1

Priručnik za trenere:

Edukacija za volontere u ustanovama socijalne skrbi

Tamara Fabac, Marta Hauser

2019.

2

Tamara Fabac – Marta Hauser

Priručnik za trenere: Edukacija za volontere u ustanovama socijalne skrbi

1. izdanje – Rijeka: Udruga za razvoj civilnog društva SMART, 2019. – ISBN 978-80-557-0829-4

Uredništvo:

Zvijezdana Schulz Vugrin

Solcova Jana

Alzbeta Brozmanova Gregorova

András F. Tóth

Brigitta Nagy

Emese Marosszéki

Erzsébet Szokoli

Corina Pintea

Diana Bere

Michaëla Merkus

Inge van Steekelenburg

Dariusz Pietrowski

Monika Bełdowska

Prijevod i lektura:

Jelena Celcer, Babel, obrt za prevoditeljske i intelektualne usluge

Ovaj priručnik osmišljen je u sklopu projekta „IZGRADNJA KAPACITETA U SOCIJALNOM SEKTORU kroz razvoj volonterskih programa u ustanovama socijalne skrbi u regiji Srednje i Istočne Europe” akronim: SoVol. Nositelj projekta jest Önkéntes Központ Alapítvány, Volunteering Hungary - Centre of Social Innovation (www.onkentes.hu, www.oka.hu) a partneri su organizacije iz Slovačke - Platform of Volunteer Centers and Organizations, (www.dobrovolnickecentra.sk), Udruga za razvoj civilnog društva SMART iz Hrvatske (www.volonterski-centar-ri.org), Volunteer Centre Warsaw iz Poljske (www.wolontariat.org.pl), Pro Vobis - National Resource Center for Volunteerism iz Rumunjske (www.provobis.ro) i Movisie - the Netherlands centre for social development iz Nizozemske (www.movisie.nl). Projekt se provodi od 1. rujna 2016. do 13. kolovoza 2019., a financira ga Europska unija u sklopu programa Erasmus+, ugovor broj: 16/1/KA204/22920 Potpora Europske komisije pri izdavanju ovog priručnika ne podrazumijeva da Komisija odobrava sadržaj izdanja koji odražava samo stavove autora. Stoga se Komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu ovdje sadržanih informacija.

3

SADRŽAJ PRIRUČNIKA ZA TRENERE

Sadržaj

UVOD ................................................................................................................................................................................. 4

CILJ OVOG PRIRUČNIKA..................................................................................................................................................... 5

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK........................................................................................................................... 6

KAKO SE SLUŽITI OVIM PRIRUČNIKOM ............................................................................................................................. 6

CILJANA SKUPINA / CILJANE SKUPINE EDUKACIJE ............................................................................................................ 7

PRIPREMA EDUKACIJE ....................................................................................................................................................... 7

Pripremite se ................................................................................................................................................................. 7

Pripremite prostor za edukaciju.................................................................................................................................... 7

Pripremite sudionike ..................................................................................................................................................... 8

TIJEK EDUKACIJE ZA VOLONTERE U TRAJANJU OD DEVET SATI (1 SAT = 45 MINUTA) ................................................... 10

1. NASTAVNA JEDINICA Uvod u edukaciju – 1. dan ........................................................................................................ 15

2. JEDINICA Uvod u volontiranje ..................................................................................................................................... 17

3. NASTAVNA JEDINICA Prava i obveze strana uključenih u volonterski program – pravno gledište ............................ 19

4. NASTAVNA JEDINICA Motivacija za volontiranje i dobrobiti volontiranja u ustanovi socijalne skrbi ......................... 20

5. NASTAVNA JEDINICA Neformalna evaluacija prvog dana edukacije .......................................................................... 24

6. NASTAVNA JEDINICA Uvod u edukaciju – 2. dan ....................................................................................................... 26

7. NASTAVNA JEDINICA Uvod o ustanovi socijalne skrbi i njezinu volonterskom programu ......................................... 27

8. NASTAVNA JEDINICA Različite uloge volonterskog programa ustanove socijalne skrbi ............................................ 28

9. NASTAVNA JEDINICA Izravan rad s korisnicima ustanove socijalne skrbi ................................................................... 31

10. NASTAVNA JEDINICA Formalna evaluacija edukacije ............................................................................................... 34

LITERATURA .................................................................................................................................................................... 35

4

UVOD

Ustanove socijalne skrbi imaju važnu ulogu u društvu; brinu se o skupini korisnika o kojoj se treba posebno skrbiti u

zajednici. Skrb se može pružati na brojne načine, a raznolik razvoj vidljiv je diljem Europe.

Ustanove socijalne skrbi u Istočnoj i Srednjoj Europi imaju prilično sličnu sliku. Unatoč brojnim godinama rada, i dalje

se bore s mnoštvom zadataka. Unatoč profesionalizmu i kontinuiranim nastojanjima osoblja, ustanove socijalne skrbi

i dalje se suočavaju s izazovima nedostatnog financiranja te birokratskim i hijerarhijskim izazovima. Organizacijama

koje kontrolira država obično nedostaju zaposlenici, imaju nizak omjer broja zaposlenika i broja korisnika te stoga

mnoge potrebe korisnika usluga ustanova socijalne skrbi nisu zadovoljene. Takve potrebe najčešće prelaze raspon

usluga koje nude ustanove socijalne skrbi te su povezane s usamljenošću, osjećajem da osoba nije potrebna i da ne

pripada u društvo.

Istovremeno, mnogi ljudi žele aktivno sudjelovati u svojim zajednicama ili u društvu u kojem žive. Takve ljude

pokreću različite motivacije i potrebe, koje mogu biti ili individualne dobrobiti poput stjecanja novih vještina ili

radnog iskustva ili motivacije koje pokreće dobrobit za određenu skupinu korisnika ili određene

organizacije/ustanove. Te su osobe voljne ponuditi svoje vještine, iskustvo i predanost. Predstavljaju vrijedan resurs

za te korisnike, organizacije/ustanove, ali i za društvo u cjelini, a njihovu motivaciju i inicijativu treba hraniti i poticati.

Volonterski programi u ustanovama socijalne skrbi nude mogućnost zadovoljenja potreba korisnika tih ustanova,

istovremeno zadovoljavajući i potrebu volontera da pomažu.

Neke ustanove socijalne skrbi već eksperimentiraju s radom s volonterima. Jedan od primjera najbolje prakse u ovom

području, koji može poslužiti kao inspiracija drugim ustanovama, jest Dom za starije osobe Maksimir iz Zagreba

(Hrvatska). No brojnim je ustanovama socijalne skrbi i dalje potrebna podrška u planiranju, organiziranju i realizaciji

volonterskih programa visoke kvalitete, ne samo zbog dobrobiti korisnika, već i njihovih volontera.

Menadžment volonterskog programa u ustanovi socijalne skrbi koji donosi dobrobiti organizaciji, njezinim

korisnicima i samim volonterima zahtijeva svjesnu suradnju svih uključenih strana. Stoga je nužno primjereno

pripremiti i zaposlenike ustanova socijalne skrbi kao i korisnike tih ustanova, predstavnike lokalne zajednice i

volontere.

Ustanove socijalne skrbi posebnu bi pozornost, posebice na početku, trebale obratiti na odgovarajuću pripremu

volontera, dajući im osnovu za kvalitetan volonterski rad u određenoj ustanovi socijalne skrbi, ali i na način

ostvarivanja prvog kontakta s ljudima koji bi trebali postati njihovi volonteri. Iskustvo također pokazuje da je vrlo

važno pripremiti sve zaposlenike ustanova socijalne skrbi. Zaposlenici podržavaju nastojanja volontera kada razumiju

dobrobiti od prisutnosti volontera u ustanovama socijalne skrbi, kada vide kako se zadaci koje obavljaju volonteri

razlikuju od zadataka plaćenih zaposlenika i kada su upoznati s važećim zakonima. Mogu znatno pomoći u provedbi

volonterskog programa kada doprinose njegovu stvaranju i kada razumiju kako mogu pružiti podršku volonterima u

svakodnevnom radu.

5

Kad je riječ o brizi o razvoju prethodno navedenih elemenata, važno je da organizacije izrade zajedničku viziju o tome

zašto i kako žele raditi s volonterima. To pruža zajedničku i čvrstu osnovu za implementaciju volonterskog programa.

Takvi volonterski programi ustanova socijalne skrbi koji dobro funkcioniraju pružaju podršku samoj ustanovi socijalne

skrbi, ali mogu imati i snažan utjecaj na lokalne zajednice kao i na ukupan socijalni kapital zemalja.

U okviru jednog od projekata u okviru programa Erasmus+, projekta SoVol, cilj organizacija koje su projektni partneri

jest osnažiti kapacitet ustanova socijalne skrbi uključivanjem volontera radi pružanja kvalitetnijih usluga.

Ti bi programi mogli imati ogroman utjecaj na lokalne zajednice i na cjelokupan socijalni kapital zemalja. Namjera je

potaknuti ustanove socijalne skrbi da iskoriste dodanu vrijednost koju volonteri mogu donijeti. Stoga je osmišljena

serija priručnika za one zaposlenike ustanova socijalne skrbi koji su otvoreni i voljni sudjelovati u avanturi razvijanja i

vođenja volonterskog programa u svojoj ustanovi, a za dobrobit svih strana.

Ovim se priručnikom, kao jednim iz te serije, želi pružiti praktična pomoć onima koji će obučavati volontere u

ustanovama socijalne skrbi. Njegov je cilj potaknuti ustanove socijalne skrbi da iskoriste dodanu vrijednost koju

volonteri mogu donijeti te da otvoreno pristupe avanturi razvoja i provedbe volonterskog programa u svojoj

ustanovi, a u korist svih strana.

CILJ OVOG PRIRUČNIKA

Svrha ovog priručnika za trenere jest pružiti podršku trenerima koji će voditi edukacije volontera (već odabranih ili

onih koji su u postupku odabira) u području volontiranja općenito i u području volontiranja i rada u specifičnoj

ustanovi socijalne skrbi te o njezinim korisnicima. Dobra je ideja prije edukacije volontera pročitati Detaljan vodič:

Kako pokrenuti volonterske programe u ustanovama socijalne skrbi, 7. poglavlje: Uključivanje i obuka, kako biste

bili sigurni da je edukacija volontera u skladu s potrebama ustanove socijalne skrbi te uključivanja i obuke općenito.

Ustanove socijalne skrbi pružaju usluge prilagođene korisnicima, ovisno o socijalnom, fizičkom i psihološkom zdravlju

korisnika. Zato volonterima u ustanovama socijalne skrbi treba dodatna priprema u tom području, osobito onima koji

još nisu bili u situaciji da izravno rade s korisnicima i osobito onima koji su već uključeni u rad ustanove socijalne

skrbi te stručnjacima koji izravno rade s različitim kategorijama korisnika.

Dodatna je namjera ovog priručnika trenerima pružiti strukturu edukacije (tijek edukacije), dodatno ih nadahnuti,

pružiti im korisne alate i metode za vođenje edukacije volontera, imajući na umu da edukacija svim sudionicima

treba pružiti sigurno okruženje u kojemu mogu biti aktivni i izraziti vlastito mišljenje. Međutim, toplo preporučujemo

prilagoditi trajanje i strukturu kao i vremenski raspored i metodologiju edukacije iskustvu trenera, a posebice

specifičnostima sudionika (npr. broju, prethodnom iskustvu itd.) i specifičnostima predmetne ustanove socijalne

skrbi. Mogućnosti su zaista brojne, od skraćivanja edukacije, podjele u više segmenata ili modula, fokusiranja na

određene teme, nastavne jedinice ili ishode učenja, ili primjene različitih metoda tijekom edukacije (npr. studijski

posjet ustanovi socijalne skrbi, webinari itd.).

