IHS21. II. 2002.

BROJ

324

2

SADRÆAJUVODNIK UREDNIKA

Ekstreme se ne smijegeneralizirati, ali ihvalja kritizirati

OOttkkaadd ssuu nnaass mmeeddiijjii zzggrroozziillii sslliikkoomm nneekkoolliikkoo mmaaËËiiÊÊaa oobbjjeeππeenniihh oo ggrraanneeddrrvveettaa,, ssaabboorrsskkaa ee--mmaaiill aaddrreessaa zzaassuuttaa jjee nneeggooddoovvaannjjeemm ppoojjeeddiinnaaccaa ii uuddrruuggaapprriijjaatteelljjaa ææiivvoottiinnjjaa ii lljjuubbiitteelljjaa pprriirrooddee iizz HHrrvvaattsskkee,, aallii jjooππ vviiππee iizz eeuurrooppsskkiihh ppaaii pprreekkoooocceeaannsskkiihh zzeemmaalljjaa.. PPiittaajjuu -- kkaakkvvii ssmmoo mmii ttoo lljjuuddii ttee -- nnee ssaammoo SSaabboorr,,nneeggoo ii VVllaadduu,, MMiinniissttaarrssttvvoo ttuurriizzmmaa -- kkaakkoo mmiisslliimmoo rraazzvviijjaattii ttuurriizzaamm uuzzoovvaakkvvee vvaannddaalliizzmmee..

RReeaakkcciijjee nnaamm ssee ËËiinnee pprreettjjeerraanniimmaa,, ttiimm vviiππee ππttoo jjee HHrrvvaattsskkii ssaabboorr pprriijjeemmjjeesseecc ddaannaa ddoonniioo NNaacciioonnaallnnuu ssttrraatteeggiijjuu zzaaππttiittee ookkoolliiππaa,, kkoojjaa uu sslliijjeeddeeÊÊiihhddeesseettaakk ggooddiinnaa pprreeddvviiaa zzaa ttuu nnaammjjeennuu iinnvveessttiicciijjee ””tteeππkkee”” ddeesseett mmiilliijjaarrddiiddoollaarraa.. SSaabboorr jjee llaannii ddoonniioo vviiππee ddookkuummeennaattaa kkoojjiimmaa ssee ππttiittee ææiivvoottiinnjjee ii nnjjiihhoovvaassttaanniiππttaa.. OOnniihh ppoommrraaËËeennoogg uummaa,, nnaaææaalloosstt,, bbiilloo jjee ii bbiitt ÊÊee,, nnee ssaammoo uu HHrrvvaattsskkoojj((iizz rraazzlliiËËiittiihh cciivviilliizziirraanniihh ssrreeddiinnaa ss vvrreemmeennaa nnaa vvrriijjeemmee zzaapprreeppaassttee nnaass ËËaakk iivviijjeessttii oo kkaanniibbaalliizzmmuu)),, ii oonnii ssuu pprriijjeettnnjjaa,, kkaakkoo ææiivvoottiinnjjaammaa ttaakkoo ii lljjuuddiimmaa((mmooææddaa ËËaakk ËËeeππÊÊee lljjuuddiimmaa nneeggoo ææiivvoottiinnjjaammaa)).. TToo jjee ËËiinnjjeenniiccaa,, nnee ii oopprraavvddaannjjee..IIaakkoo eekksscceessee nnee bbii vvaalljjaalloo ggeenneerraalliizziirraattii,, nnee ssmmiijjee iihh ssee zzaanneemmaarriittii.. KKrriittiiËËkkiimmssttaavvoomm pprreemmaa nnjjiimmaa vvaalljjaa ppooddiizzaattii ssvviijjeesstt ssvvaakkooggaa oodd nnaass oo nnuuæænnoossttiiooddggoovvoorrnniijjeegg ooddnnoossaa pprreemmaa ookkoolliiππuu,, ææiivvoomm ii nneeææiivvoomm.. NNee ssaammoo zzaattoo ππttoo ttuurriissttiinnee ææeellee ππeettaattii iissppoodd oobbjjeeππeenniihh mmaaËËiiÊÊaa,, ttoo nnee ææeelliimmoo nnii mmii.. II bbaaππ zzbboogg ttooggaa tteeππkkoojjee sshhvvaattiittii ddaa nnaa cceessttaammaa kkrroozz nnaaππaa nnaasseelljjeennaa mmjjeessttaa lleeππeevvii pprreeggaaææeenniihhææiivvoottiinnjjaa nneerriijjeettkkoo lleeææee ii ppoo nneekkoolliikkoo ddaannaa..

MM..KK..

- Uvodnik urednika

- KonaËni prijedlog zakona opoticanju razvoja maloggospodarstva

- Prijedlog zakona o zaπtiti ispaπavanju

- Prijedlog zakona oprireivanju igara na sreÊui nagradnih igara

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama Zakona onovËanim poticajima inaknadama u poljoprivredi

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o πumama

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona oizmjenama i dopuni Zakonao blagdanima,spomendanima i neradnimdanima u RepubliciHrvatskoj

- Prijedlog Nacionalnestrategije zaπtite okoliπa sPrijedlogom Nacionalnogplana djelovanja

- Prijedlog odluke odonoπenju Financijskogplana Fonda za regionalnirazvoj za 2002. godinu;Prijedlog odluke odonoπenju Financijskogplana Fonda za razvoj izapoπljavanje za 2002.godinu

- Prijedlog odluke zaosnivanje Istraænogpovjerenstva za ispitivanjezakonitosti rada dræavnihtijela, javnih sluæbi ipravnih osoba javnog prava,te uvjeta i okolnostiprikupljanja podataka oosobama iz javnog æivotaRepublike Hrvatske

- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnog povjerenstva ozahtjevu za odobrenjepokretanja kaznenogpostupka protiv gospodinaZlatka KramariÊa,zastupnika u Hrvatskomsaboru

- Odgovori na zastupniËkapitanja

strana

2

3

17

23

30

38

39

42

48

56

62

62

IHS21. II. 2002.

MALO GOSPODARSTVO

BROJ

324

3

PRIKAZ RADA:

- 19. SJEDNICE HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 16, 17, 18, 22, 23, 24, 25, 29, 30. I 31.

SIJE»NJA 2002. GODINE

U treÊe Ëitanje?

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTICANJU RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr ooddggooddiioo jjee ggllaassoo--vvaannjjee oo oovvoomm zzaakkoonnsskkoomm pprriijjeeddlloogguuzzaa nnaarreeddnnuu ssjjeeddnniiccuu rraaddii uusskkllaa--iivvaannjjaa ii ooËËiittoovvaannjjaa VVllaaddee oo pprriissttiigglliihhËËeettrrddeesseettaakk aammaannddmmaannaa,, ooddnnoossnnoo oopprriimmjjeeddbbaammaa kkoojjee uukklljjuuËËuujjuu ii zzaahhttjjeevvzzaa ttrreeÊÊiimm ËËiittaannjjeemm..

ZZaahhttjjeevv zzaa tteemmeelljjiittiijjiimm ((pprree)) uurreeee--nnjjeemm oovvooggaa,, iinnaaËËee ss vveelliikkoomm ppooddrrππ--kkoomm ddooËËeekkaannooggaa,, zzaakkoonnsskkoogg pprriijjeedd--llooggaa ssttiiggaaoo jjee ppoonnaajjpprriijjee iizz OOddbboorraa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo,, ss oobbrraazzllooææeennjjeemm oonneeddoorraaeenniimm ii mmeeuussoobbnnoo nneeuusskkllaa--eenniimm rrjjeeππeennjjiimmaa pprreeddllooææeennooggaa iinneekkiihh vvaaææeeÊÊiihh ttee zzaakkoonnaa uu pprriipprreemmii.. SSttiimmee ssee ssllooææiioo KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aauuzz pprrooccjjeennuu ddaa jjee ppoottrreebbnnoo ttrreeÊÊeeËËiittaannjjee,, aallii ii ttvvrrddnnjjuu ddaa ssee nneeddoossttaacciinnaa kkoojjee jjee uukkaazzaannoo mmoogguu bbrrzzoo iisspprraa--vviittii.. ZZaa iissttoo jjee bbiioo ii KKlluubb zzaassttuuppnniikkaaHHDDZZ--aa ((aakkoo ssee pprriijjeeddlloogg aammaannddmmaannsskkiinnee uusskkllaaddii,, kkaakkoo jjee zzaahhttiijjeevvaannoo uurraasspprraavvii)),, aa bbiilloo jjee ii ppoojjeeddiinnaaËËnniihhzzaahhttjjeevvaa zzaa ddoorraadduu ooddnnoossnnoo jjooππ jjeeddnnooËËiittaannjjee..

UU rraasspprraavvii ssuu ssee,, mmeeuu oossttaalliimm ËËuullii::ooccjjeennaa ddaa jjee pprreeddllooææeennoo nneepprroovveeddiivvoo iinneeuuttrraallnnoo zzaa rraazzvvoojj mmaalloogg ggoossppoo--ddaarrssttvvaa ((KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa DDCC--aa));;uuppoozzoorreennjjee ddaa ssuu ssuubbjjeekkttii mmaallooggggoossppooddaarrssttvvaa ppoossuussttaallii ppoodd tteerreettoommnnaaggoommiillaanniihh pprroobblleemmaa -- iisskkoorriiππtteennaa jjeetteekk ËËeettvvrrttiinnaa oodd ππeesstt nnaammiijjeennjjeenniihh iimmkkrreeddiittnniihh lliinniijjaa ((HHSSLLSS));; ttvvrrddnnjjaa ooaannttiippoodduuzzeettnniiËËkkoojj kklliimmii ttee bbeezzoobbrraazznnoobbiirrookkrraattiizziirraannoojj zzeemmlljjii ((IIDDSS));; zzaahhttjjeevvddaa ssee VVllaaddaa pprriiddrrææaavvaa bbaarreemm oonnooggaaππttoo jjee ppoottppiissaallaa -- SSppoorraazzuummaa ooppaarrttnneerrssttvvuu zzaa rraazzvvoojj ((HHSSPP--HHKKDDUU)),,zzaakklljjuuËËaakk ddaa jjee uummjjeessttoo kkuullttuurreeppoodduuzzeettnniiππttvvaa uu HHrrvvaattsskkoojj rraazzvviijjeennaakkuullttuurraa ddrrææaavvnnee aaddmmiinnii--ssttrraacciijjee iibbiirrookkrraacciijjee ((HHNNSS,, SSBBHHSS ii PPGGSS))..

IIzz aammaannddmmaannsskkiihh ii zzaahhttjjeevvaa uussaabboorrnniiccii iizzddvvaajjaammoo nnaajjpprriijjee pprriijjeedd--llooggee ddaa ssee pprreeddvviiddee ppoottiiccaajjii zzaa ææeennsskkoo

ppoodduuzzeettnniiππttvvoo,, ppoodduuzzeettnniiππttvvoo mmllaaddiihhttee zzaa pprriimmaannjjee nnaauuËËnniikkaa zzaa nnaauukkoo--vvaannjjee ii mmoogguuÊÊnnoosstt ffoorrmmiirraannjjaa ooddddrrææaavvee nneeoovviissnniihh ttrrææiiππnnoo oorriijjeennttiirraanniihhaaggeenncciijjaa kkoojjee bbii ppoossrreeddoovvaallaa iizzmmeeuuppoodduuzzeettnniikkaa ii bbaannaakkaa.. TTuu ssuu,, nnaaddaalljjeepprriijjeeddlloogg ddaa VVllaaddaa ddoo lliippnnjjaa ddoossttaavviiPPrrooggrraamm uukkllaannjjaannjjaa aaddmmiinniissttrraattiivvnniihhpprreepprreekkaa rraazzvvoojjuu ppoodduuzzeettnniiππttvvaa tteezzaahhttjjeevv oo ffoorrmmiirraannjjuu wweebb--ssttrraanniicceeHHAAMMAAGG--aa zzaa eedduukkaacciijjuu ii kkoonnzzaallttiinngg..

O PRIJEDLOGU

Vaæna uloga Hrvatske agencije

za malo gospodarstvo

U okviru prikaza zakonskogprijedloga, evo najprije πto je o njemuuvodno rekao ÆÆeelljjkkoo PPeecceekk, ministarza obrt, malo i srednje poduzetniπtvo.

Poseban zakon o malom gospo-darstvu i njegovu poticanju uobiËajenje u nizu europskih zemalja. Hrvatskaga dosad nije imala i njime se ureujeobuhvat i ciljevi malog gospodarstva,program razvoja, osnovni oblicipoticajnih mjera, nositelji provedbeprograma (posebnu ulogu imaHrvatska agencija za malo gospo-darstvo).

Meu poticajnim mjerama su raznioblici financijske podrπke - davanje nakoriπtenje i u zakup neiskoriπtenihnekretnina u vlasniπtvu Republike(ukljuËivo i prodaja), a i davanje pravagraenja te financijske potpore zanovo zapoπljavanje. Predvieni su,nadalje, uklanjanje administrativnihprepreka, informiranje, struËna po-moÊ itd.

Zakonom je predvieno da sepojedine mjere detaljnije razraujuprogramom razvoja malog gospodar-stva, kao prateÊim provedbenimdokumentom.

Posebno je vaæna uloga Hrvatskeagencije za malo gospodarstvo, kojane predstavlja novu instituciju veÊnastaje preoblikovanjem Hrvatskegarancijske agencije. Time se osigu-rava kontinuitet u izdavanju garan-cija i sigurnost poslovnih banaka uizdane garancije. Osnovni je zadatakAgencije provedba Programa maloggospodarstva.

Predviena je i moguÊnost osni-vanja lokalnih agencija Ëije seposlovanje financira iz sredstavaProraËuna jedinica regionalne ilokalne samouprave, Ëime se - i ovimzakonom - pridonosi jaËanju ulogalokalne samouprave u osmiπljavanju iusmjeravanju vlastitog razvoja.

Kad je rijeË o sredstvima za proved-bu zakona ona su planirana u

Vlada se tek treba izjasniti o amandmanima pa je glasovanje odgoeno za narednu sjednicu.

Predloæenim zakonom ureujese obuhvat i ciljevi maloggospodarstva, programrazvoja, osnovni oblicipoticajnih mjera, nositeljiprovedbe programa (posebnuulogu ima Hrvatska agencijaza malo gospodarstvo).

KonaËni prijedlog pripremljenje na temelju primjedbizastupnika te usklaivanjemstavova sa zainteresiranimpartnerima i on je - u pogledutemeljnih opredjeljenja ibitnog sadræaja - konzistentan.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

proraËunu za ovu godinu i nemanikakvih dodatnih potreba.

Za provedbu mjera potrebna su ilokalna proraËunska sredstva. Dosa-daπnja iskustva u provedbi poticajnihmjera pokazala su da se lokalnejedinice sve aktivnije ukljuËuju ipristupaju realizaciji Programa poti-cajnih mjera. U 2000. godini Vlada jeimala za partnere 27 æupanija,gradova i opÊina, 66 u 2001., a u ovojÊe joj partneri biti viπe od 100æupanija i gradova, koje - meu osta-lim - oslobaaju poduzetnike komu-nalnih pristojbi i lokalnih poreza.

KonaËni prijedlog zakona priprem-ljen je na temelju primjedbi zastu-pnika te usklaivanjem stavova sazainteresiranim partnerima i on je upogledu temeljnih opredjeljenja ibitnog sadræaja konzistentan - rekaoje ministar Pecek.

U pogledu izraæenih sumnji oneusklaenosti zakonskog prijedloga,on je pojasnio da se predloæenimzakonom neposredno ne isprepliÊufunkcije i nadleænosti Agencije ifondova za regionalni razvoj i zarazvoj i zapoπljavanje, dok se samimzakonom ukida Zakon o Hrvatskojgarancijskoj agenciji (πto iskljuËujepotrebu za usklaivanjem).

Iz ministrova izlaganja za kraj joπizdvajamo napomenu kako je vrijemeda se uz deklarativne podrπke malomgospodarstvu krene i u konkretnu.

Slijedi joπ izbor iz predloæenih 17poticajnih mjera, koje smo za ovajprikaz izdvojili iz KonaËnog prijed-loga:

Poticajne mjere

. kreditiranje subjekata malog go-spodarstva pod povoljnijim uvjetima isubvencioniranje kamata popreuzetim kreditima

* davanje jamstava za domaÊe istrane kredite

* osnivanje fondova riziËnog ka-pitala

* prodaja ili davanje u zakup ili nakoriπtenje nekretnina prava graenja,pod komercijalnim ili pogodovanimuvjetima, ukljuËivo i bez naknade

* uvoenje poreznih i carinskih ola-kπica

* davanje struËne i savjetodavne po-moÊi te organiziranje obrazovanja zasubjekte malog gospodarstva

* uklanjanje administrativnih za-preka

* davanje potpora za poveÊanjezapoπljavanja

* davanje potpora za primjenuinovacija i uvoenje suvremenih te-hnologija

Spomenimo joπ da, prema pred-loæenome, subjekti malog gospodar-stva mogu koristiti jednokratnubespovratnu potporu za zapoπljavanjesvakog novog radnika, uz obvezuzadræavanja poveÊanog broja radnikau sljedeÊe tri godine.

RADNA TIJELA

Doraditi

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo predloæioje doradu KonaËnog prijedloga, kakou pogledu njegovih temeljnih opre-djeljenja tako i u odnosu na vaæeÊezakone o: opÊem upravnom postupku,Fondu za razvoj i zapoπljavanje,Fondu za regionalni razvoj, Zakon oHrvatskoj garancijskoj agenciji tezakone u postupku donoπenja (oprostornom ureenju, o otocima, obrdsko-planinskim podruËjima, oprekrπajima i dr.)

Odbor je upozorio da nije vidljivokako Êe se osigurati sredstva zaprovedbu zakona (posebno u jedi-nicama lokalne samouprave). Posebnoje ukazao na potrebu preispitivanjapredvienog pravnog poloæajaHrvatske agencije za malo gospo-darstvo i pojedinih njezinih ovlasti(mjerila za davanje potpora, kredita igarancija te donoπenje opÊih pravnihpropisa). Naime, Vlada RH je dosadutvrivala kriterije i uvjete, a kakosada Agencija samostalno donosi iodluku o raspolaganju nekretninama

u vlasniπtvu i o zaduæivanju agencijete utvruje metodologiju pripremerazvojnih projekata upitno je, smatraOdbor za zakonodavstvo, na kojinaËin nadleæno ministarstvo i Vladaostvaruju programe razvoja maloggospodarstva. To osobito zato πto nijeizrijekom utvreno koje posloveAgencija obavlja kao javne i u kojempostupku te na πto se odnosi”unutarnji nadzor u Agenciji”. U svezis predvienom prodajom, davanjem uzakup i davanjem na koriπtenjenekretnina i drugih infrastrukturnihobjekata u vlasniπtvu Republike zabo-ravlja se da je koriπtenje nekretnina iobjekata tim zakonima ureeno narazliËit naËin (davanje koncesije,prijenos u vlasniπtvo na temeljuizvlaπtenja, uspostava sluænosti i dr.).Takoer nije precizno ureeno ukojem Êe se postupku utvrivatinaknada πtete ako se nekretninekoriste suprotno namjeni i propi-sanim uvjetima.

Odbor je joπ upozorio da sadræajemZakona ne mogu biti odredbe koje susadræaj Programa (poticajne mjere).Ni Zakonom ni Programom nepropisuje se, kao πto je to predvienomeu tim mjerama, obveza uskla-ivanja pravnih propisa s regu-lativom Europske zajednice iuklanjanje trgovinskih barijera teolakπavanje pristupa ”europskimprogramima podrπke” (oËito se mislina Europsku uniju).

Potpunije definirati poticajne

mjere

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu podræao je donoπenje zakonauz upozorenje da njime nije moguÊe ucijelosti rijeπiti administrativne pre-preke s kojima se susreÊu gospo-darski subjekti veÊ da to pitanje trebarjeπavati izmjenama drugih propisa.

Meu primjedbama iz rasprave oKonaËnom prijedlogu tu je, najprije,upozorenje da valja definirati prove-dbu odredbi, kako bi bilo vidljivo tkoÊe i na koji naËin utvrivati ispu-njavanje propisanih financijskihuvjeta, odnosno visinu ukupnogprometa ili vrijednost zbroja bilanceodnosno dugotrajne imovine. Takoerbi trebalo jasnije definirati neo-visnosti u poslovanju.

Odbor je, nadalje, zatraæio da se:propiπe obveza dostavljanja izvjeπÊa oizvrπenju godiπnjeg plana; potpunijedefiniraju poticajne mjere (πto, npr.,znaËi kreditiranje subjekata pod

BROJ

324

4

Doraditi KonaËni prijedlog,kako u pogledu njegovihtemeljnih opredjeljenja tako iu odnosu na vaæeÊe zakone o:opÊem upravnom postupku,Fondu za razvoj izapoπljavanje, Fondu zaregionalni razvoj, Zakon oHrvatskoj garancijskojagenciji te u odnosu nazakone u postupku donoπenja(o prostornom ureenju,otocima, brdsko-planinskimpodruËjima, te prekrπajima isl.)

IHS21. II. 2002.

MALO GOSPODARSTVO

povoljnijim uvjetima i subven-cioniranje kamata po preuzetimkreditima); propiπu okolnosti u

kojima Êe do smanjenja broja radnikadoÊi samovoljnim napuπtanjem poslaod strane radnika ili po sili zakona;razmotri moguÊnost da se najprijedefiniraju uvjeti prodaje, zakupa i dr.nekretnina ili drugih infrastruk-turnih objekata u vlasniπtvu Repu-blike, a potom provodi postupakjavnog natjeËaja te da se definira rokza sklapanje ugovora i jasnije definiranaknada πtete.

Tu su joπ ovi zahtjevi Odbora:propisati obvezu objave svih kriterijai uvjeta kreditiranja, dodjelu bespo-vratne financijske potpore, garancijai sl. u ”Narodnim novinama”; prei-spitati moguÊnost poveÊanja brojaËlanova Uprave i definirati tkoimenuje njezinog predsjednika;predvidjeti da specijalizirane insti-tucije za poticanje maloggospodarstva uz predviene obavljajui druge poslove; preispitati mogu-Ênost skraÊivanja roka u kojemsubjekt malog gospodarstva gubipravo na poticaje ako mu je izreËenakazna za zakonom predviene pre-krπaje.

Amandmanima je predloæeno da sizvjeπÊem o izvrπenju godiπnjeg planabude upoznat Hrvatski sabor i da sekriteriji i uvjeti kreditiranja i dodjelebespovratne financijske potpore zasubvencioniranje kamata i smanjenjetroπkova kredita te sl. objave u”Narodnim novinama”.

OOddbboorr zzaa ttuurriizzaamm imao je dvaamandmana. Prvim je zatraæioutvrivanje zakonske obveze podno-πenja godiπnjeg provedbenog planaMinistarstva za obrt, malo i srednjepoduzetniπtvo (zahvaljujuÊi tomesubjekti malog gospodarstva mogli biodreenije planirati svoj razvoj i rad)te predloæio da se sredstva za pro-vedbu Godiπnjeg plana provedbePrograma osiguravaju u DræavnomproraËunu u omjeru uËeπÊa maloggospodarstva u ukupnom prihodu

Republike, a u odnosu na osiguranasredstva za poticanje gospodarstva.Ne odredi li se kljuË za osiguranjesredstava odnosno ne odrede li sesredstva za provedbu zakon se neÊeprovoditi. Drugim je amandmanompredloæeno da se predvidi kakosubjekti u malom gospodarstvu mogukoristiti potporu Hrvatske agencije zamalo gospodarstvo, za primanjenauËnika na naukovanje. Time bi seobrtnici i pravne osobe potakli daprimaju nauËnike, jer oËito u provedbidvojnog sustava obrazovanja nemadovoljno mjesta za nauËnike, odnosnonema dovoljno licenciranih radnji) -stoji u obrazloæenju drugog aman-dmana. Uz to se ukazuje kako jeodreivanje visine potpore i kriterijaza njeno odobravanje prepuπtenoHrvatskoj agenciji za malo gospo-darstvo, a sve bi uvjete trebalopropisati zakonom ili podzakonskimaktom.

OOddbboorr zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu ii ππuummaarrssttvvoopodræao je KonaËni prijedlog bezprimjedbi. U raspravi se samo Ëuladvojba o (ne)opravdanosti formiranjaHrvatske agencije za malo gospo-darstvo, s obzirom na to da Hrvatskabanka za obnovu i razvoj obavljaposlove koji se odnose na kreditiranjeprojekata za razvoj i poticanje maloggospodarstva.

Predvidjeti poticanje æenskog

poduzetniπtva

U OOddbboorruu zzaa rraavvnnoopprraavvnnoosstt ssppoo--lloovvaa, koji je raspravljao kaozainteresirano radno tijelo, predstav-nik predlagatelja naglasio je kako supoticajne mjere usmjerene nanekoliko ciljanih grupa (prvenstvenoæene, mladi, osobe s invaliditetom imanjine) koje, meutim, nisu posebnoizdvajane kako nijedna ne bi bilazapostavljena. Tako nisu izdvojene nimjere za razvoj æenskog poduzet-niπtva. »lanovi Odbora nisu prihvatiliobrazloæenje, podsjetivπi kako je uprvom Ëitanju predstavnik predla-gatelja bio prihvatio prijedlog da se,temeljem Nacionalne politike zapromicanje ravnopravnosti spolova,posebno predvidi poticanje æenskogpoduzetniπtva.

Odbor je podnio dva amandmana,kojima je predloæio da se meupoticajne mjere uvrsti - promicanje ipoticanje razvoja æenskog podu-zetniπtva. S tim u svezi u obrazloæenjuse ukazuje da Republika Hrvatskaima obvezu izvjeπÊivati VijeÊe Europe

i Ujedinjene narode o uËinjenom naplanu ostvarivanja ravnopravnostispolova te da Sporazum o stabilizacijii pridruæivanju EU takoer povlaËinuæno usklaivanje hrvatskog zako-nodavstva na tom planu. Europska jekomisija predloæila niz mjera iaktivnosti s ciljem razvoja æenskogpoduzetniπtva s obzirom na njegovespecifiËnosti. Europa i svijet veÊ dugone svrstavaju æene u tzv. ranjivuskupinu stanovniπtva, kao πto navodipredlagatelj, pa bi prihvaÊanje ova-kvog obrazloæenja znaËilo i znaËajnozaostajanje Hrvatske na podruËju ukojem su europske zemlje postigleznaËajne rezultate (od 18 milijunasrednjih i malih poduzetnika zemaljaËlanica Europske unije njih 20-30posto su æene). TreÊine svih novihtvrtki osnovale su æene, a one supridonijele stvaranju novih poslova uEuropi u omjeru od oko 21 posto, πtoje znaËajno, s obzirom na to da viπe od70 posto novih poslova otvaraju malii srednji poduzetnici. Hrvatska, naæa-lost, joπ nema prilagoene instru-mente koji bi omoguÊili praÊenjeovakvih podataka i u nas, ali to Êe semorati promijeniti jer su æenepokazale da su itekako zainteresiranete da mogu kvalitetno upravljatigospodarskim subjektima - stoji uobrazloæenju ovoga radnog tijela.

AMANDMANI KLUBOVA

Do lipnja - Program uklanjanja

administrativnih prepreka

poduzetniπtvu

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa predloæio jeda se Vladu obveæe da do lipnja 2002.dostavi Program uklanjanja admi-nistrativnih prepreka razvoju podu-zetniπtva, s tim da sadræi analizustanja (sve postupke koji oteæavajuotvaranje malih i srednjih poduzeÊa iobrta, naËin dobivanja svih vrstasuglasnosti te pojednostavljenjeknjigovodstvenih evidencija za mala isrednja poduzeÊa i obrte).

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHNNSS--aa,, PPGGSS--aa iiSSBBHHSS--aa podnio je dva amandmana.Prvim je predloæeno da Ministarstvona prijedlog nositelja Programadonosi godiπnji Plan provedbe Pro-grama, a drugim da subjekti u malomgospodarstvu mogu koristiti potporuza primanje nauËnika na naukovanje.Time Êe subjekti malog gospodarstvaodreenije moÊi planirati svoj razvoj irad - stoji u obrazloæenju, uz napo-

BROJ

324

5

Definirati tko Êe i na kojinaËin utvrivati ispunjavanjepropisanih financijskih uvjeta,odnosno visinu ukupnogprometa ili vrijednost zbrojabilance odnosno dugotrajneimovine, a i pojasniti πto je toneovisnost u poslovanju.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

menu kako se godiπnji plan moradonositi temeljem prijedloga njegovihnositelja.

Drugim je amandmanom - uzupozorenje da u provedbi dvojnogsustava obrazovanja nema dovoljnomjesta za nauËnike - predloæeno dasubjekti u malom gospodarstvu mogukoristiti potporu (koju utvrujeAgencija) za primanje nauËnika nanaukovanje, uz napomenu kakoobrazloæenje predlagatelja da Êe se torazraditi Programom nije prihva-tljivo.

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa podnio jeËetiri amandmana. U ciljeve maloggospodarstva uvrstiti istraæivanje,razvoj i primjenu suvremenih tehno-logija i inovacija - zahtjev je iz prvoga,uz obrazloæenje da se Hrvat-ska moraprikljuËiti razvijenim zemljama uistraæivanju i razvoju informacijske ikomunikacijske tehnologije te unjezinoj primjeni pri stvaranju novihproizvoda, kako bi ta tehnologijapostala znaËajnim izvo-rom prihoda.

S veÊ prethodno spominjanimargumentima (drugih podnositelja)ovaj je klub predloæio da subjekti umalom gospodarstvu mogu koristitipotporu za primanje nauËnika nanaukovanje.

TreÊim je amandmanom ukazanona ”pobrkan redoslijed radnji” ipredloæeno da Hrvatska agencijaodabere najpovoljnijeg ponuditelja teuvjete prodaje, zakupa ili koriπtenja,odnosno prava graenja donosi naosnovi kriterija koje je utvrdilo

povjerenstvo prije provedenog natje-Ëaja te da prijedlog dostavlja VladiRH. Tu je joπ prijedlog da se zaËlanove Povjerenstva imenuje pojedan Ëlan iz ministarstava financija,gospodarstva, Hrvatske obrtniËkekomore i Hrvatske udruge poslo-davaca.

»etvrtim je amandmanom predlo-æeno da se Uprava Agencije sastoji odtri Ëlana, s obrazloæenjem da je takouputnije te joπ predloæeno pojaπnjenjeizriËaja - da jednog od Ëlanova Upraveimenuje Upravni odbor za pred-sjednika Uprave.

Ako radnik svojevoljno napusti

posao nema razloga za sankciju

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aapodnio je sljedeÊe amandmane. RijeËje, ponajprije, o veÊ prethodno spo-minjanim, zahtjevima da nadleænoministarstvo donosi Godiπnji planprovedbe Programa na prijedlognositelja Programa i da se osigurajusredstava za provedbu Godiπnjegplana u omjeru uËeπÊa malog gospo-darstva u ukupnom prihodu Repu-blike Hrvatske, u odnosu naosigurana sredstva za poticanjegospodarstva. te da se predvidi kakosubjekti u malom gospodarstvu mogukoristiti potporu (koju utvrujeHrvatska agencija za malo gospo-darstvo) za primanje nauËnika nanaukovanje.

Meu poticajne mjere uvrstiti ikreditiranje poËetka poslovanja (startup-krediti) - za pokretanje posla tekstvorenih gospodarskih subjekata, jerupravo ta mjera moæe na najboljinaËin pridonijeti poveÊanju zapo-slenosti - daljnji je zahtjev ovog kluba.Koji je, uz to, amandmanom upozoriokako postoji moguÊnost da se brojradnika moæe smanjiti i ako radniknapusti posao samovoljno ili po silizakona te da u tom sluËaju nemarazloga za primjenu bilo koje sankcijeposlodavcu.

Klub zastupnika HSP-HKDU-apredloæio je, nadalje, da se predvidimoguÊnost formiranja od dræaveneovisnih træiπno orijentiranih usta-nova, koje bi formirali sami podu-zetnici uz pomoÊ dræave, odnosnonadleænog ministarstva. One bi,

prema prijedlogu, posredovale izmeubanaka i poduzetnika, pruæale konzul-tantske usluge, razraivale poslovneplanove, provodile temeljite i perma-nentne oblike edukacije, pruæalemarketinπke, dizajnerske i istra-æivaËke, razvojne i druge usluge.Takva moguÊnost predviena je, stojiu obrazloæenju, i u materijaluRazvojni prioriteti Republike, koji jesastavni dio sporazuma Partnerstvoza razvoj, potpisanom izmeu Vlade,HUP-a i sindikalnih srediπnjica.

Tu su joπ prijedlozi: zakonskipropisati minimalan iznos sredstavaza poticanje malog poduzetniπtva izlokalnog proraËuna (minimalno 2posto) te donoπenje programa razvojamalog gospodarstva i na lokalnojrazini (o njoj taj razvoj, nerijetko,ovisi daleko viπe nego o potporidræave).

Oba amandmana KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaaSSDDPP--aa u svezi su s promicanjem ipoticanjem razvoja æenskog podu-zetniπtva. Ono je, kako se naglaπavau obrazloæenju, jedan od Ëetiri stupaSmjernica politike zapoπljavanjaEuropske unije i Hrvatska je duæna, sobzirom na to da je potpisalaSporazum o stabilizaciji i pridru-æivanju, u svoje zakonodavstvo ugra-diti vrijednosti Europske unije.

AMANDMANI ZASTUPNIKA

Amandmani zastupnika IDS-a -DDiinnee DDeebbeelljjuuhhaa i VVaalltteerraa DDrraannddiiÊÊaaistovjetnog su sadræaja. RijeË je o veÊu nekoliko navrata spominjanimzahtjevima za godiπnjim planomprovedbe Programa i osiguranjesredstava u omjeru uËeπÊa maloggospodarstva u ukupnom prihoduRepublike te koriπtenje potpore zaprimanje nauËnika na naukovanje.BuduÊi da smo veÊ ukazali na osnovnismisao ovih prijedloga kod ostalihpodnositelja neÊemo ponavljati nezna-tno razliËita obrazloæenja zastupnika.

Jadranka Kosor (HDZ) aman-dmanom je zatraæila da se meupoticajnim mjerama predvidi ”stva-

BROJ

324

6

Meu poticajne mjere uvrstiti ikreditiranje poËetkaposlovanja (start up-krediti) -za pokretanje posla tekstvorenih gospodarskihsubjekata, jer upravo ta mjeramoæe na najbolji naËinpridonijeti poveÊanjuzaposlenosti.

Æensko poduzetniπtvo jedan jeod Ëetiri stupa Smjernicapolitike zapoπljavanjaEuropske unije i Hrvatska jeduæna to ugraditi u svojezakonodavstvo.

Predvidjeti da Ministarstvodonosi godiπnji Plan provedbePrograma te da subjekti umalom gospodarstvu mogukoristiti potporu za primanjenauËnika na naukovanje.

U ciljeve malog gospodarstvauvrstiti istraæivanje, razvoj iprimjenu suvremenihtehnologija i inovacija.

IHS21. II. 2002.

MALO GOSPODARSTVO

ranje uvjeta za veÊe ukljuËivanje æenau poduzetniπtvo. Jedan od ciljevazakona je smanjivanje broja neza-poslenih, a meu njima je viπe od 54posto æena.

Promijeniti definiciju subjekata

malog gospodarstva

MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa ((SSDDPP)) uputio jeparlamentu dvije verzije amandmanana Ëlanak 2. S jedne strane jepredloæio da subjekte malog gospo-darstva u smislu zakona Ëine fiziËke ipravne osobe koje samostalno i trajnoobavljaju dopuπtene gospodarskedjelatnosti radi ostvarivanja dobiti,odnosno dohotka na træiπtu. Obra-zloæenje - ako naslov zakona upuÊujena gospodarstvo onda se i definicijasubjekata malog gospodarstva trebaodnositi samo na subjekte koji

obavljaju dopuπtene gospodarskedjelatnosti, a poticajne mjere u dru-gim podruËjima i djelatnostima trebaurediti drugim propisima naodgovarajuÊi naËin. Takoer je,izmjenom u toËki 3. stavka 2. Ëlanka2, predloæio poveÊanje (u definicijisubjekata malog gospodarstva) vrijed-nosnog cenzusa (novËana vrijednost).U obrazloæenju se najprije ukazuje datri kriterija utjeËu na veliËinusubjekta malog gospodarstva -radnici, neovisnost i promet, odnosnoimovina te da je vaæno poveÊativrijednosni cenzus tako da su subjektimalog gospodarstva oni koji ostva-ruju ukupni godiπnji prihod od 80(umjesto 60) milijuna kuna ili imajuzbroj bilance ako su obveznici porezana dobit, odnosno imaju dugotrajnuimovinu ako su obveznici poreza nadohodak u vrijednosti do 40 milijunakuna. U drugoj verziji amandmana(koja je povuËena) u predloæenojdefiniciji subjekata malog gospo-darstva izostavljen je drugi dioamandmana.

Kad je rijeË o Ëlanku 3, zastupnikje predloæio izmjenu stavka 3. - da sepoveÊa vrijednosni cenzus za odre-ivanje subjekata malog gospodarstva- da to budu oni koji ostvaruju ukupnigodiπnji promet do 20 (a ne 16milijuna kuna) ili imaju zbroj bilanceako su obveznici poreza na dobit,odnosno imaju dugotrajnu imovinu

ako su obveznici poreza na dohodak uvrijednosti 10 (a ne 8) milijuna kuna.

Amandman kojim je zatraæenaizmjena cijeloga Ëlanka 3. naknadnoje povuËen. Njime zastupnik predvia,kao i predlagatelj, postojanje mikro,malih i srednjih subjekata maloggospodarstva, ali ih definira neπtodrugaËije. Prema njegovu prijedlogu,mikro subjekti malog gospodarstvasu oni (a ne, kako je predvienoKonaËnim prijedlogom, fiziËke ipravne osobe) koji zapoπljavajuprosjeËno godiπnje manje od desetradnika. Mali subjekti su oni kojizapoπljavaju prosjeËno godiπnje ma-nje od 50 radnika, u poslovanju suneovisni i ostvaruju ukupni godiπnjipromet do 20 milijuna (a ne 16milijuna) kuna ili imaju zbroj bilance- ako su obveznici poreza na dobit,odnosno imaju dugotrajnu imovinuako su obveznici poreza na dohodak -u vrijednosti do 10 milijuna (a ne 8milijuna) kuna. Prema definicijizastupnika, srednji subjekti maloggospodarstva zapoπljavaju prosjeËnogodiπnje manje od 250 radnika, uposlovanju su neovisni i ostvarujuukupni godiπnji promet do 80milijuna kuna ili imaju zbroj bilance,ako su obveznici poreza na dobit,odnosno imaju dugotrajnu imovinuako su obveznici poreza na dohodak uvrijednosti do 40 milijuna kuna.

Tu je i definicija - neovisnost uposlovanju u smislu ovog zakonaznaËi da druge fiziËke ili pravne osobekoje ne udovoljavaju kriterijima izstavka 4. Ëlanka 3. pojedinaËno ilizajedniËki nisu vlasnici viπe od 25posto udjela u vlasniπtvu ili pravuodluËivanja u subjektu malog gospo-darstva. Neovisnost postoji i ako jeprekoraËen udjel od 25 posto iz stavka5. Ëlanka 3. u sluËajevima: ako udio uvlasniπtvu ili pravu odluËivanja usubjektu malog gospodarstva imainvesticijski fond ili drugi insti-tucionalni ulagatelj, pod uvjetom danemaju kontrolu nad subjektommalog gospodarstva, pojedinaËno ilizajedniËki; ako raspored udjela nijemoguÊe odrediti te se na osnoviposebne pisane izjave subjekta moæeopravdano pretpostaviti da drugefiziËke ili pravne osobe koje neudovoljavaju kriterijima iz stavka 1.ovog Ëlanka, pojedinaËno ili zaje-dniËki, nisu vlasnici viπe od 25 postoudjela.

Obrazloæenje amandmana: vaæno jepoveÊati kriterij vrijednosnog cenzusajer se prenisko postavljenom vrijed-noπÊu moæe izgubiti status subjekta

malog gospodarstva, a time ipogodnosti koje isti nosi. Uz to, uEuropskoj zajednici je vrijednosnicenzus za male i srednje subjekteznatno veÊi. Dio amandmana opoveÊanju vrijednosnog cenzusa neÊe-mo ovdje ponavljati, jer je prethodnoobrazloæen.

Miroslav Korenika upozorio je,nadalje, da Upravni odbor ima, spredsjednikom, ukupno deset, a nedevet Ëlanova (s tim u svezi izpredloæene odredbe kao Ëlanaizostaviti predstavnika Ministarstvaza obrt, malo i srednje poduzetniπtvo,jer je predstavnik tog ministarstvapredsjednik Upravnog odbora pozakonu) te predloæio da u Upravniodbor uu i predstavnici æupanija.

Isti zastupnik podnio je joπ dvaamandmana. Onim na Ëlanak 22.zatraæio je da se precizira da selokalne agencije ne osnivaju samoradi priprema i provedbe mjera izPrograma prema ovom zakonu, negoda provode i druge aktivnosti koje imutvrdi osnivaË - podruËna i lokalnasamouprava. Predloæio je joπ brisanjeËlanka 24. s obrazloæenjem da sepoduzetnik koji je uËinio prekrπaj ukoriπtenju poticajnih mjera kaænjavaprema drugim propisima, a mjera od10 godina zabrane koriπtenja poticajamoæe ga sasvim izbaciti iz daljnjetræiπne utakmice.

U poticajne mjere - stvaranje

uvjeta za veÊe ukljuËivanje

mladih

MMaarriijjaa LLuuggaarriiÊÊ ((SSDDPP)) predloæila jeda se meu poticajne mjere uvrsti -stvaranje uvjeta za veÊe ukljuËivanjestanovniπtva u poduzetniπtvo, pose-

bice mladih. Obrazloæenje: mlade, kaoposebno osjetljivu skupinu, i skupinupotrebnu poduzetniπtvu treba spome-nuti i izrijekom te u osmiπljavanju idaljnjoj razradi mjera na umu imatimlade poduzetnike i poduzetnikepoËetnike.

Dr. sc. PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ ((IIDDSS))predloæio je amandmanom da se meu

BROJ

324

7

U Europskoj zajednici jevrijednosni cenzus za male isrednje subjekte znatno veÊi.

Mlade, kao posebno osjetljivuskupinu, i skupinu potrebnupoduzetniπtvu treba spomenutii izrijekom te u osmiπljavanju idaljnoj razradi mjera na umuimati mlade poduzetnike ipoduzetnike poËetnike.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

zadatke Agencije uvrsti davanje stru-Ëne i savjetodavne pomoÊi subjektimamalog gospodarstva, osobito organi-ziranjem WEB stranice HAMAG-a zaedukaciju i konzalting. U obrazlo-æenju se, meu ostalim, ukazuje da togotovo sve zapadne zemlje imaju usvojim agencijama za poticanje malogpoduzetniπtva te da se time osiguravada poduzetnici brzo i u pravomtrenutku dobiju informaciju ili savjet.

Berislav ©mit (HDZ) predloæio je dase u Upravni odbor imenuje po jedanËlan iz ministarstava: za obrt, malo isrednje poduzetniπtvo, financija, radai socijalne skrbi, znanosti i tehno-logije, gospodarstva (umjesto, kako jebilo predloæeno, iz ministarstavaturizma i poljoprivrede i πumarstva)te iz Hrvatske gospodarske komore,Hrvatske obrtniËke komore, Hrvat-skog saveza zadruga i Hrvatskeudruge poslodavaca. U obrazloæenju,zastupnik podsjeÊa da se Vlada jasnoodredila kako je poveÊavanje zapo-πljavanja prioritetni cilj razvoja maloggospodarstva, a nije predvidjelapredstavnika Ministarstva rada isocijalne skrbi u Odbor. Zaπto je, istotako, s obzirom na drugi cilj poredoslijedu prioriteta (poveÊanjeizvoza i prilagodba svjetskom træiπtu)iskljuËeno Ministarstvo znanosti itehnologije - sljedeÊa je primjedbazastupnika, koji je joπ ocijenio kakose interesi ministarstava turizma tepoljoprivrede i πumarstva mogu saæetiu djelokrugu Ministarstva gospo-darstva i komora.

Drugim je amandmanom Berislav©mit zatraæio da se Program razvojamalog gospodarstva donese u rokutrideset dana, a ne u roku tri mjeseca,kako je predloæeno. Obrazloæenje -Vlada je i tako u obrazloæenju navelada je niz poticajnih mjera veÊ uprovedbi te da je Program pripremljenparalelno s izradom zakonskogteksta.

RASPRAVA

O KonaËnom prijedlogu uvodno jegovorio ÆÆeelljjkkoo PPeecceekk, ministar zaobrt, malo i srednje poduzetniπtvo(vidi - O Prijedlogu).

Uslijedila su izlaganja: izvjestiteljaradnih tijela - ÆÆeelljjkkaa PPaavvlliiccaa (Odbor zaturizam), GGoorrddaannee SSoobbooll (predsjedniceOdbor za ravnopravnost spolova),DDaarriinnkkee OOrreell (Odbor za gospodarstvo,razvoj i obnovu), JJoossiippaa LLeekkee (pred-sjednika Odbor za zakonodavstvo).

Zaπto istovremeno nije ponuen

i Program?

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa,KonaËni je prijedlog podræao ÆeljkoPavlic. Uvodno je zamjerio predla-gatelju πto istovremeno nije naraspravi Program razvoja maloggospodarstva veÊ se, faktiËki, pri-mjena zakona odgaa za tri mjeseca.A da su subjekti malog gospodarstvaposustali pod nagomilanim proble-mima svjedoËi to πto je iskoriπtena tekËetvrtina od πest namijenjenim ihkreditnih linija. Poduzetnici ukazujuna nepovoljne, rigorozne, uvjete -banke zahtijevaju nepotrebnu doku-mentaciju, i dalje su visoke kamate,prekratak grace-period te rokotplate). Isplativi su samo poduzet-nicima s brzim obrtom kapitala. Zbogtoga je vaæno uspostaviti efikasan,jasan i brz sustav poticaja.

Zastupnik je zatim ustvrdio kako jemalo gospodarstvo jedan od najva-ænijih pokretaËa ukupnog gospo-darskog razvoja, koji potiËe privatnovlasniπtvo i poduzetniËke sposobnosti,koje je prilagodljivo promjenama natræiπtu, generira zapoπljavanje teznatno pridonosi poveÊanju izvoza.Jedino u tom sektoru doπlo je doznaËajnijeg porasta zaposlenosti,naglasio je, dometnuvπi kako vladeeuropskih zemalja problem nezapo-slenosti nerijetko pokuπavaju rijeπitiupravo poticanjem malog podu-zetniπtva. (veoma povoljni krediti, sodgodom otplate i do pet godina). U tusvrhu susjedne zemlje reduciraju idoprinose i porezna optereÊenja(linearno, bez obzira na djelatnost).

Prije no πto je obrazloæio aman-dmane svoga Kluba, zastupnik Pavlicnaveo je pozitivne primjere -Maarsku i Nizozemsku. Prva zemljaplasirala je poËetkom devedesetih natræiπte Europske unije 25 posto svojihproizvoda, a danas ih plasira 76 postoi ima vanjskotrgovinski suficit od 3milijarde kuna. U Nizozemskoj male isrednje tvrtke stvaraju dvije treÊinenovih radnih mjesta, a Ëak 500 tisuÊatvrtki zapoπljava do 4 djelatnika i onesu motor gospodarskog razvoja(dominira tercijarni sektor, a posebnase pozornost posveÊuje biotehno-loπkim tvrtkama te onima s podruËjavisoke tehnologije).

AntipoduzetniËka klima;

bezobrazno birokratizirana

zemlja

Bio zakon i deklarativne prirodetreba ga podræati, jer skreÊe pozor-

nost na neπto πto je æivotno i, nadasve,uvjet naπega samog opstanka - rijeËisu DDaammiirraa KKaajjiinnaa, koji je govorio uime Kluba zastupnika IDS-a. Izlaganjeje zapoËeo tvrdnjom o krajnjeozbiljnim prilikama u Hrvatskoj

(nezaposlenost je premaπila 400tisuÊa, æivi se teæe i nema relevantnihstranih investicija). Zavladala je, kakoreËe, potpuna antipoduzetniËka klimai zato je sjajno da se raspravlja oovakvoj zakonskoj inicijativi. Strancisu nas potpuno otpisali, a mi usprkosËinjenici da banke (koje, nota bene, inisu hrvatske) nikad nisu bolje stajalenismo u stanju pokrenuti relevantanciklus zapoπljavanja - rekao jezastupnik.

Nakon osvrta na ”krajnje neza-hvalne prilike” kad je rijeË o kretanjustanovniπtva te na uspjehe Istre (veÊdevedesetih se krenulo putem kre-ditnih aranæmana Istarske æupanijena naËin kako to sada predlaæe Vlada),zastupnik je ukazao na, po njegovojocjeni, najveÊe probleme u zemlji.Naglasivπi najprije kako malogospodarstvo ne moæe samo povuÊizemlju iz letargije. Logika ”sve usteËaj”, koja je dugo potrajala, nijedala previπe rezultata. Najboljagospodarska mjera Vlade bila je,smatra, sanacija Poπtanske banke.

Da je zemlja ”bezobrazno birokra-tizirana” (πto odvraÊa strane ulagaËe)svjedoËi, i to πto pitanje slobodnihzona joπ nije rijeπeno zakonom.Investitori su demotivirani i Hrvatskuzaobilazi strani kapital i zato πto suplaÊe u Hrvatskoj veÊe nego u drugimtranzicijskim zemljama. Zato je dio”lohn-poslova” pobjegao put Bosne iHercegovine, SR Jugoslavije, Bugar-ske i treÊih zemalja. PlaÊe, meutim,rekao je zastupnik, valja zadræati napostojeÊoj razini, ne moæe ih se dovestiu pitanje.

U treÊim dræavama odnos premapotencijalnom ulagaËu neusporedivoje konkretniji i korektniji nego uHrvatskoj, ”gdje mislimo da je sveBogom dano”, pa se na ponuduMinistarstva turizma o prodaji 12-14hotelskih lanaca ne javi nijedanrelevantan investitor - podsjetio jezastupnik.

BROJ

324

8

Hrvatska moæe bitiocjenjivana najboljimocjenama na poljudemokracije, ali potencijalniinvestitori Ëekaju da se neπtodogodi u zemlji, kao πto suËekali 1998-1999.

IHS21. II. 2002.

MALO GOSPODARSTVO

Damir Kajin rekao je zatim daHrvatska moæe biti ocjenjivana najbo-ljim ocjenama na polju demokracije,ali da potencijalni investitori Ëekajuda se neπto dogodi u zemlji, kao πto suËekali 1998-1999. ObjaπnjavajuÊidemotiviranost gospodarstvenika,rekao je da su mnogi demotivirani sobzirom na 16.200 kaznenih prijavazbog gospodarskog kriminala - znaËida ju je dobilo svako treÊe-ËetvrtotrgovaËko druπtvo pa je pitanje tko Êeraditi. Nepravilnosti valja sankci-onirati, ali to govori jako mnogo ookruæenju i gospodarskim prilikama,a moæda i daleko viπe o gospodarskomtrenutku nego o ljudima koji susudjelovali u tom gospodarstvu, adanas su u krajnje nezahvalnojsituaciji.

Iz izlaganja predstavnika Klubazastupnika IDS-a nadalje izdvajamo -upozorenje da poslovanje oteæavanedostatak prostornih planova, ocje-nu da su usprkos kamatnim stopamakrediti neusporedivo viπi nego bilogdje u susjednim zemljama pa da sestoga praktiËki ne isplati raditi zaizvoz, napomenu kako promjenapropisa u tijeku kalendarske godineoteæava poslovanje (neshvatljiva odlu-ka o zabrani prijevoza nafte hrvat-skim cestama, koja i direktno πtetihrvatskim gospodarstvenicima), na-pomenu kako razvlaπÊena samou-prava ne moæe pratiti gospodarstvo teprijedloge: gospodarenje zemljiπtemprepustiti lokalnim zajednicama;promijeniti rjeπenje prema kojemfinanciranje infrastrukture ide nateret gospodarstvenika, a ne dræave.

Slijedila je joπ ocjena - samo malogospodarstvo i obrtniπtvo mogustabilizirati prilike u zemlji, a zatimkorekcija - ne samo oni. Stvori li sepozitivno poduzetniËko okruæenje,ako budemo fiskalno povoljniji oddrugih i ako se s politiËkih prijee nagospodarske teme Hrvatska Êe veÊ zanekoliko godina u nizu morati uvozitiradnu snagu (u nekim je sredinamaveÊ takav trend).

Najvitalniji dio gospodarstva

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio je TToonnËËii TTaaddiiÊÊ. HSPsmatra malo gospodarstvo najvital-nijim dijelom hrvatskog gospodarstvai Ëudnovato je da mu se dosad nijeposveÊivala odgovarajuÊa pozornost -rekao je, napomenuvπi kako mu jedræava ”izbirokratiziranoπÊu” viπeodmagala nego pomagala.

Predloæeni zakon je pokuπajorganiziranja dræavne potpore, kojuHSP vidi u prvom redu kroz stabilniposlovni okvir, odnosno stabilniporezni sustav (u dvije godine previπeeksperimenata) te sustav povoljnih

kredita (postojeÊi obrtnicima i malimpoduzetnicima zapravo objaπnjavajuda im kredit ne treba).

U nastavku izlaganja zastupnik jeobjaπnjavajuÊi smisao amandmana usvezi s prijedlogom da se omoguÊiformiranje od dræave neovisnih agen-cija naglasio da ovaj klub oËekuje dase Vlada pridræava barem onoga πto jesama potpisala - Sporazuma opartnerstvu za razvoj, kojim jepredvieno postojanje i træiπnoorijentiranih, privatnih agencija zapoticanje malog gospodarstva.

U treÊe Ëitanje

Zaπto se KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa,iako je za to da se zakon donese πto jemoguÊe prije, zalaæe za treÊe Ëitanjeobjasnio je Miroslav Korenika. Razlozisu, kao πto smatra i Odbor za zako-

nodavstvo, formalno-pravne prirode.Preklapaju se institucije koje Êe sebaviti poticanjem malog gospodarstva(Hrvatska banka za obnovu i razvoj,fondovi za zapoπljavanje i za razvoj teHrvatska garancijska agencija) idovode u pitanje nadleænosti. NeÊe li,upitao je zastupnik, osnivanjem oveagencije - za koju se decidirano ne znatko je osniva (Ministarstvo, Vlada iliHrvatski sabor) doÊi do ukidanjaodreenog broja poslova u nekomministarstvu.

Klub, nadalje, ocjenjuje da biprogram razvoja malog gospodarstva,moæda trebao za neko razdoblje (Ëetirigodine) donijeti upravo parlament,koji nerijetko informacije dobije postfestum.

Zastupnik Korenika izvijestio jezatim zastupnike kako Klub zastu-pnika SDP-a smatra kako bi ozbiljnotrebalo promisliti da se uvjetgodiπnjeg prometa - ovisno o tome jeli rijeË o mikro, malom ili srednjempoduzeÊu - podigne na 80 odnosno 20milijuna kuna, te na 40 odnosno 20milijuna kuna, ukoliko su takvipoduzetnici i obveznici poreza nadohodak.

Ukazuju, nadalje na dvojbenostmoguÊnosti raspolaganja (prodaja,otuivanje) nekretninama kroz razli-Ëite vidove (dosad u nadleænostiVlade). Jasno je da se ovlast moæe zapojedini sluËaj prenijeti na Hrvatskuagenciju, a sporno da se to predviageneralno - za sve sluËajeve.

Napomenuvπi kako je i on osobno iKlub zastupnika SDP-a za to da se i upostotcima predvidi kojim bisredstvima raspolagala Agencija,Miroslav Korenika upozorio je da susvi lokalni proraËuni, ukljuËujuÊiæupanijske, veÊ doneseni te da dobardio lokalne samouprave nemadovoljno novca niti za funkcioniranjezakonom propisanih funkcija. Zbogtoga i postoji Fond za izravnanje,kako bi pokrio dio njihovih obveza. Uzpredvieni postotak trebalo bi iZakonom o financiranju jedinicalokalne i regionalne samoupraveosigurati da dobiju i dodatni dioproraËunskog kolaËa.

Stav je ovog kluba da se umjestoprijenosa velikih sredstava u Agen-ciju osnuje ObrtniËka banka, koja ÊemoÊi kvalitetno i brzo plasirati novcene samo obrtnicima nego i malimgospodarstvenicima. Obrazloæenje - uæupanijama, nerijetko, banke neodobravaju, zbog dodatnih kriterija,neke kredite za programe koji suocijenjeni dobrima i ekonomskiopravdanima (novo zapoπljavanje).Potrebno je stoga osnovati dræavnubanku koja Êe kvalitetnije, bræe ijednostavnije omoguÊiti kreditiranje.

Predstavnik SDP-a je, nadalje,zatraæio da se dodatno pojasniodredba o kreditima poslodavcu,upitavπi πto je s vraÊanjem potporeako radnik dobije otkaz ili ga senakon tri godine otpusti, ili sam odete na koji naËin postaviti sustavkontrole i tko Êe kontrolu obavljati.

Naglasivπi kako su neki Ëlanci prijeprojektni zadatak nego sastavni diozakona, Miroslav Korenika je zaklju-Ëno napomenuo da treÊe Ëitanje neznaËi da zakon ne moæe ponovo doÊi,u veoma kratkom roku, u parlament.

BROJ

324

9

Vlada bi se trebala pridræavatibarem onoga πto je samapotpisala - Sporazuma opartnerstvu za razvoj, kojim jepredvieno postojanje i træiπnoorijentiranih, privatnihagencija za poticanje maloggospodarstva.

Preklapaju se institucije kojeÊe se baviti poticanjem maloggospodarstva.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

U ime predlagatelja

Ministra za obrt, malo i srednjepoduzetniπtvo, ÆÆeelljjkkaa PPeecceekkaa zbuniloje izlaganje Korenike pa ga je upitaoje li govorio ispred svog kluba. Naime,Klub zastupnika SDP-a podræao jeKonaËni prijedlog i predlagateljuuputio dva amandmana koja je ovajuvaæio - rekao je Pecek, spomenuvπijoπ ”visoko suglasje” izmeu Mini-starstva i Kluba zastupnika SDP-a.

Ministarstvo opravdalo

oËekivanja

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aaKonaËni prijedlog podræao je AAnntteeMMaarrkkoovv. Najprije je napomenuo kakoje Ministarstvo za obrt, malo i srednjepoduzetniπtvo opravdalo oËekivanja.Otvoreno je gotovo 27 tisuÊa radnihmjesta - kroz poticajne pristupe,kreditne linije (u dvije godine viπe odπest) i oæivljavanje obrta, malog isrednjeg poduzetniπtva. Pohvalivπisuradnju Ministarstva s lokalnomzajednicom, zastupnik je rekao da seupravo na osnovi tih programastvorila ideja o izradi Programarazvoja malog gospodarstva (usvojenje na tematskoj sjednici Vlade uSamoboru u lipnju 2001.).

Klub zastupnika HSS-a dræi da jeipak najvaænije πto su okupljenebanke, lokalna zajednica i poduzetnicite πto se kroz πest kreditnih linijarijeπilo goruÊe pitanje poduzetnika -kome se obratiti, kako doÊi dokreditnih linija i kako dobiti povoljnukreditnu stopu.

