EEPP Seminarski Rad

Univerzitet u SarajevuMašinski fakultet

Katedra za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko inžinjerstvo

Ekonomika energetskih i procesnih sistemaTema: Uticaj korištenja obnovljivih izvora na cijenu finalne

energije

Sadržaj

1. Uvod....................................................................................................................................3

2. Obnovljivi izvori energije....................................................................................................4

2.1. Solarna energija............................................................................................................5

2.2. Vjetar i energija vjetra..................................................................................................5

2.3. Hidroenergija................................................................................................................7

2.4. Biomasa........................................................................................................................7

2.5. Geotermalna energija...................................................................................................7

3. Izračunavanje otkupne cijene za energiju iz obnovljivih izvora.........................................8

3.1. Tabele i zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (FERK, 2014).............................8

4. Obnovljivi izvori energije u Bosni i Hercegovini.............................................................11

5. Promjena cijene finalne energije u BiH.............................................................................12

5.1. Scenario (očekivana finalna cijena električne energije).............................................13

6. Zaključak...........................................................................................................................15

7. Literatura...........................................................................................................................16

Student: Đelila Muminović (512/15163)

1. UvodU ovom seminarskom radu date su osnovne karakteristike obnovljivih izvora energije, te način, prednosti i nedostaci njene upotrebe. Nakon toga su opisani ekonomski aspekti evaluacije obnovljivih izvora energije i uticaj njihove cijene na finalnu cijenu energije. Ono što je bitno naglasiti jeste to da upotrebom obnovljivih izvora energije, zajedno sa poboljšanjem energetske efikasnosti, ne samo da utičemo na smanjenje potrošnje primarne energije, već i na smanjenje, tj. ublažavanje emisije stakleničkih plinova koji predstavljaju veliku prijetnju klimatskim promjenama, sa potencijalno katastrofalnim posljedicama za ljude. Kao rezultat toga je povećanje cijene finalne energije.

Ključne riječi: obnovljivi izvori energije, cijena, energija, sunčeva svjetlost, vjetar, biomasa


2. Obnovljivi izvori energijeObnovljiva energija dolazi iz različitih prirodnih procesa, kao što je sunčeva elektromagnetna radijacija, plima i oseka ili proizvodnja toplote unutar zemlje.

Vrste obnovljivih izvora energije:

Sunčeva svjetlost: flux fotona se može pretvarati u toplotu, električnu ili hemijsku energiju.

Vjetar: kretanje molekula zraka pokreću turbine koje okreću električne generatore. Biomasa: organski materijali mogu biti korišteni za kuhanje i zagrijavanje, kao i za

proizvodnju struje i tečnih goriva za transportaciju. Unutrašnja toplota zemlje: može biti korištena za zagrijavanje i proizvodnju struje. Voda : potencijalna i kinetička energija tekuće vode se može koristiti za proizvodnju

struje ili mehaničke zadatke.

Prema nekim novijim podjelama velike hidrocentrale zbog velikog uticaja na okolinu se više ne smatraju obnovljivim izvorima energije. Ipak, ono što je najznačajnije je da se iz obnovljivih izvora energije danas dobiva gotovo 35% ukupne svjetske energije. Razvoj obnovljivih izvora energije (naročito od vjetra, vode, sunca i biomase) važan je zbog nekoliko razloga:

obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljenik dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Evropske unije, pa se može očekivati da će sve više zemalja Evrope morati prihvatiti tu politiku,

povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sistema. Takođe pomaže u poboljšanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje zavisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije,

očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.

Nekoliko tehnologija, naročito energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase i sunčeva energija su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su zavisne o potražnji na tržištu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasične izvore energije. Proces prihvatanja novih tehnologija vrlo je spor i uvijek izgleda kao da izmiče za samo malo. Glavni problem za instalaciju novih postrojenja je početna cijena. To diže cijenu dobijene energije u prvih nekoliko godina na prag potpune neisplativosti u odnosu na ostale komercijalno dostupne izvore energije. Veliki udio u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora rezultat je ekološke osviještenosti stanovništva, koje uprkos početnoj ekonomskoj neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju "čiste" energije. Upotreba obnovljivih izvora energije vodi ka popularizaciji istih i proširenju njihove upotrebe širom svijeta.

