Eihp Modul 1 Ispitna Pitanja v29 2013_09

E N E R G E T S K I I N S T I T U T H R V O J E P O A R

Savska cesta 163, 10 001 ZAGREB

PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA MODUL 1 Program osposobljavanja za osobe koje provode

energetsko certificiranje i energetske preglede zgrada

s jednostavnim tehnikim sustavom

1

ISPITNA PITANJA

1. TEHNIKA REGULATIVA U RH

1.1 Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13)

Margareta ZIDAR ([email protected])

1. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13) s pripadajuim

normama primarno je osnova za:

a) projektiranje novih zgrada i rekonstrukciju postojeih zgrada

b) certificiranje novih i postojeih zgrada

c) energetske preglede novih i postojeih zgrada

d) analizu energetske uinkovitosti svih zgrada

2. Ispunjenje kojeg bitnog zahtjeva za graevinu se zadovoljava projektiranjem na temelju Tehnikog propisa o racionalnoj

uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13)?

a) zatita od buke

b) mehanika otpornost i stabilnost

c) uteda energije i toplinska zatita i spreavanje sakupljanja vlage

d) higijena, zdravlje i zatita okolia

3. Koje novine i izmjene donosi Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09,

79/13, 90/13) u odnosu na prije vaei Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti kod zgrada ?

a) sniava kriterije toplinske zatite za graevne dijelove zgrade

b) uvodi obvezu izrauna potrebne energije za grijanje i potrebne energije za hlaenje

c) promovira elektrootporno grijanje

d) ukida obveznu izradu elaborata tehnike, ekoloke i ekonomske izvedivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom

za zgrade vee od 1000 m

4. Koje je glavna novina u proraunu i iskazu potrebne energije zgrade koju donosi Tehniki propis o racionalnoj uporabi

energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13) u odnosu na dosadanji vaei Tehniki propis o

utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti kod zgrada ?

obveza izrauna potrebne energije za grijanje i potrebne energije za hlaenje






2

5. Na koje zgrade se odnosi Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09,

79/13, 90/13) obzirom na projektnu temperaturu grijanja ?

a) na sve zgrade, bez obzira na temperaturu grijanja

b) na sve zgrade koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12 C

c) na sve nove zgrade ili zgrade koje se rekonstruiraju, a koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12 C

d) na sve nove zgrade ili zgrade koje se rekonstruiraju a koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 20 C

6. Na koje se zgrade ne odnosi Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08,

89/09, 79/13, 90/13) ? Nabrojite najmanje 3 primjera zgrada!

- koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje

- privremene zgrade

- staklenike koji se koriste u poljoprivredi

- radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade koje se moraju drati otvorenima

- atore i sline privremene graevine

- jednostavne graevine utvrene posebnim propisom

7. Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama propisani su s:

a) najveom doputenom godinjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje

b) najmanjim doputenim koeficijentom prolaska topline konstrukcija vanjske ovojnice zgrade

c) najmanjom doputenom kondenzacijom vodene pare

d) ogranienjem vodotjesnosti

8. Koja tehnika rjeenja su obaveza kod negrijanih zgrada u kojima se boravi prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi

energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13) ?

a) ogranienje doputenim koeficijentom transmisijskog toplinskog gubitka zgrade

b) ljetne toplinske zatita i sprjeavanja nastajanja graevinske tete

c) ogranienje najveih doputenih koeficijenata prolaska topline graevnih dijelova

d) ogranienjima zrakopropusnosti i vodotjesnosti

9. Koja su dva kriterija za racionalnu uporabu energije kod novih zgrada ?

a) ogranienje godinje potrebne topline za grijanje Q'H,nd i Q''H,nd

b) ogranienje uporabe elektrootpornog grijanja i izrada elaborata tehnike, ekoloke i ekonomske izvedivosti alternativnih

sustava za opskrbu energijom za vee zgrade

c) ogranienje specifine godinje potrebne topline za grijanje QH,nd ili QH,nd i ogranienje koeficijenta transmisijskog

toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade Htr,adj

d) obveza izrauna potrebne energije za grijanje i potrebne energije za hlaenje






3

10. Koja je razlika u jedinicama i kada se koriste izrazi Q'H,nd i Q''H,nd ?

QH,nd u kWh/(ma) za stambene zgrade

QH,nd u kWh/(ma) za nestambene zgrade

11. Koja plotina zgrade u m se obraunava u proraunu Q''H,nd ?

neto korisna stambena povrina

12. Koji obujam u m se obraunava u proraunu Q'H,nd ?

neto korisni obujam grijanog zraka

13. Q'H,nd i Q''H,nd predstavljaju:

a) obaveznu vrijednost potrebne topline za grijanje u projektiranju zgrade

b) minimalnu doputenu godinju vrijednost

c) specifinu godinju vrijednost potrebne topline za grijanje

d) obaveznu vrijednost potrebne topline za grijanje u eksploataciji zgrade

14. U kojim jedinicama se izraava ogranienje koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela

zgrade Htr,adj ?

a) kWh/(ma)

b) mK/W

c) W/mK

d) kWh/a

15. O kojoj geometrijskoj karakteristici, specifinoj za svaku zgradu, ovisi maksimalno doputena vrijednosti QH,nd [kWh/ma] i

QH,nd [kWh/(ma] te kako se taj faktor odreuje?

ovisi o faktoru oblika zgrade f0 = A / Ve

16. Koji obujam zgrade i koje oploje zgrade se obraunava u proraunu faktora oblika zgrade ?

A = vanjsko oploje

Ve = vanjski grijani volumen

17. Na koju plotinu graevnih elemenata se odnosi Tablica s doputenim vrijednostima koeficijenta prolaska topline U i da li je

to najvea ili najmanja doputena vrijednost ?

odnosi se na plotinu graevnih elemenata povrine vee od 0,5 m2; U je najvea doputena vrijednost






4

18. Koji je jedan od osnovnih kriterija prema kojem se odreuju najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U

graevnih dijelova za kontinentalni dio RH ?

a) srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade je < 3C

b) srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade je < - 3C

c) srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade je < -21C

d) prosjena godinja temperatura < 10C

19. Zato se postavlja pootreni zahtjev za lagane graevne dijelove za vrijednosti koeficijenta prolaska topline U, kada se

graevni dio smatra laganim ?

zbog osiguravanja zatite unutarnjeg prostora od pregrijavanja ljeti,

kod graevnih dijelova s plonom masom manjom od 100 kg/m2

20. Navedite minimalni potrebni broj izmjena zraka u prostoru da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti i/ili zbog koritenja

ureaja za grijanje s otvorenim plamenom ?

Za prostore namijenjene boravku i radu ljudi:

- broj izmjena zraka: n = ........ 0,5 h-1

- zgrade kada ljudi ne borave nmin =........ 0,2 h-1

21. Kod prorauna toplinskih mostova u skladu s Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13, 90/13) mogue je pojednostavljenje umjesto egzaktnog prorauna prema normama,

bez sagledavanja karaktera toplinskih mostova, s poveanjem koeficijenta prolaska topline za UTM =.

0,10 W/(mK)

22. Ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s normom koja sadri katalog dobrih rjeenja toplinskih mostova

mogue ga je proraunati pojednostavljenom metodom s poveanjem koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)] svakog

graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade za UTM =

0,05 W/(mK)

23. Kakva ogranienje koeficijenta prolaska topline se postavljaju u sluaju panelnog grijanja i kod smjetaja ogrjevnih tijela

ispred prozora ?

postavlja se zahtjev za snieni koeficijent prolaska topline

24. Koja je pretpostavljena unutarnja projektna temperatura grijanja prilikom prorauna gubitaka topline za stambene i

nestambene zgrade koje nemaju sustav klimatizacije ?

a) 26C

b) 20C

c) 22C

d) 18C






5

25. Kako se kod prorauna gubitaka topline tretira prostor negrijane garae s kojim granii grijana prostorija ?

a) ovisi o vrsti izolacijskog materijala zida garae

b) ovisi o reimu grijanja

c) kao negrijani prostor

d) kao vanjski prostor

d) 0,60 W/m2K

1.2 Tehniki propis za prozore i vrata (NN 69/06)


26. Koji su bitni zahtjevi za prozore i vrata s obzirom na utedu energije i toplinsku zatitu ?

propusnost zraka i prolazak topline

27. Kako se ispunjavaju zahtjevi za prozore i vrata postavljaju s obzirom na trajnost?

Kod ugradnje i odravanja (da podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okoline tako da graevina ispunjava bitne

zahtjeve)

1.3. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (NN 110/08)

Marina MALINOVEC PUEK ([email protected])

28. Navedite osnovnu podjelu zgrada s obzirom na sloenost tehnikog sustava ?

Zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom i zgrade sa sloenim tehnikim sustavom

29. Nestambena uredska zgrada graevinske (bruto) povrine 503 m2 sa standardnim toplovodnim kotlom kao izvorom toplinske

energije, s razdiobom toplinske energije s jednim cirkulacijskim krugom, s 10 pojedinanih split klima ureaja i s 4

pojedinana elektrina akumulacijska bojlera je prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske

preglede graevina i energetsko certIficiranje zgrada (NN 81/12)

a) zgrada s jednostavnim tehnikim sustavom

b) zgrada sa sloenim tehnikim sustavom

30. Nestambena uredska zgrada graevinske (bruto) povrine 197 m2 prikljuena na daljinski sustav grijanja, s razdiobom

toplinske energije s jednim cirkulacijskim krugom, s ukupno 3 pojedinana elektrina akumulacijska bojlera i 5 pojedinanih

split klima ureaja je prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i

energetsko certIficiranje zgrada (NN 81/12)








