EKSTERNI SEKTOR - cb-cg. · PDF fileUporedna analiza podataka o ... velika asimetrija zabilježena je i u razmjeni ... Tabela 1 Uporedna analiza izvoza Crne Gore odnosno uvoz zemalja

6 EKSTERNI SEKTOR

145Eksterni sektor

U uslovima globalne recesije, manje domaće i eksterne tražnje i negativnih privrednih kretanja u 2009. go-dini zabilježeno je smanjenje deficita tekućeg računa platnog bilansa. Platnobilansna kretanja u 2009. godini karakteriše pad spoljnotrgovinskog deficita, suficiti na računima usluga, dohotka i tekućih transfera, rekor-dan neto priliv stranih direktnih investicija i neto odliv na računima portfolio i ostalih investicija.

Kao rezultat ekonomske krize deficit tekućeg računa je u 2009. godini bio manji za 42,7% u odnosu na pre-thodnu godinu i iznosio je 896,3 miliona eura. Učešće deficita u BDP-u i dalje je visoko i iznosi 29,9%. Ma nji deficit tekućeg računa je prije svega posljedica smanjenja spoljnotrgovinskog deficita, koji je iznosio 1.371,5 miliona eura ili 34,1% manje nego u 2008. godini.

Tendencija pada izvoza i uvoza roba sa kraja 2008. godine nastavljena je i u 2009. godini. Pad izvoza i uvo-za bio je uslovljen padom proizvodnje i uvozne tražnje, kao i smanjenjem raspoloživosti inokapitala (kredita), što je rezultiralo padom obima robne razmjene sa inostranstvom za 35%. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom roba iznosio je 17,8%. Pokrivenost spoljnotrgovinskog deficita suficitom ostvarenim na ostalim računima te-kućeg računa iznosila je 34,7%, što je za 9,8 procentnih poena veća pokrivenost u odnosu na prethodnu go-dinu. Deficit tekućeg računa je bio u potpunosti finansiran neto prilivom SDI koje su iznosile 30,3% BDP-a.

Obim razmjene usluga u 2009. godini iznosio je 976,5 miliona eura i za 11,4% je manji od obima ostvarenog u 2008. godini. Pri tome ostvaren je suficit u iznosu od 384,5 miliona eura, što je za 3,7% manje nego u pre-thodnoj godini. Deficit na računu roba i usluga (direktne komponente BDP-a) iznosio je 32,9% procijenjenog BDP-a za 2009. godinu i njegovo učešće je manje u odnosu na 2008. godinu (54,5%).

Na računu faktorskih dohodaka ostvaren je suficit u iznosu od 5,3 miliona eura i za 88,3% je manji nego u 2008. godini. Pozitivan trend zabilježen je na računu tekućih transfera, gdje je ostvaren suficit u iznosu od 85,4 miliona eura, i za 16,9% veći je od suficita ostvarenog u 2008. godini.

Trend rasta neto priliva stranih direktnih investicija nastavljen je i u 2009. godini, što je najvećim dijelom re-zultat značajnog priliva novčanih sredstva po osnovu privatizacije i dokapitalizacije EPCG. Prema prelimi-narnim podacima, neto priliv stranih direktnih investicija u 2009. godini iznosio je 910,9 miliona eura ili 65,1% više nego u 2008. godini. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 1.068,4 miliona eura, što je za 30,8% više nego u 2008. godini. Visok priliv SDI u posljednjih nekoliko godina finansirao je deficit tekućeg računa platnog bilansa, ali problem je u strukturi priliva. Najveći priliv SDI u prethodnim godinama ostvaren je po osnovu privatizacije i prodaje nekretnina, a ovi resursi su ograničeni, što u budućnosti može dovesti do manjeg priliva. Jedini način održavanja (povećanja) priliva SDI je moguć povećanjem „greenfield“ investicija, posebno u sektoru proizvodnje, jer se na taj način otvaraju nova preduzeća i povećava izvoz, a sa-mim tim doprinosi poboljšanju salda tekućeg računa.

146 Godišnji izvještaj glavnog ekonomiste • 2009

Na računu portfolio investicija u 2009. godini zabilježen je neto odliv od 41,9 miliona eura, dok je istovreme-no neto odliv na računu ostalih investicija iznosio 274,6 miliona eura, što je posljedica smanjenja zaduživa nja u inostranstvu.

Tabela 6.1 Platni bilans Crne Gore, u 000 eura

2008. 2009. Promjena u % % BDP

A. TEKUĆI RAČUN -1.564.286 -896.271 -42,70 -29,85

ROBE -2.082.340 -1.371.496 -34,14 -45,67

1. Izvoz 467.384 296.284 -36,61 9,87

1.1 Izvoz u spoljnotrgovinskoj statistici 433.158 276.982 -36,06 9,22

1.2 Prilagođavanje obuhvata 34.226 19.302 -43,60 0,64

2. Uvoz 2.549.724 1.667.780 -34,59 55,54

2.1 Uvoz u spoljnotrgovinskoj statistici 2.527.151 1.654.044 -34,55 55,08

2.2 Prilagođavanje obuhvata 22.573 13.737 -39,15 0,46

USLUGE 399.381 384.521 -3,72 12,80

1. Prihodi 750.591 680.487 -9,34 22,66

2. Rashodi 351.210 295.965 -15,73 9,86

DOHOCI 45.613 5.327 -88,32 0,18

1. Prihodi 168.642 162.722 -3,51 5,42

2. Rashodi 123.029 157.395 27,93 5,24

TEKUĆI TRANSFERI 73.060 85.377 16,86 2,84

1. Transferi u Crnu Goru 109.308 117.681 7,66 3,92

2. Transferi iz Crne Gore 36.248 32.304 -10,88 1,08

B. KAPITALNI I FINANSIJSKI RAČUN 1.329.746 539.817 -59,40 17,98

1. RAČUN KAPITALA -463 1.959 0,07

2. FINANSIJSKI RAČUN 1.330.209 537.858 -59,57 17,91

1. Direktne investicije-neto 551.709 910.907 65,11 30,33

1.1. U inostranstvo -73.704 -32.890 -55,38 -1,10

1.2. U Crnu Goru 625.414 943.797 50,91 31,43

2. Portfolio investicije-neto -15.528 -41.851 169,52 -1,39

2.1. Sredstva -11.642 -38.261 228,66 -1,27

2.2. Obaveze -3.886 -3.590 -7,62 -0,12

3. Ostale investicije-neto 638.726 -274.607 -9,14

3.1. Sredstva -179.100 -310.673 73,46 -10,35

3.2. Obaveze 817.827 36.066 -95,59 1,20

4. Promjena rezervi CBCG 155.301 -56.590 -1,88

C. NETO GREŠKE I OMAŠKE (-A-B) 234.540 356.454

Izvor: CBCG

147Eksterni sektor

Boks 6.1 - Opšti i specijalni sistem trgovine – razlike u evidentiranju robe u carinskom skladištu

U statistici spoljne trgovine robama Monstat je koristio dva sistema za prikazivanje podataka: opšti i specijalni sistem trgovine. Razlika između ova dva sistema je u evidentiranju ulaska i izlaska robe iz carinskog skladišta. Uporedna analiza podataka o izvozu/uvozu Crne Gore (dobijenih iz carinskih deklaracija), prikazanih po oba sistema, pokazala je da je vrijednost uvoza robe po opštem sistemu trgovine, značajno manja od vrijednosti uvoza po specijalnom sistemu trgovine, što se može vidjeti u sljedećoj tabeli.

Tabela 1Robna razmjena Crne Gore po opštem i specijalnom sistemu trgovine u periodu 2007-2009. godina, u 000 eura

2007. Izvoz Uvoz Saldo

1. Opšti sistem trgovine 514.715 1.685.218 -1.170.503

2. Specijalni sistem trgovina 487.119 2.072.481 -1.585.361

Razlika (1-2) 27.595 -387.263 414.858

2008.



Razlika (1-2) 51.528 -540.510 592.038

2009.*



Razlika (1-2) 25.037 -337.548 362.586

* Preliminarni podaci po opštem i specijalnom sistemu trgovine za 2009. godinu, jer su konačni podaci raspoloživi samo po specijalnom sistemu trgovine

Izvor: Monstat

Vrijednosti izvoza/uvoza prikazane po opštem sistemu trgovine trebalo bi da su približno iste ili neznatno veće od vrijednosti prikazanih po specijalnom sistemu trgovine. Međutim, značajna razlika između vrijednosti uvoza robe prikazanog prema oba sistema ukazuje na ozbiljnu narušenost kvaliteta podataka. Uvoz robe po opšem sistemu u 2009. godini je za 337,5 miliona eura manji od uvoza prikazanog po specijalnom sistemu trgovine, u 2008. godini za 540,5 miliona eura, a u 2007. godini za 387,3 miliona eura. U nastavku slijedi tabela u kojoj se vidi značajna razlika između evidentiranja ulaska robe iz inostranstva u carinsko skladište (obuhvaćeno opštim sistemom trgovine) i stavljanja robe u slobodan promet nakon carinskog skladištenja (obuhvaćeno specijalnim sistemom trgovine).