6

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK

Ovaj priručnik osmišljen je kao podrška članovima osoblja u ustanovama socijalne skrbi uključenima u razvoj i

provedbu volonterskog programa u ustanovi socijalne skrbi: koordinatorima volontera, mentorima volontera,

volonterima ili drugim zaposlenicima koji će biti zaduženi za pripremu volontera. Iako se u ovom priručniku

predstavlja osnovna edukacija volontera, svaki trener koji će voditi edukaciju treba se primjereno pripremiti za

vođenje edukacije, posebice u pogledu tema koje se obrađuju, pravnih propisa o volontiranju, ciklusa menadžmenta

volonterskog programa i specifičnosti predmetne ustanove socijalne skrbi i njezinih korisnika. Drugim riječima, trener

bi trebao imati prethodno znanje i iskustvo u planiranju, organiziranju i vođenju različitih obrazovnih programa

(formalnih ili neformalnih) te u primjeni različitih metoda. Ovim se priručnikom ne propisuje broj potrebnih trenera,

stoga ovu vrstu edukacije može odraditi jedna osoba ili je mogu odraditi najviše dvije osobe, ovisno o njihovu

iskustvu i položaju u ustanovi socijalne skrbi. Ustanova socijalne skrbi također može odlučiti angažirati vanjskog

trenera za obradu nekih tema, osobito za prvi dan edukacije koji uključuje dio o volontiranju, zakonskim propisima i

ciklusu menadžmenta volonterskog programa. Ustanova također može odlučiti da će drugi dan edukacije odraditi

zaposlenici ustanove.

KAKO SE SLUŽITI OVIM PRIRUČNIKOM

Ovaj priručnik rezultat je pilot-procesa koji se provodio u pet zemalja EU-a. Pruža vam strukturu tijeka edukacije i

metode koje možete primjenjivati pri vođenju dvodnevne edukacije za volontere (traje minimalno 9 sati). Riječ je

samo o prijedlozima koji se temelje na iskustvu i radu partnera u projektu SoVol. Mudro ih primjenjujte i uvijek

imajte na umu koji su ishodi učenja koje trebaju usvojiti sudionici edukacije da bi bili odgovarajuće pripremljeni za

svoje volontiranje. Pritom uzmite u obzir njihovo prethodno iskustvo i znanje/vještine te potrebe specifične ustanove

socijalne skrbi.

Priručnik je podijeljen u nastavne jedinice usklađene s tijekom edukacije. Svakoj nastavnoj jedinici posvećeno je

posebno poglavlje koje započinje kratkim teorijskim uvodom. Slijedi prijedlog metoda prezentacije nastavne jedinice.

U nekim nastavnim jedinicama ponuđeno je više mogućnosti njihove prezentacije. To vam omogućuje da odaberete

metodu koju preferirate ili koja najbolje odgovara specifičnostima edukacije.

Metoda: predstavlja postupak i tehniku koji se mogu upotrebljavati pri obradi određenih tema i nastavnih jedinica.

Svaka metoda detaljno je objašnjena, a objašnjenje uključuje i informacije o tome koliko je vremena potrebno za

njezinu realizaciju (vremenski raspored) i koji su materijali pritom potrebni. Trener može birati među različitim

metodama edukacije predstavljenima u priručniku, no ponuđene metode može zamijeniti drugima ako mu bolje

odgovaraju.

Handout: pozadinske informacije ili specifičan materijal za sudionike o temama obuhvaćenima nastavnom jedinicom

– može pomoći u dubinskom razumijevanju teme ili može biti pomoćni materijal za sudionike.

Obrazac za povratne informacije: savjetujemo da na kraju edukacije (2. dana) upotrijebite obrazac za povratne

informacije kako biste od sudionika dobili povratne informacije i evaluaciju. Evaluacija vam može pomoći da

identificirate područja koja treba unaprijediti te vam pomaže da svoju sljedeću edukaciju (ili sljedeći dan edukacije)

učinkovitije realizirate.

7

CILJANA SKUPINA / CILJANE SKUPINE EDUKACIJE

Na edukaciji za volontere u ustanovama socijalne skrbi mogu sudjelovati sve osobe koje zanima pozicija volontera u

ustanovi socijalne skrbi. Jednako tako, sudjelovati mogu i osobe koje su već dijelom volonterskog programa ustanove

socijalne skrbi (odabrani su za specifičnu volontersku poziciju). Ovisno o potrebama ustanove socijalne skrbi,

edukacija može biti i dijelom selekcijskog postupka volontera. Trener i ustanova socijalne skrbi trebali bi ponovno

provjeriti zadovoljavaju li potencijalni sudionici sve kriterije kako bi postali volonteri u njihovu programu: uvjete

pravnog okvira o volontrianju, pravne uvjete za specifičnu aktivnost (npr. rad s maloljetnicima) kao i potrebnu

emocionalnu zrelost za rad s korisnicima ustanove. Treba imati na umu da ustanova socijalne skrbi prije edukacije

treba odraditi selekcijski postupak kako bi osigurala da svi sudionici, odnosno volonteri zadovoljavaju potrebne

uvjete.

PRIPREMA EDUKACIJE

Ne može se dovoljno naglasiti koliko je važna primjerena priprema. Osobe koje polaze edukaciju već će na početku

edukacije razviti prve dojmove o edukaciji te će materijal i trenera prosuditi prema pripremljenosti okruženja za

edukaciju. Na početku edukacije sve bi trebalo teći bez problema.

Budući da ste osoba koja je zadužena za edukaciju, na vama je da razvijete standardne postupke pripreme kako biste

osigurali visoku kvalitetu edukacije. Svaki je detalj važan.

Nekoliko je važnih koraka u pripremi edukacije. Oni uključuju pripremu samoga sebe kao trenera, materijale za

edukaciju, mjesto za edukaciju i osobe koje dolaze na edukaciju. Najuspješnije edukacije pozorno se i detaljno

planiraju i pripremaju.

Pripremite se

Svaki trener ima drugačije kvalifikacije, iskustvo, stručnost i primjenjuje drugačiju metodologiju edukacije. Čak i

treneri koji su intimno upoznati s temom moraju se primjereno pripremiti za edukaciju.

Trener bi trebao dobro poznavati ustanovu socijalne skrbi za koju odrađuje edukaciju. Upoznajte se s

najvažnijim uslugama koje nudi, korisnicima, osobljem uključenim u volonterski program, vrstama problema

s kojima se suočavaju.

Upoznajte se s prostorom u kojemu se održava edukacija. Dođite ranije na dan edukacije kako biste sve

pripremili i provjerili je li sve u redu.

Ostanite u vrhunskoj prezentacijskoj formi. Pijete li dovoljno vode sobne temperature kako biste osigurali

sigurnost svojih glasnica? Pijte nemliječne tekućine kako biste osvježili glasnice i spriječili suhoću ili bol grla

uslijed dugotrajnog govorenja na edukaciji.

Pripremite prostor za edukaciju

Savjetuje se edukaciju održati u prostoru ustanove socijalne skrbi koja je u pitanju. Tako trener i ustanova socijalne

skrbi imaju priliku upoznati sudionike, odnosno volontere s prostorom ustanove socijalne skrbi, prostorom u kojem

8

će volontirati, s uredom koordinatora i mentora volontera te s ostalim prostorima u kojima će boraviti tijekom

volontiranja. Nadalje, tako sudionici mogu ostvariti prvi izravni kontakt s osobljem ustanove socijalne skrbi kao i s

korisnicima usluga ustanove socijalne skrbi, što će im omogućiti da steknu stvarno iskustvo i upoznaju stvarne osobe.

Ako provođenje edukacije u prostoru ustanove socijalne skrbi nije moguće, savjet trenerima i ustanovi socijalne skrbi

jest da drugi dan edukacije iskoriste za posjet ustanovi socijalne skrbi, upoznavanje s osobljem ustanove te za

ostvarivanje prvog kontakta s korisnicima usluga ustanove.

Pripremite učionicu i pomoćna područja za edukaciju. Provjerite:

odgovarajući raspored sjedenja

ugodni uvjeti okoline

dostatno osvjetljenje

imate li potrebnu opremu, kao što su videočitač/monitor, projektori, flip chart stalak i papire i ostale

potrebne medije ili materijale.

Ključna sastavnica u organiziranju i provedbi edukacije jest osigurati da je područje u kojem ćete održati edukaciju

pripremljeno na način da maksimizira iskustvo edukacije. U nastavku je navedeno nekoliko ključnih čimbenika koje

treba razmotriti pri pripremi prostora za edukaciju:

Na mjestu edukacije potrebni su vam odgovarajuća oprema i materijal. Ako se koristite projektorom ili

laptop povezujete s većim zaslonom, imate li potrebne kabele, produžne kabele i vrpcu kako biste spriječili

da se sudionici spotiču o kabele, utičnice te imate li dodatnu žarulju ako projektor pregori? Ako vodite

praktičnu edukaciju, imate li svu opremu, materijale i dodatke potrebne za obavljanje zadataka? Provjerite

rade li alati, oprema, uređaji ili ostale potrepštine za demonstraciju ili vježbu?

Pobrinite se da svi mogu sve vidjeti. Postavljanje vizualnih sredstava za edukaciju važno je u pripremi

prostora za edukaciju. Gdje ćete postaviti projektor, zaslon ili flip chart stalak kako ne bi blokirali pogled

sudionicima? Također imajte na umu da vi, vaši pokreti i položaj ne biste trebali ometati potpuno i kvalitetno

sudjelovanje sudionika u edukaciji.

Imajte dovoljno odgovarajućeg materijala. Ako bilješke zapisujete ili računate na flip chart stalak s papirima,

provjerite imate li pri ruci dodatni prazan papir i markere. Imate li tamne markere kako bi oni koji sjede u

stražnjem dijelu prostorije mogli vidjeti što je napisano? Obavezno provjerite imate li dovoljno handouta ili

ostalih materijala za polaznike seminara. Nemojte zaboraviti popis prisutnih i evaluacijske obrasce!

Pripremite sudionike

Da biste osigurali najproduktivnije iskustvo edukacije, morate pripremiti i sudionike. Želimo da budu iznimno

motivirani i prije nego li dođu na edukaciju. Razmislite o primjeni neke od ovih tehnika prije edukacije kako biste

motivirali sudionike te kako bi sudionici edukacije postali otvoreni i spremni shvatiti, zainteresirani za temu te kako bi

se pripremili za učenje.

Plan ili program edukacije podijelite prije početka edukacije. Ako su sudionici nervozni zbog edukacije, umirit

ćete ih tako da ih na vrijeme upoznate s temama koje će se obrađivati. Budući da je znanje moć, svim će

9

sudionicima biti korisno da znaju što ih čeka na programu. Vi ste na dobitku ako sudionici razišljaju o temi i

prije same edukacije.

Podijelite aktivnosti koje prethode edukaciji. Uz sam plan, pripremite i upitniik o procjeni potreba ili zabavna

i jednostavna pitanja otvorenog tipa ili situacije, poput:

Općenita pitanja:

Što već znate o temi edukacije?