6

31. Nestambena uredska zgrada graevinske (bruto) povrine 197 m2 s kotlom kao centralnim izvorom toplinske energije, s

razdiobom toplinske energije s jednim cirkulacijskim krugom, s ukupno 3 pojedinana elektrina akumulacijska bojlera i 5

pojedinanih split klima ureaja je prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede

graevina i energetsko certIficiranje zgrada (NN 81/12)



32. Nestambena uredska zgrada graevinske (bruto) povrine 380 m2 s kondenzacijskim kotlom kao centralnim izvorom

toplinske energije, s razdiobom toplinske energije s jednim cirkulacijskim krugom, sa sustavom ventilacije s ugraenim

sustavom povrata topline i s 4 pojedinana elektrina akumulacijska bojlera je prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za

osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certIficiranje zgrada (NN 81/12)



33. Nestambena uredska zgrada graevinske (bruto) povrine 380 m2 s kondenzacijskim kotlom kao centralnim izvorom

toplinske energije, s razdiobom toplinske energije s jednim cirkulacijskim krugom, sa sustavom ventilacije bez sustava

povrata topline i s 4 pojedinana elektrina akumulacijska bojlera je prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje

provode energetske preglede graevina i energetsko certIficiranje zgrada (NN 81/12)



34. to su to SPLIT sustavi ?

SPLIT sustavi su sustavi hlaenja ili hlaenja/grijanja s jednom vanjskom jedinicom i jednom ili vie unutarnjih jedinica

35. Navedite dva sustava hlaenja s obzirom na konstrukciju i ugradnju rashladnih tijela ?

sustavi ventilokonvektora (parapetna, stropna i podstropna ugradnja)

sustavi cijevnih registara (podni, stropni i zidni)

36. Tehnike upute za ugradnju i uporabu proizvoda za sustav grijanja i hlaenja moraju biti na hrvatskom jeziku:

a) da

b) ne

c) svejedno

d) upute mogu biti na engleskom jeziku

37. Ugradnju proizvoda za sustav grijanja i hlaenja odobrava:

a) projektant strojarskih instalacija

b) investitor

c) nadzorni inenjer

d) sudski vjetak






7

1.4. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 03/07)


38. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije (NN 03/07) se primjenjuje na skladita i

garae:

a) ne

b) da

39. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije (NN 03/07) se primjenjuje na koncertne

dvorane i muzeje:

a) ne

b) da

40. Ukoliko neki sustav ima mogunost grijanja, hlaenja i odvlaivanja zraka radi se o:

a) sustavu ventilacije

b) sustavu djelomine klimatizacije

c) sustavu klimatizacije

41. Ukoliko neki sustav ima mogunost grijanja, hlaenja, odvlaivanja i parnog ovlaivanja zraka radi se o:

a) sustavu ventilacije

b) sustavu djelomine klimatizacije

c) sustavu klimatizacije

42. Navedite podjelu sustava klimatizacije s obzirom na kvalitetu zraka ?

sustav klimatizacije za rad samo s vanjskim zrakom

sustav klimatizacije za rad s mjeavinom vanjskog i optonog zraka

43. Kako se zove isprava koju moraju imati proizvodi koji se ugrauju prilikom odravanja sustava ventilacije, djelomine

klimatizacije i klimatizacije ?

Isprava o sukladnosti

44. to obuhvaa odravanje sustava ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije ?

Redovite preglede, izvanredne preglede i izvoenje radova






8

1.5 Tehniki propis za dimnjake u graevinama (NN 03/07)


45. Navedite vrste dimnjaka s obzirom na nain izvoenja ?

Montani, predgotovljeni (sistemski), zidani

46. to je to priuvni dimnjak (svjetli otvor, gorivo) ?

Priuvni dimnjak je dimnjak najmanje plotine svjetlog otvora 200 cm2 koji slui za prikljuenje ureaja za loenje na kruta

goriva u izvanrednim uvjetima

47. Koliko se najvie loita na kruta goriva moe prikljuiti na jedan priuvni dimnjak ?

a) najvie 5

b) najvie 7

c) najvie 10

48. Svaka stambena jedinica mora imati najmanje:

a) najmanje 1 prikljuak na priuvni dimnjak

b) najmanje 2 prikljuka na priuvni dimnjak

c) ne mora nuno imati prikljuak na priuvni dimnjak

49. Dunosti proizvoaa u sluaju nesukladnosti graevnog proizvoda za dimnjake:

a) nastaviti proizvodnju

b) nastaviti proizvodnju te paralelno uz nastavak proizvodnje raditi na utvrivanju i otklanjanju greaka

c) odmah prekinuti proizvodnju i poduzeti mjere radi utvrivanja i otklanjanja greaka

50. Na jednu dimovodnu cijev smiju se prikljuiti kompatibilni ureaji za loenje koji koriste:

a) istu vrstu goriva

b) razliitu vrstu goriva

51. Prilikom gradnje graevine vie od okolnih postojeih graevina izvoa mora osigurati nadvienja za dimnjake zateenih

graevina:

a) ne

b) da

c) svejedno

d) svaki vlasnik graevine brine sam o svom dimnjaku






9

1.6 Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08, NN 55/12)

Nada MARETKO KORO ([email protected])

52. Prema Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08 i 55/12) Nacionalni program

energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji donosi se za razdoblje od:

a) 5 godine

b) 10 godina

c) 15 godina

53. Prema Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08 i 55/12) Nacionalni akcijski plan

energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji donosi se za razdoblje od:

a) 1 godina

b) 3 godine

c) 5 godina

54. Prema Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08 i 55/12) energetski pregled se obvezno

provodi za:

graevinu koju veliki potroa koristi za svoju djelatnost

javnu rasvjetu

zgrade javne namjene korisne neto povrine vee od 500 m2 (od 09.07.2015. vee od 250 m2)

ostale zgrade koje se moraju certificirati

sustave grijanja u zgradama na tekue, plinovito ili kruto gorivo ukupne nazivne snage 20 kW i vie

sustave hlaenja i klimatizacije u zgradama s jedni ili vie ureaja za proizvodnju toplinske/rashladne energije ukupne

nazivne snage 12 kW i vee

55. Prema Zakonu o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08 i 55/12) energetsko certificiranje zgrade

obvezno je za:

zgradu javne namjene ili

-dio zgrade mjeovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu -ukupne kor.povr. >500 m2,

od 9. 07.2015. > 250 m

-zgradu ili njezinu samostalnu uporabnu cjelinu koja:

se gradi,

prodaje,

iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup






10

1.8 Pravilnik o metodologiji za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji (NN 77/12)

Marko BIAN ([email protected])

56. Koja se metoda koristi za praenje i ocjenu uteda energije na nacionalnoj razini ?

odozgo-prema-dolje (top-down)

57. Obveznici gospodarenja energijom koji provode mjeru poboljanja energetske uinkovitosti putem energetskih usluga moraju

imati plan praenja, mjerenja i verifikacije uteda energije usklaen s ?

meunarodnim protokolom za mjerenje i verifikaciju uteda energije (IPMVP)

58. Za koji sektor neposredne potronje se ne odreuju pokazatelji energetske uinkovitosti:

a) graditeljstvo

b) industrija

c) promet

d) kuanstava

e) usluge

59. Za praenje i ocjenu uteda energije kod obveznika gospodarenjem energijom koristit e se metode:

a) odozgo-prema-dolje

b) odozdo-prema-gore

60. to plan praenja, mjerenja i verifikacije uteda energije ne sadrava:

a) energetski certifikat

b) naziv mjere

c) format izvjea o ostvarenim utedama

d) opis referentnih uvjeta

e) granice mjerenja

61. Preferirani pokazatelji energetske uinkovitosti za industriju raunaju se prema:

a) potronji energije analizirane industrijske grane i industrijskoj proizvodnji

b) potronji energije analizirane grane i ekvivalentnom broju zaposlenika

c) potronji energije analizirane industrijske grane i indeksu industrijske proizvodnje

d) potronji energije analizirane grane i korisnoj povrini sektora industrije






11

62. Preferirani pokazatelj energetske uinkovitosti za rasvjetu sektora kuanstva rauna se kao:

a) potronja elektrine energije za rasvjetu po kuanstvu (stanu)

b) potronja elektrine energije za rasvjetu po jedinici povrine

c) potronja elektrine energije za rasvjetu po jedinici povrine s klimatskom korekcijom

d) potronja elektrine energije za rasvjetu po stanovniku

e) nita od navedenog

63. Koja IPMVP (meunarodni protokol za mjerenje i verifikaciju uteda energije) opcija se koristi ukoliko se utede utvruju

mjerenjem potronje energije na cijelom objektu:

a) opcija C

b) opcija A

c) opcija D

d) opcija B

e) opcija E

64. Referentna vrijednost za ukupnu uinkovitost postojeeg sustava grijanja prije provedbe mjere energetske uinkovitosti

(stock baseline) iznosi:

a) 0,365

b) 0,595

c) 0,999

65. Referentna vrijednost za specifine toplinske potrebe za grijanje zgrada u stambenom sektoru (kuanstva) prema prosjeku

za Republiku Hrvatsku iznosi:

a) 50 kWh/m2

b) 180 kWh/m2

c) 390 kWh/m2

66. Referentna vrijednost za karakteristini koeficijent prolaska topline za vanjski zid prema prosjeku za Republiku Hrvatsku

iznosi:

a) 1,46 W/m2K

b) 2,02 W/m2K

c) 3,60 W/m2K

67. Referentni broj radnih sati u sustavima javne rasvjete prema prosjeku za Republiku Hrvatsku iznosi:

a) 1.600 h

b) 2.500 h

c) 4.100 h






12

1.9 Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja (NN 114/11)