Kao što se vidi u tabeli 2, postoji velika razlika između evidentiranja ulaska robe u carinsko skladište i stavljanja robe u slobodan promet nakon skladištenja. Prema podacima Monstat-a za 2009. godinu, dobijenih iz carinskih deklaracija, evidentirano je da je uvezeno robe u carinsko skladište u vrijednosti od 82,4 miliona eura, dok je u istom periodu iz carinskog skladišta u slobodan promet stavljeno robe u vrijednosti 420,4 miliona eura, što je pet puta više robe nego što je evidentirano da je ušlo u skladište. Razlike su znatno veće u 2007. i 2008. godini kada je i uvoz robe bio veći u odnosu na 2009. godinu.


6.1. Tekući račun platnog bilansa

Kretanja na tekućem računu platnog bilansa su, kao i u prethodnim godinama, najviše zavisila od kretanja na računu roba. Usljed pada spoljnotrgovinskog deficita došlo je do smanjenja deficita tekućeg računa. Smanje-nju deficita doprinijeli su i pozitivni rezultati na ostalim podračunima tekućeg računa.

Tabela 6.2 Tekući račun platnog bilansa, u 000 eura

2006. 2007. 2008. 2009. Promjena u % (2009/2008)

A. TEKUĆI RAČUN (1+2+3+4) -531.207 -1.060.643 -1.564.286 -896.271 -42,70

1. ROBE -849.325 -1.574.180 -2.082.340 -1.371.496 -34,14

1.1. Izvoz 648.327 515.816 467.384 296.284 -36,61

1.2.Uvoz 1.497.651 2.089.996 2.549.724 1.667.780 -34,59

2. USLUGE 197.099 438.994 399.381 384.521 -3,72

2.1. Prihodi 418.036 672.973 750.591 680.487 -9,34

2.2. Rashodi 220.937 233.979 351.210 295.965 -15,73

3. DOHOCI 30.800 15.164 45.613 5.327 -88,32

3.1. Prihodi 65.334 89.240 168.642 162.722 -3,51

3.2. Rashodi 34.534 74.076 123.029 157.395 27,93

4. TEKUĆI TRANSFERI 90.220 59.379 73.060 85.377 16,86

4.1. Transferi u Crnu Goru 108.555 100.761 109.308 117.681 7,66

4.2. Transferi iz Crne Gore 18.336 41.381 36.248 32.304 -10,88

Izvor: CBCG

Tabela 2Evidentiranje robe u carinskom skladištu, u milionima eura

Carinske procedure 2007. 2008. 2009.

7100 Postupak carinskog skladištenja bez prethodnog postupka (obuhvaćeno opštim sistemom trgovine) 68,32 86,93 82,37

4071 Stavljanje u slobodan promet robe nakon postupka carinskog skladištenja (obuhvaćeno specijalnim sistemom trgovine) 472,49 627,92 420,40

Razlika (7100 - 4071) -404,17 -540.99 -338.03

Izvor: Monstat

149Eksterni sektor

Boks 6.2 – Uporedna (mirror) analiza spoljne trgovine

U cilju dobijanja vjerodostojnih statističkih podataka i njihove provjere statističari veoma često upotrebljavaju tzv. uporednu („mirror“) analizu. Uporednom analizom se želi dokazati da li postoje razlike u iznosima koje se bilježe u različitim zemljama, a koje se tiču iste pojave.

U podacima Monstat-a o robnoj razmjeni Crne Gore sa inostranstvom postoje određene asimetrije u odnosu na podatke koje su prikazali nacionalni statistički zavodi zemalja partnera. Analiza podataka je koncentrisana na zemlje koje su bile glavni spoljnotrgovinski partneri Crne Gore u 2008. i 2009. godini. Prema podacima Monstat-a, izvoz Crne Gore u Srbiju u 2008. godini iznosio je 107,8 miliona eura, dok je zabilježena vrijednost uvoza Srbije iz Crne Gore od strane Republičkog zavoda za statistiku Srbije iznosila 137,3 miliona eura (razlika 29,5 miliona eura). Što se tiče izvoza Crne Gore u 2008. godini, nakon Srbije, velika asimetrija zabilježena je i u razmjeni sa Grčkom i to 11,7 miliona eura. U izvozu u 2009. godini, najveća razlika u apsolutnim iznosima je u podacima sa Srbijom koja je iznosila 45,7 miliona eura, zatim slijede Hrvatska i Italija sa razlikama od 28,8 i 11,9 miliona eura, što se može vidjeti u sljedećoj tabeli.

Tabela 1Uporedna analiza izvoza Crne Gore odnosno uvoz zemalja partnera iz Crne Gore u 2008. i 2009. godini, u milionima eura

Zemlja

2008. 2009.

Izvoz (Monstat)

Statistika zemalja

RazlikaIzvoz

(Monstat)Statistika zemalja

Razlika

u apsolutnim

iznosimau %

u apsolutnim

iznosimau %

Srbija 107,81 137,30 29,49 -21,5 77,27 123,00 45,73 -37,2

Grčka 53,23 64,90 11,67 -18,0 47,80 37,54 10,25 27,3

Italija 130,56 124,21 6,35 5,1 32,95 44,87 11,93 -26,6

Mađarska 9,25 5,71 3,53 61,9 11,66 13,00 1,34 -10,3

Slovenija 37,35 39,97 2,62 -6,5 24,28 17,63 6,65 37,7

Hrvatska 6,62 4,71 1,91 40,7 9,12 37,93 28,80 -75,9

BiH 22,09 20,24 1,85 9,1 17,82 19,82 2,01 -10,1

Kosovo 15,45 14,07 1,38 9,8 16,26 12,35 3,91 31,7

Izvor: Monstat i nacionalni statistički zavodi

Velike razlike su prisutne kada posmatramo i uvoz, što je prikazano u sljedećoj tabeli.


Međunarodnu razmjenu roba u 2009. godini ka-rakterisao je nastavak pada izvoza roba iz pre-thodnih nekoliko godina, ali i značajan pad uvoza roba. Izvoz roba pao je za 36,6% dok je sma njenje uvoza iznosilo 34,6%. Učešće spoljnotrgovinskog deficita u BDP-u je i dalje visoko i iznosi 45,7%. U posmatranom periodu na računu usluga zabi-lježen je suficit u iznosu 384,5 miliona eura. Na računima dohotka i tekućih transfera suficit je iznosio 90,7 miliona eura.

Tabela 2 Uvoz Crne Gore odnosno izvoz zemalja partnera u Crnu Goru u 2008. i 2009. godini, u milionima eura

Zemlja

2008. 2009.

Uvoz (Monstat)

Statistika zemalja

RazlikaUvoz

(Monstat)Statistika zemalja

Razlika

u apsolutnim

iznosimau %

u apsolutnim

iznosimau %

Grčka 185,46 29,96 155,50 519,1 85,86 28,31 57,55 203,2

BiH 164,81 118,35 46,46 39,3 100,88 117,31 16,42 -14,0

Hrvatska 169,67 125,92 43,75 34,7 99,52 120,50 20,98 -17,4

Slovenija 161,30 120,46 40,84 33,9 89,17 87,41 1,76 2,0

Srbija 839,18 865,60 26,42 -3,1 505,50 598,70 93,20 -15,6

Njemačka 136,85 150,33 13,48 -9,0 104,02 74,40 29,62 39,8

Italija 193,19 205,49 12,29 -6,0 115,00 121,74 6,75 -5,5

Izvor: Monstat i nacionalni statistički zavodi

Sve ovo stvara ozbiljnu sumnju u tačnost podataka, a i MMF je u svom posljednjem dokumentu posvećenom Crnoj Gori, izrazio sumnju da postoji potcijenjenost podataka o izvozu.