2.1. Solarna energija

Sunce je nama najbliža zvijezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji. Sunčeva energija potiče od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gdje


temperatura doseže 15 miliona °C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodikovih (H) atoma nastaje helijum (He), uz oslobađanje velike količine energije. Svake sekunde na ovaj način u helijum prelazi oko 600 miliona tona vodika, pri čemu se masa od nekih 4 miliona tona vodika pretvori u energiju. Ova energija se u vidu svjetlosti i toplote širi u svemir, pa tako jedan njen mali dio dolazi i do Zemlje. Nuklearna fuzija odvija se na Suncu već oko 5 milijardi godina, kolika je njegova procjenjena starost, a prema raspoloživim zalihama vodika, može se izračunati da će se nastaviti još otprilike 5 milijardi godina.

Sunčeva energija se može koristiti pasivno i aktivno. Pod terminom pasivno korištenje podrazumijeva se direktno propuštanje toplotne Sunčeve energije u prostoriju tj. zagrijavanje masivnog poda i zidova koji apsorbuju toplotu, a zatim je otpuštaju noću.

Slika 2.1 Pasivno korištenje solarne energije (Anonymous, Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije, Beograd, 2011)

Kada se radi o aktivnom/direktnom korištenju solarne energije, ono se može podijeliti u tri grupe principa:

solarni kolektori – zagrijavanje vode, grijanje prostorija (pretvaranje sunčeve energije u toplotnu energiju),

fotonaponske ćelije – direktno pretvaranje sunčeve energije u električnu, fokusiranje sunčeve energije – upotreba u velikim energetskim postrojenjima.

2.2. Vjetar i energija vjetra

Vjetrovi nastaju kao posljedica veće količine prispjelog sunčevog zračenja u ekvatorijalne regione Zemlje u odnosu na polarne regije, čime se stvaraju velika strujanja u atmosferi. Prema procjenama meteorologa, oko 1% dolaznog sunčevog zračenja konvertuje se u energije vjetra, dok je 1% dnevnog unosa energije vjetra u ovom trenutku skoro ekvivalent svjetske dnevne potrošnje energije. To znači da je vjetar kao globalni resurs veoma veliki, ali i


naširoko raspoređen. Naravno, potrebne su detaljnije procjene da bi se ovaj resurs kvantificirao u pojedinim oblastima. Iskorištavanje energije vjetra počelo je prije mnogo vijekova, izgradnjom brodova na jedra, mlinova i vršalica. Tek su krajem prošlog vijeka razvijene vjetro turbine velikih brzina za proizvodnju električne energije. "Vjetro turbina" je termin koji je danas u širokoj upotrebi za uređaje sa rotirajućim krilima koji pretvaraju kinetičku energiju vjetra u upotrebljivi vid energije. Postoje dva osnovna tipa vjetro turbina u zavisnosti od orijentacije ose rotora: sa horizontalnom osom (HAVT) i sa vertikalnom osom (VAVT).

Slika 2.2 Konfiguracija vjetro turbine (Riva, G. et al., Priručnik o obnovljivim izvorima energije, n.d.)

U današnje vrijeme preovladavajuća primjena energije vjetra za proizvodnju električne energije, jeste pomoću vjetro turbina paralelno priključenih na korisničku naponsku mrežu, ili u udaljenim lokacijama, paralelno sa motorima na fosilna goriva (hibridni sistemi). Korist pri eksploataciji energije vjetra je smanjena potrošnja fosilnih goriva, kao i smanjenje ukupnih troškova proizvodnje električne energije. Javni energetski sistem posjeduje fleksibilnost prihvatanja oko 20% učešća energije vjetra. Vjetro-dizel sistemi mogu uštediti više od 50% goriva. Proizvodnja električne energije iz vjetra je prilično nova industrija (prije 20 godina nije postojala komercijalna proizvodnja energije iz vjetra u Evropi). U nekim zemljama energije vjetra je već konkurentna fosilnoj i nuklearnoj energiji, čak i ne uzimajući u obzir ekološke prednosti iskorištavanja energije vjetra. Troškovi električne energije iz konvencionalnih elektrana obično ne uzimaju u obzir njihov uticaj na životnu sredinu (kisele kiše, čišćenje naftnih mrlja, posljedice klimatskih promjena, itd.). Proizvodnja energije iz vjetra stalno se unaprijeđuje smanjivanjem troškova i povećavanjem efikasnosti.

