EHIS publikacija 3 01 MH tamnija ljubičasta.1...Žene 82 3,7 1229 49,6 858 30,5 458 16,2 Ukupno 102 2,3 1982 41,9 1924 37,7 938 18,0 Prema dobnoj raspodjeli najveći je udio ispitanika

Europska zdravstvena anketa uHrvatskoj 2014. - 2015.

2017.

European Health Interview Survey (EHIS)

ŽIVOTNE NAVIKE

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Europska zdravstvena anketa u

Hrvatskoj 2014. – 2015.


ŽIVOTNE NAVIKE

2017.

Europska zdravstvena anketa - EHIS

2

Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. – 2015.


ŽIVOTNE NAVIKE

- Izdavač

Hrvatski zavod za javno zdravstvo Rockefellerova 7

10000 Zagreb www.hzjz.hr

- Urednik

doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med.

Autori doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med.

Dora Bukal, dr. med. Antonija Medur, mag. soc.

dr. sc. Ljiljana Muslić, prof. psihologije Martina Markelić, prof. sociologije

dr. sc. Slaven Krtalić, prof. kineziologije

ISBN 978-953-7031-70-1

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod

brojem 000979453. -

Grafička priprema Mario Hemen, ing.

http://www.hzjz.hr/


3

Sadržaj

Uvod ................................................................................................................................. 4

Metodologija istraživanja ........................................................................................ 5

REZULTATI .................................................................................................................... 6

Indeks tjelesne mase ...................................................................................................... 6

Učestalost pušenja ....................................................................................................... 10

Konzumacija alkohola ................................................................................................ 14

Konzumacija voća i povrća ....................................................................................... 17

Tjelesna aktivnost ........................................................................................................ 20


4

Uvod

Zdravstvene ankete važan su pokazatelj zdravlja i stila života stanovništva.

Rezultati ankete daju uvid u zdravstveno stanje, korištenje zdravstvene

zaštite te odrednice zdravlja stanovništva. Analizom rezultata uočavaju se

područja u kojima je potrebna intervencija i motivacija pojedinca na

usvajanje zdravih navika življenja u svrhu poboljšanja zdravlja opće

populacije i smanjenja smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti.

Životne navike stanovništva važan su indikator zdravlja te ih je važno usvojiti

već u djetinjstvu. Mnoge životne navike koje se razvijaju u djece i

adolescenata, kao što su loša prehrana, nedostatno bavljenje tjelesnom

aktivnošću, konzumacija alkohola i pušenje mogu imati negativan utjecaj na

zdravlje pojedinca u odrasloj dobi i dovesti do razvoja najčešćih kroničnih

nezaraznih bolesti; kardiovaskularnih, kronične opstruktivne plućne bolesti,

šećerne bolesti tipa 2, malignih bolesti te mentalnih poremećaja. Iz tih razloga

publikacija „Životne navike“ prikazuje glavne odrednice životnih navika

stanovništva, a rezultati ukazuju na područja u kojima postoje zdravstveni

problemi i u kojima je potrebno djelovati u daljnjoj budućnosti.

Publikacija „Životne navike“ nastavlja se na publikaciju objavljenu 2016.

godine pod nazivom „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. – 2015.

Osnovni pokazatelji“ i prikazuje stanje uhranjenosti, učestalost pušenja i

konzumacije alkohola, prehrambene navike te navike vezane uz tjelesnu

aktivnost stanovništva, s ciljem evaluacije, planiranja i poboljšanja općeg

zdravlja populacije.

Prvi ciklus Europske zdravstvene ankete (engl. European Health Interview

Survey, EHIS) proveden je tijekom 2007. – 2010. godine u većini zemalja

Europske unije (EU), a Republika Hrvatska se priključila drugom ciklusu u

razdoblju od 2013. – 2015. godine. Istraživanje je proveo Hrvatski zavod za

javno zdravstvo u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo županija i Grada

Zagreba, Državnim zavodom za statistiku i Ministarstvom zdravstva. Ovo se

istraživanje planira provoditi redovito, svakih pet godina u svim zemljama

članicama EU istom metodologijom u isto vrijeme.


