EDGAR CAYCE, spavajući prorok, J.Stearn

8/7/2019 EDGAR CAYCE, spavajui prorok, J.Stearn

1/276

ivot, proroanstva i "itanja"najuvenijeg amerikog mistiara


2/276


3/276


4/276


5/276

1 Usnuli udotvorac 7

2 Cayce kao ovjek 21

3 Cayceov vremenski sat 37

4 Provjeravanje . .50

5 Kalifornijski potresi 65

6 Svjetska proroanstva 80

7 Lijenici i Cayce 978 Dvadeset godina kasnije 116

9 Lijenici se prikljuuju 134

10 Neizljeive bolesti 152

11 Cayceovi kuni pripravci 172

12 Svijet iz snova 189

13 I naposljetku, Atlantida 210

14 Reinkarnacija 226

15 Cayceova djeca 244

16 Razmiljanje 257

5


6/276

Bog nam je zaklon i utvrda,

Pomonik spreman u nevolji.Stoga, ne bojimo se kad se ljulja zemlja,Kad se bregovi rue u more.

Psalam 46


7/276

Za Edgara Caycea to je bio dan kao i svaki drugi. Otiao je na spavanje tako to je jednostavno legao i sklopio oi, a tada je poeo govoriti u snu. Ali kad se otprilike pola sata kasnije probudio, po licima onihoko sebe shvatio je da je morao rei neto sasvim izuzetno. A uistinui jest. Toga vrueg, sparnog dana u kolovozu 1941. godine, u transu,

onim istim glasom kojim bi prehlaenom ovjeku propisao kakvu nevinu biljku, predvidio je razaranje najveeg dijela Los Angelesa, SanFrancisca i New Yorka.

Najvei mistik kojega je Amerika ikada upoznala, filozofski je reagirao na svoje proroanstvo nalik Kasandrinom. U prolosti je predvidio velike ratove i unitenja, i to se dogodilo. Na osnovi svojih vlastitih itanja, koja su pomogla tisuama ljudi, poeo je vjerovati u bes

konaan ciklus ivota, pa iako je svjesno alio one koji su upoznalitugu ili patnju u svome ivotnom vijeku, osjeao je da je sve to dio boanskog plana. Stoga je, odmahnuvi glavom i slegnuvi ramenima,otpustio to proroanstvo. to mislite o tome? upitao je, ekajui sepo glavi. Nadam se da nije tono, ali do sada jo nikada nije pogrijeilo. To to nije pogrijeilo, bile su podsvjesne obavijesti, koje suoigledno izvirale iz sveopeg uma, koji je kroz Caycea strujao ve etrdeset godina, a te obavijesti su, pomalo neusuglaeno, nazivane i

tanjima.Cayceovo je predvianje dolo sasvim nenamjerno, stvorilo se iz

istog onog niega koje je stvaralo i njegove zapanjujue tone dijagnoze bolesnih ljudi koje nikada nije ni vidio, kao i sredstva za njihovoiscjeljivanje. Kao i kod drugih Cayceovih proroanstava, od kojih su semnoga ve, na ope zaprepatenje, poela ostvarivati, ovo je predvianje bilo odgovor na pitanje koje zapravo nije bilo ni na koji nain

povezano s izvornim zahtjevom za itanjem. Poslovni ovjek iz NewYorka, zabrinut ne samo zbog neprestane napetosti ivota u velikomgradu, nego i zbog opasnosti od ratnog bombardiranja, bio je rekaoCayceu: Ve dugo vremena osjeam da bih se trebao odseliti iz NewYorka.

To bi bilo dobro, kao to je i naznaeno, primijetio je usnuli Cay-ce. Ondje vlada preveliki nemir; i dalje e biti vibracija koje e

7


8/276

uznemirivati tijelo, a konano i te razorne sile, iako e se one pojavitiu sljedeem narataju.

Poslovni ovjek je upitao: Hoe li Los Angeles biti sigurno mjesto?Odgovor je doao jasan, izravan, bez dvosmislenosti: Los Ange

les, San Francisco, najvei dijelovi tih gradova bit e uniteni ak i prije New Yorka.

ovjek nije zapitao za mehanizam toga razaranja, a Cayce nije nirekao. Meutim, u skladu s drugim Cayceovim predvianjima, moglobi se rei da e do toga razaranja - ako se ostvari - doi putem djelovanja prirode, a ne atomske bombe, osim ako, naravno, bomba nepotakne prirodnu katastrofu.

Predvieno razaranje u ovoj zemlji, kao dio opeg Cayceovogproroanstva o sveopim potresima irom svijeta, pripisano je razdob

lju koje poinje 1958. godine i protee se sve do kraja stoljea, kad enovo tisuljee zapoeti s nadom. Neke od ovih prvih promjena su seve oigledno poele odvijati, u Sredozemlju i junom dijelu Tihogoceana, kao i na Aljasci, a Connecticut, Nova Engleska, Alabama,Georgija, Japan i sjeverna Europa su meu onim podrujima koja eteko osjetiti te udare. Ali mnogima moe utjeha biti to to je vie geologa zabiljeilo da je glavnina kataklizmikih dogaaja koje je Cayce

predvidio u neskladu sa standardnim geolokim shvaanjima o postepenim promjenama. S druge strane, barem je jedan vodei geolog,nekadanji proelnik odjela za geologiju na nekom koledu, provjerioCayceova itanja, i smatra da je u najveoj mjeri mogue da drastinepromjene na Zemlji imaju svoj uzrok u onome to je Cayce naveo kaouzrok - naginjanje Zemljine rotacijske osi, do kojeg je dolo dubokodolje u Zemljinoj jezgri, 1936. godine.

Cayce je imao smisla za proroanstva, a neki ak itanje iz 1939.godine, uskoro nakon izbijanja Drugog svjetskog rata u Europi,tumae kao predvianje rata u Vijetnamu. Prije toga otkrivamo da jebie (zajednitvo tijela, due i duha) bilo u zemlji koja je sada poznata ili se naziva Indokina... Ondje otkrivamo da je bie bilo na vlasti,imalo je mo u tome gradu koji se mora otkriti naim mislima, ako sezbog njega ne vodi vei rat. To je nepovezani izvadak iz itanja prolog ivota, to je bila Cayceova osobitost, i mogao se shvatiti ako se

smatra da je rat izmeu Francuske i Indokine, kojeg su Francuzi izgubili, bio manji rat. Ali najee nije bilo potrebno tako muno tragatiza potvrdom Cayceovih predvianja. On je tono predvidio doslovcesvaku veliku svjetsku krizu, od prije Prvog svjetskog rata, tijekom nemirnih godina Lige naroda i poslije njih, za vrijeme trajanja Drugogsvjetskog rata, iji je kraj smjestio u 1945. godinu, koja je bila i godinanjegove vlastite smrti. Povremeno je i sluajno, dok bi dobivao podatke za pojedince, nailazio i na potrese, oluje, vulkanske erupcije. Ne sa-

8


9/276

mo da je vidio na velike udaljenosti, nego i na mnogo blie podruje,gdje su se njegova proroanstva prilino brzo ostvarila, a odnosila suse na to da e luka Norfolk-Newport News postati vanija ak i od samog New Yorka, i to zbog lokalnog procvata trgovine nekretninama,a tono je odredio i godinu poetka toga procvata, gotovo petnaestgodina nakon svoje vlastite smrti.

Kroz nezaprijeene kanale svoje podsvijesti zavirio je niz prolazevremena u nemirnu meudravnu situaciju, opisujui budunost Rusije, Kine, Japana, Engleske i Sjedinjenih Drava. Predvidio je da eEngleska izgubiti Indiju, kad to nikome drugome nije bilo na umu; vidio je slobodnu, ali nevoljenu Indiju, jer je i bila takva, i povezao jekraj komunizma s jednim jo nevjerojatnijim predvianjem o slobodnoj i bogobojaznoj Rusiji. Ono to je on vidio u odnosu na Kinu, a to

je konana demokratizacija, sigurno da nitko nigdje nije predvidio, au odnosu na Ameriku, nepobjedivu osim kad se radi o unutranjim sukobima, predvidio je da e zadobiti vodee mjesto u svijetu, zajednos jo jednom silom, i da e postati sredite civilizacije koja se postepeno pomie prema Zapadu.

Za mene Cayce nije bio nova pojava. Otkrio sam ga ve prijepet godina, pripremajui svoju knjigu, The Door to the Future (Vrata ubudunost). Upoznao sam se s mnogim njegovim proroanstvima,

njegovim izuzetnim nainom oiglednog putovanja kroz vrijeme i prostor da bi iscjeljivao bolesne; s njegovim shvaanjem reinkarnacije,shvaanjem o mnogim ivotima iste due i duha. inilo se da je Cayceobdaren sveopim umom, koji je oigledno obuhvaao podsvjesnepodatke o svemu to se ikada dogodilo ili to e se ikada dogoditi.inilo se da je to neto nevjerojatno, ali prouavajui Caycea kao tobih prouavao i bilo kojeg drugog pojedinca, posao ili pojavu, prov

jeravajui, koliko se moe, dostupne dokaze, postajalo je oigledno daje na neki nain Cayce u stanju vidjeti sve to pripada carstvu njegovog nesvjesnog - ljudsko tijelo i duu, Zemlju, pa i sam Svemir. Bioje to ovjek s rendgenskim oima.

Ponovo prouavajui Caycea, uskoro sam postao svjestan da jenjegov utjecaj snaniji sada, nego tijekom njegova ivota. Gotovo kaoda ovaj svijet, koji sam sebe ograniava, ublaen letovima na Mjesec,laserskim zrakama i televizijom, pokuava nakon Cayceove smrtinadoknaditi ono to nije prihvatio dok je mudrac bio iv, mudrac kojije u snu govorio o zaboravljenoj civilizaciji, tehnoloki usporedivoj snaom vlastitom - o izgubljenom kontinentu Atlantide, to je bilovizionarsko iskustvo koje je dijelio s uzvienim likom antikoga svijeta,filozofom Platonom.

Dvadeset godina nakon njegove smrti, ivotno djelo toga mis-tiara i dalje traje, polagano i mukotrpno skupljano iz tisua itanja i

9


10/276

pohranjeno kao njegova batina u arhivima Association for Researchand Enlightenment (Udruga za istraivanje i prosvjetljenje) u VirginiaBeachu. Dok ga je za vrijeme ivota medicinska profesija prezirala,mrtvi je Cayce, zajedno sa svojim itanjima o bolesti, postao magnetkoji privlai znatieljne umove istaknutih medicinskih istraivaa.Cayce je bio, izvjetava jedan medicinski strunjak, u medicinskom

smislu stotinama godina ispred svoga vremena, i moda emo jednoga dana ponovo napisati udbenik o fiziologiji i anatomiji u skladu snjegovom idejom o zdravlju koje izvire iz savrenog sklada krvi, limfe,lijezda s unutranjim izluivanjem i ivaca. Godinama prije pojavepsihosomatske medicine, Cayce je naglasio da su napetosti i optereenje odgovorni za pojavu ira na elucu. Samu je dobrostivu prirodu smatrao lijekom za sve poremeaje zdravlja ili za sve bolesti kojima je ovjek sklon, iako je istovremeno shvatio da se ne moe pomoisvakom ovjeku kojemu se pribliio smrtni as. Trideset godina prijenego to se otkrie zejeg seruma kao lijeka za rak 1966. godinepojavilo na naslovnicama novina irom zemlje, Cayce je ve bio propisao takav serum u sluajevima raka, i opisao kako ga treba primijeniti. Meutim, budui da ga je preporuio samo u pet od sedamdeseti osam sluajeva koje je dijagnosticirao kao rak, u njegovom je sustavu taj serum pomagao samo za odreene vrste raka.

