeke Dunav

Podsliv rijeka Drave i Dunava

Ekoregija Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tijela podzemne vode CDGI-23

Zaštićena područja HR1000013, HR53010002, HR2001307, HRNVZ_42010006, HRNVZ_42010012*, HR3493049*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće




Tablica 19. Stanje vodnog tijela CDRN0122_001 Dunav

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0122_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje

Fizikalno kemijski pokazatelji

Specifične onečišćujuće tvari

Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće

Fizikalno kemijski pokazatelji

BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor

Specifične onečišćujuće tvari

arsen

bakar

cink

krom

fluoridi

adsorbilni organski halogeni (AOX)

poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi

Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti

Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje

Klorfenvinfos

Klorpirifos (klorpirifos-etil)

Diuron

Fluoranten

Izoproturon

Olovo i njegovi spojevi

Živa i njezini spojevi

umjereno

umjereno

nije dobro

umjereno

umjereno

umjereno

dobro

nema ocjene

umjereno

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

umjereno

vrlo dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

nije dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

nije dobro

dobro stanje

dobro stanje

nije dobro

vrlo loše

vrlo loše

nije dobro

vrlo loše

vrlo loše

umjereno

dobro

nema ocjene

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

umjereno

vrlo dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

nije dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

nije dobro

dobro stanje

dobro stanje

nije dobro

vrlo loše

vrlo loše

nije dobro

vrlo loše

vrlo loše

umjereno

dobro

nema ocjene

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

umjereno

vrlo dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

nije dobro

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nije dobro

nema ocjene

dobro stanje

nije dobro

vrlo loše

vrlo loše

nije dobro

vrlo loše

vrlo loše

umjereno

dobro

nema ocjene

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

umjereno

vrlo dobro

umjereno

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo dobro

nije dobro

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nije dobro

nema ocjene

dobro stanje

nije dobro

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

procjena nije pouzdana

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve


postiže ciljeve

nema procjene

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve


postiže ciljeve


postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve


nema procjene

nema procjene

nema procjene


nema procjene



NAPOMENA:

NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij,

Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin

DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,

para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien,

Heksaklorcikloheksan, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren,

Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi

izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

3.10 Poplavnost područja

Poplave spadaju u prirodne opasnosti koje mogu ozbiljno ugroziti ljudski život te rezultirati i velikim materijalnim

štetama i štetama po okoliš te kao takve mogu imati znatan utjecaj na određeno područje. Poplave često nije

moguće izbjeći, no pozitivnim angažiranjem i poduzimanjem niza različitih preventivnih bilo građevinskih i/ili

negrađevinskih mjera, rizik od pojave poplave može se smanjiti na prihvatljivu razinu.




Na udaljenosti od oko 1 200 m zapadno od planiranog zahvata nalazi se vodotok Čopinac.

Podaci o poplavnosti šireg područja lokacije zahvata preuzeti su od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup

informacijama (Klasa: 008-02/19-02/180; Urbroj: 383-18-1 od 04. 03. 2019.).

Uvidom u kartu opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja, lokacija postrojenja nalazi se izvan područja s

potencijalno značajnim rizicima od poplava i izvan područja vjerojatnosti pojave poplava. Prikaz zona opasnosti od

poplava po vjerojatnosti pojavljivanja dan je na Slici 22.




Slika 22. Izvod iz karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja, izvor: Hrvatske vode.




3.11 Zone sanitarne zaštite

Podaci o zonama sanitarne zaštite izvorišta na predmetnom području zatraženi su i dobiveni od Hrvatskih voda

putem Zahtjeva za pristup informacijama (Klasa: 008-02/19-02/180; Urbroj: 383-18-1 od 04. 03. 2019.). Prema

podacima Hrvatskih voda, na području lokacije zahvata nema zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta.

3.12 Prikaz zahvata u odnosu na kulturno povijesne cjeline i građevine

Sukladno Prostornom planu uređenja Općine Lovas (Službeni vjesnik VSŽ, broj: 07/04, 13/08, 16/11, 20/14, 21/14,

09/16 i 02/17) na području lokacije zahvata nema zaštićenih kulturnih dobara. Najbliže zaštićeno kulturno dobro je

Memorijalno područje Lovas koja se nalazi na oko 400 m sjeveroistočno od lokacije planiranog zahvata (Slika 12.

u Poglavlju 3.3.).

3.13 Prikaz zahvata u odnosu na ekološku mrežu, zaštićena područja prirode i staništa

3.13.1. Ekološka mreža

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) te prema izvodu iz karte ekološke mreže (izvor: WFS, WMS

servis Državnog zavoda za zaštitu prirode) predmetni zahvat ne nalazi se na području ekološke mreže.

Najbliža područja ekološke mreže:

− HR2000372 Dunav - Vukovar (Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove – POVS): udaljeno

od predmetnog zahvata oko 2 km sjeverno;

− HR2001500 Stepska staništa kod Bapske (Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove –

POVS): udaljeno od predmetnog zahvata oko 7,2 km istočno;

U Tablici 20. dane su specifikacije područja očuvanja značajnog za ptice i područja očuvanja značajnog za vrste i

stanišne tipove. Prikaz područja ekološke mreže dan je na Slici 23.