5

Metodologija istraživanja

Ciljana populacija ovog istraživanja su osobe u dobi 15 godina i starije koje

žive u privatnim kućanstvima na teritoriju Republike Hrvatske. U uzorak je

odabrano 3140 kućanstava. Na upitnik je odgovorilo 5446 ispitanika koji su

dali aktivni pristanak što čini 81% od ukupnog broja anketiranih osoba.

Upitnik za provedbu EHIS-a sastoji se od četiri modula: Osnovna demografska

i socio-ekonomska obilježja, Zdravstveno stanje, Korištenje zdravstvene

zaštite i Odrednice zdravlja. Detaljnije informacije o metodologiji EHIS-a

dostupne su u publikaciji „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2014. –

2015. Osnovni pokazatelji“.

Pokazatelji životnih navika stanovništva za potrebe publikacije „Životne

navike“ analizirani su modulom Odrednice zdravlja i uključuju:

- Indeks tjelesne mase

- Učestalost pušenja

- Konzumaciju alkohola

- Konzumaciju voća i povrća

- Bavljenje tjelesnom aktivnošću.

U publikaciji „Osnovni pokazatelji“ pokazatelji vezani uz odrednice zdravlja

analizirani su na ukupnom uzorku i prema spolu, dok su u ovoj publikaciji

detaljnije analizirani prema dobnim skupinama i stupnju obrazovanja te su

prikazani tekstualno, tablično i slikovno.

Za analizu prema dobi ispitanici su podijeljeni u desetogodišnje dobne

skupine: 15-24 godine, 25-34 godine, 35-44 godine, 45-54 godine, 55-64

godine, 65-74 godine te stariji od 75 godina.

Stupanj obrazovanja određen je na temelju ISCED-2011 klasifikacije (engl.

International Standard Classification of Education, ISCED):

- niži stupanj obrazovanja obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 0-2

(završena osnovna škola ili manje od toga)

- srednji stupanj obrazovanja obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 3 i 4

(završena srednja škola ili drugo strukovno obrazovanje i

osposobljavanje nakon završene osnovne škole u trajanju od

najmanje jedne godine)

- viši stupanj obrazovanja obuhvaća ISCED-2011 stupnjeve 5-8

(završena viša škola ili bilo koji stupanj obrazovanja viši od toga).


6

REZULTATI

Indeks tjelesne mase

Indeks tjelesne mase (ITM) je standardna mjera izračuna stupnja

uhranjenosti osoba i računa se kao omjer tjelesne mase ispitanika u

kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima. Udjeli i frekvencije ITM-a

po spolu prikazani su u Tablici 1. Prekomjernu tjelesnu masu s ITM-om u

rasponu od 25,00-29,90 kg/m2 ima 37,7% ispitanika, dok 18% ispitanika ima

debljinu, odnosno ITM veći ili jednak 30,00 kg/m2. Prema spolnoj raspodjeli

prekomjerna tjelesna masa i debljina zastupljenije su u muškaraca u odnosu

na žene. Prekomjernu tjelesnu masu ima 45,8% muškaraca i 30,5% žena, dok

je debljina zastupljena u 20,1% muškaraca i 16,2% žena.

Tablica 1. Indeks tjelesne mase – udjeli i frekvencije po spolu

ITM (kg/m2)

Pothranjenost Normalna tjelesna

masa

Prekomjerna tjelesna masa

Debljina

N % N % N % N %

Muškarci 20 0,8 753 33,3 1066 45,8 480 20,1

Žene 82 3,7 1229 49,6 858 30,5 458 16,2

Ukupno 102 2,3 1982 41,9 1924 37,7 938 18,0

Prema dobnoj raspodjeli najveći je udio ispitanika s normalnom tjelesnom

masom u dobi od 15 do 24 godine, njih 72,5%. Porastom dobi taj se udio

smanjuje i najniži je u dobnoj skupini od 65 do 74 godine kada iznosi 25,5%.

Smanjenjem udjela normalne tjelesne mase, udio ispitanika s prekomjernom

tjelesnom masom i debljinom raste. Udio ispitanika s prekomjernom

tjelesnom masom najveći je u dobi od 65 do 74 godine i iznosi 47,8%, dok je

najviše ispitanika s debljinom u dobi od 55 do 64 godine, njih 26,4%. Nakon

74. godine života udio ispitanika s prekomjernom tjelesnom masom i

debljinom opada (Tablica 2).