U godinama koje su uslijedile nakon njegove smrti, pet stotina iscjelitelja svih vrsta - lijenika, osteopata, kiropraktiara, fizioterapeuta - upoznalo se s njegovim postupcima, a u tako razliitim podrujima kao to su Virginija, New York, Michigan, Arizona, Connecticut iKalifornija, ljudi koji vie nigdje nisu mogli pronai pomo, bili su uspjeno izlijeeni na temelju njegovih itanja. Jednu je enu od tumora rodnice uspjeno izlijeio terapeut koji je dobro prouio Cayceove

spise; saznao sam i da je jedan ovjek dramatino iscijeljen od neizljeive psorijaze, i to, gotovo bi se moglo rei, glasom iz groba. Sjedio sam i udio se promatrajui istaknutog amerikog skladatelja, kojije jo nedavno bio napola bogalj i kotrljao se u kolicima, kako izvodivjebe utemeljene na Cayceovom pristupu, koje su ga na arobannain oslobodile artritisa u zglobovima ramena, aka i prstiju. Zahvalno mi je rekao da je postao novi ovjek, i to zahvaljujui umrlo-me Cayceu.

Nije se moglo sumnjati u Cayceovu iscjeliteljsku snagu, jer sam touspio provjeriti kod onih koji su bili neizljeivo bolesni, a kojima jeCayce pomogao. Razgovarao sam s terapeutima, osobito osteopati-ma, kojima je Cayce za vrijeme svoga ivota upuivao bolesnike, iakote lijenike nije svjesno poznavao. Jednoj majci sa Staten Islanda, ijeje dijete bilo bolesno, rekao je-. Pronaite Dobbinsa, to ju je konano i odvelo mladom osteopatu, dr. Franku Dobbinsu, koji je tek sti-

10


11/276

gao u Staten Island, pa mu ime jo nije bilo ni u telefonskom imenikuNew Yorka. I upravo kao to Cayce nikada osobno nije upoznao Dob-binsa, tako ni Dobbins nikada nije ni uo za Caycea. Recepti koje jepreporuivao esto su bili podjednako nerazumljivi. Neki su obuhvaali desetak razliitih sastojaka za veinu kojih prosjean ljekarnik nikada nije ni uo, a sam je Cayce pak bio potpuno neobrazovan, jer u

svom rodnom Hopkinsvilleu, u Kentuckyju, nije otiao dalje od estograzreda. esto su pripravci bili sasvim nepoznati. Na primjer, jednomje ovjeku kojeg je muio reumatizam preporuio clary water. Niti jedan ljekarnik za to nikada nije uo. Stoga je ovjek objavio oglas utrgovakom asopisu, raspitujui se kako bi mogao doi do takvog pripravka ili ga sam napraviti. Vidjevi oglas, iz Pariza mu se javio jedanovjek iji je otac proizvodio taj pripravak, ali ga je prestao proizvoditi prije gotovo pedeset godina. Priloio je prijepis izvornog recepta.Moete ga i umnoiti, ako elite. U meuvremenu je Cayce provjeravao svoje itanje i u transu si postavio pitanje kako bi se moglanapraviti clary water. Njegovi su se podaci u potpunosti slagali s receptom iz Pariza.

Kako je to uspijevao? Dr. Wesley H. Ketchum, lijenik s tradicionalnim medicinskim obrazovanjem, ali raznovrsnim pristupom, nekoliko je godina koristio Caycea kao pomo u svojoj praksi, davi mu

naziv vidovitog dijagnostiara, a znatieljnim je lijenicima priao kako Cayce djeluje, i to prema Cayceovom vlastitom opisu svojih moi.

Um Edgara Caycea, rekao je Ketchum sumnjiavoj bostonskojlijenikoj skupini, prijemiv je na sugestiju, kao i svaki drugi podsvjesni um, ali osim toga on ima motumaenja onoga to prima odnesvjesnog uma drugih ljudi. Podsvjesni um nita ne zaboravlja.Svjesni um prima dojam izvana i sve misli prenosi u podsvijest, gdje

one ostaju ak i u sluaju unitenja svijesti. Mnogo prije nego jehumanist Jung iznio svoju zamisao o kolektivnom nesvjesnom, Cayceje oigledno provodio ono to je Jung samo ustvrdio. Cayceova jepodsvijest, tumaio je Ketchum, u izravnoj komunikaciji sa svimaostalim podsvjesnim umovima, i u stanju je svojim objektivnim umomtumaiti i priopavati drugima dojmove koje je primio od drugihobjektivnih umova, tako prikupljajui sveukupno znanje koje posjeduju beskonani milijuni ostalih podsvjesnih umova.

Ketchuma se, koji je jo iv i prebiva u Kaliforniji, osobito dojmilo to to mu je Cayce ispravno rekao da nema upalu slijepog crijeva,iako je sedam lijenika uporno tvrdilo da ima, preporuujui operaciju. Cayce je napadaje pripisivao uganutoj kraljenici koja je uzrokovala prignjeenje ivca i perifernu bol, i preporuio mu tretman kodosteopata. Uz Cayceov tretman stanje se poboljalo, i Ketchuma slijepo crijevo vie ga nikada nije muilo. S lijenicima nije doao u su-

11


12/276

kob, jer je i sam svoj poremeaj dijagnosticirao kao upalu slijepogacrijeva.

Onome koji odlui istraivati njegovo djelo, u Cayceu e prepoznati ne samo iscjelitelja, nego i savjetnika i filozofa. Mnogo prije svogavremena bio je svjestan da najvei dio tjelesnih bolesti izrasta iz uma,iz osjeajnih razoarenja, mrnje, bijesa. Jednoj je eni savjetovao da

se proisti i tjelesno i mentalno. Odravajte duh u pozitivnom stavu.U svakom pojedincu prepoznajte ono to prua nadu, to moe pomoi. Ne traite tue pogreke, nego otkrijte njihove vrline, i time ese te vrline uveati. Jer mi postajemo ono o emu razmiljamo. Jednoj drugoj eni, koju su muile kronine prehlade, rekao je: Umjestoda osjeate mrnju, vi ljubite; umjesto da prigueno diete, diitesnano. I djelovalo je. Godinama se nije razboljela od prehlade - da

nas je vedrog raspoloenja, a put joj je ruiasta kao u mlade djevojke, iako je ve zala u ezdesete.

Istu je filozofiju primjenjivao na narode, naglaavajui da su i oni,kao i ljudska tijela, u zavadi sami sa sobom, i da se hrane ljubomorom,zlom i mrnjom. Kad su ga jednom upitali to bi ameriki narod mogao uiniti da ostvari trajan mir, odgovorio je: Ovdje (pri itanju)nema nikakvog amerikog naroda. Stvar je u tome da ponete od se

be. Ako u sebi ne moete ostvariti ono to biste htjeli imati na razininaroda ili bilo koje pojedinane zemlje, nemojte to ni nuditi drugima.

Koliko god bio pouzdan na podruju medicine, to je bio samo dionjegovih moi. Bilo je onih koji su mislili da je Cayce nepogreiv i usvemu ostalome, ako je nepogreiv kad se radilo o njegovoj vlastitojpodsvijesti, budui da je izvor u svakom sluaju isti. Zato bi, upitaoje sjedokosi stari morski vuk, kome je Cayce na daljinu od tisuu i esto

kilometara tono postavio dijagnozu, bio potpuno u pravu u pogledu lijeka za moja bolesna lea, a grijeio u neemu drugome? Bilo jeto pitanje koje sam si neprestano morao ponavljati, dok samprouavao mnoga od drugih udesa o kojima je govorio u snu: tonaproroanstva kojima je potresao cijelu Zemlju, predvianja svjetskihdogaanja, Atlantida, reinkarnacija, potanki opis geolokih promjenau prolosti zbog kojih su nestajali cijeli kontinenti. Bila je tu i jo jednazanimljivost. Zato se, ako je posjedovao neograniene moi prori

canja, on sam nije obogatio, tragajui za naftom ili zlatom, kladei sena utrkama ili burzi, umjesto to je najvei dio svoga ivota bio takojako siromaan?

Ironija je u tome to su se drugi obogatili na temelju njegovihiskaza o kretanju na burzi; drugi su pronali naftu, ondje gdje je onrekao da e je biti, a trei su, koliko se zna, pobjeivali na konjskimutrkama. Ali sam Cayce nikada nije ostvario nikakvu dobit. Moda se

odgovor krije u samim njegovim itanjima, koja neprestano nagla-

12


13/276

avaju da ih se ne treba koristiti za materijalni dobitak. inilo se da nedobiva nitko od onih kojima je dobit bila glavni pokreta. Jedan jeburzovni meetar izgubio svoje bogatstvo koje je dobio uz Cayceovupomo, kad je uporno igrao na burzi, to se protivilo Cayceovom savjetu; mukarac koji je dobio na konjskim utrkama, zavrio je u zatvoruzbog toga to je zloupotrebljavao Cayceov dar. Cayce je pak bio nat

prirodno toan, predvidjevi slom burze 1929. godine gotovo na dan,govorei kako u Floridi, u okrugu Dade, ima nafte kad su svi razmiljali samo o naranama i grejpu, a ujedno je tono oznaio zavretak depresije. Razmatrajui svoj vlastiti rad, Cayce je osjeao da jenaglaavanje materijalistikih pitanja negativna sila, koja unitava odBoga poklonjen smisao toga rada. Kad god bi u nesvjesnom stanju radio na podruju dobitka, svoga vlastitoga ili neijega tuega, uvijek bipatio od snane glavobolje, ili, u najteim sluajevima, od afonije, odnosno gubitka glasa. Za to postoji upadljiv primjer. Na poetku dvadesetog stoljea, podvrgnuvi se ispitivanju, lijenicima u Bowling Gre-enu u Kentuckyju opisivao je do u potankosti kretanje jednog posrednika za nekretnine u New Yorku, kako se uspinje u svoj ured, pueicigaru i zvidei Annie Laurie. Budui da se izvjee u potpunostislagalo sa stvarnim kretanjima toga ovjeka, posrednik je u tomeodmah uoio razliite mogunosti. Sjeo je na prvi vlak za Bowling

Green. Njegov je prijedlog bio jednostavan. Vodim vas sa sobom, rekao je, i nas emo se dvojica obogatiti na Wall Streetu.

Tek oenjeni Cayce raspravljao je o tome sa svojom suprugom,Gertrude, koja je bila pokretaka snaga njegova ivota, a ona je vjerovala da bi to bila zloupotreba njegove moi, zbog koje bi mogao patiti. Kad jednom prestane pomagati ljudima, rekla mu je znaajno, isam e se razboljeti.

Kad ga je Cayce odbio, Njujoranin je zatraio jo jedno ponovljeno itanje. Budui da je ovjek proputovao veliku udaljenost,Cayce se suglasio. Pao je u trans, a kad se probudio, mukarac je vebio otiao s hrpom biljeki. Te se noi Cayce vrtio i preokretao po krevetu, jer nije mogao spavati. Glava ga je jako boljela. Nakon nekolikodana pokazalo se i objanjenje. Posrednik za nekretnine iskoristio jeCayceovo nesvjesno stanje i njegov podsvjesni um. Svojim se prijateljima radosno povjerio da je pomou podataka koje je dobio odCaycea, koji nita nije posumnjao, u jednom jedinom hitrom potezuprigrabio dvadeset tisua dolara.