Zašto mislite da je ova edukacija potrebna?

Koju ćete korist imati vi i ustanova socijalne skrbi od edukacije?

Trenerima se savjetuje da prije edukacije pripreme priručnik za volontere koji će obuhvaćati sadržaj edukacije i

predstavljati alat na koji se sudionici mogu osloniti i nakon završetka edukacije te tijekom samog volontiranja.

Priručnik za volontere može obuhvaćati sljedeće teme: pravilnik ustanove socijalne skrbi o radu s volonterima, opis

posla volontera, popis korisnih kontakata u ustanovi socijalne skrbi, letke i brošure o ustanovi socijalne skrbi, Power

Point prezentaciju (dalje PPT) s edukacije itd.

Važno je napomenuti da biste trebali obratiti pozornost na stanje sudionika (razinu uključenosti, razinu umora

skupine, razinu koncentracije itd.) kako biste mogli definirati potrebne pauze za osvježenje i ručak, ako su potrebne.

U tijeku edukacije nisu navedene potrebne pauze i pauza za ručak. To vi kao trener trebate imati na umu i planirati ih

uzimajući u obzir zahtjevnost i trajanje edukacije.

10

TIJEK EDUKACIJE ZA VOLONTERE U TRAJANJU OD DEVET SATI (1 SAT = 45 MINUTA)

Kurikulum edukacije na engleskome jeziku

1. DAN

Naziv nastavne

jedinice

Predviđeno

vrijeme

(minute)

Ciljevi nastavne jedinice Ishodi učenja Nakon dovršetka ove nastavne jedinice,

sudionici će moći...

Teme Primijenjene

metode (broj i

naziv metoda

koje se mogu

primijeniti)

1. Uvod u edukaciju –

1. dan

40 Predstaviti trenera/e i

sudionike edukacije

Predstaviti edukaciju i njezinu

strukturu

Ispitati očekivanja (i strahove)

sudionika

Predstaviti ciljeve edukacije i

plan 1. dana edukacije

objasniti ciljeve i strukturu edukacije

prihvatiti/prepoznati različite sudionike

edukacije i njihova očekivanja (i

strahove)

Uvod u edukaciju,

predstavljanje

trenera i sudionika

Očekivanja (i

strahovi) sudionika)

D1/1 Usmena

prezentacija –

uvod i

predstavljanje

sudionika

D1/ Usmena

prezentacija –

definiranje

temeljnih

pravila i

predstavljanje

očekivanja (i

strahova)

sudionika

2. Uvod u volontiranje 30 Predstaviti pojam volontiranja

sudionicima

Predstaviti glavne pojmove:

volonter, organizator

definirati pojam volontiranja i ulogu

volontera u volonterskom programu

definirati strane uključene u volontiranje

– volonteri, organizator volontiranja i

Pojam volontiranja –

definicija, povijest

D1/3 Usmena

prezentacija –

uvod u

volontiranje

11

volontiranja i korisnik korisnici Glavni dionici

uključeni u

volontiranje –

volonteri,

organizator

volontiranja i

korisnici

D1/4 Grupni

rad – Glavne

strane

uključene u

volontiranje

3. Prava i obveze

strana uključenih u

volonterski program –

pravno gledište

40 Upoznati sudionike sa

zakonodavstvom u području

volonterstva

Predstaviti prava i obveze

strana uključenih u volonterski

program

nabrojati ključna prava i obveze

volontera u ustanovi socijalne skrbi

definirati prava i obveze organizatora

volontiranja (ustanova socijalne skrbi)

Pravno gledište

volontiranja

Prava i obveze

volontera i

organizatora

volontiranja

D1/5 Grupni

rad – Prava,

obveze i

očekivanja

4. Motivacija za

volontiranje i

dobrobit volontiranja

u ustanovi socijalne

skrbi

60 Informirati sudionike o

različitim motivacijama

volontera

Predstaviti vrijednosti i

dobrobiti volontiranja, s

posebnim fokusom na sektor

socijalne skrbi

objasniti različite razloge motivacije za

volontiranje

prihvatiti osobne motive i želje za

volontiranjem

prihvatiti vrijednosti i dobrobiti koje

volontiranje pruža volonterima,

organizacijama, korisnicima i društvu u

cjelini

Motivacija volontera

Vrijednosti i

dobrobiti

volontiranja

D1/6

Individualni

rad –

Motivacija

D1/7

Individualni

rad –

Motivacija

D1/8

Barometar –

Vrijednosti i

dobrobiti

5. Neformalna

evaluacija 1. dana

10 Osigurati općenitu evaluaciju 1.

dana edukacije

N. P. Evaluacija različitih

aspekata edukacije

D1/9

Evaluacija 1.

12

edukacije dana

180 minuta

(4 sata)

2. DAN

Naziv nastavne

jedinice

Predviđe

no

vrijeme

(minute)

Ciljevi nastavne jedinice Ishodi učenja Nakon dovršetka ove nastavne jedinice,

sudionici će moći...

Teme Primijenjene

metode (broj i

naziv metoda

koje se mogu

primijeniti)

6. Uvod u edukaciju –

2. dan

25 Prisjetiti se tema 1. dana

Predstaviti plan 2. dana

edukacije

navesti glavne teme 1. dana

objasniti strukturu edukacije

Prisjećanje na teme

1. dana

Uvod u 2. dan

edukacije

D2/1 Grupni

rad – Kviz

7. Uvod o ustanovi

socijalne skrbi i

njezinu volonterskom

programu

60 Upoznati sudionike s

ustanovom socijalne skrbi –

njezinom vizijom, ciljevima,

korisnicima, uslugama, povijesti

Predstaviti volonterski program

ustanove socijalne skrbi –

prošli, sadašnji i budući

Predstaviti iskustvo ustanove

socijalne skrbi u radu s

volonterima – glavna

postignuća i izazovi

opisati specifične značajke ustanove

socijalne skrbi te njezine

usluge/aktivnosti dostupne korisnicima

objasniti cilj i sadržaj ključnih

dokumenata važnih za rad volontera u

ustanovi socijalne skrbi (pravilnik o radu

s volonterima ustanove socijalne skrbi,

etički kodeks, načela rada itd.)

Upoznavanje s

ustanovom socijalne

skrbi i njezinim

radom

Volonterski program

ustanove socijalne

skrbi

Iskustvo ustanove

socijalne skrbi s

D2/2 Rasprava

(o ustanovi

socijalne

skrbi) i

vremenski

okvir

13

volonterima

8. Različite uloge

volonterskog

programa ustanove

socijalne skrbi

30 Predstaviti glavne dionike

volonterskog programa

ustanove socijalne skrbi

Objasniti glavne razlike između

volontera i ostalih uloga

zaposlenika ustanove socijalne

skrbi

Predstaviti opise volonterskih

pozicija u ustanovi socijalne

skrbi

razlikovati ključne uloge u volonterskom

programu ustanove socijalne skrbi

(koordinator volontera, mentor

volontera, ostali članovi osoblja i ostali

volonteri)

usporediti prava, zadatke i obaveze

volontera u sklopu opisa posla volontera

i drugog osoblja ustanove socijalne skrbi

Ključni dionici

uključeni u

volonterski program

ustanove socijalne

skrbi

Različite uloge u

volonterskom

programu ustanove

socijalne skrbi

D2/3 Metoda

Brainwalking

– Zadaci

D2/4 Grupni

rad – Zadaci

9. Izravan rad s

korisnicima ustanove

socijalne skrbi

90 Predstaviti glavne karakteristike

i ponašanja korisnika ustanove

socijalne skrbi

Upoznati sudionike s glavnim

problemskim situacijama i

glavnim pristupima u radu s

korisnicima ustanove socijalne

skrbi

Predstaviti glavne izazove u

radu s korisnicima ustanove

socijalne skrbi

opisati ključne karakteristike i ponašanja

korisnika ustanove socijalne skrbi

utvrditi različite pristupe korisnicima

ovisno o njihovim potrebama i različitim

situacijama (napetost, tuga, napadaju

panike, sukob s drugim korisnicima itd.)

prihvatiti glavne izazove u izravnom radu

s korisnicima ustanove socijalne skrbi

Karakteristike i

ponašanja korisnika

ustanove socijalne

skrbi

Pristupi radu s

korisnicima

ustanove socijalne

skrbi

Izazovi u radu s

korisnicima

ustanove socijalne

skrbi

D2/5 Usmena

prezentacija

D2/6 Igranje

uloga

D2/7 Studija

slučaja

10. Formalna 20 Osigurati provedbu općenite N. P. Evaluacija različitih Osmišljen

14

evaluacija edukacije evaluacije različitih aspekata

edukacije i očekivanja sudionika

aspekata edukacije upitnik za

formalnu

evaluaciju

edukacije

225 (5

sati)

15

1. NASTAVNA JEDINICA Uvod u edukaciju – 1. dan

CILJEVI – 1. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 1. NASTAVNA JEDINICA

Predstaviti edukaciju i njezinu strukturu

Predstaviti trenera/e i sudionike edukacije

Ispitati očekivanja (i strahove) sudionika

Predstaviti ciljeve edukacije i plan 1. dana

edukacije

Objasniti ciljeve i strukturu edukacije

Prihvatiti/prepoznati različite sudionike edukacije

te njihova očekivanja (i strahove)

D1/1 Usmena prezentacija – Uvod i predstavljanje sudionika

Trajanje 15 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Poželite dobrodošlicu sudionicima. Predstavite se u nekoliko minuta; istaknite svoju ulogu u

organizaciji (ustanovi socijalne skrbi ili vanjska organizacija/ustanova) i iskustvo u pogledu

teme edukacije.

Potom prepustite riječ sudionicima da se i oni sami predstave. Za predstavljanje iskoristite

kartice u boji. Prethodno pripremite kartice u boji i stavite ih u zdjelu. Svatko u grupi mora

izvući barem jednu karticu u boji, ali mogu izabrati i više njih. Na svakoj izvučenoj kartici

navedeno je pitanje na koje trebaju odgovoriti, a koje ovisi o boji kartice. Boje mogu imati

različita značenja, primjerice:

crvena kartica: omiljeni filmovi

zelena kartica: omiljena glazba

žuta kartica: omiljene aktivnosti

narančasta kartica: omiljene životinje

smeđa kartica: trenuci za pamćenje ili najneugodniji trenuci

plava kartica: „divlje” kartice (igrači mogu podijeliti s drugima što god požele).

Možete biti kreativni i odabrati pitanja za koja smatrate da će najbolje odgovarati vašoj grupi.

Također možete definirati koliko god boja želite. Također možete definirati pitanja u vezi s

temom edukacije (npr. omiljena aktivnost / sjećanje / iskustvo volontera).

Osobe se izmjenjuju u predstavljanju. Najprije navode svoje ime, a zatim odgovaraju na svaku

karticu koju imaju.

Nakon toga predstavite edukaciju – usmjerite se na njezinu strukturu (2 dana), ciljeve

edukacije / ishode učenja, glavne teme i detaljni plan 1. dana edukacije. U tom je trenutku

važno istaknuti praktične i logističke napomene u vezi s edukacijom.