Tablica 20. Specifikacije područja ekološke mreže.

IDENTIFIKACI-JSKI BROJ PODRUČJA

NAZIV PODRUČJA

KATEGORIJA ZA CILJNU

VRSTU/STANIŠNI TIP

HRVATSKI NAZIV VRSTE/HRVATSKI NAZIV STANIŠTA

ZNANSTVENI NAZIV VRSTE/ŠIFRA STANIŠNOG

TIPA

HR 2000372 Dunav - Vukovar

1 rogati regoč Ophiogomphus cecelia

1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

1 dvoprugasti kozak Grapheoderus bilineatus

1 bolen Aspius aspius

1 prugasti balavac Gymnocephalus baloni

1 veliki vretenac Zingel zingel

1 vidra Lutra lutra

1 ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae

1 sabljarka Pelecus cultraus

1 balonijev balavac Gymnocephalus baloni

1 rijeke s muljevitim obalama obraslim s

Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. 3270

1 Panonski stepski travnjaci na praporu 6250*

1 Aluvijalne šume (Alno – Padion, Alnion

incanae, Salicion albae) 91E0*




IDENTIFIKACI-JSKI BROJ PODRUČJA

NAZIV PODRUČJA

KATEGORIJA ZA CILJNU

VRSTU/STANIŠNI TIP

HRVATSKI NAZIV VRSTE/HRVATSKI NAZIV STANIŠTA

ZNANSTVENI NAZIV VRSTE/ŠIFRA STANIŠNOG

TIPA

1 Subpanonski stepski travnjaci (Festucion

vallesiacae) 6240*

HR2001500 Stepska staništa

kod Bapske 1

Subpanonski stepski travnjaci (Festucion

vallesiacae) 6240*

Izvor: Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15).

Slika 23. Izvod iz karte ekološke mreže , Izvor: WFS, WMS servis Državnog zavoda za zaštitu prirode.

3.13.2. Zaštićena područja prirode

Uvidom u kartu zaštićenih područja, na području zahvata kao ni u široj okolici nisu evidentirane zaštićene prirodne

vrijednosti sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13).

3.13.3. Staništa

Prema izvodu iz karte staništa RH (HAOP, 2016.) lokacija planiranog postrojenja nalazi se na stanišnom tipu I.2.1.

Mozaici kultiviranih područja (Slika 24.).

U bližoj okolici zahvata nalaze se i staništa:

− D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

− E. Šume




− I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine zarasle grmovitom vegetacijom

− I.2.1. Mozaici kultiviranih područja

− I.5.1. Voćnjaci

− I.5.3. Vinogradi

Opis navedenih stanišnih (prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa , IV. verzija) tipova dan je u nastavku, a prikaz

staništa na promatranom području na Slici 16. u nastavku.

D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (Red PRUNETALIA SPINOSAE R. Tx. 1952)

– Pripadaju razredu RHAMNO-PRUNETEA Rivas-Goday et Borja Carbonell 1961. To je skup više manje mezofilnih

zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih grmova (Ligustrum vulgare, Cornus

sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomično drveća razvijenih u obliku grmova (Carpinus

betulus, Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.). Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine,

kao živica između poljoprivrednih površina, uz rubove cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na

površinama napuštenih pašnjaka.

J. Izgrađena i industrijska staništa

Izgrađene, industrijske, i druge kopnene ili vodene površine na kojima se očituje stalni i jaki ciljani (planski) utjecaj

čovjeka. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorne komplekse u kojima se izmjenjuje različiti tipovi

izgrađenih i kultiviranih zelenih površina u raznim omjerima zastupljenosti.

I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina

Mozaici kultiviranih površina – Mozaici različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima

seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i

svrha istraživanja ne zahtijeva razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome,

daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih

elemenata.

I.5.1. Voćnjaci

Površine namijenjene uzgoju voća tradicionalnim ili intenzivnim načinom.

I.5.3. Vinogradi

Površine namijenjene uzgoju vinove loze s tradicionalnim ili intenzivnim načinom uzgoja.




Slika 24: Izvod iz karte staništa, Izvor: WFS, WMS servis Državnog zavoda za zaštitu prirode.

3.13.4. Rezervat biosfere MaB Mura – Drava – Dunav

Lokacija planiranog zahvata nalazi se na području rezervata biosfere MaB Mura – Drava – Dunav.

Rezervati biosfere su priznati oblik zaštite i nominirani su od nacionalnih vlada te ostaju pod suverenom

nadležnošću država u kojima se nalaze. Svi rezervati biosfere čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere, unutar koje

se potiče razmjena informacija i iskustava. Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se

međusobno nadopunjuju, a to su: zaštitna funkcija, razvojna funkcija i logistička funkcija koje promoviraju skladan

suživot čovjeka i prirode, očuvanje iznimnih prirodnih vrijednosti te biološke i krajobrazne raznolikosti, daju podršku

istraživanju, monitoringu i razmjeni podataka vezanih uz zaštitu prirode i pronalaze rješenja za usklađivanje

očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja. Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje

se međusobno nadopunjuju:

• zaštitna funkcija – doprinijeti očuvanju krajobraza te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih

resursa;

• razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv;

• logistička funkcija – davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih

uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja.