Marko BIAN ([email protected]) 68. Koje ministarstvo ima upravni nadzor nad provoenjem Zakona o zatiti od svjetlosnog oneienja (NN 114/11) ?

ministarstvo zatite okolia i prirode (ministarstvo nadleno za pitanja zatite okolia)

69. Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja primjenjuje se na:

a) rasvjetljivanja unutarnjih prostorija

b) prirodne izvore svjetla podrijetlom iz okolia

c) signalizaciju u zranom, pomorskom, cestovnom i eljeznikom prometu

d) javnu rasvjetu

e) nita od navedenog

70. Provedbu zatite od svjetlosnog oneienja osiguravaju:

a) Vlada Republike Hrvatske

b) ministarstva i druga tijela dravne uprave

c) jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave

d) pravne osobe s javnim ovlastima

e) svi navedeni

71. Da li je prema Zakonu o zatiti od svjetlosnog oneienja (NN 114/11) doputeno rasvjetljavanje oglasnih povrina uz

prometnice nenaseljenih podruja ?

a) ne

b) da

72. Prema Zakonu o zatiti od svjetlosnog oneienja (NN 114/11) naelo energetske uinkovitosti je definirano kao:

a) vei svjetlosni uinak uz manju potronju elektrine energije

b) manji svjetlosni uinak uz veu potronju elektrine energije

c) isti svjetlosni uinak uz veu potronju elektrine energije

d) nita od navedenog






13

2. ENERGETSKI PREGLEDI GRAEVINA I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Nada MARETKO KORO ([email protected])

73. Prema Direktivi o energetskom svojstvu zgrada od 19.05.2010. (EPBD 2010/31/EU) energetski certifikat zgrade mora

obvezno sadravati (navedi):

referentne vrijednosti

preporuke za ekonomski povoljno poboljanje energetskih karakteristika zgrade

procjenu razdoblja povrata investicije

74. Prema Direktivi o energetskom svojstvu zgrada (EPBD 2010/31/EU) definiraj "energetsko svojstvo zgrade" ?

Energetsko svojstvo zgrade je koliina stvarno potroene energije ili procijenjene za razliite potrebe u skladu s

pretpostavljenim-standardiziranim koritenjem zgrade i moe izmeu ostalog ukljuiti grijanje, zagrijavanje tople vode,

hlaenje, ventilaciju i osvjetljenje.

75. Prema Direktivi o energetskom svojstvu zgrada (EPBD 2010/31/EU) rok vaenja energetskog certifikata ne smije biti dui od:

a) 3 godine

b) 5 godina

c) 10 godina

d) nita od ponuenog

76. Prema Direktivi o energetskom svojstvu zgrada (EPBD 2010/31/EU) javno izlaganje energetskog certifikata zgrade obvezno

je za:

a) sve zgrade nestambene namjene koje se prodaju ili iznajmljuju bez obzira na veliinu

b) zgrade ukupne korisne povrine vee od 1000 m2 koje koriste tijela javne vlasti i institucije koje pruaju usluge velikom

broju ljudi

c) zgrade ukupne korisne povrine vee od 500 m2 koje koriste tijela javne vlasti i institucije koje pruaju usluge velikom

broju ljudi

77. Prema Direktivi o energetskom svojstvu zgrada (EPBD 2010/31/EU) redovita kontrola sustava za klimatizaciju obvezna je za

sustave nazivne snage:

a) vee od 10 kW

b) vee od 12 kW

c) vee od 15 kW






14

78. Prema Direktivi o energetskom svojstvu zgrada (EPBD 2010/31/EU) pojam "zgrada s gotovo nultom potronjom energije"

podrazumijeva zgradu ... (nadopuni):

koja ima vrlo visoka energetska svojstva i koja ima vrlo male potrebe za energijom, a od tih potreba znaajna mjera mora biti

pokrivena iz obnovljivih izvora energije ukljuujui energiju proizvedenu na licu mjesta ili u blizini zgrade

79. Prema Direktivi o energetskom svojstvu zgrada (EPBD 2010/31/EU) sve nove zgrade moraju biti gotovo nulte potronje od:

a) 01. 01. 2018.

b) 01. 01. 2019.

c) 01. 01. 2020.

d) 01. 01. 2021.

80. Prema Direktivi o energetskom svojstvu zgrada (EPBD 2010/31/EU) alternativni energetski sustavi ukljuuju (nadopunite):

- decentralizirane sustave opskrbe energijom na bazi obnovljivih izvora

- daljinsko ili centralno grijanje ili hlaenje osobito gdje se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih izvora

- dizalice topline

- kogeneracija/trigeneracija

81. Direktiva o energetskom svojstvu zgrada (EPBD direktiva) je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena putem zakona (zaokrui

sve tone odgovore):?

a) Zakona o prostornom ureenju i gradnji

b) Zakona o energiji

d) Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji

d) Zakona o komunalnom gospodarstvu

82. Prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje

zgrada (NN 81/12, NN 64/13) ovlatenje za energetsko certificiranje zgrada sa sloenim tehnikim sustavom mogu dobiti:

a) pravne osobe koje ispunjavaju propisane uvjete

b) fizike osobe koje ispunjavaju propisane uvjete

c) pravne i fizike osobe koje ispunjavaju propisane uvjete


zgrada (NN 81/12, NN 64/13) ovlatenje se izdaje za:

- provoenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada s jednostavnim tehnikim sustavom

- energetsko certificiranje zgrada sa sloenim tehnikim sustavom

- provoenje energetskih pregleda zgrada sa sloenim tehnikim sustavom i ostalih graevina i

- provoenje energetskih pregleda javne rasvjete






15

84. Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede

graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 64/13) ovlatene osobe obvezno se struno usavravaju:

a) najmanje jednom u tri godine

b) najmanje dva puta u tri godine

c) najmanje tri puta u tri godine

85. Prema Pravilniku o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, NN 29/13, NN 78/13)

izuzee od obveze energetskog certificiranja zgrade propisano je za (zaokrui sve tone odgovore):

a) nove zgrade, postojee zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili postojeim zgradama koje se prodaju,

iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje imaju uporabnu korisnu povrinu






16


kod novih zgrada stambene namjene graevinske bruto povrine vee od 400 m2 energetski certifikat zgrade dostavlja se:

a) prije tehnikog pregleda

b) nakon izdavanja uporabne dozvole

c) sa zavrnim izvjeem nadzornog inenjera o izvedbi zgrade


kod energetskog certifikata zgrade javne namjene izlae se:

a) sve stranice energetskog certifikata

b) samo prva stranica energetskog certifikata na kojoj je skala energetskih razreda

c) prva stranica energetskog certifikata na kojoj je skala energetskih razreda i trea stranica energetskog certifikata s

preporukama za ekonomski povoljno poboljanje energetskih karakteristika zgrade


energetski razredi nestambenih zgrada iskazuju se prema:

a) godinjoj primarnoj energiji

b) godinjoj emisiji CO2

d) specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za referentne klimatske podatke

d) relativnoj vrijednosti godinje potrebne toplinske energije za grijanje


definiraj broj stupanj dana grijanja:

Broj stupanj dana grijanja je zbroj temperaturnih razlika izmeu unutarnje projektne temperature i srednje vanjske

temperature za sve dane sezone grijanja


koji je rok za energetsko certificiranje zgrada javne namjene korisne neto povrine vee od 500 m2:

a) 31. 12. 2012.

b) 31. 12. 2013.

c) 31. 12. 2014.


energetski pregled graevine provodi se:

a) jednom godinje

b) jednom u tri godine

c) jednom u pet godina

d) jednom u deset godina






17

95. Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju

zgrada (NN 78/13) postojee zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline uporabne korisne povrine vee od 50 m2 koje

se prodaju moraju imati vaei energetski certifikat od:

a) 1. srpnja 2013. godine

b) 1. srpnja 2014. godine

c) 1. sijenja 2016. godine

d) ne moraju imati energetski certifikat

96. Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju

zgrada (NN 78/13) pojedinane samostalne uporabne cjeline uporabne korisne povrine vee od 50 m2 koje se iznajmljuju,

daju na leasing ili u zakup moraju imati vaei energetski certifikat od:

a) 1. srpnja 2013. godine

b) 1. srpnja 2014. godine

c) 1. sijenja 2016. godine

d) ne moraju imati energetski certifikat


zgrada (NN 81/12, NN 64/13) ovlatena osoba duna je, nakon provedenog energetskog pregleda, dostavljati Ministarstvu

graditeljstva i prostornoga ureenja izraena izvjea o provedenim energetskim pregledima graevina u elektronskom

obliku u roku od (zaokrui tono):

a) pet dana

b) osam dana

c) deset dana

98. Prema Pravilniku o kontroli energetskih certifikat zgrada i izvjea o energetskim pregledima graevina (NN 81/12, NN

79/13) odabir energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim pregledima graevina provodi se:

a) sluajnim odabirom ovlatenih osoba

b) sluajnim odabirom od ukupnog broja energetskih certifikata

c) sluajnim odabirom ovlatenih osoba koje su izradile najvei broj energetskih certifikata zgrada






18

3. IZRADA IZVJEA O ENERGETSKOM PREGLEDU I ENERGETSKOG CERTIFIKATA


99. to obuhvaa energetski pregled graevine ?