Potrebni materijali Flip chart papiri na kojima su navedeni ciljevi edukacije / ishodi učenja

Flip chart papir na kojem je navedena struktura 1. dana edukacije

Izvor Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (2009.). Behaviour change

communication (BCC) for community-based volunteers - Trainers manual. Ženeva. Dostupno

16

na:

http://www.ifrc.org/Global/Publications/Health/119200_BCC%20community%20based%20v

olunteers%20trainers%20manual_LR.pdf

Heinonen, R. (ur.) (2009.). ECYC Game Book - Teambuilding games, energizers and

icebreakers from Youth Clubs around Europe. Helsinki: Europska konfederacija klubova

mladih (ECYC). Dostupno na: https://www.ecyc.org/sites/default/files/ecyc_game_book.pdf.

D1/2 Usmena prezentacija – Definiranje temeljnih pravila i predstavljanje očekivanja (i strahova) sudionika

Trajanje 25 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Nakon uvoda u edukaciju i predstavljanja sudionika, trebate utvrditi temeljna pravila.

Objasnite da su temeljna pravila osmišljena kako bi se osiguralo da svi sudionici jednako

shvaćaju koje su prakse prihvatljive tijekom edukacije kako bi sudionici čim više uživali u

edukaciji i kako bi ona bila čim produktivnija. Imate dvije mogućnosti:

Mogućnost A – Zamolite sudionike da iznesu prijedloge odgovora na pitanje: Kojih se pravila

svi trebamo pridržavati tijekom ove edukacije? Sva spomenuta pravila zapišite na flip chart

papir, raspravite o njima, rangirajte ih i usuglasite one kojih su se svi spremni pridržavati.

Zahvalite sudionicima na iznesenim prijedlozima i podsjetite ih da se pridržavaju pravila koja

su sami utvrdili. Zalijepite temeljna pravila na zid i ostavite ih na zidu tijekom cijele edukacije.

Podsjećajte na njih ako ih se sudionici ne pridržavaju tijekom edukacije. Ponekad pravila

treba promijeniti kako bi odražavala situaciju.

Mogućnost B – Možete doći pripremljeni i predložiti neka temeljna pravila kojih se inače

pridržavati, primjerice: dolaženje na vrijeme, sloboda govora, slušanje sugovornika. No

zamolite sudionike da dodaju pravila ako smatraju da neka važna pravila nedostaju.

Nakon što se svi sudionici predstave, ispitajte njihova očekivanja i strahove. Svakom

sudioniku dajte dva post-it papirića (dvije različite boje) s uputama da odaberu i napišu jedno

očekivanje u vezi s volontiranjem u ustanovi socijalne skrbi (sadržaj o volontiranju u ustanovi

socijalne skrbi) i jedno u vezi sa samom edukacijom, atmosferom, drugim sudionicima i

trenerima, metodologijom (edukacija općenito). Svaki sudionik treba zalijepiti post-it

papiriće na izloženi flip chart papir. Potom analizirajte očekivanja sudionika i sažmite

odgovore sudionika, fokusirajući se na dva aspekta očekivanja. Potom predstavite ciljeve

edukacije i ishode učenja 1. dana za koje očekujete da će ih sudionici usvojiti. Krajnji fokus

neka bude na očekivanjima sudionika. Imajte na umu da tijekom cijelog trajanja edukacije

morate uzimati u obzir očekivanja sudionika te da ih trebate razmatrati kad god je to

primjereno, osobito kad se govori o pravima i obavezama volontera, očekivanjima

organizatora volontiranja, o njihovoj ulozi i zadacima u volonterskom programu (nastavne

jedinice 2, 3 i 8). Bit će korisno flip chart papir na kojem su navedena očekivanja sudionika

držati na vidljivom mjestu u prostoriji za edukaciju tijekom cijele edukacije.

U ovom se dijelu predlaže i analizirati strahove sudionika u vezi s njihovim volontiranjem u

ustanovi socijalne skrbi. Imate nekoliko mogućnosti kako to realizirati:

Mogućnost A – integrirajte dio o strahovima sudionika iz prethodnog zadatka kako biste imali

tri stupca. Sudionicima dajte tri post-it papirića (u tri različite boje);

17

Mogućnost B – nakon što odradite dio o očekivanjima, možete odraditi zaseban dio o

strahovima sudionika. Zamolite sudionike da razmisle o mogućim situacijama tijekom

volontiranja i da pokušaju definirati strahove koji ih najviše zabrinjavaju, situacije za koje nisu

sigurni kako ih riješiti. Kada budete govorili o izravnom radu s korisnicima usluga ustanova

socijalne skrbi , trebate naglasiti da će strahovi biti analizirani tijekom 2. dana edukacije.

Mogućnost C – Dio o strahovima sudionika odradite u nastavnoj jedinici 9 tijekom 2. dana

edukacije: Izravan rad s korisnicima ustanove socijalne skrbi.

Zadatak o strahovima trebali biste primijeniti kako biste razmotrili moguću situaciju u

ustanovi socijalne skrbi s kojom će se volonter susresti tijekom volontiranja. Strahovi se

mogu iskoristiti za definiranje i omogućivanje situacija za zadatak u nastavnoj jedinici 8

tijekom drugog dana edukacije: Izravan rad s korisnicima ustanove socijalne skrbi – igranje

uloga.

Pitanja koja usmjeravaju trenera i potiču na promišljanje o povratnoj informaciji sudionika:

1) Koja se očekivanja sudionika podudaraju sa sadržajem edukacije i njezinim ishodima

učenja?

2) Kako se mogu ostvariti navedena očekivanja? Tko će biti zadužen za to? Koja očekivanja

neće biti zadovoljena jer nisu dio edukacije?

3) Imaju li sudionici dodatne komentare?

4) Koji su strahovi sudionika utvrđeni? U kojem će se dijelu edukacije grupa baviti strahovima

sudionika (ako to neće učiniti u sklopu ove nastavne jedinice)?

Potrebni materijali Flip chart papir i markeri za zapisivanje temeljnih pravila

Flip chart papir podijeljen u dva stupca (volontiranje u ustanovi socijalne skrbi; edukacija

općenito)

2. JEDINICA Uvod u volontiranje

CILJEVI – 2. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 2. NASTAVNA JEDINICA

Predstaviti pojam volontiranja sudionicima

Predstaviti glavne pojmove: volonter,

organizator volontiranja i korisnik

Definirati pojam volontiranja i ulogu volontera u

volonterskom programu

Definirati strane uključene u volontiranje –

volonteri, organizatori volontiranja i korisnici

D1/3 Usmena prezentacija – Uvod u volontiranje

Trajanje 15 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

Zamolite sudionike da jednom riječju opišu pojam volontiranja. Sudionici jedan po jedan

navode svoju riječ, a trener ih istovremeno zapisuje na flip chart papir. Nakon što se izredaju

svi sudionici ili oni koji žele sudjelovati u grupnoj raspravi, trebali biste sažeto navesti

zaključke grupe.

18

informacija) Pitanja koja usmjeravaju trenera:

1) Prepoznajete li neku određenu poveznicu u navedenim riječima?

2) Jesu li sudionici ponavljali iste riječi?

3) Uočavate li kakve anomalije?

Potom predstavite definiciju volontiranja propisanu u zakonu vaše zemlje, ali navedite i

ostale neformalne definicije u kojima se ističu specifične značajke pojma volontiranja. Potom

naglasite tri ključna aspekta volontiranja:

aktivnost koja se temelji na osobnoj inicijativi (dobrovoljnost / slobodna volja /

slobodno vrijeme)

aktivnost koja ne uključuje nikakvu financijsku naknadu

aktivnost za dobrobit zajednice.

Usto ili ako je to potrebno s obzirom na grupu koja je prisutna na edukaciji, možete dati

kratki pregled različitih pristupa volontiranju. U tradicionalnom pristupu naglašava se da je

volontiranje altruistična aktivnost usmjerena pomaganju različitim korisnicima, pri čemu

volonter nema nikakvih očekivanja. U modernom pristupu naglašava se da je volontiranje

dvosmjeran proces koji uključuje korisnike i volontere te koji svim uključenim stranama

donosi dobrobiti.

Potrebni materijali Flip chart papiri i markeri

PPT s definicijom volontiranja, volontera, pravnim okvirom

Flip chart stalak, papiri i markeri za navođenje triju ključnih aspekata volontiranja

Izvor Detaljan vodič: Kako pokrenuti volonterske programe u ustanovama socijalne skrbi

D1/4 Grupni rad – Glavne strane uključene u volontiranje

Trajanje 15 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Ukratko opišite formalno volontiranje kao proces koji najčešće) uključuje tri glavne strane –

volontere, organizatore volontiranja i korisnike (ne uvijek izravno).

Ukratko definirajte svaku skupinu:

Volonter – osoba koja u slobodno vrijeme dobrovoljno i bez financijske naknade u

organizaciji pruža usluge ili se bavi aktivnostima iz građanskih, dobrotvornih ili

humanitarnih razloga.

Organizator volontiranja – neprofitna organizacija1 koja u svoj rad uključuje

volontere u cilju kvalitetne provedbe svojih programa i usluga u korist svojih

korisnika. Glavnu ciljanu skupinu projekta SoVol čine javne ustanove u funkciji

organizatora volontiranja,

Korisnik – pojedinac ili skupina osoba koje na bilo koji način imaju koristi od

1 Neprofitna organizacija – organizacija čiji je primarni cilj pružati usluge društvu bez motiva zarade (stvaranja dobiti/profita).

Postoje različite vrste neprofitnih organizacija, poput udruga, humanitarnih organizacija, zaklada. Javne ustanove mogu obuhvaćati odgojno-obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, ustanove u kulturi, zdravstvene ustanove itd.

19

provedbe različitih aktivnosti/usluga koje pruža ustanova socijalne skrbi.

Možete se poslužiti prethodno navedenim definicijama ili možete dati pregled definicija iz

zakonske perspektive. Definicije također možete predstaviti sa stajališta ustanove socijalne

skrbi.

Važno je napomenuti da s gledišta organizatora volontiranja nekoliko osoba može biti

odgovorno za volonterski program. Trebali biste naglasiti poziciju koordinatora volontera i

mentora volontera.

Objasnite sudionicima da ih tijekom drugog dana edukacije čeka dio na kojem će se mnogo

detaljnije razmotriti uloge svih strana uključenih u volonterski program u ustanovi socijalne

skrbi te tijekom kojega će upoznati osobe iz ustanova socijalne skrbi koje će im se predstaviti.

Potrebni materijali Power Point prezentacija (s definicijama volontera, organizatora volontiranja, korisnika)

Potrebni handouti Zakon o volonterstvu ili drugi pravni dokumenti koji se odnose na volonterstvo

3. NASTAVNA JEDINICA Prava i obveze strana uključenih u volonterski program – pravno gledište

CILJEVI – 3. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 3. NASTAVNA JEDINICA

Upoznati sudionike sa zakonodavstvom u području volontiranja

Predstaviti prava i obveze strana uključenih u

volonterski program

Popisati ključna prava i obveze volontera u ustanovi socijalne skrbi

Definirati prava i obveze organizatora

volontiranja

D1/5 Grupni rad – Prava, obaveze i očekivanja

Trajanje 40 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Ukratko objasnite da je odluka o volontiranju čin slobodnog izbora svakog pojedinca, ali

naglasite da volonterstvo, jednom kad se osoba odluči volontirati, daje određena prava, ali i

zahtijeva obveze i prema drugim uključenim stranama – organizatorima volontiranja.

Istaknite da svaki organizator volontiranja ima vlastita pravila/propise uz one koji općenito

obvezuju sve volontere i organizatore volontiranja i koji su dio pravnog okvira zemalja.