Rezervati biosfere su organizirani u tri međusobno povezane zone:

• područje jezgre („core area“) koje je zakonom zaštićeno i sadrži ekološki najvrjednija područja te je

namijenjeno znanstvenim istraživanjima i praćenju stanja;




• utjecajno područje (buffer zona) koje okružuje područje jezgre, štiti jezgru od nepovoljnih utjecaja te se u

tom području mogu odvijati samo aktivnosti koje su usklađene s ciljevima zaštite (npr. održivi turizam,

poljoprivredno i šumsko gospodarenje uz primjenu mjera zaštite);

• prijelazno područje („transition area“) koje čine pretežno naseljena područja u kojima se provode

edukacijske aktivnosti i promiče održivi razvoj u sklopu gospodarskog razvoja.

Lokacija planiranog zahvata spada u prijelazno područje („transition area“) rezervata. To je 5 km širok pojas oko

utjecajnog područja, a sadrži značajna urbanizirana područja i prostore s intenzivnom poljoprivredom. Prijelazno

područje ekonomski podupire zonu utjecaja i zonu jezgre.

Slika 25: Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav.




4. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

4.1 Sažeti opis mogućih značajnijih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša

Planirani zahvat obuhvaća aktivnosti, koje izravno ili neizravno utječu na okoliš. Stoga je potrebno definirati moguće

pozitivne ili negativne utjecaje na okoliš, koji se privremeno ili trajno javljaju i djeluju na okoliš. Prilikom procjene

utjecaja pripreme i izgradnje te korištenja i održavanja planiranog zahvata na sastavnice i opterećenja okoliša, kao

zona mogućih utjecaja definirano je i obuhvaćeno područje izravnog zaposjedanja planiranog zahvata. Karakter

utjecaja planiranog zahvata (snaga, trajanje, značaj) na sastavnice i opterećenja okoliša može varirati ovisno o

obilježjima sastavnica okoliša na predmetnoj lokaciji, kao i njihovom međusobnom prostornom odnosu,

vremenskom periodu te načinu izvođenja radova.

4.1.1. Utjecaj na zrak

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje zahvata može doći do onečišćenje zraka radi emisije ispušnih plinova građevinskih vozila i

mehanizacije te uslijed stvaranja povećanih količina prašine uslijed izvođenja građevinskih radova, kretanja

građevinskih vozila i mehanizacije po radnim površinama.

Obzirom da će se rekonstrukcija proizvodne hale najvećim dijelom odvijati unutar postojećeg objekta na lokaciji

postrojenja negativan utjecaj bit će mali, lokalnog i i privremenog karaktera te će završiti po izgradnji zahvata.

Tijekom korištenja zahvata

Na lokaciji zahvata neće biti nepokretnih izvora emisija u zrak kao ni izvora fugitivnih emisija. Ne očekuje se

negativan utjecaj planiranog zahvata na zrak.

4.1.2. Utjecaj na vode

Tijekom izgradnje

Do utjecaja na podzemne vode na području zahvata može doći uslijed neodgovarajuće organizacije gradilišta

odnosno:

− nepostojanja sustava odvodnje površinskih (oborinskih) voda na manipulativnim površinama;

− nepravilnog zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda za potrebe gradilišta;

− neispravnog skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva;

− punjenja građevinske mehanizacije gorivom te popravaka na prostoru koji nije vodonepropustan i nema

riješenu odvodnju, čime može doći do izlijevanja goriva i/ili maziva u tlo i podzemlje;

− ispiranjem građevnog, komunalnog i opasnog otpada čime može doći do onečišćenja površinskih i

podzemnih voda.

Pravilnim uređenjem gradilišta, pravilnom provedbom građevinskih radova, pravilnim rukovođenjem radne

mehanizacije te propisnim gospodarenjem nastalim otpadom, eventualni negativni utjecaji na vode tijekom

izgradnje zahvata bili bi izbjegnuti ili prostorno i vremenski ograničeni na trajanje građevinskih radova na lokaciji te

se ne smatraju značajnim.





Lokacija zahvata ne nalazi se u području sanitarne zaštite izvorišta. Površinsko vodno tijelo nalazi se na oko 1200

m od lokacije zahvata.

Tijekom rada ribogojilišta na lokaciji će nastajati sanitarne i tehnološke otpadne vode i oborinske vode.

Sanitarne otpadne vode ispuštat će se u nepropusnu sabirnu jamu čiji će sadržaj prazniti i odvoziti ovlaštena pravna

osoba. Oborinske vode ispuštat će se u okolni teren. Na lokaciji zahvata neće biti intenzivnog prometa, osim

osobnih vozila zaposlenika te povremenog dovoza mlađi (4 puta godišnje) i odvoza uzgojene ribe. Cijeli tehnološki

proces odvijat će se u zatvorenom prostoru.

Tehnološke otpadne vode iz uzgoja smuđa nastaju od ispuštanja neiskorištene hrane za ribe i ribljih izlučevina i

isključivo su organskog je podrijetla. U sustavu RAS otpadne vode iznose oko 80% svježe vode. Kako potrebna

količina svježe vode na dan iznosi 16,4 m3. Godišnja količina otpadne vode procjenjuje se na 4780 m3.