Struja proizvedena iz vjetra košta oko 5 do 8 € centi po kWh i predviđa se da će pasti ispod 4 € centi po kWh u bliskoj budućnosti. Projekti korištenja energije vjetra su jednostavni i jeftini za održavanje. Naknada poljoprivrednicima od zakupnina zemljišta za postavljanje vjetro turbina obezbjeđuje bitne dodatne prihode u ruralnim zajednicama. Lokalne kompanije za obavljanje građevinskih radova uglavnom angažuju lokalnu radnu snagu, dok se dugoročna radna mjesta stvaraju na poslovima održavanja. Energija vjetra je industrija koja se ubrzano


razvija širom svijeta. Trenutno postoji pribliţno 60 proizvođača opreme za vjetro turbine širom svijeta i većina njih su iz Evrope.

2.3. Hidroenergija

Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U poslednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio hidroenergije povećan za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%). Male hidroelektrane imaju najveći udjel u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, na evropskom i svjetskom nivou. Procjenjuje se da instalirana snaga na svjetskom nivou iznosi 47.000 MW, uz tehnički i ekonomski potencijal od skoro 180.000 MW. MHE takođee može imati značajnu ulogu kao zamjena za fosilna goriva, jer za razliku od mnogih drugih izvora obnovljive energije može po potrebi proizvesti određenu količinu električne energije u bilo koje vrijeme, (tj. nisu joj potrebni sastavi za skladištenje ni potporu), barem u onim razdobljima godine kada je protok vode dovoljan, a u mnogim slučajevima po cijenama koje su konkurentne elektranama na fosilna goriva.

2.4. Biomasa

Prema definiciji koja je data u dirketivi 2009/28/EK, biomasa je "biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog porijekla iz poljoprivrede (kako biljnog tako i životinjskog porijekla), šumarstva i srodnih sektora kao što je ribarstvo i akvakultura kao i biorazgradivi dio industrijskog i komunalnog otpada"1. Ovo znači da uz odgovarajuću industrijsku preradu, novodobivena biomasa moţe da se pretvori u prirodni gas i tečna i čvrsta fosilna goriva. Korištenjem različitih procesa transformacije kao što je sagorijevanje, gasifikacija i piroliza, biomasa moţe da se transformiše u “bio-goriva” za transport, “bio-toplotnu energiju” ili “bio-električnu energiju”.

2.5. Geotermalna energija

Geotermalna energija se definiše kao prirodna toplota iz Zemlje koja se sakuplja za proizvodnju električne energije, toplotne energije za zagrijavanje prostora ili industrijske pare. Prisutna je svuda ispod površine Zemlje mada su resursi sa najvišim temperaturama, pa samim tim i oni najvrjedniji, skoncentrisani u regijama aktivnih ili geološki mladih vulkana. To je čist, obnovljiv resurs jer toplota koja se emituje iz unutrašnjosti Zemlje je u osnovi beskonačna. Izvor geotermalne energije, toplota iz Zemlje, je dostupan 24 sata na dan, 365 dana u godini. Za razliku od termalne energije, solarna i energija vjetra zavise od niza faktora, uključujući dnevne i sezonske oscilacije i promjene vremenskih prilika. Iz ovih razloga je električna energija nastala iz geotermalne energije dosta pouzdanija od svih ostalih oblika električne energije u trenutku kada se resurs počne koristiti. Toplota koja stalno teče iz unutrašnjosti Zemlje se procjenjuje na 42 miliona megavata (Heat balance, Stacey and Loper, 1988). Jedan megavat može da zadovolji potrebe za energijom oko 1.000 domaćinstava.


3. Izračunavanje otkupne cijene za energiju iz obnovljivih izvoraZa izračunavanje otkupne cijene električne energije iz OIE1 koriste se sljedeći dokumenti koje je donijela Vlada Federacije BiH i to: Zakon o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 66/13 i 94/15) od 28.08.2013., Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije (Službene novine Federacije BiH, broj 70/13 i 5/14) od 06.06.2014., Statut Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 24/14 i 91/15), Poslovnik o radu Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 29/14) i Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje referentne cijene električne energije (Službene novine Federaciji BiH, broj 50/14 i 100/14) od 26.06.2014. .