Utvrivanje postojee potronje energije i energetskih svojstava graevine, zgrade, dijela zgrade ili skupina zgrada,

utvrivanje i odreivanje isplativosti primjene mjera za poboljanje energetske uinkovitosti i izrada izvjea s prikupljenim

informacijama i predloenim mjerama

100. to obuhvaa energetsko certificiranje zgrada, za nove i za postojee zgrade?

Za nove zgrade proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke

Za postojee zgrade - energetski pregled, vrednovanje radnji energetskog pregleda i izdavanje energetskog certifikata s

preporukama za poveanje mjera energetske uinkovitosti.

101. Kako se kree skala energetskih razreda zgrade ?

Od A+ do G

102. C razred energetske potronje predstavlja potrebnu toplinsku energiju za grijanje manju ili jednaku od:

a) 200

b) 50

c) 25

d) 100

103. U emu se razlikuje prva stranica energetskog certifikata nestambenih zgrada u odnosu na stambene zgrade (navesti puni

izraz i jedinice)?

Za stambene zgrade izraava se Qh,nd,ref [kWh/m2a] dok se za nestambene izraava Qh,nd,rel [%]

104. Koliko stranica ima energetski certifikat ?

5

105. Koji je rok trajanja energetskog certifikata ?

10 godina

106. to se nalazi na treoj stranici energetskog certifikata postojee zgrade ?

prijedlog mjera energetske uinkovitosti

107. Kako moemo podijeliti mjere za poboljanje energetskih svojstava zgrade ?

organizacijsko edukacijske, bez trokova, mjere uz male trokove i brzi povrat investicije, mjere uz vee trokove i dulji

povrat investicije

108. Zgrada s potronjom QH,nd,ref = 158 kWh/m2 ula bi u energetski razred:

E






19

109. Zgrada s potronjom QH,nd,ref = 235 kWh/m2 ula bi u energetski razred:

F

110. Da bi zgrada ula u A+ energetski razred, QH,nd,ref mora iznositi :

15 kWh/m2

111. Raunski odreena potrebna toplina koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za odravanje

zadane unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade oznaava se sa:

a) Q"H, nd

b) QH, nd, ref

c) QH, nd

d) Q'H, nd, ref

112. Ako izraunata specifina godinja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke QH,nd,ref iznosi 10

kWh/m3 a doputena QH,nd,dop, iznosi 25 kWh/m3 , u koji energetski razred ulazi zgrada?

Zgrada ulazi u B razred energetske potronje QH,nd,rel = (QH,nd,ref/ QH,nd,dop )x 100 [%] = ( 10/25 ) x 100 = 40

113. Energetskim pregledom analizira se:

a) samo potronja toplinske energije

b) samo potronja elektrine energije

c) nivo toplinske zatite

d) svi graevinski i energetski tehniki sustavi u zgradi

114. Na temelju koje oznake se odreuje energetski razred stambene odnosno nestambene zgrade?

QH,nd,ref za stambene zgrade i QH,nd,rel za nestambene zgrade

115. Navedite osnovne podatke koje je potrebno prikupiti pri energetskom pregledu, a bitni su za ustanovljavanje energetskih

svojstava vanjske ovojnice zgrade (najmanje 4)?

namjena i nain koritenja, godina izgradnje, sastav i povrine graevinskih konstrukcija, povrina grijanog prostora zgrade,

obujam grijanog prostora zgrade, .

116. Navedite osnovne podatke koje je potrebno prikupiti pri energetskom pregledu, a bitni su za ustanovljavanje energetskih

svojstava tehnikih sustava ?

namjena i nain koritenja, opis i osnovne karakteristike graevinskih i energetskih tehnikih sustava, izvori energije, ocjena

stanja i uinkovitosti sustava,.

117. O emu sve ovisi potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd ?

o toplinskim gubicima transmisijskim i ventilacijskim, o toplinskim dobicima od unutarnjih izvora i Sunca, o razdoblju

koritenja zgrade i o projektnoj temperaturi zraka u zgradi

118. Svaku predloenu mjeru potrebno je prikazati kroz analizu:

energetske, ekonomske i ekoloke isplativosti






20

4. OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE

Jasenka BERTOL VREK ([email protected])

119. Toplinska vodljivost nekog materijala je vea ako je njegova gustoa:

a) manja

b) vea

120. Koji je najbolji odnos pora u strukturi kod dobrih toplinsko-izolacijskih materijala:

a) sitne pore meusobno povezane

b) sitne pore meusobno nepovezane

a) vee pore meusobno povezane

121. Smjer prenoenja topline i smjer difuzije vodene pare kroz graevnu pregradu je:

a) isti

b) razliiti

122. Izraz za toplinski otpor R jednog sloja materijala debljine d je:

a) R = . d b) R = d /

c) R = / d

123. Izraz za ukupni toplinski otpor RT graevnog dijela koji se sastoji od homogenih slojeva je:

a) RT = Rsi + R1 + R2 + ......... Rn + Rse

b) RT = R1 + R2 + ..... + Rn

c) RT = 1 / d1 + 2 / d2 + ..... + n / dn

124. Sloj zraka se smatra dobro provjetravanim kad je plotina otvora (po m duljine za vertikalne slojeve ili po m2 plotine za

horizontalne slojeve) izmeu sloja zraka i vanjskog prostora:

a) vea od 1500 mm2

b) manja od 1500 mm2

125. Izraz i mjerna jedinica za koeficijent prolaska topline U je:

a) U = 1 / RT ; W / ( m2 . K )

b) U = 1 / RT ; ( m2 . K ) / W

126. Ispravak vrijednosti prolaska topline U ne treba provesti kad je ukupan ispravak:

a) manji od 1%

b) manji od 3 %

c) manji od 10 %






21

127. Za koji ispravak vrijednosti prolaska topline U je bitan podatak o srednjoj vrijednosti koliine kie u mm/dnevno tijekom

razdoblja grijanja:

a) od obrnutih (IRMA, inverznih) krovova

b) od zranih upljina

c) od mehanikih spojnica

128. Pojam stacionarnog difuznog toka vodene pare znai da:

a) u graevnom dijelu se pojavljuje kondenzacija vodene pare

b) u graevnom dijelu se ne pojavljuje kondenzacija vodene pare

129. Ukoliko se materijal dodatno navlai, toplinsko izolacijska svojstva materijala e se:

a) smanjiti

b) poveati

130. Navedite najmanje 3 uvjeta koji trebaju biti ispunjeni za izbjegavanje graevinske tete uslijed kondenzacije vodene pare?

Za izbjegavanje graevinske tete treba ispuniti slijedee uvjete:

- graevni materijal koji dolazi u dodir s kondenzatom ne smije biti oteen;

- nastali kondenzat mora tijekom ljeta ispariti;

- najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevnog dijela ne smije biti vea od 1,0 kg/m2;

- ukoliko kondenzat nastaje na graninoj povrini sa slojem materijala koji kapilarno ne

upija vodu, tada najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevinskog dijela ne

smije biti vea od 0,5 kg/m2;

- kada se radi o drvu nije doputeno poveanje njegovog sadraja vlage (u kg/kg), za vie

od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih materijala proizvedenih na bazi drva poveanje

sadraja vlage ne smije biti vie od 0,03.

131. Koje svojstvo treba imati vanjska buka izvedena na toplinskoj izolaciji:

a) svojstvo paropropusnosti

b) svojstvo paronepropusnosti

132. Gdje se nalazi toplinska izolacija u inverznom (IRMA) ravnom krovu:

a) ispod hidroizolacije

b) iznad hidroizolacije

133. Navedite mjesto gdje se ugrauje parna brana kad je ona potrebna:

a) s hladnije strane toplinske izolacije

b) s toplije strane toplinske izolacije






22

134. Koja vrsta parne brane je uinkovitija (ima vei difuzni otpor):

a) bitumenska traka

b) bitumenska traka s ulokom aluminijske folije

135. Koji sve slojevi ulaze u proraun ukupnog toplinskog otpora RT kod inverznog (IRMA) krova ?

a) slojevi do hidroizolacije

b) svi slojevi krova

c) slojevi do ukljuivo toplinske izolacije od ekstrudiranog polistirena

136. Koji sve slojevi ulaze u proraun ukupnog toplinskog otpora RT kod provjetravanog graevnog dijela ?

a) slojevi do provjetravanog zranog sloja

b) svi slojevi graevnog dijela

137. Navedite tri naina prenoenja topline ?

Voenje (kondukcija), strujanje (konvekcija) i zraenje (radijacija)

138. Navedite definiciju i mjernu jedinicu vrijednosti vodljivosti topline ?

Vrijednost vodljivosti topline je koliina topline koja u jedinici vremena proe kroz materijal debljine 1 m, povrine 1 m2 kod

temperaturne razlike rubnih temperatura od 1 K, mjerna jedinica je W/(m.K).

