Elaborat: Studija biciklističkih staza u gradu Bjelovaru

REPUBLIKA HRVATSKA

BJELOVARSKO – BILOGORSKA ŽUPANIJA

G R A D B J E L O V A R

STUDIJA BICIKLISTIČKIH STAZA U GRADU BJELOVARU

BJELOVAR - ZAGREB, VELJAČA 2010.

za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB

NARUČITELJ:

GRAD BJELOVAR 43000 BJELOVAR, Trg Eugena Kvaternika 2

IZRAĐIVAČ:

APE d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti Ozaljska 61, 10 000 Zagreb

BROJ UGOVORA:

18/08 ELABORAT:


VODITELJ IZRADE STUDIJE:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. KOORDINATOR I SURADNIK OD STRANE NARUČITELJA:

Zvonimir Horn, dipl.ing.građ. STRUČNI TIM:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. Nikša Božić, dipl.ing.arh. Ivana Pancirov, dipl.ing.arh. Estera Gobac – Trninić, dipl.ing.biol. Loredana Franković, dipl.ing.građ. Iva Pejić, dipl.ing.arh. Damjan Uzelac, aps.arh. Tina Rukavina, stud.arh.

ODGOVORNA OSOBA:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Bjelovar - Zagreb, veljača 2010.


APE | 2010. 3

SADRŽAJ

Tekstualni dio Studije 1. UVOD .......................................................................................................................... 4

1.1. Razlozi i svrha izrade studije ................................................................................. 4 1.2. Ciljevi studije ......................................................................................................... 4

2. POLAZIŠTA ................................................................................................................. 5

2.1. Područje obuhvata studije ..................................................................................... 5 2.2. Prirodna obilježja prostora .................................................................................... 5 2.3. Prometna opremljenost ......................................................................................... 6 2.4. Demografski pokazatelji ........................................................................................ 7 2.5. Sustav gospodarskih i društvenih djelatnosti ........................................................ 7

3. BICIKLIZAM I MEĐUNARODNA ISKUSTVA ............................................................. 10 4. POSTOJEĆE STANJE BICIKLISTIČKIH STAZA U BJELOVARU ............................ 13

4.1. Postojeće biciklističke staze ................................................................................ 13 4.2. Valorizacija postojećih biciklističkih staza u Bjelovaru ......................................... 13 4.2. Valorizacija tehničkih elemenata postojećih staza – najčešće greške ................ 14

5. SWOT ANALIZA ........................................................................................................ 24 6. PRIJEDLOG BICIKLISTIČKIH STAZA GRADA BJELOVARA ................................... 25

6.1. Koncept rješenja biciklističkih staza Grada Bjelovara ......................................... 25 6.2. Biciklističke staze u profilima postojećih i planiranih prometnica ......................... 26 6.3. Rekreacijsko-turističke biciklističke staze ............................................................ 29 6.4. Prijedlog tehničkih elemenata biciklističkih staza ................................................ 30

7. PLAN UREĐENJA VAŽNIJIH BICIKLISTIČKIH STAZA ............................................ 31 Grafički dio Studije List 1 (Sekcija Križevci 49) M 1:5000 List 2 (Sekcija Križevci 50) M 1:5000 List 3 (Sekcija Đurđevac 41) M 1:5000 List 4 (Sekcija Đurđevac 42) M 1:5000 List 5 (Sekcija Štefanje 09) M 1:5000 List 6 (Sekcija Štefanje 10) M 1:5000 List 7 (Sekcija Bjelovar 01) M 1:5000 List 8 (Sekcija Bjelovar 02) M 1:5000 List ovi 9 – 11 Poprečni profili ulica M 1:20


APE | 2010. 4

1. UVOD

1.1. Razlozi i svrha izrade studije

Grad Bjelovar smješten je u rubnom sjeverozapadnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije i najveći je od ukupno pet gradova županije. Područje samog naselja Bjelovar prostire se na površini od 23,95 km2, a prema popisu stanovništva 2001.g. naselje Bjelovar imalo je 27.783 stanovnika ili 66,35% od ukupno 41.864 stanovnika Grada.

Grad Bjelovar smjestio se u predjelu gdje se isprepliću naplavne ravnice potoka Bjelovacke i Plavnice te pobrđa (brežuljkasti predjeli) što ih okružuju. Topografija grada, bez većih visinskih razlika te umjereno topla kontinentalna klimatska zona u kojoj se grad nalazi prirodni su preduvjeti za razvoj biciklističkog prometa u gradu.

Korištenje bicikla kao oblika prijevoza rašireno je u Bjelovaru, kao i u ostalim dijelovima kontinentalne Hrvatske. Na području grada učinjeni su već i značajni pomaci u obilježavanju biciklističkih staza unutar koridora postojećih prometnica pa je tako u širem središtu grada već danas prisutna mreža biciklističkih staza.

Bicikl se danas u svijetu, a posebno u Europi, promovira kao poželjno prijevozno sredstvo prvenstveno zbog svoje ekološke prihvatljivosti, koristi za zdravlje onih koji ga koriste kao oblik prijevoza, jeftinih prijevoznih troškova te neagresivnog zauzimanja prometnih i drugih javnih površina.

Međutim, kako bi se ovaj oblik prijevoza mogao što više popularizirati potrebno je da gradovi ulažu u razvoj prometne infrastrukture za ovaj oblik prijevoza. Promoviranje korištenja bicikla može biti uspješno jedino ukoliko je praćeno izgradnjom, uređenjem i označavanjem biciklističkih staza, uređenjem parkirališta za bicikle te kvalitetnom integracijom sa ostalim oblicima javnog prijevoza.

Grad Bjelovar prepoznao je sve prednosti razvoja ovog oblika prometa te je pristupio izradi studije razvoja biciklističkih staza na području grada kao prvog preduvjeta za sustavni pristup razvoju osnovne infrastrukture za biciklistički promet.

1.2. Ciljevi studije

Cilj studije je obraditi problematiku biciklističkog prometa u užem dijelu Grada Bjelovara (područje obuhvata Generalnog urbanističkog plana).

Studijom će se: - izvršiti revalorizacija postojećih biciklističkih staza na području obuhvata, - predložiti mjere za eventualna poboljšanja postojećih staza, - predložiti trase i smještaj novih staza u profilima postojećih i planiranih

prometnica; - posebno analizirati mogućnosti dovođenja biciklističkih staza do važnijih

građevina javne i društvene namjene (obrazovne institucije, sportski sadržaji, rekreacijski prostori, javne ustanove, trgovačko-uslužni centri) te veze prigradskih naselja sa središtem grada;

- predložiti mjere za oblikovanje staza, - predložiti druge mjere koje bi doprinijele većoj popularizaciji biciklističkog

prometa.


APE | 2010. 5

2. POLAZIŠTA

2.1. Područje obuhvata studije

Prema programskom zadatku, područje obuhvata studije definirano je na način da je obuhvat studije jednak obuhvatu Generalnog urbanističkog plana Grada Bjelovara. U obuhvatu GUP-a nalaze se naselje Bjelovar te dijelovi naselja Trojstveni Markovac, Novoseljani, Ždralovi, Brezovac, Veliko Korenovo i Stare Plavnice.

2.2. Prirodna obilježja prostora

Prometno – geografski položaj

Grad Bjelovar smješten je u rubnom sjeverozapadnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije. To je najveći od ukupno pet gradova županije. U njegov sastav ulazi 31 naselje na površini od 187,78 km2. Područje naselja Bjelovar prostire se na površini od 23,95 km2. Prema popisu stanovništva 2001.g. naselje Bjelovar ima 27783 stanovnika ili 66,35% od ukupno 41864 st. Grada Bjelovara.

Cijelo područje relativno je slabo povezano sa ostalim dijelom države. Kroz sam grad Bjelovar ne prolazi ni jedan od važnijih državnih prometnih pravaca.

Podneblje

Prema Koppenovoj klasifikaciji klima na području Bjelovara nosi oznaku Cfwbx,,. To je umjereno topla kišna klima, koja nema suhog razdoblja. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, a najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. U toplom dijelu godine dolazi sporedni oborinski maksimum koji je račvast, pa imamo proljetni maksimum u svibnju i kasno ljetni u srpnju ili kolovozu. Između njih je suše razdoblje. Prosječna godišnja količina oborina iznosi oko 869 mm.

Srednja godišnja temperatura zraka u Bjelovaru iznosi 10,5 0C, a raspon je od -0,4 0C u siječnju do 21 0C u srpnju. Apsolutna maksimalna temperatura zraka u srpnju iznosi 39,9 0C a apsolutna minimalna temperatura u siječnju -22,5 0C. Srednji broj studenih dana (T max = 0) iznosi 5,1 u prosincu, 8,7 u siječnju te 3,6 u veljači 1. Srednji broj dana sa visinom snijega od 1cm ili većom je za područje Županije oko 35 dana, a maksimalna dnevna visina snježnog pokrivača je za područje Županije 63 cm.

Reljef

Uočljiva su dva osnovna tipa reljefa: naplavne ravnice, i pobrđa (brežuljkasti predjeli).

Naplavne ravnice nalazimo uz Plavnicu i Bjelovacku, kao i druge manje vodotoke, a karakterizira ih specifična vegetacija uvjetovana dugim zadržavanjem padalinskih voda, slabim otjecanjem i povremenim plavljenjem.

Brežuljkasti reljef karakterističan je za obronke Bilogore. Ti predjeli pokriveni su mozaično šumama, šumarcima, livadama, oranicama.

1 Izvor podataka: Izvješće o stanju okoliša Bjelovarsko-bilogorske županije, 2007.


APE | 2010. 6

Površinske vode

Recipijenti površinskih voda na području Grada su potoci Bjelovacka i Plavnica odnosno rijeka Česma.

Grad Bjelovar omeđen je slijedećim vodotocima: sa sjevera potokom Jelincem, sa zapada Plavnicom, a Bjelovacka ga omeđuje sa istoka i juga.

Vegetacija

Cijelo područje Bjelovarsko-bilogorske županije, pa tako i područje Grada Bjelovara pripada ilirskoj provinciji Eurosibirsko-sjevernoameričkog fitozemljopisnog tipa vegetacije. Raspoznajemo dva osnovna vegetacijska područja:

Medioeuropske, brežuljkaste mezofilne i acidofilne šume hrasta kitnjaka (Epimedio-Carpinetum betuli)

Medioeuropske, termofilne, kalcifilne do slabo acidofilne ili neutrofilne čiste šume bukve (Carici pilosae-Fagetum)

U nizinama manjih vodotoka (Bjelovacka i Plavnica, te potocima - Jelinac) povremeno plavljenje i visoka razina podzemnih voda uvjetuju higrofilna obilježja vegetacije ravničarskog pojasa. Tu najčešće nalazimo šumske zajednice johe i hrasta lužnjaka, koje su karakteristične za poplavna područja. Dio šumske vegetacije i ovdje je potisnut krčenjem i pretvaranjem u oranice, građevno područje ili livade-košanice. Močvarne livade su kisele i ne koriste se za poljodjelsko korištenje. Budući da podnose dugotrajnije poplave, ekološki i biološki su iznimno vrijedne. Kako ih je sve manje, nastoji ih se u svim područjima gdje postoje zaštititi. Na povišenijim dijelovima ravnica rastu hrast lužnjak, obični grab, klen, malolisna lipa, srebrnolisna lipa, divlja kruška i poljski jasen, dok se uz potoke razvijaju manji jošici, vrbici i topolici.

2.3. Prometna opremljenost

Cestovni promet

Područjem Grada Bjelovara prolaze slijedeće ceste:

Državne ceste D-28 Vrbovec (D 41) – Bjelovar – Veliki Zdenci (D 5) D-43 Đurđevac (D2) – Bjelovar – Čazma – čvor Ivanić Grad (A3) D-524 Bjelovar: Predavac (D28) – Letičani (D43)

Županijske ceste: Ž 3024 Plavnice Gornje (L37024) – Bjelovar (D43) Ž 3043 D28 – Plavnice Stare

Lokalne ceste

L 37028 Bjelovar: (Ž3043) – D28 L 37025 D43 – Bjelovar (Ž3024)

Željeznički promet

Područjem grada prolazi jedna željeznička pruga «od značaja za lokalni promet» oznake L204 (II 205) Križevci – Bjelovar – Kloštar. U lipnju 2009. Bjelovar je bio povezan sa Zagrebom sa pet pari izravnih vlakova radnim danima te sa po 5 pari izravnih vlakova vikendom. Osim direktnih vlakova prema Zagrebu, Bjelovar je povezan i lokalnim vlakovima sa Križevcima gdje je moguće presjedanje na međuregionalne i


APE | 2010. 7

međunarodne vlakove što prometuju na pruzi koja je dio ogranka V.b) paneuropskoga koridora (Državna granica - Botovo – Koprivnica – Zagreb – Rijeka).

2.4. Demografski pokazatelji

Prema podacima iz GUP-a , a prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje Bjelovar ima 27 738 stanovnika, što je 66,35% od ukupno 41 869 stanovnika Grada Bjelovara. Ukupno ima 9414 kućanstava, sa prosjekom od 2,95 stanovnika po kućanstvu.