Zakonom o volonterstvu ili drugim pravnim okvirom definiraju se (formalna) prava i obveze.

Sudionike se poziva da više govore na neformalnoj razini, da imaju na umu konkretnu

ustanovu socijalne skrbi te da u malim grupama navedu prava i obveze volontera kao i prava i

obveze organizatora volontiranja. Treba naglasiti da bi sudionici trebali razmišljati o

volontiranju u okviru konkretne ustanove socijalne skrbi. Stoga nakon grupnog rada možete

razmotriti prava i obveze svih strana uključenih u volonterski program konkretne ustanove

socijalne skrbi za koju održavate edukaciju.

Sudionike podijelite u dvije male grupe. Ako je to moguće, neka imaju jednak broj članova. Za

podjelu sudionika u grupe mogu se primijeniti različite tehnike. Primjerice, sudionike

podijelite u dvije grupe na temelju njihova rođendana: počnite od siječnja i pitajte tko je

rođen u tom mjesecu. Zapišite imena tih sudionika te nastavite s veljačom, ožujkom pa sve

20

do prosinca. Ako vam se dogodi da je u jednom mjesecu rođeno previše ljudi, zamolite ih da

vam kažu točan datum rođenja te na temelju njega odredite tko će ostati u jednoj grupi, a

tko će biti dijelom druge grupe. Nakon što ih uspijete podijeliti u dvije grupe, dajte svakoj

grupi specifičan zadatak: 1. grupa mora popisati prava i obveze volontera; 2. grupa mora

popisati prava i obveze organizatora volontiranja.

Nakon što sve grupe dovrše svoje zadatke, svaka grupa treba predstaviti svoj rad. Trebali

biste revidirati rad svake grupe. Naglasite što od popisanoga čini pravni okvir, a što pripada

propisima ustanove socijalne skrbi ako vidite uzorak. Ako je nužno dodati neka prava i

obveze, podijelite ih s grupom.

Nakon toga trebate naglasiti da se očekivanja organizacije/ustanove razlikuju među

organizacijama/ustanovama, ali važno je očekivanja iskomunicirati s volonterima kako bi znali

mogu li se ostvariti u određenoj organizaciji ili im objasniti zašto se neće moći ispuniti.

Ukratko predstavite očekivanja ustanove socijalne skrbi u vezi sa sudionicima u ulozi

volontera. Provjerite sa sudionicima kako oni doživljavaju predstavljena očekivanja? Misle li

da ih mogu ispuniti?

Pitanja za dobivanje povratnih informacija:

1) Jesu li prava i obveze volontera i organizatora volontiranja međusobno povezana? Kako?

2) Zašto je važno znati prava i obveze volontera / organizatora volontiranja?

3) Koja su očekivanja sudionika, utvrđena u 1. nastavnoj jedinici, povezana s očekivanjima

organizatora volontiranja (ustanove socijalne skrbi) navedenima u ovom zadatku?

4) Ako ustanova socijalne skrbi ima iskustvo rada s volonterima: Koje se obveze organizatora

volontiranja najčešće ne ispunjavaju? Zašto?

5) Ako sudionici imaju iskustvo volontiranja: Koja su najčešća kršenja prava volontera na koja

nailaze?

Potrebni materijali Flip chart papir i markeri za podjelu sudionika u male grupe prema datumu rođenja

Četiri flip chart papira i markeri za grupni rad (Prava volontera, Obveze volontera, Obveze

organizatora volontiranja, Očekivanja organizatora volontiranja)

PPT (Prava i obveze volontera i organizatora volontiranja; Očekivanja organizatora

volontiranja – ustanove socijalne skrbi)

Potrebni handouti Zakon o volonterstvu ili drugi pravni dokumenti koji se odnose na volonterstvo;

Pripremljen dokument o pravima i obvezama volontera i ustanova socijalne skrbi te o

očekivanjima ustanove socijalne skrbi

4. NASTAVNA JEDINICA Motivacija za volontiranje i dobrobiti volontiranja u ustanovi socijalne skrbi

CILJEVI – 4. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 4. NASTAVNA JEDINICA

Informirati sudionike o različitim motivacijama volontera

Predstaviti dobrobiti i vrijednosti volontiranja, s

Objasniti različite razloge motivacije za volontiranje

Prihvatiti osobne motive i želje za volontiranjem

21

posebnim fokusom na sektor socijalne skrbi Prihvatiti vrijednosti i dobrobiti koje volontiranje

pruža volonterima, organizacijama, korisnicima i

društvu u cjelini

D1/6 Individualni rad – Motivacija

Trajanje 20 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Svakom sudioniku dajte jednu izjavu ili dvije izjave volontera i/ili organizatora volontiranja o

njihovoj motivaciji za volontiranje / uključivanje volontera. Primjere izjava možete pronaći u

odjeljku Potrebni handouti u nastavku. Imajte na umu da trebate tražiti stvarne izjave

volontera i organizatora volontiranja u kojima su navedeni različiti motivi, a u čijem je fokusu

volontiranje u ustanovama socijalne skrbi.

Svakom sudioniku dajte dovoljno vremena da pročita izjave. Zamolite sudionike da navedu

čiju su motivacijsku izjavu dobili te koji je ključni motiv zastupljen u njoj / koja je ključna

motivacija?

Tijekom pojedinačnih prezentacija trebali biste svaki motiv zapisati na drugom papiru A4

formata i zalijepiti ga na zid (1 motiv = 1 list papira A4 formata). Ako se neki motivi

ponavljaju, navedite ih samo jednom na list papira A4 formata. Trebat će vam u sljedećem

zadatku.

Potrebni materijali Svaka izjava ispisana na zasebnom listu papira

Papiri A4 formata

Potrebni handouti Izjave volontera:

1) Imam 25 godina i zadnja dva mjeseca volontiram u izbjegličkom kampu. Budući da sam i

sama izbjeglica, mislim da zbog svojeg iskustva i novog stava koji sam stekla sad mogu

pomoći svojim vršnjacima. – Mary

2) Za tjedan dana punim 27 godina i shvatila sam da ne želim i dalje živjeti kao dosad. Ne

privlači me ideja rada za multimilijunsku korporaciju u kojoj samo pomažem da se zaradi još

milijardi. Željela bih biti dio nečeg drugog, nečeg bitnog. Imam mnogo volonterskog iskustva:

od podučavanja djece imigranata do pomaganja osobama starije životne dobi, od druženja s

beskućnicima do posjećivanja ovisnika na odmoru. Svako od tih iskustava ispunilo me više od

bilo kojeg posla. – Alicedela

3) Privilegiran sam. Možda ne posjedujem jahtu ili luksuzni automobil, ali ionako smatram da

to nisu simboli bogatstva u životu. Ako mogu malo vremena u svojem sebičnom postojanju

odvojiti za dobrobit onih manje sretnih od mene, uvijek ću iskoristiti tu priliku. – Lee

4) Volontirao sam kako bih učinio nešto. Želio sam biti prisutan, prepustiti se i učiniti nešto

vrijedno spomena. To je bila i još uvijek jest prilika da pomognem onima kojima je pomoć

najpotrebnija. Također je bilo sjajno vidjeti kako se nešto razvija od početka pa do kraja.

Postoji li bolji način upoznavanja novih ljudi i stjecanja doživotnih prijatelja? Želio sam

upoznati novu kulturu i učiti o njoj. – Dave

5) Već 15 godina volontiram u Kriznom centru. Ovisan sam! Osoblje pruža nevjerojatnu

podršku, a ostali volonteri su mi kao obitelj. Ponekad svratim u Krizni centar kad imam

slobodne dane samo kako bih tu proveo nešto vremena. To je moj dom daleko od doma. –

22

Eric

6) Ovo je nešto što sam oduvijek želio raditi. Organizacija XY već je jako dugo dijelom života

mog tate i čuo sam brojne priče o dobrim stvarima koje je ova humanitarna organizacija

učinila za ljude. – Peter

7) Zbog toga izlazim i kuće i to mi pomaže da ostanem fokusiran. Ne možete jednostavno

otići u mirovinu i po cijele dane samo sjediti kod kuće. – Bill

8) Čekala me ta nekakva budućnost u kojoj nisam imao što za raditi. Bio sam prestravljen

zbog ideje da bih cijeli dan trebao ne raditi ništa, stoga sam odlučio volontirati. Jako me

veseli što pomažem ljudima, istovremeno se odužujući lokalnoj zajednici. – Keith

Izjave organizatora volontiranja:

1) Svi zadaci u našoj organizaciji povezani sa savjetovanjem novih poduzetnika /

mentoriranjem mladih / dostavljanjem obroka / popravljanjem bicikala rezervirani su za

volontere. Smatramo da te funkcije, koje su ključne za izvršavanje misije naše organizacije,

bolje izvršavaju volonteri (neplaćeno osoblje koje donira svoje vrijeme i talent) od plaćenih

zaposlenika.

2) Reinarde određene zadatke i uloge namjenjuje isključivo volonterima, naša je obveza

stvoriti prilike u kojima zajednica može sudjelovati , ponuditi povratne informacije i pohvaliti

naš rad.

3) React se obvezao na transparentnost i stvaranje prilika za ulaganje zajednice u našu

organizaciju. U okviru te obveze React prima volontere za različite uloge, uključujući

aktivnosti koje su izravna podrška radu naših zaposlenika, rukovodećim pozicijama i

uslugama za korisnike.

4) Naša organizacija uključuje volontere kako bismo njihovim vještinama, iskustvima i

talentima mogli dodatno obogatiti sjajne rezultate koje naše stručno osoblje već ostvaruje u

organizaciji i njezinu radu. Svaki zaposlenik naše organizacije traži načine kako uključiti

volontere u svoj rad. To predstavlja dio naše obveze uključivanja zajednice u sve aspekte

našeg rada.

5) Naša ustanova socijalne skrbi obvezala se pomagati u osposobljavanju novih stručnjaka u

području usluga socijalne skrbi / neformalne njege. Stoga su određeni zadaci i uloge

namijenjeni volonterima kako bismo stručnjacima koji se tek usavršavaju pružili iskustva koja

omogućuju razvoj karijere.

6) U sklopu svoje misije da mladima / osobama s invaliditetom / imigrantima / iseljenim

radnicima pomogne u pronalasku posla, naša organizacija određene zadatke i uloge daje

mladim volonterima / volonterima s invaliditetom / nezaposlenim osobama itd. Takva

volonterska iskustva omogućuju im da razviju vještine i steknu iskustva koja im mogu pomoći

u istraživanju karijere i traženju posla.

7) Prema iskustvu naših volontera, ali i korisnika, program (ustanove socijalne skrbi) iznimno

je uspješan jer su naši korisnici dobili zanimljive aktivnosti i društvo, dok su volonteri dobili

nezaboravno iskustvo te su stekli praktično znanje i brojne prijatelje. Stoga je ovaj program

važan za unaprjeđenje psihosocijalnog ponašanja djece te za jačanje kompetencija budućih

stručnjaka u različitim društveno-humanističkim i zdravstvenim znanostima.

23

Izvor http://www.coyotecommunications.com/volunteer/mission.shtml

https://www.ageuk.org.uk/wirral/how-you-can-help-us/what-our-volunteers-say/

D1/7 Individualni rad – Motivacija

Trajanje 20 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Pozovite sve sudionike da pojedinačno navedu vlastitu motivaciju za volontiranje u ustanovi

socijalne skrbi. Svakom biste sudioniku trebali dati post-it papirić i marker / kemijsku olovku.