Otpadne vode sastoje se od oko 90 % vode i oko 10 % mulja. Od mulja, oko 9,3 % po masi je suha tvar. Procijenjena

godišnja količina mulja koji će nastajati u ribogojilištu iznosi 11 t odnosno mjesečno 0,91 t.

Tehnološke otpadne vode odvodit će se u taložnicu u kojoj će se odvajati mulj od ostatka vode. Mulj će se skladištiti

u komori taložnice zapremine 18,75 m3. Zapremina taložnice dovoljna je za šestomjesečno skladištenje mulja.

Odvojena otpadna voda odvodit će se u spremnik otpadne vode zapremine 2410 m3. Zapremina spremnika

dovoljna je za šestomjesečno skladištenje odvojene otpadne vode u količini od 2380 m3. . Spremnik otpadne vode

i taložnica praznit će se dva puta godišnje.

Tehnološke otpadne vode iz RAS sustava uzgoja riba zapravo su voda u kojoj su ribe u uzgoju boravile, koja je

podložna čestim kontrolama sastava i koja ne sadrži opasne ili bilo koje druge tvari koje bi mogle nepovoljno utjecati

na rast i razvoj riba.

Hrana koju riba pojede i probavi koristi se za opskrbu energijom, rast i druge fiziološke procese. Kisik koji u tijelo

ribe ulazi kroz škrge potreban je za proizvodnju energije i razgradnju proteina pri čemu nastaju ugljikov dioksid i

amonijak i izlučuju se kroz škrge. Neprobavljena hrana izlučuje se iz organizma kao feces. U otpadnoj vodi nalaze

se još eventualno i ostaci nepojedene hrane. Ove otpadne vode sadrže makro i mikro nutrijente te povećane

količine dušika i fosfora. Količina izlučenog dušika i fosfora, kao metaboličkih produkata, određena je brojnim

endogenim i egzogenim čimbenicima kao što su genetika, životni stadij, veličina, način uzgoja i sastav i režim

prehrane. Dušik se u većem udjelu nalazi otopljen u vodi, a fosfor u česticama mulja.

Po svom sastavu otpadna voda iz uzgoja riba slična je stajskom gnoju iz uzgoja domaćih životinja. Obzirom na

svoje organsko podrijetlo te na činjenicu da je bogata dušikom i fosforom te da ne sadrži nikakve dodatne kemikalije,

otpadna voda iz RAS sustava ribogojilišta pogodna je za primjenu kao organsko gnojivo na poljoprivrednim

površinama.

Prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 130/12), Općina Lovas

nalazi se na području ranjivom na nitrate na kojem je potrebno provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja

nitratima poljoprivrednog podrijetla.

II Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17)

za domaće su životinje određene količine dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem životinja.

Uzgoj riba u RAS sustavu nova je tehnologija koja u RH do sada nije bila u primjeni Posljedično za primjenu

otpadnih voda iz uzgoja riba na poljoprivrednim površinama ne postoje određene količine dušika koje se izlučuju

ovakvim uzgojem.

Prema podacima iz Vodiča za recirkulacijski akvatični uzgoj, Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih

naroda (FAO) 2'015. (A Guide to Recirculation Aquaculture An introduction to the new environmentally friendly and

highly productive closed fi sh farming systems, Edition 2015.) u 100 kg hrane za ribe koja sadrži 45 % proteina ima

oko 7,2 kg dušika od kojih se u otpadnoj vodi izlučuje 4,5 kg (ili 62,5 % ) od čega je 0,6 kg u obliku čestica u mulju,

a 3,9 kg je otopljeno u vodi (Slika 26.).

Ukoliko ove podatke primijenimo na količinu hrane od 60 000 kg koliko će se utrošiti tijekom jedne godine u

ribogojilištu tada se može očekivati da će godišnja količina izlučenog dušika biti oko 2700 kg. Od te količine 351 kg

dušika bit će sadržan u mulju, a ostatak od 2349 kg bit će otopljeno u vodi.




Slika 26. Izlučivanje dušika i fosfora iz uzgoja riba (Izvor: A Guide to Recirculation Aquaculture An introduction to the new

environmentally friendly and highly productive closed fish farming systems, Edition 2015, FAO, 2015.).

Za primjenu količine od 2700 kg dušika, uzimajući u obzir propisanu graničnu vrijednost primjene dušika iz II

Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17) od

170 kg/ha tijekom jedne kalendarske godine, potrebno je osigurati površinu od 16 ha. Nositelj zahvata, ugovorima

s trećim osobama osigurat će poljoprivredne površine od 82,3 ha kako slijedi:

− Poljoprivredna zadruga Lovas, Lovas

Katastarska

općina Arkod

Katastarska

čestica Površina (m2)

Lovas 1484361 1776/1 (dio) 98 700

Lovas 1484361 1776/1 (dio) 112 247

Lovas 1325801 1777 18 732

Lovas 1323569 1779 18 261

Lovas 1323569 1781 17 790

Lovas 1323569 1783 19 874

UKUPNO 285.604

28,5604 ha

− ARATOR d.o.o. za proizvodnju trgovinu i usluge

Katastarska

općina Arkod

Katastarska

čestica Površina (m2)

Lovas 1325802 1772 431 513

Lovas 1325802 1773 4012

Lovas 1325802 1774 1622

UKUPNO 437 147

43,7147 ha

Hrana

U 100 kg hrane s 45% proteina

N: 7,2 kg




Proračunate godišnje količine dušika su okvirne i podložne promjenama. Točne vrijednosti dušika i ostalih

pokazatelja u otpadnoj vodi odredit će se temeljem kemijskih analiza vode i mulja koje će nositelj zahvata provesti

kad ribogojilište započne s radom.