Nakon jo jedne zgode kad su lijenici s njim izvodili pokuse, zabadajui u njega igle kako bi ispitali je li zaista u transu, Cayce je odluio da vie nikada nee obavljati niti jedno itanje ako ne bude prisutan netko kome moe bezuvjetno vjerovati. Takva je osoba bila njegova supruga, Gertrude, koja je od tada nadgledala tisue itanja.

13


14/276

Uza sve svoje nametljive moi, Cayce je bio skroman, religiozan ibogobojazan ovjek koji je svakoga dana svoga ivota itao Bibliju.Primao je svakoga i to u bilo koje doba, iako je za njega bio napor obavljati vie od dva itanja dnevno. Bio je uhien dva puta, jednom zbogbavljenja medicinom bez dozvole, a drugi put zbog proricanja budunosti. Pa ipak, nikada nije itao o zdravlju, ako nije bilo izriitog zahtje

va, niti je ikada ikoga odbio zbog toga to mu ovjek nije mogao platiti. Kad je bio u najveoj novanoj nestaici, tijekom depresije, dok suse gomilali neplaeni rauni, njegovi su pokrovitelji, The Cayce Foundation (Zaklada Cayce), osjeali da klijenti koji nemaju novanih potekoa ipak pokuavaju izbjei uplaivanje uobiajenog iznosa zajedno itanje u blagajnu Udruge za istraivanje i prosvjeivanje. Taj jeiznos obino iznosio dvadeset dolara. Stoga je novarski odbor koji jebio pod pritiskom zaelio odbiti prevarante, postavivi pitanje usnu-lom Cayceu: Onima koji ne mogu platiti, bit e pruena besplatna pomo. Onima koji mogu platiti, a ipak odbiju makar neto pridonijeti,bilo putem svojih usluga ili novaca, zar emo uskratiti svaku buduupomo? Zar bismo na taj nain slijedili ispravan put?

Mora da je takav odgovor uvelike razoarao upravitelje njegovesve siromanije riznice, ali to je bilo tipino za Caycea: Kia pada podjednako i po pravednima i po nepravednima. Od odbijanja makar i sa

mo jedne osobe, zbog bilo kojeg razloga, ne stvarajte eljezno pravilo.Bio budan ili usnuo, Cayce ni u kojem smislu nije bio obian

ovjek. Kraj njega su se ljudi odmah osjeali ugodno, a inae stidljivii povueni stranci prili bi tome tankom, pogurenom ovjeku prijateljskog pogleda i rukovali se s njim. esto bi mu za radnim stolomiznosili svoje najosobnije potekoe, ili bi mu pisali iz svakog ugla svijeta, a on bi im uvijek odgovarao preciznim rukopisom koji je pokazi

vao jasnou miljenja, ak i ako bi krivo napisao koju rije. Bio jeivahno duhovit, i uivao je u alama na vlastiti raun. Biste li eljelio neemu razgovarati sa mnom? jednom je upitao neku enu. Da,odgovorila je, ali ja elim uti to ete mi rei dok spavate, gospodine Cayce, a ne dok ste budni.

Prilazila bi mu i najstidljivija djeca, a Cayce nije pridavao mnogovanosti njihovom prijateljskom ponaanju. S osmjehom je razmiljao

da bi lako moglo biti da su se ve i prije upoznali. Na primjer, jednoga dana, kad je navratio u brijanicu u Virginia Beachu, jedan mu semali djeak smireno popeo na krilo. Otac, kojega su iali, pogledaoga je. Ne smetaj ovjeku, rekao mu je. Ti ga ne poznaje.

Djeakove su se ruke vre stisnule oko Cayceova vrata. Ali jaga poznajem, rekao je. Zajedno smo gladovali na rijeci.

To je zapanjilo ak i Caycea. Jer je u jednom itanju, za koje jeznala samo njegova obitelj, vidio sebe u prethodnom ivotu kako se

14


15/276

na splavi sputa niz rijeku Ohio, bjeei od skupine ratobornih Indijanaca. Indijanci su ih konano ipak dostigli i ubili, to je vjerojatno bilo svejedno, jer su ionako polagano umirali od gladi.

Godine 1923. dolo je do zapanjujueg preokreta. Do tada je Cayce radio samo na tjelesnoj ili zdravstvenoj strani itanja. Ali te godine,potaknut otrim ispitivanjem Arthura Lammersa, tiskara iz Daytona u

Ohiou kojeg je zanimala religijska filozofija, Cayce je poeo obavljatiivotna itanja, pratei iskustva iz prethodnih ivota. To bijae Cay-ceov uvod u reinkarnaciju, povratak due na Zemlju u drukijem tijelu - to je bila zamisao koju on, ironino, jo nije bio pripravan prihvatiti. Lammers je, zaokupljen propitivanjem ovjekove svrhe u svemiru, vidovnjaka obasuo najrazliitijim pitanjima iz svoje oiglednobeskrajne riznice znanja. Lammers je pitao ono to su pitali svakog os

jeajnog ovjeka od samih poetaka vremena:to je ljudska dua?Odakle dolazi i kamo odlazi?Je li ovjek samo jo jedan stvor prirode, kojem je dosuen kra

tak ivot na Zemlji, a zatim se kao i opalo lie pretvara u prainu?Na ta je pitanja Cayce pri punoj svijesti mogao samo slegnuti ra

menima. Pokuajte s Biblijom, rekao je, u njoj se kriju odgovori na

sva pitanja.Lammers je iskrivio lice. Proitao sam Bibliju, a ipak pitam vas.Cayceu nikada nije palo na pamet da razmilja o podrujima ivo

ta nakon smrti, a kao roeni fundamentalist, odbijao je filozofiju kojunije prihvaalo ortodoksno kranstvo.

Reinkarnacija, tvrdio je Lammers, jednostavno obuhvaa uvjerenje da je dua vjena, da se povremeno ponovno pojavljuje u dru

gim fizikim tijelima, tako da neprestano traje kao instrument svogavlastitoga razvoja. Istakao je nekoliko biblijskih navoda koji oigledno prikazuju prihvaanje reinkarnacije. Oni idovi koji Isusa nisuprepoznali kao Krista, primijetio je Lammers, zapitali su ga je li onIlija koji je doao pozdraviti dolazak Mesije, a on je odgovorio da je Ilija ve doao, a oni ga nisu prepoznali. Navodio je iz Biblije: Tada u-enici shvatie da im govori o Ivanu Krstitelju.

Cayce nije bio uvjeren, ali pod blagim poticanjem Lammersa injegovih prijatelja, njegova je podsvijest poela prizivati iskustva prolih ivota. To ih je odvodilo ne samo u takve egzotine poznate zemlje kao to su drevna Indija, Kina, Perzija i Egipat, nego i u legendarnamjesta kao to su izgubljena Atlantida i potopljena Lemurija u TihomOceanu. Kako se pojavljivalo vie takvih itanja, povremeno su uzimala oblik tumaenja, a ne prianja. Cayce bi ocrtavao kako je iskustvo iz prolog ivota utjecalo na sadanjost, i to pojedinac mora nad-

15


16/276

vladati da bi ispunio svrhu svoga ivota. Za razliku od mnogih reinkar-nacijskih terapeuta, koji se bave matarijama o uvenim prijanjimutjelovljenjima, Cayce je uporno tvrdio da ovjek u odreenom trenutku moe ivjeti samo jednim ivotom. ivot je ono to se zbivadanas, esto je tvrdio.

Kako se sve vie uputao u itanja prolih ivota, esto je u transu

govorio stranim jezicima, najee poznatim romanskim jezicima. Alikad ga je jednom jedan grki uenjak zatraio da govori grkim, progovorio je homerskim grkim jezikom, kao da je ivio u tome razdoblju. Naravno, iz njegovih izleta u reinkarnaciju izronila je Atlantida, budui da su toliki mnogi ljudi nekada davno ondje ivjeli. U svojimraspravama o Atlantidi, opisujui njezin napredak i propast, rekao jeda su posljednji otoci nestali u podruju Kariba, prije otprilike deset tisua godina. Predvidio je da e ta zemlja ponovo, i to uskoro, izronitina tome istom mjestu. Meutim, uzdizanje e biti postupno, a ta zemlja moda se neko vrijeme nee pokazati. Pria o Atlantidi bila je tajanstvena, ali oaravajua. Pri drevnom raspadu Atlantide Cayce je vidioirenje njezine nadmone kulture irom Sredozemlja, Srednje i JuneAmerike, pa ak i u nekim dijelovima Sjedinjenih Drava. Arheolozikoji su poli Cayceovim tragom sada se pojavljuju s podacima o domaim civilizacijama u Peruu, Meksiku, Novom Meksiku, gdje je kul

tura postojala i prije nekih deset do dvanaest tisua godina - u vrijeme nestanka Atlantide.

S vremenom je, prouavajui svoja vlastita itanja, vjerujui usvoje podatke, Cayce poeo vjerovati u reinkarnaciju i - Atlantidu. Zaprvu se inilo da fundamentalistiki ureenome Svemiru, pa ak injegovom prividnom kaosu, prua smisao, a druga je bila uvjerljiva sobzirom na katastrofe koje je viao u prolosti i predviao za

budunost. Osim toga, bila je tu i Biblija. Nije li Joua, u ime Gospodina Boga, rekao ljudima Izraela: Neko su oci vai, Terah, otacAbrahamov i Nahorov, ivjeli s onu stranu Rijeke i sluili drugim bogovima. A ja sam uzeo oca vaega Abrahama s one strane Rijeke i proveo ga kroza svu zemlju kanaansku.

Budui da je sumnjao, povremeno je bilo prilino zanimljivo vidjeti kako Cayce podsvjesno primjenjuje prola ovjekova iskustva narazumijevanje vrlo opipljivih potekoa u ovome ivotu. Kad mu je posavjet dola dvadesetpetogodinja ena, s karmom - ili dugom - naputanja drugih ljudi, Cayce joj je savjetovao: Ono to je posijanojednoga dana mora biti i ponjeveno. Donosili ste razoarenje drugima. Danas se iz svojih vlastitih razoarenja moete uiti strpljivosti,najljepoj od sviju krijeposti i najslabije shvaenoj od sviju.

ena ga je nestrpljivo zapitala kako bi se mogla udati za mukarcakojega eli. to bih ja mogla pripomoi u tome?

16


17/276

Kako iskustvo pokazuje, rekao je usnuli Cayce, nemojte initiprevie. Radije se postavite u poloaj pomagaa kad budete potrebni.Ne pourujte i ne savjetujte, nego sluajte.

S. i ja neprestano se svaamo i nesretni smo jedno s drugim najvei dio vremena...

(Cayce ju je prekinuo): Nije li se to moglo i oekivati, s obzirom

na situaciju?Pristajemo li jedno drugome? Bismo li trebali nastaviti svoj odnos

kao ljubavnici, pripremajui se za vjenanje, ili bi bilo bolje da raskinemo?

Cayce joj je ponovo, nakon kratke utnje, pruio savjet, oigledno parafraziran iz knjige Frances Anne Kemble, Faith (Vjera). Bolje jevjerovati i samo jednom srcu, makar ono bilo lano, nego sumnjati u

jedno srce koje je vjerno, i to e blagosloviti va ivot i pruiti vam pravo razumijevanje.Mlada je ena bila uporna. Postoje li naznake da bih se tijekom

ove inkarnacije trebala udati? Ako je tako, kad i gdje u susresti tu osobu?

Ne prije vaeg tridesetog roendana. Trebala je ekati jo petgodina.

Nepokolebljiva, prihvatila se drugih naina: Kakva je svrha moga ivota, ivim li u skladu s Bogom tako da Ga odraavam i da svimadonosim radost?