139. O emu sve ovisi vrijednost vodljivosti topline ?

Vrijednost ovisi o porozitetu (gustoi) materijala, veliini i meusobnom odnosu pora u strukturi, te o stanju vlanosti

materijala.

140. Kod povienja temperature zrak moe sadravati:

a) vie vodene pare

b) manje vodene pare

141. to je to temperatura roenja sat ? U odreenom trenutku zrak je u stanju potpune zasienosti i daljnjim hlaenjem bi dolo do kondenzacije vodene pare iz

zraka i do zamagljivanja zraka. Temperatura kod koje je relativna vlanost u zraku 100% je temperatura roenja.

142. Napiite izraz i mjernu jedinicu za ukupni toplinski otpor RT graevnog dijela koji se sastoji od nehomogenih slojeva, te

obrazloite pojedine elemente izraza ?

RT = 2

"RR TT +

R'T gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora

RT donja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora






23

143. Napiite izraz i mjernu jedinicu za toplinski otpor R jednog sloja materijala, te obrazloite pojedine elemente izraza.

Toplinski otpor jednog sloja je R = d / ; (m2 . K) / W

d = debljina materijala (u m)

= toplinska vodljivost materijala (u W/(m K))

144. Dinamike toplinske karakteristike graevnih dijelova odreuju sljedea 3 bitna svojstva:

a) toplinska provodljivost materijala

b) faktor otpora difuziji vodene pare materijala

c) specifian toplinski kapacitet materijala

d) gustoa materijala

145. Koje svojstvo materijala pokazuje faktor otpora difuziji vodene pare ?

Faktor otpora difuziji vodene pare je svojstvo materijala koje pokazuje koliko je otpor prolasku vodene pare odreenog materijala vei od otpora prolasku vodene pare sloja zraka iste debljine i pri istoj temperaturi.

146. Provjetravanje paronepropusne fasadne obloge se primjenjuje:

a) zbog boljeg prolaska topline

b) da se izbjegne kondenzacija vodene pare

c) zbog zatite od kie






24

5. OSNOVE ZGRADARSTVA I IZVEDBE ZGRADE

5.1 Minimalna procijenjena obiljeja za zgrade

5.2 Tipologija izgradnje i njihova podjela

eljka HRS BORKOVI ([email protected])

147. Zasebne energetske certifikate mogue je izraditi za zgradu s vie zona, odnosno za dijelove zgrade koji se razlikuju po

unutarnjoj projektnoj temperaturi za vie od:

a) 2C

b) 10C

c) 4C

d) 12C

148. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom viom od:

a) 0C

b) 12C

c) 18C

d) 20C

149. to je oblik zgrade kompaktniji, to e faktor oblika zgrade biti:

Manji

150. Izraunaj faktor oblika zgrade ako je oploje A = 700 m2, a obujam Ve = 1000 m3

f0 = A / Ve=0,7 m-1

151. Ako je faktor oblika f0 vei, potrebna debljina toplinske izolacije za isti QH,nd mora biti:

a) vea

b) manja

c) jednaka

152. Osnovni ulazni podatak pri provoenju energetskog pregleda zgrada je:

razdoblje izgradnje

153. Prosjena zgrada graena u periodu od 1950 do 1980 godine ima godinju potronju toplinske energije za grijanje:

a) manju od 15 kWh/m2

b) manju od 100 kWh/m2

c) izmeu 150 i 250 kWh/m2

d) veu od 500 kWh/m2






25

154. Prvi propisi o toplinskoj zatiti zgrada u RH doneseni su godine:

1970. godine

155. Koje su osnovne energetske karakteristike zgrada graenih prije 1970. godine ?

Masivna konstrukcija, pojava armiranog betona, nepostojanje toplinske izolacije, prozori s jednostrukim ili dvostrukim

staklom, bez prekinutog toplinskog mosta

156. Koje su osnovne energetske karakteristike zgrada graenih izmeu 1970. i 1987. godine?

Pojava statiki tankih konstrukcija, velike staklene plohe, skromna pojava toplinske izolacije, karakteristini toplinski mostovi

157. Navedite osnovnu podjelu zgrada prema starosti i vrsti gradnje:

zgrade graene prije 1940.

zgrade graene izmeu 1940. i 1970.

zgrade graene izmeu 1970 i 1987.

zgrade graene izmeu 1987 i 2006.

novogradnja

158. Toplinski neizoliran vanjski zid od opeke u odnosu na isti takav od armiranog betona ostvaruje:

a) znatno vee toplinske gubitke

b) jednake toplinske gubitke

c) znatno manje toplinske gubitke

159. Maksimalno dozvoljen koeficijent prolaska topline za prozore prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i

toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08) jest:

a) 1,8 W/m2K

b) 2,4 W/m2K

c) 3,2 W/m2K

d) 1,4 W/m2K

160. Na zgradi graenoj prije 1970 godine, ugraeni prozori s jednostrukim ostakljenjem imaju koeficijent prolaska topline:

a) manji od 1,8 W/m2K

b) manji od 2,4 W/m2K

c) manji od 3,2 W/m2K

d) vei od 5,0 W/m2K

161. Koji je najbolji nain izbjegavanja toplinskih mostova pri rekonstrukciji postojeih zgrada ?

Postava toplinske izolacije s vanjske strane konstrukcije, bez prekida, te dobro brtvljenje reki i spojeva






26

162. Navedite najmanje 3 ulazna podatka potrebnih za analizu energetskog koncepta zgrada ?

Klimatski podaci i analiza lokacije

Dostupni resursi

Energetska infrastruktura

Potencijal za koritenje alternativnih energetskih sustava

Toplinska zatita zgrada

namjena i nain koritenja zgrade

163. Za postizanje A razreda energetske potronje, QH,nd,ref mora iznositi:

a) manje od 15 kWh/m2

b) manje od 50 kWh/m2

c) manje od 95 kWh/m2

d) manje od 25 kWh/m2

5.3 Materijali

Mateo BILU ([email protected])

164. Temeljna podjela materijala u zgradarstvu prema namjeni:

a) obloge u interieuru i obloge u eksterieuru

b) konstruktivni materijali, materijali za pregraivanje, veziva i materijali obloga i zatite

c) podjela prema mehanikim i tehnolokim svojstvima

d) podjela prema estetskim i financijskim kriterijima

165. Uobiajeni konstruktivni materijali u zgradarstvu za izvedbu nosive konstrukcije zgrade i nosivih pregrada:

a) gipskarton, pjenobeton, kompozitni materijali

b) cement, vapno, ljunak, pijesak

c) kamen, opeka, beton, armirani beton, drvo, elik

d) blok opeka i porobeton

166. Toplinsko izolacijska svojstva materijala za nosive konstrukcije koji su konstruktivni materijali relativno dobri toplinski

izolatori ?

drvo, porozirana opeka, porobeton

167. Toplinsko izolacijska svojstva materijala za nosive konstrukcije koji su konstruktivni materijali izrazito loi toplinski izolatori i

izvor konstruktivnih toplinskih mostova ?

beton, armirani beton, kamen, elik






27

168. Koji su efekti ugradnje toplinsko izolacijskih materijala u konstrukcije ljeti i zimi ?

toplinska zatita u zimskom razdoblju i toplinska stabilnost u ljetnom razdoblju

169. Koji je najpovoljniji poloaj toplinske izolacije u odnosu na nosivu konstrukciju zgrade ?

najpovoljniji s vanjske (zimi hladnije) strane

170. Koji su jedini vodoneupojni toplinsko izolacijski materijali koji ne gube svojstva toplinske izolacije i s vanjske strane u odnosu

na sloj hidroizolacije, u vlanoj ili mokroj zoni konstrukcije ?

vodoneupojnost samo XPS (ekstrudirani polistiren) i CG (staklena pjena ili pjenasto staklo)

171. Koja je razlika u strukturi i vodoupojnosti EPS i XPS polistiren ploa ?

EPS struktura otvorenih elija, granula, vodoupojan, manje tvrdoe

XPS struktura zatvorenih elija, neupojan, vee tvrdoe

172. Povoljni materijali za toplinsku izolaciju ravnih krovova su:

a) ploe i role staklene ili kamene vune

b) elastificirane ploe polistirena EPS ili tvrde ploe MW

c) tvrde ploe EPS, XPS, PUR, CG, vrlo tvrde ploe MW

d) ploe EPS, XPS, PUR ploe i pjene, Foamglas; tvrde ploe MW

173. Povoljni materijali za toplinsku izolaciju poda potkrovlja bez optereenja su:

a) ploe EPS, XPS, PUR ploe i pjene, Foamglas; tvrde ploe MW

b) elastificirane ploe polistirena EPS ili tvrde ploe MW

c) tvrde ploe EPS, XPS, PUR, vrlo tvrde ploe MW

d) ploe i role staklene ili kamene vune, nasipi perlita ili upuhivana TI

174. Kako se zove sustav kontaktne fasadne obloge vanjskog zida s toplinskom izolacijom i tankoslojnom polimercementnom

bukom ?