Zastupnik je napomenuo da se neslaæe s tvrdnjama o bujanju visokihkamatnih stopa, nepodnoπljivih zagospodarstvenike i o daleko boljim ikvalitetnijim kreditima u susjednimdræavama, jer kreditna linija koja sekreÊe kroz dekluzivno obraËunavanjeod 6,5 posto ne moæe se nazvativisokom. Intervencionizmom se stvo-

rio model institucije koja moæefunkcionirati i u uvjetima izdvajanjarelativno malih proraËunskih sred-stava za ovu djelatnost.

Najvaænija je zadaÊa parlamenta dase zakoni osjete u narodu, a malipoduzetnici su mogli osjetiti da se,kroz dvije godine, rijeË izgovorena uparlamentu, odluka Vlade pretvorilana terenu u djelo te da postojiogromna zainteresiranost svih razinalokalne zajednice za daljnju suradnjus Ministarstvom - rekao je AnteMarkov.

Povodom napomene, iz rasprave,kako se radi na osnivanju obrtniËkebanke, zastupnik je rekao kako,naæalost, tekst Zakona o bankama kojije bio na prvom Ëitanju nije plodno tloza male banke. Stoga su, naglasio je,programi iz okvira Ministarstva zaobrt, malo i srednje poduzetniπtvonadomjestili nastalu pravnu, izvan-institucionalnu prazninu, koja jeveoma dobro odjeknula i uspjela se, naovakav naËin, dokazati kao stabilna,pouzdana. Odobreno je viπe od 1600kredita i uloæeno viπe od 760 milijunakuna. Stvoreni su, dakle, preduvjetida Ministarstvo napravi svoj krovnizakon - Zakon o poticanju razvojamalog gospodarstva.

KomentirajuÊi prigovore iz raspra-ve kako su neki Ëlanci nejasni,zastupnik HSS rekao je da zakonomniti ne treba rjeπavati strukturu mjerapoticaja niti nositelje, jer bi se timeonemoguÊila njegova primjena.

Iz izlaganja predstavnika Klubazastupnika HSS-a joπ izdvajamo:podrπku osnivanju Hrvatske agencijeza malo gospodarstvo putem koje,kako je reËeno, Hrvatska dobivainstitucionalni kaput za realizacijuprograma malog gospodarstva; tvrd-nju o potpunoj neutemeljenosti upo-zorenja kako zbog osnivanja dræavneagencije fondovi za razvoj izapoπljavanje te za regionalni razvojmogu svojim paralelizmom dovesti upitanje funkcioniranje Ministarstvaza obrt, malo isrednje poduzetniπtvo.

Ne protivimo se, ali ...

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa DDeemmookkrraattsskkooggcceennttrraa podræava sve mjere kojima Êese poticati razvoj malog gospodarstva,no to svakako nije ovaj zakonskiprijedlog, ali mu se ne protivimo, pamakar se zadræao i samo na naËelnojpodrπci razvoju malog gospodarstva -izvijestila je zastupnike VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt. Predloæena rjeπenja neutralnasu za razvoj tog segmenta

gospodarstva, odnosno neprovediva.Kako reËe, prije je rijeË o skupunaËelnih opredjeljenja, naËelnih mjerapoticanja razvoja nego o zakonskompropisu. Pritom se i najloπije mjerekoje Êe utvrivati Vlada programom,kao podzakonskim aktom, ne moguprovesti bez izmjena odgovarajuÊihzakona. Primjerice uvoenje porezniholakπica ne moæe se rijeπiti drugaËijeno πto je rijeπeno zakonima o porezuna dohodak i porezu na dobit,odnosno o poticanju ulaganja. Uz to,provedba Programa (porezna olakπicakao poticajna mjera) moguÊa je samonakon izmjena zakona.

UnatoË prijedlogu DC-a da sesmanji iznos ulaganja temeljemkojega se stjeËe pravo na poticaj krozsniæenje stope poreza na dobit, 10milijuna je najniæi iznos temeljemkojega se smanjuje stopa poreza nadobit na 7 posto, a tek za iznos od 60milijuna kuna ulaganja ostvaruje senulta stopa poreza na dobit. Takvi suiznosi astronomsko visoki za malogospodarstvo - rekla je zastupnica.

U nastavku izlaganja, predstavnicaDC-a je ustvrdila da naËelno formu-lirane mjere poticaja, koje se ne moguprimijeniti, nisu potrebne te da semoglo predloæiti rjeπenje sliËnoaustrijskom. Iz njezina izlaganja joπizdvajamo: napomenu kako nije jasnaËak niti namjena zakonskog prijed-loga (poticajne mjere sadræane su udrugim propisima, a Vladi ne trebazakon koji bi je ovlastio da doneseProgram razvoja malog gospo-darstva); ocjenu kako je Parlament umnogoËemu postao samo pozornica(bez izravnog utjecaja) za promatranjeaktivnosti Vlade; zamjerku da nijeprihvaÊen niti jedan bitniji prijedlogiz rasprave u prvom Ëitanju; napo-menu kako osim naËela u zakonskomprijedlogu nema niËega novog, aosobito ne specifiËnog i prilagoenogmalom gospodarstvu; upozorenjekako nije jasno kojim Êe se mjeramarjeπavati problem nezaposlenosti.

BROJ

324

10

Predloæena rjeπenja neutralnasu za razvoj maloggospodarstva, odnosnoneprovediva. Prije je rijeË oskupu naËelnih opredjeljenja,naËelnih mjera poticanjarazvoja nego o zakonskompropisu.

Mali poduzetnici su mogliosjetiti da se, kroz dvijegodine, rijeË izgovorena uparlamentu, odluka Vladepretvorila na terenu u djelo teda postoji ogromnazainteresiranost svih razinalokalne zajednice za daljnjusuradnju s Ministarstvom.

IHS21. II. 2002.

MALO GOSPODARSTVO

Osigurati da se firma moæe

registrirati u jedan dan

Podræavπi u ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaaHHNNSS--aa,, SSBBHHSS--aa ii PPGGSS--aa KonaËniprijedlog, DDaammiirr JJuurriiÊÊ predloæio jeuvoenje Tjedna (bolje, desetljeÊe)borbe protiv pesimizma, jer je to, kakoreËe, jedna od glavnih preprekagospodarskom razvoju Hrvatske.Cijele su generacije u proteklih deseti viπe godina stekle iskustvo da segotovo niπta ne moæe promijeniti,pogotovo ne u gospodarstvu. Prije jepostojao automatizam razvoja, ali je upromjeni druπtveno-ekonomskih uvje-ta (”za koje nije kriv naravno HDZ,

uglavnom nije kriv”) doπlo do slomacijelog sustava i sada, u ovom doburanog kapitalizma, iznimno je teπkostvoriti poduzetniËku klimu, πto jeglavna prepreka razvoju - rekao jezastupnik. Dræava, za razliku odproπloga sustava, viπe ne osnivapoduzeÊa i ne gradi tvornice, ali to neznaËi da nema odgovornosti za ono πtose dogaa u obrtu, u industriji ili natræiπtu. Jedan od naËina aktivnostidræave jest - poticanje poduzetniπtva imalog gospodarstva.

Naæalost - naglasio je predstavnikovog kluba zastupnika - u naπemnarodu nema niti previπe incijativeniti poduzetnosti i teπko se moæemonositi, primjerice s »esima, kojiproteklih mjeseci osnivaju i novetvornice automobila - zahvaljujuÊiiskustvu u tom tipu proizvodnje, ali itransparentnijem ekonomskom susta-vu. Za razliku od te kulturepoduzetniπtva u Hrvatskoj je,naglasio je zastupnik, dosta razvijenakultura dræavne administracije ibirokracije.

Ni klima u lokalnim zajednicama nedaje previπe prostora poduzetniπtvu(bezbroj administrativnih prepreka),rekao je JuriÊ, predloæivπi u ime svogakluba da se odrede rokovi za dobivanjedozvola te osigura da se firma moæeregistrirati u roku jednog dana, a neu 2-3 mjeseca i da registracija budejeftinija.

Iz izlaganja predstavnika ovogkluba joπ izdvajamo: ocjenu kako jeosnivanje Hrvatske agencije za malogospodarstvo dobar potez; tvrdnju

kako je poduzetniËka klima preduvjetgospodarskog razvoja; upozorenjekako dovoljna paænja nije posveÊenapoduzetniËkim inkubatorima (nedo-statak poduzetniËke kulture zapravoje nedostatak obrazovanja, a i uvida uiskustva drugih zemalja).

Nije jasan odnos Hrvatske

garancijske agencije i Agencije

za malo gospodarstvo

Zastupnici Kluba HDZ-a, Ëiji je stavobrazloæio Nikica ValentiÊ, naËelno supodræali KonaËni prijedlog, svjesni,kako je naglasio njihov predstavnik,znaËaja i toga dijela gospodarstva injegovih pozitivnih uËinaka posljed-njih godina (gotovo 2000 kredita iviπe od 100 milijuna eura plasiranihu taj segment gospodarstva te 55 do65 posto uËeπÊa u zapoπljavanju idruπtvenom proizvodu).

Upozorili su i na naËelne i kon-kretne nedostatke zakonskog prijed-loga. Nije, ponajprije, jasan odnosHrvatske garancijske agencije iAgencije za malo gospodarstvo - je lirijeË o pravnoj sukcesiji (tada se samodopuni registracija) ili o novojagenciji.

Tu je, nadalje, pitanje kontroleplasmana sredstava, nadleænostiUpravnog odbora i odgovornosti zaplasmane. Dodatna kontrola potrebnaje jer mala i srednja poduzeÊa imajumanje razvijene zajedniËke sluæbe,manje struËnjaka pravnog i finan-cijskog profila (obiËno koriste vanjskeusluge) nego veliki sustavi.

RaπËistiti bi trebalo i pitanjepreklapanja nadleænosti (iako se tvrdida neÊe biti inkompatibilnosti sfondovima).

Klub zastupnika HDZ-a jedan odveÊih problema vidi u dosta uËestalojpraksi prebacivanja nadleænosti iobveza na sredstva lokalne samo-uprave. Ne bi trebalo optereÊivatilokalnu samoupravu, jer brojneopÊine i gradovi nemaju sredstava niza zadovoljavanje sadaπnjih zakon-skih obveza i zbog bilo kakve novenaÊi Êe se u problemima (od πkolstvado zdravstva pa do poticane stano-gradnje).

Izlaganje je zastupnik zavrπioprijedlogom da se Ëlanci kojima suutvreni zadaci Agencije te izvorisredstava usklade s ukupnim prav-nim sustavom te da se do glasovanjauskladi na πto su ukazali ili KonaËniprijedlog proslijedi u treÊe Ëitanje.

Ovime su zavrπila izlaganjapredstavnika klubova zastupnika teuslijedila pojedinaËna izlaganja.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ ((SSDDPP)) faktiËki jepojasnila dva SDP-ova amandmana(poticaji æenskom poduzetniπtvu),ukazavπi s tim u svezi na Sporazum ostabilizaciji i pridruæivanju Europskojuniji koji na to ukazuje te naSmjernice Europske unije za zapo-πljavanje. Jedan od predviena Ëetiristupa je poticanje æenskog podu-zetniπtva, odnosno - πire - politikajednakih πansi za æene i muπkarce.

Zastupnica je, zatim, upozorila daæensko poduzetniπtvo u mnogimeuropskim zemljama osiguravaposebne kreditne linije za æenepoduzetnice; da Êe Institut zameunarodne odnose ubrzo zgotovitiProgram æenskog poduzetniπtva.

Milanka OpaËiÊ navela je zatimpodatke: da u Gradu Zagrebu malu ilisrednju tvrtku ima oko 4 tisuÊe æena(podatak Hrvatske Gradske komore),odnosno da je poduzetnica 6 tisuÊa(podatak Ministarstva gospodarstva);da je meu prijavljenima na Zavoduza zapoπljavanje viπe od 50 postonezaposlenih æena (meu kojima velikbroj mladih i obrazovanih).

U joπ uvijek tradicionalnoj ikonzervativnoj Hrvatskoj, meutim,mnoge æene nemaju gotovo nikakvogvlasniπtva i mnogo teæe ispunjavajuuvjete za poduzetniËke kredite. Agotovo sve europske zemlje razvile suæenske poduzetniËke centre kojibesplatno educiraju, uz svojevrsnovoenje tijekom prve godine podu-zetniËkog rada. Spomenimo na krajuprijedlog zastupnice da se, kako je toi predvieno Programom razvojamalog i srednjeg poduzetniπtva zarazdoblje 2001.- 2004, u sklopupoduzetniËkih centara i inkubatoraotvore centri za æensko poduzetniπtvo.

Iz izlaganja ove zastupnice izdvo-jimo joπ: ocjenu da je zaposlenostmajki za sve tipove obitelji s djecom(braËni par ili jednoroditeljska obitelj)najbolje jamstvo protiv siromaπtva;upozorenje kako i Slovenija ima(Vladin) program razvoja æenskogpoduzetniπtva koji se veoma dobroostvaruje.

BROJ

324

11

U Hrvatskoj je umjestokulture poduzetniπtva dostarazvijena kultura dræavneadministracije i birokracije.

Nejasan odnos Hrvatskegarancijske agencije iHrvatske agencije za malogospodarstvo.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

NedoreËeno

Zahtjev za treÊim Ëitanjem DDaarriiooVVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)) obrazloæio je nedore-ËenoπÊu KonaËnog prijedloga. Uvodno

je naglasio da je uvjet razvoja ne samomalog veÊ i svakog gospodarstvajednak pristup razvojnim moguÊno-stima, a posljedica nedoreËenostimoæe biti to da se poduzetniciiscrpljuju na tome kako doÊi dopoticajnih mjera umjesto da pozitivnuradnu energiju troπe u razvoj, usvakom pogledu.

Nakon napomene kako brojne HDZ-ove primjedbe nisu uvaæene uKonaËnom prijedlogu, zastupnik seosvrnuo na sadræaj obrazloæenja, ukojem uz ostalo stoji da su ciljevirazvoja malog gospodarstva pove-Êanje izvoza i prilagodba svjetskomtræiπtu. U uvjetima globalizacije,naglasio je, privreda odnosno malo isrednje poduzetniπtvo mora se boriti iza domaÊe træiπte.

Tu je, nadalje, zastupnikovoupozorenje o nevjerojatnim ovlastimakoje dobiva Agencija, dok Hrvatskisabor s time, odnosno sa programima,neÊe imati niπta. Uslijedilo je njegovopitanje kako Êe Agencija, kako jepredvieno poticajnim mjerama, ukla-njati administrativne prepreke osni-vanju, poslovanju i razvoju subjekatamalog gospodarstva, uz ocjenu kakoVlada i Hrvatski sabor treba da radena usklaivanju pravnih propisa sregulativom Europske zajednice te nauklanjanju trgovinskih barijera iolakπavanju pristupa europskimprogramima podrπke.

Kako Êe Agencija omoguÊitiprioritetnu poziciju bilo koga ujavnim natjeËajima - sljedeÊi je upitzastupnika, koji je izrazio nadu da toneÊe biti po logici politiËkih veza.

Rjeπenjem iz KonaËnog prijedlogaprema kojem odluku o odobravanjujednokratne bespovratne potporesubjektima malog gospodarstva dono-si Hrvatska agencija za malogospodarstvo, po ocjeni DarijaVukiÊa, otvara se moguÊnost volun-taristiËkim prosudbama nekolicineljudi. Tako netransparentan i uopÊenzakon Êe ”otvoriti trku naπihprivrednika” kako dobiti bespovratnikredit ili subvenciju na kamate,

umjesto da dræava svima - s jasnimpravilima igre - dade istu πansu zadobivanje poticajne mjere. Moraju seuspostaviti jasni kriteriji, radiravnopravne utrke, da bi se nekome,primjerice, za jednu kunu mogla datihala sa 2000 metara, s dizalicama ilisvime onime πto treba za jedno maloili srednje poduzeÊe.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:ocjenu da se uz toliko predvienihnositelja provedbe programa neÊeprovesti niπta, i da nitko neÊe bitiodgovoran; prijedlog da se jasnijedefiniraju izvori sredstava; upo-zorenje kako mali i srednjipoduzetnici, a ne lokalna samoupravapredlagati razvojne projekte, jer Êe ihprovoditi; tvrdnju kako je zakonnapisan ”pro forma”.

Predvidjeti start-up kredite

Mr. sc. ZZllaattkkoo MMaatteeππaa ((HHDDZZ)) uvodnoje napomenuo kako malo gospodar-stvo jest dinamiËan i prilagodljivsektor, ali da sam ne moæe izvestiHrvatsku iz recesije niti moæe bitilokomotiva gospodarskog razvitkaveÊ jedan od ”ponajvaænijih” segme-nata hrvatskog gospodarstva. Sektormalih i srednjih poduzeÊa i obrtniπtva

ne moæe funkcionirati bez ostalihsegmenata gospodarstva i bez dobrorazvijenog sektora dræave.

Nadleæno ministarstvo je, po ocjenizastupnika, napravilo dosta pozi-tivnih koraka u segmentu osigu-ravanja financijskih sredstava zapoticanje malog i srednjeg podu-zetniπtva te obrta. Valja joπ rijeπitipitanje jamstava. Jer relativno malisegment populacije je sposoban nositipoduzetniËke projekte (njima trebapomoÊi - start-up kreditima) i oni,najËeπÊe, ne mogu kandidirati sred-stva - nisu u stanju osigurati potrebnajamstva na temelju kojih bi bankeodobrile sredstva.

Nedostaju fondovi s riziËnimkapitalom, nedostaje podrπka u izradiprojekata, ljudi nerijetko ne moguosmisliti dobre poduzetniËke ideje (nena naËin prihvatljiv bankama).

Glavni problem je, po rijeËima mr.Mateπe, u sektoru pravne regulative inikakva financijska sredstva ni napo-ri Ministarstva neÊe dati rezultate nepromijeni li se to. Tvrdnju da jeHrvatskoj potreban antibirokratskiprogram kakav ima Europska unija,pa i Slovenija, zastupnik je potkrijepioprimjerom. Da bi se promijenilo radnovrijeme lokala poduzetnik mora oba-viti sljedeÊe - otiÊi u Gradski ured zagospodarstvo, koji poπalje na terensvoju komisiju koja - utvrdi li da suzadovoljeni tehniËki uvjeti - πaljedopis Policijskoj upravi. »eka se zatimtaj odgovor, koji se upuÊuje VijeÊugradskih Ëetvrti koje πalje svojukomisiju, a ova opet miπljenje pro-slijedi na sjednicu VijeÊa gradskihËetvrti. »eka se njeno pozitivnomiπljenje, koje se vraÊa u Gradskiured, a otud ide na Gradsku sku-pπtinu, pa natrag gradskom uredu i,naposljetku, na potpis gradona-Ëelniku.

Cilj se neÊe postiÊi osiguranjemfinancijskih sredstava -ne rijeπe li seproblemi lokacijskih i graevinskihdozvola, energetskih prikljuËaka (zaobrtniËku radnju potrebno je nekolikodesetaka tisuÊa samo za energetskusuglasnost) - rekao je zastupnik,dometnuvπi kako su nezaobilazan diorjeπavanja problema gruntovnica ikatastar te prava vlasniπtva.

GGoorrddaannaa SSoobbooll ((SSDDPP)) zatraæila je dase stvore zakonske pretpostavke zaveÊe ukljuËivanje æena u sustav maloggospodarstva, a time i u glavne tokoverazvoja druπtva. Rekavπi kako jepromjenom vlasti prije dvije godinestvorena pozicija za sustavno mije-njanje stvarnog poloæaja i uloge æena

BROJ

324

12

Agencija dobiva nevjerojatneovlastima, a Hrvatski sabor stime, odnosno s programima,neÊe imati niπta.

Hrvatska treba antibirokratskiprogram. Da bi se, npr.,promijenilo radno vrijemelokala poduzetnik moraobaviti sljedeÊe: otiÊi uGradski ured za gospodarstvo,koji poπalje na teren svojukomisiju; ova dopis - utvrdi lida su zadovoljeni tehniËkiuvjeti - πalje Policijskojupravi; Ëeka se zatim tajodgovor, koji se upuÊujeVijeÊu gradskih Ëetvrti kojeπalje svoju komisiju; ova opetmiπljenje proslijedi nasjednicu VijeÊa gradskihËetvrti; Ëeka se, zatim, njenopozitivno miπljenje, koje sevraÊa u Gradski ured; otud idena Gradsku skupπtinu, panatrag gradskom uredu i,naposljetku, na potpisgradonaËelniku.

IHS21. II. 2002.

MALO GOSPODARSTVO

u druπtvu, ona je izrazila zadovoljstvoπto su se tome prikljuËili pojediniËlanovi bivπe vlasti, koji su, kako reËe,sustavno radili na stvaranju potpunodrugaËije uloge æena u druπtvu.

Zastupnica je podsjetila da jeNacionalnom politikom promicanjaravnopravnosti spolova zacrtano da Êese posebno promicati ukljuËivanjeæena u poduzetniπtvo, a zatim ukazalana specifiËnosti tog ukljuËivanja.Æene uglavnom osnivaju mala mikro-poduzeÊa i postavljaju male kreditnezahtjeve (u pravilu oko 10 tisuÊaeura), πto povlaËi za sobom i manjuzainteresiranost banaka. VeÊinazemalja Ëlanica EU pokrenula je nizaktivnosti za poticanje sudjelovanjaæena u poduzetniπtvu. TrenutaËno sestvara europska mreæa poslovnihsavjetnika koji Êe æenama-poduzet-nicama omoguÊiti usavrπavanje iinformiranje o svim vidovima poslov-nog menaæmenta. Uloga æena i mladihu podruËju obrta i malih gospo-darstava jaËa se promoviranjempoduzetniπtva u izabranim obrazov-nim institucijama - rekla jezastupnica.

Za stvarnu, a ne samo

deklaratornu potporu mladima

O potrebi veÊeg ukljuËivanjumladih u sustav malog gospodarstva,govorila je πire MMaarriijjaa LLuuggaarriiÊÊ ((SSDDPP)).Temeljitije obrazlaæuÊi svoj aman-dman, upozorila je da se - bez obziraπto je poduzetniπtvo izuzetno zani-mljivo mladima, meu ostalim i zatoπto su prilike za razvoj, kreativnost iostvarivanje vlastitih ideja znatnoveÊe nego u velikim sustavima -relativno malo mladih odluËuje se zato. Obrazovni sustav, naime, nepoznaje ili poznaje veoma slaboobrazovanje u poduzetniπtvu testjecanje praktiËnih poduzetniËkihvjeπtina. Mladi uz to, najËeπÊe, neudovoljavaju zahtijevanim uvjetimaodobravanja kredita.

Zastupnica je, meu ostalim, joπzatraæila da se ponude rjeπenja i zaneka specifiËna pitanja - aktivno

ukljuËivanje i opstanak mladih podu-zetnika, uz iskoriπtavanje postojeÊestrukture za poticanje poduzetniπtva(centri, inkubatori). Potrebni su,nadalje, razliËiti oblici financijskepotpore (smanjenje troπkova regi-stracije, subvencioniranje dijela lokal-nih poreza te smanjenje komorskihdoprinosa, a i razraene kreditnelinije i uvjeti posebno prilagoeniciljevima mladih).

Marija LugariÊ joπ je naglasila damladi imaju moguÊnost primjeneznanja i u domovini, unatoË upuÊi-vanim im savjetima i naputcima (kojise obrazlaæu korisnoπÊu stjecanjaznanja u inozemstvu da odu vanprimijeniti znanje steËeno u domo-vini) te da u tom kontekstu trebauËiniti sve za veÊe ukljuËivanjemladih u sve druπtvene procese, patime i u gospodarstvo.

Cilj - donijeti provediv, zakonit

i ustavan zakon

JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)) uvodno jenapomenuo kako su se od prvogËitanja ovog zakonskog prijedlogadogodile stvari koje relativizirajuveoma dobru ideju s Agencijom. Umeuvremenu su, naime, uslijedilazakonska rjeπenja s fondovima te dau tom smislu nove Ëinjenice ukazujuda Êe doÊi do ”automatiziranja,usitnjavanja” (protiv Ëega ne bi biokad bi djelovanje bilo usklaeno).

KomentirajuÊi ocjene iz raspravekako su zahtjevi da se predloæenouskladi s ostalim zakonima i UstavomRepublike koËnica, zastupnik jepojasnio da je samo rijeË o zahtjevu(Odbora i Kluba zastupnika SDP-a) dase donese provediv, zakonit i ustavanzakon koji Êe osigurati poticanje irazvoj malog poduzetniπtva.

Predsjednik Odbora za zakono-davstvo objasnio je zatim da je Odbor

ostavio rok predlagatelju, odnosnoMinistarstvu na primjedbe i sugestijeOdbora da preuredi zakonski prijed-log (ili odbije to uËiniti). Ministarstvoto nije uËinilo, a s obzirom na to da jerijeË o struËnoj materiji Odbor se nijeupuπtao u ureivanje (amandmanski)tako znaËajnih promjena.

Nakon napomene da Odbor ni dosadnije dobio uvjeravanja da su osigu-rana poËetna sredstva za osnivanjeAgencije, Josip Leko pohvalio jekorektna izlaganja zastupnika Valen-tiÊa i Mateπe, a zatim ukratko saæeokako bi joπ trebalo korigirati KonaËniprijedlog.

Meu ostalim trebalo bi: pripremitimateriju (sredstva i kriterije) da semoæe realizirati poticanje; predvidjetikako Êe nastaviti radom djelatnostiGarancijske agencije (dræava ne moæebiti bez nje); utvrditi po kojem Êe sepropisu utvrivati pravo na poticajete po kojim Êe propisima malipoduzetnici moÊi unaprijed utvrditipripada li im subvencija, kredit i sl.

Izlaganje je zastupnik Leko zavrπionapomenom o namjeri Odbora - da sekorektno donese materija koja poma-æe da se gospodarstvo Republike lakπeukljuËi u gospodarstvo Europskeunije.

Dr. sc. PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ ((IIDDSS)) zapo-Ëeo je izlaganje pohvalom predlo-æenome te ocjenom kako malogospodarstvo zasluæuje posebanpoticaj jer usvaja nove tehnologije.Kako reËe, treba nagraditi onoga tkoje uspjeπan umjesto socijalizacijeprikrivanja neuspjeπnih na raËunporeznih obveznika. Da bi se,meutim, moglo nagraditi uËinkovitepotrebno je promijeniti poreze nadobit (na 10 do 15 posto).

Zastupnik je zatim ukazao na loπtrend u malom gospodarstvu - viπe od40 posto malih poduzetnika bavi setrgovinom, a ne stvaranjem novoga iproizvodnjom (premda je ipaknajzdraviji stup promjene) te nanerazmjer izmeu broja zaposlenih unjemu (540 tisuÊa) i sudjelovanja ubruto druπtvenom proizvodu (uspo-redbe radi, SAD u malom poduzet-niπtvu ostvaruje 38 posto brutodruπtvenog proizvoda s manje odmilijun zaposlenih).

Uspjesi u malom gospodarstvudrugih zemalja uglavnom su rezultat,po tvrdnji zastupnika, pomoÊi agen-cija koje imaju programe kakvi sepredlaæu KonaËnim prijedlogom. UAmerici nije rijeË samo o garancijamai jamËenju bankama (do 75 posto)zajma (do milijun dolara) nego joπ

BROJ

324

13

Cilj se neÊe postiÊiosiguranjem financijskihsredstava ne rijeπe li seproblemi lokacijskih igraevinskih dozvola,energetskih prikljuËaka.

Intencija poticanja malog isrednjeg poduzetniπtvaapsolutno je prihvaÊena, a ciljtreÊeg Ëitanja je poboljπanjekvalitete zakonskog teksta.BuduÊi da se predlagatelj nijeoËitovao o primjedbamaOdbora za zakonodavstvo ovajje morao predloæiti treÊeËitanje.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

daju tzv. povremene mikrozajmove.NajveÊi efekti agencije ne postiæu krozjamstva i kapital nego edukcijom ikonzaltingom. Malo poduzeÊe moæe seosnovati u roku minute putem Inter-neta, a u narednih pet dobiti osnovnainformacija i konzultacije ”in vivo”. UHrvatskoj sastavljanje poslovnogplana, investicijske studije i marke-tinπkog plana traje oko mjesec i poldana (ako se posjeduje novac iispunjavaju svi drugi uvjeti).

ObjaπnjavajuÊi svoj amandman(savjetodavni, edukativni i konzul-tantski web centar za malogospodarstvo) zastupnik TurËinoviÊupozorio je kako istraæivanja poka-zuju da viπe od 97 posto poduzetnikanema poslovni, marketinπki plan.

Iz izlaganja dr. TurËinoviÊa joπizdvajamo: upit zaπto nije ponuenProgram razvoja malog gospodarstvate godiπnji plan s upozorenjem da se,uz ovako postavljene rokove, zakonmoæe realizirati tek krajem godine;zamjerku Ministarstvu πto nije pripre-milo poslovni ili, barem, financijskiplan ili simulaciju potpornih sred-stava potrebnih za provedbu zakona.

NameÊe se potreba stvaranja

hrvatskog proizvoda

MMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ ((HHSSSS)) rekao je dapredloæeni zakon daje niz moguÊnostiza povoljno financiranje poduzetnika,ali i za paralelno rjeπavanje pitanjakomunalne infrastrukture. Omogu-Êeno je to kroz potpore, a jedinicelokalne samouprave tu pomaæusubvencioniranjem kamata te osloba-anjem poduzetnika od lokalnihporeza, komunalnih pristojbi. Takavje pristup rezultirao s 8 inkubatora,30 poduzetniËkih centara i 60 zonamalog gospodarstva, ali je potrebnoosigurati, naglasio je zastupnik,znatno viπe novËanih sredstava zapoboljπanje joπ uvijek ”daleko odzadovoljavajuÊe” komunalne infra-strukture.

Nakon tvrdnje da je poduzetniπtvoograniËeno brojnim administrativnimpreprekama, da je problem i unedostatku znanja i vjeπtina samihpoduzetnika (pristupilo se ipakedukaciji - najnoviji program je onajposeban za Vukovar), Marijan MarπiÊrekao je da se valja pozabaviti ipitanjem træiπta i proizvoda - da bizakon mogao zaæivjeti u potpunosti.NameÊe se, dometnuo je, i potrebastvaranja hrvatskog proizvoda, a to semoæe postiÊi samo ako se viπe

uvaæavaju znanost i struËni ljudi - daim se pruæi moguÊnost da se brojneinovacije koje u svijetu ostvarujumedalje oplemene i iskoriste kaoproizvod.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:tvrdnju da se kroz ovaj zakon morapoticati i traæiti prostor za veÊezapoπljavanje, naroËito na podruËjimaposebne dræavne skrbi, otocima iispodprosjeËno razvijenim podru-Ëjima; upozorenje da banke nerijetkoslabo prepoznaju poduzetniËke pro-grame; ocjenu da Êe se predloæenimomoguÊiti da Agencija prepozna onekoji imaju πansu da uspiju na træiπtu;podrπku amandmanu zastupnikaTurËinoviÊa.

FFrraannjjoo KKuuËËaarr ((SSDDPP)) rekao je kakoje povezivanje Agencije, kao izvrπnogtijela Ministarstva, s lokalnom samo-upravom neminovnost. Naime, najve-Êi problem po ostvariti tjeπnjufunkcionalnu vezu prema lokalnojsamoupravi i kroz upoznavanje podu-zetnika - kroz pomoÊ pri izradiprograma, ocjenu njegove profi-tabilnosti i realizaciji kreditne linije.Jer, situacija na terenu pokazuje da jeto crna toËka realizaciji ostvarititjeπnju funkcionalnu vezu premalokalnoj samoupravi i kroz upozna-vanje poduzetnika - kroz pomoÊ priizradi programa, ocjenu njegoveprofitabilnosti i realizaciji kreditnelinije. Jer, situacija na terenu poka-zuje da je to crna toËka realizacijiËitavoga dobro osmiπljenog pro-grama.

Promicati poduzetniπtvo u

javnosti

Uz podrπku KonaËnom prijedlogu,MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)) je, nakon uvodnenapomene kako se mnogo govori, amalo Ëini kad je rijeË o razvojnimπansama Hrvatske ustvrdila da jemoguÊe provesti u djelo ulaganje ugospodarski razvoj koji potiËeprivatno vlasniπtvo i poduzetniËkesposobnosti - sustav prilagodljiv pro-mjenama na træiπtu, koji generirazapoπljavanje, poveÊava izvoznuproizvodnju, a pritom Ëuva okoliπ. Otome svjedoËe informacije da je uposljednje dvije godine Ministarstvoobrta, malog i srednjeg poduzetniπtvapokrenulo 6 kreditnih linija uzodobrenje opÊinama, gradovima iæupanijama viπe od 1500 kredita uiznosu veÊem od 760 milijuna kuna(dvostruko viπe od onoga πto dajeHBOR). Kreditiranjem je omoguÊeno

zapoπljavanje, a potporama priprema,uvoenje i marketing autohtonihproizvoda, ruralnog razvoja, ekoloπkepoljoprivrede i obnove starih zanata.

Zastupnica je izrazila æaljenje πtoSisaËko-moslavaËka æupanija nijedovoljno iskoristila i prepoznala ovajprogram.

Iz njezina izlaganja joπ izdvajamo:upozorenje da potreba rjeπavanjaproblema te iskoriπtavanja stvarnihprednosti malog gospodarstva nalaæepoduzimanje odgovarajuÊih mjeragospodarske politike te zahtijevaorganiziranje i rad tijela dræavne iregionalne uprave, lokalne samou-prave i potpornih poduzetniËkihinstitucija, πto i jest svrha zakona;ocjenu da je vaæno promicati podu-zetniπtvo u javnosti, radi stvaranjapozitivnog stava stanovniπtva premanjemu i moguÊnostima koje onopruæa.

Laæna slika da zakon nije dobar

PPeettaarr ÆÆiittnniikk ((HHSSSS)) zapoËeo jeizlaganje upitom - povodom naËina nakoji se raspravljalo o ovomzakonskom prijedlogu i izmjenamaZakona o novËanim i drugimpoticajima - jesu li zastupnici odnaroda izabrani da u konstruktivnomdijalogu, u struËnoj i argumentiranojraspravi donose dobre zakone ili da sepravniËki i drugaËije ”prepucavaju”,”izvrdavaju”, vrijeaju, ispriËavaju.

Kako reËe, nema zastupnika kojinije ukazivao na problem ogromnenezaposlenosti, a kad se pred njimanae prijedlog koji nije idealan, ali jedobar i na tom planu daje realne πansepromatraju ga kroz poveÊalo i Ëitajumeu redovima ne bi li se odgodilonjegovo donoπenje. Duboko zabri-njava, dometnuo je, i izuzetnorigorozan stav Odbora za zakono-davstvo baπ prema ovom zakonu.

Mi smatramo ogromnim uspjehomako nekog stranca uspijemo nago-voriti da otvori u nas neki pogon izaposli pet radnika, a naπima eto nekaËekaju dok trava naraste - rekao jePetar Æitnik.

U nastavku izlaganja on je: pod-sjetio na nekadaπnje inzistiranje JureBiπÊana sa saborske govornice da sepovede veÊa briga o malom podu-zetniπtvu te za to osnuje ministarstvo(koje je urodilo plodom); rekao kakobi odgaanje donoπenja zakona mogloznaËiti daljnji odlazak naπihpoduzetnika u Maarsku (sada Êe naskonaËno i Maari uËiti kako seposluje u RijeËkoj luci); kritiËki

BROJ

324

14

IHS21. II. 2002.

MALO GOSPODARSTVO

osvrnuo na sadræaj nekih aman-dmana koji, kako reËe, daju laænusliku da zakon nije dobar.

Rekavπi kako je ovaj zakon nasuπnapotreba, a odugovlaËenje njegovadonoπenja πteta, zastupnik HSS-asugerirao je joπ, meu ostalim,predlagatelju da usvoji amandmanekojima je zatraæeno stavljanje veÊegnaglaska na poduzetniπtvo æena imladih, na potpore i primanje nau-Ënika te moderniji pristup davanjustruËne i savjetodavne pomoÊi.

ReplicirajuÊi Æitniku, Josip Lekorekao je da nije prihvatljivo iskazivatisumnju u dobru namjeru Odbora,pogotovo ako je Odbor demokratiËnoraspravio i donio zakljuËak. Ocjenu o(ne)suglasnosti s vaæeÊim zakonimamora donijeti parlament, to nije stvardiskrecione ocjene nego je rijeË oimperativu da KonaËni prijedlog budeu skladu s vaæeÊim zakonima.

Zastupnik je joπ pojasnio kakonjegova rasprava nije odbacivala idejui zakon u cjelini, intencija poticanjamalog i srednjeg poduzetniπtva apso-lutno je prihvaÊena, a cilj treÊegËitanja je poboljπanje kvalitetezakonskog teksta. BuduÊi da sepredlagatelj nije oËitovao o primjed-bama Odbora pa je on moraopredloæiti treÊe Ëitanje.

Neprihvatljivo je da se predlaæeusklaivanje sa zakonom koji Êe tekbiti donijet - bio je odgovor PetraÆitnika.

Stvoriti pogodnosti za obrtniËko

gospodarstvo

UkljuËivπi se u raspravu, dr. sc.JJoossiipp TToorrbbaarr ((HHSSSS)) rekao je da bi pripodrπci novom poletu obrtniπtvaosobitu pozornost trebalo obratitistvaranju pogodnosti i za obrtniËkozadrugarstvo, koje je u proπlosti bilobitan Ëinitelj prosperiteta te djela-

tnosti. U tome je veoma aktivno bioangaæiran i HSS, a neka udruæenja,kao Hrvatski radiπa, stvorila sutemelje za odgoj novih generacija.

Naglasivπi da je potrebno dapodjednako funkcionira i politiËki i

gospodarski sustav zemlje da bi jednopoduzeÊe bilo konkurentno na træiπtu,zastupnik je rekao da je Hrvatska tuu znaËajnom zaostatku jer su”dugoroËni birokrati” samo izvlaËilinovac gdje su stigli pa onda troπilirasipniËki, u skladu sa svojiminteresom i ”hirovitom interpre-tacijom stvarnosti”. Mehanizmi istrukture vlasti sluæili su iskljuËivouskim politiËkim ciljevima, bezosjeÊaja odgovornosti prema onimakoji nisu imali ni ono najnuænije.Takva politika i sveprisutni mitoonemoguÊavali su i smanjili produ-ktivnost koja bi teæila upotrebinajbolje tehnologije.

A kada se govori o poduzetniku i oobrtu misli se na Ëovjeka koji stvara,a ne πpekulira, koji prihvaÊa izazovemodernog svijeta i poπtuje pravila -naglasio je dr. Torbar.

Iz njegova izlaganja joπ izdvajamoocjenu kako nema gospodarskogoporavka bez pravih politiËkih odlukakoje pravo udruæuju s provedbenomsnagom, a niti bez ukidanja privi-legija nekih nazoviobrtnika, kojiustvari teæe sasvim drugim ciljevima- brzog obogaÊivanja te napomenu opotrebi razvijanja optimistiËkog duhau ljudi koji Êe poticati sve oneaktivnosti koje znaËe novo zapo-πljavanje.

Imali i program i znanje, ali ne i

garancije

Uz podrπku predloæenome, MMiirroossllaavvFFuurrddeekk,, dr. med., ((HHSSSS)) govorio je oproblemu poduzetnika na podruËjimaod posebne dræavne skrbi, konkretnou KarlovaËkoj æupaniji (Slunj, Rako-vica, Cetingrad), gdje su bivπi obrtnicinakon 4-5 godina provedenih uHrvatskoj vojsci, æeljeli - vrativπi se u(ne)obnovljene kuÊe - pokrenutigospodarsku aktivnost. Imali su iprogram i znanje, ali nisu moglidobiti kredite (za strojeve) jernekretninama nisu mogli osigurati odbanke traæene garancije.

Agencija bi trebala rijeπiti baπ tajdio problema, naglasio je zastupnik,izrazivπi nadu da Êe se upravopoduzetnicima s podruËja posebnedræavne skrbi na taj naËin osiguratizapoπljavanje te opstanak ljudi na timprostorima.

U nastavku izlaganja Furdek jerekao kako Êe se jedinicama lokalnesamouprave upravo ulaganjem upoduzetniπtvo osigurati sredstva(kroz porez na dohodak i porez) te

omoguÊiti rjeπavanje dijela infra-strukturnih problema. Naime, procesdecentralizacije nerijetko podrazu-mijeva samo dobivanje dodatnihobveza bez moguÊnosti i dodatnogfinanciranja - upozorio je.

Zastupnik je, nadalje, ukazao napotrebu koordiniranog troπenja sred-stava iz dvaju izvora - iz Ministarstvaza obrt, malo i srednje poduzetniπtvote Fonda za razvoj i zapoπljavanje, napotrebu uvaæavanja (prepoznavanja)specifiËnosti pojedinih grupacijaobrtnika (ponajprije starih obrta teonih koji su nositelji inovacija iuvoenja modernih tehnologija i onihokrenutih izvozu). Ne bi se smjela,naglasio je zastupnik ponoviti situ-acija kakva se dogodila u svezi sprivatizacijom zdravstva. Nakon πto je1997. otvoreno oko 8000 privatnihordinacija, sa po najmanje dvojezaposlenih, dugo nijedna komer-cijalna banka nije prepoznavala tajsegment iako su imali status obrta sastalnim izvorima financiranja (ugovors Hrvatskim zavodom za zdravstvenoosiguranje) tako da su se zafinanciranje opreme morali snalazitisami.

Iz ovog izlaganja joπ izdvojimopodrπku amandmanima predloæenomdavanju potpore za primanje nau-Ënika.

ReplicirajuÊi Furdeku, Josip Lekose s njim sloæio da bi bilo bolje da jepostojala Agencija, a zatim je ponoviozakljuËak Odbora za zakonodavstvokojim se ukazuje na suprotstavljenostZakona o otocima (kojim je predvienostanak Garancijske agencije) ipredloæenog zakona koji tu agencijupretvara u Agenciju za malo i srednjepoduzetniπtvo.

Dr. sc. Miroslav Furdek sloæio se dapostoji kolizija izmeu dva zakonskaprijedloga, ali - upozorio je - predzastupnicima je ovog Ëasa KonaËni

BROJ

324

15

Nema gospodarskog oporavkabez pravih politiËkih odlukakoje pravo udruæuju sprovedbenom snagom, a nitibez ukidanja privilegija nekihnazoviobrtnika.

Prema predloæenoj definiciji,Agencija je neprofitna, ali svadobit ostaje njoj te seupotrebljava za zadatkeAgencije. Jedan od njih je -davanje bespovratnihsredstava. ZnaËi, ona moæepogodovati subjektima pa Ëaki dovesti u pitanje ustavnukategoriju ravnopravnostipoduzetnika na træiπtu.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

prijedlog zakona o poticanju maloggospodarstva, a kad doe na red onajo otocima morat Êe se obavitiusklaivanje.

Nema opravdanja za treÊe

Ëitanje

LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ ((HHSSSS)) podræala jeKonaËni prijedlog uz upozorenje danema opravdanja za treÊe Ëitanje, sobzirom na to da u raspravi nijeizraæeno oπtro (konceptualno) nesla-ganje s jednom dokazano uspjeπnomidejom koja se æeli realiziratizakonom. Iako je Ëlan Odbora zazakonodavstvo, ne Ëini joj seosnovanim miπljenje toga radnogtijela da je nuæno doraditi bitansadræaj zakona u odnosu na zakone upostupku donoπenja. Zakon koji sedonosi mora biti usklaen s posto-jeÊim zakonom, ali ne i s buduÊimzakonima. Moæe li se, upitala jezastupnica, iz toga miπljenja iπËitavatida bi se ovaj projekt trebao uskladiti sidejama nekih drugih ministara iministarstava.

Osvrnuvπi se na promiπljanja je lipotrebna Agencija s obzirom na to daje osnovan Fond za razvoj i zapo-πljavanje, podsjetila je da je tijekomrasprave o financijskom planu Fondautvreno da fond neÊe poticati razvojni malih ni srednjih poduzeÊa te dastoga ne bi trebala postojati dilema -da ili ne Hrvatska agencija za malogospodarstvo.

JJoossiipp GGoolluubbiiÊÊ ((HHSSSS)) rekao je da jedosadaπnji uËinak malog gospodar-stva prvenstveno vidljiv u zapo-πljavanju te da je ovaj zakon potrebankako bi on bio joπ bræi i kvalitetniji.Provedbi predloæenoga treba, naglasioje, da - u odreenom roku - prido-nesuresorno ministarstvo i tijela jedinicalokalne samouprave te Hrvatskeagencije, ali i da odgovaraju zaprovedbu programa.

Zastupnik je predloæio da se usvojipredloæeni zakljuËak Kluba zastu-pnika HDZ-a o potrebi analize svegaπto koËi razvoj malog i srednjegpoduzetniπtva.

Podræavπi KonaËni prijedlog, SSttjjee--ppaann ÆÆiivvkkoovviiÊÊ ((HHSSSS)) rekao je dapredloæeni zakon nije dobrodoπaosamo zbog uloge u provedbi poticajnihmjera za malo gospodarstvo nego izbog utjecaja tih mjera na razvojnerazvijenih ili manje razvijenih(podruËja posebne skrbi, planinskapodruËja, otoci). Postojanje gospo-darskih aktivnosti preduvjet je

demografskog napretka i uopÊedruπtvenog razvitka. Poticaji ÊeomoguÊiti i veÊe ukljuËivanje mladihstruËnjaka, razvojaËenih branitelja iæena u poduzetniπtvo.

Klubovi zakljuËno

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa(zakljuËnih pet minuta) govorio jeÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc, joπ jednom ponovivπistavove svoga kluba. Meu ostalim:izrazio je æaljenje πto zakon nijedonesen veÊ ranije jer bi to pomogloda se spase barem neki gospodarskisubjekti te oËuvaju stara i otvore novaradna mjesta; ukazao da problemnezaposlenosti vlade europskihzemalja nerijetko pokuπavaju rijeπitirazliËitim modelima poticanja malogpoduzetniπtva (krediti s rokom otplatei do pet godina) te reduciranjemdoprinosa i poreznih optereÊenjapoduzetnika.

VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)) je udodatnih pet minuta svoga kluba, uzostalo: naglasila da zakon nijezadovoljavajuÊe rjeπenje te da sunjegova rjeπenja potpuno neutralnaza razvoj ovog segmenta gospo-darstva, a i neprovediva; da predlo-æeno neÊe donijeti pomak, ali da DCipak daje naËelnu potporu KonaËnomprijedlogu.

SDP za treÊe Ëitanje

Mr.sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ je izvijestiozastupnike da Êe KKlluubb zzaassttuuppnniikkaaSSDDPP--aa glasati za treÊe Ëitanje,ustvrdivπi istovremeno da zakon trebadonijeti Ëim prije - sukladnoprogramu Vlade, koji je prihvatio iodobrio Hrvatski sabor. Odbor zazakonodavstvo je potpuno u pravukad zahtijeva treÊe Ëitanje, rekao je,dometnuvπi da se veÊ do narednesjednice mogu ispraviti nedostaci(uskladiti nedoraena i meusobnokontradiktorna rjeπenja) i donijetikvalitetan zakon. Iz predloæeneodredbe o tome da se nekretninemogu prodavati, dati u zakup, nakoriπtenje i sl. proizlazi, rekao jezastupnik SDP-a, da Agencija samasebi sve priprema i sama odluËuje, aVlada se pretvara jednostavno usubjekt izglasavanja.

Tu je zatim i drugo upozorenje.Prema predloæenoj definiciji, Agencijaje neprofitna, ali sva dobit ostajeAgenciji te se upotrebljava za zadatkeAgencije. Jedan od njih je - davanjebespovratnih sredstava. ZnaËi, onamoæe pogodovati subjektima pa Ëak i

dovesti u pitanje ustavnu kategorijuravnopravnosti poduzetnika natræiπtu, naglasio je mr. ArloviÊ.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa AAnntteeMMaarrkkoovv je zakljuËno, ponovivπiosnovne ocjene toga kluba rekao da”netrpljivost” predloæenog zakona iodreenog broja zakona koji su uproceduri ne dovodi u pitanje njegovodonoπenje u drugom Ëitanju, da je bilodovoljno vremena da klubovi uputeamandmane koji bi otklonili moæe-bitne nedosljednosti.

Da barem porez na dobit padne

kao u Irskoj

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa, dr.sc. PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ rekao je da seproblem malog gospodarstva neÊerijeπiti adekvatno Ëak niti ovimzakonom u dijelu stimulacije vezanomuz porez na dobit. Mali gospo-darstvenici bi bili najsretniji da se odsvih spominjanih mjera provede samojedna - da porez na dobit padne sasadaπnjih na oko 10-12 posto (πto jedovelo do sadaπnjeg buma u Irskoj).

Ni IDS nije bio za treÊe Ëitanje jerje, kako reËe zastupnik, apsurdno dase s obzirom na situaciju u kojoj jeHrvatska Ëeka 2003. godina da bi seotpoËelo s poticajima u najvitalnijemdijelu gospodarstva. Kad bi se zakon iodmah usvojio u idealnom bi sluËajustupio na snagu krajem godine(objava u ”Narodnim novinama” padonoπenje Programa Vlade, paimplementacija mehanizama).

U zakljuËnih pet minuta KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa obrazlagao je IIvvaann©©uukkeerr, ponovivπi teze zastupnikaValentiÊa u ime toga kluba te one izpojedinaËne rasprave zastupnikaMateπe i rekavπi da bi se zakon mogaouz odreene dorade podræati. Izstajaliπta Kluba izdvajamo: zahtjev zauklanjanje administrativnih preprekau radu poduzetniπtva (ako se ne sredezemljiπne knjige nema buduÊnosti niza domaÊe poduzetnike, a niti zaulazak stranog kapitala); tvrdnjukako je promjenom Zakona o lokalnojsamoupravi sada u principu svakireferent u dræavnim sluæbama postaomali bog (primjerice za graevinskudozvolu za skretiπte na dræavnoj cestiGrad Velika Gorica Ëeka se sedammjeseci na graevinsku dozvolu, a”sve je kristalno Ëisto”); upozorenje(povodom predloæenih poticaja krozosloboenje od komunalne naknade)kako vodovodne, plinske cijevi gradmora platiti ako ih æeli dovesti dosvoje gospodarske zone.

BROJ

324

16

IHS21. II. 2002.

ZA©TITA I SPA©AVANJE

U ime predlagatelja: moguÊe

prihvatiti veÊinu amandmana

Evo saæetaka izlaganja pred-stavnika predlagatelja, zamjenikaministra za obrt, malo i srednjepoduzetniπtvo, IIvvaannaa KKnnookkaa. On jenajprije naveo viπe brojËanih poka-zatelja kako bi pojasnio πto je Vladasve uËinila oko potpore malompoduzetniπtvu. Osim πto je formiranoMinistarstvo prihvaÊen je i Programrazvoja malog gospodarstva za razdo-blje 2001-2004. Ostvarenim progra-mom, a posebno programima kredi-tiranja u 2000. poduzetnicima jeomoguÊen pristup jeftinijim sred-stvima preko poslovnih banaka, skamatom od 6 posto za izvoznike tenajviπe 8 posto za ostale poduzetniËkeprojekte. Kroz udruæivanje sredstavajedinica lokalne i podruËne samo-uprave (sve æupanije i πest gradova iopÊina) u 2000. je omoguÊenokreditiranje poduzetnika s poËekomdo dvije godine i rokom otplate odsedam godina. Ostvarenje - oko 900milijuna kuna podijeljenih kredita za1500 poduzetnika.

U 2001. stvoreni su joπ povoljnijiuvjeti - kamata od 5,5 posto za izvozneprojekte i maksimalno 7,5 posto zaostale kreditne programe, s poËekomod dvije godine i produæenjem roka

otplate na 10 godina. Programi suprovedeni u suradnji s veÊim brojemjedinica lokalne i podruËne samo-uprave (sve æupanije i 45 gradova iopÊina).

U svim je programima stvorenkreditni potencijal za 2001. od oko 2milijarde kuna u malom gospo-darstvu. Kroz poduzetniËku infra-strukturu s jedinicama lokalne samo-uprave organizirano je 60 podu-zetniËkih zona, 8 poduzetniËkihinkubatora u 28 poduzetniËkihcentara (struËna i savjetodavnapomoÊ, konzultantske usluge, infor-macije, izobrazba i sl.).

Kroz program Vlade data je potporarazvoju obrtniπtva i zadrugarstva,posebno poticaju razvoja tradici-onalnih obrta, a tu je i uvoenje ISOstandarda, potpore inovatorima i sl.Katalogom poduzetniËkih projekataobuhvaÊeno je oko 300 projekatavezanih za strana ulaganja ilisuradnju sa stranim partnerima, aprovedbom dvojnog sustava obra-zovanja za obrtniËka zanimanja u 77srednjih strukovnih πkola upisano jeviπe od 10.600 uËenika. ZahvaljujuÊitim i drugim mjerama broj obrta izaposlenih u malom gospodarstvupoveÊao se za oko 27 tisuÊa.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:napomenu da ovakve zakone ima nizeuropskih zemalja te da je on dodatni

doprinos usklaivanju hrvatskogzakonodavstva s propisima Europskeunije i korak dalje prema æeljenompridruæivanju.

Zakonom bi se stvorila pravnaosnova za poduzimanje poticajnihmjera za malo gospodarstvo nevezanouz program Vlade, koji se ostvaruje,a i pridonosi se ostvarivanju zacrtanihciljeva Vlade u malom gospodarstvu,stvaranju uvjeta za usklaeno djelo-vanje svih institucija povezanih spoduzetniπtvom (uz ostalo i ukla-njanjem administrativnih prepreka).

Zamjenik ministra, Knok izvijestioje zastupnike da Vlada procjenjujekako je moguÊe prihvatiti veÊinuamandmana te da on osobno smatrada Êe se tekst poboljπati. Kad je rijeË ozahtijevanom treÊem Ëitanju, rekao jeda Vlada upravo zasjeda te da bi na tojsjednici morao zauzeti i, moæda,uskladiti stav.

Odgoda glasovanja

IIppaakk,, nnaa pprriijjeeddlloogg pprreeddssttaavvnniikkaapprreeddllaaggaatteelljjaa IIvvaannaa KKnnookkaa ggllaassoovvaannjjeeoo PPrriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo ppoottiiccaajjuu rraazzvvoojjaammaalloogg ggoossppooddaarrssttvvaa nnaa kkrraajjuu jjeeooddggooeennoo zzaa sslljjeeddeeÊÊuu ssjjeeddnniiccuuHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa -- rraaddii uusskkllaaiivvaannjjaaii ooËËiittoovvaannjjaa VVllaaddee oo aammaannddmmaanniimmaa..

JJ.. RR..

BROJ

324

17

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo pprriihhvvaa--ttiillii pprreeddllooææeennii zzaakkoonnsskkii tteekksstt.. NNjjiimmeejjee pprreeddllooææeennoo ddaa ssee oobbjjeeddiinnee ssvviippoosslloovvii kkoojjii ssuu uu RReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojjvveezzaannii uuzz zzaaππttiittuu ii ssppaaππaavvaannjjee lljjuuddii iiiimmoovviinnee.. PPrreeddllooææeennoo jjee ii uuvvooeennjjeeCCeennttrraa 111122..,, kkaaoo ssaassttaavvnnoogg ddiijjeellaaDDrrææaavvnnee uupprraavvee zzaa zzaaππttiittuu ii ssppaa--ππaavvaannjjee..

O PRIJEDLOGU

Vlada Republike Hrvatske podnijelaje zakonski prijedlog kojim se

ustrojava Dræavna uprava za zaπtitu ispaπavanje koja ima zadaÊu daobjedini sve sastavnice Ëija je redovitadjelatnost vezana uz zaπtitu ispaπavanje. Ovim se zakonom ne dirau nadleænost postojeÊih dræavnihtijela i drugih pravnih subjekata,kojima je redovna djelatnost vezanauz prevenciju i djelovanje u zaπtiti ispaπavanju, veÊ je intencija ustanovititijelo koje Êe koordinirati sve potrebneaktivnosti u sluËaju nastanka kata-strofa.

Predloæenim se zakonom ureujepojam i sustav zaπtite i spaπavanja, te

prava, obveze, πkolovanje, osposo-bljavanje i usavrπavanje sudionikazaπtite spaπavanja. Ujedno se ureujuzadaÊe i ustroj tijela za upravljanjezaπtitom i spaπavanjem u kata-strofama. Precizira se i meunarodnasuradnja u podruËju zaπtite i spaπa-vanja, financiranje, te nadzor nadprovedbom zakona. Predloæenim za-konskim tekstom (Ëlanak 9.),utvreni su i svi sudionici zaπtite ispaπavanja.

Ustroj Dræavne uprave za zaπtitu ispaπavanje uredit Êe Vlada RepublikeHrvatske svojom Uredbom. Meutim,

PRIJEDLOG ZAKONA O ZA©TITI I SPA©AVANJU

Objedinjavanje poslova zaπtite i

spaπavanja

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

zbog obavljanja odreenih poslovakoji se odnose prvenstveno naobavjeπÊivanje i uzbunjivanje gra-ana, posebno je naglaπeno ustro-javanje Centra 112, kao sastavnogdijela Dræavne uprave za zaπtitu ispaπavanje. Zbog tradicije naglaπenesu i zadaÊe UËiliπta vatrogastva icivilne zaπtite. Potrebno je naglasitida Êe civilni Centar 112. u sastavuDræavne uprave za zaπtitu i spa-πavanje, nastati preustrojem dosa-daπnjeg Centra motrenja iobavjeπÊivanja. Njegova se zadaÊaodnosi na; praÊenje, prikupljanje,objedinjavanje i raπËlanjivanje poda-taka o opasnostima i moguÊimposljedicama od nastanka prirodnih itehniËko - tehnoloπkih katastrofa.

Ovakvim naËinom organiziranjasluæbe, stvorene su pretpostavke onjenoj otvorenosti svim graanima,pravnim osobama, te sluæbama itijelima dræavne vlasti, πto podra-zumijeva i dostupnost informacijapotrebnih za pravodobno djelovanje.Time sluæba postaje servis koji jeneophodan za provoenje mjerasamozaπtite, uzajamne zaπtite i, sukla-dno potrebi, profesionalne zaπtite ispaπavanja. Potrebno je naglasiti dase pri tome neÊe obavljati poslovivezani uz vojna pitanja. SukladnoEuropskoj konvenciji o broju 112,Republika Hrvatska Êe kao i sveËlanice europske zajednice uvestijedinstven besplatni telefonski broj112. Osim toga, ovim se Zakonomnastavlja zapoËeti proces pribli-æavanja Europskoj uniji i stvarasustav zaπtite i spaπavanja kompa-tibilan NATO standardima i euro-pskim sustavima koji ove posloveshvaÊaju bitnom sastavnicommodernog civilnog druπtva.

U predloæenom zakonskom tekstuistaknuto je da Êe dræavna upravnaorganizacija preuzeti zaposlenika,opremu i sredstva: sluæbe civilnezaπtite, odjela za vatrogastvo, UËiliπtavatrogastva i civilne zaπtite iz Mini-starstva unutarnjih poslova, te Centraza motrenje i obavjeπÊivanje izMinistarstva obrane Republike Hrvat-ske.