Prema podacima iz Prostornog plana, projekcija broja stanovnika za naselje Bjelovar (samo prirodni rast broja stanovnika) pokazuje, ovisno o odabranoj projekciji demografskih kretanja, blagi pad ili blagi porast broja stanovnika.

Broj stanovnika u tim projekcijama ne prelazi 30 000 stanovnika, međutim, uslijed imigracije očekuje se blagi porast stanovnika. Pri tome očekuje se povećanje od 5 – 10% vlastitim prirodnim porastom i cca 20 – 30% imigracijom.

Trenutačno nije poželjna veća imigracija u naselje jer se time «prazne» već ionako slabije naseljena okolna područja. Iz tog razloga potporu bi trebali dobiti projekti koji olakšavaju dnevne migracije i razvijaju okolna područja.

Uspoređujući podatke za šire područje Grada Bjelovara i samo naselje Bjelovar, uočljivo je da se radi o području sa stanovništvom duboke starosti u kojem je izražena migracija iz okolnih područja, uglavnom mlađeg stanovništva, u naselje Bjelovar.

Podaci prema popisu stanovništva iz 2001. godine:

Grad Bjelovar Naselje Bjelovar

Površina 187,81 km2 23,52 km2

Broj stanovnika 41 869 (2001) 27 783 (2001)

Prosj. god. stopa pada 0,05% ( 1991– 001) stopa rasta 0,3 % (1991 – 2001)

Gustoća naseljenosti 223 st/km2 1181,25 st/km2

Broj domaćinstava 13 684 9 414

Stanovništvo po dobi

Mlado (0-19) 23,8% 23,5%

Zrelo (20-59) 54,8% 55,8%

Staro (60 i više) 21,4% 20,7%

2.5. Sustav gospodarskih i društvenih djelatnosti

Gospodarski pokazatelji

Gospodarstvo Grada Bjelovara, kao i cijele županije, oslonjeno je prvenstveno na ratarsko-stočarsku tradiciju i s njom povezanu prehrambenu industriju. U Gradu danas djeluje nekoliko većih industrijskih pogona, koji se mahom oslanjaju na resurse iz neposredne okoline, pa je dobro organizirana kooperacija sa lokalnim proizvođačima. Najrazvijeniji su: mljekarska industrija „Sirela“, tvornica keksa i vafla „Koestlin“, „Prerada“ skladištenje, mlinarstvo te industrijska proizvodnja stočne hrane. Gospodarski


APE | 2010. 8

pogoni uglavnom su smješteni na području naselja Bjelovar, u industrijskim predjelima u južnom i istočnom dijelu naselja.

U gradu je razvijen i obrt. Na temelju nekadašnje metaloprerađivačke tradicije, usprkos propasti velikih pogona, danas se otvaraju manje radionice i poduzeća u privatnom vlasništvu. Od ostalih djelatnosti tu su i keramičari, građevinski obrti, kuhariski i pekarski obrti, tapetari, izrada drvne galanterije i brojni drugi.

Turizam

Osnovna koncepcija razvoja turizma je promocija kulturnih, povijesnih, sakralnih, arheoloških i prirodnih vrijednosti grada i njegove okolice. Lovni turizam ima dugu tradiciju i u njega se mnogo ulaže. Sportsko-ribolovni turizam zastupljen je kako na prirodnim vodotocima, tako i na ribnjacima. Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije nastoji uvesti nove vidove turističke ponude u skladu sa zahtjevima modernog turizma (kulturni turizam, izletnički turizam i dr.).

Obrazovanje

U naselju Bjelovar nalazi se pet ustanova za predškolski odgoj (jedan gradski i četiri privatna vrtića). Na području Grada Bjelovara postoji pet osnovnih škola s 12 područnih odjela. GUP-om je predviđena izgradnja ili dogradnja osnovnih škola prema potrebama.

U Gradu Bjelovaru djeluje 8 srednjih škola s raznolikim obrazovnim programima. Škole su smještene u širem području centra Bjelovara.

Formirane su i četiri ustanove višeg odnosno visokog školstva.

Kultura i sport

U Gradu Bjelovaru, kao najvećem urbanom središtu i mjestu koncentracije kulturnih ustanova i kulturnih događanja Županije djeluju mnoge ustanove, organizacije i udruge u kulturi. Gradski muzej je najveća muzejska institucija s fundusom od preko 30 000 predmeta, arhivske građe i knjižnog fonda. Narodna knjižnica «Petar Preradović» raspolaže sa blizu 100.000 knjiga i časopisa. Pučko otvoreno učilište ostvaruje obrazovnu djelatnost kroz tečajeve u raznim granama, učenje stranih jezika, stručnu osposobljenost i majstorske ispite itd.

Na području Grada djeluje niz kulturno-umjetničkih društava i 52 sportske udruge. Iako je sport vrlo zastupljen u svakodnevnom životu građana, zbog nedostatka sportske infrastrukture u svim segmentima ove djelatnosti, Bjelovar zaostaje u razvoju sporta i rekreacije za drugim gradovima. Naglašena je potreba izgradnje zatvorenog bazena, ali nedostaju i otvorena i zatvorena sportska igrališta, sportske dvorane i dr.

Zdravstvo i socijalna skrb

Sustav zdravstvene zaštite Grada Bjelovara organiziran je na dvije razine (primarnoj i sekundarnoj).


APE | 2010. 9

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije sa sjedištem u gradu Bjelovaru ustanova je od javno-zdravstvenog interesa koja obavlja zdravstveno-preventivnu, higijensku, socijalno-medicinsku i zdravstveno-ekološku zaštitu, te vodi zdravstvenu statistiku.

Dom zdravlja Bjelovar trajno obavlja zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, hitne medicinske pomoći, sanitetskog prijevoza, patronaže i medicine rada.

Opća bolnica Bjelovar prima pacijente s područja Bjelovarsko-bilogorske županije i šire po potrebi. Bolnica ima 16 odjela i cca 400 kreveta, a u planu je i njeno proširenje.

Socijalna skrb je organizirana putem ustanova socijalne skrbi (Centri za socijalnu skrb, Zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu Bjelovar, Dom za starije i nemoćne osobe Bjelovar).

Uprava i administracija

Prema ustavnom i zakonskom određenju Grad Bjelovar je jedinica lokalne samouprave sa statusom velikog grada odnosno sjedišta županije.

Na razini Županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi samoupravnog djelokruga, koji su propisani Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi, te druge poslove određene pozitivnim zakonskim propisima.

***

Iz svega navedenog vidljivo je da je Bjelovar kulturno, obrazovno, zdravstveno i upravno središte Bjelovarsko-bilogorske županije. Zbog koncentracije velikog broja gospodarskih, uslužnih, obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih i upravnih sadržaja Bjelovar je centar gravitacije velikog broja ljudi.

Za one stanovnike koji žive u neposrednoj blizini (administrativno područje Grada Bjelovara) i koji do središta grada putuju svakodnevno (zbog posla ili odlaska u školu) ili povremeno bicikl kao prijevozno sredstvo je kvalitetna alternativa ostalim oblicima prijevoza.

Razlozi za to su ekološka i ekonomska prihvatljivost, pozitivan zdravstveni učinak, tradicija, povoljna topografija i male prostorne udaljenosti. Preduvjet za veći razvoj biciklističkog prometa svakako je poboljšanje postojeće i razvoj nove prometne infrastrukture.


APE | 2010. 10

3. BICIKLIZAM I MEĐUNARODNA ISKUSTVA

Biciklizam je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon. Iako je prvotno nastao u 19. stoljeću u Europi kao način bržeg i lakšeg prijevoza ljudi, danas se pod pojmom biciklizma uglavnom podrazumijeva korištenje bicikla za sport i rekreaciju. Međutim, u brojnim dijelovima svijeta bicikl ostaje i vrlo raširen način prijevoza. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti bicikl je danas najraširenije prijevozno sredstvo, te se pretpostavlja da danas na svijetu postoji preko milijardu bicikala.

3.1. Biciklizam kao oblik prijevoza

Od kraja 19. stoljeća biciklizam je postao uobičajeni način prijevoza, osobito na kraćim udaljenostima. Već u to doba pojavio se problem zajedničkog korištenja prometnica od strane biciklista, konjskih zaprega i pješaka. Sve većim stupnjem motorizacije i razvojem automobilske industrije, taj problem je svakim danom sve veći.

Danas se iz raznih razloga (zdravstvenih, ekoloških, financijskih i dr.) ponovo nastoji popularizirati korištenje bicikla, pri čemu se kao jedan od najvažnijih preduvjeta postavlja postojanje adekvatne infrastrukture za sigurno odvijanje biciklističkog prometa u urbanim sredinama.

Bicikl je visokoučinkovito prijevozno sredstvo, optimalno za kratke udaljenosti. U usporedbi s motornim vozilima bicikli imaju niz prednosti:

- koristi se obnovljiva energija, - ekonomska isplativost, - ne doprinose onečišćenju zraka, - ne onečišćuju okoliš bukom, - smanjuju gužve u prometu, - vrsta su tjelovježbe, - većinom besplatno parkiranje, zauzima manje prostora na parkiralištu, - mogućnost prometovanja na prometnicama ali i po slabije uređenim stazama, - ne oštećuju prometnice po kojima se kreću.

Kritičari navode sljedeće negativne strane:

- nesigurnost kod nesreća, osobito sudara s motornim vozilima, - duže vrijeme putovanja, - nedostatak zaštite od vremenskih nepogoda, - nemogućnost prijevoza više putnika (osim samog biciklista), - potreba da vozač (biciklist) bude relativno dobrog zdravlja.

Prema današnjim važećim prometnim pravilima u većini država bicikl se smatra prometnim sredstvom, te je dakle biciklist ravnopravan sudionik u prometu. To znači da postoji zakonska regulativa koja propisuje minimalnu potrebnu starost vozača, pravila kretanja po javnim prometnicama, tehničke zahtjeve za bicikl, itd.

Biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom. Može imati jednu ili više traka za vožnju u jednom ili dva smjera.

Zbog činjenice da u usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima (automobilom) daleko manje opasan po onečišćenje okoliša a ujedno vrlo pozitivnog


APE | 2010. 11

učinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle, brojni gradovi osiguravaju za bicikliste različitu infrastrukturu koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice, itd.

U ruralnim sredinama, osobito tamo gdje postoji alternativa u vidu prometnica rezerviranih samo za motorna vozila (autoceste), prometnice se prilagođavaju na način da se omogući sigurna vožnja biciklom (smanjenje dopuštene brzine i druga ograničenja).

U gradovima u kojima je bicikl popularno prijevozno sredstvo uvode se mjere za njegovu popularizaciju. One uključuju posebne biciklističke staze, posebno uređena parkirališta za bicikle te mogućnost prijevoza bicikla u sredstvima javnog prijevoza.

3.2. Biciklizam kao oblik sporta, rekreacije i turizma (cikloturizam)

Vožnja bicikla je vrsta rekreacije pogodna za sve dobne skupine. Postoji direktna veza između fizičke aktivnosti kao rezultata korištenja bicikla i zdravstvenog stanja korisnika. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji fizička je neaktivnost u samom vrhu rizičnih faktora za zdravlje u razvijenim zemljama (odmah iza pušenja). U razvijenim zemljama stanovnici svjesno koriste bicikle kao oblik rekreacije, a zabilježeni su pozitivni učinci na opće zdravstveno stanje korisnika. Kada se bicikl koristi i kao prijevozno sredstvo, eliminira se potreba za samodisciplinom u smislu obavezne rekreacije nakon škole ili posla.

U zadnjih nekoliko desetljeća zabilježen je i razvoj tzv. «cikloturizma» tj. oblika turizma u kojemu je bicikl glavno prijevozno sredstvo. (Bicikl se može koristiti kao jedino prijevozno sredstvo ili u kombinaciji sa automobilom ili vlakom kojima se stiže do udaljenog odredišta a onda se lokalne znamenitosti obilaze biciklom.) Osim primarne infrastrukture (biciklističke staze, lokalne prometnice) za razvoj cikloturizma od velike je važnosti i sekundarna infrastruktura u obliku turističkih informacija, sustava označavanja biciklističkih ruta te mogućnosti korištenja sredstava javnog prijevoza za prijevoz bicikala.

3.3. Biciklizam kao aktivizam

Danas se sve veći naglasak stavlja na održivi razvoj, zaštitu okoliša i zdravi život pa se bicikl kao prijevozno sredstvo nameće i kao poželjan odabir ljudi kojima je takav način života i njihov osobni životni stil. Osim individualnih primjera primjetno je i stvaranje cijelog aktivističkog pokreta koji u kontekstu promoviranja prihvatljivih oblika ponašanja i života promovira i korištenje bicikla.

Aktivizam se očituje na tri glavna polja: praktična poboljšanja infrastrukture, promoviranje činjenica te promoviranje «biciklističke kulture».

Zalaganje za praktična poboljšanja infrastrukture očituju se u zalaganjima za uvođenje posebnih biciklističkih staza, označenih biciklističkih ruta, davanje prednosti biciklima i pješacima (pred automobilskim prometom), uvođenje parkirališta te poboljšanja samih bicikla kao prijevoznih sredstava.