Na posti-it papirić trebaju napisati zašto žele volontirati u određenoj ustanovi socijalne skrbi.

U prethodnom ste zadatku na zid već nalijepili papir formata A4 s navedenim različitim

motivima. Prostorija je, dakle, podijeljena na različita motivacijska područja. Drugim riječima,

jedan dio zida namijenjen je pomaganju drugima, drugi stjecanju znanja i vještina,

umrežavanju, korisnom provođenju slobodnog vremena itd. Jedan dio zida možete namijeniti

i kategoriji OSTALO jer sudionici možda imaju druge motive koji nisu obuhvaćeni prethodnim

zadatkom.

Sudionicima dajte nekoliko minuta vremena da na post-it papirić napišu svoju motivaciju.

Potom neka svoj post-it papirić zalijepe ispod papira A4 formata na kojemu je navedena

motivacija koja odgovara njihovim motivima. Ako nečija motivacija ne spada ni u jednu

kategoriju, uputite ih da papirić zalijepe ispod papira na kojemu je navedena kategorija

OSTALO.

Nakon što svi sudionici završe, ukratko navedite nekoliko ključnih napomena o motivaciji:

Motivacija je individualna.

Svaki je motiv legitiman (osim ekstremnih motiva koji mogu biti opasni za korisnike

ili organizatore volontiranja)

Ključna je jasna komunikacija očekivanja svih uključenih strana (volonter →

organizacija i organizacija → volonter)

Inicijalna motivacija / motivi za volontiranje mogu se promijeniti tijekom vremena,

što se najčešće i događa (osobna dobrobit → dobrobit za zajednicu/društvo)

Potrebni materijali Post-it papirići

Markeri / kemijske olovke

Motivacija na papirima A4 formata iz prethodnog zadatka

PPT

D1/8 Barometar – Vrijednosti i dobrobiti

Trajanje 20 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

Pripremite prostoriju tako da se možete koristiti trima zidovima. Za svaki zid pripremite drugi

papir A4 formata. Na jednom napišite SLAŽEM SE, na drugom NE SLAŽEM SE, a na trećem NE

ZNAM / NISAM SIGURAN(NA). Svaki papir stavite na zasebni zid.

24

povratnih

informacija)

Pozovite svakog pojedinačnog sudionika da ustane i dođe do sredine prostorije. Uputite

sudionike: pročitat ćete jednu rečenicu o vrijednostima i dobrobitima volontiranja. Svaki

sudionik treba razmisliti o izjavi, odlučiti ako se s izjavom slaže, ne slaže ili ne zna / nije

siguran što misliti o izjavi. U skladu sa svojom odlukom, sudionik treba stati ispred zida koji

najbolje odgovara njegovim razmišljanjima.

Zamolite sudionike da objasne svoj stav za svaku izjavu. Pitanje ne morate postaviti baš svim

sudionicima, ali pokušajte pronaći jednog sudionika koji se s izjavom slaže, jednog koji se ne

slaže i jednog koji ne zna / nije siguran. Ako je to potrebno, u svakoj izjavi pokušajte dodatno

objasniti vrijednosti i dobrobiti volontiranja. Upotrijebite koliko god izjava trebate. Neke

primjere izjava pronaći ćete u handoutima.

Na kraju predstavite etički kodeks ustanove socijalne skrbi ili određene zemlje u kojemu je

naglasak stavljen na volontere, organizacije i korisnike. Ako ustanova socijalne skrbi ili zemlja

nemaju etički kodeks, ovaj biste dio trebali zaključiti kratkim pregledom ključnih vrijednosti i

dobrobiti volontiranja za različite strane.

Potrebni materijali Izjave o vrijednostima volontiranja

3 papira A4 formata

PPT

Potrebni handouti Izjave o vrijednostima i dobrobitima volontiranja

1) Uključivanje volontera pokazuje da je zajednica uključena u rad organizacije i ostvarivanje

njezinih ciljeva.

2) Volontiranje doprinosi gospodarskom razvoju zemlje.

3) Volontiranje ima ključnu ulogu u promicanje integracije i u borbi protiv socijalnog

isključivanja (prilagodite izjavu ovisno o korisnicima ustanove socijalne skrbi kako bi se

sudionici mogli prepoznati u njoj).

4) Volontiranje pomaže u borbi protiv problema zaštite okoliša kao i u borbi protiv

siromaštva te isključenosti iz društva i s tržišta rada.

5) Volontiranje pomaže u razvoju novih vještina i znanja te u njihovoj primjeni za dobrobit

šire zajednice.

6) Volontiranje nudi dobrobiti osobama starije životne dobi. (ili drugim specifičnom

skupinama korisnika)

7) Volontiranje predstavlja način na koji građani mogu sudjelovati u društvenim procesima.

8) Volontiranje znači iskazivanje solidarnosti sa svim članovima društva i preuzimanje

odgovornosti za sve članove društva, bez namjere stjecanja osobne materijalne koristi.

5. NASTAVNA JEDINICA Neformalna evaluacija prvog dana edukacije

CILJEVI – 5. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 5. NASTAVNA JEDINICA

Osigurati provedbu općenite evaluacije prvog

dana edukacije

N. P.

25

D1/9 Evaluacija prvog dana

Trajanje 10 minuta

Opis (detaljan

opis procesa

za trenera,

uključujući

pitanja za

dobivanje

povratnih

informacija)

Mogućnost A – Meta evaluacija

Predstavite sudionicima što je neformalna evaluacija prvog dana edukacije. Pokažite im papir na

kojem je nacrtana meta razdvojena na četiri identična dijela. Objasnite da svaki dio predstavlja

jedan aspekt edukacije:

a) korisnost sadržaja edukacije

b) kvalitetu trenera

c) mogućnosti aktivnog sudjelovanja

d) logistički aspekt edukacije.

Meta ima tri koncentrična kruga, svaki veći od prethodnoga. Krugovi predstavljaju tri ocjene: vrlo

zadovoljan/na, zadovoljan/na i nezadovoljan/na sa svakim aspektom. Središte mete predstavlja

najvišu razinu zadovoljstva sudionika.

Pozovite sve sudionike da jedan po jedan uzmu marker te da svoje zadovoljstvo pojedinim

aspektom edukacije označe stavljanjem točke u dio mete koji najbolje opisuje razinu njihova

zadovoljstva.

Nakon što svi sudionici označe razinu zadovoljstva, pogledajte metu i promotrite jesu li neki aspekti

edukacije označeni vrlo niskom ocjenom. U tom slučaju trebate: 1) o tom rezultatu dodatno

raspraviti sa skupinom ili 2) iskoristiti ove povratne informacije kako biste sljedećeg dana

promijenili/unaprijedili te dijelove edukacije.

Mogućnost B – Govorite poput gusara

Sudionici stoje u krugu. Zamolite ih da podijele nešto zbog čega su reagirali na sljedeći način:

ooh (u značenju: „To mi se zaista svidjelo!”)

aaah („To mi se nije svidjelo!”)

ooohaahaaah („To je novo i zanimljivo!” Možete upotrijebiti i: aha)

Primjerice: pozovite svakog od sudionika da glasno kaže „OH” i doda, primjerice, „Zaista mi se

svidjela atmosfera”. Potom neka isti sudionik glasno kaže: „AAAH” i doda, primjerice, „Nije mi se

svidjelo što nismo imali više vremena”. Na kraju treba reći: „AHA” i dodati, primjerice, „Definicija

volontiranja bila je nešto novo za mene”. Možete osmisliti različite varijacije ove igre, upotrebljavati

post-it papiriće ili različite uzvike.

Mogućnost C – Zrakoplovi

Zamolite sudionike da na papir zapišu odgovore na ključna pitanja, npr: Što ste naučili? Što je moglo

biti bolje? Potom zamolite sudionike da presaviju papir i od njega izrade papirnate zrakoplove koje

će ubaciti u kantu (ili negdje drugdje).

26

Potrebni

materijali

Mogućnost A

Markeri za sve sudionike;

Papir na kojem je nacrtana meta podijeljena u četiri dijela

Mogućnost C

Papiri A4 formata za sve sudionike;

Kanta ili nešto slično u što mogu baciti papirnate zrakoplove

Izvor https://www.woodcraft.org.uk/sites/default/files/Evaluation%20and%20reflection%20activities.pdf

6. NASTAVNA JEDINICA Uvod u edukaciju – 2. dan

CILJEVI – 6. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 6. NASTAVNA JEDINICA

Prisjetiti se tema 1. dana

Predstaviti plan 2. dana edukacije

Navesti glavne teme 1. dana

Objasniti ciljeve i strukturu edukacije

D2/1 Individualni rad – Kviz

Trajanje 25 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Kako biste se prisjetili tema obrađenih tijekom prvog dana edukacije, sudionike podijelite u

male grupe (od 3, 4 ili 5 članova, ovisno o broju sudionika). Sudionike možete podijeliti

nekom od metoda dijeljenja u grupe.

Pripremite kartice s pitanjima o temama prethodnoga dana. Prva grupa izvlači prvu karticu s

pitanjem. Jedan član grupe mora naglas pročitati pitanje kako bi ga i članovi drugih grupa čuli

te podigli ruku ako znaju odgovor. Ako prva grupa ne zna odgovor, na pitanje mogu

odgovoriti članovi drugih grupa. Obratite pozornost na to koja grupa ima pravo sljedeća

odgovarati na pitanje!

Nakon što grupa naglas pročita pitanje, članovi imaju nekoliko trenutaka da se dogovore o

odgovoru i odgovore na pitanje. Ako odgovore netočno, ako ne znaju odgovor ili ponude

samo djelomičan odgovor, druga grupa (ona čiji su članovi prvi dignuli ruke) ima pravo

odgovarati i, u skladu s odgovorom (djelomičan ili potpun), zaraditi bodove. Zapišite bodove

svake grupe. Pobjednička grupa na kraju dobiva nagradu (promotivni materijal, slatkiši ili

nešto slično).

Nakon kviza upoznajte sudionike sa strukturom drugog dana edukacije.

Potrebni materijali Kartice s pitanjima (svako pitanje na posebnoj kartici)

Papir za praćenje rezultata

Nagrade: promotivni materijal, slatkiši ili nešto slično

Flip chart papir na kojem je navedena struktura 2. dana edukacije

Potrebni handouti Pitanja za kviz; pripremite ih na karticama koje se mogu lako izvući:

1. Navedite definiciju volontiranja!

27

2. Koje vrste organizacija mogu uključivati volontere?

3. Prema Zakonu o volonterstvu, tko može biti volonter?

4. Navedite tri prava volontera!

5. Navedite tri obveze volontera!

6. Navedite tri obveze organizacije!

7. Navedite pet motivacijskih razloga za volontiranje!

8. Navedite tri očekivanja od organizacije!

9. Navedite pet vrijednosti volontiranja!

10. Navedite deset mogućih volonterskih pozicija!

11. Koje su značajke tradicionalnog, a koje modernog tumačenja volontiranja?

7. NASTAVNA JEDINICA Uvod o ustanovi socijalne skrbi i njezinu volonterskom programu

CILJEVI – 7. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 7. NASTAVNA JEDINICA

Upoznati sudionike s ustanovom socijalne skrbi – njezinom vizijom, ciljevima, korisnicima, uslugama, povijesti

Predstaviti volonterski program ustanove socijalne skrbi – prošli, sadašnji i budući

Predstaviti iskustvo ustanove socijalne skrbi u

radu s volonterima – glavna postignuća i izazovi

Opisati specifične značajke ustanove socijalne skrbi te njezine usluge/aktivnosti dostupne korisnicima

Objasniti cilj i sadržaj ključnih dokumenata

važnih za rad volontera u ustanovi socijalne skrbi

(pravilnik o radu s volonterima ustanove

socijalne skrbi, etički kodeks, načela rada itd.)