7

Tablica 2. Udio indeksa tjelesne mase po dobnim skupinama

ITM (kg/m2)

Dobne skupine

Pothranjenost (%)

Normalna tjelesna

masa (%)

Prekomjerna tjelesna masa

(%)

Debljina (%)

15-24 8,1 72,5 17,4 1,9

25-34 3,9 58,0 29,3 8,8

35-44 1,2 45,1 35,0 18,7

45-54 0,5 33,3 42,6 23,6

55-64 0,4 27,2 46,0 26,4

65-74 1,5 25,5 47,8 25,3

75+ 1,8 32,6 46,4 19,2

Udio muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom najveći je u

dobnoj skupini 45 do 54 godine i iznosi 53,1%, odnosno 30,5%. Udio

muškaraca s normalnom tjelesnom masom smanjuje se s dobi, dok udio onih

s prekomjernom tjelesnom masom raste i ta se pojava bilježi od najniže

dobne skupine do onih u dobi od 45 do 54 godine. Nakon te dobi bilježi se

blagi pad udjela muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom

(Slika 1).

Slika 1. Vrijednosti indeksa tjelesne mase u muškaraca po dobnim

skupinama (%)

3,90,8 0,3 0,0 0,2 0,2 0,8

68,1

47,0

30,3

16,420,8 22,5

31,425,8

41,8 44,2

53,1 52,3 52,5 52,0

2,3

10,4

25,230,5

26,6 24,8

15,8

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+

Pothranjenost Normalna tjelesna masa

Prekomjerna tjelesna masa Debljina


8

Najviše žena s normalnom tjelesnom masom, njih 77%, je u najmlađoj dobnoj

skupini od 15-24 godine i opada s dobi. Najmanje ih je u dobi 65-74 godine,

njih 27,8%. Udio žena s prekomjernom tjelesnom masom raste s dobi i

vrhunac doseže u dobnoj skupini 65 do 74 godine u kojoj čak 44,1% žena ima

prekomjernu tjelesnu masu. Udio žena s debljinom također raste s dobi, a

najviše ih je u dobi od 55-64 godine, 26,2%, nakon koje udio žena s

prekomjernom tjelesnom masom blago raste, a onih s debljinom blago pada

(Slika 2).

Slika 2. Vrijednosti indeksa tjelesne mase u žena po dobnim

skupinama (%)

Prosječna vrijednost ITM-a gotovo je jednaka u ispitanika koji imaju završenu

osnovnu školu ili manje od toga (ISCED 0-2) i u onih koji imaju završenu

srednju školu ili drugo strukovno obrazovanje i osposobljavanje nakon

završene osnovne škole u trajanju od najmanje jedne godine (ISCED 3-4) i

iznosi 27,02%, odnosno 27,0%, dok je najniža prosječna vrijednost ITM-a

zabilježena u ispitanika s najvišim stupnjem obrazovanja, tj. u onih sa

završenom višom školom ili bilo kojim stupanjem obrazovanja višim od toga

(ISCED 5-8). Međutim, bitno je napomenuti da iako najniži, ITM iznosi 26,54

kg/m2 i u kategoriji je prekomjerne tjelesne mase (Slika 3).

12,47,1

2,0 0,9 0,6 2,4 2,4

77,0

69,3

59,0

49,7

33,327,8

33,2

9,0

16,4

26,332,4

40,044,1 43,4

1,67,3

12,617,0

26,2 25,621,0

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+




9

Slika 3. Prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase prema stupnju

obrazovanja

Od svih ispitanika s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom najviše je onih koji imaju završenu srednju školu ili drugo strukovno obrazovanje i osposobljavanje nakon završene osnovne škole u trajanju od najmanje jedne godine (ISCED 3-4), dok je među pothranjenim osobama najviše onih koji imaju završenu osnovnu školu ili manje od toga(ISCED 0-2). Od ukupnog broja osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom najmanji je udio onih sa završenom višom školom ili bilo kojim stupanjem obrazovanja višim od toga (ISCED 5-8) (Slika 4).