Promoviranjem činjenica kao što su mali utjecaj bicikla na onečišćenje okoliša te veliki utjecaj na zdravlje korisnika pokušava se dalje promovirati korištenje bicikla. U skladu s tim, u nekim zemljama razvija se već posebna «biciklistička kultura» u rasponu od


APE | 2010. 12

posebne odjeće, glazbe, filmova, časopisa i internetskih medija do organiziranja posebnih manifestacija (u cilju promoviranja biciklizma), festivala i biciklističkih obilazaka ili utrka.

Promoviranje korištenja bicikla ide u dva smjera: prvi je naglašavanje pozitivnih učinaka na biciklista, a drugi je naglašavanje pozitivnih utjecaja na okoliš i društvo.

Aktivisti naglašavaju sljedeće prednosti korištenja bicikla: - financijske uštede na stavki prijevoza, - u vrijeme špica bicikli su fleksibilniji od automobila – vrijeme putovanja je manje

podložno utjecaju gužvi u prometu, - manje korištenje prostora (i prilikom vožnje i prilikom parkiranja), - smanjenje opasnosti od bolesti srca i krvnih žila, - poboljšanje općeg fizičkog stanja, financijske uštede za društvo kao rezultat

smanjenja bolesti, - smanjenje korištenja automobila – energetska učinkovitost i reduciranje emisije

stakleničkih plinova, - zabavan način prijevoza.


APE | 2010. 13

4. POSTOJEĆE STANJE BICIKLISTIČKIH STAZA U BJELOVARU

4.1. Postojeće biciklističke staze

U Gradu Bjelovaru učinjeni su prvi koraci u označavanju biciklističkih staza na području šireg središta grada. Uglavnom se radi o označavanju prostora rezerviranih za biciklistički promet u koridorima postojećih prometnica, najčešće kao posebno označeni dio nogostupa.

Na ovaj način označene su biciklističke staze u središtu grada (ulice Petra Preradovića i Frana Supila – «Korzo», Trg Stjepana Radića) te u pojedinim ulicama koje vode prema gradskom središtu ili do važnijih javnih sadržaja (Zagrebačka ulica, ulica Andrije Hebranga).

Slika 1: Način označavanja biciklističkih staza na postojećem pločniku (Trg Stjepana Radića)

U sklopu rekonstrukcije pojedinih ulica uređene su i posebne biciklističke staze, najčešće na mjestu nekadašnjih otvorenih kanala (putnih jaraka): ulica Ivana Gorana Kovačića, Male Sredice, Miroslava Krleže, Petra Biškupa-Vene, Eugena Kvaternika i dr.

Na ovaj način ostvarena je osnovna mreža biciklističkih staza što svakako pridonosi popularizaciji biciklističkog prometa. To treba smatrati prvim korakom u izgradnji cjelovitog sustava biciklističkih staza šireg područja grada.

4.2. Valorizacija postojećih biciklističkih staza u Bjelovaru

Samo postojanje biciklističkih staza doprinosi popularizaciji korištenja bicikla, tako da su postojeći zahvati na označavanju biciklističkih staza u Bjelovaru uglavnom pozitivni. Vidljiva je želja Grada za sustavnim rješenjem biciklističkog prometa i vidljiva su kontinuirana ulaganja u okvirima ograničenih financijskih mogućnosti kako bi se


APE | 2010. 14

iskoristili svi pozitivni učinci korištenja bicikla, kako za pojedinca tako i za društvo (str.12).

Postojećim biciklističkim stazama povezana su prigradska naselja sa središtem duž glavnih prilaznih prometnica (Zagrebačka, Male Sredice, ulica Andrije Hebranga), omogućen je pristup i prolaz najužim središtem grada (Korzo) te pristup obrazovnom i sportskom centru u ulici Andrije Hebranga.

Međutim, dok je politika uvođenja biciklističkih staza pozitivan pomak, na postojećim je stazama primjetan i cijeli niz tehničkih grešaka koje ne pridonose većem korištenju ovako označenih biciklističkih staza, a u pojedinim je primjerima ugrožena i sigurnost biciklista i pješaka.

Slika 2: Biciklistička staza označena na dijelu pločnika u ulici Male Sredice. Zbog uskog profila staze, nepovoljnih poprečnih profila nagiba te cijelog niza tehničkih grešaka biciklisti ipak radije koriste kolnik za vožnju biciklom.

4.2. Valorizacija tehničkih elemenata postojećih staza – najčešće greške

Analizom postojećih biciklističkih staza u Bjelovaru, osobito njihovih tehničkih elemenata, uočene su neke greške koje se često pojavljuju:

1. Označavanje biciklističkih staza na uskim pločnicima 2. Tehnički nekorektna izvedba biciklističkih staza na mjestima nekadašnjih

otvorenih kanala 3. Neplansko označavanje biciklističkih staza 4. Neizvođenje biciklističkih staza na prometnicama u nadležnosti Hrvatskih cesta ili

županijske uprave za ceste 5. Neprimjereno oblikovanje biciklističkih staza


APE | 2010. 15

4.2.1. Označavanje biciklističkih staza na uskim pločnicima Postojeće staze uglavnom su samo označene bijelom bojom na nekadašnjim pločnicima. Ovo je potpuno legitimna metoda uvođenja biciklističkih staza na postojeće prometnice, ali se na ovaj način ne smiju sužavati pješački koridori ispod dopuštenog minimuma (uglavnom je to širina od 1,60 m).

Slika 3: Biciklistička staza označena na pločniku na istočnoj strani Trga hrvatskih branitelja: prostor koji je preostao za pješački promet je preuzak. U sklopu širokog pojasa na zapadnoj strani ceste također je označena biciklistička staza slične širine.

U ovakvim situacijama nema potrebe za označavanje staze sa obje strane prometnice i za nepotrebno sužavanje pločnika. Biciklističku je stazu dovoljno izvesti s jedne strane prometnice ali u adekvatnoj širini i bez sužavanja pješačkih staza!

Slika 4: Biciklistička staza označena na pločniku na istočnoj strani Trga hrvatskih branitelja: prostor koji je preostao za pješački promet je preuzak, zbog nedostatka barijera prema kolniku na biciklističkoj stazi se događa parkiranje automobila pa se ionako uski koridor još više sužava i više nije ugodan ni za pješački ni za biciklistički promet.

Prijedlog za izbjegavanje ovakvih grešaka: Ukoliko na postojećem pločniku nema dovoljno mjesta za označavanje biciklističke staze tada je potrebno pronaći druga


APE | 2010. 16

rješenja u postojećim koridorima prometnica – sužavanjem zelenog pojasa, ukidanjem parkirališta ili pak vođenjem biciklističke staze drugom stranom ulice ili drugim ulicama.

Ponekad nije moguće izbjeći veće zahvate reorganizacije kolnog prometa ili ukidanja parkirališta, ali ovo je neizbježno kada se u situacijama postojećih koridora prometnica ograničene širine želi uvesti kvalitetan biciklistički promet.

Nije potrebno da sve ulice imaju iscrtane biciklističke staze (osobito ne nauštrb pješaka) – bolje je intervencije ograničiti na manji broj koridora u kojima će biti primijenjena korektna tehnička rješenja (možda i uz veće zahvate) i u kojima će i kolnik i biciklistička staza i nogostup biti u granicama prihvatljivih širina.

4.2.2. Tehnički nekorektna izvedba biciklističkih staza na mjestima nekadašnjih otvorenih kanala U nekim ulicama biciklističke su staze izvedene na mjestu nekadašnjih odvodnih kanala ili zelenih pojasa koji su se nalazili između kolnika i pločnika. Međutim, pri tome se nije obraćala pozornost na poprečne nagibe te su, zbog visinskih razlika između kolnika i pločnika, biciklističke staze izvedene u poprečnom nagibu (ulica Ivana Gorana Kovačića). U ulici Miroslava Krleže prednost je dana udobnom savladavanju visinske razlike za kolne pristupe do parcela, što je rezultiralo neravnim uzdužnim profilom pločnika i biciklističke staze. I dok je ovo možda i prihvatljivo za pješački promet, postaje izuzetno neudobno kada se istom stazom koriste biciklisti.

Slika 5: Biciklistička staza u ulici Ivana Gorana Kovačića: ulica je nedavno rekonstruirana, ali staza i kolnik nisu rađeni u isto vrijeme i kao jedinstveni projekt, a raspoloživa financijska sredstva nisu dozvoljavala veće rekonstrukcije (izmjena instalacija, premještanje rasvjetnih stupova itd.).

U dijelu ulice biciklistička staza izvedena je sa nagibom prema pločniku koji je čini neugodnom za vožnju bicikla. Između biciklističke staze i pločnika ostavljen je nepotreban žlijeb koji ne služi odvodnji (nisu izvedeni slivnici!) a nepotrebno se sužava ionako uzak prostor za biciklističku stazu i za pločnik.


APE | 2010. 17

Slika 6: Biciklistička staza u ulici Miroslava Krleže: nepotreban zeleni pojas između staze i prometnice, površinska odvodnja putem slivnika prevelikih dimenzija presječena je kolnim ulazima, preuska biciklistička staza sa nepotrebnim neravninama u uzdužnom profilu.

Ove neravnine rezultat su prilagodbe visinskih kota kolnim pristupima na parcele – čak i na pločniku i na biciklističkoj stazi prednost je dana automobilu!

Slika 7: Biciklistička staza u ulici Petra Biškupa Vene: ponovno preuski zeleni pojas bez prave funkcije, što rezultira preuskom stazom i preuskim pločnikom.


APE | 2010. 18

Prijedlog za izbjegavanje ovakvih grešaka: Prilikom izvedbe biciklističkih staza posebnu pažnju treba posvećivati uzdužnim i poprečnim nagibima staze te savladavanju manjih visinskih razlika. Biciklistička staza mora biti izvedena bez poprečnog nagiba te sa prihvatljivim uzdužnim nagibima. Visinske razlike na križanjima treba rješavati spuštenim rubnjacima.

Slika 8: Detalj prijelaza pješačke i biciklističke staze na križanju u Göteborgu. Pješačka je staza izvedena sa malom visinskom razlikom od 2-3 centimetra u odnosu na kolnik (zbog sigurnog kretanja slijepih osoba), dok je biciklistička staza izvedena u ravnini i bez ikakvih visinskih prijelaza.

Slika 9: Detalj izlaza sporedne ulice na glavnu ulicu sa biciklističkom stazom u Göteborgu: biciklistička i pješačka staza izvedeni su u visinskom kontinuitetu, a kolnik sporedne ulice izveden je sa visinskom razlikom (u odnosu na biciklističku stazu) radi usporavanja prometa.

I visinskom razlikom i kontinuitetom materijala prednost je jasno dana biciklističkom prometu u odnosu na kolni promet iz sporedne ulice.


APE | 2010. 19

4.2.3. Neplansko označavanje biciklističkih staza Već je navedeno kako je i samo označavanje biciklističkih staza pozitivno jer pokazuje težnju za promoviranjem korištenja bicikla. Međutim, u nekim slučajevima staze su označene i u ulicama gdje nisu prioritet – pojavila se svojevrsna «inflacija» označavanja biciklističkih staza po postojećim pločnicima.

Slika 10: Biciklistička staza u Prilazu Andrije Hebranga: staza je označena i na pločniku na sjevernoj strani ulice (uz nepotrebno sužavanje pločnika), iako se svi bitni sadržaji nalaze na južnoj strani ulice.

Ukoliko je stvarno postojala potreba za izvedbom biciklističke staze na ovoj strani ulice, ona se mogla proširiti na dio zelenog pojasa ostavljajući pločnik u svojoj izvornoj širini.

Prijedlog za izbjegavanje ovakvih grešaka: Sama izrada ove Studije pokazuje da je prepoznata potreba za sustavnim rješavanjem problematike biciklističkih staza na području grada. Samo sustavnim planiranjem moguće je utvrditi mogućnosti, planove i prioritete izvedbe.

4.2.4. Neizvođenje biciklističkih staza na prometnicama u nadležnosti Hrvatskih cesta ili Županijske uprave za ceste Na području grada primjetni su zahvati kojima se pokušava uvesti sustav biciklističkih staza duž glavnih prilaznih pravaca gradu. Međutim, na prometnicama koje su razvrstane kao državne ili županijske ceste u recentnom razdoblju dogodile su se rekonstrukcije prometnica kojom prilikom nisu izvedene biciklističke staze, iako se radi o važnim prilaznim pravcima gradi i iako su postojeći koridori dozvoljavali planiranje i izvedbu i biciklističke staze.

Do ovakvih grešaka dolazi zbog nametnutog projektnog rješenja prometnica koje su u ingerenciji Hrvatskih cesta (državne ceste) ili Županijske uprave za ceste (županijske i lokalne ceste) te nedovoljne koordinacije s Gradom Bjelovarom prilikom izbora varijante idejnog projekta.