Kemijske analize provodit će dva puta godišnje prije odvoza vode i mulja na poljoprivredne površine i uključivat će

sljedeće parametre.

− sadržaj suhe tvari stajskog gnoja,

− sadržaj ukupnog i amonijskog dušika (N),

− sadržaj fosfora (P2O5),

− sadržaj kalija (K2O),

− pH

O nastanku i odvozu vode i mulja vodit će se pisana evidencija

Planirani zahvat podrazumijeva i crpljenje podzemne vode za potrebe procesa uzgoja smuđa iz izvedenog zdenca

na lokaciji. Samim crpljenjem podzemne vode neće doći do utjecaja na tijela površinske vode koja se nalaze u

blizini lokacije zahvata. Lokacija zahvata nalazi se na grupiranom vodnom tijelu podzemne vode CDGI_23 –

ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA koje je prema podacima dobivenim od Hrvatskih voda u dobrom

stanju s obzirom na kemijsko stanje i količinsko stanje te nije u riziku od nepostizanja cilja „sprečavanje pogoršanja

stanja tijela podzemnih voda“ ni za količinsko niti za kemijsko stanje.

Obnovljive zalihe tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA iznose 421

x 106 m3/god. Ukupna planirana količina vode za crpljenje godišnje iznosi oko 7000 m3. Uzimajući u obzir godišnje

obnovljive zalihe vode, planiranim zahvatom crpit će se samo 0,0016 % godišnjeg dotoka u navedeno vodno tijelo,

što se smatra zanemarivim utjecajem.

Obzirom da:

− se lokacija zahvata ne nalazi u vodozaštitnom području,

− u blizini lokacije nema površinskih vodnih tijela,

− neće biti direktnog ispuštanja voda u prirodni prijamnik,

− će se nastalim otpadnim vodama iz ribogojilišta postupati u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom

uz provođenje redovitih analiza i vođenje pisane evidencije,

− da će nositelj zahvata ugovorima s trećim osobama osigurati dovoljne površine za primjenu otpadnih

voda iz ribogojilišta na poljoprivredne površine uzimajući u obzir i povećanje količina dušika u odnosu na

procijenjene vrijednosti,

− da će se planiranim zahvatom crpiti se samo 0,0016 % godišnjeg dotoka u tijelo podzemne vode,

utjecaj na vode smatra se prihvatljivim.

4.1.3. Utjecaj na tlo

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje zahvata doći će do trajne prenamjene tla površine 0,7 ha. Lokacija zahvata nalazi na površini

koja je prostorno planskom dokumentacijom određena kao zoni gospodarske namjene – proizvodna pretežno

industrijska. Također lokacija zahvata nalazi se na tlu vrste Sirozem na praporu, Koluvij s prevagom sitnice,

Močvarno glejno, Eutrično smeđe čije je pogodonost određena kao P-3 - ograničeno obradiva tla. Stroga se utjecaj

na tlo uslijed prenamjene tla smatra prihvatljivim.





Primjena otpadnih voda iz uzgoja riba na poljoprivredne površine može imati negativan utjecaj na tlo, ako se one

neadekvatno primjenjuju na poljoprivredne površine (količina, vrijeme primjene i dr.). Negativni utjecaji se mogu

očitovati kroz smanjenje biološke aktivnosti tla, povećanje kiselosti tla, nakupljanja pojedinih elemenata do razine

toksičnosti itd. Pridržavanjem odredbi propisanih II. Akcijskim programom i postupanjem u skladu s načelima dobre

poljoprivredne prakse, ne očekuje se negativan utjecaj na tlo.

4.1.4. Utjecaj buke

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata mogu se očekivati pojave povećanja razine buke koje će biti uzrokovane

radom građevinskih strojeva i vozila za prijevoz građevnog materijala. Povećana razina buke biti će lokalnog i

privremenog karaktera, budući će biti ograničena na područje gradilišta i to isključivo tijekom radnog vremena u

periodu izgradnje zahvata. Utjecaji buke koji nastaju tijekom izgradnje predmetnog zahvata, lokalnog su i

privremenog karaktera te vremenski ograničeni pa kao takvi ne predstavljaju značajniji utjecaj na okoliš.


Buka koja će nastajati tijekom proizvodnje može potjecati od transportnih vozila i ugrađene tehnološke opreme.

Budući da je dinamika dolazaka i odlazaka transportnih vozila mala, utjecaj buke od navedenog izvora je zanemariv.

Proces uzgoja odvijat će se u zatvorenom prostoru, a oprema koja se ugrađuje je niskobučna jer razine buke

opreme moraju zadovoljavati uvjete za uzgoj riba. Ne očekuje se utjavaj zahvata na povišenje razine buke u okolišu.