Grafik 6.1Struktura tekućeg računa po kvartalima, u 000 eura

Izvor: CBCG

151Eksterni sektor

6.1.1. Robna razmjena61

Usljed smanjenja priliva kapitala u 2009. godini, prije svega zbog manjeg priliva novčanih sredstava (kroz kredite) kojim su stanovništvo i privreda u prethodnom periodu finansirali uvoz, zabilježen je pad robne razmjene sa inostranstvom. Prema podacima Monstat-a, spoljnotrgovinski deficit Crne Gore u 2009. godi-ni iznosio je 1.377,1 milion eura, što je za 34,2% manje nego u 2008. godini. Ukupna robna razmjena sa inostranstvom iznosila je 1.931 milion eura, što je značajno manje u poređenju sa 2008. godinom kad je izno-sila 2.960,3 miliona eura. U ukupnoj razmjeni učešće uvoza bilo je znatno veće i iznosilo je 86%, dok je udio izvoza samo 14%, što je pokazatelj niske konkurentnosti domaće privrede.

61 Metodološke napomene: Podaci o spoljnoj trgovini u platnom bilansu Crne Gore prikazani su po specijalnom sistemu trgov-ine. CBCG vrši prilagođavanje podataka dobijenih od Monstat-a za potrebe izrade platnog bilansa u skladu sa metodologijom MMF-a (Balance of Payments Manual, Fifth edition, IMF, 1993).

Boks 6.3 – Uticaj finansijske krize na deficit tekućeg računa zemalja jugoistočne Evrope

Tekuća ekonomska i finansijska kriza uticala je na uravnoteženje platnog bilansa i smanjenje deficita tekućeg računa u većini zemalja. U zemljama Jugoistočne Evrope pad deficita tekućeg računa iznosio je u prosjeku 6,5%, dok je u većini zemalja deficit smanjen za polovinu – npr. u Turskoj na samo 2%

BDP-a. U zemljama centralne Evrope zabilježen je veći pad deficita od očekivanog – sa skoro 6% BDP-a u 2008. godini na prosječno 2% BDP-a u 2009. godini. Više faktora povezanih sa krizom uticalo je na ovu situaciju. Veliki pad domaće tražnje (naročito za automo-bilima i ostalim trajnim do-brima), zastoji u investicijama i građevinarstvu, uticali su na smanjenje uvoza. Kao rezultat pomenutog, ukupan uvoz je značajno opao u 2009. godini. Na smanjenje domaće tražnje dodatno su uticali ograničeni i skuplji izvori kapitala na fi-nansijskim tržištima. Baltičke zemlje, koje su naročito snažno pogođene krizom, prešle su iz dvocifrenih deficita u 2008. godini u suficite od 1,5–6% BDP-a u 2009. godini, što je promjena za oko 15 procentih poena u prosjeku.

Tabela 1 Deficit tekućeg računa platnog bilansa u izabranim zemljama u % BDP-a

Tekući račun platnog bilansa (u % BDP-a)

2008. 2009.* 2010.*

Slovenija -5,5 -1,6 -2,1

Estonija -9,3 3,0 3,3

Letonija -12,6 5,9 6,7

Litvanija -11,6 1,3 2,1

Bugarska -25,5 -12,3 -11,9

Hrvatska -9,4 -5,6 -5,7

Rumunija -12,4 -5,2 -5,7

Turska -5,7 -2,1 -4,0

Albanija -14,1 -12,8 -11,9

BiH -14,7 -8,8 -8,5

Makedonija -13,1 -11,3 -10,8

Srbija -17,3 -8,3 -7,8

* ProcjenaIzvor: IMF, World Economic Outlook, October 2009


Iako je spoljnotrgovinski deficit značajno sma-njen, njegov udio u BDP-u je i u 2009. godini ostao veoma visok. Svjetska ekonomska kriza je značajno uticala na smanjenje lične potrošnje, zbog čega je došlo do smanjenja uvoza roba širo-ke potrošnje. Takođe, odustajanje kompanija od kapitalnih investicija i smanjenje tražnje uticalo je na pad uvoza kapitalnih i intermedijarnih pro-izvoda. Pad industrijske proizvodnje u zem lji, kao i smanjen obim bankarskih kredita, dodatno su smanjili potražnju za inostranim proizvodima. Iako se smanjenje uvoza može posmatrati kao po-zitivan događaj, ono je istovremeno i pokazatelj negativnih trendova u privredi i pada investicio-ne aktivnosti. Posmatrano po kvartalima, u 2009. godini najveća pokrivenost uvoza izvozom bila je u prvom kvartalu (20,3%), dok je najmanja bila u drugom (12,5%).

Grafik 6.2Kretanja izvoza i uvoza roba po kvartalima u periodu 2005 - 2009. godina, u 000 eura

Grafik 6.3Pokrivenost robnog uvoza izvozom u periodu 2007- 2009. godina

Izvor: CBCG i Monstat

Izvor: Monstat

Boks 6.4 - Robna razmjena zemalja u regionu u 2009. godini

Ekonomska kriza je snažno pogodila sve zemlje u regionu što se odrazilo na robnu razmjenu ovih zemalja sa inostranstvom. Kroz pad spoljnotrgovinske razmjene na najbolji način se odslikava i pad cjelokupne privredne aktivnosti. Većina zemalja regiona imala je dvocifrene procentualne padove robne razmjene u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu. Nakon Crne Gore, najveći procentualni pad spoljnotrgovinske razmjene imale su Srbija (25,3%) i Hrvatska (25,2%), zatim slijede Makedonija

153Eksterni sektor

U 2009. godini nastavljena je tendencija pada vrijednosti izvoza karakteristična za prethodne godine. Uku-pan izvoz roba, prema podacima Monstat-a, iznosio je 277 miliona eura, što predstavlja pad od 36,1% u po-ređenju sa 2008. godinom. Pad izvoza roba bio je uslovljen padom cijena metala i smanjenjem proizvod nje. Smanjenje izvoza intermedijarnih proizvoda tj. proizvoda niskog stepena obrade pokazuje da se uvoznici, od-nosno industrije koje ih koriste, suočavaju sa snažnim padom tražnje. U strukturi izvoza, kao i u prethod-nim godinama, najveće je učešće aluminijuma i proizvoda od aluminijuma (41,1%), zatim slijede gvožđe i čelik (11,5%); piće, alkoholi i sirće (7,6%); reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji i njihovi djelovi (7%) i drvo i proizvodi od drveta (4,9%). Navedenih pet proizvoda čine 72% ukup-nog izvoza. Slaba diferenciranost je ključni prob-lem crnogorskog izvoza. Najveći apsolutni pad vrijednosti izvoza imali su aluminijum i proizvo-di od aluminijuma (za 66,7 miliona eura, odnos-no 36,9%), gvožđe i čelik (53,3 miliona eura, od-nosno 62,6%) i proizvodi od gvožđa i čelika (11,4 miliona eura ili 59,9%). U 2009. godini najveći apsolutni rast vrijednosti izvoza imale su slje deće grupe proizvoda: reaktori, kotlovi, mašine, meha-nički uređaji i njihovi djelovi (za 4,4 miliona eura ili 29,4%), prerađevine od mesa, riba, ljuskara, mekušaca ili ostalih vodenih beskičmenjaka (za 1,3 miliona eura ili 55,2%) i proizvodi mlinske in-dustrije (za 895,8 hiljada eura).

(24,4%), Slovenija (23%), BiH (22,3%) i Albanija (10,1%). Najveći apsolutni pad robne razmjene imala je Slovenija u iznosu od 9,9 milijardi eura.

Na ovako značajno smanjenje robne razmjene uticao je kako uvoz tako i izvoz. Kumulativno posmatrano, izvoz svih odab-ranih zemalja u 2009. godini manji je za 20,2% u poređenju sa 2008. godinom, dok je uvoz zabilježio veći pad 25,8%. Sve zemlje su smanjile svoje spoljnotrgovinske deficite u odnosu na 2008. godinu.

Grafik 1Robna razmjena zemalja u regionu u 2008. i 2009. godini, u milionima eura

Izvor: Nacionalni statistički zavodi

Tabela 6.3

Struktura izvoza roba u 2009. godini, u 000 eura

Naziv Vrijednost Učešće u %

Aluminijum i proizvodi od aluminijuma 113.947,9 41,1

Gvožđe i čelik 31.848,7 11,5

Pića, alkoholi i sirće 21.029,8 7,6

Reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uredjaji i njihovi djelovi

19.347.0 7,0

Drvo i proizvodi od drveta;drveni ugalj 13.527,2 4,9

Farmaceutski proizvodi 8.971,3 3,2

Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije;bitumenozne materije; mineralni voskovi

8.383,8 3,0

Proizvodi od gvožđa i čelika 7.629,1 2,8

Povrće, korijenje i krtole za jelo 3.706,0 1,3

Prerađevine od mesa, riba, ljuskara, mekušaca ili ostalih vodenih beskičmenjaka

3.564,6 1,3

Izvor: Monstat


U 2009. godini zabilježena je najmanja vrijed-nost izvoza aluminijuma i proizvoda od alumini-juma u poslednjih nekoliko godina u iznosu od 113,9 miliona eura, što je za 36,9% manje nego u 2008. godini, a za 55,3% manje nego u 2007. godini. Značajno smanjenje izvoza aluminiju-ma poslje dica je globalne ekonomske krize i nis-kih cijena aluminijuma na svjetskom tržištu, kao i sma njenja proizvodnje u KAP-u.