APE | 2010. 20

Slika 11: Nedavno rekonstruirana Slavonska cesta (cesta D28): kolnik je proširen, dodana je treća (središnja) kolnička traka, uređeno je čak i paralelno parkiranje u koridoru prometnice.

Iako se radi o važnoj prometnici koja povezuje istočna gradska naselja (Ždralovi) sa centrom grada, sve je podređeno automobilskom prometu, a biciklističke staze nisu izvedene.

Slika 12: Rekonstruirana ulica Krste Frankopana (cesta D43): ni ovdje, unatoč radovima na rekonstrukciji u širini ukupnog koridora prometnice, nisu planirane ni izvedene biciklističke staze.

Prijedlog za izbjegavanje ovakvih grešaka: Grad se treba aktivnije uključiti u proces planiranja državnih, županijskih i lokalnih prometnica na svome području. Planirane biciklističke staze potrebno je ucrtati u prostorno-plansku dokumentaciju (PPUG, GUP) te od investitora i projektanata projekata rekonstrukcije tražiti izvedbu planiranih biciklističkih staza.

Iako su razvrstane kao državne ili županijske prometnice, ove ceste u središtu grada prvenstveno treba tretirati kao gradske ulice te ih sukladno tome i planirati i izvoditi sa adekvatnim profilima i oblikovnim rješenjima.


APE | 2010. 21

4.2.5. Neprimjereno oblikovanje biciklističkih staza Biciklističke staze, kao i pješačke površine, mogu biti oblikovane na način da se razlikuju od standardnih ploha prometnica prekrivenih asfaltom. Na taj se način, osobito u središtu grada, doprinosi općoj slici grada koji je uređen za pješake a ne automobile i općenito se postiže bolja estetska slika ulice.

Danas su gotovo sve biciklističke staze u Bjelovaru, kao i pješačke, izvedene isključivo od asfalta. To posebno začuđuje u središnjem dijelu grada gdje bi uređenju pješačkih površina trebalo posvetiti više pažnje.

Slika 13: Nova staza u nedavno rekonstruiranoj ulici Eugena Kumičića. Biciklistička staza i pločnik izvedeni su u istoj razini kao i kolnik, ali odijeljeni standardnim prefabriciranim rubnjakom koji se koristi u situacijama kada je pločnik podignut u odnosu na kolnik.

Na ovaj način dobiveno je neobično hibridno rješenje sa nepotrebno istaknutim rubnjakom.

Ploha biciklističke staze i pločnika završena je asfaltom, iako je moglo biti primijenjeno i neko prihvatljivije rješenje.

Slika 14: Primjereno oblikovanje ulice u švedskom gradu Boråsu: pješačka i biciklistička staza izvedeni su od betonskih prefabrikata u različitim bojama. Na mjestu prijelaza preko kolnika nije primijenjen asfalt već granitne kocke kako bi se dodatno usporio kolni promet.

Sve je izvedeno samo sa nužnim visinskim razlikama koje jamče sigurnost prometa.


APE | 2010. 22

Slika 15: Označavanje biciklističke staze na bjelovarskom Korzu: iako se ulicom odvija samo pješački i biciklistički promet, i iako se radi o samom središtu grada primijenjeno je nepotrebno odvajanje «kolnika» od pločnika i dodatno označavanje biciklističke i pješačke staze na asfaltiranoj plohi.

Detalji oblikovanja potpuno su neprimjereni središnjoj pješačkoj zoni.

Prijedlog za izbjegavanje ovakvih grešaka: Oblikovanju pješačkih i pješačko-kolnih ulica u središtu grada treba posvetiti pažnju kod projektiranja i izvedbe. Već i samim odabirom materijala u ovakvim ulicama treba pokazati njihovu prilagođenost pješaku.

I u stambenim i drugim ulicama prilikom rekonstrukcije treba razmisliti o drugim materijalima (osim asfalta) jer na taj način i grad u cjelini pokazuje kako vodi računa o važnosti pješaka i biciklista.

Slika 16: Ulica u središnjem dijelu Malmöa (Švedska) namijenjena kretanju samo pješaka i biciklista (uz dostavna vozila u posebnom režimu).

Hodna ploha oblikovana je jedinstveno (granitne kocke u kombinaciji s kamenim popločenjem). Izbjegava se asfalt.

Posebno odvajanje biciklističke staze unutar pješačke zone nije potrebno – biciklisti se trebaju prilagoditi pješačkom prometu.


APE | 2010. 23

Slika 17: Diferenciranje materijalima pješačke i biciklističke staze u finskom gradu Espoo-u.

Uspješno odvajanje živicom biciklističke i pješačke staze od kolnika prometnice.

Slika 18: Uspješan detalj označavanja biciklističke staze u središnjoj pješačkoj zoni finskoga grada Tapiole.


APE | 2010. 24

5. SWOT ANALIZA

Prednosti

- u Bjelovaru postoji kultura korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva za manje udaljenosti,

- postojeće označene biciklističke staze pokazuju prve pomake u promišljanju razvoja biciklističkog prometa,

- svojom veličinom grad Bjelovar pogodan je za razvoj biciklističkog prometa budući da su udaljenosti pogodne za savladavanje biciklom,

- topografski je teren nezahtjevan pa je i to jedan od povoljnih uvjeta za razvoj biciklističkog prometa

- u Gradu postoji pozitivno ozračje za daljnje ulaganje u razvoj biciklističkih staza.

Nedostaci

- postojeće biciklističke staze uglavnom su samo označene na postojećim pločnicima, bez značajnijih rekonstrukcija i proširenja prometnica,

- pojedine staze izvedene su na način da je širina nogostupa sužena ispod prihvatljivih dimenzija,

- na postojećim stazama vidljive su tehničke greške i oblikovni nedostaci koje će trebati ukloniti u budućnosti i ne ponavljati kod izgradnje novih staza.

Mogućnosti

- grad treba nastaviti promovirati bicikl kao poželjno prijevozno sredstvo za putovanja na manje udaljenosti,

- planiranju i izgradnji novih staza treba pristupiti sustavno, - staze treba planirati na način da budu tehnički i oblikovno prihvatljive, - poželjna su rješenja koja će, i pod cijenu većih zahvata, nuditi poželjna i

prihvatljiva rješenja prvenstveno za bicikliste i pješake te na taj način dodatno oplemenjivati gradski prostor,

- grad ima dobre željezničke veze što treba iskoristiti kod promišljanja izletničko-rekreacijskih biciklističkih staza,

- izgradnja biciklističkih staza u središtu grada treba biti dio šireg projekta rekonstrukcije središnjeg gradskog prostora.

Prijetnje

- nastavak označavanja biciklističkih staza bez adekvatnih tehničkih rješenja, - nesustavan pristup – davanje prednosti kilometrima označenih staza umjesto

izvedbe manjeg broja kvalitetno izvedenih staza, - dopuštanje izvedbe «cestarsko-prometnih» rješenja na državnim i županijskim

prometnicama koje prolaze kroz središte naselja.


APE | 2010. 25

6. PRIJEDLOG BICIKLISTIČKIH STAZA GRADA BJELOVARA

6.1. Koncept rješenja biciklističkih staza Grada Bjelovara

Prijedlog rješenja biciklističkih staza na području Bjelovara temelji se na sljedećim polaznim ciljevima:

1. Omogućiti siguran dolazak biciklom iz glavnih pravaca prigradskih naselja do gradskog središta

2. Omogućiti dolazak biciklom do glavnih sadržaja javnih i društvenih namjena 3. Osmisliti sustav biciklističkih staza u gradskom središtu, kompatibilan sa kolnim

ali i sa pješačkim prometom najužeg središta grada 4. Predložiti uređenje biciklističkih staza u sklopu rekonstrukcije postojećih i

izgradnje novih prometnica u rangu sabirnih ulica naselja 5. Predložiti sustav rekreacijskih staza duž vodotoka i na trasama napuštenih

željezničkih koridora u svrhu poticanja rekreacije i cikloturizma

Grad Bjelovar ima specifičnu urbanu strukturu planiranog i kompaktnog središta grada te prigradskih naselja što se linearno šire duž glavnih prilaznih pravaca. Kako bi se omogućio dolazak biciklom iz prigradskih naselja u središte grada planirano je uređenje biciklističkih staza u koridorima postojećih glavnih radijalnih prometnica u smjerovima prema istoku (Ždralovi), jugoistoku (Male Sredice, Brezovac), jugozapadu (Velike Sredice, Korenovo), zapadu (Stare i Nove Plavnice, Klokočevac, Hrgovljani), sjevernim predjelima grada (Zvijerci) te sjeverozapadnim predjelima (Trojstveni Markovac).

Posebna pozornost posvećena je uključivanju svih javnih i društvenih sadržaja u sustav biciklističkih staza.

U gradskom središtu predlaže se sustav biciklističkih staza koji bi bio odijeljen od ulica sa prvenstveno kolnim prometom (u načelu se odnosi na glavne obodne prometnice) ali i od ulica i predjela sa prvenstveno pješačkim prometom (Korzo i Trg Eugena Kvaternika). Sustav biciklističkih staza u gradskom središtu predlaže se izvesti u «unutrašnjim» ulicama četverokuta zaštićene kulturno-povijesne cjeline u sklopu cjelovite rekonstrukcije centra grada. Preoblikovanjem ovih ulica u kojima bi prednost bila dana pješacima i biciklistima (uz ograničavanje no ne i potpuno eliminiranje kolnog prometa) bilo bi omogućeno širenje sadržaja centra (trgovina, usluge, ugostiteljstvo i dr.) te stvaranje šireg poteza zone umirenog kolnog prometa. Na ovaj način šire područje gradskog središta postalo bi privlačnije za pješake.

Ovom studijom preuzete su sve biciklističke staze koje su planirane u predjelima za koje su izrađeni urbanistički ili detaljniji planovi uređenja. Iako ove staze imaju uglavnom lokalnu važnost, one su važne u smislu distribucije biciklističkog prometa do ranga stambenih ulica. I nadalje treba poticati uređenje biciklističkih staza u važnijim (sabirnim) ulicama naselja.

Kao poseban oblik staza, predlaže se uređenje rekreacijsko-turističkih biciklističkih staza duž vodotoka Plavnice i Bjelovacke te na trasi napuštene željezničke pruge prema Garešnici. Osim za rekreaciju lokalnog stanovništva, ove bi biciklističke trase mogle postati i dio turističke ponude bjelovarskog kraja u vidu cikloturizma. Za razvoj cikloturizma od velike je važnosti integracija sa željezničkim prijevozom (primjerice, mogućnost prijevoza bicikla u vlakovima do Bjelovara), promotivne aktivnosti te


APE | 2010. 26

tematsko osmišljavanje staza. (Primjerice, predlaže se sa staza na napuštenoj trasi željezničke pruge prema Garešnici nosi naziv «Mate Lovraka».)

Ovom Studijom planiraju se dva osnovna tipa biciklističkih staza na području grada:

a.) Biciklističke staze u profilima postojećih i planiranih prometnica - Biciklističke staze u gradskom središtu - Radijalne biciklističke staze od središta grada do prigradskih naselja - Biciklističke staze u ostalim ulicama

b) Rekreacijsko-turističke biciklističke staze - Staze uz vodotoke Plavnicu i Bjelovacku - Biciklistička staza «Mate Lovraka»

6.2. Biciklističke staze u profilima postojećih i planiranih prometnica

Biciklističke staze u gradskom središtu Današnji sustav biciklističkih staza u gradskom središtu nije zadovoljavajući. Zbog velikog intenziteta kolnog prometa i potrebe za parkiranjem u obodnim ulicama najužeg centra (Matice Hrvatske, Masarykova, Medulićeva, dr. Ivše Lebovića i Trg Stjepana Radića) predlaže se da u tim ulicama ostanu samo staze označene na pločniku.

Na glavnom gradskom trgu te na Korzu predlaže se pješačko-biciklistički promet ali na način da pješački promet bude u prednosti. To znači adekvatnu obradu podnih ploha (primjerenu pješačkom prometu) te neoznačavanje (ili samo diskretno označavanje) biciklističkih staza. Iako je pristup biciklom omogućen u ove ulice, biciklističke staze ne trebaju biti posebno označene već se biciklisti moraju prilagoditi uvjetima odvijanja prvenstveno pješačkog prometa.

Slika 19: Ulica u središnjem dijelu Malmöa (Švedska) namijenjena kretanju samo pješaka i biciklista (uz dostavna vozila u posebnom režimu).

Posebno odvajanje biciklističke staze unutar pješačke zone nije potrebno – biciklisti se trebaju prilagoditi pješačkom prometu.


APE | 2010. 27

Glavni zahvati u središtu grada predlažu se u obodnim ulicama: Augusta Šenoe, Ivana Viteza Trnskog, Dr. Ante Starčevića i Jurja Haulika. U ovim ulicama predlaže se rekonstrukcija na način da se smiri kolni promet, ukine okomito parkiranje u ulicama te uvede paralelno parkiranje uz kolnik. Ovakvim zahvatom dobila bi se mogućnost proširenja pješačkih staza te mogućnost uvođenja biciklističkih staza.