S obzirom na to da je postojeÊim, alii prijedlogom novoga Zakona o obrani(koji je u postupku donoπenja) utvr-ena i obveza sudjelovanja u civilnojzaπtiti, propisuje se moguÊnostrasporeivanja obveznika civilnezaπtite. Predloæenim se tekstom pro-pisuje moguÊnost rasporeivanjaobveznika civilne zaπtite na duænosti:povjerenika civilne zaπtite, voditelja

skloniπta i osoblja potrebnog zaorganizaciju boravka u skloniπtu,pripadnika postrojbe civilne zaπtite,Ëlana struËne skupine te, na duænostipripadnika motrilaËkih postaja ipripadnika priËuvnih postrojbi zauzbunjivanje. Propisano je daobveznici civilne zaπtite za vrijemeizvrπavanja zadaÊa, nose znak civilnezaπtite, kojim se obiljeæavaju i objekti,vozila i sredstva civilne zaπtite. Obvezisudjelovanja u civilnoj zaπtiti podlije-æu svi radno sposobni graaniRepublike Hrvatske, osim trudnica,majki s djecom mlaom od sedamgodina æivota i samohranih roditeljakoji imaju jedno dijete mlae odsedam godina, odnosno osoba kojabrine o osobi s posebnim potrebama skojom æivi u istom kuÊanstvu.

Ovim se Zakonom takoer i decen-tralizira sustav, jer se preciznorazgraniËavaju podruËja nadleænostiod lokalne i regionalne samoupravedo razine dræave. Teæiπte reagiranja iodgovornosti stavlja se na lokalne iregionalne vlasti, a tek u situacijamakatastrofa, dræava preuzima punuodgovornost za rjeπavanje nastalesituacije. Ocijenjeno je da Êe za pro-vedbu trebati uloæiti potrebnasredstva za moderniziranje tehniËkeopreme, ali Êe se uspostavom Upravena duæi rok, ostvariti racionalizacija,a time i smanjiti troπkovi svimsudionicima zaπtite i spaπavanja, uzpodizanje optimalne razine osposo-bljenosti za reagiranje u katastro-fama.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo dao jepotporu za donoπenje reËenog Zakona,a na tekst Prijedloga iznio nekolikoprimjedbi i prijedloga. Istaknuto je dapojedine odredbe ne mogu bitisadræajem ovoga Zakona, jer seosnivanje i djelokrug dræavnih upra-vnih organizacija i njihovih ustroj-stvenih jedinica, ureuje Zakonom oustrojstvu i djelokrugu ministarstavai dræavnih upravnih organizacija.Naime, Dræavna uprava za zaπtitu ispaπavanje, prema prijedlogu ovogaZakona je dræavna upravna orga-nizacija, u kojoj s posebnim poloæajemdjeluje Centar 112. Osim toga, upitnoje i odreenje da Uprava objedinjava isve sastavnice vezane uz zaπtitu ispaπavanje, odnosno da predstavljatijelo koje Êe koordinirati sve potrebneaktivnosti u sluËaju nastanka

katastrofe. Ukoliko se radi osamostalnom, srediπnjem tijeludræavne uprave, tada ono treba imati isvoj samostalni djelokrug. Navodpredlagatelja ”da se ovim Zakonom nedira u nadleænost postojeÊih dræavnihtijela”, nije toËan, jer se Ëlankom 82.izrijekom utvruje preuzimanje odre-enih poslova iz djelokruga Mini-starstva unutarnjih poslova i Mini-starstva obrane. Odreena pitanjakoja Ëine sadræaj ovoga Zakona,ureuju se i drugim zakonima, tesadræaj treba uskladiti, primjerice saZakonom o vatrogastvu, o Crvenomkriæu, o Hrvatskom autoklubu, oelementarnim nepogodama, a posebnosa Zakonom o ustanovama. Takoerje upitno i osiguranje sredstava zaprovedbu, kako u odnosu na dræavniproraËun, tako i u odnosu naproraËune jedinica lokalne i podruËnesamouprave. Potrebno je ujednourediti i nomotehniËki izriËaj, navodise u izvjeπÊu Odbora koje je na krajudonio i zakljuËak. Prema njemu bi seo KonaËnom prijedlogu zakona ozaπtiti i spaπavanju, raspravljalo na-kon okonËavanja rasprave o Kona-Ënom prijedlogu zakona o izmjenamai dopunama Zakona o ustrojstvu idjelokrugu ministarstava i dræavnihupravnih organizacija.

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt razmotrio jepredloæeni zakonski tekst i ocijenio daje potrebno njegovo donoπenje. Njimebi se regulirala do sada nerijeπenapitanja nadleænosti razliËitih dræavnihtijela u situacijama kada je nuænazaπtita i spaπavanje stanovniπtva. Uraspravi je podræan i prijedlog oosnivanju Dræavne uprave za zaπtitu ispaπavanje koja Êe objedinjavati svedijelove reËenog sustava. »lanoviOdbora u raspravi su iznijeli i nizkonkretnih prijedloga i primjedbi.

Tako je istaknuto da podruËje kojeobuhvaÊa reËeni Zakon, zadire uzakonodavnu regulativu viπe mini-starstava i dræavnih tijela, pa supotrebna usklaivanja s vaæeÊimzakonskim rjeπenjima. Zbog potrebesveobuhvatnog pruæanja pomoÊi,potrebno je ukljuËiti i moguÊnostangaæiranja Hitne pomoÊi, kao iostalih neophodnih segmenata zdrav-stva. U tom kontekstu potrebno jerazmotriti i nuænost ukljuËivanjaveterinarske sluæbe, kao i drugihneophodnih sluæbi za efikasno funkci-oniranje sustava zaπtite i spaπavanja.U raspravi je ukazano i na pravojavnosti o pravovremenom i sveobu-hvatnom informiranju o svakoj

BROJ

324

18

IHS21. II. 2002.

ZA©TITA I SPA©AVANJE

situaciji koja iziskuje angaæiranjesustava zaπtite i spaπavanja. Isto-vremeno treba predvidjeti i obvezu dase objektivno izvjeπtava, a te jesegmente potrebno ugraditi u tekstKonaËnog prijedloga zakona.

Iako nije predvieno da rad pred-loæene Dræavne uprave pokriva i diovojne problematike, sugerirano jepredlagatelju da razmotri moguÊnostkoriπtenja te Uprave i za poslove uvojne svrhe u sluËaju neposredneratne opasnosti ili rata, odnosnokatastrofa veÊih razmjera. Takoer jeocijenjeno da Êe provedba Zakonanadilaziti postojeÊe kadrovske imaterijalne moguÊnosti, pa je potre-bno razmotriti moguÊa materijalna istruËna rjeπenja. S obzirom nasveobuhvatne pripreme koje Êe trebatiizvrπiti za provoenje Zakona, posta-vljeno je pitanje realnosti i odræivostiprimjene Zakona, predloæenog za 1.lipanj 2002. godine, ocjenjujuÊiistovremeno, da je primjereniji rokkraj 2002. godine.

Nakon rasprave Odbor je jedno-glasno predloæio Hrvatskom saborudonoπenje zakljuËka kojim seprihvaÊa Prijedlog zakona o zaπtiti ispaπavanju. Miπljenja, primjedbe iprijedlozi iz rasprave upuÊuju sepredlagatelju da ih uzme u obzirprigodom izrade KonaËnog prijedlogazakona.

RASPRAVA

Predloæeni zakonski tekst dodatnoje obrazloæio predstavnik predla-gatelja i zamjenik ministra unutar-njih poslova JJoossiipp VVrreesskk. Ocijenio jeda se time æeljelo objediniti postojeÊeposlove i sluæbe koje se bave poslo-vima civilne zaπtite i vatrogastva. Naprimjeru vatrogasne sluæbe objasnioje zatim fragmentiranost postojeÊihkapaciteta, Ëiji se rad razdvaja na ËakËetiri ministarstva. Predloæenimzakonskim tekstom uskladit Êe se iobjediniti poslovi dræavne uprave kojase bavi zaπtitom i spaπavanjem.

Ocijenio je da Êe Vlada RepublikeHrvatske, do drugog Ëitanja u oveposlove uvrstiti i poslove hitne pomo-Êi. Ovim bi se potezima na jednommjestu objedinile ovlasti, kao ifinancijski, tehniËki i ljudskipotencijali, zakljuËio je predstavnikpredlagatelja.

Potrebna su zakonska

usklaivanja

Zatim je u ime Odbora za zakono-davstvo, govorio zastupnik JJoossiippLLeekkoo. Upozorio je da se osnivanje idjelokrug dræavnih upravnih orga-nizacija ureuje Zakonom o ustroj-stvu i djelokrugu ministarstava idræavnih upravnih organizacija.Drugim rijeËima, sadaπnja orga-nizacija dræavne uprave je resorska, aovdje se predlaæe funkcionalnaorganizacija dræavne uprave, pa sunuæna zakonska usklaivanja. Upozo-rio je ujedno da je potrebno nomo-tehniËki uskladiti predloæeni zakon-ski tekst, te ga osloboditi brojnihtuica. Predloæio je donoπenje zaklju-Ëka kojim bi se o predloæenomzakonskom tekstu raspravljalo nakonokonËavanja rasprave o KonaËnomprijedlogu zakona o izmjenama idopunama Zakona o ustrojstvu idjelokrugu ministarstava i dræavnihupravnih organizacija.

Zastupnik IIvvaann NNiinniiÊÊ, zatim jepredstavio temeljne naglaske izIzvjeπÊa Odbora za unutarnju politikui nacionalnu sigurnost. Napomenuoje da je potrebno donijeti Zakon ozaπtiti i spaπavanju kojim Êe se ureditido sada nerijeπena pitanja nadleænostirazliËitih dræavnih tijela, u situa-cijama kada je nuæna zaπtita ispaπavanje stanovniπtva. Posebna jepozornost i podrπka pruæena uteme-ljenju Centra 112 u sastavu dræavneuprave, a u raspravi je ukazano naprimjedbe i prijedloge.

Ocijenjeno je ujedno, da su potrebnaodreena usklaivanja koja ÊeomoguÊiti provoenje samog zakona.Zbog potrebe sveobuhvatnog pruæanjapomoÊi, potrebno je angaæiranje ihitne pomoÊi, kao i ostalih neophod-nih segmenata zdravstva, a suge-rirano je da se postojeÊi potencijaliangaæiraju i u sluËaju neposredneratne opasnosti, odnosno katastrofaveÊih razmjera.

Iskustva civilne zaπtite seæu iz

Domovinskog rata

Zatim su govorili predstavniciklubova zastupnika parlamentarnihstranaka, a prvi je rijeË dobiozastupnik IIvvaann JJaarrnnjjaakk u ime Kluba

zastupnika HDZ-a. Podsjetio je nabrojna iskustva koje ove sluæbe imajuiz Domovinskog rata, kada su radiliizuzetno efikasno, usprkos teπkimratnim iskuπenjima. Upozorio jemeutim, da svaka reforma zakon-skih propisa zapoËinje utemeljenjemVladinog ureda, kojih veÊ imatridesetak. Ne osporavajuÊi sam prin-cip i potrebu objedinjavanja reËenihsluæbi, zastupnik Jarnjak zatraæio jeod Vlade, da predstavi rad i ustrojstvoovih uprava i agencija koje za svojefunkcioniranje troπe znaËajna sred-stva.

Govorio je zatim o poslovima koji Êese naÊi pred Centrom 112, koji Êemorati pronaÊi brz i efikasan naËin daodredi kvalitetu i prioritete dobivenihinformacija. Na primjeru skloniπta zazaπtitu, upozorio je i na probleme kojise javljaju kada se odreeni zakonskipropisi provode u praksi æivotnesvakodnevice. Napomenuo je zatim datreba precizirati i ovlaπtenja inspe-ktora, ocjenjujuÊi da u pojedinimsluËajevima treba omoguÊiti mogu-Ênost æalbe na donesene odluke.

U ime Kluba zastupnika HSLS-a,rijeË je zatim uzeo zastupnik VViikkttoorrBBrrooææ, dr. med. Predloæeni zakonskitekst ocijenio je potrebnim i vaænim,jer pojedine nejasne odredbe u praksimogu biti uzrokom nenadoknadivihπteta i gubitaka. Smatra ipak da supotrebna odreena poboljπanja, kakobi se pojedini dijelovi zakonskogprijedloga jasnije definirali i preci-zirali. Sve potrebne sluæbe potrebno jekoordinirati kako bi se moguÊeugroæavanje zdravlja svelo naminimum, a isti pristup potreban je ipri spaπavanju materijalnih dobara, tezaπtite biljnog i æivotinjskog svijeta.Upozorio je zatim na razmjere iposljedice nekoliko velikih katastrofakoje su u posljednjih dvadesetakgodina ugrozile sigurnost i æivote ubrojnim zemljama. Ukupno ËovjeËan-stvo istovremeno je zabrinuto zbogsluËajeva terorizma, te o poten-cijalnim opasnostima zbog zloporabekemijskog, bioloπkog i nuklearnogoruæja. Podsjetio je zatim i na domaÊaiskustva i tradiciju civilne zaπtite, tepodræao predloæeni zakonski tekstkojim bi se objedinili svi potencijali nazaπtiti æivota i imovine graanaRepublike Hrvatske. Napomenuo jena kraju da Klub zastupnika HSLS-apredlaæe, da se obave sve potrebnekonzultacije s nadleænim ministar-stvima, kako bi se utemeljile iopremile interventne jedinice svihpotrebnih sluæbi. Dao je zatim i

BROJ

324

19

Na brz i efikasan naËin trebaodrediti kvalitetu i prioritete izdobivenih informacija.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

pojedine konkretne prijedloge kojimase uklanjaju nepreciznosti upojedinim Ëlancima predloæenogzakonskog teksta, te iznio oËekivanjeda se reËene primjedbe i prijedlozirazmotre i usvoje kod drugog Ëitanjazakonskog teksta, odnosno KonaËnogprijedloga zakona. Na kraju je joπjednom upozorio na potrebu sudje-lovanja i opremanja i jedinicazdravstvene zaπtite, te veterinarske ifitopatoloπke sluæbe.

GovoreÊi u ime Kluba zastupnikaHSS-a, zastupnik SSttjjeeppaann DDeehhiinnocijenio je da se predloæenim zakon-skim tekstom zadire u podruËje æivotakoje je jedno od najosjetljivijih,buduÊi da se radi o spaπavanjuljudskih æivota i materijalnih dobara.Upozorio je da danas imamo mnogoustanova i institucija koje putemkriznih stoæera rade na sprjeËavanju iotklanjanju posljedica katastrofa.Nacrtom zakona predvia se njihovousklaeno djelovanje, putem Dræavneuprave za zaπtitu i spaπavanje.Zastupnik Dehin podsjetio je zatim daje Hrvatski sabor nedavno donio iZakon o provoenju Parcijalnogsporazuma o prevenciji, zaπtiti iustroju pomoÊi, u sluËaju velikihprirodnih i tehnoloπkih katastrofakoji je prihvaÊen i na Odboruministara VijeÊa Europe.

Ocijenio je da se predloæenimzakonskim tekstom, dakle i kroz ovajsegment, usklaujemo s europskimstandardima. Osobito vaænim ocijenioje i osnivanje Centra 112 jer Êe ovusluæbu i navedeni broj prihvatiti sveËlanice Europske unije. Upozorio jezatim, da je stav Kluba u Ëije imegovori, osnivanje centara na razinidræave, æupanija i gradova, kako bi sezadræala infrastruktura veze iuzbunjivanja za potrebe svih spasi-laËkih sluæbi. Predloæio je prihvaÊanjepredloæenog zakonskog teksta, ali jeistovremeno zatraæio da se razmotre iusvoje i odreene dopune. Izmeuostalih prijedloga, sugerirao je da serazmotri status hitne medicinskepomoÊi, protugradne obrane, te izgra-dnja i obnova civilnih skloniπta.Zaloæio se za nabavu odgovarajuÊeprotupoæarne opreme, ali i zaracionalizaciju utroπka postojeÊihmaterijalnih sredstava i opreme.

Ukoliko se prihvate navedeneprimjedbe, Klub zastupnika HSS-a,spreman je podræati predloæenizakonski tekst, zakljuËio je zastupnikDehin.

PomoÊi stradalnicima bez

obzira na pripadnost

PodsjeÊajuÊi na kronologijunastanka civilne zaπtite Ëiji europskipoËeci seæu joπ od davne 1859. godine,zastupnik mr. sc. IIvvaann ©©ttaajjdduuhhaarr,pribliæio je stavove Kluba zastupnikaSDP-a. Nakon bitke kod Solferina uItaliji, πvicarski dræavljanin JeanHenry Donant organizirao je lokalnostanovniπtvo da pomogne unesre-Êenima i ranjenima, bez obzira na toËijoj su vojsci pripadali. PrvomÆenevskom konvencijom koja jedonesena 1864. godine, utvrene suobveze sukobljenih strana o pruæanjupomoÊ ranjenicima, bez obzira nanarodnost i vojnu pripadnost. Ukazaoje zatim na kronoloπki razvoj ovesluæbe sve do dogaaja i domaÊihiskustava tijekom Domovinskog ratau Republici Hrvatskoj. Posljednjimizmjenama zakonskih propisa civilnazaπtita je 1994. godine preπla u sustavMinistarstva unutarnjih poslova, πtoje popraÊeno i odgovarajuÊimizmjenama i dopunama Zakona.

Klub zastupnika SDP-a smatra,nastavio je zastupnik ©tajduhar, dapredloæeni zakonski tekst dajeodgovor na pitanja nadleænostirazliËitih dræavnih tijela, te usklaujenjihove aktivnosti. Ustrojavanjemdræavne uprave koja je predvienaovim Zakonom, rjeπava se jedno odtemeljnih pitanja objedinjavanja svihaktivnosti vezanih uz cjelokupansustav zaπtite i spaπavanja. Smatra dasu osobito vaæni detalji kojim serazmatra sustav spaπavanja unutarcivilne zaπtite, te pitanja skloniπta iosnivanje Centra 112.

Analizirao je zatim pojedine odredbekojima se ureuje mirnodopskanamjena skloniπta, te zadaci i obvezesluæbe koja se bavi prikupljanjem,objedinjavanjem i analiziranjempodataka o moguÊim uzrocima priro-dnih i tehniËko-tehnoloπkih kata-strofa. Ocijenio je potrebnim da se uËlanku 42. odrede teritorijalni naËiniustroja ovih centara, kako bi sestvorili uvjeti za provoenje mjerapripravnosti i mobilizacije, uklju-ËujuÊi i poslove koji su vezani uzvojna pitanja. ZakljuËio je ocjenom dapodræava donoπenje reËenog teksta,

uz primjedbe i prijedloge, koji Êe bitipravodobno podnijeti na pojedineËlanke.

Pozicija i uloga javnih medija

U pojedinaËnoj raspravi koja jezatim uslijedila prvi je rijeË dobiozastupnik NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)).. Ocije-nio je da podnijeti prijedlog sadræidobre osnove kojima bi se u okvirujedne sluæbe, objedinili svi poslovi izadaci, danas razasuti po raznimministarstvima i sluæbama. Smatraujedno, da bi trebalo precizirati svemoguÊe sluËajeve u kojima Êe setraæiti djelovanje nove sluæbe usvakodnevnoj æivotnoj praksi. Trebalobi svakako ukljuËiti i sluæbu hitnepomoÊi, jer se bez toga teπko moæezamisliti i provesti hitno spaπavanjeljudskih æivota, te razmotriti iodgovarajuÊe djelovanje veterinarske,pa i sluæbe protugradne obrane.PodsjeÊajuÊi na Ëinjenicu da jeRepublika Hrvatska pomorska zemlja,zapitao je tko Êe i na koji naËin

pruæati pomoÊ u sluËaju pomorskihhavarija i nesreÊa. Ocijenio je zatimpotrebnim, da se preciziraju odredbeu Ëlanku 23., kojima se ureujeprijava uoËenih katastrofa od gra-ana. Upozorio je ujedno, da je predla-gatelj propustio urediti poloæajsredstava javnog informiranja usluËaju velikih nesreÊa i katastrofa.To je osobito vaæan segment, jersvakako treba izbjeÊi sluËajeve panikeili davanja krivih i nepouzdanihinformacija.

Na kraju izlaganja podræao jedonoπenje predloæenog zakonskogteksta, te izrazio oËekivanja da Êepredlagatelj u tekst KonaËnog prijed-loga zakona uvrstiti iznijete prijed-loge i primjedbe.

Zastupnik BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP))upozorio je na pojedine ekoloπkeincidente i nesreÊe koje su se dogodileu Hrvatskoj u posljednje vrijeme.Upozorio je na ekoloπke i druπtveneposljedice do kojih je doπlo zbogbrojnih prevrnutih cisterni zaprijevoz naftnih derivata, poæara uzagrebaËkoj bolnici Sv. Duh izagaenja rijeke Jadro kod Splita. Svi

BROJ

324

20

Prilikom informiranjastanovniπtva treba izbjeÊisluËajeve panike i davanjamanjkavih i nepouzdanihobavijesti.

Treba razmotriti poloæaj istatus hitne medicinskepomoÊi, protugradne obrane iobnove civilnih skloniπta.

IHS21. II. 2002.

ZA©TITA I SPA©AVANJE

navedeni dogaaji ukazuju da jepotrebno voditi pojaËanu brigu ozaπtiti ljudskih æivota, prirodnogokoliπa i imovine graana. Upozorioje zatim i na opasnosti zbog poæarakojih je samo proπle godine bilo oko700. Posljedice samo ovih katastrofaispostavljaju se u vidu tisuÊa hektarauniπtene πume, poljoprivrednih zasa-da i ostale vrijedne imovine. SreÊom,u posljednje vrijeme nije bilokatastrofalnih poplava, iako se netrebaju zaboraviti posljedice poplavana podruËju Slavonije i Baranje.Govorio je zatim i o potrebi nadzoraprilikom transporta naftnim deriva-tima i ostalim otrovnim tvarima nacestama, ukazujuÊi da se svakegodine dogodi 150 nesreÊa u kojimase registrira njihovo manje ili veÊeizlijevanje. Podræao je ujedno Vladinuodluku da se promet ovih tvari orga-nizira u sklopu odreenih prometnihkoridora, ocjenjujuÊi da se timeznatno umanjuju postojeÊi rizicinesreÊa.

Podsjetio je zatim i na potencijalneopasnosti koje vrebaju zbog neotkri-venih minsko-eksplozivnih sred-stava, a sve navedene opasnostiukazuju da je potrebno osiguratiodgovarajuÊu efikasnu zaπtitu. Podr-æao je na kraju, osnivanje Dræavneuprave za zaπtitu i spaπavanje, kojombi se koordinirale sve potrebnedjelatnosti.

Precizirati sustav nadleænosti

Zastupnik SSttjjeeppaann HHeenneezzii ((SSDDPP))uvodno je podræao nastojanje da seunaprijedi postojeÊi sustav zaπtite ispaπavanja u Republici Hrvatskoj.Upozorio je ujedno da je u praksiispreplitanje nadleænosti, Ëesto putausporavalo i oteæavalo djelovanje upojedinim sluËajevima. Ukazao je i naËinjenicu da je i sam predlagateljupozorio na postojanje nerijeπenihpitanja u sustavu nadleænosti.

Govorio je zatim i o sustavu zaπtitegraana u odgovarajuÊim skloni-πtima, ocjenjujuÊi ponuena rjeπenjadobrima, buduÊi da se predlaæeizgradnja skloniπta sukladno plano-vima zaπtite i spaπavanja. Ovajprijedlog bolji je od postojeÊega, jer seracionaliziraju potrebe koje su uproπlosti Ëesto puta bile izvoromnepotrebnih izdataka i destimulacijaza investitore. Na kraju je upozorio dase pojedini Ëlanci koji govore oprimjeni zakonskih mjera, morajurazmotriti i prilagoditi realnimokolnostima.

Zastupnica MMaarriinnaa MMaattuulloovviiÊÊ -- DDrroo--ppuulliiÊÊ ((HHDDZZ)) ocijenila je da su ovapitanja vaæna za svakog graanina,ali i za dræavu kao cjelinu. Potrebnoje utemeljiti jedinstvenu upravu, aliimajuÊi na umu sve prijedloge iprimjedbe sadræane u izvjeπÊu Odboraza zakonodavstvo. Osvrnula se zatimna dva vaæna segmenta; na sustavfinanciranja i izgradnju skloniπta zapotrebe civilne zaπtite. Smatra da nijedobro πto se svi troπkovi prebacuju najedinice lokalne uprave, koje ionakonemaju dovoljno financijskih sred-stava.

Prije donoπenja konaËnih odlukavezanih uz skloniπta, potrebno jenapraviti struËnu analizu i popis svihsadaπnjih skloniπta po gradovima iopÊinama. Jedinice lokalne samo-uprave trebale bi na temelju pro-stornih planova i analiza utvrditipotrebe za ovim objektima, a u sluËajuizgradnje, svakako bi trebalo uvestimoguÊnost dvonamjenske funkcijeskloniπta. Najbolje bi bilo da se pitanjaoko njihove izgradnje urede posebnimzakonom. Time bi se, ocijenila jezastupnica MatuloviÊ-DropuliÊ, izbje-gle brojne nedoumice i problemi kojise javljaju u praksi. Skloniπta je osimtoga potrebno dovesti u red iodræavati, vodeÊi pri tome raËuna i ogospodarskim limitima i mogu-Ênostima jedinica lokalne uprave isamouprave.

Zastupnik dr. sc. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ((SSDDPP)) upozorio je da prirodne ilitehnoloπke katastrofe veÊih razmjerazahtijevaju hitne i neodgodive protu-mjere cjelokupnih resursa kojimaraspolaæe odreena druπtvena zaje-dnica. Istovremeno je potrebnoutvrditi i jasno definirana prava iobveze graana. U takvim jesituacijama vaæno hitno i sinkro-nizirano djelovati, jer Êe se uprotivnom ponavljati ekoloπkekatastrofe sliËne onima u rijeci Jadro,koja je zagaena zbog bezobzirne ibezobrazne neodgovornosti. Ukazao jezatim na pojedine primjere kada sezbog podjele ovlasti usporavajuodgovarajuÊe mjere. Prokomentirao jeujedno i mjere zaπtite i spaπavanjakoje su razraene u predloæenom

zakonskom tekstu, ukazujuÊi nasluËajeve gdje je potrebna preciznijaformulacija.

Nakon toga upozorio je i nanejasnoÊe, koje su moguÊe upostojeÊim planovima zaπtite nadræavnoj razini. Bilo bi dobro dapredlagatelj do drugog Ëitanja naËiniinventar postojeÊih planova, te ocijeninjihovu upotrebljivost u sluËajupotrebe. Vaæno je uzeti u obzir nesamo meunarodna iskustva, veÊ imeunarodne instrumente, ugovore,sporazume i konvencije koje je naπadræava prihvatila i potpisala. Teobveze podrazumijevaju i jasnuobvezu Republike Hrvatske premajedinstvenom djelovanju u pojedinimsituacijama. Osim toga, upozorio jezastupnik, nije jasno kako Êe bitiosigurana struËna i tehniËka potporaza upravljanje zaπtitom i spaπavanjemu sluËajevima posebnih kriznihstanja. To se prije svega odnosi napravodobne i pouzdane procjene ugro-æenosti i rizika. Vaæno je osiguratistvarnu vezu sa strukom iz odreenogpodruËja kao πto su primjericetoksikologija i zaπtita od zraËenja.Zato bi meu organizirane snage zazaπtitu i spaπavanje, trebalo ubrojiti iposebne potporne centre, te reÊi neπtoo njihovom formiranju i djelovanju,upozorio je zastupnik.

Djelovanje tehniËkog potpornogcentra, koji danas djeluje u okviruMinistarstva gospodarstva, mogao bibiti modelom za uspostavu i ostalihtehniËkih potpornih centara. Ocijenioje da niti krizni stoæeri ne uvaæavajupotrebu za ukljuËivanjem struËnjakaoko pojedinih specifiËnih kriznihstanja, iako se odluke moraju donositina temelju viπe disciplinskih znanja ispecifiËne struke. NadajuÊi se uva-æavanju iznijetih primjedbi od stranepredlagatelja, zastupnik FraniÊpodræao je donoπenje predloæenogzakonskog teksta.

Smanjiti i ublaæiti velike ljudske

i materijalne gubitke

Zastupnik dr. sc. AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ((HHSSSS)) istaknuo je da krize ili izvan-redna stanja u Hrvatskoj, umirnodopskim uvjetima, dnevnoodnose u prosjeku 800 tisuÊa USAdolara. Radi se o velikim sredstvima,a najveÊe su πtete uslijed; poæara,poplava, suπa, oluje, snijega i potresa.©tete zbog agresije na Hrvatsku suznatno veÊe. Prema nekim podacimatijekom ratnih sukoba zbog agresije

BROJ

324

21

Treba pronaÊi modele hitnogdjelovanja kako se ne biponavljali ekoloπki incidentipoput nedavnog izlijevanjanafte u vodotok rijeke Jadro.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

na Hrvatsku, poginulo je 14.000osoba, a 30.000 ih je ranjeno, dok seizravne materijalne πtete procjenjujuna 30 milijardi USA dolara.

Organiziranost zemlje za obranu izaπtitu njezinih stanovnika i dobara,predstavlja primarno sigurnosno igospodarsko pitanje pojedine dræave.Zastupnik SimoniÊ je zatim ukazao nasustav zaπtite koji je u Hrvatskojdjelovao tijekom Domovinskog rata,odnosno sve do 1994. godine. Nakontoga nije izgraen novi odgovarajuÊisustav, niti je uspostavljena primje-rena analiza opasnosti za sve vrsteprirodnih i tehnoloπkih kriza i even-tualnog rata. Ne postoji nitiodgovarajuÊe zakonodavstvo s dobrodefiniranim obvezama i odgovo-rnostima svih sudionika u sustavuzaπtite i spaπavanja. Nema nitiodgovarajuÊih baza podataka o svimraspoloæivim resursima sustava zaπti-te i spaπavanja za uvjete kada je toneophodno, niti planova za djelovanjeu sluËaju kriznih stanja, istaknuo jezastupnik.

Upravljanje krizama ili izvan-rednim stanjima, predstavlja jednu odnajsloæenijih ljudskih djelatnosti inije ga jednostavno provoditi. Brojnesu operativne organizacije kojetrebaju definirati obveze i prava u tomsustavu, ukljuËujuÊi zdravstvo, vatro-gastvo, humanitarne udruge, vojskui policiju, nevladine udruge, vodo-privredu, energetiku, hidrometeoro-loπke i seizmiËke sluæbe, te prometneorganizacije i brojna ministarstva.

Bit problema zaπtite i spaπavanja,sastoji se u nuænosti povezivanja broj-nih operativnih organizacija u cjeloviti uËinkovit sustav, u kojemu pakmoraju biti zaposleni najiskusnijistruËnjaci. Podræao je zatim pred-loæeni zakonski tekst, te zatraæio dase obave preciznije formulacije upojedinim zakonskim Ëlancima ukojima se utvruje djelovanje prili-kom pruæanja odgovarajuÊe pomoÊi.

Treba preventivno

djelovati

Zastupnik AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)) uvodnose osvrnuo na pojedine odredbesadræane u Ëlancima: 5, 12. i 14. ukojima se govori o prevenciji. Ocijenioje da se u Hrvatskoj pojam katastrofeveÊinom doæivljava kao prirodnanepogoda, iako je najËeπÊi uzroknesreÊe ”ljudski faktor”. Objasnio jezatim iskustva i istraæivanja znan-stvenika povodom velikih poæara u

Australiji i Kanadi. U ovoj potonjojdræavi, za bilo kakvo paljenje vatremora se zatraæiti i odgovarajuÊadozvola, pa postoji precizna evidencijai nadzor u sluËaju poæara.

Iako je i u Hrvatskoj posljednjihgodina bili velikih ljetnih poæara,javnost ipak nije upoznata s krivcimaili potencijalnim osumnjiËenima.Smatra da je za takve pojave vaænoeducirati javnost koja svojimdjelovanjima moæe sprijeËiti kata-strofe, odnosno pruæiti vaæne podatkeo poËiniteljima. U svijetu se mijenja iodnos prema teroristiËkim skupi-nama, pa novi zakonski propisiomoguÊuju nadzor potencijalnihpoËinitelja ili teroristiËkih grupa. IHrvatska kao kontaktna zemlja kojase nalazi na kriæanju brojnih promet-nih veza, ima razloga za pojaËanuprevenciju, a zbivanja u ratu sada sepomalo sagledavaju i u drugojdimenziji.

Podsjetio je da su nedavno u Bosni iHercegovini izruËeni pojedinci za kojeAmerikanci utemeljeno vjeruju da sudjelovali kao pripadnici skupina kojesu bile u kontaktu s teroristima.Smatra da svjetski centri moÊi nisuposveÊivali pozornost kada su tijekomrata ubijani Hrvati od paravojnihproislamskih skupina, a traæi njihovouhiÊenje tek kada su djelovali protivameriËkih ljudi i interesa. Smatraujedno, da bi se Republika Hrvatska iu buduÊnosti mogla naÊi na udaruovih snaga, pa bi trebala zatraæitiodgovarajuÊu pomoÊ od zapadnihdræava.

Ocijenio je ujedno da je potrebnosustavno educiranje o uzrocimakatastrofa, predlaæuÊi da ovi sadræajibudu obuhvaÊeni veÊ u ranim godi-nama redovnog πkolovanja.

Zastupnica ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ((HHDDZZ)) dobila je rijeË nakon zastupnikaIIvvee FFaabbiijjaanniiÊÊaa ((SSDDPP)) koji je svojestavove uputio zamjeniku ministra upisanom obliku. Zastupnica je proËi-tala i prokomentirala definiciju pojmakatastrofe, koja je sadræana u Ëlanku3. predloæenog zakonskog teksta. Uzspaπavanje ljudskih æivota, potrebnoje saËuvati i prirodu, te Ëiste vode iπume koje jamËe nastavak zdravogæivota i za naπe potomstvo. Osobito jevaæno unaprijediti pruæanje hitnepomoÊi, a pojedina iskustva ukazujuda je ponekad ova pomoÊ bila bræatijekom Domovinskoga rata nego udanaπnjim danima. Osobito vaænimsmatra odnos Ëovjeka i druπtva premaprirodnom okoliπu, a briga bi trebalazapoËeti uklanjanjem otpada uz

brojne cestovne prometnice. Takvimneprimjerenim odnosom stvara seloπa slika o naπoj zemlji, te zagauje inaruπava skladan prirodan okoliπ skojim se Hrvatska moæe ponositi usvijetu. Govorila je zatim i o teπkimposljedicama brojnih poæara, istiËuÊibrojËane podatke o razmjerima iuzrocima πteta. Upozorila je pred-stavnika predlagatelja i na ekoloπkeincidente iz nedavne proπlosti, istiËuÊiizlijevanje nafte u rijeku Jadro,zagaenje zadarske luke naftom, te naprobleme oko transporta nafte inaftnih derivata.

Analizirala je zatim poziciju i obvezejedinica lokalne uprave i samoupraveu sluËaju velikih nepogoda, istiËuÊi isvijetle primjere poput angaæmanaDVD LovreËa.

Upozorila je na kraju da se korisneinicijative na tom podruËju ne bitrebale promatrati prema stranaËkimbojama. »itajuÊi pojedine fragmentekojima se traæi snaæniji nadzor izaπtita naπega okoliπa, zastupnica jeupozorila da nedavna inicijativa kojuje predloæio Klub zastupnika HSP-HKDU-a, nije prihvaÊena samo zbogovih razloga. Ove zakljuËke predloæioje u njihovo ime zastupnik TToonnËËiiTTaaddiiÊÊ,, nastojeÊi da argumentiranoupozori na zajedniËke probleme. Onisu ostali, po miπljenju zastupnicenezapaæeni, samo zbog uskihstranaËkih razloga.

Utvrditi hijerarhijsku strukturu

zapovijedanja

Zastupnik dr.sc. IIvviiccaa KKoossttoovviiÊÊ,,((HHDDZZ)) upozorio je da se u podnijetomzakonskom prijedlogu ne razabireprecizna hijerarhijska strukturazapovijedanja, u sluËaju potrebe kojazahtijeva brzo donoπenje odluka. I onje podsjetio na korisna iskustva izDomovinskoga rata, traæeÊi da se ovi

uspjeπni primjeri osjete i u zakon-skom tekstu. Ne bi se smjela prihvatitiopravdanja da je sada teæe i sloæenijeuskladiti djelovanje, veÊ treba pronaÊiodgovarajuÊe mehanizme brzog iefikasnog postupka u sluËaju veÊihkatastrofa. Potrebno je ujednorazraditi i precizirati suradnju poje-dinih vrhunskih struËnjaka iz naπih

BROJ

324

22

Ukoliko je potrebna obrana odterorizma nuæno je integrirati isuradnju s vojnimstrukturama.

IHS21. II. 2002.

IGRE NA SRE∆U

znanstvenih ustanova, a osobito jevaæno razraditi sustav pruæanja hitnepomoÊi. Ocijenio je kako trebasaËuvati postojeÊe bolniËke kapacitete,podsjeÊajuÊi na sluËajeve zatvaranjapojedinih zaraznih odjela u nekimmjestima. I on je upozorio da se upredloæeni zakonski tekst svakakomora integrirati i suradnja s vojnimstrukturama, u sluËajevima da semoraju provesti obrambene mjereprotiv terorizma. Mora se ujedno,nastavio je zastupnik, na odgova-rajuÊi naËin predvidjeti i moguÊnostizbjegliËkog vala iz susjednih zemalja,te razraditi sustav πkolovanja kadrovapotrebnih za ove mjere.

I on se suglasio s upozorenjima kojeje uputio zastupnik StaziÊ, okopreciziranja uloge i pozicije javnihmedija. Bilo bi dobro razraditi ipojedine sluËajeve simulacije, kako bise teoretske zamisli potvrdile i provje-rile u praksi.

Nakon ovih upozorenja i prijedloga,za rijeË se javila zastupnica JJaaddrraannkkaaKKoossoorr ((HHDDZZ)) koja je uvodno dalapriznanje poærtvovnim pripadnicimaCivilne zaπtite koji su radili tijekomDomovinskog rata i zasluæni su zaspaπavanje brojnih æivota i imovine.Smatra da predloæeni zakonski tekstima dobre temeljne postavke, alipojedini se nedostaci u daljnjem radutrebaju ukloniti i dograditi. I ona jeupozorila na potrebu da se precizirajupitanja nadleænosti, ocjenjujuÊi da bise tragedija zbog Baxterovih dijali-zatora ublaæila, da je bio razraen boljisustav komunikacija i dojavljivanja.

Ukazala je zatim i na propuste koje jeuoËila u pojedinim zakonskim Ëlan-cima. Tako je izmeu ostalog,upozorila i na nejasnoÊe koje izviru izËlanka 12., u kojemu se govori otemeljnim zadaÊama sustava zaπtite ispaπavanja. Smatra da to trebaproπiriti, ne samo na sudionikezaπtite, veÊ i na cjelokupno puËanstvokoje se treba odgovarajuÊe educirati.Upozorila je da treba razraditi isituacije u kojima Centar 112 dajevaæne i potrebne odgovore ili tuma-Ëenja o ponaπanju, a ne samo da izdajesluæbena priopÊenja. Osim toga,potrebno je preciznije razraditi i pozi-ciju medija koji predstavljaju neza-obilaznog Ëimbenika u cijelompredloæenom sustavu zaπtite ispaπavanja. Zatraæila je ujedno, da sepreciziraju svi detalji kojima semajkama s malom djecom osiguravapomoÊ u Ëuvanju, ukoliko se morajuangaæirati na vaænim poslovima usustavu pomoÊi i zaπtite. Na kraju jeistaknula da uz preciziranje nadle-ænosti treba svakako osigurati ipotrebna sredstva. Pojedine prepo-ruke oko izgradnje skloniπta naprostoneÊe biti moguÊe ispuniti, ukoliko sene pronau stabilni izvori finan-ciranja za reËene potrebe, zakljuËila jezastupnica Kosor.

Zamjenik ministra unutarnjihposlova, gospodin JJoossiipp VVrreesskk dao jezavrπne napomene. Napomenuo je daÊe se krajem svibnja u Splitu odræativelika smotra i vjeæba civilne zaπtite.Tom Êe se prilikom testirati sposo-bnosti i primijeniti model, koji je

predloæen ovim zakonom. Na vjeæbi Êeosim naπe zemlje, sudjelovati viπe od50 zemalja, ukljuËujuÊi i mnogedræave Europske unije. Prihvatio jeocjenu da Êe se morati izvrπiti iusklaivanje sa Zakonom o sustavudræavne uprave, a ustrojstvom se neÊeremetiti nadleænost ostalih mini-starstava. OcjenjujuÊi predloæenizakonski tekst krovnim zakonom,predstavnik predlagatelja ocijenio jeda Êe nakon njegovog donoπenja bitiusklaeni i ostali komplementarnizakonski propisi. Zahvalio se naprimjedbama, najavljujuÊi da Êe ihimati u vidu prilikom pripremezakonskog prijedloga za drugoËitanje.

PredsjedavajuÊi je nakon togazakljuËio raspravu i pozvao zastu-pnike Hrvatskog sabora na glaso-vanje.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo pprriihhvvaa--ttiillii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ssee pprriihhvvaaÊÊaaPPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo zzaaππttiittii iissppaaππaavvaannjjuu.. SSvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozziiii mmiiππlljjeennjjaa pprroosslliijjeeeennii ssuu pprreeddllaa--ggaatteelljjuu rraaddii pprriipprreemmee KKoonnaaËËnnooggpprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

SSuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguu OOddbboorraa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo,, zzaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoommggllaassoovvaa ddoonniijjeellii ii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ÊÊeessee oo KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oozzaaππttiittii ii ssppaaππaavvaannjjuu,, rraasspprraavvlljjaattii nnaa--kkoonn ookkoonnËËaavvaannjjaa rraasspprraavvee oo KKoonnaa--ËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaaii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo uussttrroojjssttvvuu iiddjjeellookkrruugguu mmiinniissttaarrssttaavvaa ii ddrrææaavvnniihhuupprraavvnniihh oorrggaanniizzaacciijjaa..

VV..ÆÆ..

BROJ

324

23

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaappooddrrææaaoo PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo pprriirree--iivvaannjjuu iiggaarraa nnaa ssrreeÊÊuu ii nnaaggrraaddnniihhiiggaarraa,, ËËiijjii jjee pprreeddllaaggaatteelljj VVllaaddaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee.. DDrrææaavvaa zzaaddrrææaavvaapprraavvoo oorrggaanniizziirraannjjaa lluuttrriijjsskkiihh iiggaarraa

ppuutteemm HHrrvvaattsskkee lluuttrriijjee dd..oo..oo..,, aa pprraavvoopprriirreeiivvaannjjaa iiggaarraa nnaa ssrreeÊÊuu uuccaassiinniimmaa ii aauuttoommaatt kklluubboovviimmaa,, ppuutteemmkkoonncceessiijjaa ii ooddoobbrreennjjaa,, pprreennoossii ii nnaaddrruuggaa ttrrggoovvaaËËkkaa ddrruuππttvvaa,, kkoojjaa mmoogguuuuddoovvoolljjiittii pprrooppiissaanniimm uuvvjjeettiimmaa..

RRjjeeππeennjjaa kkoojjaa ssee pprreeddllaaææuu uu cciilljjuu ssuuppoovveeÊÊaannjjaa pprriilljjeevvaa ssrreeddssttaavvaa uu ddrrææaavvnniipprroorraaËËuunn,, ππttoo vveeÊÊeegg ssttuuppnnjjaa pprriillaa--ggooddbbee ssuussttaavvaa iiggaarraa nnaa ssrreeÊÊuurrjjeeππeennjjiimmaa uu EEuurrooppsskkoojj uunniijjii,, ssmmaa--nnjjeennjjuu nneezzaappoosslleennoossttii,, oottvvaarraannjjuu

PRIJEDLOG ZAKONA O PRIRE–IVANJU IGARA NA SRE∆U I NAGRADNIH IGARA

Bolja turistiËka ponuda punit Êe

dræavnu blagajnu

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

nnoovviihh rraaddnniihh mmjjeessttaa,, ttee oobbooggaaÊÊiivvaannjjuuttuurriissttiiËËkkee ppoonnuuddee ii nnjjeennee vveeÊÊeekkoonnkkuurreennttnnoossttii nnaa iinnoozzeemmnnoommttrrææiiππttuu..

O PRIJEDLOGU

U prikazivanju Vladina prijedlogaposluæili smo se izlaganjempredstavnika predlagatelja, zamje-nika ministra financija, mr.sc.DDaammiirraa KKuuππttrraakkaa. Rekao je da je u2001. godini ukupni prihod od igarana sreÊu bio 126 milijuna kuna, i to u14 kategorija, izuzevπi dobitiHrvatske lutrije, koja se po sadaπnjemzakonu rasporeuje posebno. Unovom zakonu napravljena je podjelaigara na sreÊu u Ëetiri osnovne grupe,na lutrijske igre, igre u casinima, igreklaenja, i igre na sreÊu u automatklubovima. Raspodjela dobiti Hrvat-

ske lutrije d.o.o. utvruje se Zakonomo izvrπenju dræavnog proraËuna zasvaku fiskalnu godinu za huma-nitarne svrhe, potporu πportu ipotporu tehniËkoj kulturi. Hrvatskalutrija d.o.o. zadræava iskljuËivo pravoprireivanja lutrijskih igara na sreÊu,koje su jasnije razraene. Jasnije sedefinira fond dobitaka lutrijskihigara, kojim se predlaæe vraÊanjeigraËima najmanje polovice upla-Êenog iznosa putem dobitaka. Brisanaje odredba o dokazivanju posjedovanjalistiÊa igara na sreÊu Hrvatske lutrije,snimkom na mikrofilm. Razlog je utome πto je Hrvatska lutrija uvelapraktiËno on line sustav, a izmeuostalog je ta odredba stvarala dostavelike probleme, temeljem Zakona oobveznim odnosima. Ukida se 10%poreza na dobitke od igara na sreÊu.Taj porez je donio relativno malonovaca, a stavio je u neravnopravanpoloæaj ostale igre na sreÊu, jer se unekim igrama na sreÊu taj porez nijeplaÊao neovisno o visini, a i ovdje jebio ograniËen na iznose veÊe od 20tisuÊa kuna. Definiran je rok zaisplatu novËanih dobitaka i regu-lirano je da neisplaÊeni dobici postajuizvanredan prihod prireivaËa.

Kada je rijeË o casinima, uvodi se tajtermin umjesto igraËnice. Razlog za

to je da se uvede jedan meunarodniizraz. Definirana je nova osnovica, tj.prvi put je precizno definiranaosnovica za obraËun koncesijskenaknade u casinima. Takoer sepredvia casino zatvorenog tipa, zaorganizirane grupe gostiju, uz niæukoncesijsku naknadu od 25%, i tonakon ispunjavanja uvjeta πto Êe bitipropisano podzakonskim aktima.Takvo rjeπenje izrazito pogodujerazvoju turizma u Hrvatskoj, posebnoovog vrsta turizma. Zamjenik mini-stra rekao je da su predvidjelimoguÊnost da oni koji imajukoncesiju za casina mogu otvoriti isezonski automat klub. Brisan je uvjetpo kojem udio jednog dioniËara casinau vlasniËkoj strukturi ne smije bitiveÊi od 25% kao diskriminatorsku.Predlaæe se propisani riziko pologpohranjen u blagajni casina u iznosunajmanje 300.000 kuna i 25.000 euraza broj stolova i automata koji supropisani kao zakonski minimum. Zasvakih daljnjih pet stolova prireivaËmora imati pohranjen riziko polog uiznosu od 50.000 kn. Predloæeno jeukidanje obveza davanja suglasnostilokalne uprave na otvaranje casina.Postroæeni su uvjeti za oduzimanjekoncesije u casinima, propisani uvjetiza dobivanje odobrenja za preseljenjecasina. Predloæeno je da se jasnijedefinira osnovica na koju se plaÊakoncesijska naknada, smanjena je sastope od 48% na 35%, ukida seevidencijska naknada, brisana jeodredba po kojoj je propisano dapromidæbeni æetoni smanjuju osno-vicu za plaÊanje koncesijske naknade.Uveden je uvjet da casino uzminimalno 7 stolova mora imatinajmanje i 20 automata za igre nasreÊu. Takoer je predloæena novakategorizacija hotela u kojima moæebiti casino. Predviena je moguÊnostigranja u casinu i u novoj valutiEuropske unije, dakle u euru,propisana je obveza Ëuvanja doku-mentacije o video nadzoru 30 dana.Evidencija u casinima mora se voditina propisanim obrascima, πto do sadanije bio sluËaj. Zaposlenici u casinumoraju imati potvrdu o struËnojosposobljenosti za rad u casinu.Brisana je odredba po kojoj se ucasinima nisu mogli zapoπljavatistrani dræavljani i najvaænija toËka,zakonom se uvodi neprekidni nadzorinspektora za vrijeme rada casina. ©tose tiËe klaenja, predloæeno jepoveÊanje temeljnog kapitala i garan-cije banke za prireivaËe klaenja na3 milijuna kuna, sada je to 270 tisuÊa

kuna. Uvedena je zakonska mogu-Ênost odreivanja broja uplatnihmjesta kladionica, πto do sada nije biloregulirano. Odobrenje za prireivanjeklaenja ograniËeno je na 10 godinauz moguÊnost produæenja. Kada jerijeË o igrama na sreÊu, automatklubovima smanjena je naknada popojedinom automatu, koji ima prire-ivaË u automat klubu iznad brojakoji je zakonski minimum. Dakle, akoprireivaË ima viπe od zakonskogminimuma tada mu naknada pada.Predviena je moguÊnost sezonskihautomat klubova, poveÊana je isplatana automatima sa 70% na 80% ibrisana je odredba da automati za igrena sreÊu ne smiju biti u uporabi duæeod 5 godina. Kada je pak rijeË onagradnim igrama detaljno je ureensustav nagradnih igara uz razgra-niËenje od igara na sreÊu, te supropisane novËane kazne.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrttposebnu pozornost posvetio je Ëlanku11. Prijedloga zakona koji predviada se raspodjela dobiti Hrvatskelutrije utvruje Zakonom o izvrπa-vanju dræavnog proraËuna, πto jenovina u odnosu na vaæeÊi Zakon.»lanovi Odbora zauzeli su stajaliπte dabi u KonaËnom prijedlogu ovogZakona predlagatelj trebao preciznoodrediti koje Êe se djelatnosti iaktivnosti, u kojim postocima i na kojinaËin financirati iz sredstavaHrvatske lutrije. Naglaπeno je da su iu sadaπnjem Zakonu o igrama nasreÊu termini neprecizni i opÊeniti.Izdvajanje 33,3% sredstava za πport ilihumanitarnu potporu ostavlja mogu-Ênost zloporabe, ili barem nedovoljnojasno odreuje za koje se i kakveπportske aktivnosti, odnosno huma-nitarne potpore izdvajaju sredstva.»lanove Odbora interesira na kojinaËin prevladati prazninu koja bi semogla pojaviti od donoπenja ovogaZakona do donoπenja izmjena idopuna, odnosno novog Zakona oizvrπavanju dræavnog proraËuna,poπto vaæeÊi Zakon o izvrπavanju neregulira ovu problematiku. Odbor jepredloæio predlagatelju da razmotrimoguÊnost financiranja SavezaizvoaËa Hrvatske kroz ovaj Zakon.Sa zadovoljstvom je prihvaÊenaËinjenica da je pojaËani nadzor nadprireivanjem igara na sreÊu ucasinima rezultirao porastom prihoda

BROJ

324

24

Predvia se i casino zatvore-nog tipa za organizirane grupegostiju, uz niæu koncesijskunaknadu od 25%, πto izrazitopogoduje razvoju turizma uHrvatskoj.

IHS21. II. 2002.

IGRE NA SRE∆U

u dræavnom proraËunu, te jeistaknuto da pojaËani nadzor trebanastaviti, ali i pojaËati ne samo ucasinima nego i u automat klubovimai kladionicama, u svrhu uvoenjareda u tim djelatnostima. Odbor jejednoglasno podræao Prijedlog zakonao prireivanju igara na sreÊu inagradnih igara, uz iznesene pri-mjedbe i prijedloge.

Umjesto prikaza izvjeπÊa s raspraveOOddbboorraa zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo,, OOddbboorraa zzaaffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn ttee OOddbboorraazzaa ttuurriizzaamm posluæili smo se izlaga-njem predstavnika tih odbora.

RASPRAVA

Podijeljena miπljenja Ëlanova

Odbora

U ime OOddbboorraa zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoogovorio je zastupnik JJoossiipp LLeekkoo((SSDDPP)). Izvijestio je da su miπljenjaËlanova Odbora u pogledu Prijedlogazakona ostala podijeljena. Ovo pose-bno u odnosu na rjeπenja sadræana uodredbi stavka 3. Ëlanka 50, tako daje za potporu donoπenja ovog Zakonabilo 4 od 9 nazoËnih Ëlanova Odbora,1 Ëlan je bio ”protiv”, dok su 4 Ëlanabila suzdræana. U Ëlanku 3. stavak 1.toËka 4. predlaæe se jasnije odreditiπto se smatra automatima za igre nasreÊu, posebno u odnosu na pokerautomate, a u skladu sa Zakonom ofinanciranju jedinica lokalne samo-uprave i uprave. U Ëlanku 5, u stavku1. predviene su moguÊnosti iovlaπtenje da RH prenese natrgovaËka druπtva pravo prireivanjaigara na sreÊu. IzriËaj i konteksttakve odredbe upuÊuje na naËelo daprava na prireivanje svih igara nasreÊu mogu biti predmetom dodjelekoncesijom ili odobrenjem, πto je usuprotnosti s intencijom Zakona ijednim od njegovih temeljnih naËelada lutrijske igre moæe prireivatiiskljuËivo Hrvatska lutrija. Dakle,pitanja koncesije ili odobrenja trebaregulirati na naËin da se pravoprireivanja igara na sreÊu moæeprenijeti samo u odnosu na one igrena sreÊu za koje je to izriËitopropisano Zakonom, odnosno da se odtakvog prijenosa izriËito izuzimajulutrijske igre. »lanak 8. treba dora-diti, posebno odredbu stavka 1,imajuÊi u vidu temeljno naËelo premakojemu dræava putem Hrvatske lutrijed.o.o, zadræava iskljuËivo pravotrajnog prireivanja svih igara na

sreÊu. U Ëlanku 9. toËka 2. normapredvia da Ministarstvo financijaraspisuje natjeËaj i provodi postupakdodjele koncesija, no to naËelo nijedosljedno primijenjeno u ostalimodredbama Zakona. Tako se npr. oistovrsnim pitanjima predvia nadle-ænost Ministarstva financija, teparalelno i Vlade RH (Ëlanak 31.stavak 2, Ëlanak 32, toËka 2, Ëlanak40, stavak 1). Nadzor nad provedbomovoga Zakona spada u djelokrugMinistarstva, a ne pojedinih ovlaπte-nih sluæbenika. Na kraju je gospodinLeko rekao da Odbor za zako-nodavstvo podræava donoπenje ovogzakona, uz iznesene primjedbe.

Uvoenje 24-satne kontrole u

casina

U ime OOddbboorraa zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnniipprroorraaËËuunn govorio je zastupnikJJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ ((HHSSLLSS)). U raspravije iznijeto miπljenje da ovim zakonomtreba omoguÊiti naπim igraËnicama,posebno onima koje su vezane uzturistiËku privredu i njen su sastavnidio, da budu konkurentne igraËni-cama u zemljama u naπem okruæenju,posebno onima u Italiji i Sloveniji.Meutim, predloæeni zakon ne smijebiti preliberalan i bez odgovarajuÊekontrole, jer iskustva pokazuju da se

tada stvaraju pretpostavke za ulazakkriminala u te institucije. ”Nepri-mjereno je da pojedini duænosnicidaju ishitrene izjave o pojedinimzabranama, npr. klaenja na stalnanatjecanja u nogometu, Hrvatskognogometnog prvenstva i Hrvatskognogometnog kupa, uz obrazloæenje dase radi o sukobu interesa, jer pojedinivlasnici kladionica su i vlasnicinogometnih klubova”, stav je Odbora.Odredbu Ëlanka 50. stavak 3. Prije-dloga zakona kojom se na podruËjuRH zabranjuje prireivanje klaenjatreba preispitati, stav je Odbora.Eventualne probleme koji postoje unogometu treba rjeπavati na otkla-njanju sukoba interesa, a ne uvo-enjem zabrane klaenja. Isto takotreba uspostaviti i organiziratiadekvatne organe kontrole koji Êe biti

dovoljno efikasni da onemoguÊedjelovanje domaÊeg i meunarodnogkriminala, stoga je uvoenje 24 satnekontrole unutar casina, ovim Prije-dlogom zakona, u cijelosti podræano.U raspravi je iznijeto miπljenje da jeovaj Prijedlog zakona puno loπiji odsliËnog Zakona koji je donesen uSloveniji. Naime, kada se u saborskuproceduru upuÊuje novi zakon u tomsluËaju treba oËekivati odreenepozitivne iskorake u toj djelatnostiigara na sreÊu, πto je u ovomPrijedlogu zakona izostalo. OsimpoveÊanja iznosa temeljnog kapitalaza kladionice i nekih novih termi-noloπkih podjela novost u ovomZakonu su zabrane klaenja nanogometne rezultate u domaÊemprvenstvu, na pojedine politiËkedogaaje i na organiziranje nagrad-nih igara od strane medija. Slovenijabi nam trebala posluæiti kao primjer,buduÊi da je osim novog Zakona oigrama na sreÊu donijela i novustrategiju turistiËkog razvoja kojomstvara preduvjete za ubrzano otva-ranje 15 novih igraËnica i 10 golfigraliπta. Hrvatska nije u dovoljnojmjeri iskoristila svoje komparativneprednosti za razvoj turizma i pro-πirenje svoje turistiËke ponude otvara-njem novih igraËnica, stav je Odbora.Predloæeno je brisanje stavka 2.Ëlanka 68. Prijedloga zakona kojim sezabranjuje medijima prireivanjenagradnih igara. U obrazloæenju oveodredbe u Prijedlogu zakona nije,naime, naveden opravdani razloguvoenja apsolutne zabrane prire-ivanja nagradnih igara u medijima.U svijetu postoji ta moguÊnost i to nanaËin da uvjete propisuje dræava, akonisu direktno utvreni zakonom.Zabraniti medijima prireivanjenagradnih igara protuustavno je, jerse time naruπava poduzetniËka itræiπna sloboda, stav je Odbora. Poredtoga dræava je duæna osigurati svimpoduzetnicima jednak pravni poloæajna træiπtu. Iz prihoda koji su ostvarenis osnova prireivanja igara na sreÊu inagradnih igara potrebno je dioprihoda izdvojiti i za razvoj znanosti ikulture. Prijedlog ovog Zakona premamiπljenju Ëlanova Odbora puno je boljiod dosadaπnjih naËina ureivanjadjelatnosti igara na sreÊu. Postojedvije skupine igara na sreÊu. Jedna jeskupina ona gdje je poznat fonddobitaka, to su klasiËne igre, a drugaje skupina igara na sreÊu gdje nijepoznat fond dobitaka, to su posebneigre. Manji su problemi postojali tamogdje je poznat fond dobitaka, kod

BROJ

324

25

Zabraniti medijimaprireivanje nagradnih igaraprotuustavno je, jer se timenaruπava poduzetniËka itræiπna sloboda.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

lutrije i kod klaenja. VeÊi problemipostojali su tamo gdje nije poznatfond dobitaka, dakle u igraËnicama,posebno u proteklih 10 godina. Ovimprijedlogom Zakona prvi je pututvreno obavljanje nadzora tijekomcijelog vremena trajanja igre, a na tajnaËin utvrdit Êe se i promet pojedineigraËnice. Takoer se prvi put ovimPrijedlogom toËno utvruje poreznaosnovica za svaki pojedini stol uigraËnici. U Ëlanku 41. stavak 10.Prijedloga zakona kao i u nekimdrugim Ëlancima koji regulirajudatum uplate naknade za prireivanjeigara na sreÊu naveden je deseti danu mjesecu, a trebalo bi na osnoviiskustva kod uplate poreza i naknadato pomaknuti ili na petnaesti ili natrideseti dan u mjesecu, stav jeOdbora. U Ëlanku 44. Prijedloga nemapotrebe da se propisuje da u casinumora biti mjenjaËnica, kada se ustavku 2. istog Ëlanka navodi da seuplate i isplate kod igara na sreÊuodreuju u domaÊoj i u stranoj valuti.Ako dopuπtamo stranu valutu tada Êepostojati i devizne blagajne, pa nemapotrebe da postoji mjenjaËnica. UËlanku 45. Prijedloga treba preispitatipotrebu Ëuvanja audiovizuelne kazetetrideset dana od strane koncesionara,naime, treba naÊi neko bolje tehniËkorjeπenje od audiovizuelne kazete, kojiÊe zbog velikog broja zauzimati velikiprostor. Odbor je jednoglasno pri-hvatio Prijedlog zakona o prire-ivanju igara na sreÊu i nagradnihigara, a sve primjedbe upuÊujepredlagatelju.