Teko da je takav odgovor zahtijevao mistiara. Proitajte onoto smo dobili ovdje. Mnogo je toga postignuto, a mnogo tek treba postii. Ne urite u svojim odabirima, nego znajte da nita ne dolazisilom, nego potpunim predavanjem Njemu.

Bio je to jednostavan, vrst savjet, i u skladu sa ovjekom koji gaje dao. Na prvi pogled nitko Caycea ne bi smatrao mistiarom. Kakoje stario, njegova je smea kosa postajala rjeom. Imao je otro, duhovno lice, uvuenu bradu i svjetlucave plavosive oi iza naoala bezokvira. Mogao je biti uitelj, seoski lijenik, prodava, bilo to, samone ovjek koji se bavi tajnim znanostima. Kad bi mu ljudi doli zbogitanja, umjesto da svaki sjedi u svom vlastitom odjeljku dok on pronalazi njihova tijela, skromno bi ih pozdravljao, obeavajui samo da

e dati sve od sebe. Ponekad podaci ne bi dolazili. To nije u mojojmoi, ispriavao se.

Drao se uobiajenog obreda. Da ne bi dolo do zastoja u krvotoku, skidao bi kaput i kravatu, otkopavao okovratnik i dugmad na rukavima, razvezivao cipele. Tada bi legao na lea na leaj u svojoj radnoj sobi, stavljajui ruke na elo. Povremeno bi se ugodno nasmijaoprije nego bi odgovorio na uputu da se prepusti snu. Kao znak, Ger-

17


18/276

trude bi se nagnula i dodirnula mu obraz. Sklopio bi oi, prekrstio ruke na prsima i poeo duboko disati. Gospoa Cayce i Cayceova tajnica i povjerljiva pomonica, Gladys Davis, sklopile bi oi na molitvu.Kad bi Cayce uzdahnuo, ravnomjerno diui, kao svaki ovjek dokspava, Gertrude bi poela tiho govoriti, dajui mu uputu koja jeomoguivala itanje. Ispred tebe je tijelo M. L.-a , koji se nalazi u Chi-

cagu (navela bi ulicu i adresu). Briljivo e pregledati to tijelo, podrobno ga ispitati, i rei mi u kakvom se stanju sada nalazi, pronalazeiuzroke postojeeg stanja, a i lijek za iscjeljenje i ublaavanje stanjatoga tijela. Govorit e razumljivo, uobiajeno sporo, odgovarajui mina pitanja dok ti ih postavljam.

Oigledno da Cayce nije samo vizualizirao zdravlje odreenogovjeka, gdje god se on nalazio, nego i njegovu okolinu. Njegova bi

podsvijest katkad navodila imena ulica dok bi se kretao naokolo, imenujui ih ak i kad ne bi bila oznaena ploama s natpisom. Povremeno bi oklijevao, govorei da je dotini ovjek napustio svoju kuu.Jednom je potpuno prekinuo itanje, a sljedeeg se dana saznalo daje upravo u tome trenutku bolesnik umro. Drugi put je, dok ga je ispitivao medicinski odbor kojeg je predvodio dr. John Blackburn iz Bowling Greena, opisao udaljenu sobu u kojoj je leao bolesnik. Opisao jetapete, ukrase, namjetaj, pa ak i noni stoli u uglu; opisao je krevet

i posteljinu, imenujui i proizvoaa. Sljedeeg je dana sve bilo provjereno. U nekoj drugoj prilici, bolesni je pomorski kapetan, zaboravivina dogovor, u vrijeme odreeno za itanje napustio svoj brod, ali jeCayce ipak uspio doi do njega. Vidite, rekao je kapetan, Cayce jeve i prije itao za mene, i poznavao je moje navike.

Kad se radilo o zdravlju, Cayceov je uspjeh bio doslovno nepogreiv ako su ljudi slijedili njegove preporuke. Bez obzira na to, esto

su odbacivali njegove savjete, bilo stoga to je tretman zahtijevao previe vremena ili napora, ili stoga to bolesnik nije mogao pronai takvog terapeuta koji bi mogao provesti Cayceove upute. Povremeno binestrpljenje ak i najdrae Cayceove oboavatelje uputilo prema terapiji koja je obeavala bre iscjeljenje. Cayceov prijatelj i biograf, Thomas Sugrue, iskuavajui Cayceovo tegobno iscjeljivanje oiglednoartritisnog stanja, poeo se aliti zbog sporog oporavka. Naglaavajuida e oporavak biti polagan, Cayce mu je preporuio tegobnu gal

vansku kupku s otopinom zlatnoga klorida. Umjesto toga, Sugrue senaglo okrenuo udotvornim lijekovima, koji su tetno djelovali na njegov sustav, tako da je nekoliko mjeseci kasnije, nakon operacije, umro.

Teko da je postojalo bilo to zemaljsko ili nebesko, to Cayceovasveopa svjesnost nije istraila. Usnulog je Caycea privlaila dugovjenost, odnosno njezin nedostatak. Dugaak je ivot za Caycea bio posljedica nesebinosti, pa je isticao da e se ivotni vijek s vremenom

18


19/276

najvie poveati kod onih naroda koji su najovjeniji. Otkrijte kodkojeg se naroda ivotni vijek poveao sa ezdeset na osamdeset i etirigodine, i otkrit ete tko slui Bogu. Iznenauje to je u Rusiji, nakonto je predvidio propast komunizma, uoio i izriito produenje ivotnog vijeka. Oekivan ivotni vijek u Rusiji, navodno odmah iza Engleske, iznosi ezdeset i osam godina, s tim to je u obzir uzeta samo pri

rodna smrt, a ne i nenadana smrt uzrokovana politikim imbenicima.Cayce se esto mijeao i u znanstvena podruja. Jednom je iza

zovno govorio o smrtonosnoj zraci koju su stvorili Atlantiani da biunitavali opasne ivotinje. U jednom je itanju 1933. godine predvidio da e i ovdje biti do 1958. godine otkrivena slina zraka, pa je opisao i kako je neko djelovala: A taj (postupak djelovanja prema okolini) primjenjivao se uvelike na isti nain ili oblik kao i odailjanje iz

razliitih nuklearnih pogona ono to sada nazivamo smrtonosnom zrakom - ili nadkozmikom zrakom - ono za im mnogi tragaju, a to edobiti iz stratosfere - ili kozmikih zraka - koje e biti otkrivene tijekom sljedeih dvadeset i pet godina.

Kako se besmisleno to moralo initi u ono doba, a kako bi se besmisleno inilo i danas da nema novinskih izvjea, kao to je ono objavljeno u Denveru, u prosincu 1961. godine: Znanstvenici razvijajusmrtonosnu zraku koja bi sve na to se usmjeri trebala pretvoriti uloptu plinovite pare. Dr. Carl L. Kober iz nuklearne elektrane Martinotkrio je da e to oruje biti djelomino na nuklearni pogon. Svoju erazornu silu postizati izbacivanjem nevjerojatno vrue zrake na odreeni cilj... Razarajua zraka, koja zvui kao da je izala iz znanstvenefantastike, bit e namijenjena za upotrebu u kopnenom ratovanju.

Kako znanost poboljava svoje metode istraivanja pretpovijesti,neprestano e se pojavljivati nove mogunosti iskuavanja Cayceove

podsvijesti. Dok su Sjedinjene Drave i Rusija ukljueni u javnostimalo poznatoj utrci u unutarnjem svemiru, dotle ameriki brodoviza nadzor oceana, odnosno doslovce nepoznata Mala flota, obilazezemaljsku kuglu, pokuavajui istraiti tajanstvene dvije treine svijetaprekrivenog morima. U ogromnom su prolazu izmeu Havaja i Aljaske otkrili planinski lanac dugaak oko tisuu i osamsto kilometara, ijise vrhunci uzdiu otprilike tisuu osamsto metara od oceanskog dna -

a jo su gotovo tri i pol tisue metara ispod povrine. U Tihom oceanu drugi su oceanografi otkrili rijeku koja tee otprilike est tisua pet-sto kilometara du Ekvatora. Moda su, kao to to tvrdi Cayceova podsvijest, veliki kontinenti uistinu neko bili nagomilani u SjevernomAtlantiku i Junom Tihom oceanu, gdje su ih na kraju progutale kataklizme, kao to bi se moglo dogoditi i drugim kopnima, ako su Cayceova proroanstva tona. Bez obzira na to, usprkos svim ovim sjenka-ma buduih smrti i razaranja, Cayceova je poruka poruka nade i

19


20/276

vjere: Znaj i spoznaj da je Zemlja Gospodinova, sa svim svojim prevratima i razdorima, sa svom svojom mrnjom i ljubomorom, sa svimsvojim politikim i gospodarskim poremeajima. A Njegovi putevinisu s ovu stranu spoznaje. ivei ih u malim stvarima, iz dana u dan,neka ti pripadne ta sigurnost u samoga sebe, ta sigurnost u Njega. JerNjegova obeanja bijahu i jesu pouzdana. 'Neka ti srce ne bude uzne

mireno - u Boga vjerujte.' Vjerujte isto tako i u Krista, koji je rekao:'Ako me volite, odrat ete moje zapovijedi, pa emo ja i Otac doi iprebivati s vama iz dana u dan'.

2 0


21/276

Iako mnogo puta upozoren na Drugi svjetski rat, predviajui njegovpoetak i kraj, Edgar Cayce bio je zaprepaten kao i svi ostali kad suna Pearl Harbor baene bombe. Tugovao je zbog rata, ne samo zbogsvoja dva sina koji su mobilizirani, ne samo zbog svih onih mladiakoji su se borili i umirali irom sedam mora, nego zbog dubokog osjeaja da ovjek nije nauio ivjeti sa sobom, a niti sa svojim Bogom.Deset dana nakon to je Amerika ula u rat, svojoj je voljenoj sestri napisao: Nadam se da ti neu dosaivati sa svim ovim teretom kojeg sada nosim u srcu, ali ovaj rat me nagriza. Naravno da sam osjeao tose sprema, ali sam se i u beznau nadao da do toga nee doi. Ali neprestano nas opominju da se 's Bogom nije rugati, i da to god ovjekposije, to mora i ponjeti'.

Svojom je uobiajenom otvorenou priznao da nije imao nikakvog vidovitog nagovjetaja o kukavikom napadu. Da, dobili smomnogo podataka i vienja o onome to se sprema, ali nikada nitanismo dobili u svezi sa sedmim prosincem. Istovremeno je izraziosvoju zabrinutost za mornariko osoblje koje je isplovilo iz susjednemornarike vojarne u Norfolku. Imao sam, a nadam se da ih joimam, nekoliko dobrih prijatelja na Havajima, nita od njih nisam uo

od tada, iako sam poslao nekoliko pisama samo dan ili dva prije negose to dogodilo. Neki su od njih u mornarici, ali nitko nije bio niti najednom od brodova za koje se izvjetava da su izgubljeni, ti djeaci zakoje se inilo da su mnogo toga dobili iz svog dodira s mojim radom;obraaju mi se kao ocu, kao i moji vlastiti djeaci - i rekli su mi da samupravo ona vrsta oca koju bi rado imali. Stoga ti je vjerojatno jasnokoliko sam ovih dana zabrinut.

Iako je bio okruen ljudima koji su ga voljeli, bio je osamljen. Nalik Lincolnu i Leeju, kojima se divio, svoja je uvjerenja nosio u srcu, ata su uvjerenja bila sveobuhvatnija ak i od njihovih - a to je potrebada ovjek shvati Boju svrhu za ovjeka na Zemlji. Sve to je govorioili inio u svojim zrelim godinama bilo je tome podreeno. Samo muje to pomoglo da izdri godine sumnji, sramote i neimatine onih kojeje ponajvie volio. Da sam makar i na trenutak pomislio da je moj radbezvrijedan, istoga bih ga se trenutka odrekao.