Slika 4. Indeks tjelesne mase prema stupnju obrazovanja (%)

27,02 27,0

26,54

26,0

26,2

26,4

26,6

26,8

27,0

27,2

ISCED 0-2 ISCED 3-4 ISCED 5-8

ITM

kg/

m2

Razina obrazovanja

39,0

21,8 22,327,7

37,3

53,657,9 57,8

23,8 24,619,8

14,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Pothranjernost Normalna tjelesnamasa

Prekomjernatjelesne masa

Debljina



10

Udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom gotovo je podjednak u svim

dobnim skupinama starijim od 60 godina i prosječno iznosi 46,3%, dok se

udio osoba s debljinom u starijim od 60 godina smanjuje s porastom dobi, od

26,6% u dobnoj skupini 60-74 godine do 10,4% u dobi od 85 godina i starije.

Slika 5. Indeks tjelesne mase u dobnim skupinama starijih od 60

godina (%)

Učestalost pušenja

Prema podacima o učestalosti pušenja prikazanim u Tablici 3 svakodnevno

puši više muškaraca u odnosu na žene, njih 29,5% u odnosu na 20,8% žena,

dok ponekad puši više žena, njih 4,2%, u odnosu na 3,2% muškaraca. Ukupno

se 71,3% ispitanika izjasnilo kao nepušači, 67,3% muškaraca i 75% žena.

Tablica 3. Učestalost pušenja – raspodjela prema spolu i ukupno

Učestalost pušenja (%) Muškarci Žene Ukupno

Da, svaki dan 29,5 20,8 25,0

Da, ponekad 3,2 4,2 3,7

Uopće ne 67,3 75,0 71,3

1,0 1,5 3,2

25,430,3

41,347,0 46,8 45,2

26,621,5

10,4

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60-74 75-84 85+




11

Uspoređujući učestalost svakodnevnog pušenja u zemljama članicama

Europske unije, Hrvatska se nalazi na petom mjestu, s udjelom od 24,5%,

odmah nakon Bugarske, Grčke, Mađarske i Cipra (Slika 6).

*Izvor: Eurostat (hlth_ehis_sk3e)

Slika 6. Učestalost svakodnevnog pušenja u zemljama članicama

Europske unije (%)

Slika 7 prikazuje učestalost svakodnevnog pušenja muškaraca i žena po

dobnim skupinama prema kojoj je vidljivo da muškarci svakodnevno više

puše u odnosu na žene u svim dobnim skupinama. Najviše muškaraca koji

svakodnevno puše su u dobi od 35 do 44 godine, njih 37,6%, dok žene

svakodnevno puše najviše u dobi od 45 do 55 godina, njih 33,3%. Učestalost

svakodnevnog pušenja u oba spola kontinuirano se smanjuje nakon 54.

godine.

24,5

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

http://ec.europa.eu/eurostat/product?code=hlth_ehis_sk3e&language=en&mode=view


12

Slika 7. Učestalost dnevnog pušenja, raspodjela po dobi i spolu (%)

Od ukupnog broja svakodnevnih pušača većina, njih 38,8%, puši 19 do 26

cigareta dnevno, nakon čega slijede oni koji puše 1 do 10 cigareta dnevno, njih

36,1%. Gledano prema dobnim skupinama, većina onih koji puše 19 do 26

cigareta dnevno je u dobi od 65 do 74 godine, dok je najviše onih koji puše 1

do 10 cigareta na dan u najmlađoj dobnoj skupini od 15 do 24 godine (Slika 8

i Tablica 4).

Slika 8. Broj dnevno popušenih cigareta kod svakodnevnih pušača (%)

23,2

35,537,6

35,8

32,3

17,0

8,3

17,6

27,5 28,8

33,3

19,7

9,1

4,4

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+

M Ž

36,1

15,9

38,8

5,0 4,2

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

1-10 11-18 19-26 27-34 35 i više

Broj popušenih cigareta


13

Tablica 4. Udio dnevno popušenih cigareta po dobnim skupinama (%)

Broj popušenih cigareta

Dobne skupine (godine)