Referentna cijena (Rc) znači iznos koji je dobijen kao srednja vrijednost tarifnih stavova Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Javnog poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“ d.d. Mostar za aktivnu energiju, viši sezonski i veći dnevni, za kategoriju potrošnje na 10(20) kV napona iz Tarifnih stavova koje je utvrdio FERK, a vrijedili su za 2014. godinu, iznosi 0,105696 KM/kWh – 10.5696 pf/kWh i korigira se svake godine.

3.1. Tabele i zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (FERK, 2014)

Klasifikacija postrojenja OIEiUK u zavisnosti o instaliranoj snazi je urađena sukladno Uredbi o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i određivanju naknade za poticanje (Službene novine Federacije BiH, broj 48/14) i Pravilnika o sticanju statusa kvalificiranog proizvođača električne energije (Službene novine Federacije BiH, broj 53/14) i to na sljedeći način:

mikro postrojenja: od 2 kW do i uključujući 23 kW, mini postrojenja: od 23 kW do i uključujući 150 kW, mala postrojenja: od 150 kW do i uključujući 1 MW, srednja postrojenja: od 1 MW do i uključujući 10 MW i velika postrojenja: preko 10 MW.

(Regulatorna komisija za energiju FBiH, Kako izračunati važeću otkupnu cijenu za energiju iz obnovljivih izvora, Mostar, 2014)

Tabela 3.1 Zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (Solarna elektrana)

Solarne elektrane Referentna cijena(Rc)(KM/kWh)

Tarifni koeficijent (C)

Zajamčena cijena Gc=RcxC

(KM/kWh)mikro 0.105696 5.8483 0.61814

mini 0.105696 4.4784 0.47335

mala 0.105696 3.7206 0.39326

srednja - - -

velika - - -

(Regulatorna komisija za energiju FBiH, Kako izračunati važeću otkupnu cijenu za energiju iz obnovljivih izvora, Mostar, 2014)Tabela 3.2 Zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (Vjetroelektrana)1 OIE- obnovljivi izvori energije


Vjetroelektrane Referentna cijena(Rc)(KM/kWh)



(KM/kWh)mikro 0.105696 3,5123 0,37124

mini 0.105696 2,0947 0,22140

mala 0.105696 1,7898 0,18917

srednja 0.105696 1,5169 0,16033

velika 0.105696 1,3971 0,14766


Tabela 3.3 Zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (Hidroelektrana)

Hidroelektrane Referentna cijena(Rc)(KM/kWh)



(KM/kWh)mikro 0.105696 2,7471 0,29036

mini 0.105696 1,7211 0,18192

mala 0.105696 1,3010 0,13751

srednja 0.105696 1,1706 0,12373

velika - - -


Tabela 3.4 Zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (Geotermalna elektrana)

Geotermalnaelektrana

Referentna cijena(Rc)(KM/kWh)



(KM/kWh)mikro - - -

mini - - -

mala - - -

srednja - - -

velika - - -


Tabela 3.5 Zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (Elektrana na biomasu)


Elektrana na biomasu




(KM/kWh)mikro 0.105696 2,9605 0,31292

mini 0.105696 2,3640 0,24987

mala 0.105696 2,2770 0,24067

srednja 0.105696 2,1482 0,22706

velika - - -


Tabela 3.6 Zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (Elektrana na bioplin)

Elektrana na bioplin




(KM/kWh)mikro 0.105696 8,6673 0,91610

mini 0.105696 6,3046 0,66637

mala 0.105696 2,6388 0,27891

srednja - - -

velika - - -


Tabela 3.7 Zajamčene otkupne cijene energije iz OIE (Postrojenja učinkovite kogeneracije)

Postrojenja učinkovite

kogeneracije




(KM/kWh)

mikro 0.105696 1,4588 0,15419

mini 0.105696 1,4588 0,15419

mala 0.105696 1,4588 0,15419

srednja 0.105696 1,4588 0,15419

velika - - -



Bitno je naglasiti da sredstva za poticaje predviđena Uredbom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora plaćaju potrošači električne energije na mjesečnoj razini. Naknadu za obnovljive izvore energije u Federaciji BiH potrošači izdvajaju 0,001 BAM plus PDV po kilovatsatu dok u Republici Srpskoj naknadu će plaćati svi potrošači po cijeni od 0,018 BAM na mjesečnoj razini za utrošeni kilovatsat električne energije. (Izvještaj o analizi stanja okolišnih tehnologija i obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, 2012).