21


22/276

U jednom od teih razdoblja svojega ivota, nakon to je bio uhien kao pogada sudbine u New Yorku, vratio se kui u VirginiaBeach obuzet krajnjim oajanjem, pitajui se zato bi, ako je njegovrad vrijedan, on i njegova obitelj trebali patiti od neprestanih udaraca. Tome se gorljivom ueniku Biblije, u njegovom oajanju, pouka oJobu koji je bio izloen dugotrajnoj patnji, uinila beskorisnom. I tako

je odluio napraviti itanje za sebe samoga, s tim to je njegova supruga, Gertrude, postavila pitanje zato ga njegova mo, ako uopepostoji, nije upozorila na zamku koju mu je postavila policija. Odgovornije bio onakav kakvog je oekivao. Kad se probudio, njegova supruga i njezina pomonica, Gladys Davis, rekle su mu kako je glasila poruka: Odreena je koliina patnje neophodna za bolji razvoj due. Vidovnjak koji je pretrpio mnoga iskuenja, protresao je glavom i tekouzdahnuo. ini se da mogu pomoi svima osim sebi.

Tako je bilo i u potrazi za naftom, s ulaganjima, s jednostavnimposlovima s nekretninama, sve dok Cayce nije dobio osjeaj da munije sueno da se ikada susretne s obiljem. Istovremeno je Cayce rijetko brinuo o novcu. Njegov stav prema novcu bijae gotovo djetinjast.Kao i jedan prijanji mistik, Bronson Alcott, transcendentalist iz Con-corda, osjeao je da e se Gospod pobrinuti za njega. I inilo se da jebio u pravu, iako za njegovu djecu nije bilo neobino da imaju zakr

pe na odjei, a Cayce rupe na cipelama. Jedne je otre zime obitelj ostala bez grijanja. Djeca, zamotana u kapute, podigla su pogled s bijednog objeda, i ula kako njihov otac smireno moli od dobrog Gospodada im poalje drva za vatru.

Nekoliko sati kasnije zauo se kucaj na vratima. Bio je to nadglednik tvrtke koja je distribuirala elektrinu struju. Njegovi su se radnicispremali sruiti stari stup za svjetiljku ispred Cayceove kue, a da bi

dobili nuno odobrenje bili su voljni ispiliti stup u drva za vatru i sloitiih na tratinu. Jednom drugom zgodom, oblinja je trgovina mjeovitom robom ukinula kredit Cayceovoj obitelji - sve dok ne plate raunod osamdeset i sedam dolara i pedeset centi. Izmuena gospoda Cayce prijetei je zahtijevala od supruga da na neki nain prikupi novce.Ne brini o tome, majko, smireno je rekao, novac e se pojaviti. Ispokojno je otiao u ribolov.

Toga se jutra pojavio potar s pismom. Unutra je bio ek koji jeglasio na svotu upravo dovoljnu da isplate raun. Gospoda Cayce zahvalno je uzdahnula. Edgare, sada to odnesi u trgovinu, radosno jerekla.

Dobro, majko, rekao je dobroudno.Vratio se nakon sat vremena s novim tapom za pecanje i mno

tvom pribora. Gospoda Cayce pogledala ga je s oajanjem u srcu.Edgare, rekla je, nisi valjda...?

22


23/276

Ne brini o tome, majko, rekao je potpuno smireno. Novac eve stii.

Jednom, kad nije bilo novaca za osnovne potrebe obitelji, kao nitiza plau tajnici, njegova ga je ena zapitala da objasni zato bolje nezarauje. S obzirom na injenicu da Edgar Cayce cijelo svoje vrijemeposveuje svome radu, to je razlog zbog kojeg nije u stanju zaraditi

dovoljno novaca da bi uzdravao sebe i svoju obitelj, i na koji nainmoe on, Edgar Cayce, popraviti ovakvo stanje?

Gospoda Cayce u oekivanju je promatrala Edgarove usne kad suse poele pomicati: ivi blie Njemu, koji poklanja sva dobra i savrene darove, i trai i dobit e; kucaj i otvorit e ti se. Daj i etverostruko e ti se vratiti. Nikada se nije dogodilo da ono najnunije nedostaje, niti e se to ikada dogoditi, sve dok prije svega i najvie od svega

prianja uz Gospodinove rijei.Prorokova obitelj ne bi pripadala ljudskom rodu da svi nisu podi

gli ruke u zrak. Ali, kako e budunost pokazati, Cayce je opet izrekaoproroanstvo. U svakom bi se tekom razdoblju vrata otvorila, a Gospod bi ih nadario.

Suprotno prevladavajuem dojmu, Cayce je i budan bio vidovit,upravo kao i u snu. Neprestano je oko glava ljudi viao polja svjetlosti

- aure - koje su mu govorile o stanju njihovih osjeaja i zdravlja. Jednom je u njegovu radnu sobu stupila neka ena koja se tek posvaalasa svojom susjedom. Podigao je svoj blagi pogled s Biblije. Oko tebevidim crvenu auru. Vrati se sljedei tjedan kad vie ne bude ljuta.

Drugi put se zabrinuo za jednu enu koja nije imala aure. Dvadana kasnije bila je mrtva.

Budui da je toliko snano bio svjestan svega oko sebe, bilo mu je

teko opustiti se kao obina osoba. Morao je ulagati trajan napor dase zatvori. Postojalo je nekoliko naina na koje se mogao udaljiti od dojmova. Volio je igrati karte, ali je jednom, a da ak nije ni pogledao karte, ispravno proitao pedeset i dvije karte u nizu, kako bi pokazao da eta partija brida biti dosadna. Osim Biblije, jedino to ga je oputalo biloje pecanje i vrtlarenje. Satima je volio sjediti na malom pristanitu izakue, zabacujui udice u svjeu vodu jezera. Djeca bi dolazila k njemui razgovarala s njim dok je pecao, a on bi im priao prie, koje je pamtio iz svoga vlastitog matovitog djetinjstva. Pecao je kad je kiilo, kadje puhao vjetar ili snijeilo, jer je u pecanju pronalazio utoite.

Najsumornije bi dane provodio u svome vrtu, smirujue se obraajui biljkama. Njemu je cvijee raslo ondje gdje se nikada prije nijepojavljivalo, jer ga je njeno njegovao, kao da je svaki cvijet ovjek.Otro je bio svjestan svega to je postojalo vani, a okom punim potovanja promatrao je sve to je ivjelo. Jednog osobito radosnog pro-

23


24/276

ljetnog jutra je zabiljeio: Krasan dan - oglasila se nova ptica - ini sekao da se pojavio neuobiajen broj ptica, ili sam ja tek postao svjestannjihove prisutnosti? Ranojutarnji cvrkut sjenice, modrovoljke, eve,drozda, crvendaa, ptice rugalice, a neke cvrkuu kao kanarinci, alisu crveno-smee, a enke su uto-crne, to su prekrasne ptice - prijesmo ih nazivali tkalcima, ali ve ih godinama nisam vidio. O, ne smi

jem zaboraviti kosa, tako je zgodan.U Cayceu je bilo svojevrsne djeake nespretnosti koja kao da ni

je pripadala mistiku. Kad je bio mlad, pipniari mu nisu htjeli posluivati pie, a povremeno mu nije bilo doputeno igrati bilijar.

Kad je jednom traio posao, uao je u trgovinu cipela, i poeo posluivati nekog kupca. Poslovoa, vidjevi ga kako radi, rastreseno jemladog stranca poslao u banku da promijeni novac, pa je Cayce nas

tavio raditi i cijeli taj dan. Te ga je noi zbunjeni poslovoa upitaokako se sve to dogodilo. Netko me zamolio da mu neto dodam, a jasam to i uinio, jednostavno je odgovorio Cayce. Na tom je poslu ostao osamnaest mjeseci.

Pisci koji su pisali o njemu, a koji ga nikada nisu vidjeli, neprestano su ga opisivali kao nepismenog, ali to je oigledno bilo pogreno.Jer kako su godine prolazile, mladi koji je u estom razredu napustiokolovanje, mnogo je nauio u svijetu. Politiari, poslovni ljudi, profesori i znanstvenici s njim su raspravljali o svojim problemima. Posjeivao je njihove domove, druio se s velikim i malo manje velikimljudima, a i oni su njega posjeivali, privueni znatieljom i potrebom.itao je novine, ali je samo ponekad otvorio koju knjigu, osim Biblije,koju je itao cijelu godinu, neprestano u njoj pronalazei novi izvornadahnua. Kao i kod Lincolna, to je itanje utjecalo na njegovo pisanje u svjesnom stanju, tako da mu je pisanje bilo saeto i suvislo, ia

ko je njegov nesvjestan govor uvijek ostao kien i zanesen. U koli jedoivio neuspjeh i napustio je u petnaestoj godini, jer vie nije mogaoupregnuti svoj um, koji je ve i tada pokazivao znake podsvjesnograzvoja, u relativno primitivan proces uenja, koji je bio oiglednobesmislen u odnosu na njegov vlastiti kanal otvoren prema sveopemumu. Kasnije u ivotu briljivo je pregledavao svoja vlastita itanja, i onjima ravnoduno govorio kao o podacima; iz njih je mnogo toga crpio, na tako raznolikim podrujima kao to su zdravlje, homoseksualnost, astrologija i politika.

Sveukupnost njegove vjere premoivala je sve religijske granice.Podjednako je bio kod kue s katolicima, protestantima, idovima,hinduistima i budistima. Jednako je reagirao na zanimanje koje je usvima njima osjeao. esto je s ocem Brennanom, upnikom katolikecrkve Zvijezda mora, vodio razgovore o traganju due, ali ispred kue.Dobri se otac nikada nije osmjelio popeti stubama u Cayceov dom, ali

24


25/276

je inae na mnoge druge naine izraavao svoje ekumensko potovanje prema njemu. Jednoga dana, dok je Cayce boravio izvan grada,kroz Virginia Beach projurio je uragan, plavei ulice i kue. Vrativi sesljedeega dana, Cayce je siao u podrum da procijeni tetu. Ondje jezatekao dvojicu sveenika - i katolikog i prezbiterijanskog, koji je ivio nie u istoj ulici, kako do glenja u vodi izbacuju vodu iz podruma

kao da im njihove besmrtne due o tome ovise.Za mnoge ljude koji su bili mnogo obrazovaniji i uveniji, Cayce

je bio autoritativan lik. Neki su ga s potovanjem nazivali sucem, drugikapetanom, mnogi su ga nazivali doktorom. Njegov prvi biograf,Sugrue, jednostavno ga je nazivao efom.

Kao i mistini Lincoln, Cayce je lako sklapao prijateljstva, a posjedovao je i onaj isti, priprosti, nain prianja pria. Ali za razliku od Lin-

colna, zbog one pretjerano osjetljive strane svoje prirode, bilo je odjeljaka njegova uma koje ni s kim nije mogao dijeliti. Kad bi ga preplavile stravine vizije, kao to se esto dogaalo, svi bi postajaliizopenici. Na primjer, jednog svijetlog i sunanog lipanjskog dana1936. godine, dok je kopao u vrtu, uo je zvuk koji je nalikovao zujanju roja pela. Podigao je pogled, zaprepaten, i na nebu ugledaokoiju koju su vukla etiri bijela konja. Pokuao je sam sebe uvjeriti daje to puka mata, kad je zauo glas koji je govorio: Osvrni se izasebe. Okrenuo se i ugledao mukarca sa titom i kacigom, titnicimaza koljena i ogrtaem, ali potpuno nenaoruanog. Lice mu je bilo svijetlo, oklop od blistavog srebra. Podigao je ruku na pozdrav i rekao:Koije Gospodnje i u njima tvoji jahai. Tada je nestao.