Zbog smanjenja tražnje i pada cijena gvožđa i če-lika na svjetskom tržištu, ostvaren je pad izvoza proizvoda grupe gvožđe i čelik za 62,6% u odnosu na 2008. godinu. Prosječna cijena čelika u 2009. godini je bila značajno ispod nivoa u prethodnoj godini, što ukazuje na veoma težak položaj proi-zvođača koji su direktno pogođeni krizom. Izvoz proizvoda grupe „reaktori, kotlovi, mašine i me-hanički uređaji i njihovi djelovi“ bilježi rast od 29,4%. Iako je cijena aluminijuma zabilježila po-rast u 2009. godini, znatno je niža od prosjeka u prethodnoj godini kada je dostizala vrijednosti veće od 3.000 dolara po toni (grafik 6.5).

Ekonomska kriza je generisala, posmatra-no u apsolutnim iznosima, značajniji pad uvoza roba od pada izvoza, što je uticalo na sma njenje spoljnotrgovinskog deficita. Prema podacima Monstat-a, uvoz robe u 2009. godini iznosio je 1.654 miliona eura, što je za 34,5% manje nego u prethodnoj godini. Na pad vrijednosti uvoza značajan uticaj ima smanjenje lične i investicio-ne potrošnje, ali i pad cijena uvoznih sirovina. Ta-kođe, jedan od faktora koji je uticao na pad uvoza je nemogućnost zaduživanja kompanija u zemlji i inostranstvu i na taj način finansiranja uvoza.

U strukturi uvoza i dalje je značajno učešće sirovina i opreme. U posmatranom periodu najviše je uvezeno proizvoda iz kategorija: „mineralna goriva, ulja i proizvodi njihove destilacije“, „reaktori, kotlovi, mašine i me-hanički uređaji“ i „električne mašine i oprema i njihovi djelovi“.

Grafik 6.4Kretanje izvoza aluminijuma i ukupnog izvoza, u 000 eura

Grafik 6.5Cijene metala na svjetskom tržištu u 2008. i 2009. godini


Izvor: Reuters

155Eksterni sektor

Uvoz proizvoda iz kategorije „mineralna gori-va, mineralna ulja i proizvodi njihove destilaci-je“ iznosio je 209,2 miliona eura ili 42,4% manje nego u 2008. godini, što je rezultat smanjenja ci-jena nafte i naftnih derivata, kao i manjeg uvoza električne energije. U okviru ove grupe proizvoda najviše je uvezeno ulja dobijenih od nafte i bitu-menoznih minerala 112,3 miliona eura, ili 47,4% manje nego u 2008. godini, i električne energije 68 miliona eura (manje za 40,4%). Iako su cije-ne nafte i električne energije na svjetskom tržištu imale trend rasta u 2009. godini, bile su značajno manje u poređenju sa prethodnom godinom (vidi grafik 6.6).

Uvoz proizvoda kategorije „reaktori, kotlovi, ma-šine i mehanički uređaji“ iznosio je 120 miliona eura i smanjen je za 54,1%. Pad uvoza ovih pro-izvoda rezultat je smanjenja građevinskih aktiv-nosti u kojoj se najviše koriste (radi se o uvozu građevinskih mašina). U posmatranom periodu uvoz električnih mašina i opreme i njihovih dje-lova iznosio je 117 miliona eura, što je za 34,1% manje nego u 2008. godini. Najveći pad uvoza u odnosu na prethodnu godinu, posmatrano u apsolutnim iznosima, imali su: vozila (za 155,7 miliona eura), mineralna goriva, ulja i proizvodi njihove destilacije (za 154,3 miliona eura), reak-tori kotlovi, mašine i mehanički uređaji (za 141,6 miliona eura). Uprkos velikom padu uvoza po-stoje grupe proizvoda kod kojih je zabilježen rast uvoza: farmaceutski proizvodi (rast od 5,8 milio-na eura), kafa, čaj i začini (5,3 miliona eura) i ne-organski hemijski proizvodi (5,2 miliona eura).

Pad svjetske privrede imao je snažan uticaj na najvažnije ekonomske partnere Crne Gore – zemlje Evropske Unije i CEFTA-e, što se odrazilo na promjene u regionalnoj strukturi izvoza i uvo-za roba u odnosu na 2008. godinu, kao i na pad ukupne robne razmjene sa većinom ovih zemalja. U 2009. godini izvoz u zemlje EU činio je 48,3% ukupnog izvoza i za 12,9 procentnih poena je manji nego u 2008. godini. Uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 39,5% u ukupnom uvozu, što je za 1,6 procentnih poena manje nego u 2008. godini. Od zemalja EU, najviše roba izvezeno je u Grčku 47,8 miliona eura (17,3%),

Tabela 6.4 Struktura uvoza roba u 2009. godini, u 000 eura

Naziv Vrijednost Učešće u %

Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije;bitumenozne materije; mineralni voskovi

209.219,1 12,6

Reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji i njihovi djelovi

120.069,9 7,3

Električne mašine i oprema i njihovi djelovi 117.173,1 7,1

Vozila, osim željezničkih ili tramvajskih šinskih vozila i njihovi djelovi i pribor

89.463,0 5,4

Meso i drugi klanični proizvodi za jelo 59.852,9 3,6

Proizvodi od gvožđa i čelika 59.596,7 3,6

Namještaj, posteljina, madraci, nosači madraca, jastuci i slični punjeni proizvodi; lampe i druga svijetleća tijela, na drugom mjestu nepomenuti ili uključeni; osvijetljeni znaci, osvijetljene pločica imenima i slično, montažne zgrade

54.064,7 3,3

Farmaceutski proizvodi 50.363,6 3,0

Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa 48.902,7 3,0

Pića, alkoholi i sirće 46.652,3 2,8

Izvor: Monstat

Grafik 6.6Cijene energenata na svjetskom tržištu, 2007 – 2009. godina

Izvor: Reuters


Italiju 32,9 miliona (11,9%) i Sloveniju 24,3 milio-na eura (8,8%), dok je najviše robe uvezeno iz Ita-lije 115 miliona eura (7%), Njemačke 104 miliona eura (6,3%), Slovenije 89,2 miliona eura (5,4%), i Grčke 85,9 miliona eura (5,2%).

Izvoz roba u zemlje CEFTA-e iznosio je 46,2% ukupnog izvoza, što je za 9,5 procentnih poe-na veće učešće nego u 2008. godini. Najviše roba izvezeno je u Srbiju 77,3 miliona eura (27,9%), Bosnu i Hercegovinu 17,8 miliona (6,4%) i Ko-sovo 16,3 miliona eura (5,9%). Uvoz iz zemalja CEFTA-e činio je 44,5% ukupnog uvoza, što je za 4 procentna poena manje učešće nego u 2008. go-dini. Najviše robe uvezeno je iz Srbije 505,5 mili-ona eura (30,6%), BiH 100,9 miliona eura (6,1%) i Hrvatske 99,5 miliona eura (6%).