Ostvariti veÊu konkurentnost na

træiπtu

U ime OOddbboorraa zzaa ttuurriizzaamm govorio jezastupnik ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc ((HHSSLLSS)).. Odborje zauzeo slijedeÊa stajaliπta: da jeprireivanje igara u casinima Ëim-benik proπirenja turistiËke ponude iobogaÊivanja njezinoga sadræaja uizvanpansionskoj potroπnji, te damoæe biti i motivom dolaska ino-zemnih gostiju veÊih plateænihsposobnosti; da ovim zakonom trebapoticati razvoj ove djelatnosti na naËinda prireivaËi tih igara budu uravnopravnome statusu i imaju takvepogodnosti koje bi omoguÊile jaËanjenjihove konkurentnosti u odnosu nado sada teπko dostiæne konkurente uSloveniji, Italiji, Austriji, Maarskoj,a time bi se osigurali i znatno veÊiprihodi Dræavnog proraËuna od igarana sreÊu; da je nuæno donijeti rjeπenja

koja Êe uspostavom novoga fiskalnogsustava u igrama na sreÊu poticatirazvoj koncesionara, a time bitno ipoveÊati prihode Dræavnog prora-Ëuna; da nositeljima prireivanjaigara u casinima treba osiguratijednaki poloæaj, uvjete za dobivanjekoncesija i tretman troπkova poslo-vanja, kako bi se jaËanjem njihovekonkurentnosti mogla osiguratirazina standarda koju nameÊu konku-rentske igraËnice u susjednimzemljama. PolazeÊi od navedenihstajaliπta, Odbor je na tekst Prijedlogaimao slijedeÊe primjedbe. Prvo naËlanak 8. predlaæe se izmjena stavaka1. i 2. tako da bi pravo trajnog prire-ivanja lutrijskih igara imala Hrvat-ska lutrija d.o.o, a igre u casinimamogu prireivati Hrvatska lutrijad.o.o. i druga trgovaËka druπtva sasjediπtem u RH na temelju odlukeVlade RH o dodjeli koncesije. Drugaprimjedba je na Ëlanak 11. Prijedloga,predlaæe se da kriteriji, mjerila iomjeri za raspodjelu dobiti Hrvatskelutrije d.o.o. budu utvreni predlo-æenim Zakonom na naËin da seizmijeni stavak 1. Ëlanka 11. pa bi sedobit Hrvatske lutrije d.o.o. raspo-dijelila 20% na humanitarne svrhe,20% za udruge invalida, 15% zadjelatnost sportskih organizacija,10% za organizacije u tehniËkojkulturi, a 35% za razvoj i promocijuturizma. Predlaæe se izmjena tekstaËlanka 41. na naËin da za koncesijuza prireivanje igara na sreÊu ucasinima koncesionar plaÊa naknadu,koja se obraËunava mjeseËno idospijeva desetog dana kalendarskogmjeseca za prethodni mjesec, aosnovica za obraËun naknade utvr-uje se na temelju zbroja mjeseËnoprimljenih uplata za sudjelovanje usvakoj pojedinoj vrsti igara na sreÊu,umanjeno za dobitke isplaÊene igra-Ëima u pojedinoj vrsti igara, prihodaod igara πto ih igraËi igraju jedanprotiv drugog, te vrijednostipromidæbenih æetona. MjeseËni obra-Ëun je konaËan, a koncesionar je uzobraËun obvezan podnositi i mjeseËnaobraËunska izvjeπÊa po pojedinimvrstama igara koje prireuje. Promi-dæbene æetone izdaje casino uz dozvoluministra financija. Vrijednost promi-dæbenoga æetona ne moæe biti viπa odvrijednosti najniæeg iznosa æetona zaigranje na stolovima, propisanepravilima igre odreenoga casina. Uosnovicu za obraËun naknade ne ulazivrijednost ulaznica i napojnica.Ulaznicom se smatra raËun koji se ucasinu ne moæe zamijeniti za æetone ili

za novac. Naknada za prireivanjeigara u casinima obraËunava se odosnovice gore prikazane za igrefrancuski rulet i baccarat po stopi od5%, a za sve ostale igre koje seprireuju u casinima prema iskazanojtablici. Naknada za prireivanje igarana sreÊu u casinima za organiziraneskupine gostiju obraËunava se odosnovice, a utvruje se u vrijednostiod 80% tog iznosa. Naknada zaprireivanje igara na sreÊu u casinuprihod je Dræavnoga proraËuna. Natemelju rasprave Odbor za turizamjednoglasno je podræao Prijedlogzakona, uz primjedbe koje se upuÊujupredlagatelju.

Slovenci su dobar primjer

Tada je otpoËela rasprava. U imeKKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa govorio jezastupnik DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)).. Rekaoje da se s miπljenjem oba prethodnaodbora slaæe. Treba razviti igraËnicena naËin na koji su to uËinili Slovenci.Neπto se mora uËiniti ukoliko se neæeli u cijelosti uniπtiti tu specifiËnuindustriju zabave. ”S jedne straneHrvatska je okruæena Slovenijom, a sdruge na jugu graniËi sa CrnomGorom, svi mi raËunamo praktiËki naiste goste. Dræim da treba stvoritiuvjete da naπa industrija zabave moæeprivuÊi te specifiËne i svima inte-resantne talijanske goste”, rekao jezastupnik. Smatra da se to moæepostiÊi na naËin da poslovanje naπihkockarnica pokuπamo pribliæiti poslo-vanju istih u Italiji, Sloveniji, CrnojGori ili u nekim drugim zapadno-europskim zemljama, a to ondakonkretno znaËi da kladionice nemogu biti u povoljnijem sustavu negoigraËnice. Kladionice danas plaÊaju20% poreza, a kockarnice Ëak 55%.Kajin je rekao da se ne bi ni obaziraona ovo optereÊenje od 55%, da uSloveniji to nije od 5% do 20%. Jasnoje da zbog ovakvih financijskihoptereÊenja te institucije jednostavnone mogu egzistirati. Smatra da naπaoptereÊenja trebaju biti onakva kaoπto su u susjednim zemljama. ”StaraJugoslavija je uvaæavala troπkovecasina prije oporezivanja, amorti-zaciju, materijalne troπkove, brutoplaÊe, a tek onda bi se neto prihodoporezivao sa 20%. A danas kod nasje obrnuto, oporezuje se bruto prihod,πto nitko od tih casina ne moæeizdræati, te se postavlja pitanje je li ciljda kockarnice budu zatvorene ili darade”, pita zastupnik. Osvrnuo se i nafenomen sportskih kladionica, po

BROJ

324

26

IHS21. II. 2002.

IGRE NA SRE∆U

rastu oËigledno najpropulzivnijedjelatnosti u RH. Postavio je pitanjezaπto privatnici mogu biti uspjeπni, adræava ne. Smatra da treba razmislitida se na neki naËin viπe oporezujepromet u tim kladionicama. Zastu-pnik je rekao da se slaæe da vlasniknogometnog kluba ne moæe bitiujedno i vlasnik kladionice, ali ako sedomaÊi nogomet izbaci s listiÊa, protivËega je on apsolutno, onda to opet nebi previπe pogodilo kladioniËare, jerdomaÊi nogomet praktiËki je na timlistiÊima zastupljen sa manje od 10%.S druge strane prvenstva se nenamjeπtaju, a pogotovo nitko s ovihprostora u tome ne bi mogaosudjelovati. Zastupnik je miπljenja dadræava zabranama niπta neÊe uËiniti,moæe samo s drugaËijom koncepcijomHrvatske lutrije, da ona sama postanejednako dohodovna kao πto su teprivatne kladionice. Osvrnuo se i naproblem nagradnih igara u novinama.Rekao je da je protiv toga da senovinama zabrani moguÊnost orga-niziranja nagradnih igara.

Igre na sreÊu su zabava, ali i

zarada

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aagovorila je zastupnica JJaaddrraannkkaaKKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljj ((HHSSLLSS)). Rekla je dase slaæe sa stavovima kolege Kajina,koji je govorio u ime Kluba zastu-pnika IDS-a. Igre na sreÊu su zabava,ali s druge strane su i zarada, novaradna mjesta, turistiËka ponuda,πansa za razvoj i punjenje proraËuna,

svakako uz adekvatnu kontrolu inadzor koja stoji na raspolaganjudræavi. No, smatra da je prvo potrebnoodgovoriti na neka pitanja. Prvopitanje je kakav je rezultat poluËiodosadaπnji zakon, a i zakoni koje smoimali posljednjih 10 godina. Drugo,ima li bitnih razlika izmeu posto-jeÊeg Zakona, dakle sada vaæeÊeg inovog koji se predlaæe. I treÊe, koji jestvarni cilj ovog Zakona. Istaknula jeda se ponekad i promptno mijenjajuzakoni u toj djelatnosti, a sve zbogkonkurentnosti u odnosu na okru-

æenje u kojem se djeluje. Stav Klubazastupnika HSLS-a je da rjeπenja kojapredlaæe ovaj zakon moraju biti isprednormativnih rjeπenja zemalja u naπemokruæenju. Pri tome treba imati naumu da smo mi turistiËka zemlja i dau svojoj ponudi moramo nuditi i igrui zabavu. ”Kada se pitamo ima li bitnihrazlika izmeu vaæeÊega i predlo-æenoga zakona treba vidjeti jesu lipromjene adekvatne razvojnim potre-bama te djelatnosti i onda njenojkonkurentnosti na europskomtræiπtu. Te promjene, po naπemmiπljenju u HSLS-u nisu dostatne zarazvoj, a kamoli da bi bili konku-rentni”. Stvarni cilj ovog zakonatrebao bi biti prosperitet djelatnosti, ato se moæe ostvariti tako da se fiskalnitereti dovedu u stimulativne gospo-darske okvire i da se osigura cjelovit iefikasan nadzor nad tom djelatnoπÊu.Iznijela je i primjedbu na Ëlanak 41.Naime, ako imamo namjeru osiguratikonkurentnost naπih igraËnica uodnosu na iste u susjednim zemljamaonda to trebamo regulirati u ovomËlanku. Stavovi Kluba zastupnikaHSLS-a su sukladni stavovima Odboraza turizam. Zastupnica je za primjernavela da je samo jedna igraËnica uSloveniji proπle godine ostvarilaprihod od 65 milijuna eura, a svenaπe, 13 stalnih i 5 koje povremenodjeluju, ostvarile su promet od cca125 milijuna eura. Dakle, s predlo-æenom stopom od 35% nismokonkurenti na træiπtu u naπemokruæenju. Primjedba je i na Ëlanak50, stavak 3, u kojem se propisujezabrana klaenja na politiËkedogaaje i na stalna natjecanja unogometu, dakle u hrvatskom nogo-metnom prvenstvu i hrvatskomnogometnom kupu. Stav u Klubuzastupnika HSLS-a je da ne trebazabranama regulirati to podruËje, veÊda treba pravo mjesto kladionicamanaÊi u zakonu. Fiskalni nameti kojisu sada utvreni idu u prilog upravotim kladionicama. Takoer je zastu-pnica naglasila da je stav Kluba protivodredbe o zabrani prireivanja nagra-dnih igara u medijima. Na kraju jerekla da u ovoj fazi podræavaju zakon,uz gore iznesene primjedbe.

OgraniËava li Zakon

poduzetniËku slobodu?

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorio je zastupnik mr. sc. MMaattooAArrlloovviiÊÊ ((SSDDPP)).. Imao je jednu naËelnuprimjedbu koja bi se mogla razmatrati

i kao ustavnopravna dilema. Prvo sepostavlja pitanje ograniËava li sukla-dno Ëlanku 49. Ustava ovaj prijedlogzakona ipak poduzetniËku slobodu iline. Naime, predvieno je da igre nasreÊu i nagradne igre mogu prire-ivati trgovaËka druπtva i Hrvatskalutrija. Postavlja se pitanje zaπto ne bimogli prireivati nagradne igre npr.zadruge, fiziËke osobe, obrtnici itd.Jer Ustavom je zabranjeno da sepoduzetniËka sloboda ograniËava,osim pod Ustavom i zakonompropisanim uvjetima, pa dræava morastvoriti i osigurati jednake uvjete natræiπtu. ”Dakle, iz tog razloga je jakovaæno da se omoguÊi svima koji imajuodgovarajuÊi kapital i æele uÊi u tajposao, doduπe s visokim rizikom, ali ivisokom dobiti, da investiraju, ali zatodræava mora ovim zakonom propisativrlo stroge uvjete koji se morajuispuniti da bi se zaπtitili treÊi, a ovimzakonom to zapravo nije uËinjeno izbog toga do drugog Ëitanja taj diosasvim sigurno treba razrijeπiti”,smatra ArloviÊ. Takoer osvrnuo se ina formulaciju iz Ëlanka 7. datrgovaËka druπtva koja prireuju igrena sreÊu odgovaraju cjelokupnomsvojom imovinom. Treba reÊi πto usmislu ovog zakona znaËi ta imovina,da li je to u smislu pravog poimanjaimovine, da ona obuhvaÊa sve stvari,prava i novac, dakle i sva onapotraæivanja i dugovanje pravne osobeili ne, ili se radi o neËem drugom.Gospodin ArloviÊ smatra da se radi onerazumijevanju, a to se pokazujekasnije kada se isplata dobitaka jamËizapravo jamstvenim pologom, a neimovinom, za razliku od koncepta kojije postavljen u Ëlanku 7. stavku 3.ovog Prijedloga. Drugo o Ëemu valjavoditi raËuna, a takoer je uizvjesnom smislu ograniËenje podu-zetniËke slobode, naime, svi podu-zetnici koji su ovim zakonomukljuËeni nisu u jednakopravnompoloæaju, smatra zastupnik. Npr,Hrvatska lutrija koja je u dræavnomvlasniπtvu mora plaÊati PDV naprireivanje igara, a kladionice nemoraju. ”Oni koji imaju koncesiju oniÊe morati plaÊati naknadu zakoncesiju, a na πto Êe plaÊati PDVpitanje je. Ovdje se radi o pruæanjuusluga. Prema tome, nema dvojbe dado drugog Ëitanja treba razmisliti,treba li na ukupne uloge platiti PDV.Valja biti sasvim jasan, ako seorganizatorima igara na sreÊuomoguÊuje da oni igraju s drugima,svaki njihov ulog po ovom prijedloguzapravo podlijeæe oslobaanju pla-

BROJ

324

27

Cilj zakona je prosperitetdjelatnosti, a to se moæeostvariti tako da se fiskalnitereti dovedu u stimulativnegospodarske okvire i da seosigura cjelovit nadzor.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Êanja poreza. I zapravo svaka dobitprije nego πto Êe on platiti nekakavporez ili nekakvu naknadu dræavi, onako to investira u slijedeÊe kolo,praktiËki umanjuje osnovicu koju Êeplatiti. Treba zakon povezati saZakonom o porezu na dodanu vrijed-nost i osobito s pravilnikom o porezuna dodanu vrijednost, koji je propisaoda lutriji treba propisati porez, adrugima ne. Mislim da to ne ide”,smatra gospodin ArloviÊ. I kladionicena ukupni ulog svakako trebajuplatiti porez na dodanu vrijednost,kao i Hrvatska lutrija i svi drugi,smatra zastupnik.

Rekao je da ovim zakonom trebapropisati obvezu prireivaËa igara nasreÊu, da poπtuje odluke suda ili tijelaskrbniπtva donesene u cilju zaπtiteobitelji, kojima se pojedinoj osobizabranjuje sudjelovanje u ovimaktivnostima.

Dobit Hrvatske lutrije i za

razvoj znanosti i kulture

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aagovorio je zastupnik MMiirroossllaavv FFuurrddeekk((HHSSSS)).. Klub podræava donoπenje ovogzakona u cilju poboljπanja sustavaprireivanja igara na sreÊu, veÊetransparentnosti i moguÊnosti danaπe igraËnice koje su osobito vezaneuz turistiËku privredu budu konku-rentnije zemljama naπeg okruæenja,osobito Sloveniji. S druge stranenastojala se izbjeÊi prevelika libera-lizacija ovog podruËja i osigurava sedovoljan utjecaj dræave i odgovarajuÊakontrola, stav je Kluba. Naime, dræavazadræava pravo monopola u orga-niziranju igara na sreÊu krozHrvatsku lutriju d.o.o., ali isto-vremeno daje moguÊnost slobodnekonkurencije, kroz davanje koncesijei odobrenja drugim trgovaËkim dru-πtvima, pod strogim uvjetima kojepropisuje ovaj Zakon. Osvrnuo se naodredbu Ëlanka 50. stavak 3. gdje seuvodi zabrana klaenja na stalnanatjecanja u domaÊem nogometu.Zastupnici u Klubu zastupnika HSS-asmatraju, ukoliko je razlog zazabranu samo sukob interesa, tj. da suvlasnici kladionica ujedno i vlasnici

nogometnih klubova, tada bi ovuzakonsku odredbu i zabranu pred-lagatelj trebao preispitati, a even-tualno te probleme nastale s osnovasukoba interesa drugaËije regulirati.Osvrnuo se i na odredbu o zabraniorganiziranja nagradnih igara odmedija. Trebalo bi odgovoriti na jednoosnovno pitanje je li ta zabranaprotuustavna, odnosno krπi li se timei naruπava, kao πto kaæe Odbor zafinancije, poduzetniËka i træiπnasloboda. Ukoliko da, naravno da takvadefinicija ne moæe ni u jednom pa takoni u ovom zakonu stajati, smatragospodin Furdek. Predlaæu takoerda se dobit Hrvatske lutrije raspodijeliosim na humanitarne svrhe, potporuπportu i tehniËkoj kulturi i napotporu za razvoj znanosti i kulture,te na potporu izviaËkoj organizacijiu cilju financiranja izviaËkih pro-grama. Æale da u navedenom prijed-logu zakona nema postotaka nitikriterija po kojima Êe se taj prihodraspodjeljivati bez obzira koji tokorisnici bili. Osobito vaænim Klubzastupnika HSS-a smatra povezivanjesvih oblika igara na sreÊu sturistiËkom ponudom, sliËno kao uSloveniji, na taj naËin smatraju da bimogli iskoristiti sve komparativneprednosti naπe turistiËke ponude, tepoveÊati izvanpansionsku potroπnju.Smatraju da je potrebno preispitati jeli 35% od bruto naplate dovoljnostimulativno za ulagaËe. Klubzastupnika HSS-a prihvaÊa Prijedlogzakona.

Pojedine odredbe protuustavne

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa DDCC--aagovorio je dr.sc. MMaattee GGrraanniiÊÊ ((DDCC))..Rekao je da Klub zastupnika DC-a nemoæe prihvatiti ovakav prijedlogzakona, jer su pojedine njegoveodredbe u suprotnosti s Ustavom inemaju veze sa svrhom koju bi ovajzakon morao ostvariti. Smatra da suigre na sreÊu i nagradne igreviπestruko znaËajne za svako druπtvo.U siromaπnim zemljama i u zemljamas velikim gospodarskim problemimakao πto je nezaposlenost, poveÊava seintenzitet sudjelovanja graana uigrama. Nema sumnje da je trendporasta sudionika u igrama na sreÊupokazatelj i ozbiljne gospodarske situ-acije u Hrvatskoj, smatra zastupnik.”Ono πto ne moæemo podræati jeuvoenje zabrana koje nemajunikakve veze sa samim sustavomprireivanja igara na sreÊu i nagra-dnih igara i ciljevima koje bi takav

sustav morao ostvariti. Te zabrane supolitiËke odluke kojima je cilj postiÊirezultate koji su stvar drugihpodruËja druπtva i ne smiju serjeπavati unutar ovog zakona”, kaæegospodin GraniÊ. Najprije, rijeË je oigrama klaenja πto je reguliranoËlankom 50, stavkom 3. gdje sezabranjuje klaenje na stalna natje-canja u nogometu. Ne moæe sezakonski zabranjivati klaenje na

neke dogaaje samo zato jer sesumnja da se dogaaji namjeπtaju, a izato jer ako postoji sumnja ukorupciju onda je duænost pravosuai organa gonjenja da to dokaæu isankcioniraju, a ne da zakonodavacna osnovi takve sumnje ograniËavaslobodu poslovanja, smatra zastu-pnik. Dakle, ova zabrana premapredlagatelju treba sluæiti otklanjanjunemorala i korupcije. ”Ovakavargument je opasan, jer kada sejednom prihvati onda se on moæeprimijeniti na uvoenje bilo kojedruge zabrane na isti naËin”, rekao jezastupnik. Na osnovi iste argu-mentacije uvodi se zabrana da semediji ne smiju baviti nagradnimigrama, jer to nije njihov posao. Akoje cilj prireivanja nagradnih igarapromidæba vlastitih proizvoda iusluga kako se moæe takva mogu-Ênost za unapreenje poslovanjazabraniti medijima, pita gospodinGraniÊ. Naglasio je da je to udirektnoj suprotnosti sa Ëlankom 49.Ustava koji jamËi poduzetniËkeslobode i osigurava svima jednakipravni poloæaj. Cilj ovih zabrana zamedije i privatne kladionice, smatraGraniÊ, je oslabiti konkurenciju kakobi dræavna lutrija mogla poveÊatisvoju zaradu. Klub zastupnika DC-atraæi da se ukinu navedene zabrane iliu suprotnome ne podræava ovakavprijedlog zakona.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aagovorio je zastupnik IIvvaann ©©uukkeerr((HHDDZZ)).. Rekao je da je ostao nejasanfiskalni efekt ovoga zakona. Smatrada konstatacija predlagatelja da za

BROJ

324

28

Ako postoji sumnja ukorupciju, onda je duænostpravosua i organa gonjenjada to dokaæu i sankcioniraju,a ne da zakonodavac naosnovi takve sumnjeograniËava sloboduposlovanja.

Kladionice na ukupni ulogsvakako trebaju platiti porezna dodanu vrijednost, kao iHrvatska lutrija d.o.o., i svidrugi.

IHS21. II. 2002.

IGRE NA SRE∆U

provoenje ovog zakona nisu potre-bna sredstva ovaj zakon osuuje napropast, ”jer ako ne osiguramo onimakoji Êe vrπiti kontrolu kockarnica svepotrebno, oni kontrolu neÊe moÊi niizvrπiti, a bez kontrole nema pro-voenja ovog zakona”. Smatra da jeovo podruËje itekako izdaπno zadræavni proraËun i ne vidi razlogazaπto se prireivanje igara na sreÊu inagradnih igara ne tretira kaogospodarska djelatnost. ©to se tiËezabrana klaenja u Ëlanku 50.zastupniku nije jasan smisao ovoga,jer niti je utvrena zloporaba, niti jeutvreno krπenje pozitivnih zakon-skih propisa, ”ali jedan visoki dræavniduænosnik je naπao za shodno reÊi daIgor ©timac ili netko drugi koji senjemu ne svia po politiËkim pogle-dima ne moæe biti vlasnik kluba ivlasnik kockarnice”. Smatra da sestavak 3. Ëlanka 50. treba brisati. Istastvar je i sa zabranom na nagradneigre u medijima. ”Sutra dakle moæemozabraniti neku drugu gospodarskudjelatnost ako nam se ne budesvidjela”, bio je kritiËan zastupnik.

IzriËaj u Zakonu daje sliku

restriktivnog Zakona

U pojedinaËnoj raspravi na redu jebila zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr((HHDDZZ)).. Osvrnula se na Ëlanak 11,dakle kako se rasporeuje dobitHrvatske lutrije, gdje se kaæe da seutvruje Zakonom o izvrπenju dræa-vnog proraËuna za svaku fiskalnugodinu, a onda se nabraja za huma-nitarne svrhe, potporu πportu ipotporu tehniËkoj kulturi. Zastupnicabi tu nadodala i sredstva za borbuprotiv ovisnosti, odnosno za borbuprotiv droga. Osvrnula se i na Ëlanak50, u kojem se govori da se napodruËju RH zabranjuje prireivanjeklaenja na stalna natjecanja udomaÊem nogometu. ”Mislim da jesasvim nepotrebno da se na temeljusumnje predstavnika izvrπne vlasti,konkretno potpredsjednika Vladeuvede ta zabrana”. Smatra da jemoguÊe osmisliti dobre zaπtitnemehanizme da se sprijeËe bilo kakvezloporabe, a zabranjivati klaenje nanatjecanjima u hrvatskom nogomet-nom prvenstvu bilo bi po njezinumiπljenju apsurdno. I na kraju,osvrnula se na Ëlanak koji isto takozabranjuje nagradne igre koje biorganizirali mediji. ”Mislim da nemavaljanoga obrazloæenja zaπto bi setakva moguÊnost zabranila. Rekla je

da su nagradne igre u medijima vrlodobro prihvaÊene i da, koliko zna, nijebilo zloporaba tako organiziranihnagradnih igara. ”Kada bi se ovakavizriËaj u Zakonu prihvatio onda bi tobio neobiËno restriktivan zakon isvakako u ovom dijelu protuustavan,dakle protivno Ëlanku 49. koji kaæe daje poduzetniËka i træiπna slobodatemelj gospodarskog ustroja RH”,zavrπila je izlaganje gospoa Kosor.

Za rijeË se javio dr.sc. PPeettaarr TTuurrËËii--nnoovviiÊÊ ((IIDDSS)).. Takoer se osvrnuo na dioPrijedloga koji se odnosi na nagradneigre u medijima i zabranu koji ovajzakon predvia za medije. ”Ne samoda imamo tradiciju nagradnih igarau medijima viπe od 10 godina, nesamo da je u pitanju protuustavnosttakve odredbe, ne samo da imamosmanjeni priliv u proraËun po tojosnovici, nego Ëak da tako kaæem isam predlagaË je kontradiktoran samsebi, jer u uvodnom dijelu obrazla-ganja navodi osam toËaka od kojih jebarem pet u svojim intencijamasuprotno ukidanju prava medija nanagradne igre, kao πto je npr.prilagoavanje Europskoj uniji, gdjepostoje nagradne igre u medijima,kao πto je npr. poticanje ulaganja upoduzeÊima, kao πto je obogaÊivanjeponude, kao πto je zapoπljavanje itd.Dakle, kontradiktoran je u svomvlastitom cilju”, bio je kritiËan zastu-pnik. Takoer je rekao da odredba uPrijedlogu zakona, koja se tiËe ovezabrane, i njeno objaπnjenje jeidentiËno, dakle objaπnjenje koje nijeobjaπnjenje, a samim tim je prekrπenPoslovnik Sabora koji izriËito nalaæeda se u obrazloæenju prijedloga zako-na daje obrazloæenje pojedinih odredbikoje sadræi prijedlog zakona. Rekao jeda zbog svega toga neÊe glasovati zatako pripremljen prijedlog zakona.

Nestimulativna porezna stopa u

igraËnicama

Tada je rijeË uzeo zastupnik SSllaavvkkooKKoojjiiÊÊ ((SSDDPP)).. Rekao je da se igre nasreÊu po svom sadræaju dijele upravilu na temeljne dvije skupine,jedne su one kojima je poznat fonddobitaka, tipiËan predstavnik je loto,a druga skupina igara na sreÊu je onau kojima nije poznat fond dobitaka,veÊ igraËi igraju jedan protiv dru-goga, odnosno protiv igraËnice. To jesluËaj sa casinima. U sustavu igara nasreÊu s fiskalnog aspekta najzani-mljivije je i na to treba posebnoobratiti paænju, utvrivanje rezultata

igara na sreÊu. Kod igara na sreÊugdje je poznat fond dobitaka postojetragovi, postoji dokumentacija i tu upravilu ne bi trebalo i nema veÊihproblema. Kod igara na sreÊu gdjenije poznat fond dobitaka, kao πto suigraËnice, tu nastaju veliki problemi,iz razloga πto se rezultat moæeizmjeriti samo ukoliko brojanjuprisustvuju sve zainteresirane strane,a to su najmanje dvije, vlasnik,

odnosno poduzetnik i dræava kaostranka koja treba da ”ubere”odreeni prihod od toga. ”Do sada jeu tom dijelu bilo uistinu nesreenostanje. Ono πto posebno veseli u ovomzakonu je ono na πto je kolega ©ukerupozorio da nije rijeπeno, a ja tvrdimda je rijeπeno ovim zakonom, a to jeda je utvren mehanizam nadzora, udijelu koji se odnosi na organiziranjeigara na sreÊu u igraËnicama, i tu smoje strane svaka pohvala autorimaovog zakona”, rekao je KojiÊ. Osvrnuose i na evidentiranje igara na sreÊu uigraËnicama, podruËje koje nije bilodobro regulirano u sadaπnjem zako-nu, nije postojao jednoobrazni sustavevidentiranja poslovnih dogaaja uigraËnicama, tako da je svakaigraËnica imala svoj autonomnisustav, a sada je propisano zakonomda to mora biti jednoobrazno. Anajvaænije je da ovaj zakon preciznodefinira pojam porezne osnovice odkoje se obraËunavaju naknade, sma-tra zastupnik. Ipak, ima primjedbu navisinu porezne stope, odnosnonaknade na koncesiju, smatra da bitrebalo imati viπe sluha za konku-rentnost naπeg okruæenja. Miπljenjaje da stopa od 35% u igraËnicama neÊebiti stimulativna i da se putem njeneÊe uspjeti pokriti svi rashodi kojinastaju prilikom organizacije igarana sreÊu. Takoer se osvrnuo i naPDV, koji se po njegovu miπljenju, nemoæe raËunati kod igara na sreÊu, jerkako kaæe, ”PDV se moæe obraËu-navati na promet roba i usluga, a kodigara na sreÊu ne postoji niti promet

BROJ

324

29

PDV se moæe obraËunavati napromet roba i usluga, a kodigara na sreÊu ne postojipromet ni roba ni usluga,nema dodane vrijednosti, svakiod sudionika u igri dio svojeimovine prepuπta sluËajnomdogaaju, nakon Ëega sevlasniπtvo mijenja.

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr nnaakkoonn pprroovveeddeenneerraasspprraavvee uu kkoojjoojj jjee bbiilloo iizzrreeËËeennoommnnooggoo pprriimmjjeeddbbii nnaa pprreeddllooææeenniizzaakkoonn,, ooddnnoossnnoo iizznnoossee ii kkuullttuurreeppoottiiccaajjaa,, ttee pprriiggoovvoorraa ddaa ssee ddaajjuu bbeezzpprreetthhooddnnee aannaalliizzee ppoottrreebbaa,, ssttaannjjaa iirreezzuullttaattaa pprreetthhooddnniihh ppoottiiccaajjaa,,jjeeddnnooggllaassnnoo pprriihhvvaattiioo pprreeddllooææeenniizzaakkoonn zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaann--ddmmaannoomm VVllaaddee.. JJeeddnnaakkoo jjee ttaakkooddoonniijjeett zzaakklljjuuËËaakk,, ssuukkllaaddaann pprriijjeedd--lloogguu kklluubboovvaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa ii SSDDPP--aa ddaa ssee oobbvveeææee VVllaadduu ddaa uu rrookkuu 6600

ddaannaa ddoossttaavvii SSaabboorruu pprriijjeeddlloogg iizzmmjjeenneeZZaakkoonnaa oo ffiinnaanncciirraannjjuu vvooddnnoogg ggoossppoo--ddaarrssttvvaa..

O PRIJEDLOGU

U obrazloæenju uz zakonski tekstnavodi se razlog donoπenja zakonakoji je u tome da se na vrijeme doneseoperativni plan proljetne sjetve 2002.godine, te je, vodeÊi raËuna o para-

metrima zadanim ProraËunom, vaænoneke elemente ugraditi u pojedineodredbe Ëlanaka postojeÊeg zakona.Predlaæe se pojednostavljenje modelapotpore πto znaËi daleko manje stavkipoticaja ali ne i ukupno manjupotporu. Naime, za nekomercijalnagospodarstva bit Êe uvedena potpunonova mjera potpora, a kao znaËajnenovine, predlagatelj navodi modelpotpore kapitalnim ulaganjima imodel ruralnog razvitka.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

roba, niti promet usluga, nemadodane vrijednosti, svaki odsudionika u igri dio svoje imovineprepuπta sluËajnom dogaaju i nakontoga se vlasniπtvo te imovine mijenja”.Smatra da u svakom sluËaju ne mogupostojati dva poreza, naknada nakoncesiju i obraËun PDV-a. Na krajuje rekao da je u osnovi Prijedloguistinu dobar, a ovakav zakon jepotreban toj gospodarskoj aktivnostiigara na sreÊu.

Zastupnik mr.sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ((SSDDPP)) javio se za repliku. Rekao je daæeli prvo replicirati na tvrdnjugospodina KojiÊa da nadoknada zakoncesiju iskljuËuje naplatu porezana dodanu vrijednost, to jednostavnonije toËno. ”Kada bi to bilo tako, ondase ne bi plaÊao porez na dodanuvrijednost na ostvarenu proizvodnjuhrane na poljoprivrednom zemljiπtu

koje je dobiveno u koncesiji ili namarine koje su tako dobivene, i da nenabrajam dalje. Ovdje se radi zapravoo pitanju je li ta usluga po prirodistvari ili proizvod po prirodi stvarineπto za πto se moæe plaÊati PDV ilinefl, rekao je ArloviÊ. Smatra da jepravo pitanje da li su jednaki subjektiu poduzetniËkoj slobodi u odnosu naPDV. Podsjetio je da PDV premaËlanku 51. stavak 1. Pravilnika oPDV-u plaÊaju Hrvatska lutrija d.o.o.,kao prireivaË svih igara na sreÊu.Poreznu osnovicu Ëini uplata zasudjelovanje u igrama. Rekao je dakada su pak u pitanju kladionice i svidrugi, oni su istim tim pravilnikom ito njegovim izmjenama i dopunama,Ëlankom 59a. osloboeni plaÊanjaporeza na dodanu vrijednost. Zato se ipostavlja pitanje s aspekta podu-zetniËke slobode jesu li svi subjektikod prireivanja igara na sreÊuravnopravni. ”Ako porez na dodanuvrijednost ne trebaju plaÊati drugatrgovaËka druπtva onda ga ne trebaplaÊati ni lutrija, ili Êe se i Lutrijiukinuti, ili Êe se i drugima uvesti”, bioje kategoriËan gospodin ArloviÊ.

Zastupnik KKoojjiiÊÊ ((SSDDPP)) odgovorio jena repliku. Rekao je da se ispriËavaukoliko je rekao da koncesijska

naknada iskljuËuje PDV, jer porez jejedna kategorija, a koncesijskanaknada je drugo. ”Namjera mi je bilada kaæem da se porez na dodanuvrijednost moæe raËunati na prometroba i usluga, jer tamo postojiprotuËinidba”.

Za rijeË se javio zastupnik MMllaaddeennGGooddeekk ((HHSSLLSS)).. Rekao je da ÊeiskljuËivo govoriti o Ëlanku 50,stavku 3. Prijedloga. ”Negativne poja-ve se neÊe iskorijeniti ovakvom zabra-nom. Ja sam izriËito protiv oveodredbe i za to sam da se taj stavakËlanka 50. potpuno eliminira i briπe”.

Na kraju je predstavnik predla-gatelja, gospodin KKuuππttrraakk rekao da Êesve prijedloge i sugestije zastupnika,iznesene u raspravi, predlagateljrazmotriti. Ovime je rasprava o tekstuPrijedloga zakona bila zakljuËena.

TTaaddaa ssee pprriissttuuppiilloo ggllaassoovvaannjjuu..VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuuppnniikkaa ((7755ggllaassoovvaa ””zzaa””,, 33 ggllaassaa ””pprroottiivv”” ii 2233””ssuuzzddrrææaannaa””)) ddoonneesseenn jjee zzaakklljjuuËËaakkkkoojjiimm ssee pprriihhvvaaÊÊaa PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oopprriirreeiivvaannjjuu iiggaarraa nnaa ssrreeÊÊuu iinnaaggrraaddnniihh iiggaarraa,, aa ssvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa uuppuuÊÊuujjuu sseepprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddii pprriipprreemmeeKKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa..

SS..FF..

BROJ

324

30

Ako porez na dodanuvrijednost ne trebaju plaÊatidruga trgovaËka druπtva, ondaga ne treba plaÊati niHrvatska lutrija, ili neka gaplaÊaju svi.

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NOV»ANIM POTICAJIMA I

NAKNADAMA U POLJOPRIVREDI

DjelomiËna rjeπenja prethode

donoπenju cjelovitog zakona

IHS21. II. 2002.

POTICAJI POLJOPRIVREDI

Predloæene izmjene zapravo su prvii neizbjeæivi korak u planiranimreformama u poljoprivredi i ribarstvu,a ujednaËavaju se iznosi novËanihpoticaja po pojedinim skupinama pohektaru, πto konkretno znaËi odre-eno smanjenje poticaja za kruπnaæita (pπenica, durum pπenica i raæ)jeËam pivarski, suncokret i πeÊernurepu, dok se za soju iznos poticajapoveÊava. Za kukuruz i zob predlaæese smanjenje u odnosu na postojeÊizakon πto u prvom Ëitanju nije bilopredvieno. Predlaæe se i smanjenjeiznosa poticaja za uzgoj dagnji islatkovodne ribe po kilogramu.

U cilju uËinkovitijeg inspekcijskognadzora nad namjenskim koriπtenjemnovËanih poticaja proπiruje se ovlastæupanijske poljoprivredne inspekcije,stoji u obrazloæenju uz tekst predlo-æenog zakona.

RADNA TIJELA

Odbor za zakonodavstvo podupro jedonoπenje Zakona i nije se protivioprijedlogu predlagatelja da stupi nasnagu danom objave u ”Narodnimnovinama”. U podnijetom aman-dmanu Odbor se protivi smanjenjupoticaja za πeÊernu repu jer veÊugovorena povrπina pod tom kultu-rom ne zadovoljava potrebe RepublikeHrvatske te zato πto su ProraËunomza 2002. godinu osigurana sredstvaza poticanje proizvodnje πeÊerne repena 29 tisuÊa ha πto odgovarapotrebama Republike Hrvatske. Odborza poljoprivredu i πumarstvo je daopotporu donoπenju ovog zakona jerdræi da Êe, izmeu ostalog, omoguÊitida malim i nekomercijalnim proizvo-aËima budu isplaÊeni poticaji za2002. godinu, prije prelaska na veÊnajavljeni novi model novËanihpoticaja. Meutim, Ëlanovi Odboraukazuju na nuænost bræeg uvoenjanovog sustava novËanih poticaja sjasno razraenim kriterijima poti-canja, odreenih poljoprivrednihkultura, buduÊi da zakon nudi samodjelomiËna rjeπenja unutar postojeÊihproraËunskih sredstava.

U raspravi je ocijenjeno da se sustavnovËanih poticaja mora bazirati nadohodovnosti odreene poljoprivrednekulture, njezinoj samodostatnosti tena poticanju radno intenzivnihkultura. BuduÊi da distribuciju sred-stava namijenjenih novËanim poti-cajima treba uËinkovito nadzirati,podræali su odredbu prema kojoj se

proπiruju ovlasti æupanijske poljo-privredne inspekcije. U daljnjojraspravi neki su Ëlanovi Odboraiznijeli dvojbu glede isplate drugogdijela poticaja za odreene poljo-privredne kulture slijedom ovogzakona, buduÊi da se primjena novogmodela potpora u poljoprivredioËekuje u drugoj polovici 2002.godine.

AMANDMANI I PRIJEDLOZI

Klub zastupnika SDP-a je, pak,amandmanom zatraæio da se poveÊapoticaj za suncokret predloæen uKonaËnom prijedlogu zakona, teistovremeno predlaæe poveÊanjepoticaja za πeÊernu repu. BuduÊi dasu Slavonija, zapadni Srijem i Baranjanositelji proizvodnje suncokreta iπeÊerne repe a teπko su stradala uratu, smatra se da je potrebno iznaÊisve moguÊnosti kako bi se potakloobradu neobraenog poljoprivrednogzemljiπta protiveÊi se smanjivanjupoticaja.

Zastupnik Stjepan Henezi ((SDP) jezatraæio da se briπe Ëlanak 1.zakonskog prijedloga, odnosno zadræesadaπnji iznosi novËanih poticaja.

Zastupnik Æeljko Pavlic (HSLS) jeamandmanom zatraæio da se potiËeproizvodnja i prerada vrbove πibe jerse proizvodi izvoze a materijal uvozi,dok u Republici Hrvatskoj postojeidealni uvjeti za uzgoj vrbove πibe.

Klub zastupnika HSS-a i Klubzastupnika SDP-a predloæili su da seobveæe Vladu da u roku 60 danadostavi Saboru Prijedlog izmjenazakona o financiranju vodnog gospo-darstva jer uvelike financijskioptereÊuje slatkovodno ribarstvo. Ciljje, naime,

smanjiti optereÊenje slatkovodnogribarstva, a u protivnom je upitanopstanak ove djelatnosti.

RASPRAVA

Obveza za ulazak u WTO

Zastupnicima Sabora obratio seministar poljoprivrede i πumarstvamr. sc. BBooææiiddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ, i naveorazlike u odnosu na prvo Ëitanje.Potom je stav Odbora za zakono-davstvo i obrazatsko selo, a nema nirazraenih mehanizama racionalnijegkoriπtenja.oicaja. Europska unija je,primjerice, stvorila zajedniËku

agrarnu politiku a koja je potrebna iHrvatskoj, tj. da je definira na istommodelu, i tada se moÊi usporeivati uo tome koliNaime, obvezala se sma-

njiti visinu carine za 36 posto tijekom5 godina od dana potpisa, a usporedodo 2004. godine, smanjiti razinupotpora za 20 posto.

VeÊ je i prije upozoravao daHrvatska mora iznaÊi mehanizme daπto bezbolnije smanji poticaje, i zatra-æio da se naËini analiza kretanjacijena u poljoprivredi. To stoga πto Êese hrvatska poljoprivreda suoËiti sasubvencioniranom poljoprivredomEurope, a sama uvozi sve viπe hrane.

Radi toga pita za razloge predlo-æenog smanjenja poticaja za pivarskijeËam, suncokret i πeÊernu repu iakose ti proizvodi uvoze. Misli da jerazlog u tome πto se pristaje na uvoztih poljoprivrednih kultura iz EU.

Joπ jedan problem vidi u tome πto sepoticaji daju po hektaru a ne po toni,jer pri tome ocjenjuje, postoji mogu-Ênost varanja.

Miπljenja je kako bi dræava trebalapoticati okrupnjivanje posjeda teinvestirati u nove tehnologije, aposebno tretirati staraËka doma-Êinstva.

Predloæeni poticaji za Klub nisuprihvatljivi jer dræi da Êe predstavljatidaljnji udar na hrvatsko selo, a nemani razraenih mehanizama racio-nalnijeg koriπtenja poticaja. Europ-ska unija je, primjerice, stvorilazajedniËku agrarnu politiku a koja jepotrebna i Hrvatskoj, tj. da je definirana istom modelu, i tada se moÊiusporeivati u tome koliko hrvatskoselo zaostaje za europskim.

Neprihvatljiv je prijedlog da sesmanji poticaj za kukuruz i zob kojisu podloga stoËarstvu jer to znaËiveÊu cijenu æive stoke i veÊu cijenumlijeka (jedna smo od rijetkih zemaljakoja uvozi mlijeko).

Smanjenjem poticaja za slatko-vodno ribarstvo Ëini se udar na uzgojπarana, rekao je, a istovremeno potiËeuzgoj koza i ovaca, a njihovo semlijeko ne otkupljuje.

BROJ

324

31

Neprihvatljiv je prijedlog da sesmanji poticaj za kukuruz izob koji su podloga stoËarstvujer to znaËi veÊu cijenu æivestoke i veÊu cijenu mlijeka(jedna smo od rijetkih zemaljakoja uvozi mlijeko).

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa ((SSDDPP)) je uispravku navoda TonËija TadiÊa rekaoda Vindija otkupljuje kozje i ovËjemlijeko i joπ ulaæe u proπirenjeproizvodnje.

Ide se s novim modelom potpora

Mr.sc. BBooææiiddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ je daopojaπnjenje - ide se s novim modelomu poljoprivredi; - u pravu je zastupnikkada kaæe da postoji ograniËenje do2004. godine πto se tiËe direktnihsubvencija u poljoprivredi (134 mili-juna eura ili oko 840.948 milijunakuna je moguÊe dati u direktnupotporu proizvodnji); - nemoguÊe jedavati poticaje po hektaru jer je toobveza prema WTO-u; - ide se s mode-lom potpore malim obiteljskimgospodarstvima; - πto se tiËe poticajaza πarana, razmiπlja se o rjeπenjuglede vodne naknade.

U ime Kluba zastupnika HDZ-aVladimir ©eks je primijetio kako nijedano obrazloæenje - radi Ëega sepredlaæe preraspodjela poticaja.Naime, ne moæe se, rekao je, otetidojmu da se radi o pukoj volun-taristiËkoj procjeni bez egzaktnoguporiπta.

Prijedlog iz prvog Ëitanja da sesmanje poticaji za pπenicu ostali su iu drugom, a to znaËi da Êe Hrvatskojbiti znatno smanjena konkurentnostu sudaru s liberaliziranim uvozom, aposljedica svakako - poskupljenjekruha. Ujedno se postavlja pitanjezaπto ostaje i prijedlog da se snizipoticaj za pivarski jeËam i raæ (sa1500 na 1400).

Isto je pitanje - zaπto korekcije uodnosu na prvo Ëitanje za kukuruz, ilisuncokret ili poveÊanje za soju ili sepak za πeÊernu repu predlaæe manjesmanjenje nego u prvom Ëitanju, kaoi za slatkovodnu ribu.

BuduÊi da nema kriterija smatrakako se radi o igranju s vrlo ozbiljnimgospodarskim i socijalnim poloæajemseljaka, posebice u Slavoniji.

Novac sigurno ne predstavlja pro-blem, rekao je, jer ga ima, te podsjeÊana Zakon o izvrπenju dræavnogproraËuna kojim je predvieno 1posto od proraËuna vezano uz reformeu poljoprivredi.

Nerazumljive su predloæene mjere istoga πto se u zemljama EU sa 46posto subvencionira domicilna poljo-privredna proizvodnja, pa se nameÊepitanje - kako Êe se hrvatskapoljoprivreda nositi s jeftinijimuvezenim poljoprivrednim proizvo-dima. Problem je i kako Êe se u

konaËnici to odraziti na slavonskeravnice.

Ujedno pita - Ëemu to ako postojipotpora za poveÊanje poticaja u Ëetvo-rogodiπnjem razdoblju i Vlada seodredila za veÊe ulaganje upoljoprivredne i prehrambene proi-zvode.

Smatra kako ne treba glasovati zapredloæeni zakon jer se time glasujeza poskupljenje kruha i osiromaπenjeslavonskog seljaka.

Izrazio je æaljenje πto Vlada nijepredloæila donoπenje cjelovitog susta-va poticaja i naknada u poljoprivredii ribarstvu, te ne vidi, rekao je,uzroËnu vezu, donoπenja zakona sproljetnom sjetvom.

Navedeni su razlozi zbog kojih KlubneÊe podræati predloæeni zakonskitekst, rekao je na kraju.

RijeË je zatraæio ministar poljo-privrede i πumarstva mr.sc. BoæidarPankretiÊ, uzvrativπi kako nije toËnoda se smanjuju ukupne potpore selu.Malo seljaËko gospodarstvo veÊ sadanije konkurentno i u tu se reformumora krenuti s novim modelom, i todohodovnom potporom.

Nije trebalo donositi zakon

U ime Kluba zastupnika SDP-a mr.sc. Mato ArloviÊ je izrazio suglasnostsa stavom ostalih klubovima zastu-pnika da je predloæeni model poticajateπko odræiv. Miπljenja je da ga nijetrebalo ni donijeti i da je stari zakonmogao priËekati do donoπenja novogzakona.

Problem vidi u sljedeÊem - seljaci supo starom zakonu zasijali oranice iutroπili dio sredstava; - smanjuju sesredstva za sorte koje se prerauju upodruËju zahvaÊenom ratom; - ta supodruËja od posebne dræavne skrbi; -poticajima se zapravo ulaæe upoljoprivredno-prehrambeni sustavRepublike Hrvatske.

Upozorio je kako se u Europi potiËeproizvodnja πeÊerne repe s viπe od 6kuna a kod nas sa 5 kuna. Osim toga,sve su πeÊerane u dræavnom vlasni-πtvu, te izraæava bojazan da Êeulaganje pasti sa 24 posto na 19posto, a time opasti i interes za

proizvodnju πeÊerne repe. Ujedno seotvara prostor za uvoz jeftinog i pokvaliteti puno loπijeg πeÊera. Vaænimje smatrao naznaËiti kako Êe zbogmanjih poticaja πeÊerane imati manjeposla, a time ostvariti gubitak, te dauskoro slijedi njihova privatizacija.

Iz navedenih razloga Klub ne moæeprihvatiti predloæeno smanjenje poti-caja za proizvodnju πeÊerne repe.

©to se pak tiËe uljarica, napominjeda je WTO za njih dao 7 godinaprilagodbe, a mi, prigovorio je, umje-sto da iskoristimo tu priliku sma-njujemo poticaje.

Isto je s uljanom repicom - umjestoda se otvaraju novi proizvodni pogoniza proizvodnju ekoloπkog goriva,poticaji se smanjuju, pa strahuje daÊemo i dalje biti veliki uvoznicijeftinog ulja, a mogli bismo biti velikiizvoznici.

Miπljenja je kako prvenstveno trebavoditi raËuna o financiranju onihproizvoda koji hrvatskoj nedostaju, tese nameÊe pitanje - zaπto smanjivatipoticaje za radno intenzivne djela-tnosti.

Smanjenje poticaja nije u interesupoljoprivredne proizvodnje i akopredlagatelj prihvati amandmaneKluba bit Êe prihvatljiv i zakonskiprijedlog, rekao je.

RijeË je zatraæio predstavnikpredlagatelja Boæidar PankretiÊ. Upo-zorio je da stari zakon ima odredbu pokojoj poticaje ne mogu dobitiproizvoaËi koji posjeduju manje od 3hektara zemljiπta. To bi znaËilo da uSlavoniji najmanje 60 posto seljakaostaje bez poticaja, a treba znati davelik dio njih sije πeÊernu repu, pa jeprioritet uËiniti neπto dobro za malaobiteljska gospodarstva.

©to se tiËe πeÊerne repe valja znatida je proizvodnja vezana uz πeÊeranea naπe su uniπtene i opljaËkane.Naglasio je -πeÊerna repa se maksi-malno potiËe, a probijanje proraËunanikamo ne vodi. Zakon predstavljamaksimum prilagodbe tim uvjetimapa predloæeni amandmani nisu pri-hvatljivi.

Zaπto se ne potiËu proizvodi

koje nemamo

Mr. sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ je uzvratio danije protiv toga da se rijeπi pitanje okotri hektara nego smatraju da se timzakonom kaænjavaju odreene djela-tnosti.

Ministar Boæidar PankretiÊ jeuzvratio da Ministarstvo, kao ni on

BROJ

324

32

©to se pak tiËe uljarica,napominje da je WTO za njihdao 7 godina prilagodbe, a mi,umjesto da iskoristimo tupriliku smanjujemo poticaje.

IHS21. II. 2002.

POTICAJI POLJOPRIVREDI

sam, ne bi radili protiv interesapoljoprivrede. Ujedno je izraziobojazan da se veÊ na poËetku ovihmjera pokuπavaju naËiniti odreeneπtete, a da se traæenjem da se ostanena starim subvencijama ne vodiraËuna o krajnjem ishodu.

Vladimir ©eks je podsjetio da se iHDZ zalagao za poticanje posjedaiznad 3 hektara, a tada dobivao odgo-vor kako je to nuæna korjenitareforma u poljoprivredi. Sada se pakto isto tumaËi da nije.

U ispravku navoda Mato ArloviÊ jerekao da je predstavnik predlagateljau raspravi Odbora za zakonodavstvorekao kako nisu upitna sredstva, aministar tvrdi suprotno.

Boæidar PankretiÊ je odgovorio daje upuÊujuÊi ovaj prijedlog Vladavodila raËuna o raspoloæivim sred-stvima a to je 770 milijuna kunakoliko je predvieno ali morajupritom postojati garancije.

U ispravku navoda Mato ArloviÊ jerekao da se slaæe s time da je potrebnaprilagodba, ali ga zanima zaπto se nepotiËu proizvodi koje nemamo i zakoje je WTO dao duæi periodprilagodbe.

Vladimir ©eks je u ispravku navodarekao da je u okviru ovog zakonatoËno predvien iznos proraËunskihsredstava ali je povrh toga izglasanzakon o izvrπenju proraËuna u kojemse 1 posto predvia za reforme upoljoprivredi.

Problem je u tome, miπljenja je, πtoVlada nema razumijevanja za Mini-starstvo poljoprivrede kojem trebaizdvojiti sredstva.

U ime Kluba zastupnika HSS-a IvanKolar je podræao predloæena rjeπenjaizraæavajuÊi nadu u pozitivne rezul-tate reforme poljoprivrede. Kvalitetnipomak oËekuje u predvienih 1 postoiz proraËuna, a ako je ovo prekretnicamoli za razumijevanje.

Smatra da sva pitanja poticanja,malih seoskih domaÊinstava, novihpoticaja za bundevu, treba rijeπitireformom, te se zauzima za poticanjeonih kultura koje su nam potrebne.Tek tada treba razmiπljati o izvozu.

Josiip Leko (SDP) je u ispravkunetoËnog navoda rekao da aman-dmanu nije cilj probijati proraËunskestavke, a pogotovo jer je predstavnikpredlagatelja u raspravi Odbora odgo-vorio da sredstva nisu limitirana.

Potom je rijeË dobio ministarPankretiÊ. Naglasio je - u sluËaju akoæelimo provesti reformu treba πtedjetina malo kako bismo mogli zbrinutimala gospodarstva. ©eÊerna repa i

soja potiËu se u gotovo 100 postotnomiznosu i financiraju se sve zasijanepovrπine, a kukuruz ne dostiæe ni 70posto. ©titeÊi mala seoska gospo-darstva koja su na rubu egzistencijene bi, rekao je da se potiËu ipoveÊavaju poticaji za πeÊernu repu odËega koristi mogu imati odreenilobiji.

Josip Leko je u ispravku navodarekao da se amandmanima Odborzalaæe za planske veliËine.

Zaπto baπ predloæeni iznosi

poticaja

U ime Kluba zastupnika HSLS-aMarko BariËeviÊ je izrazio nezado-voljstvo πto se predloæene mjere nezasnivaju na analizama rezultata izprethodne godine.

Trebalo je ostati pri starom zakonu,miπljenja je, a jedino prihvatiti pro-mjene o broju teladi i hektarima. Klubje oËekivao analizu stanja, i misli daproblema nema jer poljoprivrednagodina poËinje jesenskom sjetvom, teda nema potrebe za donoπenjemprijelaznog zakona. Misli kako se radio malim uπteevinama radi kojih nebi trebalo dolaziti do prijepora imeustranaËkog prepucavanja.

Osim toga, Ministarstvo nije daloobrazloæenje zaπto baπ predloæeniiznosi poticaja za odreene kulture.©to se tiËe malih obiteljskih gospo-darstava, to je problem o kojem trebarazgovarati i naËiniti registar o brojupoljoprivrednih proizvoaËa i odluËitikome dati poticaje.

PrimjeÊuje, meutim, da u ovomPrijedlogu nema poticaja za voÊarstvoi vinogradarstvo, a predstoji namulazak u WTO, te da treba poticatisvako tele a ne zadræavati se na brojki5. BuduÊi da kod nas nema kravljegludila, potrebno je poveÊavati matiËnostado.

U ime Kluba zastupnika DC-a dr.sc.Matee GraniÊ je rekao da neÊe podræatipredloæeni zakon jer se smanjujupoticaji, a nema jasnog obrazloæenja

πto se time æeli postiÊi i kakve Êe bitiposljedice takvih mjera.

Poznata je Ëinjenica da je situacijau poljoprivredi vrlo teπka, veÊina seproizvoda uvozi, a istovremeno seHrvatska ukljuËuje u globalizaciju, teliberalizacija gospodarstva a time ipoljoprivrede postaje nuænost. Stogazabrinjava πto je tako malo napra-vljeno u reformi poljoprivrede.

Suglasan s potrebom da se provedereforma i to u cjelokupnom gospo-darstvu, prigovorio je Ministarstvuπto u dvije godine nije uspjelo snimitistanje u poljoprivredi a onda primije-nila donijetu odredbu o 1 postosredstava koja se izdvajaju izproraËuna. Ni predloæene restrikcijeu poticajima nisu zasnovane naanalitiËkim podacima jer ih nema, teje neprihvatljivo, smatra, obrazloæenjerazloga za donoπenje zakona (pro-ljetna sjetva) a pogotovo se ono nemoæe odnositi na slatkovodnoribarstvo i uzgoj dagnji, za koje setakoer predlaæu smanjenja.

”Igranje brojkama” pokazuje da jeu drugom Ëitanju ”smanjeno sma-njenje” bez ozbiljne analize, πtoupuÊuje na zakljuËak da se radi ozadanoj sumi koju nije moguÊepremaπiti. Ne radi se o strateπkomprovoenju reformi nego redukcijipoticaja radi zadovoljavanja nekihdrugih ciljeva koji nisu u izravnojvezi s poljoprivredom.

Smatra naime da se ne moæereforma poljoprivrede provoditiiskljuËivo na kriterijima koji suzadani izvana (stalni predstavnikMMF-a u Hrvatskoj upozorio je da jerazina proraËunskih subvencija previ-soka) bez prethodnih analitiËkihpodataka bez obzira na ciljeve kojiodgovaraju potrebama poljoprivrede.

Razlog πto Klub ne moæe podræatipredloæeni zakon je u slijedeÊem -uvode se restrikcije na poticaje bezobrazloæenja, i predstavlja nastavakdosadaπnje politike koja ne daje naduda Êe biti bolje.

ZapoËela je rasprava u trajanju od10 minuta. Prvi se prijavio Ivan NiniÊ(SDP). Rekao je kako je oËekivao da Êese s promjenom naziva Ministarstvapromijeniti i odnos prema ribarstvu imediteranskim, uglavnom autohto-nim kulturama, a nema nijednepozitivne promjene.

Sklon je razmiπljanju da trebapoticati kulture prema potrebamahrvatskog gospodarstva a onda i onihza izvoz, te podræava zastupnike kojisu se protivili smanjenju poticaja zaπeÊernu repu. Zasijane povrπine ne

BROJ

324

33

Poznata je Ëinjenica da jesituacija u poljoprivredi vrloteπka, veÊina se proizvodauvozi, a istovremeno seHrvatska ukljuËuje uglobalizaciju, te liberalizacijagospodarstva, a time ipoljoprivrede, postaje nuænost.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

zadovoljavaju potrebe stanovniπtva, aisto je sa suncokretom.