Potresen ovom pojavom none more usred bijela dana, Cayce jeispustio motiku i potrao u kuu. Projurio je pored svoga sina, HughaLynna, i zakljuao se u radnoj sobi. Kad je konano, nakon nekolikosati, izaao, izjavio je da je vidio pribliavanje Drugog svjetskog rata,sa svim onim milijunima mrtvih. Bio je to udarac njegovom svjesnomumu.

Kad bi na prvi pogled sklopio prijateljstvo, Cayce je vjerovao datoga prijatelja poznaje otprije. Zbog svoga je vjerovanja u reinkarnaciju, uz dodatak karmike prolosti, postao snoljiviji u odnosu premadrugima, i osloboen tatine. Ipak, sve je vie potovao svoje vlastito

poslanstvo, i to s razlogom. Jednom ga je u radnoj sobi iznenadiosveenik koji je doao ispitati njegovu mo. Dok je sveenik neopa-eno ulazio, Cayce je neto ispod glasa mrmljao. Hvala ti, hvala ti, o,Gospode, za jo jedan ivot. Samo nekoliko trenutaka prije uzbuenaje majka telefonirala Cayceu da mu se zahvali to joj je spasio djetece.

Pokuavao je pronai vremena za svakog ovjeka koji je imaokakvih potekoa. Iako su njegova vlastita itanja govorila da treba

itati samo dva puta dnevno, ili na kocku stavlja svoj ivot, taj je broj25


26/276

poveao na sedam ili osam itanja dnevno tijekom Drugog svjetskograta, zbog zahtjeva ne samo bolesnika, nego i roditelja koji su, kao i onsam, bili zabrinuti za svoje sinove koji su otili u rat. Koliko se god iscrpljivao, pota se gomilala. Vidovitost mu je donekle pomagala. Jednom, dok su njegovi pomonici bespomono promatrali veliku vreus pismima, ne znajui odakle bi poeli, rekao je: Uzmite telegram, tu

se osjea hitna potreba. Pri samom dnu vree nalazio se telegram smolbom za itanje, koji je ondje bio pogrekom stavljen.

Cayce je posjedovao uobiajene instinkte. Volio je drutvo lijepihena, kao i inteligentnih mukaraca. Povremeno bi neto popio, i touglavnom vino koje je sam radio. Groe je smatrao hranom. Ironino je to to je bio strastveni pua. Kad bi se njegovi oboavatelji tomeudili, on bi se toplo nasmijao i pokazao na nebesa: Ondje kamo ja

idem nema nikakvih cigareta.Rijetko se zabrinjavao zbog svoga vlastitog zdravlja. Jedne je veeri za stolom oboavateljica zbunjeno primijetila da Cayce sa zadovoljstvom jede svinjetinu, iako ju je u svojim itanjima zabranjivao.Ali, gospodine Cayce, rekla je, svinjetina nije dobra za vas.

Mistik se vedro osmjehnuo. Kad ne bih mogao podii vibracijeovoga jadnog komadia mesa, stvarno ne bih mnogo vrijedio. Bio je

nalik lijeniku koji savjetuje sve osim sebe.Bio je i hirovit; lako ga se moglo povrijediti ili uznemiriti, ali tadabi prevladao njegov osjeaj za ravnoteu. Iako se bezuvjetno oslanjaona sveprisutnu Gladys Davis, katkad bi se naljutio, osjeajui da onaprevie toga pretpostavlja dok tumai itanje. Desetak ju je puta otpustio u naletu nesavladivog bijesa. Sat ili dva kasnije bi je potraio, nasmijao se i prijateljski je potapao po leima. Ponovo su radili zajedno- do sljedeeg puta.

Gertrude je bila partnerica koja ga je u trenucima kolebanja vraala u ravnoteu, Gladys Davis otpusni ventil za sitne frustracije kojesu ga pratile tijekom dana. Kao to mukarac nema tajni pred svojimsobarom, tako ih ni Cayce nije imao pred svojom tajnicom. Za njegaje poela raditi u osamnaestoj godini, ivjela je u istoj kui, i od rujna1923. godine do njegove smrti u sijenju 1945. zapisivala je gotovosvako itanje. Usprkos bliskom odnosu i svakodnevnim okolnostima,

on je za nju uvijek ostao junak. Rad, kako su zvali itanja, potpuno jevladao njezinim ivotom, tako da se nije udala sve do njegove smrti,znajui da ne moe sluiti dvojici gospodara. Pa ipak, to nikada nijesmatrala rtvom, usmjeravajui svoj majinski instinkt prema njegovojobitelji i svojim roacima. Cayce joj je dopustio da u kuu dovede svoga malog neaka, i prema oboma je postupao kao da su dio obitelji.Onako kako je za njega bilo uobiajeno, bdio je nad tim djeakom idok je bio u snu. Jednoga dana, tijekom itanja, Gladys je pogledala

26


27/276

kroz prozor radne sobe i ugledala djeaka kako nesigurno obilazi okojezera. Znajui da dijete jo ne zna plivati, ipak nije mogla ostavitiCaycea dok je u snu. Cayce je leao na leaju i govorio, ali iznenadase zaustavio, ne trepnuvi okom, i odluno rekao: Izai i dovedi dijete. Gladys je ispustila blok u koji je biljeila i izjurila na obalu jezera,vrativi se sa smirenim djeakom. itanje se nastavilo kao da prekida

nije ni bilo.Cayce je pomalo nalikovao starom obiteljskom lijeniku iji je bo

lesnik uznemiren. Mogao vas je navesti da se osjeate kao da ste najvanija osoba na svijetu, prisjea se Gladys Davis. Poklanjao bi vamsvu svoju panju, o emu god prije toga razmiljao.

Kad su se tek upoznali, Gladys je doivjela dramatino otkrivenjeCayceove izuzetne nadarenosti. To je promijenilo cijeli njezin stav pre

ma poslu. Prije toga radilo se samo o ugodnim zadacima koje je obavljala za jednog neuobiajeno ljubaznog mukarca. Nakon toga je poslu posvetila cijeli svoj ivot. Za Caycea je radila otprilike dva mjeseca,a povremeno bi je muila tupa glavobolja. Iako je nosila naoale zaitanje i pisanje, inilo se da joj one ne olakavaju boli. Oajna, jednoga je dana zamolila Caycea da za nju obavi itanje. Tijekom itanjase pokazalo da je izvor glavobolja napetost u oima kao posljedicaslabe cirkulacije, do koje je dolo zbog loeg dranja. Preporuene su

joj jednostavne vjebe - istezanje vrata prema gore i prema dolje, najednu i na drugu stranu tri ili etiri puta, a zatim polagano pokretanjeglave u oba smjera nekoliko puta. To su bile tradicionalne joga vjebe,iako Cayce toga nije bio svjestan. Isto joj je tako savjetovao da tri putatjedno ide na zraenje ultraljubiastim zrakama, i da prestane nositinaoale. Uinak je bio trenutaan. Naoale sam ponovo stavila naoi trideset godina poslije, prisjea se, kad nisam mogla proitati

broj u telefonskom imeniku. Ali nikada vie nisam osjeala napetost uoima, kao ni glavobolju.

Cayce je doslovce bio sanjar, i osjeao je da bi ljudi mogli netonauiti o sebi, a svijet o njima, kad bi prouavali svoje vlastite snove.ovjeku je svijest potrebna samo za njegovu vlastitu razonodu. U snudua traga za pravom razonodom, ili za svojom stvarnom djelatnou. Kad ne bi razumio neki san, legao bi na leaj i protumaio gau snu. Jednom je sanjao da se uspinje u nebesku kapelicu gdje se eliopomoliti. Nebeski mu je uvar pokazao veliku prostoriju natrpanu prekrasno omotanim paketima, na kojima su bile adrese razliitih ljudi. Tipaketi nisu bili isporueni, a uvar mu je tuno objasnio zato je tako.To su pokloni za koje su se ljudi molili, ali su izgubili vjeru upravo uoidatuma isporuke. Ti pokloni bijahu skrivene nadarenosti i sposobnosti, koje su njihovi vlasnici tako rijetko uoavali. Je li to bila poruka zaCaycea da nastavi sa svojim radom? On ju je tako shvatio.

27


28/276

U Cayceovom je ivotu bilo razdoblja kada se inilo da nita nedjeluje kako treba. Uz pomo Mortona Blumenthala, njujorkog burzovnog meetara kojemu je pomogao u poslovima na burzi, konanoje uspio ostvariti svoja dva davnanja sna, Cayceovu bolnicu i AtlanticUniversity (Sveuilite Atlantic), oba smjetena u Virginia Beachu. Koled, za ije je utemeljenje odobrenje dala vlada drave Virginije, tre

bao se baviti i istraivanjem parapsihologije i okultnog, a ujedno bipruao i ope obrazovanje i redovite diplome. Bolnica, kojom jeupravljao doktor medicine, Thomas B. House, daljnji Cayceov roak,trebala je bolesnike lijeiti na temelju itanja. Meutim, propast burze,koju je Cayce predvidio za 1929. godinu, unitila je i Blumenthala, kojije zbog nekog neobjanjivog razloga zanemario Cayceov savjet. BezBlumenthalove podrke dolo je do zatvaranja bolnice. Koled zapravo nikada i nije poeo djelovati. Dvadeset i osmog veljae 1931. godine i posljednji su bolesnici napustili bolnicu, a Cayce je erifu tunopredao kljueve. Uskoro nakon toga izgubio je i svoju kuu, iako senajtei udarac tek spremao. Nekoliko mjeseci kasnije, u New Yorku,traei pomo za ponovno otvaranje bolnice, Cayce je obavio nekoliko itanja za Njujorane koji su ih zatraili, a medu njima je bila i gospoda Bertha Gorman.

Kad se probudio iz itanja za gospou Gorman, ona ga je strogo

promatrala. Gospoa Cayce i Gladys tiho su jecale. Cayce se naglo uspravio. Jesam li rekao neto to vas je uznemirilo, gospodo Gorman?upitao je.

Izvadila je iskaznicu s brojem. Moje je ime Conwell, Bertha Con-well. Ja sam policajka, a vi ste svi uhieni.

uta je tampa doekala svoj sretan dan, prepuna skrivenih aluzija o pedesetetverogodinjem Cayceu i njegovoj dvadesetestogodi-

njoj plavokosoj tajnici. Jedne su novine donijele fotografiju Caycea injegove plavokose tajnice, s koje su vjeto izrezali lik gospode Cayce. Neka su izvjea bila podjednako krivotvorena kao i slika. Jedanje novinar izjavio da Cayce zahtijeva sedamdeset dolara za svoje itanje, i to u oznaenim novanicama. Cayce je bio osloboen, ali seArthur Brisbane, vodei kolumnist toga razdoblja, svejedno obruiona njega: U rijeima se krije arolija, pa i u imenu, usprkos onome toShakespeare kae o rui. Edgaru Cayceu, njegovoj supruzi Gertrude injihovoj tajnici, koji su uhieni pod optubom gatanja, reeno je: 'Nesmijete se pretvarati da proriete sudbinu, jer to nije mogue'. inilose da nema pomoi, ali je Edgar Cayce, vjet rijeima, rekao sucu: 'Janisam gatalac, nego postavljam dijagnoze pomou vidovitosti'. Istogasu trena i on, i njegova supruga Gertrude i njihova tajnica putenikako bi mogli vidovitou postavljati dijagnoze do mile volje. Kad gaje jedna gospoda upitala: 'Je li ovo pravo vrijeme da napravim

28


29/276

odreena ulaganja?', vidovnjak joj je dao vidoviti odgovor. Sud tomenije imao to prigovoriti.