D2/2 Rasprava (o ustanovi socijalne skrbi) i vremenska crta

Trajanje 60 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Prije nego što objasnite koji su najvažniji dijelovi vaše ustanove socijalne skrbi, započnite

kratku raspravu sa sudionicima kako biste provjerili koliko su upoznati s ciljevima, korisnicima

i programima predmetne ustanove socijalne skrbi. Za početak, pitajte tko bi želio s cijelom

grupom podijeliti neku informaciju koju zna o vašoj ustanovi.

Možete birati među nekim od ovih pitanja:

Što mislite, po kojoj smo aktivnosti/projektu najpoznatiji?

Tko su naši korisnici?

Što znate o našem volonterskom programu?

Zašto želite volontirati u našoj ustanovi?

Potom počnite objašnjavati najvažnije aspekte svoje ustanove i volonterskog programa

služeći se vremenskom crtom ustanove. Najvažnije stvari koje želite objasniti i/ili najvažnije

događaje možete zapisati na post-it papirić koji ćete zalijepiti na odgovarajuće mjesto na

vremenskoj crti. Te događaje/projekte također možete zapisati izravno na vremensku crtu.

Vremenska crta jest dugačak, horizontalno postavljen papir s naznačenim godinama.

Nalijepite je na zid prije nego što započnete sa zadatkom.

28

Nakon vremenske crte predstavite i ključne dokumente svoje ustanove socijalne skrbi

povezane s volonterskim programom te podijelite materijale sudionicima.

Potrebni materijali Vremenska crta – nekoliko velikih papira koji su skupa zalijepljeni

Post-it papirići

PPT (informacije o ustanovi socijalne skrbi i njezinu volonterskom programu)

Potrebni handouti Informacije o vašoj ustanovi socijalne skrbi – letci, brošure, godišnje izvješće, pravilnik o radu

s volonterima ustanove socijalne skrbi, etički kodeks, načela rada. Pravilnik o radu s

volonterima ustanove socijalne skrbi (priručnik za volontere)

8. NASTAVNA JEDINICA Različite uloge volonterskog programa ustanove socijalne skrbi

CILJEVI – 8. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 8. NASTAVNA JEDINICA

Predstaviti glavne dionike volonterskog programa ustanove socijalne skrbi

Objasniti glavne razlike između volontera i ostalih uloga zaposlenika ustanove socijalne skrbi

Predstaviti opise volonterskih pozicija u ustanovi

socijalne skrbi

Razlikovati ključne uloge u volonterskom programu ustanove socijalne skrbi (koordinator volontera, mentor volontera, ostali članovi osoblja i ostali volonteri)

Usporediti prava, zadatke i obaveze volontera u

sklopu opisa posla volontera i drugog osoblja

ustanove socijalne skrbi

Mogućnost A – D2/3 Metoda Brainwalking – Zadaci

Mogućnost B –D2/4 Grupni rad rad – Zadaci

Trajanje 30 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Uvod

Podsjetite sudionike na nastavnu jedinicu odrađenu tijekom 1. dana: 2. nastavna jedinica –

Uvod u volontiranje – D1/4 Grupni rad – Glavne strane uključene u volontiranje. Objasnite

sudionicima da ćete u ovoj nastavnoj jedinici detaljnije objasniti zadatke različitih strana

uključenih u volontiranje. Na početku možete predstaviti (i podsjetiti na neke) definicije

različitih dionika s kojima će se sudionici susresti u ustanovi socijalne skrbi. Možete se

poslužiti sljedećim definicijama:

Volonter – osoba koja u slobodno vrijeme dobrovoljno i bez financijske naknade u

organizaciji pruža usluge ili se bavi aktivnostima iz građanskih, dobrotvornih ili

humanitarnih razloga.

Koordinator volontera – osoba koja koordinira sve elemente volonterskog programa,

ili unutar vlastite organizacije ili uime organizacije za koju koordinira volontere.

Koordinator volontera koordinira volontere i njihove veze s osobama s kojima dolaze

u kontakt, uključujući zaposlenike, korisnike ili druge volontere organizacije. Radi na

provedbi cjelokupnog ciklusa menadžmenta volonterskog programa u organizaciji.

Mentor volontera – osoba koja pruža individualnu (jedan na jedan) podršku i potiče

volontera koji dolazi u kontakt s ustanovom. Mentor pruža podršku volonterima u

njihovu radu s korisnicima, u rješavanju problema i dilema, a ponekad im pruža

29

podršku i u učenju ili profesionalnom razvoju tijekom prethodno planiranih

vremenskih razdoblja, na redovnim susretima. Mentor volontera poveznica je

između korisnika i volontera.

Mogućnost A – Metoda Brainwalking – Zadaci

Objasnite da je sljedeći zadatak usmjeren detaljnoj obradi teme glavnih dionika uključenih u

volonterski program, razlika među njihovim zadacima i obvezama.

Pripremite tri papira i na njima navedite:

Zadaci:

volontera

koordinatora volontera

mentora volontera

Sudionike podijelite u male grupe - ako je to moguće, neka imaju jednak broj članova (ovisno

o broju papira). Svaku grupu zamolite da krene od jednog papira/uloge i nabroji čim više

zadataka te osobe/uloge u organizaciji. Nakon nekoliko minuta grupe se rotiraju (svaka

grupa prelazi na sljedeću ulogu; slijede smjer kazaljke na satu) i zapisuju zadatke koje

prethodna grupa nije zapisala.

Postupak se nastavlja dok se grupa ne vrati do prve uloge (s kojom je započela rad). Ideja je

od sudionika dobiti čim više materijala te dublje razraditi temu, obuhvaćajući više od samo

prvih ideja koje članovima grupe padnu napamet. Nakon završetka rotiranja, član grupe koja

je bila prva čita sve napisano. Ostali sudionici dodaju nove zadatke ako to žele ili ispravljaju

one koji se ne odnose na ulogu. Sažmite sve navedeno komentirajući važnost svake uloge i

njezin odnos prema volonterima.

Savjet: Prije nego što sudionici počnu zapisivati, uputite im da razmisle o općenitim zadacima

ovih triju uloga (npr. volonteri trebaju sastaviti izvješće, dolaziti na vrijeme,...). Potom, pri

sažimanju napisanog, grupama možete navesti specifičnije zadatke uloga. (npr. volonteri

moraju popuniti satnicu na recepciji ustanove socijalne skrbi,...)

Mogućnost B –D2/3 Grupni rad rad – Zadaci

Objasnite da je sljedeći zadatak usmjeren detaljnoj obradi teme glavnih dionika uključenih u

volonterski program, razlika među njihovim zadacima i obvezama.

Pripremite tri papira i na njima navedite:

Zadaci:

volontera

koordinatora volontera

mentora volontera

Pripremite čim više papira sa specifičnim zadacima svakog dionika. Na svakom papiru treba

biti napisan po jedan zadatak. Usredotočite se na zadatke volontera, koordinatora volontera i

mentora volontera u specifičnoj ustanovi socijalne skrbi. Pomiješajte papire.

Sudionike podijelite u male grupe - ako je to moguće, neka imaju jednak broj članova (ovisno

o broju papira). Zamolite predstavnika svake grupe da iz hrpe izabere nekoliko papira. Kada

budete imali točan broj papira, možete definirati koliko papira može izvući svaki predstavnik.

30

Članove svake grupe zamolite da razmotre zadatak po zadatak, da u grupi rasprave čiji je to

zadatak te da ga potom zalijepe na konkretan papir posvećen nekoj od uloga: volonter,

koordinator volontera ili mentor volontera. Nakon što sve grupe završe svoje zadatke,

zamolite svaku grupu da predstavi svoj rad sažimajući zadatke svakog dionika. Ako je to

potrebno, presložite zadatke i objasnite zašto neki od njih ne pripadaju određenoj ulozi.

Neovisno o tome za koju se mogućnost odlučite pri obradi ove nastavne jedinice, na kraju

biste sudionicima trebali predstaviti barem jednog volontera, koordinatora volontera i

mentora volontera iz ustanove socijalne skrbi. Oni bi se trebali sami predstaviti (ime i

funkcija) te bi trebali predstaviti svoju ulogu (zadatke i obveze) u volonterskom programu

predmetne ustanove socijalne skrbi. Tako možete zaključiti ovaj dio edukacije.

Individualne konzultacije o opisu posla volontera / volonterskim pozicijama

Vrijeme tijekom edukacije možete iskoristiti i da sudionike upoznate s opisom posla

volontera / volonterskim pozicijama koje su dostupne u predmetnoj ustanovi socijalne skrbi

(to možete učiniti i na nekom drugom mjestu, u neko drugo vrijeme). Ako su se sudionici

edukacije prijavili za istu volontersku poziciju, možete predstaviti specifične obveze/zadatke

pozicije na kojoj će biti. Ako su se sudionici prijavili za drugačije volonterske pozicije, predlaže

se ponuditi im zasebne konzultacije kako biste individualno detaljnije razgovarali o

specifičnoj volonterskoj poziciji (obveze i zadaci) svakog sudionika – volontera.

Potrebni materijali Flip chart papiri za uloge koordinatora volontera, mentora volontera, volontera

Markeri

Potrebni handouti Mogućnost B – Zadaci triju glavnih dionika, svaki zapisan na zasebnom papiru:

Volonteri

Popuniti satnicu na recepciji ustanove socijalne skrbi

Pripremiti mjesto održavanja radionice

Pisati mjesečno izvješće

…

Koordinator volontera

Napisati opis posla volontera

Odabrati volontere za specifična volonterske pozicije

Rješavati sukobe do kojih dođe u volonterskom programu (volonter – volonter; volonter –

korisnik itd.)

…

Mentor volontera

Uvesti volontera / Osigurati orijentacijsko vođenje volontera u prostoru ustanove

31

Pripremiti korisnike za susret s volonterima

Povezati volontere sa zaposlenicima i kolegama

Predstaviti volontera korisniku

…

Zadatke koordinatora volontera i mentora volontera preuzmite sa sljedećih handouta:

3. Handout Odgovornosti koordinatora volontera i

4. Handout Odgovornosti mentora volontera

Izvor https://innovationenglish.sites.ku.dk/metode/brainwalking/

9. NASTAVNA JEDINICA Izravan rad s korisnicima ustanove socijalne skrbi

CILJEVI – 9. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 9. NASTAVNA JEDINICA

Predstaviti glavne karakteristike i ponašanja korisnika ustanove socijalne skrbi

Upoznati sudionike s glavnim problemskim situacijama i glavnim pristupima u radu s korisnicima ustanove socijalne skrbi

Predstaviti glavne izazove u radu s korisnicima

ustanove socijalne skrbi

Opisati ključne karakteristike i ponašanja korisnika ustanove socijalne skrbi

Utvrditi različite pristupe korisnicima ovisno o njihovim potrebama i različitim situacijama (napetost, tuga, napadaju panike, sukob s drugim korisnicima itd.)