15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+

1-10 56,8 43,5 32,8 30,3 26,0 31,6 48,5

11-18 19,7 11,2 17,0 14,6 17,9 17,7 19,4

19-26 22,8 39,9 41,8 41,4 43,0 43,4 12,6

27-34 0,7 2,2 5,1 7,6 7,8 2,4 7,1

35+ 0,0 3,2 3,3 6,1 5,3 4,9 12,4

Od svih ispitanika koji su sudjelovali u anketi, svakodnevno puši najviše onih

sa završenim srednjim (ISCED 3-4), dok je najmanje onih sa završenim višim

stupnjem obrazovanja (ISCED 5-8). Najviše onih koji povremeno puše ima

završenu višu školu ili bilo koji stupanj obrazovanja viši od toga (ISCED 5-8),

dok je najmanje onih koji povremeno puše sa završenom osnovnom školom

ili manje od toga (ISCED 0-2) (Slika 9).

Slika 9. Učestalost pušenja prema stupnju obrazovanja (%)

19,9

29,7

18,5

2,43,9 4,8

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0


Da, svaki dan Da, ponekad


14

Konzumacija alkohola

Više od polovice ispitanika, njih 56,2% rijetko ili nikada konzumira alkohol,

72% žena i 38,5% muškaraca. Muškarci konzumiraju alkohol češće od žena –

svakodnevno ih pije 15% u odnosu na 3,8% žena, minimalno jednom tjedno

alkohol konzumira 22,4% muškaraca i 8,1% žena, dok manje od 1 puta tjedno

pije 24,2% muškaraca i 16,1% žena (Tablica 5).

Tablica 5. Učestalost pijenja alkohola – raspodjela prema spolu i ukupno

Učestalost pijenja (%) Muškarci Žene Ukupno

Svakodnevno 15,0 3,8 9,1

Minimalno 1x tjedno 22,4 8,1 14,9

Manje od 1x tjedno 24,2 16,1 19,9

Rijetko ili nikada 38,5 72,0 56,2

Prema podacima na Slici 10 svakodnevna konzumacija alkohola u muškaraca

najniža je u dobnoj skupini od 15 do 24 godine, dok je najviša u dobi 75 i više

godina i iznosi 2,3% odnosno 30,2%. Konzumacija alkohola minimalno 1 puta

tjedno najviša je u dobnoj skupini 35-44 godine i iznosi 29,1%, dok je

konzumacija alkohola manje od 1x tjedno najviša u dobnoj skupini 15-24

godine i iznosi 35,5%. Udio muškaraca koji alkohol konzumiraju rijetko ili

nikada najviši je u dobi od 15 do 24 godine, dok je najniži u dobi od 55 do 64

godina.


15

Slika 10. Učestalost konzumacije alkohola po dobnim skupinama u

muškaraca (%)

Najviše žena koje svakodnevno piju alkohol je u dobnoj skupini 75 i više

godina, dok ih je najmanje u dobi od 15 do 24 godine i iznosi 7,9% odnosno

0,4%. Udio žena koje konzumiraju alkohol rijetko ili nikada podjednako je

visok u svim dobnim skupinama a najviši je u dobi od 65 do 74 godine i iznosi

79,3% (Slika 11).

Slika 11. Učestalost konzumacije alkohola po dobnim skupinama u

žena (%)

2,34,9

10,3

14,5

26,3

24,2

30,2

11,1

24,629,1

27,0

,22,022,4

14,2

35,533,9

23,9 22,718,7 17,1

10,1

51,0

36,6 36,6 35,733,0

36,4

45,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+

Svakodnevno Minimalno 1x tjedno Manje od 1x tjedno Rijetko ili nikada

0,4 0,8 0,9 3,8 6,6 5,8 7,94,5 7,9 11,1 10,3 9,03,7

8,9

24,5 21,918,7 16,0 13,5

11,3

7,2

70,7 69,4 69,4 69,9 71,0

79,3 76,0

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+



16

Prema stupnju obrazovanja najviše ispitanika koji svakodnevno konzumiraju

alkohol ima završen srednji, dok je najmanje onih sa završenim nižim

stupnjem obrazovanja, njih 9,5%, odnosno 7,8%. Najviše ispitanika koji

rijetko ili nikada konzumiraju alkohol ima završenu osnovnu školu ili manje

od toga, dok je najmanje onih sa završenom višom školom ili bilo kojim

stupnjem obrazovanja višim od toga, njih 68,3%, odnosno 47,6% (Slika 12).