Zapravo se nije odigralo na takav nain. Sudac je ve od svojihprijatelja uo za Caycea i njegov rad. Na sudu su istaknuti graanisvjedoili o onome to je Cayce uinio za njih. A Cayce nije proricaosudbinu. Sudac je paljivo sluao toga jednostavnog ovjeka kako

jednostavno pria o svom radu, i kako iskreno priznaje da ni sam nijesiguran kako sve to funkcionira, niti koliko dobra moe time uiniti. Asudac se, kao i Brisbane, isto tako prisjetio Shakespeareovog stiha:Mnogo je vie toga na nebesima i na Zemlji, Horacije, nego to tvojafilozofija sanja. Nije ni dolo do suenja, jer je optunica odbaena.Ali su ti dogaaji ostavili traga - Cayce se ponovo pitao je li bio kanjen zbog itanja potaknutog eljom za materijalnim dobitkom. U poetku je sam sebi objanjavao da su njegova proricanja o kretanju naburzi potaknuta istim porivima, jer je elio utemeljiti svoju kolu i bolnicu. Sada vie nije bilo ni jednog ni drugog. Njegovo se ime provlailo kroz blato, a on je bio umoran i obeshrabren. Moda je bio na krivom putu? Moda bi se trebao vratiti obinom poslu, kao svi ostali?

Nekoliko puta ranije, sumnjajui u viu svrhu svoje nadarenosti,odricao se itanja i vraao fotografskom poslu. Ali ga je Gertrude, kojaje u njega vjerovala, ohrabrivala da se vrati radu, jer je osjeala da muje sueno to raditi. Uvijek bi ga utjeila, istiui da su itanja spasila inju, i njihovoga sina, Hugh Lynna. Ona je patila od krvarenja u pluima, a lijenici su joj rekli da nee preivjeti jo jedan napadaj. Akoima ikakve istine u tim vaim glupostima, bilo bi najbolje da to primijenite na svojoj eni, rekao je jedan lijenik. Bilo je to prvo itanje zaCayceovu vlastitu obitelj. U transu je propisao pripravak koji je trebaozaustaviti krvarenje. Prisutnog se lijenika specijalista to dojmilo, ali je

bio pesimistian. Ovo je bila najbolja rasprava o tuberkulozi koju samikada uo, ali ne shvaam kako bi joj to moglo pomoi. Ljekarnik sepitao hoe li ikada uspjeti sastaviti sastojke za taj recept. Ali uspio je, ikod Gertrude se pokazalo trenutno poboljanje. Vie nije bilo krvarenja. Dok se oporavljala, davao joj je da udie zrak iz prazne bocejabukovae, to ju je dodatno umirivalo i olakavalo joj tegobe. Mjesecima se oporavljala, ali joj plua nikada vie nisu stvarala potekoe.S njegovim sinom, Hugh Lynnom, pria je bila gotovo istovjetna. Kao

dijete, dok se igrao oevom runom svjetiljkom, prah iz baterije dospio mu je u oi. Lijenici su oajavali nad njegovim vidom, predlauioperaciju. Dijete, uvi njihovo savjetovanje, uspravilo se na lakat iuzviknulo: Doktore, nemojte mi izvaditi moje oi. Moj je tatica, kadspava, najbolji lijenik na svijetu. On e vam rei to treba uiniti.

Specijalisti su odmahivali glavom. Jedno je oko toliko oteenoda ga odmah moramo odstraniti kako bismo mu spasili ivot.

29


30/276

Cayce je tmurno rekao: Nita neete uiniti dok ja ne obavimitanje.

Gertrude je nadzirala Cayceov govor u snu. Stavi djeaka napetnaest dana u potpuno mranu sobu, stavljaj mu obloge namoeneu jaku otopinu taninske kiseline na oi, i esto ih mijenjaj. Tako e vidbiti spaen i obnovljen.

Iako su lijenici smatrali da e ostati potpuno slijep na jedno oko,a da drugo treba odstraniti, prosvjedovali su tvrdei da e takva otopina nepopravljivo otetiti tanano tkivo oka.

Kojeg oka, zapitao je Cayce, oka kojeg ne moete spasiti, ilionog kojeg elite izvaditi?

Nastupila je neugodna tiina, a tada je jedan od lijenika poeopisati propisani pripravak. Dvanaest dana kasnije skinuti su posljednji

zavoji. Djeakove oi bijahu jasne i bistre. Dobro vidim, izjavio je radosno.

Dok je sada promatrao svoju enu i svoga sina, Cayce je znao dase u njegovoj nadarenosti neto skriva. To su dvoje, koji mu bijahu drai od svega, bili dramatino svjedoanstvo njegovoga rada. Osjeao jeda mora nastaviti sve do onoga dana kad legne na vjeni poinak.

U Cayceovom je naslijeu bilo malo toga to je moglo objasniti tu

udnu nadarenost. inilo se kao da je istrgnut iz anonimnosti da bioitovao neograniene mogunosti ovjeka i stvaranja. Cayceovi subili stara, konzervativna obitelj iz Kentuckyja. Edgar se rodio osamnaestog oujka 1877- godine, na imanju pored Hopkinsvillea, u okruguChristian. Njegov je otac, Leslie, sudac, u okolici bio poznat kao zemljoposjednik. Njegov djed, poljoprivrednik, moda je i bio vidovit. Navodno je raljama od jedne vrste sjevernoamerike lijeske uspjeno

tragao za vodom. Usprkos tako obinom podrijetlu, Cayce se oigledno razlikovao od ostalih djeaka. Zanimala ga je Biblija, uivao je uodlascima u kransku crkvu, ogranak prezbiterijanske, a igre ga nisupretjerano privlaile. Imao je sedam ili osam godina kada je doivio iskustvo vidovitosti koje je konano oblikovalo smjer njegova ivota. Vani, potpuno sam, u zaklonjenom skrovitu, itao je iz Biblije viziju Ma-noaha, jer je jako volio prie o Samsonu. Iznenada je zauo brujanjei blistava je svjetlost ispunila proplanak na kojem se obino skrivao da

bi mogao itati prekrasne prie. Kad je podigao pogled, ugledao je liku bijelom, svijetao kao podnevna svjetlost, i zauo je glas:

uo sam tvoje molitve. to bi zatraio od mene, a to bih ti jamogao ispuniti?

Djeak se nije uplaio. ak i tada mu je bilo prirodno da doivljava vizije. Samo da budem od pomoi drugima, odgovorio je, osobito bolesnoj djeci, i da volim svoje blinje.

30


31/276

inilo se kao da to govori netko drugi, pored njega.Lik je bez rijei nestao.Edgar nije bio znanstvenik. Sljedeega dana, razmiljajui o viziji,

loe je napisao test u koli, i morao je ostati poslije kole kako bi petstotina puta napisao rije koliba na ploi, to je bila kazna jer je turije pogreno napisao.

Te noi, i vie nego obino, inilo mu se da se uope ne moe usredotoiti na svoju zadau. Izmeu njega i knjige kao da se podiglanevidljiva prepreka. Ali mu je otac rekao da ne moe ii na spavanjedok ne zavri zadau. U jedanaest naveer, kad je ve odavno moraobiti u krevetu, dok mu se glava pospano sputala, u sebi je zauo glas,kao u snu. Bijae to glas kojeg je uo i prethodnog poslijepodneva.Neprestano je ponavljao: Spavaj, a mi emo ti pomoi.

Za nekoliko je minuta zaspao. A kad se probudio, koliko god se tomoglo initi udnim, znao je svaku rije iz toga udbenika napamet.Spavao je na njemu. To je Cayceova vlastita pria o tome kako mu jepriao sveopi um. Bila je to udna pria i teko je u nju bilo vjerovati, ali nimalo udnija, nimalo nevjerojatnija od svih onih poduhvatakoje e izvoditi u sljedeim godinama.

Nevjerojatni poeci nevjerojatne karijere su se nastavili. Uskoro

nakon toga, sluajno ozlijeen loptom za bejzbol, rekao je roditeljimada mu pripreme poseban oblog i stavljaju na potiljak. Vidjevi ga takvog napola ukoenog, posluali su ga dvoumei se, a njemu je veujutro bilo posve dobro. Bilo je to njegovo prvo itanje u pogleduzdravlja. Kako je vrijeme prolazilo, dola su i druga spontana itanjaza prijatelje. inilo se da je davao dobre savjete. Ali u to doba nije biosvjestan o emu se radi, niti to bi s time trebao napraviti. Kad je na

pustio kolu, poeo je raditi na imanju, zatim u trgovini cipela, a kasnije i u knjiari. Zaljubio se u djevojku iz susjedstva, Gertrude Evans.Znala ga je smiriti, ohrabrivati njegov rad s Biblijom i njegovo pouavanje u nedjeljnoj koli. elio je biti sveenik, ali nije imao ni novacani sklonosti prema viem obrazovanju. Kad je svoje elje povjerio velikom putujuem propovjedniku Dwightu Moodyju, on je rekao: Bogumoe sluiti gdje god se nalazio, i to upravo onime to posjeduje.Moodyjev je savjet zapamtio zauvijek.

Kao i Edgarova majka, koja se njeno brinula za svog neobinogsina, i Gertrude je osjeala da bi svoje probuene sposobnosti trebaokoristiti za pomo drugim ljudima. ak i prije braka je otkrila da kadse usredotoi na to da zaradi novce, umjesto da koristi svoj dar, netopode po zlu: ili zasljepljujua glavobolja, bolan eludac ili gubitakglasa. Kad je, zaposlivi se kao prodava, poeo govoriti samo apatom, morao je dati otkaz, a zatim se zaposlio u mranoj komori foto-

31


32/276

grafskog studija gdje nije bilo vano moe li govoriti. Zbog svoga stanja rano je postao poznat. Profesionalni su se hipnotizeri i lijenici o-kupljali oko njega da izlijee taj zbunjujui gubitak glasa hipnozom. Alipomoi mu nitko nije mogao dok se nije pojavio Al Layne. Layne jebio iscjelitelj. elio je biti lijenik, ali umjesto toga okolnosti su ga primorale da zavri dopisni teaj osteopatije i hipnoze. Layne je malo

promijenio tradicionalni hipnotiki postupak. Uspavao je Caycea kaoi svi ostali, a tada mu je dopustio da sam sebi daje hipnotike sugestije, umjesto da mu ih daje on. Tvoj nesvjesni um promatra tvoje tijelo, rekao je. On promatra tvoje grlo. Rei e nam to ne valja s tvojim grlom, i to moemo uiniti da bismo ga iscijelili.

Kad je dobio i sugestiju da sam sebi kae da govori normalno,Cayceov se glas vratio kristalno ist. Da, vidimo tijelo. Ovdje se radio djelominoj oduzetosti glasnica, do koje je dolo zbog ivane napetosti. Kako bi se otklonilo to stanje, nuno je da tijelo pojaa cirkulaciju na tome podruju, barem na kratko vrijeme.

Layne se nagnuo prema naprijed: Reci cirkulaciji da se pojaa uoboljelom podruju i da otkloni takvo stanje.