4.1.5. Utjecaj na zaštićena područja prirode

Tijekom izgradnje i korištenja zahvata

U širem okruženju lokacije zahvata nema zaštićenih područja prirode. Negativan utjecaj na zaštićeno područje nije

realno za očekivati.

4.1.6. Utjecaj na ekološku mrežu

Tijekom izgradnje i korištenja zahvata

Lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se u području ekološke mreže. Najbliže područja ekološke mreže

HR2000372 Dunav - Vukovar (Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove – POVS) udaljeno je od

lokacije zahvata oko 2 km sjeverno. Obzirom na karakteristike procesa uzgoja ribe koji će se odvijati na lokaciji

zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na ekološku mrežu.

4.1.7. Utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje zahvata nastajati će različite vrste i količine otpada, kojima može doći do negativnih utjecaja na

okoliš ukoliko se ne zbrinjavaju na odgovarajući način. U najvećoj količini očekuju se različite vrste građevnog

otpada. Za sav otpad koji nastaje na lokaciji tijekom izgradnje osigurat će se odvojeno sakupljanje, razvrstavanje,




odlaganje na za to predviđeno mjesto na lokaciji te, ovisno o vrsti otpada, predaja ovlaštenom sakupljaču ili

odlaganje na vlastitom odlagalištu inertnog otpada..

Pridržavanjem projektom definirane organizacije gradilišta i propisa u dijelu gospodarenja otpadom, nepovoljni

utjecaji koji su prvenstveno vezani za odgovarajuće zbrinjavanje neopasnog, opasnog, građevnog i ostalog otpada,

svesti će se na najmanju moguću mjeru.


Tijekom rada ribnjaka, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15) uglavnom će nastajati

miješani komunalni otpad, papirna i kartonska ambalaža i plastična ambalaža. Otpad će se skupljati i privremeno

skladištiti na lokaciji nastajanja u namjenskim spremnicima te će se predavati osobama ovlaštenim za sakupljanje

otpada. Spremnici će biti izrađeni od materijala otpornih na vrstu otpada koja se u njima skladišti, te će biti propisno

označeni (naziv posjednika otpada, ključni broj i naziv otpada). Za svaku vrstu proizvodnog otpada koja će nastajati

tehnološkim procesom proizvodnje, vodit će se evidencija kroz zasebni Očevidnik o nastanku i tijeku otpada

(ONTO).

Otpad nastao tijekom korištenja potrebno je zbrinuti izvan lokacije nastanka, sukladno važećim zakonskim

propisima. Na taj način utjecaj otpada koji će nastajati na lokaciji neće imati negativnog utjecaja.

4.1.8. Utjecaj klimatskih promjena

Cilj procjene utjecaja klimatskih promjena na planirani zahvat je utvrditi korake koje treba poduzeti u cilju jačanja

otpornosti zahvata na varijabilnost klime i klimatske promjene.

Smjernice Europske komisije „Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na

klimatske promjene“ su osmišljene kao alat koji može pomoći smanjiti gubitke izazvane klimatskim promjenama u

okviru javnih, privatnih i javno-privatnih ulaganja te tako povećati otpornost investicijskih projekata, ali i

gospodarstava. Vrste investicija i projekata kojima su ove Smjernice namijenjene navedene su u Prilogu I. Planirani

zahvat ribogojilišta , nije na navedenom popisu. Nadalje, RAS sustav uzgoja ribe u zatvorenom, za razliku od

tradicionalnog uzgoja, u potpunosti je neovisan od vanjskih utjecaja kao što su temperatura, oborina, vjetar i dr.

Slijedom navedenog, procjenjuje se da klimatske promjene neće imati utjecaja na predmetni zahvat.

4.1.9. Utjecaj akcidentnih situacija

Tijekom izgradnje moguće je izlijevanje naftnih derivata i drugih opasnih tvari u tlo tijekom rada građevinske

mehanizacije i drugih strojeva. Ovaj utjecaj je moguć uslijed akcidentnih situacija, a najčešći uzrok su nepažnja

radnika ili kvar strojeva. U slučaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto onečišćenja upotrebom

sredstva za upijanje (npr. piljevine) kako bi se spriječio ili umanjio negativan utjecaj na tlo, te neposredno i na vode,

a onečišćeno sredstvo zbrinuti predajom ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada.

Tijekom rada sustava moguća su puknuća cijevi internog sustava odvodnje ili propuštanja. U slučaju puknuća cijevi

ili propuštanja, potrebno je izvršiti popravak kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša (tla i voda). Redovitim

pregledima sustava odvodnje eventualna puknuća cijevi i propuštanja se mogu na vrijeme primijetiti i sanirati.




4.1.10. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Lokacija zahvata nalazi se 2 km sjeverno od granice s Republikom Srbijom. Obzirom na karakter procesa uzgoja

riba i udaljenost od državne granice ne očekuju se pojava prekograničnog utjecaja.




5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša

Sagledavajući sve prepoznate utjecaje planiranog zahvata na okoliš, može se zaključiti da će planirani zahvat biti

prihvatljiv za okoliš.