ETICS sustav

175. Navedite barem dva materijala s kojima se u ploama ili u lamelama moe izvoditi izolacija vanjskog zida s toplinskom

izolacijom i tankoslojnom polimercementnom bukom (kontaktna fasada - ETICS) ?

tvrde fasadne ploe kamene vune, fasadne ploe EPS, fasadne lamele kamene vune

176. S kojim toplinsko-izolacijskim materijalima u ploama je optimalna izvedba toplinske izolacije provjetravane obloge vanjskog

zida, radi podatnosti, trajnosti kod izloenosti zraku i vatrootpornosti materijala ?

optimalno - fasadne ploe MW (kamena ili staklena vuna)

177. S kojim toplinsko-izolacijskim materijalom u ploama je optimalna izvedba toplinske izolacije zidova u tlu s vanjske strane

hidroizolacije, radi vodoupojnosti, tlane vrstoe i cijene ?

toplinska izolacija zida prema tlu i zida podnoja u zoni prskanja kie, s vanjske strane hidroizolacije - ploe XPS - optimalno!






28

5.4 Analiza zgrade i graevnih dijelova, slaganje sastava graevnih dijelova

Toni BORKOVI ([email protected])

178. O emu ovise toplinski gubici kroz neki graevni element ?

o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti pojedinog sloja

179. O emu ovisi potrebna koliina toplinske energije u zgradi ? Navedite najmanje 4 odgovora !

faktoru oblika zgrade, orijentaciji zgrade, sastavu konstrukcije, nivou toplinske izolacije, klimatskim uvjetima

180. Koeficijent toplinske vodljivosti (W/mK) toplinsko izolacijskih materijala najee se kree izmeu:

a) 1,1 2,0

b) 0,25 0,45

c) 0,025 0,045

d) 2,5 4,5

181. Navedite najmanje 6 zahtjeva koji se postavljaju za suvremene toplinsko izolacijske materijale ?

dobra toplinsko izolacijska svojstva, vrstoa, postojanost oblika, negorivost, vodoneupojnost, postojanost na starenje,

truljenje, paropropusnost, kemijska neutralnost i ekoloka prihvatljivost

182. Navedite najmanje 4 razloga zato je postava toplinske izolacije s unutarnje strane zida fizikalno nepovoljna ?

toplinski mostovi, potreba parne brane, difuzija, poarni zahtjevi, gubitak korisnog prostora

183. Najbri period povrata ulaganja za izvedbu toplinske zatite vanjske ovojnice je toplinska zatita:

kosog krova i stropa prema negrijanom tavanu

184. Kako treba izvesti toplinsku zatitu vanjskog zida i krova, kako bi se utjecaj toplinskih mostova sveo na minimum?

s vanjske strane zida i krova, bez prekida

185. Koeficijent prolaska topline koji emo preporuiti pri zamjeni postojeih prozora novima, trebao bi biti jednak ili manji od:

a) 2,8 W/m2K

b) 1,4 W/m2K

c) 3,2 W/m2K

d) 5,1 W/m2K

186. Navedite etiri posebna zahtjeva za podove na tlu ?

mehanika vrstoa

izolacija od vlage

toplinska izolacija

zvuna izolacija






29

187. Na suvremenim niskoenergetskim kuama ugrauju se prozori s trostrukim izo staklom i koeficijentom prolaska topline

jednakim ili manjim od:

a) 2,8 W/m2K

b) 1,8 W/m2K

c) 0,9 W/m2K

d) 0,01 W/m2K

188. Jednostruko ostakljenje nalazimo na zgradama graenim prije:

1970. godine

189. Navedite dva plina koja u izo staklu smanjuju prijenos topline i poveavaju toplinsku zatitu ?

argon i kripton

190. Navedite najmanje tri naina kako moemo utjecati na niski U faktor stakla ?

poveanjem debljine stakla i irine meuprostora izmeu stakla

punjenjem meuprostora argonom ili kriptonom

upotrebom stakla niske emisije tzv Low e staklo

191. Koji se sve materijali koriste za izradu prozorskih okvira (navedite najmanje 3) ?

drvo, elik, aluminij, pvc, kombinacija, toplinski izolirani okviri

192. to sve utjee na toplinska svojstva prozorskog okvira (navedite najmanje 3) ?

debljina, materijal, prekid toplinskog mosta, brtvljenje

193. Navedite najmanje 4 naina kako moemo poboljati toplinska svojstva prozora i staklenih ploha ?

Brtvljenje, popravak okova, izolacija nia i kutija za rolete, ugradnja roleta, postava zavjesa, zamjena prozora

194. Kako treba postaviti elemente zatite od sunca na junoj, a kako na istonoj i zapadnoj strani zgrade i zato ?

Na junoj horizontalno, a na istonoj i zapadnoj vertikalno, zbog kuta upada sunevih zraka

195. Koje elemente za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora moemo integrirati u konstruktivne sustave zgrada ?

Toplinske kolektore, fotonaponske module i vjetroagregate

196. Kako sve moemo integrirati fotonaponske module u konstruktivne sustave zgrada (navedite najmanje 3 primjera)?

Integrirano u pokrov, proelje, brisoleje, staklene povrine, uz zgradu






30

5.5 Toplinski mostovi


197. Neizolirani betonski serkla u ravnom vanjskom zidu predstavlja toplinski most uzrokovan:

a) promjenom geometrije

b) promjenom debljine zida

c) promjenom materijala

d) ne predstavlja toplinski most

198. Koja je definicija toplinskog mosta prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama

(NN 110/08, 89/09) ?

Toplinski most jest manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene

materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela.

199. Koja se vrijednost linijskog toplinskog mosta uzima kod prorauna toplinskih gubitaka prema vanjskim dimenzijama ovojnice

zgrade ?

a) e

b) oi

c) i

200. Geometrijski toplinski mostovi u konstrukcijama od homogenih materijala vee toplinske vodljivosti su:

a) vei

b) manji

c) jednaki

201. to je najea posljedica toplinskih mostova ?

Kondenzacija vlage na unutarnjim plohama konstrukcije

202. Nabrojite barem pet karakteristinih pozicija toplinskih mostova !

vanjski ugao dva zida, unutarnji ugao dva zida, serkla u vanjskom zidu, sudar unutarnjeg i vanjskog zida

spoj ravnog krova i vanjskog zida, sudar ravnog krova i unutarnjeg zida, spoj stropa i vanjskog zida, prodor stropa kroz

vanjski zid, nadvoj i pristupci prozora

203. Koji je najbolji nain izbjegavanja toplinskih mostova ?

Izvedba kontinuirane toplinske izolacije s vanjske strane ovojnice zgrade

204. Koja su dva naina izolacije toplinskog mosta na parapetnom zidu ravnog krova ?

Izvedbom izolacije oko itave vanjske plohe parapetnog zida ii prekidom parapetnog zida materijalom manje toplinske

provodljivosti






31

205. Kutiju za rolete je u pogledu eliminacije toplinskih mostova najbolje postaviti:

a) u ravnini konstrukcije prozora (zida)

b) ispod sloja toplinske izolacije

c) slojem toplinske izolacije odvojeno od zida

206. Prozor je u pogledu eliminacije toplinskih mostova najbolje ugraditi:

a) u sredini konstrukcije zida

b) na unutarnjoj strani zida

c) u ravnini toplinske izolacije

207. Koja vrsta toplinskih mostova je karakteristina za ovjeena proelja ?

Tokasti toplinski mostovi

208. to je uzrok tokastih toplinskih mostova kod ovjeenih proelja ?

Metalne veze (ovjes) proelja i nosive konstrukcije zida

209. to predstavlja toplinski most kod ETICS sustava ?

Privrsnice

210. Koji se toplinski most pri proraunu toplinskih gubitaka moe zanemariti ?

Tokasti toplinski most na sjecitu linijskih

211. Kojom metodom odreivanja vrijednosti toplinskih mostova dobivamo najtonije rezultate ?

Numerikim metodama prorauna






32

5.6 Saeti prikaz tipinih mjera poboljanja energetske uinkovitosti na ovojnici zgrade


212. Zato se prirodna nona ventilacija (free-cooling) ne moe ekonomski opravdati?

Raunska metoda primijenjena u RH ne omoguava proraun utjecaja sustava.

213. Koji podaci nedostaju za toan proraun utjecaja pomine zatite od osunanja?

Podaci o satnom osunanju nisu obuhvaeni Tehnikim propisom.

214. Na koji nain je mogue osigurati traene karakteristike prozora prilikom ugradnje na zgradu?

Provjerom izjave o sukladnosti ili projektiranim karakteristikama svih komponenti prozora.