Ne predviaju se ni poticaji zasadnju limuna a mogao bi se proi-zvoditi na otocima za hrvatskepotrebe, kao i naranËa, smokva,rogaË. Potonji se πtoviπe i uvozi zapotrebe proizvodnje Ëokolade. NepotiËe se ni proizvodnja kivija imnogih drugih autohtonih sorti, πtopokazuje da se ne vodi raËuna opredstojeÊim godinama turizma.

Usprotivio se smanjenju poticaja zadagnju, upozorivπi da hektar kaomjerilo poticaja nije primjenjiv nadalmatinsko podruËje, a zauzeo se zaznaËajniji poticaj za uzgoj koza iovaca u podruËju Like i Dalamacije,πto bi moglo otvoriti moguÊnostiveÊeg zapoπljavanja i zaπtitu odpoæara. Podsjetio je da u Dalmacijinije bilo poæara dok je bilo koza.

RijeË je zatraæio ministar BoæidarPankretiÊ da bi pojasnio kako Êe svespomenute kulture biti poticane.Ponovio je da ovaj zakonski prijedlogmoæe raπËistiti neke odnose u agraru,te da postoje jasne smjernice za izradunovog modela po kojem Êe se ureditiagrar.

Zakon je provizorij

U pojedinaËnoj raspravi ÆÆeelljjkkooPPaavvlliicc ((HHSSLLSS)) je rekao da podræavapredloæeni zakon jer misli dapoljoprivreda mora proÊi odreenureformu nakon koje bi funkcioniralana træiπnim osnovama.

Poticaji predstavljaju snaæaninstrument, a buduÊi da su veliki(proπle godine su iznosili milijardu i700 milijuna kuna) smatra da morajubiti usmjereni na nekoliko glavnihciljeva - osnaæivanje konkurentnostinaπih poljoprivrednih proizvoaËa,znaËajnije stimuliranje izvoza, pro-mjena obiteljskih gospodarstava.

Dodao je kako je potrebno poticatiproizvodnju vrbove πibe koja se uvozizbog moguÊnosti sadnje sami jemoæemo proizvoditi i izvoziti.

Æeljko MaleviÊ (SDP) je bio kritiËanprema ovom prijedlogu jer se radi o”jednom provizoriju” kojeg je teπkoshvatiti kao i tumaËenje da se izmjenepoticaja u drugom Ëitanju donosezbog proljetne sjetve. Takoer jeneshvatljivo da se ne potiËe sadnjaindustrijskog bilja a potrebno jeotvarati nova radna mjesta, te daopodrπku amandmanima Kluba koje jeusvojio Odbor za zakonodavstvo.

Zauzeo se takoer za racionalniji tippoticaja u kojem ne bi bilo malver-

zacija te slijedom rasprave kolega izDalmacije, podræao njihovo traæenjeda se vodi raËuna o veliËini njihovihposjeda.

Upozorio je na problem slatko-vodnog ribarstva i optereÊenjevodnom naknadom radi toga πto se tagrana nosi s velikim teπkoÊama imapotencijala za izvoz. BuduÊi da se priuzgoju koriste komponente hrvat-skog porijekla od veÊe proizvodnje utom smislu bilo bi i veÊe koristi.

I pËelarstvo je viπestruko znaËajno,rekao je, upozorivπi da sa sadaπnjimpoticajima pËelari nisu zadovoljni patraæe poticaj po koπnicama pogotovojer sada najviπe zarauju trgovci.

Rekavπi kako mu je teπko podræatikoncepciju ovog zakona jer ne znakoja mu je svrha, priklanja serazmiπljanju kako se ne radi o”razlozima gospodarske naravi”.OËekuje, rekao je, da najavljivanareforma bude sveobuhvatna i dapripremi agrar za sraz sasubvencioniranim proizvodima EU.

BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) smatra dapoticaji u poljoprivredi trebaju imatiza cilj veÊu proizvodnju hrane iposredno orijentaciju prema turizmu.U konaËnici osigurava gospodarskustrategiju razvoja, uravnoteæeniregionalni razvoj, pitanje socijalnesigurnosti, zaustavljanje da mladiodlaze prema Zagrebu i zapadu tezaustavljanje rezignacije i depresijustanovniπtva, posebno u istoËnomdijelu Slavonije.

Sa æaljenjem je konstatirao kakozakonom nije definiran kratkoroËniili dugoroËni cilj - nije odreeno πto Êebiti sa slavonsko-baranjskom æitni-com, a buduÊi da je teπko odgovoritina pitanje o proizvodnji hrane irazvoju prehrambene industrije kadane postoje definirani ciljevi, smatra dase otvaraju vrata za politiËku domi-naciju (nad struËnjacima), za lov umutnom te provedbu lobistiËkihinteresa. Sve se to lomi preko leamalog proizvoaËa hrane, rekao je, teje prigovorio praksi da se prije svakesjetve donosi nova agrarna politika.Nerazumno je, smatra, govoriti ojaËanju prehrambene industrije aistovremeno rezati sirovinsku bazu, tezatraæio da se kaæe πto Êe biti s Beljem,VUPIK-om ili πto se æeli vinkovaËkom,slavonskom ili æupanjskom kraju.

Miroslav Korenika je izrazio Ëue-nje da ministar poljoprivrede kaæekako se uvozi sve i sva, a istovremenone potiËe proizvodnju onih proizvodakoji nedostaju. S obzirom na to da jeHrvatska pred vratima EU, smatra da

BROJ

324

34

Klub zastupnika SDP-a prosvjedovaoje zbog izjave zastupnice JJaaddrraannkkeeKKoossoorr ((HHDDZZ)) koja je, kako je reklazastupnica Milanka OpaËiÊ u njegovoime, zastupnike koalicije nazvalaovËicama Ëime se, smatra, nastavljapolitika HDZ-a koji je godinama ostalenazivala stokom sitnog zuba.

Citirala je njezinu izjavu koja glasi:”No, potvruje to i apsolutno domi-nacija SDP-a unutar vladajuÊih gdjeoni sami sebe doæivljavaju Ëuvarimakoalicije, u tom smislu moæda jestvrijeme da dobri pastir odπkrine vratai pusti ovËice na izbore”.

Klub zastupnika HDZ-a zatraæio jestanku kako bi se o tome mogaooËitovati. VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je u ime Klubarekao da su oni u zadnjim godinamabili izloæeni objedama da organiziranorade na ugroæavanju ustavnogporetka, neke je kvalifikacije izrekao iPred-sjednik Republike, ali nisu traæiliispriku.

Ocjenjuju da je u ovom sluËaju,druga pozadina, odnosno sukob nastaoizmeu SDP-a i HSS-a zato πto ministarBoæidar PankretiÊ ne uvaæava zahtjeveSDP-a vezane uz novËane poticaje upoljoprivredi. Ovime je Klub zastu-pnika SDP-a stvorio jednu situaciju dabi prikrio pravu narav ovog konflikta.Æeli, naime, nametnuti svoje rjeπenje,a ministar i Vlada ih ne prihvaÊaju.

Za ispravak navoda javila se DDrraaggiiccaaZZggrreebbeecc ((SSDDPP)) podsjetivπi da je Klubzastupnika HDZ-a traæio ispriku od dr.sc. ZZddrraavvkkaa TToommccaa zbog isto takofigurativne kvalifikacije, ali i odPredsjednika Republike, πto on nijeduæan Ëiniti.

Za ispravak navoda javio se i mr. sc.MMaattoo AArrlloovviiÊÊ negirajuÊi da je Klub usukobu s ministrom PankretiÊem negoda imaju samo razliËita stajaliπta uvezi s prijedlogom izmjena i dopunaZakona o novËanim poticajima upoljoprivredi.

RijeË je dobila JJaaddrraannkkaa KKoossoorr da seoËituje o traæenju Kluba zastupnikaSDP-a, i izrazila Ëuenje da je jednabiblijska izreËena metafora mogla bilokoga povrijediti. BuduÊi da se radilo ometafori od milja, i odbacujuÊi da jeimala namjeru vrijeati, rekla je kakose u cijelom svome mandatu nastojalaprema zastupnicima odnositi s punopoπtovanja.

PPrriimmiijjeettiillaa jjee kkaakkoo jjaavvnnaa iisspprriikkaa nniijjeettrraaææeennaa kkaaddaa jjee bbiilloo mmeeuussoobbnniihhvvrriijjeeaannjjaa uu SSaabboorrnniiccii,, ii uunnaattooËË ttoommeerreekkllaa -- aakkoo jjee bbiilloo kkooggaa ssvvoojjoomm iizzjjaavvoommppoovvrriijjeeddiillaa,, oovviimm ssee ppuutteemm iisspprriiËËaavvaa..

MM..PP..

IHS21. II. 2002.

POTICAJI POLJOPRIVREDI

treba i u koliËinama i u iznosimadefinirati svoja polazna i strateπkaodrediπta. Time Êe se postiÊi viπedomaÊih kvota i moÊi poticati veÊekoliËine proizvoda i povrπine.Takoer, nije naËinjena rajonizacijaproizvodnje u Republici Hrvatskoj,rekao je, i dodao kako bi o zakonu bilolakπe razgovarati da postoje podaci orezultatima proljetne sjetve u 2001.godini tj. o tome πto se poticalo, nakojim povrπinama, koliko je planiranoi realizirano.

Meutim, ostaje Ëinjenica da Hrvat-ska uvozi velike koliËine voÊa, povrÊai cvijeÊa a sve bi te proizvode mogla isama proizvoditi i zapoπljavati velikibroj ljudi.

Ministru je pak uputio pitanje -zaπto je doπlo do promjene iznosa upoticanju πeÊerne repe, te rekao kakose ozbiljno protivi smanjenju poticajaza slatkovodno ribarstvo, i zato πto jeproπla godina za tu granu bilaizuzetno teπka.

Bolje je da poticaji ostanu isti.

MoguÊe je izazvati

nezadovoljstvo seljaka

Stjepan Henezi je sugerirao da seprihvate izmjene Ëlanaka 12. i 21.Upozorio je - ukoliko bi se mijenjalipoticaji bilo kojoj poljoprivrednojkulturi koja se sije u proljeÊe moguÊeje izazvati nezadovoljstvo ratara.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) nije zado-voljna da se dira u postojeÊe poticajeako se veÊ namjerava donijeti cjelovitozakonsko rjeπenje. BuduÊi da se nenavode razlozi i kriteriji za predloæenasmanjivanja, teπko moæe prihvatitiobrazloæenje kako je to zbog proljetnesjetve, a pogotovo jer smatra da nijeuputno poticaje smanjivati uoËiproljetne sjetve.

ProtiveÊi se predloæenim poticajima,izrazila je bojazan da bi oni moglinaroËito pogoditi seljake iz ratompogoenih podruËja, te rezultirativeÊim uvozom mlijeka, poskupljenjemmesa i kruha, te nestajanjem mnogihribnjaka. Takoer, nije pametno sma-njivati poticaje za πeÊernu repu isuncokret kada se znade da se πeÊeruvozi.

Ivo LonËar (nezavisni) je rekao daneÊe podræati amandmane Klubazastupnika SDP-a ni predloæenizakon. Naveo je i razloge.

Brojke govore, rekao je, da se uproteklih deset godina, ali i u dvijeposljednje, provodi najveÊa pljaËka inajveÊi kriminal u sustavu poticaja.

Na osnovi podataka o iznosimapoticaja i rezultatima koje su poluËili,uoËava nedostatak novca te pita -kamo su otiπli.

Upozorio je da je poljoprivredapolitiËko a ne gospodarsko pitanje jerima mali obrtaj kapitala, jer za njuizdvajaju sve gospodarske grane,hrana, oruæje i monopol.

Prema podacima Ministarstva, uvoÊarstvo je uloæeno 10 milijuna i 700tisuÊa kuna, a u vinogradarstvo 12milijuna i 600 tisuÊa kuna, a isto-vremeno Hrvatska proizvodi samo 4posto vrhunskih vina.

Osim toga, kazao je, poticalo sepπenicu a onda se je izvozilo podvostruko niæoj cijeni, prigovorio je,ali i ovoj vlasti πto u dvije godine nijeuËinila odreene reformske zahvate.Kao produkt toga je dræava kaonajveÊa uvoznica hrane u Europi uodnosu na broj stanovnika i jedinakoja uvozi mlijeko.

Primjerice, za uvoz voÊa se od 1990.godine potroπilo milijardu i 500milijuna dolara, a u vrijeme ove vlastiviπe od 200 milijuna dolara. Isto-vremeno voÊarski struËnjaci uvje-ravaju da se s tolikim novcem moglorijeπiti pitanje voÊarstva, pogotovo πtoEuropa nema takvih prirodnih uvjeta(brodsko-posavski kraj).

Razlog πto neÊe podræati aman-dmane je u tome πto su proπle godinepoticane uljarice za 15 tisuÊa hektara,zasijano je 10.391 hektar, i nestalarazlika novca. Ne govori li to - dasiromaπni hrvatski seljak i hrvatskadræava financiraju bogati Zapad,upitao je.

Uza sve kritike, predloæio je da se -hitno donese strategija razvoja poljo-privredne proizvodnje, napravibilanca potreba, regionalizacija irajonizacija, potiËe i stare a ne samonove nasade (misli na maslinu),pπenicu kao temeljnu kruπaricu sijatiprema potrebama (ne da bi se jeftinoizvozilo).

Protiv smanjenja poticaja

ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)) se prikloniorazmiπljanju kako je potrebno ostatipri starom zakonu, te je iznioprimjedbe. ProtiveÊi se smanjenju

poticaja, upozorio je na moguÊnostposkupljenja kruha i mlijeka, πto semoæe negativno odraziti na socijalnipoloæaj graana, a smanjenje poticajaza πeÊernu repu utjecati napreraivaËke kapacitete πeÊerana.Pritom valja voditi raËuna o zapo-πljavanju i ostanku stanovniπtva upodruËjima posebne dræavne skrbi.

Podræao je prijedlog zastupnikaPavlica da se potiËe proizvodnjavrbove πibe jer se odreene koliËineuvoze, a naπe podruËje ima odliËneuvjete za uzgoj te kulture.

IIvvoo FFaabbiijjaanniiÊÊ ((SSDDPP)) je rekao kako neprihvaÊa da se predloæeni zakondoæivljava kao moguÊnost skupljanjapolitiËkih poena nego kao osnova nakojoj bi zastupnici pridonijeli boljitkuËovjeka.

Osim toga, diskusija ne proizlazi izodredaba Strategije razvoja RepublikeHrvatske u 21. stoljeÊu.

Predloæeni zakon moæe prihvatitikao vatrogasnu mjeru, do donoπenjareforme, a do tada predlagatelj morarazmisliti o potrebama stanovniπtva,preradi proizvoda i izvozu.

RijeË je zatraæio ministar poljo-privrede i πumarstva Boæidar Pankre-tiÊ i odgovorio da model potpore upoljoprivredi proizlazi iz Strategije.

Mr. sc. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) jeizrazio zadovoljstvo πto Êe se ubuduÊevoditi raËuna i o mediteranskimkulturama, a pogotovo poticati loznesadnice tradicionalne dalmatinskesorte, videÊi u tome moguÊnost zademografsku obnovu i razvoj turizma.

Dubravka Horvat (SDP) smatra daje ovim zakonskim prijedlogom potre-bno odgovoriti na tri pitanja - πto seæeli postiÊi predloæenim poticajima,koje kulture treba poticati i koji surezultati dosadaπnjeg sustava poti-caja.

PolazeÊi od podatka o velikomuvozu, rekla je kako logiËnim vidi dase potiËe proizvodnja kultura kojihnema dovoljno, a to znaËi da je vaænoznati koje su potrebe i vrsta kultura.

Kulture predviene za poticanjetreba promatrati u πirem kontekstu,rekla je, primjerice - kukuruz sastoËnim fondom, pπenicu s mlinar-

BROJ

324

35

»udno da ministarpoljoprivrede kaæe kako seuvozi sve i sva, a istovremenone potiËe proizvodnjuproizvoda koji nedostaju.

Ovaj zakonski prijedlog trebaodgovoriti na tri pitanja - πtose æeli postiÊi predloæenimpoticajima, koje kulture trebapoticati i koji su rezultatidosadaπnjeg sustava poticaja.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

skom industrijom, ili farmaceutskuindustriju s proizvodnjom ljekovitogbilja i povezati tzv. ”plavu” i ”zelenu”transverzalu.

U nastavku rasprave DDaarriioo VVuukkiiÊÊ((HHDDZZ)) je usporedio - izvoz 1993.godini veÊi je za 32 milijuna dolara,dok je u prvih 9 mjeseci 2001. godineuvoz iznosio 334 milijuna dolara.Nadalje, u turistiËkim mjesecima uvozje poveÊan gotovo dvostruko. Premapodacima Ministarstva suficit je samou mesu i duhanu. NameÊe se stogapitanje - zna li Ministarstvo πto uisti-nu nedostaje hrvatskom træiπtu, te jeli moguÊe postiÊi debalans, dodatnuzaposlenost u poljoprivredi i pre-raivaËkoj industriji da turisti jedudomaÊu hranu.

U svojoj je rijeËi ministar BBooææiiddaarrPPaannkkrreettiiÊÊ ustvrdio da je buduÊnosthrvatske poljoprivrede u ukupnojagrarnoj politici i multifunk-cionalnosti koja Êe obuhvatiti razvojseoskog podruËja i omoguÊitizadræavanje ljudi na selu.

©to se tiËe bilanci, one su date imoguÊe je vidjeti odreeni trend, alije i poraæavajuÊe za Hrvatsku da samo5 proizvoda zadovoljava potrebestanovniπtva.

Poticaji za voÊe su dati proπlegodine ali Êe zbog problema trebati nizgodina da se promijeni razmiπljanjeljudi. S vremenom Êe se poveÊatizahtjevi turista za domaÊom hranom injima Hrvatska moæe udovolji.

DDrraagguuttiinn VVuukkuuππiiÊÊ ((SSDDPP)) je izrazionerazumijevanje za predloæeno sma-njivanje poticaja za suncokret,πeÊernu repu, a ti proizvodi manjkajua najviπe se siju u podruËjimastradalima u Domovinskom ratu.

Prvenstveno treba poticati defici-tarne proizvode, ekoloπki zdravuhranu, i povrÊe da bi poveÊalizaposlenost, poticati stoËarstvo a timeindirektno i kukuruz.

Ovaj je zakon prihvatljiv uz uvjet dase prihvate amandmani Kluba zastu-pnika SDP-a i jer oËekuje novi zakonkoji Êe pitanje poticaja rijeπiti nacjelovit naËin.

Ne mijenjati niπta do novog

zakona

MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ ((HHSSLLSS)) govorio jeu ime Kluba zastupnika HSLS-a. Ovoje πesta izmjena Zakona, no, naæalost,ni jedna nije bila suπtinske veÊ su svebile kozmetiËke. Ne bismo trebaliimati sajamsku politiku gdje Êemo se

cjenjkati ovoliko ili onoliko zapojedinu kulturu i ovdje imamo jednoregionalno natjecanje za kulture kojerastu na dotiËnom podruËju, rekao jete predloæio u ime Kluba da se u pauzisastanu predstavnici klubova zastu-pnika i dogovore o prihvaÊanjuamandmana (na tragu onog πto jezastupnik govorio u ime Kluba) kojimse traæi da se niπta ne mijenja u vezisa Ëlankom 1. odnosno da ostanupoticaji kao i dosad a da se novi zakonprimjenjuje u novoj proizvodnojsezoni, odnosno od jesenske sjetve.

IIvvaann KKoollaarr ((HHSSSS)) tvrdi, govoreÊi uime Kluba zastupnika HSS-a, da seovdje ne radi o poveÊanju poticaja veÊda je to pitanje politiËkoga prestiæa ilibolje reËeno dodvoravanja odreenomlobiju i zadræavanje sadaπnjih pozi-cija. Kratka analiza govori da je samo35 posto poljoprivrednih povrπina uprivatnom vlasniπtvu (seljaka). Akonastavimo s ovakvom politikom i akose ne odredimo spram dvojakogvlasniπtva i dvojakog sustava poticajai dvojakog naËina razmiπljanja nistrategija nam neÊe dati odgovor.Zadræavanje na starom znaËi iÊiunatrag a za novo treba napravitiodluËan rez, rekao je zastupnik.Prekinimo raspravu o tome komuviπe, komu manje i napravimokompromis da svi to mogu baπtiniti.Podræimo prijedlog Vlade i zavrπimo stom priËom ali odluËno krenimo ureformu da poticaj bude dohodovni,da se okrenemo proizvodnji i dastvorimo dosta domaÊih, zdravihproizvoda i dostupnih svakome.

Dr. sc. MMaattee GGrraanniiÊÊ ((DDCC)) govorio jeu ime Kluba zastupnika DC-a koji,kaæe, ne moæe prihvatiti ovajpredloæeni zakon. Naime, njegov jeglavni cilj smanjenje poticaja popojedinim poljoprivrednim proizvo-dima a nema objaπnjenja πto se timeæeli postiÊi i kakve Êe biti posljedice.Ovaj Klub se slaæe da su reforme upoticajima nuæne no ovaj zakonskiprijedlog s tim nema veze, rekao je,meu ostalim.

Klub zastupnika HDZ-a predlaæe dase ne dira u postojeÊi sustav poticajaodnosno da Vlada RH povuËe ovajprijedlog, rekao je u ime ovog Klubazastupnika VVllaaddiimmiirr ©©eekkss a da drugidio zakona (telad, poticaj ovisno oveliËini, tri hektara) Vlada rijeπiuredbom.. Sada dirati u poticaje iobrazlagati to proljetnom sjetvom kadsu veÊ sve predradnje odavnozavrπene prekasno je i ne bi bilonajpogodnije rjeπenje, rekao je, meuostalim.

Zatim je zavrπnu rijeË imao mini-star poljoprivrede i πumarstva BBooææii--ddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ.. Zahvalio je nakvalitetnoj raspravi i sloæio se da jepredloæeni zakon, za koji je naglasioda je proπao potrebnu proceduru uVladi RH i da je Ministarstvo samopredlagatelj, jedan segment pred-stojeÊih promjena i reformi, kojezahtijevaju odreene bolne rezove. Injemu je kao Ëovjeku koji je uvijekgovorio u interesu malog obiteljskoggospodarstva, naπeg seljaka, izuzetnoteπko kad mora predlagati odreenasmanjenja, no ona su proizaπla izusvojenog proraËuna, rekao je ipredloæio, a πto je i prihvaÊeno, sobzirom na ukupnost ove teme iraspravu, da se izjaπnjenje o ovomzakonu odgodi za sljedeÊi dan(sjednica Vlade) kako bi se pokuπalonaÊi joπ jedno rjeπenje odnosnododatnih 70 milijuna kuna. Ponovioje da ovo nije bio samo prijedlogMinistarstva veÊ Vlade i da svi onikoji su iπli kritiËki prema tom dijelumoraju znati, rekao je, da nisu iπliprotiv ministra PankretiÊa negoprotiv Vlade Ivice RaËana.

Rasprava je nakon toga bilazakljuËena.

Vlada podnijela amandman -

odustaje se od izmjena poticaja

Prije izjaπnjavanja o amandmanimaveÊinom glasova zastupnici suodluËili najprije razmotriti aman-dman Vlade RH (briπe se Ëlanak 1. -odustaje se od predloæenih izmjena do

donoπenja novog zakona) koji je, kakoje rekao ministar BBooææiiddaarr PPaannkkrreettiiÊÊ,,kratak i vrlo djelotvoran. Ministar jenajprije izrazio zadovoljstvo πto moæeprezentirati taj amandman. Vlada RHje uvaæila, na prijedlog Ministarstva,iznesene primjedbe i unutarnjompreraspodjelom u Ministarstvu poku-πalo se nadoknaditi dio sredstava koja

BROJ

324

36

Vlada RH je uvaæila, naprijedlog Ministarstva,iznesene primjedbe iunutarnjom preraspodjelom uMinistarstvu pokuπalo senadoknaditi dio sredstava kojanedostaju tako da se poticaji isubvencije u poljoprivredineÊe mijenjati, rekao jeministar.

IHS21. II. 2002.

POTICAJI POLJOPRIVREDI

nedostaju tako da se poticaji isubvencije u poljoprivredi neÊe mije-njati, rekao je ministar.

Ponovio je da predstoji velikareforma u poljoprivredi i da Êe semorati na odreeni naËin zaπtititimala obiteljska gospodarstva odre-enom dohodovnom potporom aprednost dati komercijalnim obitelj-skim gospodarstvima koja Êe raditi zatræiπte i biti konkurentna. U budu-Ênosti Êemo sigurno imati dostatnuproizvodnju za mnoge proizvode kojedanas, naæalost, uvozimo, rekao jeministar.

Odustajanjem Vlade amandmanomod Ëlanka 1. zapravo smo doπli napoËetak i moæemo konstatirati da jecijela ova rasprava bila potpunosuviπna i nepotrebna, rekao je DDrraaggooKKrrppiinnaa u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Iz ovakvog postupka ubuduÊe biVlada trebala izvuÊi zakljuËke, osobitoMinistarstvo poljoprivrede i πumar-stva i dobro razmisliti prije upuÊi-vanja prijedloga zakona u saborskuproceduru. Treba izvuÊi i pouku dakad je rijeË o poljoprivredi trebaizbjegavati ovakvo politiËko nadi-gravanje od kojeg hrvatska poljo-privreda sigurno neÊe imati koristi jerse potvrdilo da je ovaj Prijedlogzakona imao politiËku pozadinu,miπljenje je ovog Kluba.

Isto tako smatra da je Vladinpostupak logiËan, ali je malo neobiËnoda ministar izraæava zadovoljstvo πtonam moæe predoËiti ovaj amandman au dva nas je Ëitanja uvjeravao unuænost donoπenja ovog zakona odkojeg sada Vlada de facto odustaje,rekao je zastupnik dodajuÊi da Klubzastupnika HDZ-a podræava ovajamandman πto znaËi da poticaji ostajuisti.

Klub zastupnika HSS-a podupire odpoËetka prijedlog Vlade u ovom oblikuu kojem se sada prezentira a sve onoπto se iskristaliziralo u ovoj raspraviuvjerilo nas je da poticaje u poljo-privredi i ribarstvu treba hitno

rjeπavati na nov, sustavno drugaËijinaËin, rekao je IIvvaann KKoollaarr u imeKluba. Sama rasprava je pokazala daje o tome trebalo razgovarati a ovakvoodreenje da nismo napravili noviiskorak nas u HSS-u ne veseli ali sobzirom na naznaku boljih rjeπenjaovome podrπka, rekao je uz davanjeobveze ministru da se ovo ”zatiπje”iskoristi kao prijelazno razdobljepribliæavanje reformama.

»vrst stav Sabora

MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ ((HHSSLLSS)) naglaπavada je Klub zastupnika HSLS-a vrlozadovoljan jer da je to bio i njihovprijedlog. Meutim, ovaj Klub zastu-pnika ne smatra da je ova raspravabila suviπna, dapaËe, pokazala je Ëvrststav Sabora i da Sabor moæe odluËiti onekim stvarima a ne da je to uvijekVlada. I Vlada i Sabor moraju shvaÊatida jedni bez drugih ne mogu, rekao jesmatrajuÊi raspravu dobrom podlo-gom, pravom brazdom da se ”zaore” unovi zakon i jednu pravu ”sjetvu”.

TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)) kaæe da Klubzastupnika HSP-HKDU-a dræi da jeovo potpuno logiËan potez Vlade RH.Podneseni amandmani i raspravaukazivali su na neodræivost ovakopredloæenog zakona a ovom Klubuzastupnika bila je Ëudna i nepotrebnabrzina prilagoavanja uvjetima WTO-a, rekao je pitajuÊi Ëemu æuriti kadpostoji dovoljno vremena za to i akoistodobno nisu pripremljeni drugimehanizmi koji bi zaπtitili hrvatskoselo ako doe do smanjenja poticaja.Bez cjelovite reforme poljoprivredemanji poticaji bili bi katastrofa zahrvatsko selo i zato je potrebnoporaditi na takvoj jednoj cjelovitojstrategiji i na cjelovitom odnosu a toje ovaj Klub zastupnika traæio joπtijekom rasprave o zakonu o poljo-privredi, rekao je, meu ostalim.

Naglasio je da cjelovita reformapoljoprivrede mora biti temeljena naekoloπkoj poljoprivredi i na zabrani

genetski modificirane hrane a otvorenproblem je, πto je pokazala i ovarasprava, nespremnost Hrvatske zasuËeljavanje s obvezama koje nameÊeWTO i Sporazum o stabilizaciji ipridruæivanju.

Klub zastupnika SDP-a podræavaamandman Vlade RH i stoga povlaËisvoj amandman, rekao je MMaattoo AArrlloovviiÊÊgovoreÊi u ime tog Kluba zastupnika.Ova rasprava je, bez obzira na to πtoje povremeno bila iskljuËiva i napeta,urodila plodom, u interesu poljo-privredno prehrambenog sustava aistodobno je moæda joπ znaËajnija kaopodloga za izradu novog zakona. Utom pogledu valja odati priznanjeVladi i njenom resornom mini-starstvu πto su iznaπli zajedno sasvima nama kvalitetno rjeπenje, rekaoje na kraju.

Ministar PPaannkkrreettiiÊÊ joπ je jednomizrazio zahvalu svim klubovimazastupnika na podrπci i razumije-vanju te naglasio da o poljoprivredinikad neÊe biti suviπnih rasprava a daÊe ova sigurno pridonijeti reformipoljoprivrede.

Zatim se preπlo na glasovanje.Amandman Vlade RH prihvaÊen jejednoglasno (89 ”za”) nakon Ëega jepredsjednik Odbora za zakonodavstvoJJoossiipp LLeekkoo povukao amandman togradnog tijela a ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc svojamandman uz nadu da Êe biti uvaæenu novom zakonu.

ZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa ZZaakkoonnaa oonnoovvËËaanniimm ppoottiiccaajjiimmaa ii nnaakknnaaddaammaa uuppoolljjoopprriivvrreeddii ii rriibbaarrssttvvuu ddoonneesseenn jjeejjeeddnnooggllaassnnoo ((8888 ””zzaa””)) uu tteekkssttuu kkaakkooggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj,, zzaajjeeddnnoo sspprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm VVllaaddee RRHH..

JJeeddnnooggllaassnnoo ((8888 ””zzaa””)) ddoonneesseenn jjee iizzaakklljjuuËËaakk,, aa ssuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguukklluubboovvaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa ii SSDDPP--aa,,kkoojjiimm ssee oobbvveezzuujjee VVllaaddaa RRHH ddaa uu rrookkuuoodd 6600 ddaannaa ddoossttaavvii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruupprriijjeeddlloogg iizzmmjjeennaa ZZaakkoonnaa ooffiinnaanncciirraannjjuu vvooddnnoogg ggoossppooddaarrssttvvaa..

MM..PP;; ––..KK..

BROJ

324

37

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

NNaa ssiijjeeËËaannjjsskkoojj ssjjeeddnniiccii HHrrvvaattsskkooggssaabboorraa uusslliijjeeddiioo jjee nnaassttaavvaakk iizzjjaa--ππnnjjaavvaannjjaa oo aammaannddmmaanniimmaa nnaa oovvaajjzzaakkoonnsskkii pprriijjeeddlloogg zzaappooËËeettoogg jjooππ nnaa1133.. ssjjeeddnniiccii uu lliippnnjjuu 22000011.. ggooddiinnee iipprreekkiinnuuttoogg zzbboogg nneessllaaggaannjjaa OOddbboorraazzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo ii pprreeddllaaggaatteelljjaa ookkooffoorrmmuullaacciijjee ËËllaannkkaa 2222,, ooddnnoossnnoopprreeddvviieennoogg rrookkaa zzaa ttrraannssffoorrmmaacciijjuu””HHrrvvaattsskkiihh ππuummaa”” ((oo ttoommee ssmmoo ppiissaalliiuu nnaaππeemm lliissttuu bbrr.. 330044 oodd 2233..77..22000011..nnaa ssttrraannaammaa 2266--3300 ppoodd nnaasslloovvoomm::””OOddlluukkaa nnaajjeesseenn””)).. PPooddssjjeettiimmoo,, 1177..ssvviibbnnjjaa pprrooππllee ggooddiinnee VVllaaddaa jjeepprreeddllooææiillaa ((hhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm)) iizzmmjjee--nnee ii ddooppuunnee ZZaakkoonnaa oo ππuummaammaa rraaddiissttvvaarraannjjaa zzaakkoonnsskkiihh pprreettppoossttaavvkkii zzaapprreeoobblliikkoovvaannjjee jjaavvnnoogg ppoodduuzzeeÊÊaa””HHrrvvaattsskkee ππuummee”” uu ttrrggoovvaaËËkkooddrruuππttvvoo,, ππttoo bbii ttrreebbaalloo oommoogguuÊÊiittiinnjjeeggoovvoo rreessttrruukkttuurriirraannjjee ii pprriivvaa--ttiizziirraannjjee ssppoorreeddnniihh ddjjeellaattnnoossttii..BBuudduuÊÊii ddaa ppoossttuuppaakk iizzggllaassaavvaannjjaa ttooggZZaakkoonnaa nniijjee ddoovvrrππeenn uu ppllaanniirraannoovvrriijjeemmee,, aa MMiinniissttaarrssttvvoo ppoolljjoopprriivvrreeddeeii ππuummaarrssttvvaa jjee uu mmeeuuvvrreemmeennuu iizzrraa--ddiilloo NNaaccrrtt pprriijjeeddllooggaa nnoovvoogg zzaakkoonnaa ooππuummaammaa ((ttrreennuuttnnoo jjee uu ppoossttuuppkkuussttrruuËËnnoogg uussuuggllaaππaavvaannjjaa)) VVllaaddaa jjeennaakknnaaddnnoo ddoossttaavviillaa vvllaassttiittee aammaann--ddmmaannee kkaakkoo bbii ssee pprreeddllooææeennee iizzmmjjeenneemmooggllee ddoonniijjeettii ii ππttoo pprriijjee pprriissttuuppiittiipprreeoobblliikkoovvaannjjuu JJaavvnnoogg ppoodduuzzeeÊÊaa..

Uz navedene i ranije usvojeneamandmanske korekcije zastupnicisu veÊinom glasova donijeli Zakon oizmjenama i dopunama Zakona oπumama. Sukladno prijedlogu Odboraza zakonodavstvo obvezali su VladuRH da, najkasnije do 1. srpnja 2002.godine, predloæi potrebne zakonskeizmjene kojima bi se na jedinstvennaËin uredila prava, obveze i postupciglede promjene namjene koriπtenjanekretnina, odnosno dobara od opÊeginteresa za Republiku Hrvatsku (npr.πume, vode, zemljiπta, mineralnesirovine i sl). Naime, sada je tamaterija razliËito ureena posebnimzakonima.

IZJA©NJAVANJE O

AMANDMANIMA

BuduÊi da su Vladini amandmanidostavljeni nakon isteka Poslovnikompredvienog roka, zastupnici su senajprije morali izjasniti hoÊe li onjima uopÊe raspravljati. Tek poπto suodluËili da Êe ih razmotriti zamjenikministra poljoprivrede i πumarstva,TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ, obrazloæio je o Ëemuse radi. Napomenuo je da je nakonprovedene rasprave o predloæenimizmjenama i dopunama Zakona oπumama, u ljeto proπle godine, Vladaocijenila da bi bilo korisno prihvatitiveÊinu amandmana Odbora zazakonodavstvo i dio predloæenihrjeπenja ugraditi u tekst novogzakona koji je u pripremi. Stoga jesvojim amandmanima iπla narestrikciju noveliranih zakonskihodredbi. Podræala je jedino oneizmjene i dopune postojeÊeg Zakonakoje idu u pravcu preoblikovanjajavnog poduzeÊa ”Hrvatske πume” isve πto iz toga slijedi. To je, naime,potrebno upravo radi razrade vaænihodredbi o raspolaganju Hrvatskimπumama, o konsolidaciji, o restruktu-riranju Hrvatskih πuma, o priva-tizaciji sporednih djelatnosti, itd.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)) je na toprimijetio da Vladini amandmanibitno mijenjaju koncepciju KonaËnogprijedloga zakona. Zatraæio je, stoga,da se rasprava o njima odgodi, kakobi se zastupnicima ostavilo dovoljnovremena da se pripreme za odlu-Ëivanje (takvu moguÊnost pruæaodredba Ëlanka 167. stavak 1.Poslovnika).

Mr. sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ ((SSDDPP)) pojasnioje da se, zapravo, radi o aman-dmanima Odbora za zakonodavstvo,podnesenim joπ na 13. sjedniciHrvatskog sabora, koje je Vladaobjedinila svojim amandmanima.Osim toga, ti su amandmani

zastupnicima podijeljeni joπ prije pardana πto znaËi da je bilo dovoljnovremena za njihovo prouËavanje.VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je ustrajao na stajaliπtuda bi bilo preuranjeno odluËivati otako vaænim pitanjima kao πto je,primjerice, otklanjanje sprjeËavajuÊihokolnosti vezanih uz eksploatacijumineralnih sirovina, izdvajanju πumai πumskog zemljiπta iz πumsko-gospodarskih podruËja, usvajanjuprostornih planova u dijelu koji seodnosi na πume i πumsko zemljiπte idr. (to zahtijeva temeljitiju i sve-straniju raspravu). Nakon toga jepredsjednik TToommËËiiÊÊ dao njegovprijedlog na glasovanje, ali zastupnicisu ga odbili.

U nastavku sjednice predstavnikpredlagatelja pojasnio je da su Vladiniamandmani na Ëlanke 1. i 3.nomotehniËke naravi. Prvim semijenjaju brojevi ”Narodnih novina”u kojima su objavljene ranije verzijeZakona o πumama, dok je odredbaËlanka 3. preformulirana. Naime,rijeËi ”preoblikovat Êe se u TrgovaËkodruπtvo ”Hrvatske πume” d.o.o., Ëiji jeosnivaË Republika Hrvatska” zamje-njuju se rijeËima: ”preoblikuje se utrgovaËko druπtvo ”Hrvatske πume”d.o.o., u stopostotnom vlasniπtvuRepublike Hrvatske”. Nadalje,brisanjem Ëlanka 2. KonaËnogprijedloga zakona Vlada odustaje odrazrade zakonske odredbe o regu-liranju odnosa u πumarstvu i prenositu materiju u tekst novog zakona. Izistih razloga, predloæila je i brisanjeËlanaka 4. - 13. i 23. tog propisa.Njenim amandmanom na Ëlanak 22.rijeËi: ”u roku od 90 dana od danastupanja na snagu ovog Zakon”zamjenjuju se rijeËima: ”do 1. oæujka2002”. To se odnosi na obvezu Uprav-nog odbora Javnog poduzeÊa”Hrvatske πume” i Vlade RH dadonesu odgovarajuÊe odluke i akte tepoduzmu sve radnje radi upisatrgovaËkog druπtva ”Hrvatske πume”

BROJ

324

38

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ©UMAMA

”Hrvatske πume” ubuduÊe trgovaËko

druπtvoOdnosi u πumarstvu bit Êe regulirani novim zakonom

IHS21. II. 2002.

BLAGDANI

d.o.o. u sudski registar. Analognotome u Ëlanku 24., kojim je propisanoda Zakon stupa na snagu osmog danaod objave u ”Narodnim novinama”,dodaju se rijeËi: ”osim Ëlanka 3. kojise primjenjuje od 1. oæujka 2002.”

BuduÊi da su zastupnici veÊinomglasova prihvatili navedene aman-dmane (kroz njih je Vlada, zapravo,uvaæila intenciju amandmanskihzahtjeva Odbora za zakonodavstvo)predsjednik tog radnog tijela JJoossiippLLeekkoo povukao je sve njihoveamandmane. Zastupnicima je joπpreostalo da se izjasne o prijedloguDaria VukiÊa (HDZ) da se Odbor za

zakonodavstvo ovlasti za objavuproËiπÊenog teksta Zakona o πumama.Taj amandman, meutim, nije dobio”zeleno svjetlo” jer je veÊina zastu-pnika uvaæila miπljenje predlagateljada to ne bi bilo racionalno, s obziromna Ëinjenicu da Êe se na dnevnomredu uskoro naÊi tekst novog Zakonao πumama.

IIsshhoodd rraasspprraavvee -- VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaannaazzooËËnniihh zzaassttuuppnniikkaa HHrrvvaattsskkii ssaabboorrjjee ddoonniioo ZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo ππuummaammaa,, uupprreeddllooææeennoomm tteekkssttuu,, zzaajjeeddnnoo sspprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaanniimmaa..

Na inicijativu Odbora za zako-nodavstvo donesen je zakljuËak kojimse obvezuje Vladu RH da, najkasnijedo 1. srpnja 2002. godine, podneseprijedlog novog, cjelovitog Zakona oπumama. Zastupnici su je, uz to,zaduæili da u πto je moguÊe kraÊemroku predloæi potrebne zakonskeizmjene kojima bi se na jedinstvennaËin uredila prava, obveze i postupciglede promjene namjene koriπtenjanekretnina, odnosno dobara od opÊeginteresa za Republiku Hrvatsku, kojisu sada razliËito ureeni posebnimzakonima (to se odnosi na πume, vode,zemljiπta, mineralne sirovine i sl).

MM..KKoo..

BROJ

324

39

ZZaakkoonnoomm oo iizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunniiZZaakkoonnaa oo bbllaaggddaanniimmaa,, ssppoommeennddaanniimmaaii nneerraaddnniimm ddaanniimmaa uu RRHH ((””NNaarrooddnneennoovviinnee””,, bbrr.. 9966//0011.. oodd 77.. ssttuuddeennooggaa22000011)),, ddjjeelloommiiËËnnoo jjee pprroommiijjeennjjeennaalliissttaa bbllaaggddaannaa uu RReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojj,,ttee jjee iizzoossttaavvlljjeenn ii bbllaaggddaann SSvveettaa ttrriikkrraalljjaa,, pprriihhvvaaÊÊeenn ii uu UUggoovvoorruu iizzmmeeuuSSvveettee SSttoolliiccee ii HHrrvvaattsskkee,, kkoojjeegg jjeeHHrrvvaattsskkii ssaabboorr rraattiiffiicciirraaoo jjooππ 11999977..ggooddiinnee.. OOvviimm PPrriijjeeddllooggoomm ææeellii sseeoottkklloonniittii ttaa nneeuusskkllaaeennoosstt,, ttee uu ttoommpprraavvccuu ttrreebbaa ddooppuunniittii vvaaææeeÊÊii ZZaakkoonn..PPrreeddllaaggaatteelljj jjee KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa..

O PRIJEDLOGU

Kod utvrivanja dnevnog reda zastu-pnici su prihvatili primjenu hitnogpostupka. U prikazivanju Prijedloga posluæilismo se izlaganjem predstavnikapredlagatelja, gospodina LLuukkee TTrrccoo--nniiÊÊaa ((HHSSSS)), predsjednika Klubazastupnika HSS-a. Naglasio je da sevaæeÊim Zakonom o izmjenama idopuni Zakona o blagdanima, spome-ndanima, i neradnim danima uRepublici Hrvatskoj koji je donesen25. listopada proπle godine, u jednomdijelu promijenila dotadaπnja lista

blagdana u Republici Hrvatskoj, pa jeizmeu ostalog, izostavljen blagdanSveta tri kralja, koji je u dotadaπnjemzakonu iz 1996. godine bio predvienkao blagdan, a πto je bilo prihvaÊeno iizmeu Svete Stolice i RepublikeHrvatske kada su zakljuËili Ugovor,po donoπenju tog zakona. Ugovorizmeu Svete Stolice i RH prihvatio jestanje koje je bilo normirano u RH togtrenutka. BuduÊi da vaæeÊi Zakon nesadræi odredbu koju sadræi UgovorzakljuËen izmeu Svete Stolice i RH,po miπljenju Kluba zastupnika HSS-apotrebno je u hitnom postupku otklo-niti tu neusklaenost. GospodinTrconiÊ rekao je da je ovakvo stanjeneodræivo i da je od prvorazrednogznaËaja za RH da jasno manifestira dapoπtuje meunarodno prihvaÊeneobveze. Prijedlog Kluba zastupnikaHSS-a je da se u biti dopuni Zakon oblagdanima, spomendanima i nera-dnim danima u RH, kao πto bi trebaoi naziv samog zakona precizno glasiti,pa u tom smislu prihvaÊaju nomo-tehniËku intervenciju Odbora zaUstav, Poslovnik i politiËki sustav,koji predlaæe da se u samom nazivuZakona izostavi rijeË ”izmjene” jer sedoista ne radi o izmjenama nego odopuni zakona. Isto tako predlagateljprihvaÊa i drugi amandman Odboraza Ustav, Poslovnik i politiËki sustav,

gdje se takoer intervenira nomo-tehniËki, pa se umjesto termina”redak” uvodi termin ”podstavak”. ©tose tiËe samog termina ovog blagdanakoji glasi ”6. sijeËnja Bogojavljanje iliSveta tri kralja”, predlagatelj smatrada je korektno upravo ovaj terminrabiti, jer se on koristi i u Ugovoruizmeu Svete Stolice i RH.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv proveo je raspravu oPrijedlogu zakona o izmjenama idopunama Zakona o blagdanima,spomendanima i neradnim danima uRH, kao matiËno radno tijelo. Odborje podræao prijedlog predlagatelja dase reËeni Zakon donese po hitnompostupku. Nakon rasprave Odbor jejednoglasno predloæio Hrvatskomsaboru da donese Zakon o izmjenamai dopuni Zakona o blagdanima,spomendanima i neradnim danima uRH, uz dvije amandmanske inter-vencije. Prvi amandman odnosi se nasam naziv Zakona, naime, nazivZakona mijenja se i glasi ”Zakon odopuni Zakona o blagdanima, spome-ndanima i neradnim danima u RH”.Obrazloæenje je da s obzirom na to da

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O

BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sveta tri kralja ponovno dræavni

blagdan

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

se reËenim Zakonom predlaæe samodopuna, a ne i izmjene vaæeÊeg Zak-ona, amandmanom se na odgo-varajuÊi naËin utvruje naziv Zakona.Drugi amandman odnosi se na Ëlanak1, koji se mijenja na naËin da se upopis blagdana dodaje i 6. sijeËnja -Bogojavljanje ili Sveta tri kralja, kaojedan od podstavaka stavka 1. Ëlanka1. Obrazloæenje uz ovaj amandman jeda se nomotehniËki ureuje tekst.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo takoerpodupire donoπenje ovoga Zakona i neprotivi se hitnom postupku. Na tekstKonaËnog prijedloga Odbor nemaprimjedaba.

RASPRAVA

Graani oËekuju druge teme u

sabornici

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aagovorio je zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn((IIDDSS)). KritiËki se osvrnuo na trenutaku kojem zastupnici raspravljaju o ovojtemi, jer graani oËekuju da Êe sebaviti æivotnijim temama, da Êepokuπati dati odgovor na pitanje zaπtose u zemlji loπije æivi, a ne da Êe se”upuπtati u promjenu kalendara”.Zastupnik smatra da do ovoga nijetrebalo ni doÊi, pogotovo ne zbogËinjenice da je godine 1996. RHzakljuËila konkordaciju sa SvetomStolicom gdje je jasno definirano kojiÊe se blagdani iz crkvenog kalendaraslaviti u RH. RijeË je o meu-narodnom ugovoru, a oni imajusnagu iznad zakona. Stoga unosili iline unosili Sveta tri kralja u kalendaron bi se i ubuduÊe morao slaviti i naneki naËin obiljeæavati, smatra Kajin.On prihvaÊa ove izmjene zakona kojeneÊe prouzroËiti nove troπkove, ali æeliprimijetiti da jedan neradni danposlodavce prema iskazu Hrvatskegospodarske komore stoji negdje oko50 milijuna ameriËkih dolara, dræavaotprilike gubi joπ toliko, a sada imamodva neradna dana viπe nego πto je tobio sluËaj do 25. 10. 2001. godine,kada je usvojen Zakon o blagdanima,spomendanima i neradnim danima uRH. Naposljetku smatra da lakoÊaizmjena zakona, danas ovog oblagdanima, juËer uredbe o prijevozunafte hrvatskim cestama, samo desti-muliraju potencijalne ulagaËe u RH,a da je tome tako vjerojatnonajrjeËitije potvruje Ëinjenica da su2001. godine strana ulaganja bilamanja no πto su bila 1999. godine.

Za ispravak netoËnog navoda javiose zastupnik IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)).. Rekaoje da je gospodin Kajin rekao da poslo-davci gube za svaki neradni dan 50milijuna dolara, a dræava isto tako, teda je to potpuno netoËno. Jer, nekiposlodavci dobivaju kada drugi nerade, upravo tada uzimaju novac, aturistiËka gospodarstva imaju veÊukorist od neradnoga dana, nego odradnoga. Rekao je da ne treba izlazitis takvim netoËnim podacima, jer nitijedna statistika kod nas nije toËna.

Zastupnik KKaajjiinn ((IIDDSS)) javio se zaispravak netoËnog navoda. Rekao jeda je to podatak Gospodarske komorekojeg je iznio njen predsjednik,gospodin Nadan VidoπeviÊ, a da tonije statistiËki podatak.

Ponekad dobro Ëuti i glas

oporbe

U ime Kluba zastupnika HDZ-agovorio je zastupnik JJuurree RRaaddiiÊÊ((HHDDZZ)). Podsjetio je da je Klub zastu-pnika HDZ-a kod donoπenja vaæeÊegZakona o blagdanima i neradnimdanima upozoravao, prije glasovanja,na Ëinjenicu da je taj Zakon usuprotnosti s vaæeÊim meunarodnimugovorom i da je blagdan Bogo-javljanja ili Sveta tri kralja ukljuËenu taj ugovor kao jedna od normi, te daga nije ispravno ispuπtati iz kalendarablagdana usvajanjem takvog zakona.Rekao je da je ponekad dobro Ëuti iglas oporbe, pogotovo kada je onobrazloæen i utemeljen. Klubzastupnika HDZ-a podræava ovajprijedlog za povratak blagdana Bogo-javljanja ili Sveta tri kralja. ZastupnikRadiÊ osvrnuo se na Ëlanak 2.postojeÊeg zakona, gdje su blagdaniporedani kronoloπkim redom, te jerekao da se u toj kronologiji potkralajedna pogreπka, koja vjerojatnoproizlazi iz nepoznavanja predla-gatelja kada su koji blagdani.Predloæio je da se to sada promijeni.Naime, blagdan Tijelovo nikada nemoæe biti prije 1. svibnja.

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorio je zastupnik IIvvoo ©©kkrraabbaalloo((HHSSLLSS)). Rekao je da zastupnici HSLS-a podræavaju Prijedlog zakona, jersmatraju da je to Ëin ispravka,potreban da bi se usuglasili s vaæeÊimmeunarodnim ugovorom. Gospodin©krabalo je miπljenja da se usu-glaπavanje izmeu zakona i meuna-rodnog ugovora moglo obaviti na dvanaËina. Ili ovakvom dopunom zakonaili dopunom, odnosno aneksom

meunarodnog ugovora. Naime, umeunarodnom ugovoru postojeSveta tri kralja, ali ne postoji Tijelovo,pa se mogao donijeti aneks da seTijelovo ukljuËi u Ugovor, a ugovoronda samom Ëinjenicom da jemeunarodni ugovor i da je iznadzakona vrijedi i ovdje. Ali isto takodopuπta moguÊnost da je moæda boljeto uËiniti u zakonu, jer je tako jasnijeza sve one koji zakon provode.Osvrnuo se i na primjedbu gospodinaKajina i prijedlog gospodina RadiÊa.Naime, gospodin Kajin je govorio oTijelovu po Julijanskom kalendaru, io pravima onih koji ga slave po tomkalendaru, misleÊi vjerojatno napravoslavce. No, kako kaæe gospodin©krabalo, Tijelovo je praznik koji jesluæbeno u Crkvu uveden u ovomstoljeÊu, a u KatoliËkoj crkvi se slaviveÊ duæi broj stoljeÊa, ali nesluæbeno.Meutim, on nije postojao u vrijemedok je Crkva bila jedinstvena, tako dato nije praznik koji imaju objenajbrojnije krπÊanske crkve. ©to sepak prijedloga gospodina RadiÊa tiËe,on je kalendarski logiËan i gospodin©krabalo nema niπta protiv da seunese. Tijelovo doista ne moæe bitiprije sv. Josipa Radnika, ili blagdanarada, 1. svibnja. Podsjetio je da je iprije upozoravao da se ne dira uvjerske praznike, jer su predmetmeunarodnih ugovora, naroËito sKatoliËkom crkvom. Meutim, kadase to veÊ napravilo, onda je u redu dase sada po hitnom postupku to iispravi.

Dobar povod da si zastupnici

izreknu opomenu

U ime Kluba zastupnika LS-a govo-rio je zastupnik dr.sc. ZZllaattkkoo KKrraammaa--rriiÊÊ ((LLSS)). Rekao je da Klub zastupnikaLS-a smatra da je ovaj Prijedlogzakona dobar povod da zastupnicisami sebi izreknu opomenu, te daSabor bude pravo predstavniËko tijelo,koje Êe unijeti duh stabilnosti upriliËno uzburkane druπtvene odnose.Apelirao je na analitiËnost, da se svakiput dva, tri puta razmisli prije negoπto se krene s odreenim rjeπenjem naizglasavanje i usvajanje. ”Treba oslu-πkivati glas naroda koji nikako nemoæe biti zadovoljan πto se poneki putdobije dojam da se u Parlamenturaspravlja o manje vaænim ili posvenebitnim stvarima, a oËito suproblemi negdje drugdje”, rekao jezastupnik. U svakom sluËaju prihva-Êaju ovu dopunu, jer kao legalistimoraju poπtivati meunarodne ugo-vore.

BROJ

324

40

IHS21. II. 2002.

BLAGDANI

Tada se u ime predlagatelja javiogospodin LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ ((HHSSSS)).Osvrnuo se na prigovor gospodinaRadiÊa koji je govorio u ime Klubazastupnika HDZ-a, te rekao da je onpotpuno u pravu, kada je primijetioda redoslijed blagdana nije toËan.Zastupnik TrconiÊ smatra da je tozapravo lektorski posao, pa zato Ëak ikada ne bi bilo amandmana, bilo bikorektno da se tu lektorskiintervenira. U sluËaju da Klub zastu-pnika HDZ-a podnese amandman,predlagatelj Êe ga podræati, rekao jegospodin TrconiÊ.

U ime Kluba zastupnika HSS-agovorila je zastupnica LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ((HHSSSS)). Rekla je da se uistinu dogodilajedna omaπka, te da je Zakon razliËitod Ugovora koji je zakljuËen izmeuSvete Stolice i RH. Odmah nakonizglasavanja izmjena i dopuna Zakonapojavila se ta dilema, a koja zapravo inije bila dilema u krugovimapravnika, jer svima je bilo jasno daako je Zakon razliËit od meu-narodnog ugovora, tada se primje-njuje meunarodni ugovor. Meutim,da bi se otklonila ta dilema uhrvatskom narodu predloæene su oveizmjene, odnosno dopuna Zakona oblagdanima. Rekla je da se rjeπenjemoglo naÊi na viπe naËina, izmeuostalog i zakljuËenjem aneksa nameunarodni ugovor, πto je rekaogospodin ©krabalo. Meutim, zastu-pnici HSS-a smatraju da ne trebazadirati u zakljuËene ugovore izmeuSvete Stolice i Hrvatske i smatrajudaleko praktiËnijim rjeπenjem da se tarazliËitost otkloni dopunom zakona, aisto tako tom dopunom otklanja seeventualni nesporazum izmeu dvijudræava. PrihvaÊa prijedlog kolegeRadiÊa i smatra da se radi o lektorskojpogreπci, koju je moguÊe lektorski iotkloniti, ukoliko Klub zastupnikaHDZ-a ne podnese amandman.

U pojedinaËnoj raspravi prvi jegovorio zastupnik IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)).Po njegovu miπljenju dogodila sejedna velika povijesna omaπka. Nave-deno je da je 25. lipanj Dandræavnosti, a 8. listopad Danneovisnosti. ”Mi smo donijeli, progla-sili naπu dræavnu neovisnost 25.lipnja. Postavlja se pitanje πto smo biliu meuvremenu ako je 8. listopadaDan neovisnosti? To je povijesnaneistina i blamaæa ovom Saboru. Jasam sklon da je to moæda bila omaπka.Ne bi htio prihvatiti da je bilazluradost, meutim, mala skepsa umeni ipak je o zluradosti, jer pojedinciu ovoj vlasti htjeli su promijeniti sve,

pa i povijest i zato su mijenjali ovedane koji su opÊenito prihvaÊeni, adatum 25. lipanj je i povijesno jediniispravan da bude Dan neovisnosti.Plediram da ispravimo tu velikunepravdu i netoËnost”, rekao jezastupnik Milas.

Zastupnik MMllaaddeenn GGooddeekk ((HHSSLLSS))javio se s poslovniËkom primjedbom.Rekao je predsjedavajuÊem da onoËigledno dopuπta da kolega Milasgovori o neËemu πto nije tema ovetoËke dnevnog reda.

Tada se zastupnik IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ))javio za ispravak netoËnog navoda.Rekao je da nije istina da je dozvoljenogovoriti samo o onome πto piπe uZakonu. ”Kada se mijenja Zakon ondaje dozvoljeno govoriti o svemu πto tajili sliËan Zakon predvia. DapaËe,nema ograniËenja u govoru”.

Tada je rijeË uzela zastupnicaJJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)). Podsjetila jeda se nakon promjene vlasti 3. sije-Ënja 2000. godine u sabornici dvaputa raspravljalo o promjeni Ustava,da je promijenjen naziv Sabora, da jeukinut Æupanijski dom, a da se u trinavrata raspravljalo o blagdanima.Podsjetila je na zadnju raspravu oZakonu o blagdanima, odnosno izmje-ni Zakona o blagdanima i na reakcijegraana, poreznih obveznika na turaspravu. Graani su bili revoltiranitemom o kojoj zastupnici raspravljajuu Saboru. I ona takoer æeli upozoritina nepotrebnu raspravu u listopadu,koja se mogla, da je bilo viπemudrosti, izbjeÊi. Smatra da bi zastu-pnici trebali raspravljati o nekimdrugim temama, o nezaposlenosti, osteËajevima poduzeÊa, o demografskojpustoπi u RH, o tome da u Hrvatskojumire dva puta viπe novoroenËadinego u zemljama Europske unije itd.Umjesto toga zastupnici veÊ treÊi putraspravljaju o blagdanima, a uPrijedlogu obrazloæenja za donoπenjeovoga Zakona upozorava se da je tovaæno zbog meunarodnog ugledaRH, jer se moraju poπtovati meuna-rodne obveze. ”To je dakako, istinakoju ja apsolutno prihvaÊam i nuænoje napraviti ovu izmjenu. Meutim,mislim da je ova rasprava mogla bitiizbjegnuta, da se posluπao glas oporbeonda kada smo glasovali o ovomZakonu ujesen”, bila je kritiËna zastu-pnica Kosor.

Ponekad studenti viπe znaju od

zastupnika

RijeË je uzeo zastupnik VVllaaddiimmiirr©©eekkss ((HHDDZZ)). Rekao je da vjeruje danema studenta prava prve godine koji

ne zna elementarnu Ëinjenicu, zapi-sanu u Ëlanku 140. Ustava dameunarodni ugovori, koje je jednadræava sklopila s drugom, koji suratificirani u parlamentima, Ëine diounutraπnjega pravnog poretka i da supo pravnoj snazi iznad zakona. Pita-nje je zaπto se onda ovakva pogreπkadogaa u Parlamentu, a zastupnici izHDZ-a upozorili su prilikom dono-πenja izmjena i dopune Zakona oblagdanima, spomendanima i nera-dnim danima u RH, da je u Ugovoruizmeu RH i Svete Stolice uglavljenoda su Sveta tri kralja blagdan i da sene moæe zakonom mijenjati meu-narodni ugovor. No, zastupnik ©eksprihvaÊa da se sada otkloni ovapogreπka. Naglasio je da je, u svakomsluËaju, ta odredba u izmjeni Zakonakojom su Sveta tri kralja odnosnoBogojavljanje bili izuzeti, pravnoniπtavna, pa se sada ova dopuna idonosi samo iz politiËkih razloga.