4. Obnovljivi izvori energije u Bosni i HercegoviniU Bosni i Hercegovini nema snažnije proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izuzev malih hidroelektrana, ukupne instalirane snage 37,7 MW, od čega u Federaciji BiH 23,7 MW i u Republici Srpskoj 14 MW i više izoliranih instalacija lokalnog značaja, malog kapaciteta. Pored toga u martu 2012. u Kalesiji je započela sa radom prva solarna elektrana u BiH snage 130 kWh. Trenutno u BiH postoji jedan fotonaponski sistem snage 3,9 kW koji je postavljen na krovu Centra za posebne potrebe djece Los Rosales u Mostaru, a u različitim stadijima dobijanja potrebnih dozvola i sklapanja koncesionih ugovora je i više potencijalnih projekata tog karaktera.

BiH ima zavidne potencijale biomase čemu ide u prilog i činjenica da je oko 50% teritorije BiH pokriveno šumama, pri čemu nikako ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivrednoj proizvodnji, čiji potencijal i raspoloživost tek treba pouzdano utvrditi. Neiskorišteni su potencijali rezidualnog drveta i drvnog otpada, koji se procjenjuju na oko 1 milion m3, a što bi moglo osigurati toplotnu energiju za 130.000 domaćinstava ili 300.000 građana. Otpaci iz drvne industrije su iskorišteni manje od 50% i do danas BiH ima samo jednog proizvođača namještaja koji je izgradio elektranu da bi iskoristio ove ostatke drveta.

Teoretski potencijal solarne energije u BiH iznosi oko 74.65PWh što je 1.250 puta veća količina energije od ukupno potrebne primarne energije Federacije BiH u 2000. godini. Može se reći da BiH predstavlja jednu od povoljnijih lokacija u Evropi kada je radijacija sunčeve energije u pitanju. Prema dostupnim podacima sunce godišnje preda, na 1m2 horizontalne plohe, na sjeveru BiH oko 1.240 kWh energije, a na jugu zemlje oko 1.600 kWh energije. BiH je u martu 2012.godine dobila prvu solarnu elektranu kapaciteta dovoljnog za uključenje u distributivni sistem (120 kW), instaliranu na krov Gradske sportske dvorane u Kalesije, a planirana godišnja proizvodnja je 130 MWh.

Što se tiče vjetra i njegovog potencijala u proizvodnji električne energije, južni dio BiH je identificiran kao najinteresantnije područje. Glavnina projekata se nalazi na području oko Livna, Kupresa, Tomislavgrada i Mostara. (Anonymous, Izvještaj o analizi stanja okolišnih tehnologija i obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, BiH, 2012). Ispitivanja energetskih potencijala vjetra su pokazala da u BiH postoje jako dobri prostorni i energetski kapaciteti od oko 1.200 MW snage. (Deutsche Welle, Obnovljivi izvori energije u BiH, 2013).


5. Promjena cijene finalne energije u BiHBosna i Hercegovina najveći udio energije iz obnovljivih izvora energije dobija iz hidroelektrana. Tarifni koeficijenti za energiju dobijenu iz hidroelektrana srednje veličine su približni 1. Velike hidroelektrane uopšte nemaju tarifni koeficijent, tj.zajamčenu cijenu otkupa.Vidljivo je da bez obzira na udio srednjih i velikih hidroelektrana u proizvodnji električne energije u BiH, pa čak i eventualnim 100% prelaskom na hidroenergiju, neće doći do značajnog porasta cijene finalne energije. Najveći uticaj na cijenu finalne energije, od hidroelektrana, imaju hidroelektrane manjeg kapaciteta (do 150 kW). Zajamčena cijena energije dobijene iz malih hidroelektrana je 17% viša od referentne cijene, te ako se zamisli (tehnoekonomsko neizvodiv) scenario - da se 100% potreba za energijom podmiruje iz malih hidroelektrana - dolazimo do zaključka da bi osnovni porast cijene bio za 17% u odnosu na referentnu cijenu, tj. 0,126496 KM/kWh u odnosu na 0,105696 KM/kWh.

Proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije za kvalificirane proizvođače , koji su zaključili ugovor o obaveznom otkupu, podstiču se: prednost isporuke i preuzimanja proizvedene električne energije iz OIE u mrežu, obaveze otkupa proizvedene električne energije iz OIE i garantovane cijene. Garantovane cijene otkupa su različite i zavise od veličine i vrste izvora, a u 2011. Godini su se kretale u sljedećem rasponu:

Solarne elektrane (36.78-91.95 F/kWh), Elektrane na biomasu ( 16.18-18.08 F/kWh), Geotermalne elektrane (17.78-19.00 F/kWh), Male hidroelektrane (12.38-14.34 F/kWh), Vjetroelektrane (15.33 F/kWh). (Anonymous, Izvještaj o analizi stanja okolišnih

tehnologija i obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, BiH, 2012)

Slika 5.1 Tarifni koeficijenti za mikropostrojenje iz obnovljivih izvora energije (Anonymous, Izvještaj o analizi stanja okolišnih tehnologija i obnovljivih izvora energije

u Bosni i Hercegovini, BiH, 2012)


Interesantno je da bi eventualnom proizvodnjom energije putem vjetroelektrana došlo do početnog porasta cijene finalne energije za 25%, obzirom na tarifni koeficijent 1,4588 za vjetroelektrane (2014 godina). To znači da bi osnovna cijena ovakve energije iznosila 0,13212 KM/kWh (po trenutnoj referentnoj cijeni). Sasvim očekivano, ta cijena bi još značajno porasla zbog nekonstantnosti vjetra – dakle energija bi se morala skladištiti, što nosi dodatne troškove. U konačnici moguće je očekivati čak i duplu cijenu od referentne cijene sa potpunim prelaskom na vjetroenergiju.

Najveće poskupljenje energije bi bilo u slučaju korištenja solarne energije, i to malih elektrana kapaciteta do 10 kW. Za ove elektrane je tarifni koeficijent čak 7,5, što znači da bi početna cijena energije iz solarnih elektrana iznosila 0,79272 KM/kWh u odnosu na referentnu cijenu od 0,105696 KM/Wh. Finalna cijena zavisi od mnogo drugih faktora, poput udjela ovakvog vida energije u široj slici jedne zajednice, do troškova prenosa, skladištenja energije itd.

5.1. Scenario (očekivana finalna cijena električne energije)

Pretpostavka je da će Bosna i Hercegovina uspjeti do 2020.godine obezbjediti 30% proizvodnje potrebne električne energije iz obnovljivih izvora energije (ne uključujući srednje i velike hidroelektrane), i to tako da:

10% od ukupnih potreba za energijom podmiruju male hidroelektrane (tarifni koeficijent 1,17),

10% od ukupnih potreba za energijom podmiruju vjetroelektrane (tarifni koeficijent 1,25),

8% od ukupnih potreba za energijom podmiruju male solarne elektrane (tarifni koeficijent 7,5),

2% od ukupnih potreba za energijom podmiruju male geotermalne elektrane (tarifni koeficijent 1,55),

te ostalih 70% od ukupnih potreba za energijom se podmiruje iz neobnovljiih izvora energije i velikih hidroelektrana.

Ovim scenarijem, cijena finalne električne energije bi iznosila:

C= 0,1∙1,17∙ Rc + 0,08∙7,5∙ Rc +0,02∙1,55∙ Rc +0,1∙1,25∙ Rc + 0,7∙ Rc

C= 0,117∙ Rc + 0,6∙ Rc +0,031∙ Rc +0,125∙ Rc + 0,7∙ Rc

C = 1,573 ∙ Rc

Gdje je Rc - referentna cijena električne energije;

Vidljivo je da bi pri ovakvom scenariju, cijena električne energije porasla za 56% u odnosu na trenutnu referentu cijenu, odnosno da je danas takva situacija cijena finalne energije bi iznosila:

C = 1,573 ∙ Rc = 1,573 ∙ 0,1226 = 0,1928 KM/kWh.