Slika 12. Konzumacija alkohola prema stupnju obrazovanja (%)

Gotovo polovica ispitanika, njih 52,5% nije konzumiralo 6 ili više pića u jednoj

prilici u proteklih 12 mjeseci ili nikada, dok je 27,6% njih konzumiralo rjeđe

od mjesečno, a 16,6% mjesečno, ali ne tjedno. Svakodnevno je 6 ili više pića u

jednoj prilici u proteklih 12 mjeseci konzumiralo 1% ispitanika (Slika 13).

7,8 9,5 9,29,815,6

19,114,1

21,024,1

68,3

53,947,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0




17

Slika 13. Konzumacija 6 ili više pića u jednoj prilici u proteklih 12

mjeseci (%)

Konzumacija voća i povrća

Od ukupnog broja ispitanika njih 58,1% jednom ili više puta dnevno

konzumira voće i to 53,6% muškaraca i 62,1% žena. 4-6 puta tjedno voće

konzumira 16,6% ispitanika, dok 20,4% ispitanika voće konzumira 1-3 puta

tjedno. Manje od jednom tjedno ili nikada voće jede 4,9% ispitanika (Slika14).

Slika 14. Tjedna konzumacija voća po spolu i ukupno (%)

52,5

27,6

16,6

2,2 1,00,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

Nikada ili ne uposljednjih 12

mjeseci

Rjeđe odmjesečno

Mjesečno, ali netjedno

Tjedno, ali nednevno

Svakodnevno

53,6

17,322,6

6,5

62,1

16,0 18,4

3,5

58,1

16,6 20,4

4,9

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Jednom ili višeputa dnevno

4-6 puta tjedno 1-3 puta tjedno Manje od jednomtjedno ili nikada

Muškarci Žene Ukupno


18

Povrće jednom ili više puta dnevno konzumira 62,4% ispitanika, 59,4%

muškaraca i 65,2% žena, dok 4-6 puta tjedno voće konzumira 22% ispitanika.

Muškarci tjedno češće konzumiraju povrće u odnosu na žene, njih 22,7%

konzumira povrće 4-6 puta tjedno u odnosu na 21,4% žena, dok 1-3 puta

tjedno povrće konzumira 16,3% muškaraca i 12,2% žena (Slika 15).

Slika 15. Tjedna konzumacija povrća po spolu i ukupno (%)

Raspodjelom po dobnim skupinama, jednom ili više puta dnevno najviše voća

konzumiraju osobe u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, njih 65%, a

najmanje u dobi od 25 do 34 godine, njih 51,3%. Konzumacija voća manje od

jednom tjedno ili nikada najčešća je u dobnoj skupini 55-34 godine i iznosi

6%. Konzumacija voća 4-6 puta tjedno podjednako je jednaka u dobnim

skupinama od 25 do 34 godine te od 35 do 44 godine i iznosi 18,5% odnosno

18,7%. Konzumacija voća 1-3 puta tjedno najviša je u ispitanika u dobi od 25

do 34 godine i iznosi 24,2% (Slika 16).

59,4

22,7

16,3

1,6

65,2

21,4

12,2

1,3

62,4

22,0

14,1

1,4

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Jednom ili višeputa dnevno

4-6 puta tjedno 1-3 puta tjedno Manje od jednomtjedno ili nikada



19

Slika 16. Konzumacija voća po dobnim skupinama (%)

Raspodjelom po dobnim skupinama, jednom ili više puta dnevno najviše

povrća konzumiraju osobe u dobnoj skupini 55 do 64 godine, njih 67,6%, a

najmanje u dobi od 25 do 34 godine, njih 59,3%. Konzumacija povrća 4-6 puta

tjedno najviša je u dobnoj skupini od 35 do 44 godine i iznosi 25,6%, dok je

konzumacija povrća 1-3 puta tjedno podjednako jednaka u ispitanika u dobi

od 25 do 34 godine i onih od 75 i više godina i iznosi 16,8%, odnosno 16,9%.