Smirenjem prometa, proširenjem pločnika te adekvatnom obradom podnih ploha ove bi ulice postale privlačnije za pješake i bicikliste, a samim time i za trgovine, lokale i druge sadržaje koji bi se mogli otvoriti u prizemljima zgrada.

Slike 20, 21: Obodne ulice u Bjelovaru: najveći dio ulice ostavljen je za kolnik i za parkiralište. Zbog nedostatka barijera na rubu kosog parkiranja ionako uski pločnici dodatno se sužavaju zbog koso parkiranih automobila.

Slike 22,23: Primjer ulice sa smirenim prometom u Budimpešti: obradom ploha (betonski prefabrikati) jasno je dano do znanja da su na ulici u prednosti pješaci. Prostor za automobile dodatno je ograničen stupovima tako da nema dodatnog sužavanja prostora koji je rezerviran isključivo za pješake.


APE | 2010. 28

Radijalne biciklističke staze od središta grada do prigradskih naselja

Biciklističke staze u profilima postojećih i planiranih prometnica logično proizlaze iz specifične urbane strukture Bjelovara. Kako bi se omogućio dolazak biciklom iz prigradskih naselja u središte grada planirano je uređenje biciklističkih staza u koridorima postojećih glavnih radijalnih prometnica:

- Slavonska cesta i Daruvarska u smjeru istoka (Ždralovi), - Ulica Ivana Gorana Kovačića i Male Sredice u smjeru jugoistoka (Male Sredice,

Brezovac) - Ulica Krste Frankopana i Velike Sredice u smjeru jugozapada (Velike Sredice,

Veliko Korenovo) - Zagrebačka i Križevačka cesta u smjeru zapada (Nove i Stare Plavnice,

Hrgovljani, Klokočevac) - Josipa Jelačića, Vukovarska i Đurđevačka u smjeru sjeveroistoka (Trojstveni

Markovac) te - Franjevačka i Ulica Andrije Hebranga u smjeru sjevera.

Uglavnom se radi o prometnicama koje imaju dovoljno široke ulične koridore (udaljenost između dvije regulacijske linije) ali u kojima će u budućnosti trebati uložiti značajna sredstva u rekonstrukciju i izgradnju svih elemenata poprečnog profila prometnice (kolnik, zeleni pojasevi, biciklističke staze, pješačke staze) kako bi oni imali zadovoljavajuće tehničke karakteristike.

Staze koje su danas označene na pločnicima nekih ulica (Vukovarska, Ivana Gorana Kovačića, Male Sredice) uglavnom ne odgovaraju potrebama odvijanja jačeg biciklističkog prometa i biti će potrebne veće rekonstrukcije.

U ulicama u kojima ne postoje biciklističke staze (Krste Frankopana, Zagrebačka, Slavonska cesta) biti će potrebna njihova izgradnja u sklopu neke od budućih rekonstrukcija prometnica.

Kako je većina ovih prometnica razvrstana u kategoriju javnih cesta, kod izgradnje biciklističkih staza biti će potrebno uspostaviti značajniju suradnju sa Hrvatskim cestama te sa Županijskom upravom za ceste.

Biciklističke staze u ostalim ulicama

Biciklističke staze u važnijim ulicama naselja poželjne su zbog distribucije biciklističkog prometa od glavnih pravaca do stambenih ulica. Ovom studijom preuzete su sve biciklističke staze koje su planirane u predjelima za koje su izrađeni urbanistički ili detaljniji planovi uređenja.

Neke staze imaju i veću važnost – primjerice, planirana staza u Osječkoj ulici i ulici Jakova Gotovca dobra je alternativa uskoj stazi koja je izvedena u (inače jako prometno opterećenoj) Vukovarskoj ulici. Staze u ulicama Matije Gupca i Petra Biškupa-Vene važne su komunikacije prema sjevernim dijelovima grada, dok je staza od Novih Plavnica do Trga Stjepana Radića mirnija alternativa planiranim stazama u Zagrebačkoj ulici te ulici Krste Frankopana.


APE | 2010. 29

6.3. Rekreacijsko-turističke biciklističke staze

Osim biciklističkih staza koje služe za svakodnevno prometovanje biciklima od mjesta stanovanja do mjesta rada, školovanja ili do pojedinih sadržaja poseban vid biciklističkih staza su staze koje služe za rekreativnu vožnju bicikla te za turističke obilaske.

Ovom studijom predlažu se rekreacijske biciklističke staze uz potoke Plavnicu i Bjelovacku. Radi se o vodotocima koji protječu blizu središta grada, i od kojih se može relativno brzo «pobjeći iz grada u prirodu».

Ove staze trebalo bi urediti uz vodotoke ali na način da se najbolje prilagode prirodnom terenu. Predlaže se da staze budu kombinirane za pješački i biciklistički promet. Treba izbjegavati asfaltiranje staza i izvesti ih samo sa utabanom zemljom sa završnim slojem sitne sipine.

Za ove staze, osim vožnje kroz prirodu, bitno je osmisliti i odredišta (ciljeve) – to mogu biti sadašnja izletišta u Lugu ili na Ribnjacima Narta a mogući su i novi sadržaji (izletničke kuće, umjetničke instalacije, vidikovci i sl.)

Na trasi nekadašnje željezničke pruge prema Garešnici i Grubišnom Polju predlaže se uređenje biciklističke staze koja bi osim gradskog mogla imati i županijsko odnosno regionalno značenje. Stazu je moguće povezati sa željezničkim prometom (omogućiti prijevoz bicikla vlakom do željezničke stanice u Bjelovaru), osmisliti kao tematsku stazu i uključiti u turističku ponudu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Predlaže se tema «Staza Mate Lovraka», a osim Lovrakove kuće u Velikom Grđevcu staza može nuditi i druge atraktivne sadržaje na trasi koja prolazi naseljima Brezovac, Kokinac, Severin, Bedenik, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Trupinski Gaj i dalje prema Garešnici odnosno Grubišnom Polju.

Slika 24: Pješačko-biciklistička staza duž napuštenog željezničkog koridora u njemačkom gradu Essenu.

Staza služi za «bijeg u prirodu» te stoga nije asfaltirana – podloga je nabijena zemlja sa dobro riješenom drenažom.

Biciklistička staza nije posebno odvojena od pješačke, ali je dovoljne širine za udobno odvijanje i pješačkog i biciklističkog prometa.


APE | 2010. 30

Slika 25: Pješačko-biciklistička staza u njemačkom gradu Gelsenkircehnu dio je mreže edukativnih pješačko-biciklističkih staza ruhrske regije.

I ovdje je posebna pozornost posvećena pejsažnom oblikovanju duž staze, a izbjegavaju se asfaltirane površine.

6.4. Prijedlog tehničkih elemenata biciklističkih staza

Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara definirane su minimalne tehničke karakteristike koje trebaju imati biciklističke staze. Najmanja širina biciklističkih staza definirana je sa 1m za jednosmjerne staze te 2,5m za biciklističke staze za dvosmjerni promet. Uzdužni nagib staza ne bi trebao biti veći od 8%.


APE | 2010. 31

7. PLAN UREĐENJA VAŽNIJIH BICIKLISTIČKIH STAZA

Ulica: Petra Preradovića – Frana Supila (“Korzo”) Trg E. Kvaternika

Opis postojećeg stanja:

Ulice Petra Preradovića i Frana Supila («Korzo») zatvorene su za kolni promet i namijenjene isključivo pješačkom i biciklističkom prometu. Biciklističke staze označene su znakovima i bijelom bojom na asfaltnoj podlozi. Uz rub prema pločniku postavljeni su stalci za parkiranje bicikla.

Na Trgu Eugena Kvaternika biciklističke staze iscrtane su djelomično po obodu prometnice (na pločnicima).

Ocjena postojećeg stanja:

Postojeće stanje adekvatno je za odvijanje biciklističkog prometa, ali su detalji popločenja i urbane opreme neprimjereni pješačkoj zoni u središtu grada.

Unatoč iscrtanim stazama na podu prostor biciklističke staze često koriste i pješaci i obrnuto – biciklisti se voze izvan područja označenog kao biciklistička staza.

Opis planirane biciklističke staze:

Planirani promet biciklima treba riješiti u sklopu preoblikovanja ulica najuže pješačke zone središta grada.

Plan zahvata: Prilikom sljedećeg preoblikovanja ulice i trga plohu bi trebalo prilagoditi prvenstveno pješačkom prometu koji u ovoj zoni treba imati apsolutnu prednost. Nije potrebno posebno odvajanje kolnika od pločnika budući da je cijela ploha ulice predviđena isključivo za pješački promet. Popločenja trebaju biti prilagođena pješačkom prometu: kamen, betonski prefabrikati i sl.

Biciklističke staze nije potrebno posebno izdvajati jer u ovoj zoni biciklisti ne trebaju imati prednost u odnosu na pješake tj. trebaju prilagoditi i brzinu i način vožnje pješačkom prometu. Oznaku biciklističke staze treba izvesti dizajnerskim rješenjem u plohi popločenja (ne označavati biciklističku stazu standardnim iscrtavanjem bijele crte i znakova bicikla po pločniku), uvažavajući sigurnosne propise i zahtjeve nadležnih službi. Duž ulice potrebno je postaviti stalke za parkiranje bicikala.

U središnji – parkovni – dio Trga Eugena Kvaternika ne treba dopustiti promet biciklima (postaviti znakove zabrane!), već se biciklistički promet treba odvijati samo po obodu središnje parkovne površine.

Oznaka planiranog poprečnog profila u grafičkom dijelu Studije: -


APE | 2010. 32

Ulica: Augusta Šenoe


Ulica Augusta Šenoe danas nema biciklističku stazu. Jedna je od ulica središnjeg dijela grada, a primjetan je trend otvaranja trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja (terase ugostiteljskih sadržaja smještaju se na mjestima gdje su ukinuta parkirališna mjesta).


Ulica ima jednosmjeran režim prometa, uz kolnik je organizirano koso parkiranje. Pločnici su uski, posebno na mjestima gdje su postavljeni i rasvjetni stupovi koji dodatno sužavaju pločnik. Ulica nema drvoreda.


U ulici Augusta Šenoe predlaže se uvođenje biciklističke staze u sklopu cjelovitog preoblikovanja ulice s ciljem smanjenja intenziteta kolnog prometa i povećanja privlačnosti ulice za pješake i bicikliste.

Smirivanjem kolnog prometa, proširenjem pločnika te adekvatnom obradom podnih ploha ulica bi postala privlačnija za pješake i bicikliste, a samim time i za trgovine, lokale i druge sadržaje koji bi se mogli otvoriti u prizemljima zgrada.

Plan zahvata: Predlaže se reorganizacija današnjeg kosog parkiranja uzdužnim parkiranjem čime se smanjuje broj parkirališnih mjesta ali se i smanjuje površina potrebna za parking. Ovako dobivena površina može se iskoristiti za uvođenje biciklističke staze i proširenje pločnika.

Posebnu pozornost treba posvetiti obradi podnih ploha kako bi ulica ostavljala dojam prilagođenosti pješaku a ne automobilu. Predlaže se da samo kolnik bude asfaltiran, ali mogući su i drugi materijali koji bi doprinijeli smirivanju prometa. Prostor za uzdužno parkiranje treba izvesti u materijalu koji nije asfalt - primjerice granitne kocke, betonski prefabrikati i sl. Ovakve materijale treba primijeniti i na biciklističkoj stazi te na pločniku. Biciklističku stazu je potrebno ili izvesti u materijalu (ili boji) različitom od materijala kojim je popločen pločnik ili je pak treba izvesti u istom materijalu i samo diskretno označiti elementima popločenja. (Ne označavati biciklističku stazu standardnim iscrtavanjem bijele crte i znakova bicikla po pločniku!)

Oznaka planiranog poprečnog profila u grafičkom dijelu Studije: 1-1


APE | 2010. 33

Ulica: Ivana Viteza Trnskog


Ulica Ivana Viteza Trnskog danas nema biciklističku stazu. Jedna je od ulica središnjeg dijela grada, važna komunikacija u smjeru istok-zapad.


Ulica ima jednosmjeran režim prometa, uz kolnik je organizirano koso parkiranje. Pločnici su uski, posebno na mjestima gdje su postavljeni i rasvjetni stupovi koji dodatno sužavaju pločnik. Ulica sa južne strane ima drvored.


Predlaže se uvođenje biciklističke staze u sklopu cjelovitog preoblikovanja ulice s ciljem smanjenja intenziteta kolnog prometa i povećanja privlačnosti ulica središnjeg dijela grada za pješake i bicikliste.



Posebnu pozornost treba posvetiti obradi podnih ploha kako bi ulica ostavljala dojam prilagođenosti pješaku a ne automobilu. Predlaže se da samo kolnik bude asfaltiran, ali mogući su i drugi materijali koji bi doprinijeli smirivanju prometa. Prostor za uzdužno parkiranje treba izvesti na južnoj strani (u kombinaciji s postojećim drvoredom) u materijalu koji nije asfalt - primjerice granitne kocke, betonski prefabrikati i sl. Ovakve materijale treba primijeniti i na biciklističkoj stazi te na pločniku. Biciklističku stazu je potrebno ili izvesti u materijalu (ili boji) različitom od materijala kojim je popločen pločnik ili je pak treba izvesti u istom materijalu i samo diskretno označiti elementima popločenja. (Ne označavati biciklističku stazu standardnim iscrtavanjem bijele crte i znakova bicikla po pločniku!)