Napomena: Ovaj scenario nije zasnovan na nekom strateškom planu BiH za razvoj obnovljivih izvora energije, već je napravljen sa ciljem prikazivanja eventualne promjene cijene finalne energije u nekom zamišljenom scenariju udjela obnovljih izvora energije u snadbijevanju energijom BiH. Također ovo je pojednostavljeni proračun cijene električne energije, dok u stvarnosti ona zavisi od velikog broja faktora koji ovdje nisu uzeti u obzir, poput opterećenja mreže u datom trenutku, vremena kupovine energije, udaljenosti od proizvodnje energije, te mnogih drugih faktora.

Najveći problem ozbiljnijeg razvoja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije jeste nepostojanje dovoljne količine podsticajnih sredstava. Zakon postoji, ali ovaj zakon bez sredstava za podsticaj nema efekta. Dok BiH ne bude izdvajala značajnija sredstva za podsticaj obnovljivih izvora energije ne treba očekivati ozbiljniji napredak u ovom sektoru.


6. ZaključakPrelazak sa konvencionalnih izvora energije na izvore obnovljive energije u budućnosti neće se dogoditi preko noći. Upravo zato treba neprekidno raditi na stvaranju čistog, sigurnog i neiscrpnog načina proizvodnje struje. Vjetar je prirodni izvor energije koji će uvijek biti raspoloživ, kao i solarna energija, snaga vode i biomase. Obnovljivi izvori energije bi mogli pokriti današnje svjetske energetske potrebe čak 3078 puta. Trenutna tehnička dostupnost obnovljive energije nije velika, ali još uvijek može pružiti šest puta više energije no što se danas u svijetu troši. Na osnovu prethodnih razmatranja, upotrebom obnovljivih izvora energije, cijena finalne energije bi porasla u odnosu na referetnu cijenu, posebno prilikom upotrebe solarne energije tj. elektrana malih kapaciteta (do 10KW), jer je tarifni koeficijent za njih 7,5. Ono što je bitno napomenuti jeste važnost korištenja ovih izvora sa aspekta zaštite životne sredine.


7. Literatura

[1] Deutsche Welle, (2013), "Obnovljivi izvori energije u BiH",[Online], <raspoloživo na: http://www.dw.de/obnovljivi-izvori-energije-u-bih/a-17234167>, [pristupljeno 21.12.2015].

[2] Ferk, (2014), "Kako izračunati važeću otkupnu cijenu za energiju iz obnovljivih izvora?", [Online], <raspoloživo na: http://www.ferk.ba/_hr/index.php/dozvole/upute>, [pristupljeno 20.12.2015].

[3] Anonymous, (2012), "Izvještaj o analizi stanja okolišnih tehnologija i obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini", [Online], <raspoloživo na: http://rez.ba/wp-content/uploads/2012/12/RESrepBOSfinal.pdf>, [pristupljeno 05.01.2016].

[4] Energis, (2012), "Energetski status BiH", [Online], <raspoloživo na:

http://www.energis.ba/?lang=bh&n1=&n2=&n3=&c=625>, [pristupljeno 05.01.2016].[5] Anonymous, (2011), "Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije", [Online],

<raspoloživo na: http://www.pmfbl.org/majam/modeli_simulacije_ekologiji/obnovljivi_izvori_energije.pdf>, [pristupljeno 05.01.2016].

[6] Eko energetika, (n.d.), [Online], <raspoloživo na: http://www.eko-energetika.ba/bs/federalno-ministarstvo>, [pristupljeno 21.12.2015].

[7] Izvori energije, (n.d.), [Online], <raspoloživo na: http://www.izvorienergije.com/>, [ptistupljeno: 21.12.2015].

[8] Riva, G. et al., (n.d.) "Priručnik o obnovljivim izvorima energije"


http://www.izvorienergije.com/

http://www.eko-energetika.ba/bs/federalno-ministarstvo

http://www.pmfbl.org/majam/modeli_simulacije_ekologiji/obnovljivi_izvori_energije.pdf

http://www.pmfbl.org/majam/modeli_simulacije_ekologiji/obnovljivi_izvori_energije.pdf

http://www.ferk.ba/_hr/index.php/dozvole/upute/18378-kako-izracunati-vazecu-otkupnu-cijenu-za-energiju-iz-obnovljivih-izvora

http://www.ferk.ba/_hr/index.php/dozvole/upute/18378-kako-izracunati-vazecu-otkupnu-cijenu-za-energiju-iz-obnovljivih-izvora


Documents

EEPP Seminarski Rad