Tabela 6.5 Robna razmjena po zemljama u 2008. i 2009. godini, u hiljadama eura

IZVOZ UVOZ SALDO 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

EU (27) 265.311 133.827 1.039.792 653.995 -774.482 -520.168

Austrija 1.538 1.572 105.053 63.223 -103.515 -61.651

Grčka 53.225 47.797 185.455 85.862 -132.230 -38.065

Italija 130.563 32.945 193.195 114.996 -62.632 -82.051

Mađarska 9.248 11.660 54.710 22.456 -45.462 -10.797

Njemačka 16.218 2.581 136.849 104.018 -120.631 -101.437

Slovenija 37.355 24.276 161.297 89.170 -123.942 -64.894

CEFTA 158.778 127.920 1.227.203 736.799 -1.068.425 -608.879

Albanija 5.907 6.080 20.324 8.804 -14.417 -2.724

BiH 22.089 17.816 164.810 100.882 -142.721 -83.066

Hrvatska 6.620 9.124 169.665 99.525 -163.046 -90.401

Srbija 107.811 77.274 839.179 505.496 -731.368 -428.222

Makedonija 902 1.364 29.878 20.755 -28.976 -19.391

Moldavija 0 0 26 36 -26 -36

Kosovo 15.450 16.262 3.321 1.302 12.129 14.960

EFTA 1.810 256 122.606 60.185 -120.796 -59.929

Ostale zemlje 7.259 14.979 137.549 203.065 -130.290 -188.086

SAD 889 7.407 31.964 13.104 31.075 -5.697

Rusija 1.041 1.513 3.042 38.039 2.001 -36.526

UKUPNO: 433.158 276.982 2.527.151 1.654.044 -2.093.993 -1.377.062

Izvor: Monstat

Grafik 6.7Proizvodi koji su najviše uticali na pad izvoza odnosno uvoza roba, u milionima eura

Izvor: Monstat

157Eksterni sektor

Grafik 6.8Ukupna robna razmjena Crne Gore, po grupama zemalja


Ukupna robna razmjena Crne Gore sa inostran-stvom smanjena je za 34,8%, ali je taj pad bio ne-ujednačen. Sa zemljama EFTA62 sporazuma trgo-vinska razmjena je manja za 51,4%, što i nije tako značajno uzimajući u obzir mali obim razmjene. Trgovinska razmjena sa zemljama EU i CEFTA-e smanjena je za 39,6% i 37,6% respektivno. Po-smatrano pojedinačno po zemljama, Crna Gora je najveći deficit ostvarila u razmjeni sa Srbijom (428,2 miliona eura), Njemačkom (101,4 miliona eura), Hrvatskom (90,4 miliona eura) i Bosnom i Hercegovinom (83,1 milion eura).

Boks 6.5 - Indeks globalne konkurentnosti i pozicija Crne Gore

Indeks globalne konkurentnosti kreirao je Svjetski ekonomski forum i jedan je od najpoznatijih in-deksa konkurentnosti u svijetu. Zasniva se na istraživanjima koja obuhvataju širok spektar parame-tara koji utiču na konkurentnost jedne zemlje. Faktori koji utiču na konkurentnost grupisani su u 12 stubova konkurentnosti koji su grupisani u tri grupe: osnovni zahtjevi (institucije, infrastruk-tura, ma k ro ekonomska sta-bilnost i zdravstvo i osnovno obrazovanje), faktori povećanja efikasnosti (visoko obrazovanje i obuka, efikasnost tržišta do-bara, efikasnost tržišta rada, sofisticiranost finansijskog tržišta, tehnološka spremnost i veličina tržišta) i faktori ino-vativnosti i sofisticiranosti (sofi-sticiranost poslovnih procesa i inovacije). Značaj pojedinih grupa stubova konkurentnosti za zemlju zavisi od njene raz-vijenosti. Za najmanje raz-vijene zemlje najznačajnija je prva grupa stubova – osnovni zahtjevi, za srednje razvijene zemlje pored osnovnih zahtje-

62 Norveška, Island, Lihtenštajn i Švajcarska

Grafik 1Indeks globalne konkurentnosti Crne Gore prema stubovima konkurentnosti (ocjene od 1 do 7)

Izvor: Svjetski ekonomski forum


va veliki značaj imaju i faktori povećanja efikasnosti, dok su za razvijene zemlje od najvećeg značaja faktori povećanja efikasnosti i inovativnosti i sofisticiranosti. Za Crnu Goru, kao srednje razvijenu zemlju, pored osnovnih zahtjeva važni su i faktori povećanja efikasnosti.

Prema najnovijem izvještaju o globalnoj konkurentnosti, koji je objavljen u septembru 2009. godine, Crna Gora se nalazi na 62 mjestu od 133 zemlje pokrivene istraživanjem. Vrijednost indeksa konkurentnosti iznosi 4,1 od mogućih sedam poena. Prvo mjesto u posljednjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma zauzima Švajcarska, koja je preuzela mjesto od SAD koje su zauzimale prvu poziciju u poslednje dvije godine, a lošiji rang je posljedica pogoršanja makroekonomske stabilnosti i manjih ocjena finansijskih tržišta. Crna Gora je u odnosu na 2008. godinu poboljšala svoju poziciju za tri mjesta. Od 12 stubova konkurentnosti pad je zabilježen jedino kod makroekonomske stabilnosti, gdje je ocjena iznosila 4,6 (u 2008. godini iznosila je 5,5). Crna Gora je najlošije ocijenjena za veličinu tržišta 2,2 poena, zatim infrastrukturu 3 i inovacije 3,3 poena. Najbolju ocjenu po stubovima konkurentnosti dobila je za zdravstvo i osnovno obrazovanje 5,8 i sofisticiranost finansijskog tržišta 5.

Pozitivna je činjenica da je Crna Gora u okviru stuba efikasnost tržišta dobara po kriterijumu atraktivnosti investicionog am bi je nta za strane direktne investicije ocijenjena ocjenom 5,6 i zauzela 18 poziciju na listi od 133 zemlje svijeta. U okviru stuba sofisticiranost finansi-jskog tržišta, prema kriterijumu ograničenosti kapitalnih toko-va CG je zauzela 17 poziciju (ocjena 5,4), dok je za zaštitu prava stranih investitora oci-jenjena 6,3 ( 24 pozicija).

Prema indeksu globalne kon-kurentnosti za 2009. godinu, u poređenju sa zemljama regio-na, Crna Gora je najbolje pozi-cionirana. Od zemalja regiona, samo su Crna Gora, Makedonija i Albanija ostvarile napredak u odnosu na 2008. godinu, dok su Srbija, Hrvatska i BiH lošije rangirane. Najlošije rangirana od zemalja regiona su BiH na 109. i Albanija 96 po-zicija. Hrvatska je zabilježila najlošiji rang u poslednjih osam godina koliko je prisutna u istraživanju (72 pozicija) i pala je za 11 pozicija u odnosu na 2008. godinu.

6.1.2. Usluge

Na računu usluga zabilježno je smanjenje suficita u poređenju sa prethodnom godinom, što je posljedica ma-njih prihoda. U međunarodnoj razmjeni usluga Crna Gora je u 2009. godini ostvarila suficit u iznosu od 384,5 miliona eura, što je za 3,7% manje nego u 2008. godini. Ukupan obim razmjene usluga iznosio je 976,5 miliona eura i za 11,4% je manji u poređenju sa 2008. godinom.

Grafik 2Rang zemalja regiona prema indeksu globalne konkurentnosti (pozicije od 1-133)

Izvor: Svjetski ekonomski forum

159Eksterni sektor

Prihodi od usluga iznosili su 680,5 miliona eura i manji su za 9,3% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći prihodi ostvareni su u oblasti putovanja - turizma 474,7 miliona eura, zatim transporta 99 miliona eura, ostalih poslovnih usluga 29,1 mi-lion eura i građevinskih usluga 27,7 miliona eura.

Rashodi od usluga iznosili su 296 miliona eura, što predstavlja smanjenje za 15,7%. Znatno sma-njenje investicija posebno u oblasti građevine uti-calo je na smanjenu potrebu za uslugama nerezi-denata. U strukturi rashoda najveće učešće ima-ju rashodi ostvareni po osnovu ostalih poslovnih usluga 73,6 miliona eura, gdje su najznačajniji rashodi po osnovu raznovrsnih poslovnih uslu-ga u iznosu od 60,1 milion eura. U pomenutoj kategoriji najveći rashodi ostvareni su po osno-vu plaćanja za pravne, računovodstvene i konsal-ting usluge 21,6 miliona eura; zatim arhitekton-ske, inženjerske i ostale tehničke usluge 14,7 mi-liona eura i usluge istraživanja i razvoja 11,3 mi-liona eura. Rashodi u oblasti transporta iznosi-li su 66,8 miliona eura. U oblasti građevinarstva rashodi su iznosili 41,4 miliona eura i za 36,3% su manji u poređenju sa 2008. godinom, dok su u oblasti putovanja iznosili 35,3 miliona eura.

Na računu transportnih usluga ostvaren je su-ficit u iznosu od 32,3 miliona eura. Transportni prihodi su iznosili 99 miliona eura, što je za 7,7% više nego u 2008. godini. Najveći prihodi ostvare-ni su u oblasti vazdušnog saobraćaja 36,9 miliona eura (37,3%) i pomorskog saobraćaja 35,8 miliona eura (36,1% ukupnih transportnih prihoda).