Poštivanjem svih projektnih mjera, važećih propisa i uvjeta koje će izdati nadležna tijela u postupcima izdavanja

daljnjih odobrenja i dozvola te zakonske regulative planirani zahvat neće imati značajnih negativnih utjecaja na

okoliš te se stoga ne predlažu dodatne mjere zaštite i program praćenja okoliša.




6. Izvori podataka

OKOLIŠ

− Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

− Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)

PROSTORNA OBILJEŽJA

− Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17)

− Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

VODE

− Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11)

− Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14, 46/18)

− Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16, 80/18)

− Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)

− Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16)

− Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13)

− Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)

− II Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17)

− Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj NN 130/12)

ZRAK

− Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)

− Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17)

− Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17)

− Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12 i 97/13)

KLIMATSKE PROMJENE

− Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2014.)

BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

− Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)

− Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19)

− Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15)

− Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

− Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

− Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)

OTPAD

− Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19)

− Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

− Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

− Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

− Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15 )


http://www.zakon.hr/cms.htm?id=601



https://www.zakon.hr/cms.htm?id=27155

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_11_129_2760.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_97_2204.html



− Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13)

KULTURNA BAŠTINA

− Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnim dobara (69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18)

− Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11 i 130/13)

BUKA

− Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

− Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom mjestu (NN 156/08)

− Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07)

− Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

AKCIDENTI

− Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18)

− Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

− Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17 i 45/17)

PROSTORNO – PLANSKI DOKUMENTI

− Prostorni plan uređenja Općine Lovas (Službeni vjesnik Vukovarsko - srijemske županije broj

02/07, 9/12, 10/14)

− Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko - srijemske

županije broj 07/02, 08/07, 09/07, 09/11, i 19/14)

OSTALO

− Glavni projekt Poslovna zgrada: ribogojilište s administrativnim prostorom, 42/18, H.Z.projekt d.o.o.+,

Osijek, siječanj 2019.

− Program izvedbe istražno-eksploatacijskog zdenca Zlo-1/19 za potrebe vodoopskrbe ribogojilišta kod

Lovasa, Vidivid-hidrogeološki radovi d.o.o. Osijek, ožujak 2019.

− Sanitarno - tehnički uvjeti i uvjeti zaštite od buke, KLASA: 540-02/19-03/629, URBROJ: 534-07-4-3-6/1-

19-2, od 21.01.2019. (Ministarstvo zdravstva, Uprava za sanitarnu inspekciju, Sektor županijske

sanitarne inspekcije, Služba za istočnu Hrvatsku, Ispostava Vukovar).

− Posebni uvjeti za izgradnju poslovne zgrade - ribogojilište s administrativnim prostorom na k.č.br.

1776/14 k.o. Lovas, Komunalije d.o.o., Ur.br. 85/19, 05.02.2019.

− Offer & Technical Documentation 50 t Pikeperch RAS Farm Croatia, FTN Aqua Art, January 2019.

− A Guide to Recirculation Aquaculture An introduction to the new environmentally friendly and highly

productive closed fi sh farming systems, Edition 2015., FAO, 2015.








7. PRILOZI

7.1 Prilog 1. Ovlaštenje tvrtke Metis d.d. za izradu elaborata i stručnih podloga u zaštiti okoliša













7.2 Prilog 2. Situacijski prikaz lokacije zahvata


Sadržaj:

Vrsta projekta:

Investitor:

Mjesto gradnje:

Građevina:

TD datum: mjerilo: list:

Glavni projektant:Projektant:

Suradnik:

Projektant:

Glavni projektant:

11:1000prosinac 2018.42/18

Emil Kolar, dipl. ing. građ.Emil Kolar, dipl. ing. građ.

SITUACIJAIDEJNI PROJEKTLovas, Gospodarska, k.č. 1776/14, k.o. LovasPOSLOVNA ZGRADA: RIBOGOJILIŠTE S ADMINISTRATIVNIM PROSTOROMT - 2 COM d.o.o., Vukovar, Dalmatinska 7

Emil Kolar građ.teh.Emil Kolar, dipl. ing. građ.Emil Kolar, dipl. ing. građ.

POVRŠINE ČESTICE: Lovas, Gosodarska,k.č. 1776/14, k.o. Lovas

POVRŠINA 7065 m2

1POSLOVNA ZGRADA: RIBOGOJILIŠTE S ADMINISTRATIVNIM

PROSTOROM - UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA1188,00 m2

SITUACIJA

1

1776/9

1776/14

2200

17 PM

200

5011594

T

A

L

O

Ž

N

IC

A

400

1200

S

A

B

IR

N

A

J

A

M

A

300

300

V

O

D

O

M

J

E

R

N

O

O

K

N

O

5400

2200



7.3 Prilog 3. Tlocrt prizemlja


s

5400

5400

2200

300

300

A B C D E F G H I

200

P=

100+

20

120

90205

100205

100205

80 205

80 205

80 205

80 205

90205

2

1

3

4

5

7

8

6

9

10

AA

10 12 986 2768 10

200230

15

120205

12

90205

13

11

120205

100

100

+ 220+

40

14

100 100+220+40

10135

2001088010

756

140

1048

010

10 210 10 10

90205

90205

90205 ∅40

020m

3

K

5m

3

h=1,8 m

I

D

E

H

F

G

5m

3

∅230

h=1,4 m

100

100+

220+

40

200

P=

100+

20

120

10

2200

200

P=

100+20

120

200

P=

100+20

120

200

P=

100+

20

120

250

251

200

514

200

215

250

185

300250

200

P=

100+

20

120

200

P=

100+

20

120

A B C D E F G H I

J K

J K

B B

300250

Sadržaj:

Vrsta projekta:

Investitor:

Mjesto gradnje:

Građevina:



Suradnik:

Projektant:

Glavni projektant:

21:200prosinac 2018.42/18

Emil Kolar, dipl. ing. građ.Emil Kolar dipl. ing. građ.