Povrće najrjeđe konzumiraju, odnosno manje od jednom tjedno ili nikada,

najmlađi ispitanici u dobi od 15 do 24 godine, njih 2,9% (Slika 17).

Slika 17. Konzumacija povrća po dobnim skupinama (%)

54,851,3

55,1 56,6

65,0 64,460,4

17,9 18,5 18,7 17,214,2 14,3 14,8

22,0 24,2 22,520,6

16,416,7 20,4

5,3 6,0 3,7 5,6 4,4 4,6 4,4

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+

Jednom ili više puta dnevno 4-6 puta tjedno

1-3 puta tjedno Manje od jednom tjedno ili nikada

61,5 59,3 59,6 61,767,6 65,4

61,7

19,7 22,6 25,6 22,4 19,224,4

19,715,9 16,8 14,4 14,6 11,6 9,4

16,9

2,9 1,3 0,4 1,2 1,6 0,8 1,8

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65-74 75+

Jednom ili više puta dnevno 4-6 puta tjedno

1-3 puta tjedno Manje od jednom tjedno ili nikada


20

Tjelesna aktivnost

Prema učestalosti tjednog vježbanja ukupno 18,6% ispitanika vježba, od kojih

52,9% vježba više od 300 minuta u tjednu, 24,3% vježba 150-300 minuta u

tjednu, dok njih 18% vježba 60 do 150 minuta u tjednu. Od ukupnog broja

ispitanika koji vježbaju njih 4,7% vježba manje od 60 minuta u tjednu (Slika

18 i Slika 19).

Slika 18. Udio ispitanika koji tjedno vježbaju (%)

Slika 19. Učestalost tjednog vježbanja, po spolu i ukupno (%)

18,6

81,4

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

Tjedno vježbanje Uopće ne vježbanju

2,8

16,6

23,5

57,1

7,1

20,025,4

47,6

4,7

18,024,3

52,9

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

Manje od 60minuta

60 do 150 minutatjedno

150-300 minutatjedno

više od 300 minutatjedno



21

Najmanje deset minuta barem jednom tjedno hoda 85,7% ispitanika, dok njih

14,3% nikada ne provodi takvu aktivnost (Slika 20).

Slika 20. Udio ispitanika koji hodaju minimalno jednom tjedno

najmanje 10 minuta (%)

Najmanje deset minuta barem jednom tjedno bicikl vozi 30,2% ispitanika,

dok njih 69,8% nikada ne provodi takvu aktivnost (Slika 21).

Slika 21. Udio ispitanika koji voze bicikl minimalno jednom tjedno

najmanje 10 minuta (%)

Prema podacima sa Slike 22 barem jednom tjedno sportske fitnes ili

rekreacijske aktivnosti u trajanju od najmanje 10 minuta provodi 21,6%

ispitanika, a čak 78,4% ispitanika ne provodi takve tjelesne aktivnosti.

14,3

85,7

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

Ne hodaju Hodaju

69,8

30,2

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

Ne voze bicikl Voze bicikl


22

Slika 22. Udio ispitanika koji minimalno jednom tjedno provode

sportske, fitnes ili rekreacijske aktivnosti u trajanju od najmanje 10

minuta (%)

Od ukupnog broja ispitanika samo se njih 9,6% barem jednom tjedno bavi

aktivnostima koje su specifično osmišljene za jačanje mišića kao što su

trening s otporom ili vježbe snage, dok 90,4% ispitanika nikada ne provodi

takve tjelesne aktivnosti (Slika 23).

Slika 23. Udio ispitanika koji minimalno jednom tjedno provode

aktivnosti za jačanje mišića kao što su trening s otporom ili vježbe

snage (%)

78,4

21,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

Ne bave se sportom Bave se sportom

90,4

9,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

Ne bave se težinskim treningom Bave se težinskim treningom

ISBN 978-953-7031-70-1

www.hzjz.hr

Documents

EHIS publikacija 3 01 MH tamnija ljubičasta.1...Žene 82 3,7 1229 49,6 858 30,5 458 16,2 Ukupno 102 2,3 1982 41,9 1924 37,7 938 18,0 Prema dobnoj raspodjeli najveći je udio ispitanika