APE | 2010. 34

Ulica: Dr. Ante Starčevića


Ulica Dr. Ante Starčevića danas nema biciklističku stazu. Jedna je od ulica središnjeg dijela grada, važna zbog školskih zgrada koje su smještene u njenom sjevernom dijelu.


Ulica u sjevernom dijelu ima poseban režim prometa (samo za stanare) sa drvoredom u sredini. U južnom dijelu promet je jednosmjeran, a uz kolnik je organizirano koso parkiranje. Pločnici su uski, a pješački se promet (zbog blizine škola) u vršnim razdobljima odvija po cijeloj širini koridora prometnice.



Smirivanjem kolnog prometa, proširenjem pločnika te adekvatnom obradom podnih ploha ulica bi postala privlačnija za pješake i bicikliste.

Plan zahvata: Predlaže se reorganizacija današnjeg kosog parkiranja u južnom dijelu ulice (južno od ulice Ferde Rusana) uzdužnim parkiranjem čime se smanjuje površina potrebna za parking. Ovako dobivena površina može se iskoristiti za uvođenje biciklističke staze i proširenje pločnika. Predlaže se da u južnom dijelu ulice samo kolnik bude asfaltiran, ali mogući su i drugi materijali koji bi doprinijeli smirivanju prometa. Prostor za uzdužno parkiranje treba izvesti u materijalu koji nije asfalt - primjerice granitne kocke, betonski prefabrikati i sl. Ovakve materijale treba primijeniti i na biciklističkoj stazi te na pločniku.

U sjevernom dijelu ulice cijeli koridor potrebno je jedinstveno obraditi popločenjem adekvatnim za pješački promet. Pristup automobilima treba biti strogo ograničen (posebni režim, samo stanari na rezerviranim mjestima) te adekvatno prostorno organiziran (zaštitni stupovi, znakovi zabrane i sl.).

Biciklističku stazu je potrebno izvesti u materijalu (ili boji) različitom od materijala kojim je popločen pločnik ili je pak treba izvesti u istom materijalu i samo diskretno označiti elementima popločenja. (Ne označavati biciklističku stazu standardnim iscrtavanjem bijele crte i znakova bicikla po pločniku!)

U sjevernom dijelu ulice potrebno je rampama riješiti poveznicu biciklističke staze sa Šetalištem dr. Ivše Lebovića.

Oznaka planiranog poprečnog profila u grafičkom dijelu Studije: 3-3, 6-6


APE | 2010. 35

Ulica: Jurja Haulika


Ulica Jurja Haulika danas nema biciklističku stazu. Jedna je od ulica središnjeg dijela grada, važna komunikacija u smjeru od zapada prema istoku i važna pješačka veza prema autobusnom i željezničkom kolodvoru.


Ulica ima jednosmjeran režim prometa, uz kolnik je organizirano koso parkiranje. Pločnici su uski, posebno na mjestima gdje su postavljeni i rasvjetni stupovi koji dodatno sužavaju pločnik. Ulica nema drvored.





Posebnu pozornost treba posvetiti obradi podnih ploha kako bi ulica ostavljala dojam prilagođenosti pješaku a ne automobilu. Predlaže se da samo kolnik bude asfaltiran, ali mogući su i drugi materijali koji bi doprinijeli smirivanju prometa. Prostor za uzdužno parkiranje treba izvesti u materijalu koji nije asfalt - primjerice granitne kocke, betonski prefabrikati i sl. Ovakve materijale treba primijeniti i na biciklističkoj stazi te na pločniku. Biciklističku stazu je potrebno ili izvesti u materijalu (ili boji) različitom od materijala kojim je popločen pločnik ili je pak treba izvesti u istom materijalu i samo diskretno označiti elementima popločenja. (Ne označavati biciklističku stazu standardnim iscrtavanjem bijele crte i znakova bicikla po pločniku!) Spoj sa ulicom Tomaša Masaryka (prema autobusnom i željezničkom kolodvoru) treba izvesti sa biciklističkom stazom označenom u plohi poda.



APE | 2010. 36

Ulica: Šetalište dr. Ivše Lebovića


Šetalište dr. Ivše Lebovića važna je komunikacija sjevernog ruba gradskog središta, osobito zbog smještaja gradske tržnice. Danas nema biciklističku stazu.


Ulica je opterećena prometom, osobito prometom u mirovanju u predjelu pored tržnice. U sjevernom dijelu nalazi se široka aleja sa pješačkom stazom.


Predlaže se uvođenje biciklističke staze na dijelu pješačke staze u aleji na sjevernoj strani ulice.

Pored tržnice treba urediti veliki parking za bicikle sa stalcima.

Plan zahvata: Manjim proširenjem postojeće pješačke staze moguće je dobiti dovoljnu širinu za paralelni smještaj i biciklističke i pješačke staze, uz očuvanje postojećeg drvoreda. Poželjno je staze obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (kamen, betonski prefabrikati) za pješačku stazu.



APE | 2010. 37

Ulica: Trg Stjepana Radića


Trg Stjepana Radića važna je komunikacija na zapadnom rubu gradskog središta.


Danas su biciklističke staze iscrtane na dijelu pločnika na istočnoj strani ulice te na dijelu pješačke staze što prolazi alejom u parku.

Staza koja je iscrtana na istočnoj strani pločnika je uska, pločnik je nepotrebno sužen a na pojedinim mjestima se događa parkiranje na biciklističkoj stazi što dodatno otežava biciklistički promet.


Predlaže se ukidanje biciklističke staze na pločniku na istočnoj strani ulice te izvedba široke biciklističke staze za dvosmjerni promet paralelno sa pješačkom stazom u aleji na zapadnoj strani ulice.

Plan zahvata: Manjim proširenjem postojeće pješačke staze moguće je dobiti dovoljnu širinu za paralelni smještaj dvosmjerne biciklističke i pješačke staze, uz očuvanje postojećeg drvoreda. Poželjno je staze obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu.



APE | 2010. 38

Ulica: Matice Hrvatske


Ulica Matice Hrvatske važna je prometnica na južnom rubu gradskog središta. U ovoj ulici nalazi se gimnazija i nekoliko zgrada javnih sadržaja.


Danas ulica nema iscrtane biciklističke staze. Zbog poddimenzioniranog parkinga uz kolnik događa se parkiranje automobila na dijelu pješačke staze koja je zbog toga dodatno sužena.


Procjena je da se na ovoj ulici ne može dobiti kvalitetna biciklistička staza, pa je stoga glavna biciklistička staza za ovaj smjer planirana u paralelnoj ulici (Jurja Haulika).

Glavni zadatak na ovoj ulici bilo bi postavljanje barijera za automobile kako bi se sačuvala širina pločnika. Na pločniku je moguće iscrtavanje biciklističkih staza.

Plan zahvata: Na rubu parkirališta potrebno je postaviti zaštitne stupiće kako automobili ne bi

prelazili na pješačku stazu. Alternativno, moguće je postaviti granični rubnjak cca 60 cm od početka pločnika – vozači uobičajeno parkiraju na način da idu «prednjim kotačima do rubnjaka» pa ih se na ovaj način može zaustaviti da ne prelaze na pješačku stazu (dok istovremeno ostavljaju veliki prostor između parkiranog automobila i kolnika). Na pločniku je moguće iscrtavanje biciklističkih staza.



APE | 2010. 39

Ulica: Tomaša G. Masaryka


Ulica Tomaša Masaryka važna je prometnica zbog veze prema autobusnom i željezničkom kolodvoru.


Danas ulica nema iscrtane biciklističke staze. Ulica je jako prometno opterećena a nije osiguran kontinuitet pješaka (ni biciklista) na jugoistočnoj strani ulice.


Zbog važnosti sadržaja prometnog terminala u ulici Tomaša Masaryka predlaže se temeljita rekonstrukcija ulice kako bi se dobio zadovoljavajući profil i kontinuitet biciklističkih i pješačkih staza.

Danas je ovaj prostor urbanistički nedefiniran. Radi se o važnom prometnom terminalu, a u slučaju dolaska u Bjelovar vlakom ili autobusom i o prvom dojmu kojega putnik stječe o gradu. Stoga se predlaže iznalaženje rješenja (najbolje putem urbanističko-arhitektonskog natječaja) za uređenje prostora ispred kolodvora. Natječaj bi trebao riješiti sve potrebne prometne pravce ali i teme urbanističkog oblikovanja važnog gradskog trga. U sklopu ovakvog rješenja potrebno je riješiti i kontinuirano povezivanje biciklističkih staza iz pravaca koji dolaze do trga.

Plan zahvata: Temeljitom rekonstrukcijom prostora moguće je iznaći rješenja za uvođenje

biciklističkih staza, ali bi to trebalo biti dio cjelovitog urbanističko-arhitektonskog rješenja prometnog terminala i pješačkih prostora uz terminal. Rješenje treba prvenstveno pomiriti funkcije intenzivnog kolnog prometa sa funkcijom pješačkih ploha ispred zgrada željezničkog i autobusnog kolodvora. U sklopu takvog projekta treba obavezno planirati parking za bicikle ispred kolodvora te veze sa biciklističkim stazama u ulici Matice Hrvatske, Jurja Haulika te Rusanovoj ulici.



APE | 2010. 40

Ulica: Franjevačka


Franjevačka ulica predstavlja jedan od najvažnijih radijalnih pravaca u Bjelovaru. Ona povezuje središnji dio grada sa predjelima u sjevernom dijelu grada. U Franjevačkoj i u njenom nastavku (ulica Andrije Hebranga) nalazi se veći broj trgovačkih i drugih sadržaja kao i veliki školsko-sportski centar te je stoga uvođenje biciklističke staze u ovoj ulici jedan od prioriteta izgradnje mreže biciklističkih staza.


Danas u Franjevačkoj ulici nema uređenih biciklističkih staza.


Franjevačka ulica danas u svom koridoru ima dovoljnu širinu koja omogućuje planiranje biciklističke staze. Bitno je da se pritom staza gradi na dijelu zelenog pojasa, bez dodatnog sužavanja pješačke staze.

Plan zahvata: Stazu je moguće izgraditi u dijelu današnjeg zelenog pojasa (bez drvoreda). Staza je planirana kao obostrana jednosmjerna (širine min. 1 m). Bitno je da se staza izvede kao ravna i u poprečnom i u uzdužnom profilu. Slivnik između pješačke i biciklističke staze treba izvesti u uskom profilu bez visinskih razlika koje bi ometale odvijanje biciklističkog prometa. U sjevernom dijelu Franjevačke ulice stazu treba izvesti na mjestu gdje su danas postavljeni reklamni panoi, sa zelenim pojasom između pločnika i staze. (U ovaj zeleni pojas treba uklopiti postojeća rasvjetna tijela). Na mjestima gdje se staza izvodi blizu kolnika prema kolniku je poželjno izvesti živicu visine cca 70 cm kao zaštitu od prometa i od prskanja od automobila. Živica će doprinijeti i estetskoj slici ulice.



APE | 2010. 41

Ulica: Andrije Hebranga


Ulica Andrije Hebranga nalazi se u nastavku Franjevačke ulica i predstavlja jedan od najvažnijih radijalnih pravaca u Bjelovaru. Ona povezuje središnji dio grada sa predjelima u sjevernom dijelu grada. U ulici se nalazi veći broj trgovačkih i drugih sadržaja kao i veliki školsko-sportski centar te je stoga uvođenje biciklističke staze u ovoj ulici jedan od prioriteta izgradnje mreže biciklističkih staza.


Danas je u ulici Andrije Hebranga označena biciklistička staza kao dio pločnika. Staza je od kolnika odvojena širokim zelenim pojasom. Staza uglavnom zadovoljava potrebe za biciklističkim prometom iako bi u budućnosti bilo poželjno njeno proširenje i jače vizualno odvajanje od pločnika.


U budućnosti treba planirati rekonstrukciju i proširenje staze.

Plan zahvata: Manjim proširenjem postojeće pješačke staze moguće je dobiti dovoljnu širinu za

paralelni smještaj dvosmjerne biciklističke staze te pješačke staze, uz očuvanje postojećeg drvoreda. Poželjno je staze obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile.



APE | 2010. 42

Ulica: Prilaz Andrije Hebranga


Prilaz Andrije Hebranga u sjevernom dijelu grada važna je ulica zbog velikog školsko-sportskog centra koji je ovdje smješten.


Danas je u Prilazu Andrije Hebranga označena biciklistička staza kao dio pločnika. Staza je od kolnika odvojena širokim zelenim pojasom. Staza uglavnom zadovoljava potrebe za biciklističkim prometom.


U budućnosti treba planirati rekonstrukciju i proširenje staze na južnoj strani ulice (gdje su ulazi u školu i u sportski centar).