TLOCRT PRIZRMLJAIDEJNI PROJEKTLovas, Gospodarska, k.č. 1776/14, k.o. LovasPOSLOVNA ZGRADA: RIBOGOJILIŠTE S ADMINISTRATIVNIM PROSTOROMT - 2 COM d.o.o., Vukovar, Dalmatinska 7

Emil Kolar građ.teh.Emil Kolar dipl. ing. građ.Emil Kolar, dipl. ing. građ.

TLOCRT PRIZEMLJA

POVRŠINE PRIZEMLJA1 UZGAJALIŠTE RIBA 603,64 m2

2 UZGAJALIŠTE MLAĐI 242,52 m2

3 PAKIRAONICA 35,41 m2

4 PREDPROSTOR 2,63 m25 URED 10,83 m2

6 GARDEROBA 9,09 m2

7 TUŠ 3,57 m2

8 PREDPROSTOR 2,13 m29 WC 2,13 m2

10 KONTROLNA SOBA 15,53 m2

11 HODNIK 43,60 m2

12 STUBIŠTE 25,68 m2

13 SPREMIŠTE 7,48 m2

14 SKLADIŠTE 66,00 m2

15 ELEKTRONIKA 89,46 m2

UKUPNO 1159,68 m2

GRAĐEVINSKI BRUTO 1188,00 m2

4280

420

420

TF

TF

TF

TF

BIO FILTERI

HRANILICE



7.4 Prilog 4. Tlocrt kata


s

2200

300

300

AA

10

10

1

2

13

90 205

80 20580 205

80205

90205

90205

100

205

90 20590 205 90 205

90 205

3

46

7

5

8

9

11

12

14

15

3903001010

10160

1014

048

010

150

1010

10 720 10 450 10

200

P=

120+20

120

200

P=

120+20

120

200

P=

100+20

120

200

P=

100+20

120

140

P=

140+20

80

140

P=

120+20

80

2200

140

P=

120+

20

80

140

P=

120+

20

170

10

200

336

140

374

140

440

200

210

3951190

140 655

1190140

B B

Sadržaj:

Vrsta projekta:

Investitor:

Mjesto gradnje:

Građevina:



Suradnik:

Projektant:

Glavni projektant:

31:200prosinac 2018.42/18


TLOCRT KATAIDEJNI PROJEKTLovas, Gospodarska, k.č. 1776/14, k.o. LovasPOSLOVNA ZGRADA: RIBOGOJILIŠTE S ADMINISTRATIVNIM PROSTOROMT - 2 COM d.o.o., Vukovar, Dalmatinska 7


TLOCRT KATA

POVRŠINE PRIZEMLJA1 HODNIK 19,92 m22 HODNIK 8,82 m2

3 SPREMIŠTE 7,55 m2

4 DIREKTOR 27,60 m25 KONFERENCISKA SALA 18,00 m26 TAJNICA 23,39 m2

7 ARHIVA 22,08 m28 HODNIK 10,73 m29 KNJIGOVOĐA 33,81 m2

10 PREDPROSTOR 2,00 m2

11 WC 2,00 m2

12 PREDPROSTOR 2,00 m2

13 WC 2,00 m214 URED 46,20 m2

15 ČAJNA KUHINJA 5,74 m2

UKUPNO 231,83 m2

GRAĐEVINSKI BRUTO 261,70 m2

46010

A B C D E F G H I

A B C D E F G H I

J K

J K

80205

80205

1060

0

90 205

90 205

140

P=

120+

20

80

22060140410

140

P=

120+

20

80

140

P=

120+

20

170

395

90205

200

1056

010

80 140



7.5 Prilog 5. Prikaz pročelja


SJEVEROISTOĆNO PROĆELJE

JUGOZAPADNO PROĆELJE

JUGOISTOĆNO PROĆELJE

SJEVEROZAPADNO PROĆELJE

Sadržaj:

Vrsta projekta:

Investitor:

Mjesto gradnje:

Građevina:



Suradnik:

Projektant:

Glavni projektant:

51:200prosinac 2018.42/18


PROČELJAIDEJNI PROJEKTLovas, Gospodarska, k.č. 1776/14, k.o. LovasPOSLOVNA ZGRADA: RIBOGOJILIŠTE S ADMINISTRATIVNIM PROSTOROMT - 2 COM d.o.o., Vukovar, Dalmatinska 7


PROČELJA



7.6 Prilog 6. Mišljenje Službe za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko –

srijemske županije


Documents

Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za Ocjenu o …...Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat „Izgradnja poslovne zgrade