U oblasti pomorskog saobraćaja ostvareni su pri-hodi u iznosu od 35,8 miliona eura, što je za 1,9% više nego u prethodnoj godini, a posljedica je po-većanja prihoda ostvarenih po osnovu pruženih usluga u lukama, kao i većeg pretovara pojedinih vrsta tereta. Prihodi u vazdušnom saobraća-ju iznosili su 36,9 miliona eura, što je na približ-no istom nivou kao u 2008. godini. Posmatrajući strukturu prihoda u vazdušnom saobraćaju, za-bilježeno je povećanje prihoda po osnovu prevoza

Grafik 6.9Struktura prihoda od usluga u 2009. godini

Grafik 6.10Struktura rashoda po osnovu usluga u 2009. godini

Grafik 6.11Transportni prihodi u 2008/2009. godini, u 000 eura

Izvor: CBCG

Izvor: CBCG

Izvor: CBCG

. .


putnika za 12%, dok su smanjeni prihodi po osnovu prevoza robe za 73,6%. Povećanje prihoda po osnovu pre-voza putnika rezultat je uvođenja novih linija i ukidanja viza za zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma. U oblasti drumskog saobraćaja ostvaren je prihod u iznosu od 10,3 miliona eura, što je za 20% više nego u 2008. godini, a rezultat je povećanja prihoda po osnovu prevoza robe za 29,4%.

Tabela 6.6 Struktura transportnih prihoda u 2008. i 2009. godini, u 000 eura

Vrsta saobraćaja 2008. % učešća 2009. % učešća Promjene u % ( 2009/2008)

Pomorski 35.125 38,18 35.795 36,14 1,91

Željeznički 4.713 5,12 5.580 5,63 18,39

Vazdušni 37.643 40,92 36.921 37,28 -1,92

Drumski 8.600 9,35 10.309 10,41 19,87

Ostalo 5.918 6,43 10.445 10,54 76,48

UKUPNO 92.000 99.050 7,66

Izvor: CBCG

Ukupni transportni rashodi iznosili su 66,8 mi-liona eura i manji su za 19,4%. Najveći rashodi ostvareni su u oblasti vazdušnog i drumskog sa-obraćaja. Rashodi u oblasti vazdušnog saobraćaja u posmatranom periodu iznosili su 30,5 miliona eura, što je za 22,1% manje nego u 2008. godini.

U oblasti drumskog saobraćaja rashodi su izno-sili 23 miliona eura ili 25% manje nego u 2008. godini, što je posljedica smanjenje robne razmje-ne sa inostranstvom. Učešće rashoda po osnovu transporta roba u ukupnom transportu iznosilo je 37,6%, dok je učešće rashoda po osnovu putnič-kog transporta iznosilo 29,2%.

Tabela 6.7 Struktura transportnih rashoda u 2008. i 2009. godine, u 000 eura

Vrsta saobraćaja 2008. Učešće u % 2009. Učešće u % Promjene u % (2009/2008)

Pomorski 8.707 10,51 8.188 12,26 -5,97

Željeznički 1.963 2,37 2.306 3,45 17,47

Vazdušni 39.113 47,20 30.480 45,64 -22,07

Drumski 30.629 36,96 22.969 34,40 -25,01

Ostalo 2.456 2,96 2.835 4,25 15,45

UKUPNO 82.868 100,00 66.778 100,00 -19,42

Izvor: CBCG

Grafik 6.12 Transportni rashodi u 2008. i 2009. godini, u 000 eura

Izvor: CBCG

161Eksterni sektor

Prihodi od putovanja računaju se procjenom prihoda od turizma, koja se dopunjava sa podacima o pruženim zdravstveno-rekreativnim uslugama i potrošnjom u cilju školovanja. Ovi prihodi su važna stavka u platnom bilansu Crne Gore imajući u vidu značajnu ulogu u finansiranju spoljnotrgovinskog deficita. U 2009. godini procijenjeni prihodi od putovanja iznosili su 474,7 miliona eura, što je za 7,9% manje u poređenju sa prethod-nom godinom, što je posljedica smanjenja broja noćenja i smanjene potrošnje turista. Broj noćenja stranih tu-rista, prema podacima Monstat-a, bio je za 3,9 procenata manji nego u 2008. godini. Suficit ostvaren u oblasti putovanja u 2009. godini iznosio je 439,4 miliona eura, što je za 9,5% manje nego u 2008. godini.

U oblasti komunikacijskih usluga prihodi su iznosili 26,5 miliona eura. Najveći prihodi ostvareni su u ob-lasti telekomunikacija. Rashodi u ovoj oblasti iznosili su 17,3 miliona eura. Na računu komunikacijskih uslu-ga u 2009. godini ostvaren je suficit u iznosu od 9,1 milion eura, dok je u istom periodu prethodne godine su-ficit iznosio 22,5 miliona eura.

Prihodi po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 29,1 milion eura, što je za 27,2% manje nego u 2008. godini. Najviše prihoda ostvareno je po osnovu pružanja raznih poslovnih, profesionalnih i tehničkih usluga (pravne i računovodstvene usluge, konsalting, inženjerske usluge i sl.) u iznosu od 25,6 miliona eura. U po-smatranom periodu rashodi su iznosili 73,6 miliona eura. Za usluge iz oblasti prava, računovodstva i konsal-tinga plaćeno je 21,6 miliona eura. Troškovi promocije domaćih proizvoda i usluga na inostranim sajmovima, kupovine reklamnog materijala, istraživanja tržišta i ostale vrste medijskog plasmana iznosili su 20,6 milio-na eura. Na računu ostalih poslovnih usluga u posmatranom periodu ostvaren je deficit u iznosu od 44,5 mi-liona eura, što je za 17,7% manje nego u 2008. godini.

Pad investicione aktivnosti u građevinarstvu uticao je na smanjenje prihoda i rashoda po osnovu građevin-skih usluga. Priliv sredstava po osnovu rada na građevinskim projektima i instalacijama domaćih predu-zeća van Crne Gore, kao i u Crnoj Gori, iznosio je 27,7 miliona eura, što je za 45,3% manje nego u 2008. go-dini. Rashodi po osnovu angažovanja nerezidenata u oblasti građevinarstva u posmatranom periodu iznosi-li su 41,4 miliona eura ili 36,3% manje nego u 2008. godini. U oblasti građevinskih usluga deficit je bio ma nji za 5,1% u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 13,7 miliona eura.

U 2009. godini rezidenti Crne Gore izdvojili su 13,4 miliona eura za međunarodne usluge osiguranja, dok su prihodi po ovom osnovu iznosili 3,8 miliona eura. U oblasti usluga osiguranja u posmatranom periodu ostva-ren je deficit u iznosu od 9,7 miliona eura, što je za 5,4% manje nego u 2008. godini.

6.1.3. Dohodak

U 2009. godini na računu faktorskih dohotka ostvaren je suficit u iznosu od 5,3 miliona eura, što je značaj-no manje od suficita ostvarenog u prethodnoj godini (45,6 miliona eura). Prihodi ostvareni po osnovu faktor-skih dohodaka iznosili su 162,7 miliona eura, što je za 3,5% manje nego u 2008. godini. Najveći dio prihoda čine kompenzacije zaposlenih u iznosu od 155,7 miliona eura. Prihodi po osnovu dohotka od međunarodnih ulaganja iznosili su 7 miliona eura.

Rashodi po osnovu dohotka u posmatranom periodu iznosili su 157,4 miliona eura, što je za 27,9% više nego u 2008. godini. Rast rashoda rezultat je povećanja odliva po osnovu otplate kamata i isplaćenih dividendi. Od ukupnih rashoda, 151,4 miliona eura odnosilo se na dohotke ostvarene po osnovu međunarodnih ulaganja (ulaganja u obliku kredita, stranih direktnih i portfolio investicija), a 6 miliona eura se odnosilo na zarade ne-


rezidenata zaposlenih u Crnoj Gori. Od ukupnih rashoda po osnovu međunarodnih ulaganja na otplatu kamata odnosilo se 86,3 miliona eura, što je za 2,1% manje nego u 2008. godini. Odliv po osnovu isplaćenih dividendi iznosio je 65 miliona eura, što je značajno više u odnosu na 2008. godi-nu (29,2 miliona eura) i pokazuje da su strani in-vestitori u 2009. godini smanjili sklonost ka rein-vestiranju svog udjela u dobiti i više transferisali na svoje račune u inostranstvu.