Plan zahvata: Manjim proširenjem postojeće pješačke staze na južnoj strani ulice moguće je

dobiti dovoljnu širinu za paralelni odvojeni smještaj dvosmjerne biciklističke staze te pješačke staze, uz očuvanje postojećeg zelenog pojasa. Poželjno je staze obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile.



APE | 2010. 43

Ulica: Eugena Kumičića


Ulica Eugena Kumičića ne pripada grupi najvažnijih prometnica grada, ali je važna prometna poveznica u sjevernom dijelu grada. Ulica ima prvenstveno stambeni karakter, a po rangu prometnice možemo je svrstati u sabirne ulice.


Ulica Eugena Kumičića nedavno je rekonstruirana. Biciklistička staza i pločnik izvedeni su u istoj razini kao i kolnik, ali su od kolnika odijeljeni standardnim prefabriciranim rubnjakom koji se koristi u situacijama kada je pločnik podignut u odnosu na kolnik. Na ovaj način dobiveno je neobično hibridno rješenje sa nepotrebno istaknutim rubnjakom.


U budućnosti treba planirati rekonstrukciju detalja staze.

Plan zahvata: Iako staza ima zadovoljavajuće dimenzije sukladne karakteru ulice, u budućnosti

bi trebalo izbjegavati ovakva rješenja te sanirati greške koje su ovdje napravljene. To se prije svega odnosi na potpuno neprimjeren rubnjak koji odvaja kolnik od biciklističke staze i koji čak može predstavljati i problem za sigurno odvijanje biciklističkog prometa. (Rubnjak je vizualno neuočljiv a predstavlja značajnu visinsku prepreku). U okviru neke od budućih rekonstrukcija trebalo bi razmisliti i o adekvatnijem vizualnom diferenciranju biciklističke i pješačke staze upotrebom različitih materijala (primjerice asfalt + betonski prefabrikati) ili primjenom različitih boja materijala.



APE | 2010. 44

Ulica: Petra Biškupa-Vene


Ulica Petra Biškupa Vene također pripada grupi važnih prometnih poveznica u sjevernom dijelu grada. Ulica ima prvenstveno stambeni karakter, a po rangu prometnice možemo je svrstati u sabirne ulice.


Ulica je nedavno rekonstruirana. Biciklistička staza i pločnik izvedeni su u istoj razini, a od kolnika su odvojeni zelenim pojasom. Tehnički detalji staze uglavnom su korektno izvedeni.


U budućnosti je moguće planirati manje korekcije detalja staze.

Plan zahvata: Staza ima minimalne dopuštene dimenzije i upravo je to njen nedostatak, jer se

rješenjem sačuvao uski zeleni pojas između staze i kolnika koji nema pravu svrhu (u njemu nije moguće posaditi drvored). U okviru neke od budućih rekonstrukcija trebalo bi razmisliti o proširenju staze (na prostor zelenog pojasa) te o adekvatnijem vizualnom diferenciranju biciklističke i pješačke staze upotrebom različitih materijala (primjerice asfalt + betonski prefabrikati) ili primjenom različitih boja materijala. Ukoliko se odluči zadržati zeleni pojas u njemu je moguće posaditi živicu (grmored) kao barijeru prema kolniku i kao zaštitu od prskanja sa kolnika. Živica će doprinijeti i boljoj slici ulice.



APE | 2010. 45

Ulica: Milana Šufflaya


Ulica Milana Šufflaya pripada grupi važnih prometnih poveznica u sjevernom dijelu grada. Ulica ima prvenstveno stambeni karakter, a po rangu prometnice možemo je svrstati u sabirne ulice.


Ulica nema izvedene biciklističke staze.


Budući da je ulica Milana Šufflaya važna poveznica između ulica Andrije Hebranga (obrazovni i sportski sadržaji) i ulice Matije Gupca (groblje, rekreacijski sadržaji) u ulici je planirano uređenje biciklističke staze.

Plan zahvata: Staza je planirana na južnoj strani ulice, na mjestu današnjeg uskog zelenog

pojasa. Manjim proširenjem postojeće pješačke staze moguće je dobiti dovoljnu širinu za smještaj biciklističke staze. Preduvjet za ovo je rekonstrukcija ulice koja bi uključivala i kabliranje elektrovoda te postavu novih stupova javne rasvjete (koji se danas nalaze u sredini zelenog pojasa). Poželjno je biciklističku i pješačku stazu obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile.



APE | 2010. 46

Ulica: Matije Gupca


Ulica Matije Gupca ima stambeni karakter, ali i karakter važne gradske ulice budući da vodi do groblja. Na zapadnoj strani ulice nalazi se sportski centar, a u južnom dijelu vojni kompleks.




Predlaže se izvedba biciklističke staze na zapadnoj strani ulice (prema rekreacijskom parku), i to kombinirano sa stazama koje vode kroz park.

Plan zahvata: Manjim proširenjem postojećih pješačkih staza i/ili izgradnjom novih moguće je dobiti dovoljnu širinu za paralelni smještaj dvosmjerne biciklističke i pješačke staze, koja bi se vodila u sklopu pejsažno uređenog prostora. Poželjno je staze obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu.



APE | 2010. 47

Ulica: Josipa Jelačića / Vukovarska / Đurđevačka


Ulice Josipa Jelačića, Vukovarska i Đurđevačka predstavljaju jedan od najvažnijih i prometno najopterećenijih prometnih pravaca u gradu Bjelovaru. Ulice vode prema sjeveroistoku, a u kontekstu biciklističkog prometa važne su za povezivanje Trojstvenog Markovca sa središtem Bjelovara.


Ulica ima označenu biciklističku stazu (kao dio pločnika), odvojenu od kolnika zelenim pojasom promjenjive širine. Tehnički detalji staze uglavnom su korektno izvedeni, ali zbog minimalne širine, male udaljenosti od kolnika i velikog prometnog opterećenja same prometnice ne predstavlja trasu po kojoj je ugodno voziti.


Ne planiraju se zahvati na postojećoj stazi, osim redovitog održavanja. Studijom je planirano aktiviranje važnijeg biciklističkog koridora prema sjeveroistočnim dijelovima grada u Osječkoj ulici.

Plan zahvata: U okviru neke od budućih rekonstrukcija moglo bi se pristupiti adekvatnijem

vizualnom diferenciranju biciklističke i pješačke staze upotrebom različitih materijala (primjerice asfalt + betonski prefabrikati) ili primjenom različitih boja materijala. U zelenom pojasu prema prometnici poželjno je posaditi živicu (grmored) kao barijeru prema kolniku i kao zaštitu od prskanja sa kolnika. Živica će doprinijeti i boljoj slici ulice.



APE | 2010. 48

Ulica: Osječka / Jakova Gotovca


Osječka ulica i u nastavku ulica Jakova Gotovca vode prema sjeveroistočnim dijelovima grada, gotovo paralelno sa Vukovarskom i Đurđevačkom ulicom. Radi se o ulicama koje imaju pretežito stambeni karakter, sa širokim poprečnim koridorima u kojima je moguća izvedba biciklističkih staza.


U jednom dijelu ulice postoji označena biciklistička staza, odvojena od kolnika zelenim pojasom sa drvoredom a od pločnika pojasom slivnika u kojem je postavljena i javna rasvjeta.


Kako su Vukovarska i Đurđevačka ulica prometno jako opterećene i ne predstavljaju poteze na kojima je ugodno voziti bicikl, planirana biciklistička staza u Osječkoj i ulici Jakova Gotovca planirana je kao glavni biciklistički koridor prema sjeveroistočnim gradskim predjelima.

Plan zahvata: Biciklističku je stazu potrebno izvesti u cijeloj duljini Osječke i ulice Jakova

Gotovca. U okviru neke od budućih rekonstrukcija moglo bi se pristupiti adekvatnijem vizualnom diferenciranju biciklističke i pješačke staze upotrebom različitih materijala (primjerice asfalt + betonski prefabrikati) ili primjenom različitih boja materijala.



APE | 2010. 49

Ulica: Veza Jelačićeva – Franjevačka, Robertov put (napušteni željeznički koridor)


Napušteni koridor industrijske željezničke pruge u središtu grada danas je neizgrađen i moguće ga je iskoristiti kao pješačko-biciklističku vezu između Jelačićeve i Franjevačke ulice.


Danas je pruga napuštena, ali je koridor ostao neizgrađen.


Biciklistička staza na trasi napuštenog koridora industrijske željezničke pruge planirana je kao kratka pješačko-biciklistička veza između Jelačićeve i Franjevačke ulice.

Staza je u jednom dijelu denivelirana u odnosu na ostale prometnice. Denivelacija se na dijelu Jelačićeve ulice može iskoristiti i za denivelirani pješački prijelaz ispod Jelačićeve (do groblja).

Plan zahvata: Stazu je potrebno planirati kao dvosmjernu, a paralelno sa biciklističkom stazom treba planirati i pješačku stazu. Dio koji prolazi u usjeku treba iskoristiti u smislu kvalitetnog pejsažnog oblikovanja. Poželjno je staze obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu.



APE | 2010. 50

Ulica: Lovre Matačića


Ulica Lovre Matačića pripada grupi važnih prometnih poveznica u sjevernom dijelu grada. Ulica ima prvenstveno stambeni karakter, a po rangu prometnice možemo je svrstati u sabirne ulice.


Ulica nema izvedene biciklističke staze. Pločnik je izveden samo na jednom dijelu (sa sjeverne strane).


Budući da ulica pripada grupi sabirnih ulica planirano je uređenje biciklističke staze.

Plan zahvata: Staza je planirana na južnoj strani ulice. Uređenjem prostora između kolnika i

regulacijske linije (ograde parcela) moguće je izgraditi pješačku stazu, biciklističku stazu za dvosmjerni promet te manji zeleni pojas prema kolniku. Poželjno je biciklističku i pješačku stazu obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile.



APE | 2010. 51

Ulica: Slavonska cesta / Daruvarska


Slavonska cesta i Daruvarska ulica u nastavku jedan su od najvažnijih prometnih pravaca u gradu Bjelovaru. Ulice vode prema jugoistoku, prema naselju Ždralovi. Na ovoj prometnici nalazi se i veliki broj gospodarskih pogona te trgovački centri.


Ulice nemaju označenu biciklističku stazu. Dio Slavonske ceste nedavno je obnovljen, dodana je treća (središnja traka) ali nije izvedena i biciklistička staza. Biciklistička staza ne postoji ni na Daruvarskoj ulici, iako poprečni profil ulice omogućuje izvedbu iste.


Na cijelom potezu planirana je izgradnja biciklističke staze – od ulice Ferde Rusana do naselja Ždralovi.

Plan zahvata: Na Slavonskoj cesti stazu je moguće izgraditi u dijelu današnjeg pojasa

parkiranja uz kolnik. (Paralelno parkiranje uz kolnik nije primjereno za rang državne ceste, niti je dobro rješenje s aspekta sigurnosti prometa. Parkiranje za gospodarske i trgovačke sadržaje treba riješiti na pojedinim parcelama takvih sadržaja.) Staza je planirana kao obostrana jednosmjerna (širine min. 1 m). Bitno je da se staza izvede kao ravna i u poprečnom i u uzdužnom profilu. Na Daruvarskoj cesti stazu treba izvesti na dijelu zelenog pojasa, paralelno sa pješačkom stazom. Poželjno je staze obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile. U zaštitnom zelenom pojasu između biciklističke staze i kolnika poželjno je zasaditi živicu.



APE | 2010. 52

Ulica: Ivana Gorana Kovačića / Male Sredice


Ulica Ivana Gorana Kovačića važan je prometni pravac prema jugu grada i naselju Male Sredice.


Ulica je nedavno rekonstruirana, ali staza i kolnik nisu rađeni u isto vrijeme i kao jedinstveni projekt, a raspoloživa financijska sredstva nisu dozvoljavala veće rekonstrukcije (izmjena instalacija, premještanje rasvjetnih stupova itd.). Biciklistička staza uređena je uz pločnik, na dijelu nekadašnjeg odvodnog kanala. Tehnički detalji staze su nepovoljni: staza ima poprečni nagib, uska je a između staze i pješačke staze ostavljen je žlijeb (bez slivnika!) koji unosi dodatne denivelacije što nepovoljno utječu na odvijanje biciklističkog prometa. Stazu je potrebno rekonstruirati.


U budućnosti je potrebno planirati korekcije tehničkih elemenata staze.

Plan zahvata: Staza ima minimalne dopuštene dimenzije.

U okviru neke od budućih rekonstrukcija trebalo bi stazu izvesti bez poprečnih nagiba i proširiti i na dio kojega danas nepotrebno zauzima žlijeb. U južnom dijelu ulice stazu je moguće proširiti na prostor zelenog pojasa. U cijeloj duljini staze treba ju vizualno diferencirati od pješačke staze upotrebom različitih materijala (primjerice asfalt + betonski prefabrikati) ili primjenom različitih boja materijala. Ukoliko se odluči zadržati zeleni pojas (u južnom dijelu ulice) u njemu je moguće posaditi živicu (grmored) kao barijeru prema kolniku i kao zaštitu od prskanja sa kolnika. Živica će doprinijeti i boljoj slici ulice.