RijeË je uzeo zastupnik AAnnttee BBeelljjoo((HHDDZZ)). Æelio je istaknuti da je svrhadonoπenja Zakona o blagdanima bilaukidanje 30. svibnja kao Dana hrvat-ske dræavnosti, pa se i dogodila ovaomaπka, jer nije dovoljno paænjeposveÊeno crkvenim blagdanima. No,kako je istaknuo zastupnik, dogodilase omaπka unatoË upozorenjima Klu-ba zastupnika HDZ-a. ”U tomnastojanju ”detumanizacije” Hrvat-ske, kao πto je ukidanje Æupanijskogdoma, mijenjanje imena Sabora imijenjanje Ustava dva puta, radi sezapravo o mijenjanju onoga πto je biloustaljeno i opÊeprihvaÊeno od naroda,i Ëinjenica je da sada govorim u imeiseljeniπtva”, rekao je Beljo. Na krajuje izrazio nadu da Êe doÊi do joπ jednepromjene zakona, uskoro, ”i da Êe sestvari ponovno poËeti vraÊati na onogdje su bile”, a πto se tiËe vraÊanjablagdana Sveta tri kralja u Zakon,gospodin Beljo je suglasan s ovomdopunom.

TTaaddaa jjee pprreeddssjjeeddaavvaajjuuÊÊii zzaakklljjuuËËiioorraasspprraavvuu.. PPrreeddllaaggaatteelljj jjee pprriihhvvaattiioooobbaa aammaannddmmaannaa OOddbboorraa zzaa UUssttaavv,,PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv.. TTaaddaa sseepprriissttuuppiilloo ggllaassoovvaannjjuu oo KKoonnaaËËnnoommpprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnii ZZaakkoonnaa oo bbllaaggddaanniimmaa,, ssppoommee--nnddaanniimmaa ii nneerraaddnniimm ddaanniimmaa uuRReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojj,, kkoojjeegg ssuuzzaassttuuppnniiccii ddoonniijjeellii vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa((9955 ggllaassaa ””zzaa”” ii 33 ssuuzzddrrææaannaa)),, uu tteekkssttuukkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj zzaajjee--ddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaanniimmaa..

SS..FF..

BROJ

324

41

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaaddoonniioo NNaacciioonnaallnnuu ssttrraatteeggiijjuu zzaaππttiitteeookkoolliiππaa ss NNaaccrrttoomm ppllaannaa ddjjeelloovvaannjjaa..DDookkuummeenntt,, kkaaoo pprrvvoo,, ddeeffiinniirraa ssttaannjjaannaa ssvvaakkoomm ppooddrruuËËjjuu ookkoolliiππaa,, ppoottoommcciilljjeevvee kkoojjii ssuu ooddrreeeennii pprrooggrraammiimmaaEEuurrooppsskkee uunniijjee,, mmjjeerree kkoojjee ttrreebbaappoodduuzzeettii ddaa bbii ssee ttii cciilljjeevvii oossttvvaarriillii tteeiinnssttiittuucciijjee kkoojjee ssuu zzaadduuææeennee zzaapprroovveeddbbuu ttiihh mmjjeerraa.. UUjjeeddnnoo jjee ddoonneesseennii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm jjee oovvllaaππtteennaa SSttrruuËËnnaasslluuææbbaa HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa ddaa,, uussuurraaddnnjjii ss pprreeddllaaggaatteelljjeemm,, oobbaavviirreeddaakkcciijjuu tteekkssttaa NNaacciioonnaallnnee ssttrraatteeggiijjeezzaaππttiittee ookkoolliiππaa pprriijjee oobbjjaavvee uu””NNaarrooddnniimm nnoovviinnaammaa””.. PPrroojjeekktt ssuuiizzrraaddiillii MMiinniissttaarrssttvvoo zzaaππttiittee ookkoolliiππaa iipprroossttoorrnnoogg uurreeeennjjaa ii VVllaaddiinn UUrreedd zzaassttrraatteeggiijjuu rraazzvvoojjaa RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee,, aa pprreeddllaaggaatteelljj jjee bbiillaa VVllaaddaa..

O PRIJEDLOGU

U prikazu predloæenog dokumentaposluæili smo se uvodnim izlaganjemministra zaπtite okoliπa i prostornogureenja BBooææee KKoovvaaËËeevviiÊÊaa..

Rekao je kako je dokument koji senalazi pred zastupnicima kompozicijaakata koje su izradili Ministarstvozaπtite okoliπa i prostornog ureenjate Vladin Ured za strategiju razvitkaRepublike Hrvatske. Taj strateπkidokument je u potpunosti izraen uskladu s Petim i veÊim dijelom sa©estim akcijskim programom zaπtiteokoliπa Europske unije. Proπao jenajπiru moguÊu raspravu i nakontoga nije bilo ozbiljnijih primjedabana njegovu struËnu razinu. Pojasnioje dalje da se u predloæenoj Naci-onalnoj strategiji zaπtite okoliπanajprije opisuje stanje na svakompodruËju okoliπa, potom se definirajuciljevi koji su odreeni navedenimakcijskim programima Europskeunije. Definirane su takoer mjerekoje treba poduzeti da bi se ti ciljevi

ostvarili te su definirane institucijekoje su zaduæene za provedbu tihmjera. Na kraju, kaæe ministarKovaËeviÊ, napravljen je okvirniizraËun vrijednosti investicija koje unarednih deset godina moraju bitirealizirane kako bi se postigli svizadani ciljevi. Taj iznos je otprilikedeset milijardi dolara. NajveÊi dio tihinvesticija treba se ostvariti nalokalnoj razini sredstvima jedinicalokalne samouprave ili komunalnihpoduzeÊa, dok Êe samo manji dio iÊina teret Dræavnog proraËuna. Ista-knuo je da su dva kljuËna prioritetana podruËju zaπtite okoliπa zbri-njavanje otpada i zbrinjavanje otpa-dnih voda i na njih Êe biti utroπenodvije treÊine ukupno predvienihsredstava za investiranje na podruËjuzaπtite okoliπa. ©to se tog podruËjatiËe, dodao je kako tu zaostajemo zaveÊinom europskih tranzicijskihzemalja. Predloæeni dokument nazvaoje zadaÊom koja proizlazi iz aran-æmana s Europskom unijom i nje-govim prihvaÊanjem odnosno dono-πenjem trebaju se provesti iodgovarajuÊe zakonske promjene kojeproizlaze iz Strategije, ali i Ugovora osuradnji i pridruæivanju s Europskomunijom.

RADNA TIJELA

Donoπenje Nacionalne strategijezaπtite okoliπa, s Prijedlogom naci-onalnog plana djelovanja podræali suooddbboorrii zzaa ttuurriizzaamm,, zzaa pprroossttoorrnnoouurreeeennjjee ii zzaaππttiittuu ookkoolliiππaa te zzaappoolljjoopprriivvrreedduu ii ππuummaarrssttvvoo..

OOddbboorr zzaa ttuurriizzaamm ujedno je predlo-æio da se u odlomku 4.1.4. - Turizam ipododlomku 4.1.4.4. - Ciljevi i mjerebriπe smjernica u alineji sedam kojaglasi: ”TuristiËki kapital opteretiti iravnomjerno sa svim ulaganjimaprijeko potrebnim za poboljπanje

infrastrukture i ekoloπke zaπtite..Odbor takoer smatra da bi uodlomku 6.3., pododlomku 6.6.3.2.trebalo brisati mjeru: ”Uvoenjeposebne naknade za program zaπtiteokoliπa gospodarskim subjektima uturistiËkoj djelatnosti”.

OOddbboorr zzaa pprroossttoorrnnoo uurreeeennjjee iizzaaππttiittuu ookkoolliiππaa podnio je amandman.Miπljenje da bi u Republici Hrvatskojtrebalo ustrojiti jedno nezavisnoregulatorno tijelo za cjelokupnuproblematiku zaπtite od zraËenja ucilju postizanja visoke razine sigur-nosti. Stoga predlaæe da se u poglavlju”Upravljanje rizicima: nuklearnenesreÊe i zaπtita od zraËenja briπetekst: ”ili u Ministarstvu zaπtiteokoliπa i prostornog ureenja, kako jeto ureeno u nekim europskim ze-mljama”. Odbor je ujedno predloæio idonoπenje zakljuËka kojim bi seovlastila StruËna sluæba Hrvatskogsabora da u suradnji s predlagateljemobavi redakciju teksta Nacionalnestrategije zaπtite okoliπa prije objaveu ”Narodnim novinama”.

RASPRAVA

Zastupnike je uvodno, kako smo veÊrekli, s predloæenom Nacionalnomstrategijom zaπtite okoliπa i prijed-logom nacionalnog plana djelovanjaupoznao ministar zaπtite okoliπa iprostornog ureenja BBooææoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ..

Potom je u ime Odbora za turizamgovorio njegov potpredsjednik ÆÆeelljjkkooPPaavvlliicc.. Iznio je stajaliπte kako je tzv.primarni prostor zahvaljujuÊi kakvoÊisvojih prirodnih vrijednosti temeljniresurs turistiËke ponude te bezsumnje predstavlja najveÊu uspo-rednu prednost Hrvatske na meu-narodnom turistiËkom træiπtu. Zatimje rekao da se brojni oblicineracionalnog koriπtenja prostorazbog stihijskog razvoja mogu cijelom

BROJ

324

42

PRIJEDLOG NACIONALNE STRATEGIJE ZA©TITE OKOLI©A S PRIJEDLOGOM

NACIONALNOG PLANA DJELOVANJA

Prioriteti - zbrinjavanje otpada i

otpadnih voda

IHS21. II. 2002.

ZA©TITA OKOLI©A

proteklom razdoblju pripisati neu-sklaenostima gospodarskoga i pros-tornog planiranja uopÊe, a naroËito u

fazi realizacije. Dodao je kako velikabespravna izgradnja u podruËju tzv.sekundarnog stanovanja (kuÊe zaodmor i sl.) kao i nezakonito zau-zimanje obale umanjuje resursnitemelj hrvatskog turizma. Smatrastoga nuænim πto hitnije utvrditiresursnu osnovu hrvatskog turizma iodrediti prihvatni potencijal priobalja.Konstatirao je tada da Odbor zaturizam podræava donoπenje ovestrategije.

Potpredsjednica Odbora zaprostorno ureenje i zaπtitu okoliπaVVeessnnaa PPooddlliippeecc je u ime svog Odborarekla da podræava donoπenje oveStrategije. Rekla je da se tu radi oizuzetno znaËajnom dokumentu jer senjime dugoroËno ureuju ciljeviupravljanja okoliπem na dræavnojrazini te se na temelju ocjenepostojeÊeg stanja utvruju pojedi-naËne mjere za ostvarenje posta-vljenih ciljeva. Posebno zadovoljstvoizrazila je stoga πto su u Strategiji kaodræavni prioriteti visoko rangiranapitanja zbrinjavanja svih otpada iproËiπÊavanja otpadnih voda. Odprimjedaba je istaknula nedovoljnunaglaπenost prioriteta specifiËnih zaodreena podruËja, a isto tako nedo-staje i dugoroËno odreenje u odnosuna nuklearne elektrane.

Nije pet do dvanaest nego

dvanaest i pet

Za rijeË se, zatim, u ime Klubazastupnika HSLS-a, javila DDoorriiccaaNNiikkoolliiÊÊ ((HHSSLLSS)).. Smatra da dokumentkoji se nalazi pred zastupnicima neizgleda kao akt Sabora, nego radnimaterijal skupljen od struËnjaka.Rekla je da Êe se ipak osvrnuti nasadræaj umjesto na izgled oveStrategije koju Êe Klub zastupnika

HSLS-a podræati, buduÊi da stanje uHrvatskoj glede okoliπa nije pet dodvanaest nego dvanaest i pet.Konstatirala je da se stoga viπe nemoæe Ëekati i voditi ponovne raspravekoje Êe samo odugovlaËiti procese ukojima zaostajemo. Trenutno jenajviπe zabrinjava to πto u Hrvatskojvlada potpuna nekoordiniranost kom-plementarnog sektora vodnog, ener-getskog, poljoprivrednog i urba-nistiËkog sustava u postizanjuintegralnih rjeπenja glede okoliπa. Zatakvo stanje najodgovornijim dræiVladu i Ministarstvo zaπtite okoliπa iprostornog ureenja. Naæalost, kaæe,u ovoj Strategiji samo se na stranici7. konstatira da je u Zagrebu u tijekuprojekt za izgradnju srediπnjeg ure-aja za proËiπÊavanje voda. Kritiku jeuputila i planiranju izgradnja prome-tnica, mostova i luka u blizinisadaπnjih ili buduÊih vodocrpiliπta.Dræi dalje kako se raspolaæe s ogro-mnom koliËinom otpada konstatiravπida bi se to moglo iskoristiti kaobesplatno gorivo. Smatra dalje da se,oko ove problematike, nedovoljnoiskoriπtavaju domaÊi struËnjaci i dajuse koncesije stranim firmama s Ëimese do sada nismo snaπli, spomenuvπi igospodina RadiÊa. Upitala je, znaËi lito da ne vjerujemo domaÊim stru-Ënjacima? Zamjerila je predlagateljuπto u predloæenom dokumentu nemaniπta o obvezama koje RepublikaHrvatska ima spram Nuklearneelektrane u Krπkom. Na krajuizlaganja joπ se jednom osvrnula nanuænost aktiviranja domaÊih stru-Ënjaka koji su i izradili Nacionalnustrategiju zaπtite okoliπa.

Za ispravak netoËnog navoda javiose JJuurree RRaaddiiÊÊ ((HHDDZZ)).. Pojasnio je danaπe struËnjake dræi i boljima negoπto su to strani, dodavπi kako smatrada je ga NikoliÊ pomijeπala dvijestvari. Tvrdi da davanje koncesijestranim firmama nije niπta drugonego dovlaËenje stranog kapitala uHrvatsku.

Ova Strategija je veliki uspjeh

Usvajanje Nacionalne strategijezaπtite okoliπa i nacionalnog planadjelovanja u Vladi i upuÊivanje togdokumenta u saborsku proceduruKlub zastupnika HSS-a ocjenjujevelikom uspjehom, rekla je u imeKluba MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)).. Smatrada Êe se donoπenjem te Strategijestvoriti pretpostavke za cjelovito isustavno upravljanje okoliπem narazini dræave i lokalne samouprave,

dok Êe se gospodarstvu osiguratipretpostavke da participira u reali-zaciji programa i ciljeva za smanjenjei sprjeËavanje oneËiπÊenja okoliπa.Dodala je kako Êe Strategija daljedoprinijeti rjeπavanju pitanja zaπtitezraka, voda, mora, tla, postupanju skomunalnim tehnoloπkim i opasnimotpadom te intervencijama kod izne-nadnih oneËiπÊenja okoliπa. Vjerujeda Êe predloæena Strategija potaknutina konkretne aktivnosti kako sku-pine tako i pojedince. Zaloæila sepotom za davanje veÊih ovlasti inspe-kcijskim sluæbama u smislu izricanjakazni prilikom oneËiπÊenja. Naglasilaje da Klub zastupnika HSS-a podræavanastojanja da Hrvatska bude zemlja saπto manje genetski promijenjenihorganizama te da se πto hitnije doneseZakon o zabrani GMO-a. Miπljenja jeda bi zanemarivanje provoenja mjerazaπtite okoliπa uskoro moglo ozbiljnougroziti vaæna gospodarska podruËjakao πto su turizam i poljoprivreda. Tuje ukazala na, kako kaæe, joπ uvijeknedovoljno prepoznatu prednostHrvatske za razvoj eko-poljoprivrede ieko-turizma. Kako bi se rijeπili brojnipostojeÊi problemi te osiguralo da senajkritiËniji problemi ne ponavljajupolitika zaπtite okoliπa u Hrvatskojtreba staviti naglasak na preventivu,zakljuËila je zastupnica. Posebnozadovoljstvo iskazala je glede sveo-buhvatnosti javne rasprave kroz kojuje proπao ovaj dokument. Ulaganje uokoliπ je nuæno, kao i strateπko upra-vljanje istim, jer Hrvatska je malazemlja vrijednog okoliπa u kojemmora traæiti svoju πansu, rekla je gaPetir, dodavπi kako Êe Klub zastu-pnika HSS-a podræati donoπenje oveStrategije i nacionalnog planadjelovanja.

Dobra osnovica za buduÊnost

U ime Kluba zastupnika HDZ-aMMaarriinnaa MMaattuulloovviiÊÊ--DDrrooppuulliiÊÊ ((HHDDZZ)) jerekla da Êe govoriti na malo drugaËijinaËin od svojih prethodnica. Smatrada je gospoa Petir, buduÊi da je kaoglasnogovornica Ministarstva pro-stornog ureenja i zaπtite okoliπa,govorila zapravo u ime svog Mini-starstva, πto znaËi da ova studija morabiti predivna i ne moæe biti ljepπa.Nacionalnu strategiju zaπtite okoliπai nacionalni plan djelovanja nazvala jedobrom osnovicom za buduÊnost te jepohvalila to πto je otvorena za uklju-Ëivanje novih projekata i prijedlogakao i to πto se ciljevi zaπtite okoliπaæele uskladiti s dugoroËnim nacio-

BROJ

324

43

Radi se o izuzetno znaËajnomdokumentu jer se njimedugoroËno ureuju ciljeviupravljanja okoliπem nadræavnoj razini te se natemelju ocjene postojeÊegstanja utvruju pojedinaËnemjere za ostvarenjepostavljenih ciljeva.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

nalnim, socijalnim i ekonomskiminteresima. Dodala je kako predloæendokument nije idealan, ali je boljeprihvatiti ga ovakvog nego Ëekati izmjeseca u mjesec nove rasprave i noveprijedloge. Dræi da bi prioritetetrebalo utvrditi izmeu podruËja zbograzliËitosti u pojedinim æupanijama,gradovima i opÊinama u skladu saStrategijom prostornog ureenjaRepublike Hrvatske i potrebama imoguÊnostima pojedinih dijelovaHrvatske. Kao najveÊi problemrazdoblja koje slijedi istaknula jeosiguranje financijskih sredstava, jerpredloæene mjere, kaæe, iziskujuogromna sredstva kojih nema bezobzira na kojoj razini se ona osi-guravaju. Predvieni izvori su dobri,ali i nedostatni, zakljuËila je zastu-pnica. Predloæila je da bi kao prvotrebalo, nakon usvajanja ove Stra-tegije, hitno izraditi æupanijskestrategije i operativne programekojima Êe biti moguÊe propisatikratkoroËne i dugoroËne mjere iprioritete. Kao drugo, predloæila jeosnivanje Fonda za zaπtitu okoliπa ukojem Êe se objedinjavati sva sredstvakoja se izdvajaju za te svrhe. Kada susredstva koncentrirana na jednommjestu puno se viπe moæe napraviti,smatra ga MatuloviÊ-DropuliÊ. Dræida je potom nuæno pratiti provedbuStrategije, nadopunjavati je novimsaznanjima i prijedlozima te ojaËatiinspekcijsku sluæbu. Na kraju jedodala da Êe Klub zastupnika HDZ-apodræati donoπenje predloæenogdokumenta.

Za ispravak netoËnog navoda javilase MMaarriijjaannaa PPeettiirr ((HHSSSS)).. Objasnila jeda je legalno izabrana zastupnicaHrvatskog sabora i da je govorila uime Kluba zastupnika HSS-a, a ne uime Ministarstva prostornog ureenjai zaπtite okoliπa.

Ovo je jedan od najboljih materijalakoji je stigao pred saborske zastu-pnike i Klub zastupnika SDP-apodræat Êe donoπenje Nacionalnestrategije zaπtite okoliπa s Nacio-nalnim planom djelovanja, rekla je uime Kluba VVeessnnaa PPooddlliippeecc ((SSDDPP))..

Dodala je kako dræi nuænim usvajanjete Strategije, jer je to naËin na koji seHrvatska ukljuËuje u dio razvijenogsvijeta koji usvaja i provodi standardeiz podruËja zaπtite okoliπa kao diocivilizacijske tekovine. Rekla je da jeStrategija polaziπna toËka koja jenuæna da bi se ispunile svepretpostavke u odnosu na okoliπ okojem Sabor odluËuje u skladu sUstavom. Konstatirala je dalje da taStrategija na osnovi naËela odræivograzvoja nuæno traæi uvoenjeeuropskih standarda i kriterija zaπtiteokoliπa angaæiranjem sveukupnihresursa na duæi rok uz preciznoplaniranje Programa ciljeva i mjera zasvaki pojedini sektor polazeÊi odunapreenja postojeÊeg stanja okoliπau Hrvatskoj. Smatra da Strategijaukazuje na to da je zakazao sustavzaπtite okoliπa πto potkrepljujeËinjenica da je tek 2000. godine onodignuto na razinu ministarstva. To,kaæe, podrazumijeva i usklaujezakonsku regulativu dosljednu pri-mjenu usvojenih normi, dosljednokaænjavanje onih koji se ogluπe nanjih i objedinjavanje funkcija vaænihza zaπtitu okoliπa. Upravo zbognavedenog predlaæemo da se osnujeAgencija za odræiv razvoj i Ekoloπkifond za uspostavu monitoringa jedin-stvenog informacijskog sustava uzobvezno nuæno osposobljavanje kadro-va, rekla je zastupnica. Konstatiralaje da Strategija dobro postavlja njendugoroËni cilj i naËine na koji gapostiÊi, a to je ravnopravna suradnjasvih zainteresiranih sudionika uzaπtiti okoliπa, podizanje rasta svijestio vaænosti okoliπa te sudjelovanje unjegovom oËuvanju. Usvajanjem teStrategije, smatra zastupnica, Hrvat-ska Êe se u zadnji Ëas prikljuËitiostalim europskim tranzicijskimdræavama koje su takav plan veÊdonijele, a to predstavlja pretpostavkuza meunarodnu tehniËku i finan-cijsku pomoÊ pri zaπtiti okoliπa.Dodala je kako Klub zastupnika SDP-a prihvaÊa stavove da je djelotvornupolitiku zaπtite okoliπa moguÊeprovesti jedino ako su svi partneriaktivno u to ukljuËeni, πto se posebnomisli na lokalnu razinu. Miπljenja jeda Êe se donoπenjem predloæenogmaterijala stvoriti pretpostavke da sezaπtita okoliπa ugradi u sve relativnesegmente dræavne politike na svimrazinama i postane osnova gospo-darskog razvitka Hrvatske. ZakljuËilaje na kraju izlaganja joπ jednom da ÊeKlub zastupnika SDP-a dati svoj glasu prilog tome.

Ekologija je najËiπÊi

nacionalizam

Ekologija je izuzetno bitna zaHrvatsku i njezin razvoj, rekao je uime Kluba zastupnika HSP-HKDU-adr. sc. TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)).. Istaknuo jeda njegov Klub ovom pitanju poklanjaveliku pozornost jer je, kaæe, ekologijadanas najËiπÊi nacionalizam. RijeË je,pojaπnjava, o zaπtiti prirodne kultur-no-povijesne baπtine i tome svatko uSaboru mora posvetiti najveÊupozornost. Smatra da mora postojatiËvrsta veza izmeu ekologije i gospo-darstva koja bi se oËitovala preko vezeekologije i industrije, energetike,turizma, prometa i poljoprivrede. Dræidalje kako je nuæno da Hrvatska imajasno propisane uvjete za ulazmultinacionalnih kompanija, gledeekoloπkih standarda. Naglasio je i toda bi se naπa zemlja morala okrenutitehnologijama koje su ekoloπkipodobne te navesti u predloæenojStrategiji zabranu smjeπtaja iskladiπtenja nuklearnog otpada.Dodao je kako je bolje ne spominjatikakvi deponiji te vrste postoje uHrvatskoj πto je, kaæe, na razinizemalja treÊeg svijeta, a ne dræavekoja misli prihvatiti standardeEuropske unije u svezi s ekologijom.Kao nuænim istaknuo je i zaπtituJadrana koja se mora vidjeti kroz radMinistarstva vanjskih poslova. Potre-bnim dræi i jasno propisane kriterijeodlaganja otpada opÊenito. Smatratakoer da bi u Strategiji trebaloposebno naglasiti vaænost znanosti uoËuvanju okoliπa te apostrofiratiulogu jedinica lokalne samouprave.ZakljuËio je da Klub zastupnika HSP-HKDU-a pozdravlja predloæeni doku-ment uz prijedlog da se onim πto jeiznio taj dokument nadopuni te da seoko svega joπ jednom provede javnarasprava. Klub je predloæio i dono-πenje odreenih zakljuËaka. Kao prvona podruËju Republike Hrvatskezabranjuje se zbrinjavanje otpadanastalog dekomisijom nuklearnihelektrana. Zatim, zaduæuje se Mini-starstvo vanjskih poslova RH da usklopu djelatnosti na promicanjuKonvencije UN-a o neπirenju nukle-arnog oruæja pokrene inicijativu oproglaπenju Jadranskog mora zonomzabranjenom za nuklearno oruæje.Prijedlog treÊeg zakljuËka zaduæio biVladu da u roku od 60 dana izradi idostavi Hrvatskom saboru Prijedlogzakona o zabrani genetski modi-ficirane hrane i poljoprivrednih proi-

BROJ

324

44

Nuæno je usvajanje oveStrategije, jer je to naËin nakoji se Hrvatska ukljuËuje udio razvijenog svijeta kojiusvaja i provodi standarde izpodruËja zaπtite okoliπa kaodio civilizacijske tekovine.

IHS21. II. 2002.

ZA©TITA OKOLI©A

zvoda u RH. Zadnji prijedlog odnosiose na zaduæenje Ministarstva zaπtiteokoliπa i prostornog ureenja da uroku od 6 mjeseci izradi novuzakonsku regulativu u svezi sodlagaliπtima otpada te u svezi sazaπtitom od neionizirajuÊeg zraËenja.

NetoËni navod ispravio je dr. sc.ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ ((SSDDPP)), rekavπi danijedna Hrvatska Vlada nije imalaplanove o uvozu visokoradioaktivnogotpada iz Nuklearne elektrane Krπko.

VeÊ dugo nisam u rukama imaotako dobro sroËen, moderan, vrlostruËan, pregledan i jasan materijal,

rekao je PPeettaarr ÆÆiittnniikk ((HHSSSS)).. Meutim,dodao je, ako æelimo uspjeπno reali-zirati ovu Strategiju, moramo mije-njati svoj pogled na svijet, svoje πtetnenavike i imati osjeÊaj odgovornosti.Smatra kako se mogu donositisavrπeni zakoni i izvrsne strategije,ali dok nam je u svakom πumarkudivlji deponij smeÊa, dok su namrijeke i potoci zagaeni ogromnimkoliËinama nerazgradljivog otpada, aiz luka ronioci izvlaËe stare auto-gume uspjeha nema. Dræi da imamosreÊu πto smo oaza Ëiste prirode uEuropi, ali, kaæe, mi kakvi jesmoradimo na tome da se na tom planuizjednaËimo s Europom. Predloæio jeosnivanje eko-patrola kojima bi sedale πiroke ovlasti od mandatnogkaænjavanja do kaznenih prijava, teuvoenje eko-subota kada bi graanidobrovoljno Ëistili svoj okoliπ.Osvrnuo se potom na dio Strategijekoji govori o obvezi Hrvatske gledezbrinjavanja radioaktivnog otpada izNE Krπko. Naglasio je da su po tompitanju veÊ provedeni pripremni rado-vi, a izbor lokacije pao je na Trgovskugoru. Upitao je, moramo li zaista miprimiti taj otpad na jednu πumovitugoru s izvorima pitke vode? ZakljuËioje potom da na realizaciji predloæeneStrategije treba poËeti intenzivnoraditi veÊ od sutra, jer ako Êemo idalje æmiriti na jedno oko i govoriti”brigo moja prei na drugoga” nemanam spasa.

Svoju podrπku Nacionalnoj Stra-tegiji zaπtite okoliπa s Prijedlogomnacionalnog plana djelovanja dala je iJJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) nazvavπi jejako dobrom. Smatra da je jedan od

prvih koraka davanje veÊe vaænosti,aktivnosti i pozornosti saborskomOdboru za prostorno ureenje izaπtitu okoliπa kojeg dræi matiËnimtijelom glede ovog dokumenta. Potomse osvrnula na prijedlog da se ukineDræavna uprava za vode. Smatra toloπim te je apelirala na ministraKovaËeviÊa da do toga ne doe.Upitala je πto s otpadom s podruËjakoja su bila zahvaÊena agresijom,odnosno kamo se on deponira.NaznaËila je i problem mina πto dræida je takoer ekoloπki problem. Dalaje punu podrπku ministarstvu kada jeu pitanju donoπenje Zakona ogenetski modificiranim organizmimate je upitala kada bi se on mogao naÊiu Saboru. Najvaænijom zadaÊom Mini-starstva zaπtite okoliπa i prostornogureenja i zastupnika nazvala jerazvijanje svijesti o tome da smo svijetposudili od svoje djece, odnosnounuka i praunuka i imamo obvezuostaviti im ga. Zavrπno je rekla dapredloæeni dokument ima njenupotporu jedino je izrazila zabrinutostoko financiranja svih projekata.

Na novi naËin rjeπavamo

ekoloπke probleme

Potporu Strategiji dao je i BBrraanniissllaavvTTuuππeekk ((SSDDPP)).. Obrazloæio je to time πtose ona donosi u vrijeme kada smo kaodruπtvo suoËeni s ozbiljnim proble-mima zaπtite okoliπa i na jedan novinaËin pokuπava rijeπiti kratkoroËne,srednjoroËne i dugoroËne ekoloπkeprobleme s kojima je HrvatskasuoËena. Smatra da 10 milijuna tonaotpada godiπnje mora upaliti crvenosvijetlo za uzbunu koje pokazujekoliko je stanje alarmantno. Konsta-tirao je da u Hrvatskoj egzistirajusamo dva odlagaliπta tehnoloπkogotpada koji u Hrvatskoj Ëini 80 postootpada. Osvrnuo se i na pitanje πuma,za koje kaæe da zauzimaju gotovo 40posto povrπina dræavnog teritorijaHrvatske, rekavπi kako iz njih gotovonestaju pojedine vrste drveÊa. Dræikako je ozbiljno pitanje zaπtite okoliπapolitika πumarstva u smislu bioloπkereprodukcije. Ukazao je potom napitanje otpadnih voda, te izniopodatak da danas 80 posto tih vodanije proËiπÊeno te se kanalizacijadirektno ispuπta u vodotoke i otpadnomore. Dodao je kako stoga nijesiguran u ocjene koje dolaze s HTV-ai gospoe Branke ©eparoviÊ o tome dasu naπe vode najbolje na svijetu zapiÊe. Rjeπenje vidi u stvaranju

ozbiljnog i odgovornog sustava zaprikupljanje financija, odnosno fondaza zaπtitu okoliπa te u formiranjucentra za odræiv razvoj ekoloπkihfunkcija πuma posebno u Slavoniji iBaranji. ZakljuËio je da kao modernodemokratsko druπtvo moramo odmalih nogu razvijati i jaËati svijest daje zaπtita prirode i okoliπa prvo-razredno pitanje od znaËaja zagospodarski i demokratski razvojRepublike Hrvatske.

Za repliku se javio PPeettaarr ÆÆiittnniikk((HHSSSS)).. Smatra da je gospoa ©eparoviÊu pravu kada hvali hrvatske vode.

Ja sam vrlo sumnjiËav glede ocjeneda pijemo najbolju vodu na svijetu,odgovorio je BBrraanniissllaavv TTuuππeekk.. Obra-zloæio je da je govorio o vodama uSlavoniji i Baranji koje sigurno, kaæe,nisu dobre. Predloæio je da u Hrvatskudoe jedan nezavisni institut koji Êenapraviti analizu i dati rezultate.

Pred nama je jedna realistiËna idobro uravnoteæena strategija izmeuhtijenja i moguÊnosti, æelja istvarnosti te znanstvenih i struËnihkomponenata, rekao je ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ((SSDDPP)).. Smatra da su izneseni ciljevikratki i jasni, a predlagatelj se, kaæe,pobrinuo i za to da dostavi i Prijedlognacionalnog plana djelovanja.Pohvalio je potom ideju da sekomponenta nuklearne sigurnostidefinira kroz jedno nezavisno tijelodræavne uprave ili kroz Ministarstvokoje se bavi zaπtitom okoliπa kao πtoje to u mnogim europskim dræavama.Ukazao je tada na sukob interesa kojise, kaæe, javlja zbog toga πto tijelokoje se bavi zaπtitom od zraËenjadjeluje u sklopu Ministarstva zdrav-stva i ne moæe stoga promoviratiupotrebu nuklearnih tehnika a u istovrijeme provoditi njihovu kontrolu.Smatra da je ista situacija i uMinistarstvu gospodarstva gdje Odjelza nuklearnu sigurnost promoviramiroljubivu uporabu nuklearnihtehnika u proizvodnji elektriËne ener-gije a u isto vrijeme provodi odreenukontrolu. Taj posao bi trebalo raditijedno nezavisno tijelo, zakljuËio jezastupnik. Predloæio je tada i jednuizmjenu predloæenog dokumenta. Dræikako bi u dijelu Strategije ”Ciljevi imjere” trebalo dodati stvaranje uvjetaza djelotvorno upravljanje radio-aktivnim otpadom i tehnoloπkimpostupcima s poviπenom prirodnomradioaktivnoπÊu. Pojasnio je to timeπto se ne smije desiti da RepubliËkisanitarni inspektor za zaπtitu odzraËenja postavi na neki deponij znakopasnosti od radioaktivnog zraËenja i

BROJ

324

45

Ako æelimo uspjeπno realiziratiovu Strategiju, moramomijenjati svoj pogled na svijet,svoje πtetne navike i imatiosjeÊaj odgovornosti.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

time uzbuni Ëitavo susjedstvo. Nakraju izlaganja je naglasio dapodræava predloæenu Strategiju te senada da Êe iznijete inicijative biti uzeteu obzir.

Strategiju je potrebno temeljno

doraditi

Nekoliko opaski iznio je dr. sc.VViilliimm HHeerrmmaann ((HHSSLLSS)).. Dræi da uPrijedlogu Nacionalne strategije za-πtite okoliπa nisu dovoljno definiraniprioriteti. Temeljem toga nije jasno,kaæe, πto je uopÊe naπa Strategija uzbrinjavanju otpada i u kom smjeruÊe se voditi ta politika. Miπljenja je daje Strategiju stoga potrebno temeljitodoraditi. Smatra da ono πto Hrvatskadanas ima su izuzetne prirodnevrijednosti koje su joπ uvijek oËuvaneu odnosu na ostale europske dræave.To mora biti prepoznatljiva i defi-nirana ne samo europska, nego isvjetska vrijednost. Istaknuo je potomkako u Hrvatskoj djeluju snaænilobiji, kao πto je energetski i πumarskilobi. Konstatirao je da ukoliko smospremni oËitovati politiËku voljumoguÊe je ne samo detektirati teprobleme, nego pronaÊi one meha-nizme koji Êe oËuvati iznijeta naËela ipotvrditi ih.

BBrraannkkaa BBaalleettiiÊÊ ((SSDDPP)) je bilamiπljenja da je vrlo znaËajan krivac zaovakvo stanje okoliπa i ljudskoneznanje. Smatra da se pojedinaËnimTV emisijama ne moæemo dovoljnoeducirati o pojmu ekologije. Dodala jekako je pristalica uvoenja ekologijeu πkole kao predmet, jer, kaæe, akosmo dio prirode njenim uniπtenjemuniπtit Êemo sami sebe.

U ime Kluba zastupnika LS-agovorio je tada TTiibboorr SSaannttoo,, ddrr.. mmeedd..((LLSS,, zzaassttuuppnniikk pprriippaaddnniikkaa mmaaaarrsskkeennaacciioonnaallnnee mmaannjjiinnee)).. Rekao je dapredloæenu Strategiju dræi puto-kazom, smjernicom i poËetkomureenja druπtva i zemlje na naËin dabude u skladu s principima odræivograzvoja. Smatra dalje da je ovaj

dokument djelo Ëitavog niza ljudi itrebao bi dati odgovor na pitanje kakou buduÊnosti oËuvati ono s Ëimeraspolaæemo. Miπljenja je ipak da jeova Strategija pokazala i odreenemanjkavosti na podruËjima za koja seto nije mislilo. Tu je spomenuo kakonemamo monitoring tla te se ustvarine zna u kojoj mjeri je naπe poljo-privredno zemljiπte zagaeno ili trpiod posljedica koriπtenja umjetnihgnojiva. Ista je situacija, kaæe, i sgospodarenjem otpadom, vodo-opskrbom, podruËjem koje se tiËezraËenja, a niti πto se tiËe zraka nijeustrojen monitoring kako bi seodgovorilo suvremenim potrebama,posebno glede zagaenja koja suposljedica industrijskog razvoja pose-bno prometa. Naglasio je da Klubzastupnika LS-a zato ovu Strategijuvidi kao dokument koji je temeljizgradnje cijelog sustava zaπtiteokoliπa prvenstveno Zakona o zaπtitiokoliπa. ZakljuËio je da se bez aktivnihzahvata Vlade Republike Hrvatske idrugih dræavnih tijela ne mogupokrenuti procesi koji bi trebalipredloæeni dokument oæivotvoriti.

Boljka Strategije je njena

primjena

Klub zastupnika IDS-a predlaæe daNacionalna strategija zaπtite okoliπaide u drugo Ëitanje, rekao je u imeKluba dr. sc. PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ ((IIDDSS))..Razlog takvom stavu je, kaæe, vaænosttog dokumenta na zdravlje ljudi kojeje sve viπe izloæeno zagaenju. Miπlje-nja je takoer da bi se Hrvatskatrebala pridruæiti zemljama koje sebore protiv klimatskih promjena uskladu s dogovorom iz Kyota. Smatrada je svaka strategija, pa tako i ovadobra onoliko koliko je dobra njezinaprimjena. Dræi kako primjena predlo-æene strategije predstavlja njenuboljku zato πto ciljevi nisu jasnopostavljeni. Posebno je prigovoriotome πto se u dijelu ”Vizija” kaæe dasu pred nama promjene i niz izazovana koje valja naÊi odgovore. Upitao je,nije li uloga i zadaÊa Strategije naÊi ipredloæiti te odgovore. Uz podræavanjepredloæenog dokumenta zaloæio se daon bude popravljen i doraen te potomraspravljen u drugom Ëitanju.

Za zavrπnu rijeË tada se javioministar zaπtite okoliπa i prostornogureenja BBooææoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ.. Rekao je darazlozi koji su izneseni u prilogdrugom Ëitanju upravo su razlozi kojeje predlagatelj naveo u svrhu πto

bræeg donoπenja Strategije i osnovurjeπavanja tih problema. Osvrnuo sepotom na sporazum iz Kyota koji,kaæe, ne moæe biti prioritet zaHrvatsku jer je udio naπe zemlje uemisijama stakleniËkih plinovaapsolutno zanemariv. Potom je odbioprijedlog za izmjenama Odbora zaturizam s obrazloæenjem da nijemoguÊe izbjeÊi obvezu da u buduÊiminvesticijama u turizam ne buduuraËunati i objekti koji su potrebni dabi se odræala zadovoljavajuÊa razinazaπtite okoliπa. Amandman Odbora zazaπtitu okoliπa i prostornog ureenjao redakciji teksta Strategije ministarje prihvatio. Izlaganje je tadaorijentirao na pitanje otpada rekavπida je pitanje otpada u Strategijidefinirano kao prioritet i u ovojgodini Ministarstvo zaπtite okoliπa iprostornog ureenja veÊ je zapoËeloposao na izradi gospodarenja otpa-dom πto treba biti sektorska strategijatemeljena na odredbama predloæeneStrategije. Isto tako, rekao je, razma-tra se moguÊnost da se odreeneobveze zaπtite okoliπa opÊina i gradovadefiniraju kao obveze æupanija kakobi se zadovoljili odreeni ekonomskikriteriji bez kojih nije moguÊepristupiti ureenjima podruËja tihæupanija. Iznio je i podatak da ako segovori o alternativnim energentima io koriπtenju otpada kao sekundarnesirovine onda su potencijali cemen-tara nedostatno iskoriπteni. ©to seodlagaliπta otpada tiËe tu bi se mogloiskoristiti iscrpljene naftne buπotine iupravo je takav projekt u tijeku,napomenuo je ministar KovaËeviÊ.Govorio je i o problemu radioaktivnogotpada te rekao da je u izradiprovedbeni program koji je Vladanapravila temeljem Sporazuma ostabilnosti i pridruæivanju s Euro-pskom unijom, a on obvezuje Mini-starstvo zdravstva, Ministarstvogospodarstva i Ministarstvo zaπtiteokoliπa i prostornog ureenja da dolipnja ove godine izrade odgovarajuÊuregulativu koja bi trebala omoguÊitiracionalan pristup rjeπavanju te vrsteproblema. Dodao je da njegovoMinistarstvo ima obvezu osnivanjaAgencije za okoliπ te tijekom ovegodine izraditi prijedlog Zakona kojibi osigurao poËetak rada te Agencije.Istaknuo je potom da Ministarstvozaπtite okoliπa i prostornog ureenjane moæe biti odgovorno za rjeπavanjesvih vrsta ekoloπkih problema, buduÊida postoje i druga ministarstva i tijeladræavne uprave koja su zaduæena zaprovoenje odrednica Strategije

BROJ

324

46

U Prijedlogu Nacionalnestrategije zaπtite okoliπa nisudovoljno definirani prioriteti.Temeljem toga nije jasno πtoje uopÊe naπa Strategija uzbrinjavanju otpada i u komsmjeru Êe se voditi ta politika.

IHS21. II. 2002.

ZA©TITA OKOLI©A

zaπtite okoliπa kada ona budeusvojena. Ministarstvo zaπtite okoliπai prostornog ureenja moÊi Êe even-tualno provoditi nadzor naËinaizvrπavanja tih obveza, zakljuËio jegospodin KovaËeviÊ. Osvrnuo se i nagradnju autoceste Zagreb - Split prekoGackog polja rekavπi da Êe seprilikom te izgradnje voditi briga ouvjetima zaπtite okoliπa. Naglasio jeda Êe na pitanje kolika je energetskapotroπnja u Republici Hrvatskoj,koliko i iz kojih izvora Êemo proizvestielektriËnu energiju te koliko Êe naπazemlja biti ovisna o uvozu iste,odgovor dati energetska strategija.Da bi se predloæena Strategija provelau djelo, kaæe dalje gospodin Kova-ËeviÊ, na razini æupanija moraju bitidefinirane strategije zaπtite okoliπakoje Êe odrediti listu prioriteta. Narazini dræave dva su kljuËnaprioriteta, to je zbrinjavanje otpada iotpadnih voda, dok je zadaÊa æupanijada sukladno tome izrade svojestrateπke dokumente, πto su mnogeæupanije veÊ poËele, pojasnio jeministar. Sloæio se s idejom o jaËanjui reorganizaciji inspekcijskih sluæbi,dodavπi kako Ministarstvo zaπtiteokoliπa i prostornog ureenja to veÊ iprovodi. Miπljenja je kako je prilikomizlaganja gospodina TadiÊa iskazanjedan nesporazum. Pojasnio je kako jeovaj dokument proπao javnu raspravui Vlada je zakljuËila da nema potrebejoπ jednom inicirati raspravu koja jetrajala gotovo dvije godine prije negoje finalna verzija doπla u Sabor.Osvrnuo se i na problem ekoloπkeedukacije, rekavπi da je u tu svrhustvorena vrlo uska suradnja sMinistarstvom prosvjete stvaranjemStrategije obrazovanja za okoliπ kojidefinira obveze Ministarstva prosvjetei mnogih drugih institucija gledezaπtite okoliπa. Istaknuo je i kako unadleænosti njegovog Ministarstvanije ni odgovornost za vode. Za to,kaæe, postoji posebno tijelo Dræavnauprava za vode koju se ne misliukinuti nego pripojiti Ministarstvuzaπtite okoliπa i prostornog ureenjas aspektom na zaπtiti voda. Pojasnioje i problem otpada na okupiranimpodruËjima te rekao da se graevinskimaterijal s ruπevina reciklira, dokglede mina postoji uska suradnja sHrvatskim centrom za razminiranje.Odgovorio je i na pitanje hoÊe li ovaStrategija ostati u drugom planu uodnosu na druge djelatnosti za kojesu takoer predviena sredstva uDræavnom proraËunu, te rekao da toovisi upravo o donoπenju predloæene

Strategije za zaπtitu okoliπa. Uraspravi su spomenuta, kaæe, i nekaodlagaliπta otpada koja su u pogleduzaπtite okoliπa sporna, a jedno je iodlagaliπte πljake i pepela u Termo-elektrani Plomin. Odgovorio je da jeizdana graevinska dozvola zasanaciju tog odlagaliπta koja je utijeku. ©to se tiËe pitanja vezanih uzπume, smatra da nije kompetentan zadavanje bilo kakvih odgovora, samo jenapomenuo kako nema dvojbe da jezaπtita πuma i πumskog bogatstvajedan od prioriteta u zaπtiti okoliπa.Osvrnuo se i na problem zagaenjarijeËnih voda nitritima i nitratima kaoposljedica uporabe tih kemijskihsredstava u poljoprivredi. Pojasnio jekako se glede tog problema uskosurauje s Ministarstvom poljopri-vrede i πumarstva te bi na taj naËinproblem trebao biti rijeπen. Iskazao jepotom stav u svezi s prijedlozimazakljuËaka koje je predloæio Klubzastupnika HSP-HKDU-a. Smatra daÊe donoπenje Strategije i dokumenatatemeljem programa izvrπavanja obve-za na osnovi Sporazuma o stabilizacijii pridruæivanju s EU svaki odzakljuËaka biti realiziran na zado-voljavajuÊi naËin. Na kraju izlaganjarekao je neπto i o problemu nukle-arnog otpada. Ministarstvo zaπtiteokoliπa i prostornog ureenja podu-zelo je odgovarajuÊe korake kaopripremu za ono πto treba bitiuËinjeno ako Sporazum o Nuklearnojelektrani Krπko bude prihvaÊen,pojasnio je ministar KovaËeviÊ. Potomje sve pozvao da prihvate predloæenuNacionalnu strategiju zaπtite okoliπa.

NetoËni navod kako je Strategijaproπla javnu raspravu ispravio jePPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ.. Smatra da to nijetoËno jer je stav Savjeta za zaπtituokoliπa odnosno njegovog predsjed-nika bio da se prihvaÊanje Strategijeodgodi dok ona ne proe ocjenuSavjeta kako je to predvieno Ëlankom8. Zakona o zaπtiti okoliπa.

Informacija koju Vam je daopredsjednik Savjeta za zaπtitu okoliπanije toËna, odgovorio je ministarzaπtite okoliπa i prostornog ureenjaBBooææoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ.. Savjet se, kaæe, sastaou viπe navrata tijekom nekoliko zad-njih mjeseci kada je raspravljao oStrategiji i dao svoje miπljenje.

Dokaz da Savjet za zaπtitu okoliπanije dao miπljenje je izjava pred-sjednika Savjeta da izjavu nisu dali,istaknuo je ponovno PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ..

Predsjednik Savjeta ne smije usluæbenim dopisima iskazivati osobnonegativno miπljenje spram Strategijenego stajaliπte Savjeta, pojasnio jeBBooææoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ.. »injenica je dauvodni dio Strategije nije radiloMinistarstvo zaπtite okoliπa iprostornog ureenja te na taj dioSavjet nije dao miπljenje, ali u svemuπto je Ministarstvo izradio Savjet sepozitivno odredio.

Ministar BBooææoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ oËitovao setada o amandmanima. Odbio jeprijedlog Odbora za turizam kojim sehtjelo osloboditi turizam od obvezedavanja posebne naknade za programzaπtite okoliπa gospodarskim subje-ktima u turistiËkoj djelatnosti. Poja-snio je kako je turizam najveÊioneËiπÊivaË u Republici Hrvatskoj ijedan od najveÊih korisnika prirodnihresursa. S obrazloæenjem se sloæiopredlagatelj amandmana te ga jepovukao. ©to se tiËe amandmanaOdbora za prostorno ureenje i zaπtituokoliπa, a kojim bi se zaπtita odzraËenja maknula iz kompetencijeMinistarstva zaπtite okoliπa i pros-tornog ureenja i stavila u inge-renciju zasebnog tijela, ministarKovaËeviÊ ga je prihvatio.

Zastupnici su tada preπli naglasovanje.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((8844 ””zzaa””,, jjeeddaann””pprroottiivv”” ii 22 ””ssuuzzddrrææaannaa””)) HHrrvvaattsskkiissaabboorr ddoonniioo jjee NNaacciioonnaallnnuu ssttrraatteeggiijjuuzzaaππttiittee ookkoolliiππaa ss NNaacciioonnaallnniimm ppllaannoommddjjeelloovvaannjjaa.. VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ddoonneesseennjjee ii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjii jjee pprreeddllooææiioossaabboorrsskkii OOddbboorr zzaa zzaaππttiittuu ookkoolliiππaa iipprroossttoorrnnoo uurreeeennjjee oo ttoommee ddaa SSttrruuËËnnaasslluuææbbaa HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa oobbaavviirreeddaakkcciijjuu NNaacciioonnaallnnee ssttrraatteeggiijjeezzaaππttiittee ookkoolliiππaa.. ZZaakklljjuuËËccii kkoojjee jjeepprreeddllooææiioo KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa nniissuu ddoonneesseennii jjeerr nniissuu ddoobbiilliippoottrreebbnnuu vveeÊÊiinnuu ggllaassoovvaa..

MM..SS..

BROJ

324

47

Ministarstvo zaπtite okoliπa iprostornog ureenja ne moæebiti odgovorno za rjeπavanjesvih vrsta ekoloπkih problema,buduÊi da postoje i drugaministarstva i tijela dræavneuprave zaduæena zaprovoenje odrednicaStrategije zaπtite okoliπa kadaona bude usvojena.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr,, nnaa ssjjeeddnniiccii uussiijjeeËËnnjjuu rraazzmmoottrriioo jjee pprriijjeeddllooggee oovviihhooddlluukkaa,, aallii oo nnjjiimmaa nniijjee ooddlluuËËiioo ((nniijjeepprroovveeddeennoo ggllaassoovvaannjjee)).. TTiijjeekkoomm rraa--sspprraavvee kkrriittiizziirraannii ssuu VVllaaddiinniipprriijjeeddlloozzii ffiinnaanncciijjsskkiihh ppllaannoovvaa ffoonn--ddoovvaa zzaa rreeggiioonnaallnnii rraazzvvoojj ttee zzaa rraazzvvoojjii zzaappooππlljjaavvaannjjee zzaa 22000022.. ggooddiinnuu uu kkoojjeebbii ssee zzaa rraazznnee pprroojjeekkttee ttrreebbaalloo sslliittiiggoottoovvoo 33,,77 mmiilliijjaarrddii kkuunnaa.. ZZaapprreeddllooææeennee ffiinnaanncciijjsskkee ppllaannoovvee zzaassttuu--ppnniiccii ssuu nnaajjËËeeππÊÊee ggoovvoorriillii ddaa ssuunneettrraannssppaarreennttnnii ii nneejjaassnnii,, aa ii mmaattiiËËnniiOOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunnpprreeddllooææiioo jjee HHrrvvaattsskkoommee ssaabboorruu ddaa iihhnnee pprriihhvvaattii,, ddookk ssuu iihh oossttaallaa rraaddnnaattiijjeellaa ppooddrrææaallaa ((vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa)).. DDiioojjee zzaassttuuppnniikkaa ssmmaattrraaoo ddaa ssee oovviiffoonnddoovvii uuooppÊÊee nniissuu ttrreebbaallii oossnnoovvaattii,, tteeddaa ssuu nneeppoottrreebbaann iizzuumm VVllaaddee ii ddaa nneeÊÊeezzaaææiivvjjeettii,, aa zzaammjjeerreennoo jjee ii ttoo ππttoo nneemmaapprraavviillnniikkaa oo nnaaËËiinnuu ttrrooππeennjjaa nnoovvccaaffoonnddoovvaa.. DDrruuggii ssuu ppaakk zzaassttuuppnniicciipprriihhvvaaÊÊaajjuuÊÊii,, uuzz ooddrreeeennee ssuuggeessttiijjee,,pprreeddllooææeennee ooddlluukkee ttvvrrddiillii kkaakkoo iihhttrreebbaa ssaammoo ddoorraaddiittii,, aallii nnee ii rruuππiittii..

NNaakkoonn zzaakklljjuuËËeennee rraasspprraavvee,, aauuzziimmaajjuuÊÊii uu oobbzziirr bbrroojjnnee pprriimmjjeeddbbee iipprriijjeeddllooggee nnaa pprreeddllooææeennee ooddlluukkee,,VVllaaddiinn jjee pprreeddssttaavvnniikk rreekkaaoo kkaakkoo ÊÊeeiihh pprreeddllaaggaatteelljj rraazzmmoottrriittii,, aa SSaabboorruu ÊÊeessee ddoossttaavviittii ii pprraavviillnniikk oo nnaaËËiinnuuttrrooππeennjjaa ssrreeddssttaavvaa iizz ffoonnddoovvaa..

O PRIJEDLOZIMA ODLUKA

U prosincu proπle godine Hrvatskije sabor donio Zakon o Fondu zaregionalni razvoj RH i Zakon o Fonduza razvoj i zapoπljavanje kojim seosnivaju ti fondovi i ureuje njihovustroj, nadleænost, prava i obveze, teizvori sredstava.

Prema Ëlanku 6. spomenutih zako-na, financijski plan fondova donosiHrvatski sabor na prijedlog Vlade RH.

Raspravom o Prijedlogu dræavnogproraËuna RH za 2002. godinu, kao injegovim donoπenjem, raspravljen je iizglasan ovogodiπnji Financijski planFonda za regionalni razvoj RepublikeHrvatske, a koji je obuhvaÊen iKonsolidiranim planom prihoda irashoda Dræavnog proraËuna za 2002.i izvanproraËunskih fondova za istugodinu u iznosu od 611.500.000,00kuna.

S obzirom na odredbu Ëlanka 6.Zakona o Fondu, Hrvatski je sabortrebao donijeti predloæenu odluku uzkoju Êe se objaviti i Financijski planza 2002. Fonda za regionalni razvojRH.

Jednako tako je i s Fondom zarazvoj i zapoπljavanje Ëiji je Finan-cijski plan za ovu godinu takoerraspravljen i donesen prigodomrasprave o dræavnom proraËunu za2002., a koji je obuhvaÊen i Kon-solidiranim planom prihoda i rashodaDræavnog proraËuna i izvan-proraËunskih fondova za 2002.godinu u iznosu od 3.004.970.749,00kuna.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jedonoπenje ovih odluka i nije seprotivio prijedlogu da stupe na snagudanom objave u ”Narodnim novi-nama”.

O predloæenim odlukama OOddbboorr zzaaffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn proveo jeraspravu u svojstvu matiËnog radnogtijela.

Ponovno je ukazano na dileme kojesu postojale prilikom rasprave o

zakonima kojima su osnovani nave-deni fondovi. Naime, moæda je ipaktrebalo zadræati financiranje poje-dinih aktivnosti i projekata direktnoiz Dræavnog proraËuna, preko reso-rnih ministarstava, a ne putemnavedenih fondova. U raspravi jeupozoreno na odredbu Ëlanka 7.Zakona o Fondu za regionalni razvojRepublike Hrvatske i Zakona o Fonduza razvoj i zapoπljavanje u kojima jeutvreno da financijski plan sadræirazvojne programe i projekte. Naime,uvjeti i naËin realizacije programa iprojekata iz financijskog plana deta-ljno se ureuje Pravilnikom. Posta-vljeno je pitanje zaπto nije izraen iobavljen Pravilnik za svaki Fond.Naime, nepoznati su kriteriji pokojima gradovi mogu traæiti sredstvaza razvoj tj. lokalnoj samoupravi joπuvijek je nepoznat naËin kandidiranjaza financiranje pojedinih projekata.Za gospodarske subjekte koji preten-diraju za ta sredstva bitno je da znajunaËin na koji Êe ona biti dostupna.

U odnosu na plan rashoda kon-statirano je da postoji odreenaneujednaËenost u razradi pojedinihnamjena - od precizno navedenih poje-dinih objekata do vrlo uopÊenihnamjena kao πto su primjerice,potpora za aktivnu industrijskupolitiku (Ministarstvo gospodarstva)ili sredstva za poticanje zapoπljavanja(Ministarstvo financija). Iz tihrazloga, a napose bez dodatnog obra-zloæenja nije moguÊe sagledati na kojekonkretne poticajne mjere moæeraËunati gospodarstvo u 2002. godini.

O Prijedlogu odluke o donoπenjuFinancijskog plana Fonda za razvoj izapoπljavanje za 2002. u okviruMinistarstva gospodarstva navedenesu subvencije trgovaËkim druπtvimau javnom sektoru u iznosu od 125milijuna kuna. Meutim, prilikomrasprave o Dræavnom proraËunu bilo

BROJ

324

48

PRIJEDLOG ODLUKE O DONO©ENJU FINANCIJSKOG PLANA FONDA ZA REGIONALNI

RAZVOJ ZA 2002. GODINU; PRIJEDLOG ODLUKE O DONO©ENJU FINANCIJSKOG PLANA

FONDA ZA RAZVOJ I ZAPO©LJAVANJE ZA 2002. GODINU

PoËetni korak u podupiranju

perspektivnih programa i projekata

Moæda je toËno da su fondoviosnovani zbog diktata MMF-a.

IHS21. II. 2002.

FONDOVI ZA REGIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ I ZAPO©LJAVANJE

je rijeËi o dodjeli tih sredstava zasubvencije izvan javnog sektora, pa jenejasno na koga se ta sredstvaodnose, upozorava Odbor.

U okviru rashoda Fonda za razvoj izapoπljavanje iskazana je stavka -Naknade troπkova zaposlenima uiznosu od 500 tisuÊa kuna. Meutim,iz obrazloæenja predstavnika Vladeproizlazi da se ti troπkovi ne odnosena zaposlene u Fondu jer tehniËkeusluge za Fond obavlja HBOR pa se titroπkovi ne iskazuju. Tu stavku trebaizbrisati i vezati uz konkretne odre-ene projekte, smatraju u Odboru.

Najzad, zbunjujuÊe je zaπto se uokviru Fonda za razvoj i zapoπljavanjeposebno iskazuje potroπnja sredstavas osnova privatizacije, a posebnosredstava iz Dræavnog proraËuna.NaËin prikazivanja troπenja sredstavapo projektima u Dræavnom proraËunui navedenim fondovima zbunjujuÊi jeiz razloga πto je teπko spoznati okojim se ukupnim sredstvima radinpr. koje su ukupne subvencije ubrodogradnji ili poljoprivredi u ovomtrenutku. Pored toga stvorit Êe seproblemi u praÊenju realizacije poje-dinih projekata koji se realizirajuputem resornih ministarstava, a Ëijaje dinamika realizacije razliËita.

Na kraju Odbor je sa 3 glasa ”za”, 1glas ”protiv” i 5 ”suzdræanih” pred-loæio Saboru da ne prihvati predloæeneodluke.