6.1.4. Tekući transferi

Na računu tekućih transfera došlo je do povećanja suficita u poređenju sa prethodnom godinom, i to zbog bla-gog povećanja priliva po osnovu transfera i smanjenja odliva. Saldo tekućih transfera u 2009. godini iznosio je 85,4 miliona eura, što je za 16,9% više nego u 2008. godini.

Ukupan prihod po osnovu tekućih transfera u posmatranom periodu iznosio je 117,7 miliona eura, što je za 7,7% više u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi prihoda 102,9 miliona eura odnosilo se na ostale sekto-re, a na sektor država 14,8 miliona eura. Transferi ostalim sektorima bili su za 7,4% veći nego u 2008. godini. Od ukupnog priliva transfera ostalih sektora, 61,6 miliona eura odnosilo se na doznake iz inostranstva, dok je priliv po osnovu ostalih transfera (nasljedstva, izdržavanja, poklona i pomoći) iznosio je 41,2 miliona eura. U istom periodu rashodi tekućih transfera su iznosili 32,3 miliona eura, što je za 10,9% manje nego u prethod-noj godini. U strukturi rashoda na sektor država odnosilo se 9,5 miliona eura, a na ostale sektore 22,8 milio-na eura. U okviru transfera ostalih sektora, odliv po osnovu doznaka iznosio je 12,4 miliona eura, dok je od-liv po osnovu nasljedstva, poklona i raznih vrsta pomoći iznosio je 10,4 miliona eura, što je za 44,6% ma nje nego u 2008. godini.

Zanimljivo je istaći da je priliv novca u vidu transfera i faktorskih dohodaka iznosio 94,6% ukupnih sredsta-va koje je Crna Gora prihodovala izvozom robe u inostranstvo.

6.2. Račun kapitalnih i finansijskih transakcija

Kretanja na kapitalno-finansijskom računu u 2009. godini karakteriše rekordan priliv stranih direktnih in-vesticija i neto odliv na računima portfolio i ostalih investicija. U 2009. godini Crna Gora je ostvarila izu-zetno visok priliv stranih direktnih investicija. Neto priliv po osnovu stranih direktnih investicija (priliv mi-nus odliv), prema preliminarnim podacima, iznosio je 910,9 miliona eura, što je za 65,1% više nego u pre-thodnoj godini, dok je ukupan priliv iznosio 1.068,4 miliona eura. Povećanje neto priliva ostvareno je za-hvaljujući privatizaciji i dokapitalizaciji Elektroprivrede Crne Gore od strane italijanske kompanije „A2A“.

Grafik 6.13Struktura prihoda po osnovu faktorskih dohodaka u 2009. godini

Izvor: CBCG

163Eksterni sektor

Prodaja akcija italijanskoj kompaniji je potvr-da da za dobre kompanije i projekte, i pored kri-ze, nije teško pronaći investitore i dobar je signal stranim investitorima za učešće u investicionim projektima od značaja za razvoj Crne Gore.

U posmatranom periodu najviše je investira-no u sektor energetike i bankarski sektor. Naj-veći priliv SDI ostvaren je po osnovu privatiza-cije i dokapitalizacije EPCG (41%) i dokapitaliza-cije i ulaganja u banakarski sektor (10%). Ukup-ne investicije u domaće kompanije i banke izno-sile su 735,4 miliona eura ili 181,3% više nego u prethodnoj godini, dok su ulaganja u nekretnine iznosila 170,5 miliona eura ili 46,7% manje nego u 2008. godini. U formi interkompanijskog duga realizovano je 161,9 miliona eura ili 28,8% manje nego u 2008. godini. Priliv novčanih sredstava po osnovu smanjenja kapitala u stranim bankama i preduzećima i prodaje nekretnina u inostranstvu iznosio je 571 hiljadu eura. Ako posmatramo re-gionalnu strukturu SDI, najveći priliv ostvaren je iz Italije (43%), zatim slijede Austrija (7,6%) i Ruska Federacija (6,2%).

Boks 6.6 - Trend kretanja stranih direktnih investicija u svijetu u 2009. godini63

Prema izvještaju UNCTAD-a, strane direktne investicije su tokom 2009. godine zabilježile oštar pad. Na globalnom nivou, pad priliva stranih direktnih invesicija iznosio je čak 39%, sa 1.700 milijardi dolara u 2008. godini na nešto malo iznad 1.000 milijardi dolara u 2009. godini. Pad su zabilježile sve tri velike grupe zemalja: razvijene, nerazvijene i zemlje u tranziciji. U razvijenim zemaljma značajan pad u prilivu

63 Izvor: UNCTAD - Global Investment Trends Monitor No. 2, January 2010

Grafik 6.14Neto priliv stranih direktnih investicija u 2008. i 2009. godini, u 000 eura

Grafik 6.15Struktura ukupnog priliva stranih direktnih investicija u periodu 2006-2009. godina, u 000 eura

Izvor: CBCG

Izvor: CBCG


SDI je postojao i u 2008. godini i nastavljen je i u 2009. godini (oko 41%). Navjeći pad je registrovan u SAD, Velikoj Britaniji, Španiji, Francuskoj i Švedskoj. Priliv SDI u zemlje Evropske unije bio je za 29% manji nego u 2008. godini. Zemlje u razvoju bilježe ukupan pad od 35%, što je veoma veliki pad uzimajući u obzir da su u prethodnih šest godina bilježile konstantan rast priliva SDI. Region Zapadne Azije ostvario je najveći pad (43%). Tokovi SDI u zemlje Jugoistočne Evrope i Zajednice nezavisnih država takođe bilježe veliki pad (39%). Kod zemalja Jugoistočne Evrope ovakvom padu je značajno doprinijela i strukturna slabost ovih ekonomija, kao i to da su procesi privatizacije skoro završeni.

Posmatrano po strukturi, sve tri komponente SDI – vlasnički kapital, reinvestirane zarade i ostali kapital – su smanjene u 2009. godini. Najveće smanje-nje je ostvareno kod vlasničkog ulaganja, što je direktno pov-ezano sa dugoročnim strategi-jama investiranja transnacion-alnih kompanija koje je snažno pogodila kriza. Veliki pad je evidentan i kod greenfield in-vesticija. One su za 23% manje nego u 2008. godini. Procije-njeni oštar pad priliva SDI na-jbolje se vidi ukoliko se 2009. godina posmatra po kvartali-ma. Najoštriji pad je bio u pr-vom kvartalu. Zatim je uslijedio značajan oporavak u drugom

kvartalu i skoro ista vrijednost SDI u trećem kvartalu. Sve ove vrijednosti su značajno niže nego u istom periodu 2008. godine. UNCTAD je predvidio neznatan rast SDI u četvrtom kvartalu u odnosu na treći kvartal 2009. godine.

U 2010. godini UNCTAD predviđa skroman oporavak SDI. Očekuje se poboljšanje makroekonomskih uslova za međunarodno investiranje. Oporavak svjetske ekonomije i rast profita transnacionalnih kompanija već od drugog kvartala 2009. godine ohrabruju investitore da revidiraju svoje planove za investiranje i time doprinesu većem prilivu stranih direktnih investicija u 2010. godini.

Potencijali za priliv stranih investicija još uvijek nijesu iskorišćeni. Energetski sektor i turizam u Crnoj Gori imaju velike potencijale za privlačenje stranih investicija. U energetskom sektoru raspoloživi prirodni poten-cijali nisu efikasno iskorišćeni i Crna Gora za sada koristi nešto više od 17% energetskih potencijala. Pored hidropotencijala, Crna Gora ima mnogo neiskorišćenih potencijala obnovljivih izvora (energija vjetra, sunče-va energija, biomasa i biljni otpaci) koji se mogu valorizovati uz investiciona ulaganja. Potrebno je promijeni-ti strukturu stranih direktnih investicija u pravcu privlačenja investicija koje će dati veći doprinos budućem razvoju i izvozu. Treba nastojati da se u ukupnom prilivu SDI poveća učešće „greenfield“ investicija i preusm-jeriti strane investicije u izvozno orjentisane sektore. U tom cilju treba intenzivirati promociju investicionih mogućnosti Crne Gore, a naročito naglasiti prednosti CEFTA-e, koje omogućavaju da se djelimično prevaziđe problem malog domaćeg tržišta. Kao grane sa velikim neiskorišćenim potencijalom treba primarno promo-visati energetiku, drvno-prerađivačku industriju, prehrambenu industriju i dr.