APE | 2010. 53

Ulica: Krste Frankopana / Velike Sredice


Ulica Krste Frankopana i ulica Velike Sredice u nastavku jedan su od važnijih prometnih pravaca u gradu Bjelovaru. Ulice vode prema jugozapadu, prema naselju Velike Sredice i dalje prema Čazmi.


Ulice nemaju označenu biciklističku stazu. Dio ulice Krste Frankopana nedavno je obnovljen ali nije izvedena i biciklistička staza. Biciklistička staza ne postoji ni u ulici Velike Sredice, iako poprečni profil ulice omogućuje izvedbu iste.


Na cijelom potezu planirana je izgradnja biciklističke staze.

Plan zahvata: Na ulici Krste Frankopana stazu je moguće izgraditi u dijelu današnjeg pojasa

parkiranja uz kolnik. (Parkiranje uz kolnik nije primjereno za rang državne ceste, niti je dobro rješenje s aspekta sigurnosti prometa. Parkiranje za gospodarske i trgovačke sadržaje treba riješiti na pojedinim parcelama takvih sadržaja.) Staza je planirana kao obostrana jednosmjerna (širine min. 1 m). Bitno je da se staza izvede kao ravna i u poprečnom i u uzdužnom profilu. Na ulici Velike Sredice stazu treba izvesti na dijelu između kolnika i regulacijske linije (ruba parcela). Poželjno je staze (biciklističku i pješačku) obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile. U zaštitnom zelenom pojasu između biciklističke staze i kolnika poželjno je zasaditi živicu.



APE | 2010. 54

Ulica: Vladimira Nazora


Ulica Vladimira Nazora glavni je prometni pravac u Bjelovar iz smjera zapada.


Ulica nema označenu biciklističku stazu, iako je koridor prometnice dovoljno širok da se staza može planirati. Između kolnika i pločnika danas je zeleni pojas na kojem se događa parkiranje. Slika ulice neprimjerena je za jedan od glavnih ulaza u grad.


Na cijelom potezu planirana je izgradnja biciklističke staze.

Plan zahvata: Biciklistička staza planirana je na cijelom potezu u dijelu današnjeg zelenog

pojasa i pojasa parkiranja uz kolnik. (Parkiranje uz kolnik nije primjereno za rang državne ceste, niti je dobro rješenje s aspekta sigurnosti prometa. Parkiranje za gospodarske i trgovačke sadržaje treba riješiti na pojedinim parcelama takvih sadržaja.) Stazu treba izvesti paralelno s pločnikom, na dijelu zelenog pojasa. Bitno je da se sadašnja visinska razlika (u poprečnom smjeru) izravna te da se staza izvede kao ravna i u poprečnom i u uzdužnom profilu. Poželjno je staze (biciklističku i pješačku) obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile. U zaštitnom zelenom pojasu između biciklističke staze i kolnika poželjno je zasaditi živicu.



APE | 2010. 55

Ulica: Zagrebačka / Križevačka cesta


Zagrebačka ulica nalazi se u nastavku ulice Vladimira Nazora i predstavlja glavni ulazni pravac u grad iz smjera zapada.


Ulica ima označenu biciklističku stazu (kao dio pločnika), na dijelovima odvojenu od kolnika zelenim pojasom promjenjive širine. Tehnički detalji staze korektno su izvedeni.


Ne planiraju se zahvati na postojećoj stazi, osim redovitog održavanja.

Plan zahvata: U okviru neke od budućih rekonstrukcija moglo bi se pristupiti adekvatnijem

vizualnom diferenciranju biciklističke i pješačke staze upotrebom različitih materijala (primjerice asfalt + betonski prefabrikati) ili primjenom različitih boja materijala. U zelenom pojasu prema prometnici poželjno je posaditi živicu (grmored) kao barijeru prema kolniku i kao zaštitu od prskanja sa kolnika. Živica će doprinijeti i boljoj slici ulice.



APE | 2010. 56

Ulica: Miroslava Krleže


Ulica Miroslava Krleže vodi od Zagrebačke u sjeverozapadni dio grada (Hrgovljani), te pripada grupi važnih prometnih poveznica. Ulica ima naglašeni stambeni karakter, ali se na njoj nalaze i trgovački sadržaji te obrazovne institucije.


Ulica je nedavno rekonstruirana. Biciklistička staza i pločnik izvedeni su u istoj razini, a od kolnika su odvojeni zelenim pojasom. Tehnički detalji staze uglavnom su korektno izvedeni.


U budućnosti je moguće planirati manje korekcije detalja staze.

Plan zahvata: Staza ima minimalne dopuštene dimenzije. Rješenjem je sačuvan uski zeleni

pojas između staze i kolnika koji nema pravu svrhu (u njemu nije moguće posaditi drvored). U okviru neke od budućih rekonstrukcija trebalo bi razmisliti o proširenju staze (na prostor zelenog pojasa) te o adekvatnijem vizualnom diferenciranju biciklističke i pješačke staze upotrebom različitih materijala (primjerice asfalt + betonski prefabrikati) ili primjenom različitih boja materijala. Ukoliko se odluči zadržati zeleni pojas u njemu je moguće posaditi živicu (grmored) kao barijeru prema kolniku i kao zaštitu od prskanja sa kolnika. Živica će doprinijeti i boljoj slici ulice.



APE | 2010. 57

Ulica: Nove Plavnice


Ulica Nove Plavnice važna je sabirna ulica naselja Nove Plavnice, smještenog južno od Križevačke ceste. Ulica ima prvenstveno stambeni karakter.


Ulica nema izvedene biciklističke staze. S istočne strane nalazi se otvoreni odvodni kanal, a sa zapadne strane je uređeni pločnik sa stupovima javne rasvjete.


U ulici je planirano uređenje biciklističke staze.

Plan zahvata: Staza je planirana na istočnoj strani ulice, na mjestu današnjeg uskog zelenog

pojasa i otvorenog odvodnog kanala. Na mjestu između kolnika i regulacijske linije moguće je izgraditi biciklističku i pješačku stazu. Preduvjet za ovo je rekonstrukcija ulice koja bi uključivala kanaliziranje današnjeg otvorenog kanala. Poželjno je biciklističku i pješačku stazu obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile.



APE | 2010. 58

Ulica: Nove Plavnice – Trg Stjepana Radića


Dio ulice Nove Plavnice (nakon groblja u Novim Plavnicama) ide prema istoku i spaja se na ulicu Otona Kučere i Željka Markovića. Ovo je najkraći put do središta grada iz naselja Nove Plavnice. Danas je u ulici uglavnom stambena izgradnja i to samo na njenom zapadnom dijelu.




U ulici je planirano uređenje biciklističke staze kao važne spojnice Novih Plavnica sa centrom grada. Na ovaj način se ne samo ostvaruje najkraća veza već se i izbjegava biciklistička staza u Zagrebačkoj ulici, koja je jako opterećena prometom te stoga nije najpoželjnija za promet biciklom.

Plan zahvata: Izgradnja staze planiran je u sklopu kompletnog uređenja ulice. Preduvjet za ovo

je rekonstrukcija ulice koja bi uključivala proširenje današnjeg uskog koridora i izgradnju biciklističkih i pješačkih staza. Poželjno je biciklističku i pješačku stazu obraditi u različitim materijalima i sa manjom visinskom razlikom među njima (od cca 3 cm). Iako nevelika, takva visinska razlika djeluje psihološki i na pješake i na bicikliste da ne prelaze na susjednu stazu koja nije namijenjena njihovom kretanju. Predlaže se asfalt za biciklističku stazu te popločenje (betonski prefabrikati) za pješačku stazu kako bi se staze i dodatno vizualno odvojile.



APE | 2010. 59

Staza: Rekreacijske staze uz Plavnicu i Bjelovacku


Potoci Plavnica i Bjelovacka protiču blizu središta grada. Danas su to privlačni široki koridori prirodnog zelenila u smjeru sjever-jug kojima vodotoci daju dodatnu kvalitetu.


-


Biciklističke staze uz vodotoke Plavnice i Bjelovacke planirane su kao poseban vid biciklističkih staza za rekreativnu vožnju bicikla te za turističke obilaske.

Za ove staze, osim vožnje kroz prirodu, bitno je osmisliti i odredišta (ciljeve) – to mogu biti sadašnja izletišta u Lugu ili na Ribnjacima Narta a mogući su i novi sadržaji (izletničke kuće, umjetničke instalacije, vidikovci i sl.)

Plan zahvata: Rekreacijske staze uz Plavnicu i Bjelovacku trebalo bi urediti na način da se najbolje prilagode prirodnom terenu. Staze treba izvesti na nasipu, a povremeno su potrebni i pješačko-biciklistički mostovi kako bi se omogućila komunikacija s jedne na drugu stranu vodotoka.

Predlaže se da staze budu kombinirane za pješački i biciklistički promet. Prostor uz staze treba pažljivo krajobrazno oblikovati. Treba izbjegavati asfaltiranje staza i izvesti ih samo sa utabanom zemljanom podlogom (ispod koje treba izvesti dobru drenažu) i sa završnim slojem sitne sipine.



APE | 2010. 60

Staza: Staza «Mate Lovraka»


Napušteni koridor željezničke pruge Bjelovar – Garešnica (Grubišno polje) prolazi kroz naseljena područja grada i danas je uglavnom neizgrađen. Na trasi se nalazi i nekoliko građevina (mostova) na prijelazima preko vodotoka.


-


Biciklistička staza na trasi napuštenog koridora željezničke pruge za Garešnicu također je planirana kao dio biciklističkih staza za rekreativnu vožnju bicikla te za turističke obilaske. Predložena turistička biciklistička staza mogla bi osim gradskog mogla imati i županijsko odnosno regionalno značenje.

Stazu je moguće povezati sa željezničkim prometom (omogućiti prijevoz bicikla vlakom do željezničke stanice u Bjelovaru) te osmisliti kao tematsku stazu i uključiti u turističku ponudu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Predlaže se tema «Staza Mate Lovraka», a osim Lovrakove kuće u Velikom Grđevcu staza može nuditi i druge atraktivne sadržaje na trasi koja prolazi naseljima Brezovac, Kokinac, Severin, Bedenik, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Trupinski Gaj i dalje prema Garešnici odnosno Grubišnom Polju.

Plan zahvata: Turističku stazu „Mate Lovraka“ trebalo bi urediti na način da se najbolje prilagodi prirodnom terenu. Stazu treba izvesti na postojećem nasipu.

Predlaže se da staza bude kombinirana za pješački i biciklistički promet. Prostor uz stazu treba pažljivo krajobrazno oblikovati. Treba izbjegavati asfaltiranje staze i izvesti je samo sa utabanom zemljanom podlogom (ispod koje treba izvesti dobru drenažu) i sa završnim slojem sitne sipine.

Ostatke željezničke infrastrukture (građevine, signalizacija, postaje) treba sačuvati kao memoriju prostora. U nekadašnjim postajama moguće je smjestiti muzejske, informativne ili ugostiteljske sadržaje kao dio ponude turističke biciklističke rute.



APE | 2010. 61

LITERATURA I IZVORI

1. Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara, (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 11/2003., 1/2009.)

2. Generalni urbanistički plan Grada Bjelovara, izmjene i dopune (Službeni glasnik Grada Bjelovara, 3/2009.)

3. UPU Sjever 2 (SGGB broj 11/07.)

4. UPU sjeverno od Ulice Eugena Kumičića (SGGB broj 11/07.)

5. UPU istočno od Ulice Jakova Gotovca (SGGB broj 4/08.)

6. DPU zone Trojstveni Markovac (SGGB broj 4/08.)

7. UPU Zapad 3 (SGGB broj 6/06.)

8. UPU Jug 1 (SGGB broj 10/04.)

9. UPU Novi Borik – Lepirac (SGGB broj 6/04, 7/06.)

10. UPU zone Korenovo (SGGB broj 4/09.)

11. UPU Sjeverozapad 1 (SGGB broj 4/09.)

12. Jan Gehl, Lars Gemzøe: New City Spaces, Danish Architectural Press, 2008.

13. Jan Gehl, Lars Gemzøe: Public Spaces, Public Life, Danish Architectural Press, 2003.

14. Dreams on Wheels (Danish Cycling Culture for Urban Sustainability): http://dreamsonwheels.dk/

15. Cycling: http://en.wikipedia.org/wiki/Cycling

16. The World Awheel: http://www.indiana.edu/~liblilly/awheel/awheel.html

17. European Cyclist's Federation: http://www.ecf.com

18. LIFECYCLE EU Public Health Programme: http://www.lifecycle.cc/

19. Cycling Embassy of Denmark: http://www.velo-city2010.com/

20. Biciklizam: http://hr.wikipedia.org/wiki/Biciklizam

21. http://www.ibike.org/

22. http://www.bikeplan.com/4es.htm

23. http://www.bicikl.hr/

24. http://www.d-a-z.hr/ostalo/dogadanja/bicikl-staze.htm

25. http://www.istria-bike.com

Documents

Elaborat: Studija biciklističkih staza u gradu Bjelovaru