215. Metodom konanih elemenata u proraunima toplinskih svojstava zgrada najee raunamo:

a) toplinske mostove

b) difuziju vlage kroz konstrukciju

c) potrebnu toplinsku energiju

216. Kod intervencije na vanjskoj ovojnici zgrade, primarna mjera je?

a) rekonstrukcija prozora

b) toplinska izolacija proelja

c) ravnomjerna obnova svih konstrukcija vanjske ovojnice

d) toplinska izolacija krova






33

6. SUSTAVI GRIJANJA I PRIPREME POTRONE TOPLE VODE

6.1 Izvori energije i vrste goriva, klasini izvori energije


217. Navedite najee koritenu jedinicu za potronju energije u zgradama ?

kWh

218. Finalna (konana) energija je:

a) energija za zadovoljavanje potreba krajnjih korisnika

b) energija koja dolazi do krajnjeg korisnika

c) energija dobivena energetskom pretvorbom iz primarne energije

219. Korisna energija je:

a) konana energija gubici kod korisnika (neuinkovitost ureaja)

b) sekundarna energija gubici (prijenos, distribucija)

c) primarna energija gubici (neuinkovitost pretvorbe)

220. Prirodni plin kao energent doveden u neki stan za potrebe pripreme hrane je, s obzirom na vrste energije u energetici prema

stupnju pretvorbe:

a) primarna energija

b) sekundarna energija

c) konana (finalna) energija

d) korisna energija

221. Prirodni plin se dovodi kao energent za potrebu pripreme hrane u neki stan. Toplina, dobivena izgaranjem prirodnog plina,

koja se koristi za pripremu hrane je, s obzirom na vrste energije u energetici prema stupnju pretvorbe:

a) primarna energija

b) sekundarna energija

c) konana (finalna) energija

d) korisna energija

222. Kod donje ogrjevne vrijednosti goriva Hd vodena para sadrana u dimnim plinovima:

a) kondenzira

b) ne kondenzira






34

223. Kod gornje ogrjevne vrijednosti goriva Hg vodena para sadrana u dimnim plinovima:

a) ne kondenzira

b) kondenzira

224. to predstavlja razliku izmeu gornje Hg i donje ogrjevne Hd vrijednosti nekog goriva?

toplina kondenzacije vodene pare

225. Navedite najvaniji uvjet za primjenu kondenzacijske tehnike?

Vodik u sastavu goriva

226. Veu korisnu toplinu dobivenu kondenzacijom vodene pare ostvaruju:

a) plinski kondenzacijski kotlovi

b) kondenzacijski kotlovi na EL loivo ulje

c) korisna toplina dobivena kondenzacijom vodene pare jednaka je po iznosu kod kondenzacijskih kotlova na plin i na EL

loivo ulje.

227. Najvei omjer gornje i donje ogrjevne vrijednosti Hg / Hd ima:

a) UNP - ukapljeni naftni plin

b) prirodni plin

c) EL loivo ulje

d) drvo

228. U sluaju nepotpunog izgaranja ugljika C nastaje:

a) ugljini dioksid CO2

b) ugljini monoksid CO

c) nijedno od navedenog

229. Dva izrazito nepoeljna elementa u sastavu svakog goriva zbog njihovog tetnog djelovanja na okolinu:

a) sumpor S i duik N

b) vodik H i ugljik C

c) vlaga H2O i vodik H

230. Navedite goriva koja u svom sastavu sadre sumpor S?

Loiva ulja i neke vrste ugljena

231. Nastanku duinih oksida NOx pogoduju:

a) vie temperature izgaranja u loitu

b) nie temperature izgaranja u loitu






35

232. Navedite jednu od vanijih mjera sprjeavanja nastanka duinih oksida NOx prilikom procesa izgaranja goriva u loitu ?

sniavanje temperature izgaranja u loitu ispod 1300 C

233. O emu prije svega ovisi donja ogrjevna vrijednost drva?

O sadraju vlage

234. Prirodni plin je plin bez boje, okusa i mirisa

a) laki od zraka

b) tei od zraka

235. Ukapljeni naftni plin je pri normalnim uvjetima:

a) laki od zraka

b) tei od zraka

236. U ukopanom podrumu zgrade se nalazi kotlovnica. Kao izvor toplinske energije se koristi relativno novi niskotemperaturni

kotao na EL loivo ulje. S obzirom na to da je EL loivo ulje ekoloki neprihvatljivo gorivo moe li se predloiti zamjena

postojeeg energenta EL loivog ulja s UNP-om (kotlovnica ostaje na istom mjestu) ?

a) da, jer je UNP ekoloki prihvatljiviji energent

b) da, jer je UNP ekoloki i cijenom prihvatljiviji energent

d) ne, jer kotlovnica na UNP ne smije biti smjetena u podrumu

237. Objasnite zato se peleti i briketi iz drveta smatraju CO2 neutralnim gorivom ?

jer predaju u atmosferu onoliko CO2 koliko u toku rasta drva uzmu u procesu fotosinteze

238. Navedite barem tri sirovine za proizvodnju bioplina ?

stajski gnoj i gnojnica razliitog porijekla (krave, svinje, perad)

ostaci i nusproizvodi iz poljoprivredne proizvodnje (npr. propali usjevi uslijed vremenskih nepogoda, etveni ostatak)

razgradivi organski otpad iz poljoprivredne i prehrambeno-preraivake proizvodnje

organski dio komunalnog otpada iz kuanstva i ugostiteljske djelatnosti

otpadni mulj od proiavanja otpadnih voda

energetski usjevi (uljana repica, kukuruz, penica-slama, razliite vrste trava, djetelina, )

odlagalite otpada

239. Navedite barem tri niskotemperaturna izvora topline ?

toplovodni niskotemperaturni kotlovi na plin ili tekue gorivo, toplovodni kondenzacijski kotlovi na plin ili tekue gorivo,

dizalice topline

240. Podjela toplovodnih kotlova prema nainu dovoenja zraka potrebnog za izgaranje ?

pogon ovisan o zraku u prostoriji

pogon neovisan o zraku u prostoriji






36

241. Osnovna podjela toplovodnih kotlova prema temperaturnom reimu (prema temperaturi vode u kotlu):

a) mali kotlovi, srednji kotlovi i veliki kotlovi

b) standardni kotlovi, niskotemperaturni kotlovi i kondenzacijski kotlovi

c) kotlovi ovisni o zraku iz prostorije, kotlovi neovisni o zraku iz prostorije

d) kotlovi s atmosferskim plamenikom, kotlovi s ventilatorskim plamenikom

242. Konstantna temperatura vode u kotlu odrava se kod:

a) standardnih kotlova

b) niskotemperaturnih kotlova

c) kondenzacijskih kotlova

243. Koliko iznosi priblino red veliina temperature dimnih plinova na izlazu iz niskotemperaturnih kotlova:

a) 50 C

b) 130 C

c) 180 - 250 C

244. Koliko iznosi priblino red veliina temperature dimnih plinova na izlazu iz kondenzacijskih kotlova:

a) 50 C

b) 130 C

c) 180 - 250 C

245. Temperatura vode u kotlu nikada ne pada ispod rosita dimnih plinova kod:




246. Da li temperatura kotlovske vode pada ispod rosita dimnih plinova kod niskotemperaturnih kotlova ?

a) da

b) ne

247. Iznad koje temperature je potrebno odravati temperaturu ogrjevnih stijenki niskotemperaturnog kotla na strani dimnih

plinova i zato ?

Iznad temperature kondenzacije dimnih plinova (temperatura rosita dimnih plinova); da bi se sprijeila kondenzacija dimnih

plinova

248. Umetanjem turbulatora u obliku zavojnice u dimovodne cijevi dolazi do:

a) smanjenja temperature stijenke na strani dimnih plinova

b) poveanja temperature stijenke na strani dimnih plinova






37

249. Kondenzat koji nastaje u kondenzacijskim kotlovima je:

a) kiseli (pH < 7)

b) neutralan (pH = 7)

c) lunati (pH > 7)

250. Kod kojeg kotla se loite nalazi u gornjem dijelu kotla, a odvod dimnih plinova nastalih izgaranjem goriva je izveden u

donjem dijelu kotla ?

a) kod standardnog kotla

b) kod niskotemperaturnog kotla

c) kod kondenzacijskog kotla

251. Za proraun projektnih toplinskih gubitaka pojedinih prostorija i cijele zgrade koristi se norma:

a) HRN EN 12831

b) HRN EN ISO 13790

c) HRN EN ISO 13789

d) HRN EN ISO 15927

252. Napiite formulu za stupanj djelovanja kotla odreen direktnom metodom ? Objasni sve veliine u formuli !

dG

N

G

NK Hm

QQQ

==

&

QN nazivni uin kotla, [W]

QG optereenje loita - koliina topline u jedinici vremena dovedena gorivom, [W]

mG maseni protok goriva, [kg/s]

Hd donja ogrjevna vrijednost goriva, [J/kg]

253. Napiite formulu za stupanj djelovanja kotla odreen indirektnom metodom ? Objasni sve veliine u formuli !

SUAK 1 qqq = qA gubitak osjetne topline dimnih plinova, []

qU gubitak topline uslijed nepotpunog izgaranja, []

qS gubitak topline uslijed zraenja, konvekcije i provoenja - gubici vanjske ovojnice kotla, []

254. Gubici osjetne topline dimnih plinova qA vei su kod:

a) niskotemperaturnih kotlova

b) kondenzacijskih kotlova

255. to je potrebno mjeriti da bi se odredio gubitak osjetne topline dimnih plinova qA ?

Temperaturu i sastav dimnih plinova na izlazu iz kotla






38

256. to je to gubitak pogonske pripravnosti kotla ?

Gubitak pogonske pripravnosti je dio toplinskog uina kotla potreban za odravanje temperature vode u kotlu na odreenoj

vrijednosti, kada nema odavanja toplinskog uina

257. Gubici pogonske pripravnosti kotla uzeti su u obzir kod:

a) stupnja djelovanja kotla odreenog direktnom metodom

b) stupnja djelovanja kotla odreenog indirektnom metodom

c) godinjeg stupnja djelovanja

258. Stupanj djelovanja kotla pada sa smanjenjem optereenja kotla kod:




259. Stupanj djelovanja kotla najvie raste sa smanjenjem optereenja kotla kod:




260. Smanjenjem potreba za toplinom nekog objekta uslijed provedene toplinske izolacije vanjske ovojnice objekta smanjuje se

optereenje plinskog standardnog kotla, to dovodi do znaajnih uteda u potronji plina !

a) tono

b) netono

261. Zato dolazi do porasta stupnja djelovanja kondenzacijskih kotlova sa smanjenjem optereenja (navedite 2 bitna razloga) ?