Grafik 1Priliv stranih direktnih investicija po grupama zemalja, u milijardama dolara

165Eksterni sektor

Ukupan odliv stranih direktnih investicija u 2009. godini iznosio je 157,5 miliona eura, što je za 40,5% ma nje nego u 2008. godini. U strukturi odliva 34,7 miliona eura se odnosilo na smanjenje obaveza domaćih kom-panija po osnovu kredita uzetih kod matičnih kompanija. Odliv po osnovu nekretnina iznosio je 24,9 milio-na eura. U posmatranom periodu investicije rezidenata Crne Gore u strane banke i preduzeća iznosile su 29,1 milion eura, dok je odliv po osnovu povlačenje udjela stranog kapitala u domaćim bankama i preduzećima iznosio 68,8 miliona eura.

Boks 6.7 – Mjere zemalja u cilju privlačenja stranih direktnih investicija

U 2009. godini tokovi stranih direktnih investicija na globalnom nivou bili su snažno pogođeni svjetskom ekonomskom krizom. Prepoznajući značaj ovih investicija za oporavak nacionalnih ekonomija, mnoge zemlje su preduzele odgovarajuće mjere kako bi privukle što više stranih investicija i njihov nivo približile onom iz prethodnih godina. Samo u drugoj polovini 2009. godine, 51 država širom svijeta je realizovala brojne izmjene i prilagođavanja svojih ekonomskih politika u cilju poboljšanja priliva stranih direktnih investicija. Veliki dio promjena ekonomskih politika – kako u G20 tako i u ostalim zemljama –bio je u pravcu liberalizacije, promocije i olakšanja priliva stranih direktnih investicija. Mnoge zemlje su olakšale ulazak stranim investitorima na njihovo tržište. Isto tako, velike ekonomije su nastavile sa državnom pomoći kroz razne stimulativne pakete. Usvojene su mjere specifične za kompanije, sektore kao i međusektorske mjere. U cilju povećanja priliva SDI sklopljeni su brojni međunarodni investicioni, kao i bilateralni sporazumi. Međutim, neke zemlje su usvojile i ekonomske mjere koje ne idu u prilog SDI: nacionalizacija, eksproprijacija, nova ograničenja za strani kapital i druge nepopularne mjere. Mjere koje su za veliki broj zemalja bile zajedničke odnosile su se na razne međunarodne i bilateralne investicione sporazume, kao i na pakete državne pomoći privredi.

Tabela 1 Mjere izabranih evropskih zemalja u cilju povećanja priliva SDI

ZEMLJA

MJEREPOSEBNE MJERE OPŠTE MJERE

Međunarodni sporazumiLiberalizacija

ulaskaPromocija

Oporezivanje (posebne

mjere)

Promocija direktnog

ulaganja zemlje

Opšti pravni okvir

Državna pomoć

Oporezivanje (opšte mjere)

Bugarska x x

Grčka x x x

Češka x x

Kipar x x x x

Mađarska x x x

Rumunija x

Rusija x x

Estonija x x

Letonija x

Poljska x x

Slovačka x x

Slovenija x x

Bosna i Hercegovina

x

Makedonija x x

Srbija x

Velika Britanija

x x x

Izvor: UNCTAD - Investment Policy Monitor, December 2009


Vlada Crne Gore je u cilju privlačenja stranih direktnih investicija u 2006. godini usvojila Strategiju podsticanja stranih direktnih investicija Crne Gore. Strategija podsticanja stranih direktnih investicija fokusirana je na ključne investicione politike kroz primjenu fiskalnih, finansijskih i institucionalnih podsticajnih mjera, kao i ključne promotivne aktivnosti i stvaranje imidža Crne Gore kao atraktivne investicione destinacije. Strategija je usmjerena na strane investitore kao ciljnu grupu. Implementacija Strategije je vrlo kompleksan proces. Veliki broj mjera se realizuje kroz duži niz godina, njihovi efekti se procjenjuju samo na dugi rok. Mjere definisane strategijom podijeljene su na tri grupe: generalne strateške mjere, fokusirane strateške mjere i promotivne strateške mjere.

U periodu od kada se primjenjuje strategija, pa do kraja 2009. godine, mnoge mjere su realizovane, a brojne su nastavile da se primjenjuju. Na polju generalnih strateških mjera, kao najšireg okvira strategije, urađeno je dosta: unaprijeđeno je radno zakonodavstvo, potvrđeno je ili potpisano više bilateralnih investicionih sporazuma, puno je urađeno na reformi penzionog sistema, reformi tržišta rada, unaprijeđena je regulativa iz oblasti prava intelektualne svojine i dr. Fokusirane strateške mjere su značajno realizovane: unaprijeđen je finansijski sistem za strane investitore, smanjen je porez na dohodak fizičkih lica, smanjene su stope poreza na dividende i udjele u dobiti, smanjeno je poresko opterećenje na nivou lokalnih zajednica, usvojen je prostorni plan Crne Gore i lokalni prostorni planovi, usvojene su strategije razvoja turizma, saobraćaja, energetike, itd. Promotivne mjere su imale za cilj stvaranje pozitivnog imidža Crne Gore u inostranstvu i privlačenje stranih investitora. Organizovane su mnoge prezentacije, forumi, ostvareni kontakti sa potencijalnim strateškim investitorima i raznim međunarodnim organizacijama i institucijama. S obzirom da su uslovi investiranja manje više slični u većini privreda u tranziciji i da postoji jaka konkurencija u privlačenju SDI u budućnosti će od velikog značaja biti makroekonomska stabilnost, funkcionisanje tržišta, funkcionisanje pravnog sistema i institucija. Imajući u vidu da su SDI glavni izvor finansiranja visokog deficita tekućeg računa platnog bilansa i jedan od nosioca ekonomskog razvoja Crne Gore, u narednom periodu neophodno je intenzivirati aktivnosti promocije stranih investicija u cilju privlačenja strateških investitora za prioritetne razvojne projekte u turizmu, energetici i drugim oblastima.

Za razliku od stranih direktnih investicija, kod kojih je priliv kapitala postojaniji, portfolio investicije su sklo-nije brzom povlačenju u uslovima pogoršanja na finansijskim tržištima, što je dokazala i aktuelna kriza. Na računu portfolio investicija u posmatranom periodu ostvaren je neto odliv u iznosu od 41,9 miliona eura, što je više nego u 2008. godini kada je neto odliv iznosio 15,5 miliona eura. Ukupan priliv sredstava po osnovu portfolio investicija iznosio je 47,2 miliona eura, dok je istovremeno odliv iznosio 89,1 milion eura.

U 2009. godini uočava se smanjenje zaduživanja kompanija u inostranstvu, što je posljedica skupih i ogra-ničenih izvora finansiranja. Neto odliv sredstava na računu ostalih investicija (kojim su obuhvaćeni kredi-ti, trgovinski krediti, gotovina i depoziti) iznosio je 274,6 miliona eura, za razliku od prethodne godine kada je ostvaren neto priliv (638,7 miliona eura). Priliv po osnovu uzetih kredita u inostranstvu u posmatranom periodu iznosio je 244,3 miliona eura, što je značajno manje od priliva ostvarenog u 2008. godini (816,2 mi-liona eura).

Na kraju decembra 2009. godine novčana sredstva Centralne banke na inoračunima i u trezoru, u odnosu na 31. decembar 2008. godine, bila su veća za 56,6 miliona eura.

167Eksterni sektor

Boks 6.8 - Metodološke promjene u platnom bilansu

Spoljna trgovina robama

Podaci o spoljnoj trgovini robama u platnom bilansu Crne Gore za 2009. godinu prikazani su po specijalnom sistemu trgovine. CBCG je izvršila reviziju platnog bilansa za 2007. i 2008. godinu i ubuduće će za izradu platnog bilansa koristiti podatke o izvozu i uvozu robe prikazane po specijalnom sistemu trgovine. Revizija podataka je urađena u cilju poboljšanja tačnosti podataka o izvozu i uvozu robe koje proizvodi Monstat. Ove promjene dovode do toga da je, prema novim podacima za spoljnu trgovinu prikazanim po specijalnom sistemu trgovine, veći deficit tekućeg računa. Revidirani podaci za ostale komponente platnog bilansa zasnovani su na detaljnijim i potpunijim podacima i preporukama MMF-a. Međutim, postoji ozbiljna sumnja da je izvoz potcijenjen i samim tim deficit tekućeg računa viši od ostvarenog.

Documents

EKSTERNI SEKTOR - cb-cg. · PDF fileUporedna analiza podataka o ... velika asimetrija zabilježena je i u razmjeni ... Tabela 1 Uporedna analiza izvoza Crne Gore odnosno uvoz zemalja