»lanovi OOddbboorraa zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,,rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu ukazali su da nizpredloæenih programa i projekata,primjerice financiranje domova umi-rovljenika, hitne intervencije naobjektima i opremi, πkole, vrtiÊi isliËno, ne bi trebalo uvrπtavati urazvojne programe i projekte, jer nepredstavljaju niti razvoj nitizapoπljavanje.

Ukazano je zatim, da bi koddonoπenja Pravilnika o uvjetima inaËinu realizacije programa i pro-jekata iz Financijskog plana Fonda zaregionalni razvoj RH, trebalo utvrditi,da Vlada RH donosi kriterije, a daprograme i projekte kandidirajuæupanije.

U raspravi je razmatrano pitanjenaziva predloæenih odluka te iznesenomiπljenje prema kojem bi naziviodluka trebali glasiti: Odluka oFinancijskom planu Fonda za regi-onalni razvoj za 2002. godinu iOdluka o Financijskom planu Fondaza razvoj i zapoπljavanje za 2002.godinu. VeÊinom glasova Odbor jepredloæio Hrvatskome saboru da

donese ove dvije odluke koje jepodnijela Vlada RH.

O predloæenoj Odluci o donoπenjuFinancijskog plana Fonda za razvoj izapoπljavanje raspravljao je OOddbboorr zzaarraadd,, ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu ii zzddrraavvssttvvaa kaozainteresirano radno tijelo. »lanoviOdbora su ustvrdili da su odnosi iizvori financiranja Fonda veÊ utvre-ni u Dræavnom proraËunu za 2002.,no, zatraæili su neka dodatna obra-zloæenja od predstavnika predla-gatelja. Tako je skrenuta pozornost dabi se sredstva Fonda predviena zaadaptaciju zgrade umirovljeniËkihdomova i centara za socijalnu skrb, usluËaju planirane privatizacije dijelatih ustanova, kako je to najavljeno unadleænim ministarstvima, moglaupotrijebiti za poticanje zapoπljavanja.PrimijeÊeno je da nije vidljivastruktura prihoda Fonda, odnosnovisina prihoda po pojedinim izvorima(prihodi od Hrvatskog fonda zaprivatizaciju, od prodaje dræavneimovine i iz dræavnog proraËuna).Ujedno je u raspravi postavljeno ipitanje kriterija raspodjele sredstavaza poticanje zapoπljavanja kako supredviena u Ministarstvu financija.VeÊinom je glasova i ovaj Odborpredloæio Hrvatskome saboru dadonese Odluku o donoπenjufinancijskog plana Fonda za razvoj izapoπljavanje za 2002. godinu.

RASPRAVA

Najprije je u ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaaSSDDPP--aa MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ predloæilaobjedinjavanje rasprave o ovimtoËkama, i da se pojedinaËno glasujeo svakoj toËki s Ëime su se zastupnicisloæili. Zatim je u ime Odbora zafinancije i dræavni proraËun govorionjegov predsjednik JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ,a u ime Odbora za rad, socijalnupolitiku i zdravstvo predsjednica togaradnog tijela SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaa--nnoovviiÊÊ.

Uslijedili su istupi predstavnikaklubova zastupnika, a prvi je to u imeHHDDZZ--aa uËinio IIvvaann ©©uukkeerr. PremaZakona o Fondu za regionalni razvoj iZakonu o Fondu za razvoj i zapo-πljavanje (Ëlanak 7. stavak 1.)financijski plan istih sadræi razvojneprograme i projekte, a njihova serealizacija detaljno ureuje pravil-nikom o uvjetima i naËinu koriπtenjasredstava. Ako pravilnici nisu done-seni na temelju Ëega Êe hrvatskigospodarstvenici i predstavnici jedi-

nica lokalne samouprave zatraæitisredstva iz ovih fondova, zanimazastupnika ©ukera. Ne vidi, kaæe,razlog zaπto su fondovi uopÊe osno-vani, kada se u njih ionako slijevanovac iz proraËuna koji se prekoresornih ministarstava plasira urazne projekte. Moæda je toËno da sufondovi osnovani zbog diktata MMF-atj. da bi se fiktivno smanjio proraËun,kazao je ©uker. U nastavku upozorioje na netransparentnost i nejasnoÊepredloæenih planova fondova. KodFonda za razvoj i zapoπljavanjenejasno je npr. kako Êe zastupnici diÊiruku da se u okviru Ministarstvafinancija utroπi 570 milijuna kuna zapoticanje zapoπljavanja u situacijikada nema takvog programa. Ili npr.kod Ministarstva za javne radove,obnovu i graditeljstvo za kapitalnedonacije trgovaËkim druπtvima ujavnom sektoru predvieno je235.000.000 kuna. Zastupnik ©ukersmatra kako vjerojatno nemazastupnika kojeg ne zanima koji je tojavni sektor, odnosno kojim totrgovaËkim druπtvima u javnomsektoru idu novci, i po kojemkriteriju. A u okviru socijalnopoticajne stanogradnje pod stavkomdani zajmovi neprofitnim organi-zacijama, graanima i kuÊanstvima uinozemstvu predvieno je131.000.000 kuna. Graane Hrvatskekoji nemaju rijeπeno stambenopitanje, a i Ëelne ljude jedinica lokalnesamouprave sigurno bi zanimalokakvi su to zajmovi i stoga bi trebalojasno reÊi je li to subvencija kamatnestope za poticajnu stambenu izgra-dnju ili je to moæda pomoÊ firmamakoje Êe graditi stanove, odnosno neπtodrugo.

U okviru Ministarstva gospodarstvapredvieno je 125.000.000. kunasubvencije trgovaËkim druπtvima ujavnom sektoru, ali nema niπta podro-bnijeg o Ëemu se tu zapravo radi,primijetio je ©uker. Jednako takonerazraena je i predloæena stavka od70.000.000 kuna subvencije poljo-privredi u sklopu Ministarstva poljo-privrede i πumarstva. Kod Ministar-stva rada i socijalne skrbi zastupnikuoËava dobru transparentnost kodpredloæene stavke za programe iprojekte, jedino mu nije jasno kakveveze ima projekt Centra za smjeπtaj irehabilitaciju Vinkovci (7.000.000kuna) s razvojnim zapoπljavanjem.Moæda smo po diktatu MMF-a doπli doplafona izdvajanja za socijalnu skrb,pa se zato ovaj Centar smjeπta u Fondza razvoj i zapoπljavanje, primjeÊuje

BROJ

324

49

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

zastupnik. Dræi da bi bilo dalekokorektnije i poπtenije da je to ostalo uDræavnom proraËunu u sklopuMinistarstva rada i socijalne skrbi. Aista je priËa i s Ministarstvompravosua gdje bi, kaæe, veÊinazastupnika amandmanskim zahtje-vima zatraæila da se urede zgradesudova. Nije mu, meutim, jasnokako ovo Ministarstvo ima veze sFondom za razvoj i zapoπljavanje.Transparentnost manjka i u sluËajuMinistarstva turizma tj. kodsubvencije trgovaËkim druπtvimaizvan javnog sektora (90.000.000kuna) i subvencije bankama i ostalimfinancijskim institucijama izvanjavnog sektora (12.374.786 kuna).

Za gospodarske subjekte kojipretendiraju na odreena poticajnasredstva iz ovih fondova bitno je znatina koji Êe im naËin ona biti dostupna,a jednako tako i za jedinice lokalnesamouprave, te samostalne poljopriv-rednike i poljoprivredne kombinate.Ako to ne napravimo tada fondovineÊe sluæiti onima zbog koji su ipredloæeni nego MMF-u, zakljuËio jezastupnik ©uker.

U razne projekte ovih fondovatrebalo bi se sliti gotovo 3,7 milijardikuna, a Ëinjenica je da je Hrvatskisabor marginaliziran glede stvarnognadzora nad utroπkom tih sredstava,upozorio je DDaammiirr KKaajjiinn istupajuÊi uime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa. Jednakoje vaæno pitanje hoÊe li oko 3 milijardekuna, ili gotovo 4 posto proraËunskihsredstava, potaknuti zapoπljavanje.Kada su radna mjesta u pitanjuHrvatska je u krajnje nezahvalnojsituaciji jer i naπe unutarnje nesta-bilnosti destimuliraju na neki naËinpotencijalne investitore u RepublikuHrvatsku, pa je njihov gospodarskiangaæman poput onoga iz 1989. i1999. kada su se Ëekali rezultatiizbora. Novi su izbori donijeli nekenove vrijednosti, ali naæalost ne i nova

radna mjesta, dapaËe, jer ih je u 2001.bilo manje nego 2000. godine. Iakovjeruje da se taj negativan trend moæepromijeniti, zastupnik dræi da neÊebiti spektakularan, barem ne umnogim hrvatskim krajevima.

I Kajin je zamjerio nepreglednostplana prihoda i rashoda ovih fondova.Ogromna Êe se sredstva izdvajati zasubvencioniranje raznih druπtava ujavnom sektoru, a pritom se neÊeznati kriteriji na temelju kojih Êe seto Ëiniti. Uz to, boji se da dræava neÊebiti uËinkovita iako Êe se sredstvapotroπiti za razne namjene. Svjestanje, kaæe, da Êe se ponajviπe raspra-vljati o kapitalnim investicijama pa Êese, pojaπnjava, njegova rasprava, a iamandmani uglavnom na to odnositi.

Nepotreban izum

Prvim je amandmanom, kaæe,intervenirao u Prijedlog odluke odonoπenju Financijskog plana Fondaza razvoj i zapoπljavanje za 2002.godinu, a tiËe se projekta autoceste odRijeke do Zagreba za πto se predviaosigurati 235 milijuna kuna. Zastu-pnik je siguran kako je to dobar,nuæan i poæeljan projekt. Razlog - veÊza godinu i pol dana Koparska lukatrebala bi se spojiti na autoputzapadne Europe koji je veÊ doπao doKozine, a sav relevantni teretniprijevoz skrenuo je iz Rijeke premaspomenutoj slovenskoj luci, odnosnoprema Trstu, upozorava Kajin. Stogaamandmanom traæi da se u Prijedlogspomenute odluke u razdjelu Mini-starstva za javne radove, obnovu igraditeljstvo u sklopu kapitalnedonacije trgovaËkim druπtvima ujavnom sektoru uvrsti Projektautoceste Istarski Y vrijedan200.000.000 kuna, a za subvencijuLuke Rijeka 50.000.000 kuna. Uz to,kaæe, kako je krajnje neizvjestan poËe-tak radova na dionici ceste od Buja doKanfanara (zapadni kraj Istarskog Y),ceste koja u financijskom smisluvjerojatno nosi pola hrvatskogaturizma. Od 1998. Vlada RH svake jegodine osiguravala izmeu 50 i 60milijuna DEM francuskoj tvrtkiangaæiranoj na toj cesti, a da su istasredstva iskoriπtena za praÊenjehrvatske operative mogao se izgraditine samo istoËni veÊ i zapadni krakceste, primjeÊuje Kajin.

KonaËno, s dvije je amandmanskeintervencije zastupnik predloæio da seumjesto 1.000.000 osigura 5.000.000kuna za Dom za djecu Pula, a zaVeleuËiliπta i viπe πkole u Puli3.000.000 kuna. ZakljuËujuÊi raspra-vu zastupnik je rekao kako Klub nijeuvjeren da Êe ovi fondovi zaæivjeti.

Na Kajinovu tvrdnju da je lani bilomanje novootvorenih radnih mjestanego u 2000. godini reagirala je

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ ((SSDDPP)) konstatacijomda se uopÊe ne vodi statistika novo-otvorenih radnih mjesta nego samoprijavljenih slobodnih radnih mjesta,a takvih je u 2001. u odnosu na 2000.godinu bilo 38 posto viπe.

Za KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aaovi su fondovi sasvim nepotrebanizum Ministarstva financija i VladeRH, podvukao je TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)).Da se kojim sluËajem sve ovo zbivaprije 1990. ovi bi se fondovi zvali SIZ-ovi s obzirom na njihovu nejasnunamjenu, a napose nejasan i nepou-zdan izvor financiranja i raspodjelusredstava. Oba su fonda ukupno”teπka” oko 3,7 milijardi kuna,djelovat Êe paralelno s dræavnimproraËunom, a punit Êe se u skladu shrvatskim principom hidraulike izπupljeg u prazno buduÊi da Êe sefinancirati 35 posto iz proraËuna, aËak 65 posto od prihoda privatizacije,koji su pak potpuno neizvjesni. Stvarase potpuno nepotrebna cirkulacijanovca i s time se zamagljuje veliËinaproraËuna, a osnivanjem fondova ne-dvojbeno se poveÊava javna potroπnjatj. financiranje dræave postaje sveskuplje.

U okviru Fonda za regionalni razvojRH za 2002. godinu predviena susredstva za zaπtitu od poplava GradaKarlovca, zatim u dolini rijeke Nere-tve i u srednjem Posavlju. IstodobnoHrvatske su vode bitno smanjile, paËak i ukinule pojedine stavke koje seodnose na zaπtitu od poplava, a kojesu dosad bile financirane iz dræavnogproraËuna. Dakle, umjesto sigurnogfinanciranja zaπtite od poplava izdræavnog proraËuna sada se zaπtitaovih podruËja prebacuje na potpunoneizvjesno financiranje u okviruspomenutog Fonda. To je dosta Ëudnoi besmisleno, ocjenjuje zastupnik.

S obzirom na stvarnu namjenu ovibi se fondovi mogli zvati Fond zakapitalna ulaganja i izgradnju,odnosno Fond za donacije javnimpoduzeÊima. Kroz financijske planoveovih fondova Vlada se ne pridræavavlastitog Sporazuma ”Partnerstvo zarazvoj” kojeg je potpisala s poslo-davcima u dijelu sporazuma koji seodnosi na poticanje malog i srednjegpoduzetniπtva, odnosno regionalnograzvoja, primijetio je nadalje ovajzastupnik. Zatim, ovi se fondovistvaraju na jedan potpuno obrnutinaËin od naËina na koji funkcionirajurazvojni fondovi u EU-u npr.PredlaæuÊi ovaj model fondova VladaRH oslonila se na europske kohezionefondove. EU doista ima takve fondove

BROJ

324

50

U razne projekte ovih fondovatrebalo bi se sliti gotovo 3,7milijardi kuna, a Ëinjenica jeda je Sabor marginaliziranglede stvarnog nadzora nadutroπkom sredstava.

IHS21. II. 2002.

FONDOVI ZA REGIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ I ZAPO©LJAVANJE

koji sluæe za smanjenje razvojnihrazlika meu pojedinim regijamaunutar Unije, ali se pri tome polazi odËinjenice da je prvo donesena jednazajedniËka agrarna politika kojaoslikava stajaliπta, odnosno naËelarazvoja nerazvijenih dijelova EU-a pase tek onda pristupilo formiranjukohezionih fondova. Mi, meutim,prvo smiπljamo naËine kako Êemosredstva rasporediti, a tek zatim kakoÊemo donijeti Strategiju razvojanerazvijenih podruËja, upozoravaTadiÊ, ocjenjujuÊi to takoer Ëudnim ibesmislenim.

U okviru odluke o Financijskomplanu Fonda za razvoj i zapoπljavanjeu 2002. predviena su znatna sred-stva za subvencioniranje Hrvatskihæeljeznica. Klub nema niπta protivtoga, kaæe zastupnik TadiÊ, alipodsjeÊa da je joπ od studenoga 2000.Vlada obvezna dostavljati SaboruizvjeπÊe o tijeku modernizacije HÆ-a,ali dosad nije stiglo niti jedno takvoizvjeπÊe, podvlaËi TadiÊ, i oËekujekako Êe se to uskoro i dogoditi kakobi se iz IzvjeπÊa vidjelo kuda idu tasredstva, i koriste li se na pravi naËin.Zbog svega iznesenog Klub zastu-pnika HSP-HKDU-a ne moæe podræatidonoπenje odluka o financijskomplanu ovih fondova, i smatra da bi bilodaleko bolje da su fondovi uklopljeniu dræavni proraËun.

NeujednaËena raspodjela

sredstava

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aagovorio je JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ. Zbognetransparentnosti, te Ëinjenice da joπne postoji pravilnik o uvjetima inaËinu troπenja novca fondova, kao nirazvojni programi i projekti, Klubnije prihvatio predloæene financijskeplanove ova dva fonda veÊ je sugeriraoMinistarstvu financija da razmotrisve primjedbe iz rasprave, i uzsuglasnost Odbora za financije idræavni proraËun donese nove,dakako, preglednije planove temeljenena odredbi Ëlanka 7. Zakona o Fonduza razvoj i zapoπljavanje, odnosnoZakona o Fondu za regionalni razvoj.Financijski planovi prihoda i rashodaovih fondova trebali bi sadræavatirazvojne programe i projekte, aparalelno s predloæenim odlukamatrebalo je donijeti i Pravilnik za svakiFond. To bi, kaæe, znaËajno prido-nijelo preglednijem prikazu tihplanova, a napose troπenju planiranihsredstava. Ovako, iz predloæenog

prikaza prihoda i rashoda fondovanisu vidljivi troπkovi njihova osni-vanja i poslovanja. UoËena je ineujednaËenost u razradi pojedinihstavki, npr. U jednima su preciznonavedeni pojedini objekti za koje bi seutroπila sredstva, ali ima i vrlouopÊenih namjena kao πto je pri-mjerice potpora za aktivnu indu-strijsku politiku u okviru Mini-starstva gospodarstva ili sredstva zapoticanje zapoπljavanja u okviruMinistarstva financija.

Kod poticanja regionalnog razvojaRH ostaje otvoreno pitanje kriterija pokojim Êe se jedinice lokalne ipodruËne (regionalne) samoupravemoÊi kandidirati za te projekte. Stogaje nuæno da se za sve subjekte kojipretendiraju na sredstva istoimenogFonda jasno definiraju uvjeti i naËinnjihova ostvarivanja. Trebalo bitakoer pojasniti odnos sredstava izovih fondova i sredstava koja supredviena za sliËne namjene udræavnom proraËunu na stavkamapojedinih ministarstava. UoËava setakoer da su kod Fonda za razvoj izapoπljavanje iskazani i materijalnirashodi poput naknade troπkovazaposlenima, rashodi za materijal ienergiju i sliËno πto, kaæe, nije sluËajkod raËuna prihoda i rashoda Fondaza regionalni razvoj. To samopokazuje kako nisu svi projektirazraeni do iste razine. Ocjena jeKluba da je takav parcijalan prikazsistematiziranih izdataka poprojektima neopravdan.

Bez πireg obrazloæenja i dodatnerazrade nije moguÊe sagledati na kojepoticajne mjere iz ova dva fondamoæemo raËunati u 2002. godini,konstatirao je LLuukkaa RRooiiÊÊ, istupajuÊi uime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa. Ocjenao tome koliko je pravedna i pravilnaraspodjela sredstva fondova moæeuslijediti tek kada upravni odborifondova, uz suglasnost Vlade RH,donesu pravilnik o uvjetima i naËinukoriπtenja sredstava kao i druge aktekojima Êe se definirati njihov rad. Ufinancijskim planovima fondova pose-bno su iskazani prihodi od priva-tizacije, a posebno iz proraËuna, i

determiniran naËin koriπtenjasredstava iz fonda πto, kaæe zastupniknije dobro, pojaπnjavajuÊi da fond imapodjednak uËinak na sva troπenja bezobzira iz kojih su izvora sredstvanamicana.

Klub upozorava na neujednaËenuraspodjelu sredstava u kojoj su debelozapostavljene regije, a to su Slavonijai Dalmacija, pomalo zaobienepredloæenim odlukama, dok su, Ëinimu se, vrlo lako sredstva dobili mnogirazvijeni dijelovi zemlje, i to zanezavrπene projekte. Sve u svemuprisutan je neujednaËeni pristup okoraspodjele sredstava, pa se Klubzalaæe za njihovo preispitivanje, i zapotpuno novu raspodjelu sredstava,odnosno za novi naËin financiranjauobliËen kroz prijedloge planovafinanciranja ova dva fonda.

O kakvim se to kriterijima radi i jeli baπ ravnomjerni poticaj regija uHrvatskoj ako se u Prijedlogu odlukeo Financijskom planu Fonda zaregionalni razvoj RH Ëak 22 puta naraznim pozicijama pojavljuje iznos od1.400.000 kuna, a 13 puta iznos od2.100.000 kuna, upitao je IIvvaannJJaarrnnjjaakk ((HHDDZZ)), prvi sudionik poje-dinaËne rasprave u trajanju od desetminuta. Za Jarnjaka takvo πtonajobiËnija je uravnilovka i veÊ zbogtoga predloæena odluka ne moæe dobitiprolaznu ocjenu, a i pozicije snajveÊim iznosima nisu analitiËkiobraene.

U osvrtu na Prijedlog odluke oFinancijskom planu Fonda za razvoj izapoπljavanje upozorio je na dvijestavke. Tako se u okviru rashoda zanefinancijsku imovinu nalazi i stavkavrijedna 254 milijuna kuna, a odnosise na graevinske objekte, dok je zapostrojenja i opremu predvieno 54milijuna kuna. Ne moæemo stalnotroπiti novac na graevinske objekte(tolike su zgrade i hale neiskoriπtene),jer je tada pitanje kada Êemo ulagatiu opremu i tehnologiju, tvrdeÊi uje-dno da Êe samo to zaposliti ljude idovesti do napretka.

Zastupniku nije jasno zaπto se upredloæenim financijskim planovimanije naπao zavrπetak autocesteKrapina-Macelj, a spomenuo je ifinancijske poteπkoÊe KomunalnogpoduzeÊa Komus (distribuira plin ujednom dijelu Hrvatskoga zagorja) i stim u svezi 11 milijuna kuna kolikobi trebali platiti stanovnici toga krajaza neπto πto nisu potroπili. ZastupnikJarnjak apelira da se pomognedodjelom spomenutog iznosa, ali nijesiguran na koju bi se stavku pozvao upodnoπenju tog amandmana.

BROJ

324

51

Oba su fonda ukupno ”teπka”oko 3,7 milijardi kuna,djelovat Êe paralelno sdræavnim proraËunom, i punitiu skladu s principom izπupljeg u prazno.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Vodoopskrba

OsvrÊuÊi se na Financijski planFonda za regionalni razvoj BBrraanniissllaavvTTuuππeekk ((SSDDPP)) pozitivnim je ocijenio tristvari. Ponajprije, znatan dio Planavezan je uz izgradnju novih vodovodau Slavoniji i Baranji, a u odnosu naprethodnu godinu znaËajnije jeulaganje u ureaje za proËiπÊavanjevoda. KonaËno, dio sredstava predvi-en je i za zaπtitu od poplava. USlavoniji i Baranji, kaæe, gotovo svakodrugo naselje nije prikljuËeno nasustav javne vodoopskrbe, dok je npr.u cijeloj Hrvatskoj na taj sustavprikljuËeno oko 70 posto stanovnika,a njih oko 1.200.000 joπ nije. Odukupnog broja stanovnika u Hrva-tskoj koji nisu prikljuËeni na tajsustav na Slavoniju i Baranju otpadaoko 30 posto ili izmeu 350.000 i400.000 stanovnika. Ti podaci govoreo neravnomjernom stupnju priklju-Ëenosti na sustav javne vodoopskrbepo pojedinim regijama ili podruËjimaRH, o Ëemu valja voditi duænu paænjukada je u pitanju donoπenje Finan-cijskog plana Fonda za regionalnirazvoj.

U nastavku zastupnik Tuπekukazao je na potrebu πto hitnijegulaganja u nova izvoriπta pitke vode iizgradnju vodovodnih objekata uSlavoniji i Baranji. Ulaganje uizvoriπta vode pretpostavlja kvali-tetniju zaπtitu te vode, a naposedefiniranje sanitarne zone, jer sedosadaπnji sustav zaπtite izvoriπtavode za piÊa pokazao neracionalnim inedjelotvornim. Jedan od dræavnihprioriteta koji mora naÊi mjesto u ovojodluci je i problematika obrane odpoplava i bujica rijeke Orljava uPoæeπkom kraju, podvlaËi Tuπek.

A kada je rijeË o Fondu za razvoj izapoπljavanje nuæno je preispitatineke stavke za koje zastupnik dræi daim tamo nije mjesto. Prema Vladinojodluci sredstva od privatizacije valjaiskljuËivo usmjeravati prema gospo-darskom razvoju i zapoπljavanju.Valja stoga preispitati stavke koje seodnose na uredsku opremu inamjeπtaj za koje se primjerice troπiviπe nego za sveukupni vodoopskrbnisustav Slavonije i Baranje. Zavodoopskrbu Slavonije i Baranjeutroπit Êe manje sredstava negoprimjerice za namjeπtaj i uredskuopremu. Tu su joπ i stavke koje seodnose na prijevozna sredstva,adaptaciju poslovnih zgrada teureenje æupanijskih ureda.

Zastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))upozorila je na nedostatak kriterija natemelju kojih su predloæeni nekiprojekti i programi, a nisu nitidovoljno objaπnjeni te iznijela nekeprimjere. Za izgradnju infrastruktureu pograniËnim podruËjima predlo-æeno je 49.500.000 kuna, a nema nitijednog kriterija na temelju kojeg bizastupnici zakljuËili u kojim Êe se topograniËnim podruËjima izvan podru-Ëja posebne dræavne skrbi izgraivatiinfrastruktura. Za vodoopskrbnisustav Lipik-Pakrac predloæeno je1.400.000 kuna, jednako toliko i zamnoge druge projekte u okviru Fondaza regionalni razvoj, a gospoa Kosorse pita kako ona kao zastupnica s togpodruËja sada moæe interveniratikada zna da za taj sustav trebaizdvojiti daleko viπe novaca. Ili npr. uokviru Ministarstva za obrt, malo isrednje poduzetniπtvo kod prijenosaza poduzetniËke programe jedinicamalokalne samouprave predloæeno je40.000.000, a zastupnica se pita kakoosigurati novac za pojedine podu-zetniËke programe u Pakracu za zonumale privrede gdje je potrebno oko2.700.000 kuna. U tom je smislu,podsjeÊa, amandmanski interveniralaprilikom donoπenje dræavnog prora-Ëuna, ali joj je i taj amandmanodbijen, a da nije objaπnjeno na kojise naËin jedinice lokalne uprave mogukandidirati s takvim projektima. Uokviru Ministarstva financija predvi-eni su rashodi za aktivnu regionalnupolitiku u iznosu od 100.000.000kuna, a zastupnica istiËe kako se nesjeÊa da je Sabor donio bilo kakveodluke o tome πto je to aktivnaregionalna politika.

U okviru Fonda za razvoj izapoπljavanje predvieno je, i125.000.000 kuna potpore za aktivnuindustrijsku politiku, a zastupnicu iu ovom sluËaju zanima kakva je topolitika. Za svaku su pohvalu predlo-æena sredstva u iznosu od570.000.000 kuna koja se u okviruMinistarstva financija predlaæu zapoticanje zapoπljavanja, ali gospoaKosor dræi da zastupnici Saboramoraju znati gdje Êe se, na πto i kakoutroπiti taj golemi novac, i je li tomoæda dio novca koji se predvia zaprojekt ”S faksa na posao”. Sve usvemu kaæe kako Sabor ne bi trebaoprihvatiti ove dvije ovako predloæeneodluke, a ukoliko bi se one ipakprihvatile tada bi se potvrdila tezakoja veÊ dugo kruæi, a to je dazastupnici o malo Ëemu, i ni o Ëemune odluËuju.

U nastavku rasprave rijeË je dobioDDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)). Zanimalo ga jehoÊe li ova dva fonda biti obuhvaÊenameunarodnom statistikom sustavajavnih financija ili su ona napravljenatako da se iz proraËuna sakrije 2milijarde planiranog deficita odnosnoprebaci na ova dva fonda. Ili jebjelodano iz prihodovne strane ovihfondova da Êe se dræava zaduæiti za 2milijarde kuna, a to zaduæenje namje-rava danas-sutra pokriti priva-tizacijom, kaæe VukiÊ.

Zastupnik smatra da su svi troπkovina rashodovnoj strani fondova ustvaritrebali biti sastavni dio rashodovnestrane proraËuna, a ne ovih fondova,pa se prema tome niπta novoga sadane uvodi, a πto bi se moglo smatratidodatnim razvojem.

Vlada predlaæe da se za poticanjezapoπljavanja osigura 570.000.000kuna, a zastupnik se prisjeÊa 2000.godine kada je zbog rastuÊe neza-poslenosti izmjenama i dopunamaZakona o zapoπljavanju predloæeno dase izdvoje puno veÊa sredstva zaprovoenje aktivne, a ne samo pasivnepolitike zapoπljavanja. Tako je bilopredvieno Ëak da se u tu svrhuizdvoji 2 posto dræavnog proraËuna,ali Vlada nije reagirala. Kasnije jeiπao i amandman kojim se traæilomilijardu kuna za provoenje aktivnepolitike zapoπljavanja, ali je Vlada toodbila prihvatiti. OËito je brojkanezaposlenih trebala doseÊi 400.000

da bi aktualna Vlada reagirala, ipoËela prihvaÊati ono πto je HDZ-ovaVlada prihvatila kada je ta brojkanezaposlenih porasla iznad 300.000pa su uvedene mjere aktivne politikezapoπljavanja od osam segmenata (odsamozapoπljavanja do prekvalifikacijei dokvalifikacije). KonaËno za tu susvrhu osigurana i sredstva u prora-Ëunu, i na taj naËin u dvije godinezaposleno 70.000 ljudi, podsjeÊaVukiÊ. Interesira ga takoer pred-stavljaju li spomenutih 570 milijunakuna dodatne prihode za provoenjeaktivne politike zapoπljavanja ili jerijeË o dijelu sredstava koji suuvoenjem dræavne riznice postaliizvorni prihodi proraËuna?

RezimirajuÊi raspravu zastupniknaglaπava da su ovi fondovi nastavaktradicije rada ove Vlade da sve ono πto

BROJ

324

52

U fondovima manjkajukriteriji na temelju kojih supredloæeni neki programi iprojekti.

IHS21. II. 2002.

FONDOVI ZA REGIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ I ZAPO©LJAVANJE

je bitno bude tako napisano da se nerazumije, pa su tako troπkovi od 5000kuna ili 10.000 kuna raπËlanjeni dodetalja, a kod navoenja sume od 620milijuna kuna ili 225 milijuna kunasamo kaæe subvencija javnom sektoru,pa se ti misli πto je to, kazao jezastupnik VukiÊ.

Fondovi moraju imati strogo

specificiranu namjenu

Mr. sc. ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS))zamjera Vladi, odnosno resornomMinistarstvu financija πto je dostavilaove odluke bez potrebnog obra-zloæenja, kako veÊina ministarstavainaËe postupa. U krajnjoj liniji to jeomalovaæavanje Hrvatskoga sabora,gdje zastupnici trebaju diÊi ruku zaiznose od npr. 125 milijuna ili 100milijuna kuna, a da to nije obra-zloæeno, i u situaciji kada je svakakuna vaæna. U predloæenim odlukamataksativno se navodi u πto Êe se svepotroπiti predloæena sredstva, pa sestjeËe dojam da je rijeË tek o dopunidræavnog proraËuna, kaæe Glavan.Manjka analiza πto Êe npr. predloæenodonijeti na podruËju razvoja i zapo-πljavanja, za koliko Êe se naπ brutonacionalni proizvod poveÊati zahva-ljujuÊi ulaganju baπ u taj razvoj, ikoliko Êe se hrvatskih graanazaposliti na temelju ulaganja uzapoπljavanje. Predloæeni dokumentne nudi odgovore na ova pitanja, pazastupnika zanima je li Ministarstvofinancija sigurno da Êe zastupniciSabora diÊi ruku baπ za svaki njegovprijedlog i odluku.

I ovaj zastupnik smatra kako nemasmisla novce za razvoj koristiti i zaintelektualne usluge. Jednako takozaπto bi se sredstva Fonda za razvoj izapoπljavanje koristila za obnovuzgrade Ministarstva kulture. Nakraju ispada da sve ono πto ministrinisu mogli ugurati u dræavniproraËun sada ubacuju u ove fondove.Predloæeni fondovi moraju imatistrogo specificiranu namjenu, tj.moraju biti za toËno odreeneprojekte. Obnova zgrada kulturnihinstitucija (kazaliπta, muzeja, galerija,domova kulture i knjiænica) mora bitiu okviru sredstava proraËuna jer jerijeË o kulturnom razvoju, dodajezastupnik. Ustanovljavanje predlo-æenih fondova shvatio je, kaæe, kaofondove u kojima Êe se sredstvakoristiti strogo namjenski zaekonomski razvoj dræave i zazapoπljavanje.

Na netransparentnost i nepregle-dnost utroπka predloæenih sredstavaupozorio je i MMaarriioo KKoovvaaËË ((HHSSLLSS)).Primjerice kod Fonda za regionalnirazvoj predvieni su i izdaci za razvojjadranskih otoka i za tri stavkepredloæeno utroπiti ukupno 96 mili-juna kuna. Iz predloæenog, meutim,ne vidi se na kojim Êe se to otocimaulagati u razvojne projekte, i u kakveprojekte πto je predlagatelj bio duæanobrazloæiti temeljem Ëlanaka 7.Zakona o Fondu za regionalni razvojRH. Svaka investicija, pa i ona naotocima, mora biti realizirana uskladu s prostorno-planskom doku-mentacijom, kod Ëije izrade morajubiti posebno uvaæavani programirazvitka otoka. Pitanje je samohoÊemo li razvoj otoka forsirati irealizirati malo slijedom odredbiZakona o otocima, a malo mimo njih,kaæe zastupnik i upozorava kako sveto moæe rezultirati kakofonijom ijednim nesinhroniziranim dræavnimrazvojnim aktivnostima na naπimotocima.

Kod financijskih planova ovihfondova smeta Ëinjenica da bi senjihova aktivnost, a napose naËin isvrha utroπka sredstava trebalaodvijati temeljem odredbi zakona ofondovima, a zastupnik misli da tonije uvijek tako. Pokuπao je topojasniti na primjeru Zakona o Fonduza razvoj i zapoπljavanje u kojem sedetaljno odreuju djelatnosti Fonda.U Financijskom planu Fonda predlo-æena je i stavka od 8.500.000 kunatroπkova za rekonstrukciju iadaptaciju poslovne zgrade Mini-starstva kulture u Zagrebu, πtonaglaπava zastupnik nije u skladu sdjelatnostima Fonda kako je toodredio spomenuti zakon. Zatraæio jezatim od predstavnika predlagateljada mu objasni kako se to u okviruFinancijskog plana Fonda za razvoj izapoπljavanje naπla stavka o437.000.000 kuna za prijenos za plaÊei naknade Hrvatskim æeljeznicama, tezaπto se iz sredstava Fonda gradedomovi umirovljenika, fakulteta, stu-dentskih centara, a napose finan-ciraju troπkovi informatizacije dræa-vne uprave i æupanijskih ureda.

ZakljuËujuÊi raspravu kazao jekako hrvatski graani od ovihfondova oËekuju investiranje urjeπavanje problema nezaposlenosti ibræeg gospodarskog razvitka zemljejasno aludirajuÊi na svrhu i cilj ovihfondova. Predloæeni financijski plano-vi ova dva fonda neprihvatljivi su upredloæenoj formi, pa zastupnikpoziva Vladu da ih uskladi spozitivnim propisima.

Boæja providnost

AnalizirajuÊi predloæene odlukezastupnica LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ ((HHSSSS)) kaæekako pronalazi potpuno opravdanje zaljutnju zastupnika koji su svojedobnoprotestirali zbog munjevitog temparasprave i usvajanja dræavnog prora-Ëuna. Kazala je kako je sada oËito daje tada πtoπta protureno πto u jednojmirnoj temeljitoj raspravi uistinu nebi proπlo. Tako je u atmosferi psihozei nervoze Sabor potkraj studenogalani donio Zakon o Fondu zaregionalni razvoj RH, u kojem je kaodjelatnost Fonda navedeno poticanje

ujednaËenog regionalnog razvojaRepublike Hrvatske, ali sukladnoprogramu regionalnog razvoja. Iakonigdje ne piπe tko donosi programrazvoja, bilo bi, kaæe, logiËno da sobzirom na znaËaj programa to donosiSabor, a prijedlog bi trebao biti pripre-mljen na temelju provjerenih idokazivih podataka, a napose natemelju prijedloga i programa æupa-nija. I dok su se æupanije pripremaleza kandidaturu svojih programaiπËekujuÊi donoπenje Pravilnika ouvjetima i naËinu koriπtenja sred-stava Fonda netko je bez njihrasporedio sredstva odluËujuÊi tako unjihovo ime, nastavila je zastupnicaLaliÊ. Tako je npr. Vukovarsko-srijemska æupanija kandidirala udræavni proraËun i u fondove (zakapitalna ulaganja i izgradnju)obnovu pruge Vinkovci-Gaboπ-Osijek.Naæalost, taj projekt nije uπao u okvirdræavnog proraËuna niti u ovaj fond.Na eventualno pitanje zaπto Ëekatidonoπenje Pravilnika moguÊe jeodgovoriti protupitanjem, ako sepravilnikom ureuju uvjeti i naËinkoriπtenja sredstava tko je onda nasebe preuzeo Boæju providnost paunaprijed odredio raspodjelu sred-stava, pa i korisnika. SudeÊi poprovedenim konzultacijama ”tom jeprovidnoπÊu obdareno tek nekolikoosoba, a ogromna veÊina saborskihzastupnika ostavljena je u neznanju iiπËekivanju programa regionalnograzvoja i Pravilnika o uvjetima inaËinu koriπtenja sredstava”, kazalaje ova zastupnica.

Ako nedostaju dva tako temeljna inezaobilazna akta tada je pitanje kakoÊe se financijskim planom realizirati

BROJ

324

53

Predloæeni fondovi morajuimati strogo specificiranunamjenu.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

djelatnost Fonda u poticanju ujedna-Ëenog regionalnog razvoja, nastavljazastupnica. Na temelju Ëega i kojihpodataka je utvreno da je Vara-ædinska æupanija npr. toliko zaostalau svom razvoju da se iz Fonda zaregionalni razvoj intervenira u petprojekata, a kod Brodsko-posavskeæupanije nema potrebe interveniratiniti kroz jedan projekt. Izgleda da jejedino mjerilo izjava ministra »aËiÊada je Varaædin, pa valjda time iVaraædinska æupanija, æabokreËina,kaæe ova zastupnica. Pri tome ne mislida bi se æupanije trebale svaati imeusobno optuæivati, jer joj to, kaæe,nije niti bio cilj kada je navodila oveprimjere, no do svae Êe doÊi akonema realnih podataka i opravdanepodloge za rasporeivanje predlo-æenih sredstava.

Interesira je takoer je li predloæeniFinancijski plan Fonda za regionalnirazvoj realizacija obeÊanja ministraCrkvenca koji je dao Slavoniji iSlavoncima u zavrπnoj rijeËi prigo-dom rasprave o Dræavnom proraËunuza 2002. godinu. Zastupnica ne vidida su ta obeÊanja sada realizirana,osjeÊa se, kaæe, prevarenom kao i svioni u Ëije ime ona govori, poruËivπiministru Crkvencu da ne dajeobeÊanja jer smo njima prezasiÊeni.

Iz Financijskog plana Fonda zaregionalni razvoj RH oËigledno je dase ogromna sredstva ulaæu u vodo-opskrbne sustave putem kapitalnihdonacija trgovaËkim druπtvima ujavnom sektoru. Tako je, meuostalim, predviena svota od1.400.000 kuna za poveÊanje stupnjazaπtite od poplava na podruËjusrednjeg Posavlja. S obzirom naveliËinu problema radi se o simbo-liËnom iznosu tek toliko da se”zamaæu oËi”, primjeÊuje zastupnicaLaliÊ. Poplave su problem Posavine,ali i cijele Slavonije zbog zapuπtenekanalske mreæe. Kanali su zamuljenii obrasli Ëak 30-godiπnjim stablima, aako se netko od seljaka i usudi stablaposjeÊi slijedi stroga kazna jer je tozabranjeno. Kao razlog zapuπtenostikanala navodi se niska stopa naplatevodoprivredne naknade, a zastupnicadodaje: ”Tko bi i plaÊao naknadu kadamu svakog proljeÊa i jeseni poljaplivaju”. PrimjeÊuje kako je uvijekbilo novca za izgradnju i opremanjeluksuznih zgrada uprave, ali za ËiπÊe-nje kanala ne, i Ëini se kako se tapraksa nastavlja.

ZakljuËujuÊi raspravu zastupnica jenaglasila da Financijski plan Fondaza regionalni razvoj ne potiËe

ujednaËavanje regionalnog razvojaRH pa nam zbog toga ne treba baπ kaoni odluka o donoπenju tog plana.Raspodjela sredstava moguÊa je samona temelju projekata i programaæupanija, zakljuËila je ova zastupnica.

Pouka za buduÊnost

©to je to toliko prijeporno u ovojraspravi u kojoj gotovo svi zastupnicibez obzira na stranaËku pripadnostdovode u pitanje predloæene finan-cijske planove ovih fondova, pita mr.sc. ZZllaattkkoo MMaatteeππaa ((HHDDZZ)), te odgovarada je oËito sporna forma, a ne sadræaj.Radi se, naime, o projektima koji bitrebali biti dio proraËuna i napozicijama pojedinih ministarstava.Kada je oporba svojedobno ukazivalada ti fondovi nemaju velikog smislauz postojanje Hrvatske banke zaobnovu i razvoj, Zavoda za zapo-πljavanje i drugih dræavnih institucijakoji mogu iznijeti ove programe, tadase preko toga preπlo poπto oporbaniπta pametno ne moæe reÊi. I sadaimamo situaciju kakvu imamo tj.smanjena je javna potroπnja, kao izaduæenje dræavnog proraËuna, i imaoovo o Ëemu raspravljamo, nastavio jezastupnik Mateπa. SuoËeni smo sneskladom ciljeva i svrhe osnivanjaovih fondova, a ljudi u æupanijamakoji su oËito oËekivali drugaËiji razvojsituacije sada su razoËarani jednakokao i gospodarstvenici i zastupnici.Zastupnik dvoji da se u postojeÊojsituaciji uopÊe moæe neπto popravitinakon konstatacije predlagatelja da jeveÊ raspravljen i izglasan financijskiplan za 2002. ovih fondova. Razrje-πenje na naËin koji bi odgovarao svrsiovih fondova morao bi se potraæiti urebalansu dræavnog proraËuna kakobi se svi ti projekti vratili tamo gdjebi i trebali biti, ali oËito to neÊe bitisluËaj, smatra Mateπa. Ostaje,meutim, pouka za buduÊnost.

Od Fonda za razvoj i zapoπljavanjeoËekuje se da u najveÊoj moguÊojmjeri podupire projekte u gospo-darstvu, projekte tehnoloπke obnovehrvatskog gospodarstva, zatim pro-jekte koji znaËe stavljanje u funkcijuone dræavne i druge imovine kojadanas nije u funkciji zapoπljavanja irada, te konaËno projekte Ëiji sunosioci gospodarski subjekti vezaniuz svaki oblik poticanja izvoza. Zastu-pnik je uvjeren kako samo navedenomoæe stvoriti uvjete za nova radnamjesta, a napose osigurati gospo-darski rast. A kod Fonda zaregionalni razvoj pola toga trebalo bi

biti usmjereno ka infrastrukturi,dakle ka stvaranju uvjeta zaravnomjerni regionalni razvoj. Fondbi trebao biti u funkciji kreditiranjaprojekata koje bi predlagale æupanijei gradovi, i kojim bi se otvorila konku-rencija projekata na razini lokalnesamouprave i uprave, te dala mogu-Ênost æupanijama i gradovima dasami prepoznaju πto je njihov interes,zakljuËio je zastupnik Mateπa.

Zastupnik MMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ ((HHSSSS))dræi da Êe biti teπko ocijeniti iprocijeniti na koji naËin i tko Êe svemoÊi koristiti sredstva planirana ufinancijskim planovima fondova, anapose kako se kandidirati i doÊi dokvalitetnih sredstava.

Neprihvatljivo je da se u okviruFonda za regionalni razvoj najviπesredstava predvidi za Ministarstvojavnih radova, obnovu i graditeljstvo,a za Ministarstvo za obrt, malo isrednje poduzetniπtvo samo 40milijuna kuna. Kod Fonda za razvoj izapoπljavanje za potonje ministarstvonije predviena niti jedna kuna, agovori se o poticanju zapoπljavanja.

Zastupnik ne vjeruje da Êe se uFinancijski plana Fonda za razvoj izapoπljavanje u 2002. sliti viπe od 3milijuna kuna, a pogotovo ne kada suu pitanju sredstva koja se planirajuprikupiti privatizacijom. Predloæeniraspored tih sredstava Fonda kaæe danajmanje potiËe razvoj, a joπ manjezapoπljavanje.

U nastavku izlaganja zastupnik seposebno zadræao na poziciji vrijednoj4.900.000 kuna (regionalni vodovodistoËne Slavonije). Glavni problem uvodoopskrbi tog prostora je nedo-statak vode, i veÊ je danas evidentnoiscrpljivanje gotovo svih izvoriπtapitke podzemne vode. To su samo nekirazlozi zbog kojih je potreban razvitakcjelovitog temeljnog sustava vodo-opskrbe u prostoru istoËne Slavonije.Za povratak prognanog stanovniπtva,uspjeπnu obnovu i ubrzani razvitak nacijelom prostoru istoËne SlavonijeodluËan je razvitak svih infra-strukturnih, a poglavito vodo-opskrbnih sustava, kaæe MarπiÊ.Dodatan je problem slaba kakvoÊa

BROJ

324

54

Osnivanje Fonda za razvoj izapoπljavanje poËetni je koraku nastojanju da se podupruperspektivni programi i tvrtkeu konkurentskoj borbi nasvjetskom træiπtu.

IHS21. II. 2002.

FONDOVI ZA REGIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ I ZAPO©LJAVANJE

vode i otuda nuænost izgradnje veÊihureaja za popravljanje njezinekakvoÊe. Najpogodnija lokacija zaregionalno crpiliπte vode jeste podru-Ëje sjeverno od autoceste, istoËno odVelike Kopanice, zapadno od BabineGrede i juæno od Gudinaca. Na tom jeprostoru, kaæe, moguÊe izgraditicrpiliπte kapaciteta 1000 do 2000litara u sekundi, ovisno o broju irasporedu zdenaca. Na taj bi se naËinzbrinulo 390.000 od kojih danas njihviπe od 200.000 nema kvalitetnupitku vodu.

Predloæena sredstva u ovoj godini(1.900.000 kuna) nedostatna su pa jezastupnika zanimala moguÊnost da sepokuπa kroz ove fondove, dræavniproraËun ili na neki drugi naËinplanirati zavrπetak ovoga regionalnogvodovoda, maksimalno do 2005.godine. Spomenuo je i brojku od 250milijuna kuna.

U kraÊem istupu ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)) osvrnula se naPrijedlog odluke o Financijskomplanu Fonda za regionalni razvojtoËnije na stavku 1.400.000 kunakoliko je predloæeno za zavrπetakradova na izgradnji vodoopskrbnogsustava ”Imotske krajine”. Voda jejedan od glavnih razloga πto se s ovogpodruËja iseljavaju ljudi, kaæe zastu-pnica potkrjepljujuÊi to konkretnimpodatkom da je na tom podruËju1991. bilo 37.500 æitelja, a danas ih je3500 do 4000 manje. Da bi sekapacitet glavnih objekata vodnogsustava do kraja iskoristio potrebnoje izgraditi joπ 174 kilometra mjesnemreæe u svim opÊinama tog podruËja,a naroËito u opÊini Cista Prova iLokviËiÊi gdje je i postotak opskr-bljenosti stanovniπtva vodom najniæi.Okvirna vrijednost tih radova je oko3 milijuna DEM ili oko 11 milijunakuna, a ovom se odlukom predlaæe tek1.400.000 kuna, primjeÊuje zastu-pnica. Smatra takoer da su predlo-æenom odlukom o Financijskom planuFonda za regionalni razvoj nera-zvijene opÊine dobile najmanje.

Financijske planove treba

popraviti, a ne ruπiti

Gospodarstvo i poduzetnici, a pose-bno tvrtke i poduzetnici iz grupacijepreraivaËke industrije, i prvenstvenoizvoznici s velikom su nadomoËekivali osnivanje Fonda za razvoj izapoπljavanje, kazao je mr. sc. ZZoorrkkooVViiddiiËËeekk ((SSDDPP)).. OËekivala se znaËajnapotpora u tehnoloπkoj obnovi deva-

stiranih i prezaduæenih tvrtki, anapose potpora i poticaj u podizanjusveukupne konkurentske sposobnostibez koje nema znaËajnijeg iskorakana svjetskom træiπtu. Ne moæe, kaæe ada ne izrazi razoËarenje Financijskimplanom Fonda za razvoj i zapo-πljavanje tj. skromnim iznosom od125 milijuna kuna koliko jepredloæena potpora aktivnojindustrijskoj politici. To nije niizdaleka dovoljno za stvarnu iefikasnu potporu takvoj politici. No,do sada niti toga nije bilo, pa bismo is poËetnim iznosom morali bitizadovoljni, naglaπava VidiËek. Bezobzira πto spomenuti Financijski planFonda ne ispunjava oËekivanjapreraivaËke industrije i izvoznika, iπto bi se na taj plan mogle stavitibrojne primjedbe, zastupnik je miπlje-nja da ga treba podræati barem zbogtri razloga. Prvi je razlog πtoosnivanje Fonda za razvoj izapoπljavanje jest poËetni korak unastojanju da se podupru perspe-ktivni programi i tvrtke u konku-rentskoj borbi na svjetskom træiπtu.PoËetni je korak nesiguran i nedo-voljan, ali ruπenje jedne dobrodoπleinicijative ne bi bio dobar potez usamom zaËetku, paËe bilo bi tokontraproduktivno. Zastupnik mislida financijske planove treba popraviti,a ne ih ruπiti u samom zaËetku.

Drugi razlog zaπto osobno podræavafinancijske planove fondova zastu-pnik nalazi u moguÊnosti kontinu-irane kontrole Sabora nad radomfondova kroz tromjeseËno izvjeπÊe, ato je zakonom o fondovima ipredvieno. TreÊi razlog nalazi uËinjenici da joπ nisu imenovaniupravni odbori fondova, niti suizabrani njihovi predsjednici i uprave,pa to svakako valja uzeti u obzir.

Zastupnik kaæe da je svjestannedostataka koje sadræe ovifinancijski planovi i nesklada izmeuciljeva i svrhe osnivanja fondova teizmeu naziva i sadræaja financijskihplanova. Ipak, kaæe, podræat Êepredloæene odluke kako veÊ u zaËetkune bi pridonio ruπenju jednogprojekta koji nam sigurno treba, aliga valja temeljito doraditi.

Nejednoliki podruËni razvitak iprevelik broj nezaposlenih nagnali suVladu da s posebnom pozornoπÊuprie rjeπavanju ta dva goruÊaproblema danaπnje Hrvatske, primije-tio je posljednji zastupnik koji jesudjelovao u ovoj raspravi dr. sc. JJuurreeRRaaddiiÊÊ ((HHDDZZ)). Stoga se puno oËekivalood formiranja fondova. Zastupnik je,

meutim, uvelike razoËaran. Ponaj-prije zato πto raspodjela znatnihsredstava koja su dosad bila u okvirudræavnog proraËuna, a sada se vodekao sredstva fondova, ne odgovarajuidejama, inicijativama i naslovimakoje bi trebali imati fondovi. Pitanjeje recimo koliko Êe od 400.000nezaposlenih naÊi radno mjesto kadazaæivi Fond za razvoj i zapoπljavanje.IπËitavanjem stavki u Financijskomplanu ovog Fonda moæe se zakljuËitiæelja da se potakne zapoπljavanje tek10-tak ili 20-tak zanimanja (vulka-nizera, proizvoaËa namjeπtaja iopreme, kipara, umjetnika). Zastu-pnik nema niπta protiv toga kao πtojednako tako æeli i da ”Jadrolinija”,Rijeka zaposli mnoge nove zapo-slenike jer se u okviru Financijskogplana Fonda za razvoj i zapoπljavanjepredvia transfer od oko 200.000.000kuna, a neπto manje za Rapskuplovidbu, Rab. Predloæena odluka oFinancijskom planu tog Fonda moglebi se i tako tumaËiti, ali zastupnikmisli da ona nije tako usmjerena negoda je ovdje rijeË o jednom konglo-meratu razliËitih prijedloga gledesredstava koji su dosad bili u okvirudræavnog proraËuna, a sada suizdvojeni. Sasvim je logiËno πto dræavamora subvencionirati ”Jadroliniju” izRijeke i osobno zastupnik nema niπtaprotiv toga, ali dræi kako to nije novozapoπljavanje i otvaranje novih radnihmjesta jer neÊe niti za jedan smanjitibrojku od 400.000 nezaposlenih.

PrimjeÊuje kako su neke stavkepodrobno razraene, dok se u okviruMinistarstva kulture daje teksumarna brojka od 40 milijuna kunaza objekte te institucije pa Êe ihvjerojatno, kaæe, rasporeivati samministar. OËigledno ministar kultureima veÊe Vladino povjerenje odministra rada i socijalne skrbi jer sekod potonjeg Ministarstva ili npr. kodMinistarstva znanosti i tehnologijestavke precizno razrauju, objaπnjavazastupnik RadiÊ. A da sarkazam budeveÊi tu je i stavka u okviru Mini-starstva financija od 100.000.000kuna - rashodi za aktivnu regionalnupolitiku, o kojoj Sabor oËito ne smije ine treba niπta znati, kaæe RadiÊ, te uokviru prijenosa sredstava za vodnidoprinos 220 milijuna kuna za ostaletekuÊe donacije. Zastupnik podsjeÊada je Sabor veÊ donio ili je u fazidonoπenja nekoliko zakona kojireguliraju podruËni razvitak RH(zakoni o brdsko-planinskim podru-Ëjima i otocima, podruËjima od pose-bne dræavne skrbi). Predloæeno ne

BROJ

324

55

NNaakkoonn rraasspprraavvee oo oovvoomm PPrriijjeeddlloogguuii nnjjeeggoovvoomm ppoovvllaaËËeennjjuu oodd ssttrraanneepprreeddllaaggaatteelljjaa,, KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa,, HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr ddoonniioo zzaakklljjuuËËaakkkkoojjiimm zzaadduuææuujjee VVllaadduu RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ddaa mmuu uu rrookkuu oodd ttrrii mmjjeesseeccaappooddnneessee iizzvvjjeeππÊÊee oo mmoogguuÊÊiimm zzlloouu--ppoottrreebbaammaa oovvllaassttii oobbaavvjjeeππttaajjnniihhzzaajjeeddnniiccaa oodd ddoonnooππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo UUNNSS--uu ddoo ddaannaass,, aa nnaa tteemmeelljjuu iizzvvjjeeππÊÊaannaaddlleeæænniihh mmiinniissttaarrssttaavvaa ii uupprraavvnniihhoorrggaanniizzaacciijjaa..

O PRIJEDLOGU

Predloæenom odlukom bi seosnovalo Istraæno povjerenstvo zaispitivanje zakonitosti rada dræavnihtijela, javnih sluæbi i pravnih osobajavnog prava te uvjeta i okolnostiprikupljanja podataka o osobama izjavnog æivota RH. Povjerenstvo bi bilo

duæno utvrditi, stoji u Prijedloguodluke, tko je i zbog Ëega naloæiopraÊenje i prisluπkivanje uglednihjavnih osoba u RH, koliko su πirokobile naloæene te mjere, koje su mjereu tome bile primjenjivane, sadræavajuli dosjei koji su formirani primjenomnaloæenih mjera podatke iz osobnogæivota pojedinca, njegovo politiËkodjelovanje, djelovanje politiËkestranke koje je Ëlan, njegove poslovneaktivnosti ili druge podatke te jesu liprikupljeni podaci koriπteni iobjavljivani u pojedinim medijima ijesu li tijela dræavne vlasti, javnesluæbe i pravne osobe javnog pravaodnosno pojedini zaposlenici u timtijelima prekoraËili zakonske ovlasti.

U obrazloæenju ovog Prijedlogapredlagatelj navodi da je javnostzgranuta saznanjima o kojima piπumediji u RH da su protiv velikog brojaosoba iz javnog æivota nezakonitonaloæene mjere praÊenja i prislu-

πkivanja te da su tajne sluæbe zaodreeni broj uglednih graana ipolitiËara otvorile dosjee. Kako takvasaznanja u javnosti stvaraju dojam dasu mjere nalagane protiv izuzetnovelikog broja ljudi postoji opravdanouznemirenje kod graana u svezi snavedenim, smatra se da postojiopravdani javni interes da se istraæeokolnosti i opseg mjera praÊenja iprisluπkivanja. Za provedbupredloæene odluke potrebno jeosigurati sredstva u tekuÊoj rezervidræavnog proraËuna ili na drugojpoziciji po prijedlogu Vlade RH,navodi, meu ostalim, predlagatelj.

MI©LJENJE VLADE

Vlada RH naËelno podræava nasto-janja svih dræavnih institucija u vezis poduzimanjem neophodnih radnji za

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

slijedi niti jedan od tih zakona veÊ jeovdje posrijedi neka treÊa logika, tj.neko treÊe poticanje regionalnograzvitka RH. I ovaj je zastupnikprimijetio kako predloæenim odlu-kama manjka obrazloæenje pa je kaozastupnik uvrijeen osobnom razi-nom razrade istih. Zbog sveganavedenog zastupnik RadiÊ jepredloæio da se prijedlozi odluka vrateVladi kako bi ih razradila do te mjereda Hrvatski sabor moæe baremdonekle slijediti logiku onoga πto je udobroj namjeri predvieno ovimvaænim poticajnim fondovima. Predlo-æene odluke predstavljaju pretakanjenekih stavki iz dræavnog proraËuna,ali su tamo one bile jasne i razumljive

jer su bile u odreenom kontekstu, aovdje su izvaene iz konteksta inerazumljive, zakljuËio je zastupnikRadiÊ.

U ime predlagatelja zavrπnu rijeËimao je zamjenik ministra financija,DDaammiirr KKuuππttrraakk. Ukratko je podsjetioda su raspravom o Prijedlogu dræav-nog proraËuna RH za 2002., kao injegovim donoπenjem, raspravljeni iizglasani i financijski planovi ovihfondova za ovu godinu, a sada su naklupe zastupnicima doπle potpunoidentiËne brojke kao i u vrijeme dokse donosio ProraËun. Hrvatski jesabor izglasao konsolidirani planprihoda i rashoda Dræavnog prora-Ëuna i izvanproraËunskih fondova za

2002. u kojem su navedeni i izvorifinanciranja i rashodi ovih fondova.Uvaæio je miπljenje Odbora zafinancije i dræavni proraËun da nijedonesen pravilnik za svaki Fond, teupozorio na Ëinjenicu da su tekimenovani upravni odbori ovih dvajufondova, ali tu joπ nema predstavnikaHrvatskoga sabora (tek treba bitiimenovan). Vlada Êe, kaæe, razmotritisve primjedbe, a napose glede razradepojedinih pozicija u financijskimplanovima te dostaviti pravilnik onaËinu troπenja sredstava fondova.

Nakon toga predsjednik TomËiÊ jezakljuËio raspravu. Glasovat Êe senaknadno

JJ..©©..

BROJ

324

56

PRIJEDLOG ODLUKE ZA OSNIVANJE ISTRAÆNOG POVJERENSTVA ZA ISPITIVANJE

ZAKONITOSTI RADA DRÆAVNIH TIJELA, JAVNIH SLUÆBI I PRAVNIH OSOBA JAVNOG

PRAVA, TE UVJETA I OKOLNOSTI PRIKUPLJANJA PODATAKA O OSOBAMA IZ JAVNOG

ÆIVOTA REPUBLIKE HRVATSKE

OËekuje se izvjeπÊe o moguÊim

zloupotrebama

IHS21. II. 2002.