Prihvatiti glavne izazove u izravnom radu s korisnicima ustanove socijalne skrbi

D2/5 Usmena prezentacija

Trajanje 15 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Pripremite kratku prezentaciju o glavnim karakteristikama i ponašanjima korisnika ustanove

socijalne skrbi. Svoju prezentaciju možete započeti kratkom raspravom sa sudionicima o

tome što znaju otprije i o prethodnom angažmanu s ljudima s poteškoćama koje sliče

poteškoćama vaših korisnika.

Potrebni materijali PPT (Glavne karakteristike i ponašanja korisnika ustanove socijalne skrbi)

Potrebni handouti Dokument u kojem je navedeno čim više pojedinosti o korisnicima ustanove socijalne skrbi –

opcionalno

5. Handout : Volontiranje s posebnim skupinama korisnika poput: osoba starije životne dobi, djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ovisnika, beskućnika, osoba s tjelesnim invaliditetom, osoba s teškoćama mentalnog zdravlja.

Mogućnost A – D2/6 Igranje uloga

Mogućnost B – D2/7 Studija slučaja

Trajanje 75 minuta

Opis (detaljan opis

procesa za trenera,

Mogućnost A – D2/6 Igranje uloga

32

uključujući pitanja

za dobivanje

povratnih

informacija)

Metoda u kojoj sudionici igraju uloge u scenarijima koji se temelje na stvarnim ili zamišljenim

situacijama kako bi razmislili, proživjeli, evaluirali ili razmotrili postojeći problem i situaciju, a

u cilju pronalaska odgovarajućeg rješenja ili stjecanja uvida u određenu situaciju ili

ponašanje.

Pripremite uloge za nekoliko situacija koje su se dogodile u ustanovi socijalne skrbi, a odnose

se na odnos između korisnika i volontera. Također se savjetuje upotrijebiti scenarije sa

strahovima koje su naveli sudionici kako bi se o njima razmislilo te kako bi zadatak bio

relevantan za njihov budući volonterski angažman.

Potrudite se da uloge koje pripremite budu čim sličnije stvarnoj situaciji koja se može

dogoditi kako bi se sudionici mogli povezati s njom i kako bi zadatak bio koristan. Na

karticama pripremite kratak opis uloge kako bi se sudionici mogli pripremiti za ulogu. Svim

uključenim sudionicima objasnite zadatak, pritom jasno navodeći cilj. Nekoliko sudionika

može imati ulogu promatrača te promatrati značajke kao što su neverbalna i verbalna

komunikacija, otvorenost, primjerenost reakcija itd. Dok se ostali pripremaju za ulogu, dajte

im nekoliko minuta. Za to vrijeme odvedite promatrače u posebnu prostoriju i objasnite im

njihov zadatak.

Pojedino igranje uloga ne bi trebalo dugo trajati, 10 minuta je sasvim dovoljno. Nakon

zadatka igranja uloga odradite kratak zadatak kako biste sudionicima koji su aktivno

sudjelovali u zadatku igranja uloga pomogli da „iziđu” iz svojih uloga.

Rasprava je važan dio metode igranja uloga. Trebala bi slijediti nakon zadatka „izlaženja” iz

uloge. Započnite raspravu tako da sudionike koji su igrali uloge pitate kako su se pritom

osjećali. Potom promatrači iznose svoje mišljenje. Tada možete usmjeriti daljnju raspravu,

dati neke povratne informacije i nastaviti s predstavljanjem glavnih problemskih situacija,

izazova i pristupa u radu s korisnicima vaše ustanove. Pokušajte povezati teoriju i svoje

iskustvo sa situacijama iz zadatka igranja uloga te ih povežite s glavnim izazovima u radu s

korisnicima vaše ustanove socijalne skrbi, posebice za volontere.

Pitanja za razmišljanje za zadatak igranja uloga:

Kako ste se osjećali u svojoj ulozi?

Jeste li naučili nešto novo?

Na koje se druge načine može riješiti konkretna situacija?

Od koga tražiti pomoć u situacijama koje ne znate riješiti?

Mogućnost B – D2/7 Studija slučaja

Pripremite nekoliko studija slučaja koje se temelje na situacijama koje su se dogodile u

ustanovi socijalne skrbi, a odnose se na odnos između korisnika i volontera. Također se

savjetuje upotrijebiti scenarije sa strahovima koje su naveli sudionici kako bi se o njima

razmislilo te kako bi zadatak bio relevantan za njihov budući volonterski angažman.

Potrudite se da slučaj koji pripremite bude čim sličniji stvarnoj situaciji koja se može dogoditi

kao bi se sudionici mogli povezati s njim i kako bi zadatak bio koristan. Studija slučaja mora

biti što sličnija stvarnim situacijama koje se mogu dogoditi u ustanovi socijalne skrbi.

Pokušajte smisliti ime svakoj osobi. Možete uključiti neke dobre i neke loše aspekte situacije.

Sudionike možete podijeliti u male grupe ili se zadatak može odraditi individualno. Ako

33

odaberete metodu grupnog rada, svakoj grupi dodijelite drugačiju situaciju / studiju slučaja

kako biste obuhvatili što više situacija i strahova koje su naveli sudionici. U svakom slučaju

(grupni ili individualni rad), sudionicima dajte nekoliko minuta da pročitaju studiju slučaja.

Predložite sudionicima da vode bilješke, ako je to potrebno. Zamolite sudionike ili grupe da

razmisle o sljedećim pitanjima:

Koji je bio najveći problem?

Kako se ponašao korisnik?

Kako je reagirao volonter?

Na koje se načine može riješiti konkretna situacija? Što bi volonter trebao učiniti?

Zamolite svaku grupu ili, u slučaju individualnog rada, svakog sudionika da redom naglas

pročitaju svoju situaciju. Zamolite ih da odgovore na prethodna pitanja. Pozovite druge

sudionike koji nisu bili u istoj situaciji da podijele svoje mišljenje i razmišljanja.

Povežite odgovore i situacije iz studije slučaja s različitim ulogama u volonterskom programu

ustanove socijalne skrbi. Za zaključak možete pripremiti PPT.

Potrebni materijali Kartice na kojima su navedene različite uloge sudionika

Kartice na kojima su navedene različite studije slučajeva/situacije

PPT (Glavne problemske situacije, izazovi i pristupi u radu s korisnicima ustanove socijalne

skrbi)

Potrebni handouti Primjer situacija na kojima možete temeljiti igranje uloga te definirati specifične uloge

volontera i korisnika. Možete ih upotrijebiti i kao primjere studija slučaja.

1. situacija: Markus je 82-godišnji muškarac koji već dvije godine živi u ustanovi socijalne

skrbi, odnosno u domu za osobe starije životne dobi. Markus nema posebnih poteškoća, osim

onih s kojima se osobe starije životne dobi obično suočavaju: slab sluh, slabljenje mišića i

slabe kosti te lokomotorne poteškoće i povećana potreba za pomoći u obavljanju

svakodnevnih aktivnosti. Zato mu je dodijeljen volonter Peter. Markus i Peter razvili su blizak

odnos pun razumijevanja. Peter mu pomaže u svakodnevnim aktivnostima (pomaže mu da

ostane aktivan, pomaže u spremanju za aktivnosti na otvorenome, pri čišćenju sobe, čitanju

itd.). Peter je upoznao i Markusovu obitelj (sinove i kćer). Vrlo su zadovoljni njegovim radom.

Nekoliko su ga puta pozvali na obiteljsku večer. Budući da je imao prethodno dogovorene

obveze, Peter nije došao. Sada ga ponovno pozivaju na obiteljsku večeru. Peteru nije ugodno

niti prihvatiti poziv niti ga odbiti. Ne zna što učiniti.

2. situacija: Aileen je 86-godišnja žena koja već pet godina živi u ustanovi socijalne skrbi,

odnosno u domu za osobe starije životne dobi. Dijagnosticirana joj je Alzheimer bolest.

Njezina je obitelj redovito posjećuje, no situacije se razlikuju, od pozitivne do negativne, i ne

mogu se predvidjeti. Peter je volonter u ustanovi socijalne skrbi. Volontira na odjelu na

kojem je smještena Aileen. Iako ne radi izravno s korisnicima, odnosno osobama s

dijagnosticiranom Alzheimerovom bolesti, poznaje svakog korisnika. Koordinator volontera u

kratkom ga je susretu na početku volontiranja u ustanovi socijalne skrbi upoznao s cijelim

odjelom, uključujući korisnike. Peter je tijekom svoje smjene jednog utorka ostao sam na

odjelu. Začuo je vrištanje i urlanje na hodniku. Vidio je da je Aileen uznemirena i da viče na

drugog korisnika. Pokušao je smiriti situaciju, ali zapravo nije znao što učiniti i kako im

34

pristupiti. Kako bi bilo najbolje postupiti u takvoj situaciji?

10. NASTAVNA JEDINICA Formalna evaluacija edukacije

CILJEVI – 10. NASTAVNA JEDINICA ISHODI UČENJA – 10. NASTAVNA JEDINICA

Osigurati provedbu općenite evaluacije različitih

aspekata edukacije i očekivanja sudionika

N. P.

Pripremite pisani obrazac koji će sudionicima poslužiti da evaluiraju edukaciju. Uvrstite pitanja otvorenog i

zatvorenog tipa kako biste mogli usporediti podatke (pitanja zatvorenog tipa, skalabilna evaluacija određenih

aspekata) te kako bi sudionici mogli navesti neke aspekte o kojima ih niste pitali ili obrazložiti svoje odgovore (pitanja

otvorenog tipa).

Uključite pitanja o tome je li edukacija bila uspješna u pogledu ostvarivanja ishoda učenja, o znanju sudionika prije i

nakon edukacije, o jasnoći prezentacije, o mogućnosti aktivnog sudjelovanja i o logističkim aspektima edukacije

(prostorija, pauze, materijali, prethodne informacije).

6. Handout Evaluacijski upitnik za Edukaciju za volontere u ustanovama socijalne skrbi

35

LITERATURA

1) Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (2009.). Behaviour change communication (BCC) for

community-based volunteers - Trainers manual. Ženeva. Preuzeto s:

http://www.ifrc.org/Global/Publications/Health/119200_BCC%20community%20based%20volunteers%20trainers%

20manual_LR.pdf

2) Heinonen, R. (ur.) (2009.). ECYC Game Book - Teambuilding games, energizers and icebreakers from Youth Clubs

around Europe. Helsinki: Europska konfederacija klubova mladih (ECYC). Dostupno na:

https://www.ecyc.org/sites/default/files/ecyc_game_book.pdf.

3) Brainwalking. (n.d.) Preuzeto 2. studenoga 2017. s: https://innovationenglish.sites.ku.dk/metode/brainwalking/

4) Evaluation & Reflection Techniques. (n.d.) Preuzeto 2. studenoga 2017. s:

https://www.woodcraft.org.uk/sites/default/files/Evaluation%20and%20reflection%20activities.pdf

5) Mission statements for your volunteer engagement. (n.d.) Preuzeto 10. listopada 2017. s:

http://www.coyotecommunications.com/volunteer/mission.shtml

6) What our volunteers say. (n.d.) Preuzeto 20. listopada 2017. s: https://www.ageuk.org.uk/wirral/how-you-can-

help-us/what-our-volunteers-say/