1. nia optereenja nia temperatura povratne vode bolji efekt kondenzacije

2. nia optereenja nia temperatura polaza/povrata nia temperatura kotlovske vode manji gubitak topline s

vanjske ovojnice kotla

262. Objasnite zato je stupanj djelovanja kondenzacijskih kotlova K > 100 % ? jer se uobiajeno stupnjevi djelovanja kotlova svode na donju ogrjevnu vrijednost goriva

263. Stupanj djelovanja kondenzacijskog kotla je manji od 100 % ako se svodi na:

a) donju ogrjevnu vrijednost Hd

b) gornju ogrjevnu vrijednost Hg

264. Koje izvjee je potrebno zatraiti prilikom provedbe strojarskog dijela energetskog pregleda neke zgrade, kod koje se kao

izvor toplinske energije koristi kotao nazivnog uina veeg od 100 kW ? Koja se osnovna veliina moe oitati iz izvjea?

posljednje izvjee o mjerenju i analizi emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnog izvora ; iz izvjea se moe oitati

stupanj djelovanja kotla






39

265. Osnovna uloga kotlovske zatitne crpke je:

a) sprjeavanje kondenzacije dimnih plinova kod standardnih kotlova

b) poboljanje efekta kondenzacije kod kondenzacijskih kotlova

c) ravnomjerna raspodjela ogrjevnog medija u podsustavu razvoda centralnog sustava grijanja

266. etveroputni mijeajui ventil se ugrauje u sustave centralnog grijanja, kod kojih se kao izvor toplinske energije koristi:

a) kondenzacijski kotao

b) niskotemperaturni kotao

c) standardni kotao

DIMNJACI 267. Navedite barem tri materijala za izradu unutarnje cijevi dimnjaka koji su otporni na vlagu odnosno koji se primjenjuje kod

primjene kondenzacijske tehnike ?

keramika, nehrajui elik, staklo, polimeri

268. Naelo rada dimnjaka temelji se na razlici gustoa:

a) vanjskog zraka i zraka u kotlovnici

b) vanjskog zraka i dimnih plinova

269. Kod kotlova na kruto gorivo i kotlova s atmosferskim plamenikom dimnjak mora savladati otpore u:

a) dimnjaku

b) kotlu, spojnoj dimovodnoj cijevi i u dimnjaku

270. Navedite dva dodatna nova uvjeta prema normi HRN EN 13384 koje treba potivati prilikom dimenzioniranja dimnjaka ?

TLAK i TEMPERATURA

271. Navedite barem dvije mjere koje se nude da bi se ispunio temperaturni uvjet kod dimnjaka namijenjenih za suhi nain rada ?

Toplinska izolacija dimnjaka ili oblaganje glave dimnjaka (dio dimnjaka iznad krova), smanjenje presjeka dimnjaka,

ugraivanje ureaja za sekundarni zrak

272. Ukoliko se kao izvor toplinske energije predlae kondenzacijski kotao, odabire se slijedea vrsta dimnjaka:

a) dimnjak za suhi nain rada (kondenzacija dimnih plinova se ionako odvija u kotlu)

b) dimnjak za mokri nain rad






40

OGRJEVNA TIJELA 273. Osnovni nedostaci povrinskog sustava grijanja (zaokruite sve tone odgovore):

a) vea inertnost i zbog toga manja sposobnost regulacije

b) uzrokuje taloenje i kovitlanje praine u prostoru

c) veliki trokovi pri ugraivanju

d) uzrokom velikih temperaturnih gradijenata po visini prostorije

274. Navedite temperature (temperatura polaza, temperatura povrata i temperatura zraka u prostoriji) za koje je definiran

standardni toplinski uin ogrjevnog tijela prema normi HRN EN 442 (Radijatori i konvektori 1. dio: Tehnike specifikacije i

zahtjevi) ?

75/65/20 C, Temperatura polaza V = 75 C Temperatura povrata R = 65 C, Temperatura zraka u prostoriji L = 20 C

275. Sa smanjenjem temperaturnog reima toplinski uin ogrjevnog tijela se:

a) poveava

b) smanjuje

c) ostaje isti

276. Kod temperaturnog reima 90/70/20 C lankasti radijator ima toplinski uin 1.000 W. Koliko iznosi toplinski uin radijatora

kod temperaturnog reima 75/65/20 C:

a) 400 W

b) 800 W

c) 1.200 W

RAZVODNA MREA OGRJEVNOG MEDIJA 277. Podjela centralnih toplovodnih sutava grijanja prema izvedbi cijevne mree ?

Jednocijevni, dvocijevni, Tichelmannovi

278. Kod kojeg od dolje navedenih centralnih toplovodnih sustava grijanja nije potrebno hidrauliko uravnoteavanje:

a) kod jednocijevnih sustava grijanja

b) kod dvocijevnih sustava grijanja

c) kod Tichelmannovih sustava grijanja

279. Pod pretpostavkom da je sustav grijanja hidrauliki uravnoteen, temperature ogrjevnog medija na ulasku u svako ogrjevno

tijelo su jednake kod:

a) i kod jednocijevnog i kod dvocijevnog sustava grijanja

b) jednocijevnog sustava grijanja

c) dvocijevnog sustava grijanja






41

SUSTAVI ZA PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE 280. Koja je uloga recirkulacijskog voda u sustavima za pripremu potrone tople vode ?

Recirkulacijskim vodom se osigurava stalna raspoloivost tople vode na izljevnim mjestima koja su udaljenija od mjesta

pripreme potrone tople vode

281. to radi recirkulacijska crpka i gdje je tono ugraena u sustavima pripreme potrone tople vode ?

Recirkulacijska crpka se nalazi na recirkulacijskom vodu i recirkulira vodu u zatvorenom krugu izmeu spremnika i izljevnog

mjesta

282. Recirkulacijska crpka u sustavu pripremu potrone tople vode prua komfor krajnjem korisniku, meutim njezin cjelodnevni

rad u sustavu pripreme potrone tople vode uzrokom je poveane potronje:

a) elektrine energije za pogon recirkulacijske crpke

b) toplinske energije potrebne za pripremu PTV-a

c) elektrine energije za pogon recirkulacijske crpke i toplinske energije potrebne za pripremu PTV-a

283. Bakterije legionele se unitavaju na temperaturama:

a) 30-45 C

b) 60-70 C

c) 80-90 C

284. Prema njemakim propisima preporuka je da se kod veih sustava za pripremu PTV-a (spremnik PTV-a vei od 400 L)

recirkulacijska crpka iskljui iz rada tijekom jednog dana (24 sata):

a) ne smije se iskljuiti

b) najvie 12 h

c) najvie 8 h

285. Navedite jedno od rjeenja smanjenja pogonskih trokova recirkulacijskih crpki ?

Ugradnja uklopnog sata recirkulacija vode vri se samo u odreeno vrijeme

286. Navedite barem dva nedostatka protonih sustava pripreme potrone tople vode ?

Taloenje vodenog kamenca u grijaim cijevima, nisu prikladni za pogone s promjenljivom potronjom tople vode

287. Navedite barem dva nedostatka akumulacijskih sustava pripreme potrone tople vode ?

Polagano zagrijavanje vode, zauzimanje prostora, ako topla voda dugo stoji u spremniku gubi na kvaliteti (ustajala voda,

bakterije)






42

SUSTAVI REGULACIJE I AUTOMATIZACIJE 288. Prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08) ogrjevno tijelo mora

imati ugraen element za regulaciju topline (npr. termostatski radijatorski ventil) kada je korisna plotina neto podne povrine

vea od:

a) 6 m2

b) 8 m2

c) 10 m2

289. Termostatski radijatorski set je:

a) regulator bez pomone energije

b) regulator s pomonom energijom

290. Da li zgrada mora imati centralni sustav regulacije ukoliko svaka prostorija unutar zgrade ima decentralnu regulaciju

temperature u prostoru izvedeno pomou termostatskih radijatorskih setova:

a) da

b) ne

291. Za grijanje ostakljenog auto salona ugraeni su podni konvektori. Za decentralnu regulaciju temperature u prostoru se

predlae ugradnja:

a) termostatske glave s ugraenim osjetnikom

b) termostatske glave s daljinskim osjetnikom

b) termostatske glave s daljinskim osjetnikom i daljinskim namjetanjem

292. Da li se termostatska glava s ugraenim osjetnikom smije ugraditi vertikalno:

a) da

b) ne

b) svejedno je

293. Koji model termostatske glave se koristi za ugradnju u javne zgrade s ciljem sprjeavanja neovlatene demontae ?

Zatieni model termostatske glave

294. Kako se zove krivulja koja daje vezu izmeu vanjske temperature i temperature polaznog voda, a na osnovu koje se izvodi

centralna regulacija polazne temperature u sustavu grijanja ?

Karakteristina krivulja grijanja

295. Krajnja zatita kotla od prekoraenja najvee doputene temperature vode, definirane od strane proizvoaa, u toplovodnom

kotlu je:

a) regulator temperature vode u kotlu

b) kontrolor temperature vode u kotlu

c) graninik temperature vode u kotlu



PROGRAM OSPOSOBLJAVA

Documents

Eihp Modul 1 Ispitna Pitanja v29 2013_09