PRIJEDLOG ZA OSNIVANJE ISTRAÆNOG POVJERENSTA

utvrivanje zakonitosti rada dræavnihtijela i drugih institucija. Svojimmiπljenjem od 30. oæujka 2000.godine Vlada se oËitovala da se neÊeizjaπnjavati o svakom pojedinaËnomprijedlogu za osnivanje istraænogpovjerenstva s obzirom na to daHrvatski sabor autonomno odluËuje otim prijedlozima, sukladno Zakonu oistraænim povjerenstvima. Vlada istiËeda Êe, ukoliko Hrvatski sabor prihvatiovaj Prijedlog, poduzeti sve aktivnostiiz svoje nadleænosti kako bi se utvrdileËinjenice za donoπenje valjanogzakljuËka u vezi s predmetnimdjelovanjem dræavnih tijela, stoji umiπljenju Vlade.

RASPRAVA

Poligon za politiËke

manipulacije

Na sjednici Hrvatskog saborauvodno je govorio u ime predlagateljaDDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)) rekavπi odmah daËak ni ne zna koliko je danas odlukao osnivanju istraænog povjerenstva zaispitivanje zakonitosti rada dræavnihtijela, a misli se na obavjeπtajnuzajednicu, uopÊe aktualna, jer je odnovih izbora proteklo viπe od 25mjeseci. Nedvosmisleno znamo da suza vrijeme bivπeg reæima FranjeTumana tajne sluæbe bile poligon zapolitiËke manipulacije ali i drugeaktivnosti od kojih je prisluπkivanjenovinara, ali i opozijskih pa ivladajuÊih politiËara bila uobiËajenastvar. »ovjek to moæe na neki naËin”razumjeti” (misli se prije svega naoponenta nekoj vlasti) iako ni na kojinaËin ne moæe opravdati da seprisluπkivalo, recimo, Stipu MesiÊa aline moæe shvatiti da se prisluπkivalogospodina Vlatka PavletiÊa, rekao je.Ili, nastavio je, nizajuÊi primjere,moguÊe je danas shvatiti ali ne iopravdati da se prisluπkivalo sada-πnjeg premijera gospodina RaËana alije teπko razumjeti da se pratilogospodina Matu GraniÊa.

Naæalost, to je bila uobiËajenapraksa i danas bi morali progovoriti oanatomiji jednog nemorala iako bi bilooportunije otvoriti raspravu onesposobnosti obavjeπtajnoga sustavau Republici Hrvatskoj. A on jenesposoban razmjerno svojoj hiper-produkciji koja je u najmanju rukubila zapanjujuÊa. Ministar unutarnjihposlova ©ime LuËin obavijestio jejavnost da je od svog prethodnika

Ivan PeniÊa naslijedio 35.000 dosjeakoji su nastali tijekom desetljeÊa HDZ-ove vlasti kao i 36.000 dosjea nastalihprije 1990., nastavio je. Jedna vrstaSZUP-ovih dosjea odnosi se na stvarneneprijatelje, na primjer na one koji sudizali pobunu u Krajini, a drugavrsta, njih 650, odnosi se na HDZ-oveoponente - politiËare, sindikaliste injima sliËne - i ti bi dosjei trebali bitistavljeni na uvid graanima.

©to su mediji bili angaæiraniji udemontaæi jednog reæima to susigurnosne sluæbe bile aktivnije ubavljenju protagonistima takve jednepolitike. Gotovo da nije bilo redakcijekoja nije bila obuhvaÊena timrabotama, od Nacionala, Ferala,Novog lista do Globusa, Imperijala,Jutarnjeg lista itd., naveo jezastupnik dodajuÊi da je Imperijalnamjerno spomenuo imajuÊi na umusvojedobni iskaz gospodina ©ariniÊapred saborskim Odborom za unu-tarnju politiku i nacionalnu sigurnostnakon poznatog sluËaja ©eparoviÊ.

Zastupnik ujedno navodi da bi bilonemoralno, licemjerno i krajnjemizerno kada se ne bi spomenulo ionih 36.000 dosjea sastavljenih zavrijeme Udbe i Kos-a (navodno je joπnjih oko 30.000 1990. predanoDræavnom arhivu) a nije malo ljudi niu ovoj sabornici koji su ”poËastvo-vani” tim dosjeom (©eks, Milas,Budiπa, KovaËeviÊ). Krajnje je neshva-tljivo da su Ëelni ljudi tog Udbinogaparata nastavili u miru odraivatiposao i nakon 30. svibnja 1990. asliËno se dogodilo i nakon izbora 3.sijeËnja 2000. DapaËe, da gospodaMiroslav Tuman i Markica RebiÊnisu sami otiπli vjerojatno bi nasvojim funkcijama bili i danas, rekaoje zastupnik naglaπavajuÊi da je onprotiv bilo kakvog politiËkoga revan-πizma i jedne neshvatljive prakse,koja se udomaÊuje, da se s odgovornihmjesta u financijskim upravama ilicarinskim ispostavama eliminirajupojedini ljudi i to putem psihotestova.No zastupnik je za to da se jasnoodrede funkcije na koje se dolazitemeljem politiËkog predznaka i da seu sluËaju promjene vlasti mandatistavljaju na raspolaganje, misleÊi pritome, kako je rekao, na vodeÊedjelatnike tog obavjeπtajnog aparata.Dodao je da je bio za to da se uobavjeπtajnoj zajednici provedelustracija.

A Hrvatska se obvezala i spramMMF-a da Êe dræavni aparat smanjitiza viπe desetaka tisuÊa ljudi, u vojscioko 10.000 djelatnika, kazao je

zastupnik uz uvjerenje da time neÊebiti pogoen nitko iz obavjeπtajnogaparata.

Glomazan, trom i

kompromitiran sustav

Tajne su sluæbe u proteklih desetgodina uvijek spominjane u kon-tekstu skandala, bilo razbijanjastranaka bilo kontrole medija (a bivπisustav je sruπen dominantno odnovinara), nadzora politiËara, ucje-njivanja mnogih gospodarstvenika paËak i sudjelovanja u nekim politiËkimlikvidacijama itd., rekao je zastupnikKajin i pitao πto se onda promijenilou ovih 25 mjeseci. Ministar obraneRadoπ izjavio je ”da misli da je cijeliobavjeπtajni sustav nesposoban da na

pravi naËin obavi provjeru nekeosobe”, ”da nije u stanju uraditi svojtemeljni posao”, neke su od izjavaovog ministra koje je citiraozastupnik pitajuÊi πto Êe nam ondatakve (nesposobne) obavjeπtajnesluæbe i zaπto se ne mijenjaju (ljudi).

Tu je i pitanje zaπto nam je potrebnagodina dana od novog Ustava za novzakonodavni sustav obrane iobavjeπtajne zajednice. Tako da serecimo danas viπe nego ikada govori,kazao je, kako su najutjecajniji ljudiu Republici Hrvatskoj za sebe izabraliili odredili pojedine sluæbe-PantovËak,UNS, Banske dvore, SZUP, SIS i samtaj dojam koji se stvara u javnostitreba izbjeÊi donoπenjem πto jemoguÊe prije novog zakona koji Êeregulirati ta pitanja.

Kao enigma sigurno ostaje pitanjekoliko je tog obavjeπtajnog materijalauniπteno pri primopredaji vlastiodnosno koliko ih je po raznimprivatnim zbirkama (dio uniπtavan uveljaËi 2000.), rekao je, meu ostalim,ponavljajuÊi da su se mnogi timaterijali koristili i u politiËkom ratu,eliminaciji gospodarske konkurencijepa i u ratu izmeu pojedinih bilovladajuÊih, bilo opozicijskih frakcija,sukoba izmeu ili unutar samih tihsluæbi. Prava je istina vjerojatno da jegospodin Franjo Tuman koristioobavjeπtajnu zajednicu a oni su se

BROJ

324

57

Pitanje je zaπto nam jepotrebna godina dana odnovog Ustava za novzakonodavni sustav obrane iobavjeπtajne zajednice.

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

kasnije takmiËili u iskazivanju svojenaklonosti koliËinom prikupljenedokumentacije, rekao je, meuostalim vjerujuÊi da Êe parlamentarninadzor ubuduÊe biti dominantan i dani jedna institucija neÊe imati snaguiznad Parlamenta.

U nastavku zastupnik se dotaknuoi situacije u pravosuu (nesposobnostsudova, curenje informacija s ciljemsuptilne politiËke eliminacije poje-dinaca a u vezi s tajnim sluæbamarekao da imamo obavjeπtajni masto-dont koji je moæda u ratu imao nekusvrhu ali da on smatra da ovakoorganiziran danas viπe nema nika-kvog smisla. On nije bio nesposobanstoga πto su primjerice iskaznice SIS-a imali ∆iro BlaæeviÊ, Doris DragoviÊ,veÊ πto su te sluæbe bile izuzete izsustava, (GospiÊ, PakraËka poljana) iπto im nitko niπta nije mogao,naglasio je, uz navode nekih drugihprimjera iz rada te sluæbe. Opisao je iustroj obavjeπtajne zajednice u RH(Uprava za obavjeπtajno-analitiËkeposlove, Uprava za obavjeπtajne poslo-ve glavnog stoæera, HIS itd.), ali ineka od imena bivπih djelatnika tihsluæbi (HIS - Miroslav Tuman,supruge visokih dræavnih duænosnika–ura ©uπak, Ksenija PaπaliÊ, u UNS-u danas radi Smiljan ReljiÊ, Ëovjek naËiji teret treba staviti barem dio od650 dosjea, kaæe zastupnik) te pono-vno naglasio da je takav sustavglomazan, trom, iskompromitiran ineuËinkovit, na neki naËin rak-ranahrvatskoga druπtva.

Stoga pita treba li Hrvatskoj ovakavobavjeπtajni aparat, identiËan onomod 3. sijeËnja 2000. ili je vrijeme da seizgradi novi i javnosti predoËi πto seradilo u vremenu do 3. sijeËnja 2000.Smatra da jednom ta ”priËa” izproπlosti, radi buduÊnosti i samih tihsluæbi, treba biti stavljena ”ad acta”.Obavjeπtajna zajednica sigurno jepotrebna i imaju je sve zemlje a u nasje, naæalost, radila svakojake poslove.

Klub zastupnika IDS-a predlaæedonoπenje odluke o osnivanju ovogIstraænog povjerenstva, naglasio je iponovio πto bi trebalo utvrditi toPovjerenstvo (vidjeti u prikazuPrijedloga odluke) a kao prvo tko jenaloæio i zaπto praÊenje i prislu-πkivanje uglednih javnih osoba uRepublici Hrvatskoj, te da na Ëelu togtijela budu ljudi iz opozicije.

Na taj naËin moguÊe je doistaanomaliju jednog vremena na nekinaËin, barem u moralnom oblikurazobliËiti a ljude koji su bili pogoenidjelatnostima tih sluæbi rehabilitirati,rekao je na kraju.

To izlaganje potaknulo je viπezastupnika na ispravke netoËnihnavoda.

Ne reæim, veÊ vrijeme Vlade

HDZ-a

ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ))ispravila je navod ”u vrijeme bivπegreæima dr. Franje Tumana”. To jebilo vrijeme Vlade HDZ-a na Ëelu s dr.Franjom Tumanom a da je bio reæimkolega Kajin bi bio u zatvoru, rekla je.©to se tiËe spominjanja gospoe –ure©uπak po tome ni gospoa AgataRaËan ne bi mogla biti ono πto jedanas. U vezi s navodom da suobavjeπtajne sluæbe potrebne svakojdræavi dodala je za razliku od naπedræave, jer je ova vlast razvilaobavjeπtajne sluæbe.

LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss ((HHDDZZ)) rekao jenajprije da bi mogao ispraviti brojnenavode zastupnika Kajina no da sejavio zbog tri. Nije toËno da uOruæanim snagama ima viπka 10.000zaposlenih veÊ 15.000 do 17.000(izjava zamjenika ministra obraneGareljiÊa) kao ni to da je obavjeπtajnazajednica ostala ista. Ministar Radoπje svojim jednim potpisom otpustio165 domoljuba i rodoljuba a vratioudbaπe i kosovce. Dosjei bivπe vlastisu ostali i nisu se skrivali (prislu-πkivali su bivπe, prisluπkuju i ove) iznaËi da se radilo po zakonima koje jedonio Sabor a po kojem zakonu sedanas prisluπkuje, recimo mene, pitaoje zastupnik. Neka sluπaju jer napravi put Êu ih ja odvesti, rekao jedodajuÊi da sluπaju i dr. PaπaliÊa ali iJoπka KontiÊa (koalicijski partner).Pitao je i po kojem nalogu (ovih danakruæi priËa) tajne sluæbe trebajulikvidirati generala Antu GotovinudodajuÊi ”neÊete uspjeti u tome,muËki ubijati viπe u potiljak neÊetenikoga ...”. A na Ëelu tih koji sluπajui voze vozila u praÊenju sa slovaËkimploËicama je Joπko Dragonja, rekao je.

IIvvaann PPeenniiÊÊ ((HHDDZZ)) rekao je da jezastupnik Kajin iznio niz netoËnihpodataka ali i poluistina stvarajuÊipolusvijet svojim kombinatorikama.Notorno je da je u bivπoj Jugoslaviji(rekao joπ Mika Tripalo) stvorenomilijun dosjea a ne spomenutih36.000. Govoriti o politiËkim likvi-dacijama (je li to rjeËnik za Sabor) jerjeËnik mrænje a i gdje su dokazi,naveo je zastupnik no predsjedatelj ipotpredsjednik Sabora mr. sc. MMaattooAArrlloovviiÊÊ ocijenio je da to nisu ispravciveÊ kvalifikacije te uputio zastupnika

na Poslovnik odnosno da se prijavi zaraspravu. IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)) je rekaoda gospodinu Kajinu nije bio zadatakda iznese istinu veÊ da se bori protivsvake hrvatske vlasti i da svakuhrvatsku vlast uËini nesposobnom zaopstojanje, bilo ona HDZ-ovska iliSDP-ovska.

DDaammiirr KKaajjiinn je odgovorio da gapredgovornik oËito precjenjuje a nitida ga poznaje. Kako ne bi bilo neistina(odgovor zastupniku PeniÊu) neka seformira istraæno povjerenstvo irasvijetle sve okolnosti o kojima sampokuπavao govoriti, rekao je dodajuÊida MMF traæi od Hrvatske da se dooæujka iz MORH-a otpusti 10.000djelatnika.

LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss je rekao da on neinsinuira kad je govorio o praÊenju tenaveo imena petorice koji to rade (naËelu Joπko Dragonja, Ante Letica,gospodin ©tajduhar iz Karlovca itd.)ali da Êe im uπi iπËupati kad-tad.

Zatim je rasprava otvorena i najpri-je su govorili predstavnici klubovazastupnika.

Najgore su poluistine jer truju

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)) govorio je uime Kluba zastupnika HDZ-a napo-minjuÊi najprije da je nedavno jedanengleski dræavljanin dobio parnicuprotiv svoje Vlade koja mu jeuskraÊivala uvid u njegov dosje jer gaje nadzirala zbog nazoËnosti (kao itisuÊe drugih) nekim sastancimaljeviËarskih neokomunistiËkih orga-nizacija, prosvjednim πtrajkovima itd.dok su u isto vrijeme objavljeni

sluæbeni podaci da su SAD satelitskimelektroniËkim putem obavile oko trimilijarde tajnih prisluπkivanja dræa-vljana diljem cijeloga svijeta.

U vezi s podnesenim PrijedlogomkljuËnim smatra da bi Istraænopovjerenstvo trebalo utvrditi je li ili

BROJ

324

58

Istraæno povjerenstvo trebalobi utvrditi je li ili nije bilonezakonitoga odstupanja odustavnih naËela onepovredivosti osobnogaæivota, jesu li dræavna tijelaneovlaπteno, nezakonitoprisluπkivala, pratila iprimjenjivala ostale metodekojima se odstupa od UstavomzajamËenih prava i sloboda.

IHS21. II. 2002.

PRIJEDLOG ZA OSNIVANJE ISTRAÆNOG POVJERENSTA

nije bilo nezakonitoga odstupanja odustavnih naËela o nepovredivostiosobnoga æivota, jesu li dræavna tijelaneovlaπteno, nezakonito prisluπki-vala, pratila i primjenjivala ostalemetode kojima se odstupa od UstavomzajamËenih prava i sloboda.

Imali smo i imamo zakonske normekoje reguliraju to podruËje kao iZakon o tajnosti podataka kojiodreuje duænost, obvezu Ëuvanjadræavne, vojne, poslovne ili profe-sionalne tajne bez obzira na to kako jeodreena osoba doπla do tih tajnihpodataka a krπenje te duænosti iobveze podlijeæe Kaznenom zakonu. Stim u vezi zastupnik je podsjetio da jepoËetkom 2000. ovaj Klub zastupnikadao niz prijedloga (zakonskih) koji suodbijeni, kako bi se precizno regu-liralo zaπtita i uporaba tajnihpodataka s obzirom na to da sutendenciozno i selektivno slaneinformacije iz Ureda Predsjednika,dilane po razliËitim novinama(famozni transkripti) ili iz razliËitihdijelova obavjeπtajnoga aparata, a radipolitiËke difamacije bivπe vlasti. Umeuvremenu, i danas, mediji suobjavljivali razliËite podatke onezakonitom prisluπkivanju odree-nog broja osoba iz politiËkoga,javnoga æivota, novinara, da seodstupalo i od Zakona i Ustava upogledu poπtivanja temeljnih ljudskihprava i sloboda, ministri su davalirazliËite izjave, donosile su se odlukeo dosjeima, bilo je proturjeËnih ikonfuznih izjava o tome koliko je bilodosjea do 1990. itd.

Sve je to ostalo u jednoj velikojmjeri obavijeno tajnovitoπÊu ikonaËno je vrijeme da se utvrdi istina.Neka se osnuje Istraæno povjerenstvoda se prestane s mistifikacijama,rekao je.

Upravo je najveÊi interes HDZ-a dase s tim dirigiranim selektivnimkonstrukcijama u dijelu medijaprestane i uistinu utvrdi toËna istina.Jer, ukoliko je bilo koji dræavljaninRH, neovisno o njegovoj pozici-oniranosti, otkrivao podatke koji suzakonom utvreni kao dræavna,sluæbena ili vojna tajna, servisirao stim podacima ili dokumentima odre-ene tiskovine onda je i primjenazakonskih propisa (ministarunutarnjih poslova) odstupanja odtajnosti legalna, zakonita, a ako nije,to treba utvrditi a ne ostaviti da seneprekidno podgrijava maπta i tvrdida je ovaj ili onaj bio prisluπkivan,uhoen. Najgore su poluistine kojimasmo svjedoci i kojima se hrvatska

javnost truje dvije godine o tome.Najbitnije je u tome jesu li obra-zloæenja za primjenu zakona bilaËinjeniËno valjana i utemeljena nazakonu ili nisu i potreban je daklejasan i precizan odgovor - je li ili nijebilo koji pojedinac u skladu sazakonom (ovlaπteno) nadziran ako jeugroæavao nacionalne i dræavneinterese, ako je provaljivao dræavne,vojne ili sluæbene tajne (ovako sve sliËina loπe scenarije A. Christie), rekao je,meu ostalim zastupnik. Dodao je dasu u odreenim tiskovinama obja-vljivani dokumenti koji su po naravidræavna ili vojna tajna a izvori koji sute medije servisirali s tim doku-mentima nalazili su se u vrhu ili blizuvrha vlasti.

Bilo bi i vrlo zanimljivo (obratio sezastupniku Kajinu) utvrditi koje birazdoblje trebalo obuhvatiti istra-æivanje Povjerenstva da li od 8.listopada 1991. ili od 1990. godine ilise vratiti u razdoblje 1989. kada jefenomenalna sluæba dræavne sigur-nosti opservirala na 100.000 graana,snimala i prisluπkivala sve one za kojese mislilo da mogu na najmanji naËinugroziti nacionalnu sigurnost Jugo-slavije i politiËki sustav komu-nistiËkog reæima, rekao je, meuostalim, naglasivπi na kraju da Klubzastupnika HDZ-a daje punu potporuza osnivanje ovog Povjerenstva kakobi se uistinu utvrdila istina.

Dokazi uniπtavani

IIvvaann NNiinniiÊÊ ((SSDDPP)) javio se u imeKluba zastupnika SDP-a rekavπi dasada nakon uvodnog izlaganja a irasprave predgovornika nema dvojbeda treba osnovati Istraæno povje-renstvo. No Prijedlog je preπirok ipredlagatelj bi trebao u tome voditiraËuna o Zakonu o istraænim povje-renstvima prema kojem se za svakoodreeno pitanje osniva posebnopovjerenstvo. Ovdje se vidi da se radio eventualnim zloporabama prilikomprisluπkivanjima i tajnom praÊenju ionda je moguÊe osnovati za toistraæno povjerenstvo, naglasio jezastupnik, ponovivπi da se radi o 650dosjea politiËara i novinara, πto jeprevelik broj. Iako nije popularno reÊiniπta protiv obavjeπtajnih sluæbi, to jeneophodan segment sigurnosti svakezemlje, i Finska i ©vicarska imaju ibolje organizirane obavjeπtajne sluæbei treba ih imati i Hrvatska. Ali, trebajupratiti teroriste, dilere droge a neeventualne ”politiËke protivnike” -novinare i graane koji to nisu.

Kaæe se da je bilo sve po zakonu nomoæda je i toËno iako ono πto se pozakonu dopuπta nije uvijek nimoralno niti poπteno, upozorio je,tvrdeÊi ujedno da onaj (ministarunutarnjih poslova) koji je primje-njivao i obnavljao mjeru prislu-πkivanja 25 puta bez ijedne podnesenekaznene prijave nije radio u skladu sazakonom, pa iako se taj zakon moædapravio u skladu s politiËkom voljom.Kazneno je djelo i to πto nemaodreenih dosjea politiËkih protiv-nika, koji su radili do 2000., tamogdje im je mjesto, u MUP-u, veÊ su poprivatnim arhivima ili su biliuniπteni. Na nekim mjestima jedanonoÊno od 3. do 15. sijeËnja 2000.bilo dima jer su dokazi bili uniπtavani,paljeni, i to je kazneno djelo, ponovioje zastupnik.

Ni on se ne slaæe, kaæe, da dræavnetajne (dokumenti) izlaze u javnost nojoπ manje se slaæe da dokumenti orazgovoru tadaπnjeg πefa obavjeπtajnezajednice Miroslava Tumana spredsjednikom dræave pok. dr.Franjom Tumanom (PredsjedniËkidvori) zavrπe u privatnoj arhivi. Tonije privatno, to je dræavna stvar i totreba biti u okrilju dræave kao i onoπto je u HDZ odnio gospodin ©eks, jerda je to stranaËka arhiva. Pitao jekolegu ©eksa a i putem televizijegospodina Miroslava Tumana kakosu ocijenili, listajuÊi sve te trans-kripte, πto je to privatni dosje zaobiteljsku zbirku a πto je za arhivuHDZ-a. Obavjeπtajna je zajednicaizuzetno vaæna za sigurnosni diozemlje ali u ovoj zemlji imamo mnogovaænijih problema - zaustaviti neza-poslenost, poËeti razvoj i osiguratigraanima Hrvatske da s ugodomprate ovaj Sabor, a ovu neugodnuproπlost πto prije zaboraviti, rekao je,podræavajuÊi u ime Kluba zastupnikaSDP-a osnivanje istraænog povje-renstva s tim da se naznaËi rok za kojitreba izvrπiti kontrolu rada obavje-πtajnih sluæbi i potrebne mjere.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je, ispravljajuÊinavode predgovornika, naglasio danije rekao da je sve bilo zakonito veÊda je suglasan s osnivanjem povje-renstva. ©to se pak tiËe spomenutearhive objasnio je da je predsjednikTuman bio i predsjednik HDZ-a i tase arhiva odnosila na sjednicestranaËkih tijela i sastanke strana-Ëkih duænosnika s njim a tu je arhivuon preuzeo, rekao je, u ime HDZ-a iona je u HDZ-u jer je to stranaËkaarhiva i dobiti se neÊe. Ako nekogazanima moæe je dobiti na uvid ako

BROJ

324

59

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

tako HDZ procijeni. To je isto kao πtovi sada odræavate sastanke u Banskimdvorima, kada predsjednik Vlade kaopredsjednik Stranke odræava sastankes predsjedniπtvom SDP-a i to jestranaËka arhiva (jedino ako nematearhive pa snimate sve), rekao je. IIvvaannNNiinniiÊÊ javio se za ispravak togpotonjeg navoda kao Ëlan SDP-a irekao da ni jedan stranaËki sastanak(ni rukovodstvo) SDP-a nije odræan uBanskim dvorima.

Govor mrænje

IIvvaann PPeenniiÊÊ naËelno podræava odlukuza osnivanje istraænog povjerenstva, aposebno iz razloga da se konaËnojedanput i za svagda stavi toËka ”nai” u ovoj raspravi koja traje veÊ punihpet godina pa da se zna πto je istina,πto laæ a πto su u tome insinuacije. Noboji se pritom, dodao je, da bi to mogloprerasti u neka politiËka suenja kojasu viena na ovim prostorimaunatrag 30, 40 godina. Kad kaæepolitiËka suenja onda kritizira kaæe,govor mrænje kojim se obrazlaæepredlaganje osnivanja Povjerenstva ion nije samo izreËen veÊ je vidljiv i ugestama. Na primjer, nije normalnareËenica ”reæim Franje Tumana” itakvom se reËenicom ne moæepredlagati neko istraæno povjerenstvojer zar to nije bio demokratski sustavRepublike Hrvatske, a za nas je tavlast, koja se naziva reæimom, bilasvetinja, naglasio je. Kad se ide stakvim obrazloæenjem onda je

unaprijed sve skupa osueno na jednopolitiËko suenje, bilo da je sudnicaovaj Sabor ili sama sudnica.

Morat Êemo prihvatiti i da supolitiËka shvaÊanja nacionalne sigur-nosti razliËita, jer, za nekoga je tosamo pitanje rata i mira, no pitanje

nacionalne sigurnosti je puno toga,sve sfere gospodarstva, ekologija,turizam, granice i more, Ëisti zrak iindustrija i poljoprivreda, Hrvatskavojska i policija, dræavne financije.Morat Êemo i respektirati zakonskarjeπenja i ne mogu prihvatiti, naglasioje zastupnik, nikakva tumaËenja,insinuacije da su zakoni donoπeninamjerno loπi.

Neki dosjei ili njihovi dijelovi suuistinu uniπteni zadnjih mjeseci itjedana, iskazao je svoja saznanjazastupnik dodajuÊi da to onda viπenije cjelovita materija i da to moæe bitireæija, a iz reæije on izvodi zakljuËke opolitiËkim suenjima. Objasnio je dasvaki dosje mora imati svoj uvod,obrazloæenje pa i obrazloæenje produ-ljenja postupka i zakonski ne trebasve zavrπiti s kaznenim prijavama.

NNeennaadd SSttaazziiÊÊ ((SSDDPP)) je u svojojreplici rekao da politiËka suenja netrebaju nikome i da nikakvo dobroneÊe nikome donijeti. No pozvao jezastupnika PeniÊa, s obzirom nanedavnu izjavu potpredsjednice HDZ-a u SAD-u da Êe HDZ kad se vrati navlast suditi MesiÊu i RaËanu, da prijesvega strahuje od onoga πto bi semoglo dogoditi unutar njegovestranke. IIvvaann PPeenniiÊÊ je rekao da svatkomora odgovarati za svoje postupke ada smo iz naπe povijesti nauËili da supolitiËka suenja bila loπa zaHrvatsku.

Obavjeπtajne sluæbe su od

zajedniËkog interesa

AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDDDZZ)) kaæe da suobavjeπtajne sluæbe sastavni dio svakeozbiljne dræave i prema tome hrvatskedræave. One nisu vezane uz vladavinujedne stranke nego su od zajedniËkoginteresa za sve graane dræave.LogiËno je da u tim sluæbama dolazi ido odreenih nepravilnosti ali se onemoraju procesuirati na jednomdrugom mjestu i Ëinjenica je, dapogotovo nakon 11. rujna 2001., dasu tajne sluæbe SAD-a dobile golemaovlaπtenja. Meutim, bilo bi smijeπnoi nelogiËno ako bi sada Bushovaadministracija u javnost davala sveono πto su Clintonove sluæbe u svomradu prikupile, pa isto tako nemanikakvog razloga da se u nas poslijesvake promjene vlasti (ili stranke navlasti) pokrene progon vjeπtica protivonih koji su radili u prethodnomsustavu. U ovome treba razluËitiinteres dræave od uskog interesastranke a s druge strane, pitanje je li

viπe πtetno i neko snimanje pojedinihosoba ili davanje i odavanje dræavnihtajni i uniπtavanje onog πto suprethodne sluæbe prikupile.

Zastupnik je svakako za osnivanjeovog Istraænog povjerenstva ali s timda ono obuhvati i ispitivanje πtetnostiza dræavu zbog uniπtenih dokumenatanakon sijeËnja 2000. i onih koji sudoπli u javnost kanalima kojima nisusmjeli doÊi.

NNeennaadd SSttaazziiÊÊ kaæe da on osobno,ako se prisluπkivanje novinara,opozicijskih politiËara itd., moæepokriti jednom doskoËicom ”da toznaËi raditi svoj posao” zahvaljuje natakvom poslu a misli da zahvaljuje icjelokupna hrvatska javnost. AAnntteeBBeelljjoo odgovorio je da je siguran da jei danas jedan veliki broj politiËara inovinara u Hrvatskoj prisluπkivan ito ne samo od naπih sluæbi nego i odraznih sluæbi iz svijeta. - Ja znam dasam prisluπkivan, ali znam ako radimza interes svoje dræave moæe sluπatitko god æeli, nikakve tajne nemam,rekao je zastupnik Beljo.

Potrebna sloga

Za raspravu se zatim javio LLjjuubboo∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss.. Podræava formiranjePovjerenstva s tim da ispita ne samorad obavjeπtajnih sluæbi u zadnjihdeset godina nego i od 3. sijeËnja dodanas. Naglasio je da nije protivprisluπkivanja (neka ga se prislu-πkuje) jer svakog onog trebaprisluπkivati, bez obzira na to tko bio,predsjednik dræave, Vlade, Sabora,tko radi protiv ruπenja ustavnogporetka RH treba i progoniti iprocesuirati, ali ne da se tajne sluæbekoriste u druge svrhe i zlou-potrebljavaju (njega se progoni, jermnogima pokvario raËune i rekao damoæe formirati posebnu jedinicu igraditi autocestu po kilometru za dvamilijuna dolara). A sluπala ga je ibivπa vlast, rekao je te naveo primjereo njegovom sadaπnjem praÊenju (putu Novsku, Savska u Zagrebu).

Pitao je ujedno s kojim se pravomameriËki sustav Watson za praÊenje iprisluπkivanje itd. koristi iskljuËivoza prisluπkivanje obitelji Gotovina,Dunje ZloiÊ-Gotovina, Bore Gotovine,–ure ©uπak ..., te saborskih zastu-pnika Ljube ∆esiÊ-Rojsa, dr. IviÊaPaπaliÊa i Joπka KontiÊa.

Jadni smo kad smo doπli u takvusituaciju sa spletkarenjima (obavje-πtajne sluæbe) umjesto da zbijemoredove kao πto je pok. predsjednik dr.Franjo Tuman pomirio sinove i

BROJ

324

60

Morat Êemo prihvatiti i da supolitiËka shvaÊanjanacionalne sigurnostirazliËita, jer, za nekoga je tosamo pitanje rata i mira, nopitanje nacionalne sigurnostije puno toga, sve sferegospodarstva, ekologija,turizam, granice i more, Ëistizrak i industrija ipoljoprivreda, Hrvatska vojskai policija, dræavne financije.

IHS21. II. 2002.

PRIJEDLOG ZA OSNIVANJE ISTRAÆNOG POVJERENSTA

ustaπa i partizana, domobrana iudbaπa i kosovaca s jednim ciljem,stvaranja hrvatske dræave. Akonastavimo s ovakvim podmetanjima,s kojekavim napisima po novinamazastupnik se boji, da Êemo je izgubitibez metka, rekao je, meu ostalim,zagovarajuÊi slogu i stavljanje glaveskupa. Tada nam nitko ne bi bio ravani imali bismo blagostanje i u Hrvat-skoj bi moglo æivjeti ne 4,5 milijunaveÊ 20 milijuna Hrvata, naglasio jeukazujuÊi na brojne negativnosti kojese javljaju (brakovi izmeu roaka,itd., samoubojstva branitelja).

A ove sluæbe neka radi svoj posao ineka rade profesionalno, naglasio je,meu ostalim.

Prijavljenih za raspravu viπe nijebilo pa je zavrπnu rijeË dobiopredstavnik predlagatelja DDaammiirrKKaajjiinn.. Zahvalio je svima na sudje-lovanju u raspravi te naglasio da jeosnivanje ovog Povjerenstva pokre-

nuto u dobroj vjeri, da se pokuπabuduÊnost obavjeπtajne zajednice liπitihipoteka i otkloniti bilo kakvamoguÊnost zloupotrebe obavjeπtajnogaparata u buduÊnosti ali i demaskiratiodreena ponaπanja i rehabilitiratipojedince koji su na sustavni naËinbili nadzirani u proteklom razdoblju.

Bilo bi idealno da je sluæba bila uveÊoj mjeri podreena parlamen-tarnom nadzoru, πto naæalost, nije biosluËaj, rekao je zastupnik osobnodræeÊi da je dominantno bila podre-ena samo jednom utjecaju i toutjecaju s PantovËaka bez stvarnog isuπtinskog nadzora. Slaæe se s onimakoji su govorili da bi se trebalo viπebaviti æivotnim pitanjima, sudbinomonih koji poteæu oruæje na sebe injihovih obitelji i da se ostavi zauvijekpriËa o ovom πto se radilo u toj i toj

djelatnosti i da vjerujemo da Êe buduÊiparlamentarni nadzor otklanjati navrijeme nepravilnosti, rekao je, meuostalim.

U vezi s Povjerenstvom naglasio je(treba definirati datume) da trebaodrediti njegovog predsjednika, i toapsolutno iz oporbe, Ëlanove, i za to jepotreban dogovor svih klubovazastupnika.

S ispravcima netoËnih navoda javilisu se IIvvaann PPeenniiÊÊ,, koji je ponovio da jezastupnik Kajin u sabornici govorio oreæimu Franje Tumana, te LLjjuubboo∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss (povodom izjave zastupnikaKajina da sumnja u ono πto je ongovorio o prisluπkivanju) koji jenaglasio da je sve πto je on govorioistina. Spomenuti sustav je biopostavljen u Jasenicama iznadKonavala, u Osijeku na Petrovoj gorii meunarodne snage su to povukle aovo se iskljuËivo koristi za generalaGotovinu i ne samo da ga se uhitinego i likvidira, πto je sramota za svenas zastupnike, naglasio je. Dodao jeda je i za bivπeg pomoÊnika ministraunutarnjih poslova BrzoviÊa izdatorjeπenje (sadaπnji ministar) za prislu-πkivanje.

Rasprava je zatim bila zakljuËena aDDaammiirr KKaajjiinn je predloæio sastanakpredsjednika klubova zastupnika radidogovora o sastavu Povjerenstva.

Nakon usuglaπavanja povuËen

Prijedlog

SljedeÊeg dana u vezi s ovomtoËkom dnevnog reda predsjedatelj ipredsjednik Hrvatskoga saboraZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ stavio je na glasovanjeovako predloæeni zakljuËak Klubazastupnika IDS-a: ”1. Hrvatski saborzaduæuje Vladu Republike Hrvatskeda ga u roku od 3 mjeseca od datumausvajanja ovog ZakljuËka podrobnoizvijesti da li je u vremenu oddonoπenja Zakona o UNS-u do datumausvajanja ovog ZakljuËka bilo zlou-potreba ovlasti obavjeπtajne zajednice;2. Vlada mora Hrvatski saborizvijestiti o sljedeÊem: da li se i zbogËega nalagalo praÊenje i prislu-πkivanje uglednih javnih osoba uRepublici Hrvatskoj; koliko su πirokobile naloæene mjere praÊenja iprisluπkivanja odnosno protiv kojihse osoba u svezi s navedenim osobamanaloæene ove mjere; koje su mjereprimjenjivane u prisluπkivanju ipraÊenju navedenih osoba; da li dosjeikoji su formirani primjenom nadle-ænih mjera sadræavaju podatke iz

osobnog æivota pojedinaca, njegovopolitiËko djelovanje, djelovanjepolitiËke stranke koje je Ëlan, njegoveposlovne aktivnosti ili druge podatke;da li su prikupljeni podaci koriπteni iobjavljivani u pojedinim medijima; dali su tijela dræavne vlasti, javne sluæbei pravne osobe javnog prava, odnosnopojedini zaposlenici u tim tijelimaprekoraËili zakonske ovlasti”.

Na taj predloæeni zakljuËak Klubzastupnika SDP-a podnio je sljedeÊiamandman kojim traæi brisanje ove(2.) druge toËke predloæenog zaklju-Ëka i izmjenu prve toËke tako da glasi;”Hrvatski sabor zaduæuje VladuRepublike Hrvatske da u roku od trimjeseca podnese izvjeπÊe Hrvatskomsaboru o moguÊim zloupotrebamaovlasti obavjeπtajnih zajednica oddonoπenja Zakona o UNS-u do danas,a na temelju izvjeπÊa nadleænih mini-starstava i upravnih organizacija”.

U ime predlagatelja odnosno Klubazastupnika IDS-a DDiinnoo DDeebbeelljjuuhh ((IIDDSS))je prihvatio potonji amandman.Izvijestio je zatim da je bilo usu-glaπavanja klubova zastupnika svihstranaka u Hrvatskome saboru i da jepredlagatelj nakon tog usuglaπavanjaodluËio povuÊi Prijedlog za osnivanjeistraænog povjerenstva uz uvjetprihvaÊanja ZakljuËka.

O predloæenom zakljuËku stajaliπteKluba zastupnika HDZ-a iznio je IIvvaannJJaarrnnjjaakk i rekao da je ovaj Klub, a izastupnici pojedinaËno, podræaoformiranje Povjerenstva i da ostajekod zahtjeva da se formira Povje-renstvo kako je predvieno jer jedinoje tako moguÊe doÊi do ciljapostavljenog ovim zahtjevom zaosnivanje Povjerenstva. Za ovomgovornicom u raspravi je iznesenonekoliko vrlo teπkih kvalifikacija iobjeda i na pokojnog predsjednikaTumana i na njegove suradnike iËitavo to razdoblje, da bi se sadaodustalo od tog vremena i iπlo narazdoblje od 17. svibnja 1995. dodanas. Ovim zakljuËkom dajemo istojtoj sluæbi (dio dosjea je uniπten ili iznjih napravljene izvedenice) da napiπeizvjeπÊe je li bilo ili nije biloprotuzakonitosti, rekao je, meuostalim, naglaπavajuÊi da ukoliko sehoÊe istina treba formirati Povje-renstvo - a Ëini mu se da je tu ipak bilopolitikanstva i pokuπaj obma-njivanjajavnosti - a ako ne, onda dati zadataksaborskom Odboru za unutarnjupolitiku i nacionalnu sigurnost nekato ispita i da izvjeπÊe Saboru naraspravu a na osnovi njega se moæedonijeti konaËna odluka.

BROJ

324

61

Osnivanje ovog Povjerenstvapokrenuto je u dobroj vjeri, dase pokuπa buduÊnostobavjeπtajne zajednice liπitihipoteka i otkloniti bilo kakvamoguÊnost zloupotrebeobavjeπtajnog aparata ubuduÊnosti ali i demaskiratiodreena ponaπanja irehabilitirati pojedince koji suna sustavni naËin bilinadzirani u proteklomrazdoblju.

NAKNADA ZA ODUZETU

IMOVINU

O Prijedlogu joπ sveobuhvatnija

rasprava

Zastupnik dr.sc. PPeettaarr TTuurrËËiinnoovviiÊÊ((IIDDSS)) postavio je zastupniËko pitanjeu svezi s ddoonnooππeennjjeemm ZZaakkoonnaa ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oonnaakknnaaddii zzaa iimmoovviinnuu oodduuzzeettuu zzaa vvrriijjee--

mmee jjuuggoossllaavveennsskkee kkoommuunniissttiiËËkkeevvllaaddaavviinnee:

“BuduÊi da u dnevni red 18. sjed-nice Hrvatskoga sabora nije uvrπtenKonaËni prijedlog zakona o izmje-nama i dopunama Zakon o naknadi zaimovinu oduzetu za vrijeme jugo-slavenske komunistiËke vladavine,Ëije je neustavne odredbe, premaOdluci Ustavnog suda trebalouskladiti do 31. prosinca 2001.godine, sada je oËito da se uskla-ivanje do toga roka neÊe obaviti.SSttooggaa ppoossttaavvlljjaa ppiittaannjjee,, hhooÊÊee llii ssee

ppoonnoovvnnoo,, ppoo ËËeettvvrrttii ppuutt ttrraaææiittii ooddUUssttaavvnnoogg ssuuddaa ddaa ooddggooddii pprriimmjjeennuuOOddlluukkee kkoojjoomm jjee uukkiinnuuoo nneekkee ooddrreeddbbeettoogg ZZaakkoonnaa ii ttkkoo jjee ttoo ddoo ssaaddaa ttrraaææiioo,,SSaabboorr iillii VVllaaddaa??””

Odgovor je dala VVllaaddaa RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee:

“Vlada RH uputila je Hrvatskomsaboru KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona onaknadi za imovinu oduzetu zavrijeme jugoslavenske komunistiËkevladavine, o kojemu su raspravuproveli Odbor za pravosue, Odbor za

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee ddoonniioo OOddlluukkuukkoojjoomm ssee zzaa vvrriijjeemmee ttrraajjaannjjaa zzaassttuu--ppnniiËËkkoogg mmaannddaattaa uusskkrraaÊÊuujjee ooddoo--bbrreennjjee zzaa ppookkrreettaannjjee kkaazznneennooggppoossttuuppkkaa pprroottiivv zzaassttuuppnniikkaa ZZllaattkkaaKKrraammaarriiÊÊaa..

U prikazivanju IzvjeπÊa Mandatno-imunitetnog povjerenstva o zahtjevuza odobrenje pokretanja kaznenogpostupka protiv zastupnika ZlatkaKramariÊa posluæili smo se izla-ganjem zastupnice MMiillaannkkee OOppaaËËiiÊÊ((SSDDPP)),, predsjednice Mandatno-imunitetnog povjerenstva.

Mandatno-imunitetno povjerenstvoHrvatskoga sabora razmotrilo jeobavijest OpÊinskog suda u Osijekuod 31. listopada 2001. godine, kojomje izvijeπten Hrvatski sabor da jeprivatni tuæitelj Milko Reba iz Osijekapodnio protiv zastupnika ZlatkaKramariÊa tuæbu zbog kaznenog djelaiz Ëlanka 200. stavaka 1. i 2.Kaznenog zakona Republike Hrvat-ske, protiv Ëasti i ugleda, poËinjenogklevetom.

Mandatno-imunitetno povjerenstvoje, nakon provedene rasprave, jedno-glasno predloæilo da Hrvatski sabordonese Odluku kojom se, za vrijeme

trajanja zastupniËkog mandata,uskraÊuje odobrenje za pokretanjekaznenog postupka protiv zastupnikaZlatka KramariÊa.

Kako prijavljenih za raspravu nijebilo, predsjedavajuÊi ju je zakljuËio, tedao na glasovanje Prijedlog odlukeMandatno-imunitetnog povjerenstva.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((110000ggllaassoovvaa ””zzaa””,, 11 ggllaass ””pprroottiivv””,, ttee 33ssuuzzddrrææaannaa)) ddoonniijjeellii OOddlluukkuu kkoojjoomm sseezzaa vvrriijjeemmee ttrraajjaannjjaa zzaassttuuppnniiËËkkooggmmaannddaattaa uusskkrraaÊÊuujjee ooddoobbrreennjjee zzaappookkrreettaannjjee kkaazznneennoogg ppoossttuuppkkaa pprroottiivvzzaassttuuppnniikkaa ZZllaattkkaa KKrraammaarriiÊÊaa..

SS..FF..

IHS21. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

DDrr.. sscc.. FFuurriioo RRaaddiinn ((nneezzaavviissnnii)) jerekao da je krivi navod da je diodosjea uniπten jer se ne moæe pronaÊi.ToËno je samo da se ne mogu pronaÊi,a nemamo nikakav dokaz da jeuniπten.

Nakon toga uslijedilo je glasovanjei vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((7744 ””zzaa””,, 1100

””pprroottiivv””,, 33 ””ssuuzzddrrææaannaa””)) pprriihhvvaaÊÊeenn jjeezzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm HHrrvvaattsskkii ssaabboorrzzaadduuææuujjee VVllaadduu RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkeeddaa uu rrookkuu oodd ttrrii mmjjeesseeccaa ppooddnneesseeiizzvvjjeeππÊÊee HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu oo mmoogguu--ÊÊiimm zzlloouuppoottrreebbaammaa oovvllaassttii oobbaavvjjee--ππttaajjnniihh zzaajjeeddnniiccaa oodd ddoonnooππeennjjaaZZaakkoonnaa oo UUNNSS--uu ddoo ddaannaass,, aa nnaa

tteemmeelljjuu iizzvvjjeeππÊÊaa nnaaddlleeæænniihh mmiinnii--ssttaarrssttaavvaa ii uupprraavvnniihh oorrggaanniizzaacciijjaa..

KKoonnssttaattiirraannoo jjee ddaa jjee pprreeddllaaggaatteelljj,,KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa,, ppoovvuukkaaooPPrriijjeeddlloogg zzaa oossnniivvaannjjee oovvoogg iissttrraaæænnooggppoovvjjeerreennssttvvaa..

––..KK..

BROJ

324

62

IZVJE©∆E MANDATNO-IMUNITETNOG POVJERENSTVA O ZAHTJEVU ZA ODOBRENJE

POKRETANJA KAZNENOG POSTUPKA PROTIV GOSPODINA ZLATKA KRAMARI∆A,

ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU

NAKNADA ZA ODUZETUIMOVINU

IHS21. II. 2002.

ZASTUPNICI PITAJU - VLADA ODGOVARA

zakonodavstvo te Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav Hrvatskogsabora.

RaspravljajuÊi o predmetnomPrijedlogu, Odbor za zakonodavstvo iOdbor za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav Hrvatskoga sabora zakljuËilisu da o istome treba provesti dodatnu,joπ sveobuhvatniju javnu raspravu, sobzirom na iznimnu sloæenost ivaænost grae koja se izmjenama idopunama Zakona o naknadi trebaurediti.

S obzirom na to da je, prema OdluciUstavnoga suda Republike Hrvatskerok odgode prestanka vaæenjaukinutih odredaba Zakona o naknadibio otvoren do 31. prosinca 2001.godine, da bi se izbjegle nesaglediveposljedice u pravnom sustavu Repu-blike Hrvatske, na prijedlog Odboraza Ustav, Poslovnik i politiËki sustav iOdbora za zakonodavstvo Hrvatskogsabora, Ustavni sud RH je, Odlukomodredio novi rok prestanka vaæenjaukinutih zakonskih odredbi, tako daone prestaju vaæiti 1. srpnja 2002.godine - stoji na kraju odgovora.

MM..MM

OBNOVA

Nisu ispunjeni uvjeti za

ostvarivanje prava na obnovu

U svezi sa zastupniËkim pitanjemÆÆeelliimmiirraa JJaannjjiiÊÊaa ((HHSSLLSS)) povodomzzaahhttjjeevvaa zzaa oobbnnoovvuu nneekkrreettnniinnee uuKKoorreenniiccii MMiinniissttaarrssttvvoo zzaa jjaavvnneerraaddoovvee,, oobbnnoovvuu ii ggrraaddiitteelljjssttvvoo dalo jeodgovor da je gospoa Eva RapaiÊpodnijela zahtjev za obnovunekretnine u Korenici, Rudanovac 5,Uredu dræavne uprave u ÆupanijiliËko-senjskoj, koji je 6. rujna 2001.godine isti uputio Regionalnom ureduza prognanike i izbjeglice u GospiÊu,Kralja Petra Kreπimira IV broj 23.

Naime, odredbom Ëlanka 7. Zakonao obnovi (”Narodne novine”, brojevi24/96, 54/96. i 87/96), propisano je dapravo na obnovu mogu ostvariti iHrvati koji su izbjegli s podruËja BiHi to izvan Federacije BiH, te s podruËjaSrbije i Crne Gore, te iseljeni Hrvatipovratnici iz inozemstva, dræavljaniRH koji na podruËju obnove imaju uvlasniπtvu kuÊu ili stan, te drugidræavljani RH koji se useljuju napodruËja obnove, a radi planiranjaregionalnog razvitka, otklanjanjaposljedica rata, te gospodarske idemografske obnove, podruËja koja

su istim Zakonom utvrena kaopodruËja obnove.

»lankom 6. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o obnovi (”Narodnenovine”, broj 57/00), brisan jenavedeni Ëlanak iz Zakona, te zahtjeviosoba koje pripadaju gore navedenojkategoriji korisnika prava na obnovu,a Ëiji se stambeni objekt nalazi napodruËju Æupanije liËko-senjske,dostavljaju Regionalnom uredu nanadleæno uredovanje, kako bi se oistima rjeπavalo temeljem odredbiZakona o podruËjima od posebnedræavne skrbi (”Narodne novine”,brojevi 44/96. i 73/00).

Takoer, uvidom u bazu podataka,utvreno je da je Eva RapaiÊ koristilakreditna sredstva ”Æupanjske banke”za obnovu obiteljske kuÊe u Æupanji,na adresi Veliki kraj 46a, dana 13.travnja 1994. godine u iznosu od5.219,00 kuna za utvreni I. stupanjoπteÊenja.

Slijedom iznesenog, izvjeπÊujemoVas da Eva RapaiÊ ne ispunjava uvjeteza ostvarivanje prava temeljemZakona o podruËjima posebne dræavneskrbi, jer je vlasnica obiteljske kuÊe uÆupanji, Veliki kraj 46a, za koju je”Æupanjska banka” odobrila kreditnasredstva za sanaciju ratne πtete - stojina kraju odgovora.

MM..MM..

OBRANA

Jednokratna pomoÊ osobama

koje su u sluæbi Oruæanih snaga

Na zastupniËko pitanje VVeessnnee©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)) iimmaa llii MMiinniissttaarrssttvvooppllaann zzaa iissppuunnjjeennjjee oobbvveezzee jjeeddnnookkrraattnneennoovvËËaannee ppoommooÊÊii pprreemmaa oossoobbaammaa uusslluuææbbii OOrruuææaanniihh ssnnaaggaa ii kkaaddaa ssee mmooææeeooËËeekkiivvaattii iissppllaattaa ssrreeddssttaavvaa nnoossiitteelljjiimmaapprraavvaa nnaa jjeeddnnookkrraattnnuu nnoovvËËaannuu ppoommooÊÊodgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvoo bbrraanniitteelljjaa:

“Ministarstvo ima plan zaispunjenje obveza korisnicima najednokratna prava u vidu novËanepomoÊi, osiguranine i ostalih obvezaa u okviru planiranih sredstava uDræavnom proraËunu RepublikeHrvatske za 2001. godinu i navedenunamjenu, na poziciji - 111946, Razdjel- 046 MHBDR Glava - 05 MHBDR.

Kako ne smijemo preuzimati obvezeveÊe od visine sredstava osiguranikau Posebnom dijelu proraËuna

(Ël.7.st.1. Zakona o izvrπavanjuDræavnog proraËuna RepublikeHrvatske za 2001. g.), nismo umoguÊnosti primijeniti model isplatekoji nam predlaæete”.

MM..MM..

PRAVA HRVATSKIH

BRANITELJA

Zbrinjavanje stradalnika

Domovinskog rata

Na zastupniËko pitanje mr. sc.ÆÆeelljjkkaa GGllaavvaannaa ((HHSSLLSS)) u ssvveezzii ssiizzggrraaddnnjjoomm ssttaammbbeennoogg oobbjjeekkttaa nnaappooddrruuËËjjuu GGrraaddaa CCrriikkvveenniiccee MMiinnii--ssttaarrssttvvoo hhrrvvaattsskkiihh bbrraanniitteelljjaa dalo jeslijedeÊi odgovor:

”Prema podacima Uprave zastanogradnju, Ministarstva za javneradove, obnovu i graditeljstvo GradCrikvenica ponudio je zemljiπte zaizgradnju stambenog objektanamijenjenog stambenom zbri-njavanju stradalnika Domovinskograta, ali izgradnja istog danas nijezapoËela.

Napominjemo da se odredbomËlanka 65. Zakona o pravimahrvatskih branitelja iz Domovinskograta i Ëlanova njihovih obitelji(”Narodne novine” broj 94/01.)propisano da se pravo na stambenozbrinjavanje ostvaruje dodjelomstambenog kredita za kupnju stana,odnosno izgradnju kuÊe ili stana”.

MM..MM..

PRAVOSU–E

IzbjeÊi zastaru

””©©ttoo ddaalljjee ii uu kkoojjiimm rrookkoovviimmaa kkaanniitteeppoodduuzziimmaattii,, tteemmeelljjeemm VVaaππiihh nneeoo--ssppoorrnniihh oovvllaassttii,, aa uu ssvveezzii sspprreeddssttaavvkkoomm ggoossppooddiinnaa ddrr.. DDuujjeeRRuunnjjee,, uu kkoojjoojj oonn ttvvrrddii ddaa mmuu sseenneeppoossttuuppaannjjeemm,, ooddnnoossnnoo nneezzaakkoo--nniittiimm,, nneessaavvjjeessnniimm ii pprriissttrraanniimmppoossttuuppaannjjeemm ddrrææaavvnniihh ttiijjeellaa nnaannoossiiππtteettaa ttee pprreeddllaaææee nneekkee mmjjeerree ((kkaakkoo nneebbii nnaassttuuppiillaa zzaassttaarraa)),, kkaaoo ππttoo ssuu jjaavvnnaaoobbjjaavvaa ttjjeerraalliiccee uuzz nnaaggrraadduu,, ssuueennjjeeuu ooddssuuttnnoossttii,, uurrggiirraannjjee zzaa ookkoonnËËaannjjeeppoojjeeddiinniihh ssuuddsskkiihh ppoossttuuppaakkaa,, mmjjeerreepprraaÊÊeennjjaa ppoojjeeddiinniihh oossoobbaa,, oobbnnoovvaa

BROJ

324

63

OBNOVA

PRAVA HRVATSKIHBRANITELJA

PRAVOSU–E

OBRANA

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Sanja Fleischer, Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i

odgovornog urednika), –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirena Pehnec, Jasna RodiÊ,

Mario Selnik, Jasenka ©arlija i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Boæica ©oliÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

Web: www.sabor.hr

E-mail: sabor@sabor.hr

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 30102-637-2650,

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

TISAK: Tiskara Ureda za opÊe poslove Vlade RH i Hrvatskog sabora

ZASTUPNICI PITAJU - VLADA ODGOVARA

64

ttjjeerraalliiccaa ttee rreevviizziijjaa ppoossttuuppaannjjaa ppoolliicciijjeeii ssuuddoovvaa??””.. Pitanje je to zastupnikaHrvatskog sabora DDaammiirraa KKaajjiinnaa((IIDDSS))..

Odgovor zastupniku dala je VVllaaddaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee i u njemu stoji daje Vlada putem Ministarstva pravo-sua, uprave i lokalne samoupravezatraæila iscrpno izvjeπÊe pred-sjednika Æupanijskog suda u Puli osvim predmetima u kojima jeprituæitelj stranka u postupku,vezano uz navode predstavke.Takoer je zatraæeno æurno dosta-vljanje podataka od Ministarstvaunutarnjih poslova vezano uz navodepredstavke glede tjeralice zaokrivljenikom Zoranom TatkoviÊem izPule. Temeljem izvjeπÊa predsjednikaÆupanijskog suda u Puli utvreno jeda se kod tog suda vodi postupakistrage protiv Zorana TatkoviÊa, zbogkaznenog djela protiv imovineprijevarom iz Ëlanka 224. st. 1. i 4.Kaznenog zakona. Konkretno radi seo tuæbi dr. Duje Runje zbog isplate2.718.000 USD. Iz dopisa Ministarstvaunutarnjih poslova utvreno je da supoduzete sve potrebne radnje vezaneuz raspisanu tjeralicu te da su stjeralicom upoznati i novinari koji suje objavili u svibnju 2000. godine udnevnom tisku. Sukladno priku-pljenim podacima da se ZoranTatkoviÊ nalazi na teritoriju SAD-aupuÊen je dopis Interpolu Washing-

ton. I dalje se poduzimaju sve mjere sciljem njegova pronalaska, sve uokviru zakonske ovlasti, s obzirom nazakonsku kvalifikaciju kaznenogdjela. Nakon uvida u zatraæenaizvjeπÊa i ocjene tih izvjeπÊa Mini-starstvo pravosua, uprave i lokalnesamouprave dostavilo je dopisDræavnom odvjetniπtvu, uz IzvjeπÊepredsjednika Æupanijskog suda uPuli, vezano za spis Æupanijskog sudau Puli radi eventualnog optuæenja ivoenja kaznenog postupka uodsutnosti okrivljenika ZoranaTatkoviÊa, te predsjedniku Vrhovnogsuda Republike Hrvatske s molbombræeg rjeπavanja predmeta revizijeizjavljene na odluku Æupanijskogsuda u Puli i OpÊinskog suda u Puli.Napomenuto je da Vlada RepublikeHrvatske, odnosno Ministarstvopravosua, uprave i lokalne samo-uprave nema ovlasti odluËivati oizuzeÊu suca ili predsjednika suda, nikontrolirati odluke sudova, pa nitiocijeniti zakonitosti odluke kojom seodbija izuzeÊe suca Alenke Paus, kaoi odluke predsjednika Æupanijskogsuda u Puli kojom odbija izuzeÊe

predsjednika OpÊinskog suda u PuliBrune »ohilja.

MM..SS..

SOCIJALNA SKRB

Adaptacija objekta u Sinju - u

drugoj polovici 2002.

U vezi sa zastupniËkim pitanjemgospodina MMaattee JJuukkiiÊÊaa ((HHDDZZ)) a kojese odnosi na ddooggrraaddnnjjuu ii aaddaappttaacciijjuuppoossttoojjeeÊÊee ggrraaeevviinnee uu SSiinnjjuu zzaa ppoottrreebbeeCCeennttrraa zzaa ooddggoojj ii oobbrraazzoovvaannjjee ””JJuurraajjBBoonnaaËËii””, slijedeÊi odgovor dalo jeMMiinniissttaarrssttvvoo rraaddaa ii ssoocciijjaallnnee sskkrrbbii:

”»injenica je da je planirani datumzavrπetka radova na dogradnji iadaptaciji ovog objekta u Sinju zapotrebe dnevnog boravka 60-ero djecei mladeæi s mentalnom retardacijom spodruËja Sinja i okolice bio 15. srpnja2001. godine. Meutim, zbog nedo-statnih sredstava za ovu namjenuizgradnja nije zapoËeta.

Stoga je ovoj investiciji datprioritet, te su za njenu realizaciju u2002. godini osigurana sredstva uDræavnom proraËunu u iznosu od2.500.000,00 kuna.

Shodno prilivu sredstava orga-nizirat Êe se i poËetak radova, apredvia se da Êe radovi biti gotovi udrugoj polovici 2002. godine - stoji nakraju odgovora.

MM..MM..

SOCIJALNA SKRB