Dok su roditelji mladoga Caycea promatrali u nevjerici, grlo njihova sina poelo je postajati tamno crveno. Krv je naglo potekla uoboljelo podruje, odgovorivi na Cayceovu hipnotiku sugestiju. Bio

je to uistinu zapanjujui podvig samohipnoze.Tada je Cayce u potpunosti preuzeo stvar u svoje ruke. Istim jas

nim glasom obratio se Layneu: Sada daj uputu da se cirkulacija vratiu svoje uobiajeno stanje i da se tijelo probudi. To se i dogodilo, pase Cayce nakon nekoliko trenutaka uspravio, trljajui oi. Poeo jeispitivati to se dogodilo, a tada je shvatio da govori sasvim normalno.Bio je presretan. Layne, podjednako sretan, bio je zaprepaten lako

om kojom je Cayce struno raspravljao o svojoj vlastitoj bolesti.Obratio se nasmijanom Cayceu.Dok si bio u transu, rekao je, govorio si kao lijenik koji pregle

dava grlo svoga bolesnika. Moda bi to mogao uiniti i s tijelom nekoga drugog ovjeka, upravo kao to si zavirivao u one zatvorene knjigeo kojima mi je priao tvoj otac.

Cayce ga je znatieljno pogledao. Zar je to ono to mu je nagovi

jestila vizija u bijelom? Ali on o medicini nita nije znao, nita ni o hipnozi - zapravo, ni kolu nije zavrio.to bi mogla biti svrha svega toga, ak i kad bih mogao rei to

se nalazi u neijem tijelu? upitao je.Moda bi, rekao je Layne, moda bi mogao odrediti bolesti,

povrede, izvore zaraze koje ne mogu odrediti uobiajena medicinskaispitivanja. Malo se namrtio. Ja sam godinama bolestan, rekao je,

32


33/276

a lijenici mi pak ne znaju rei to nije u redu. Moda bi ti mogaopomoi ljudima kao to sam ja.

Uzeo je mladog ovjeka za ruku. Moda nee uspjeti, Edgar, ali a-ko uspije, kakva bi to prekrasna mogunost bila za iscjeljivanje bolesnih.

Cayce se hitro odluio. Dobro, pristajem.Sljedeega je dana poeo veliki pokus. Nakon to je uspavao Cay-

cea, Layne mu je dao dodatnu sugestiju: U ovoj je prostoriji tijelo AlaLaynea. Briljivo promotri njegovo tijelo, zamijeti stanje toga tijela, aosobito bolesne dijelove. Iznijet e o kojim se bolestima radi i predloiti pripravke koji e dovesti do iscjeljenja.

inilo se da je Cayce u snu utonuo u misli. A tada je iznenada progovorio. Da, to je tijelo ovdje. Briljivo smo ga pregledali. A sada, evokakvo je stanje toga tijela kakvo smo ga zatekli...

Layneova je olovka letjela po bijelim stranicama papira.Konano je Cayce otvorio oi. Jesam li bilo to rekao?Layne se nasmijao. Jesi li bilo to rekao? Moje si simptome opi

sao bolje od mene samog, a rekao si mi i to trebam jesti, i kakve lijekove uzimati. Pokazao je na listove koji su se rasuli po podu. Sve je tu.

Cayce je trepnuo pogledavi ispisane listove i nepoznate pojmove. Donja mu se vilica malo opustila. Kako je to moglo izai izmene? Ponovio je neke strune rijei, krivo ih izgovarajui. Te rijeinikada prije nisam vidio, a otkud bih tek znao to znae.

Ali je dopisni student osteopatije znao dovoljno o medicini da bishvatio kako je Cayce na pravom putu: Lijekovi i biljke koje si preporuio dobro su poznati. Niti u jednom od njih nema nikakva tetnogsastojka.

Cayce je sjedio bez rijei, razmiljajui, napola uplaen tom

ogromnom mogunou koja se pred njim otvarala. Tada je imao dvadeset i etiri godine, i od ivota je elio samo da mu dopusti da seoeni Gertrudom i da zaradi dovoljno novaca kako bi mogao osnovati obitelj. Bio je prilino normalan mladi ovjek.

Kao i obino, o tome je razgovarao s Gertrude. Zato bi Bog odabrao nekoga poput mene, i podario mu tu udesnu mo?, pitao je.

Gertrude se osmjehnula. Isus je bio drvodjelja, a apostoli neuki,

nepoznati ribari i orai.To Caycea ipak nije uvjerilo. Iako se ope Layneovo stanje zam

jetljivo poboljalo nakon tjedan dana, ipak je izbjegavao Laynea, kaoda je zarazan. Ali su ga njegova majka i Gertrude nastavile ohrabrivati. Majka ga je podsjetila na viziju iz djetinjstva, a Gertrude smirivalastrah da bi i nehotice nekome mogao nanijeti zlo. Mislim da Bog nebi dao nekome takav dar, a onda mu dopustio da ga zloupotrijebi.

33


34/276

Ali je odgovornost prekapanja po onome to ne razumije i nadziranja ivota i zdravlja drugih ljudi bila prevelika za mladog Caycea.Usprkos majci, Gertrudi i Layneu, odluio je da jo nee raditi za Lay-nea.

Ali dogodilo se da se, dok je razoaranom Layneu saopavaosvoju odluku, njegov glas spustio do tankog i slabog apata.

Ni to ga nije uvjerilo. Ako je Bog elio da budem iscjelitelj, kakoti kae, apnuo je Gertrudi, zato mi onda nije dopustio da nastavim svoje obrazovanje i postanem lijenik?

Gertrude je u njegovim razmiljanjima otkrila slabu toku. Da silijenik, ogranien granicama onoga to je poznato u medicini, ne bibio u nimalo boljem poloaju da prui pomo od onih sjajnihlijenika koji su ve doivjeli neuspjeh s toliko mnogo bolesnih ljudi, i

to zbog svojih ogranienja.To je bio prilino uvjerljiv argument. A posljednje su se Cayceove

bojazni rasprile kad je Layne naglasio da dovoljno poznaje medicinui da moe odrediti jesu li itanja u skladu s uspostavljenim medicinskim pravilima, i jesu li lijekovi barem bezopasni. Osim toga, eli liEdgar da mu se glas nikada ne vrati? To je bio konani dokaz.

Cayce je odluio da ne eli vidjeti prvih nekoliko ljudi koji su k

njemu doli po pomo, niti je elio znati tko su oni. Na taj se nainradilo o jednom neosobnom radu, u koji on nije elio ukljuivati svojeosjeaje. U poetku je obavljao dva itanja na dan, u deset ujutro idva poslijepodne. Naplaivao nije nita. Svaki bi se put probudioosvjeen i gladan. Oigledno je sagorijevao velike koliine energije, alise nije iscrpljivao.

Ali iako su ti klijenti openito govorili da je dolo da poboljanja,

Cayce je i dalje, nakon nekoliko tjedana rada, sumnjao u sebe. Tadaje jednoga dana u Layneov ured naglo ula jedna ena, mukarac kojije posrtao za njom, s malom djevojicom na rukama. Djevojica seoigledno guila. Grevito je kaljala i nije mogla udahnuti. Cayce jena brzinu provjerio njezino stanje. Lijenici su smatrali da je dolo dozaprijeenja dinih putova. Ali rendgenske zrake nisu pokazale nikakvo zaprijeenje. Prvi, a moda i jedini put, Edgar Cayce je potrao dosvoga leaja. Brzo je zapao u trans na Layneovu sugestiju, a kad seprobudio, dvoje je ljudi s djetetom ve otilo. Ali se otac vratio za satvremena. Dok su mu se suze slijevale niz obraze, zahvalno je stiskaoCayceovu ruku.

Djevojica je bila progutala celuloidno dugme s ovratnika, aCayce je rekao tono na kojem se mjestu nalazi. Bilo je upravo ondjegdje ste rekli da e biti, rekao je otac. Zavukao je ruku u dep, ali utom je razdoblju Cayce vrsto odbijao primiti naknadu bilo koje vrste.

34


35/276

Ako mi je Bog dao poseban dar, to je stoga da pomognem drugima,a ne da sam zaraujem, uporno je tvrdio.

Cayceovo prvo oitavanje zdravstvenog stanja dogodilo se 1901.godine. U meuvremenu, Cayce se vratio na posao u Bowling Gre-enu, itanja obavljajui samo povremeno, kad bi mu se javio Layne.Meutim, u ljeto 1902. godine, dobio je telefonski poziv koji e mu na

kraju promijeniti ivot. C. H. Dietrich, upravitelj kole u Hopkinsvilleu,molio ga je putem telefona da pomogne njegovoj petogodinjoj kerkiAime. Bolest do koje je dolo prije tri godine izazvala je mentalnu zaostalost. Cayce tada jo nije znao da itanje moe obavljati i na daljinu.Vratio se u Hopkinsville tijekom vikenda i otiao ravno u dom obiteljiDietrich. Ondje ga je ekao Layne. Cayce je uskoro zaspao. Problemje u kraljenici, rekao je. Nekoliko dana prije nego se razboljela, dje

vojica se, izlazei iz koije, pokliznula i donjim dijelom kraljeniceudarila u stepenicu koije. Ta je povreda oslabila cijelo to podruje,to je dovelo do sadanjeg mentalnog stanja.

Dietrichove su se oi rairile. Nije znao je li Cayceova dijagnozatona, ali je znao da je Cayce uoio gotovo potpuno zaboravljen dogaaj, taj pad iz koije, za kojeg se u to doba inilo da nije vaan.

Neki su kraljeci bili iaeni, i pritiskali su ivce. Layne ih je nam

jestio prema Cayceovim uputama. To je napravio tri puta, i za pet dana djetetovo se stanje zamjetno poboljalo. Za tri mjeseca krenula jeu kolu sa svojim vrnjakinjama. Izljeenje je bilo potpuno. ZahvalniDietrich nije mogao dovoljno uzvratiti Cayceu, i ba zbog njegovogsvjedoanstva je dr. Wesley H. Ketchum kasnije koristio Caycea kao vi-dovnjaka-dijagnostiara, usmjerivi ga profesionalnoj karijeri koja jetrajala do smrti.

Bez obzira na to, cijeloga je ivota skromni mistik sumnjao u sebei plaio se, a Gertrudin posao bijae da ublai njegov nemir. Poznavajui um svoga supruga, esto je predlagala itanje koje se odnosilo na njega samoga, a koje su mogli zajedno prouavati. Cayce je vie potovao podatke koje je dobio iz svoje podsvijesti, nego svoju vlastitu svijest sklonu pogrekama. Budui da se Cayce sklanjao od istraivaa, Gertrude bi sama postavljala kljuno pitanje svome suprugu.Jesu li ovi podaci uvijek toni? pitala bi.

Do sada su bili, glasio je odgovor, kad je sugestija u pravom kanalu ili u skladu s djelovanjem podsvijesti ili due.

Brina supruga ubacila bi i svoje vlastito pitanje: Hoe li ovaj radnanijeti zlo tijelu?

Ovim se tijelom upravlja u njegovom radu, poeo je Cayce, napodruju vidovitosti, ili mistinosti ili duhovnosti. Njime upravlja ivotkojeg vodi osoba koja upravlja podsvjesnim kad je u tome stanju. Kad

35


36/276

su zamisli pruene podsvijesti da bi ona dobila svoje podatke, tijelopostaje bolje. Vrijedilo je obrnuto, ako su porivi iskvareni ili zli. Ovotijelo treba biti u bliskom dodiru s duhovnom stranom ivota ako elibiti mentalno, fiziki, psihiki i financijski uspjeno.

Kad je proitao to to je izgovorio u snu, Cayce je mogao samouzdahnuti. U tome i jest uvijek bila potekoa, kako ostati duhovan

dok se pokuava nositi sa svijetom materijalnosti.

36


37/276

Kad je Aljaska postala etrdeset i deveta drava SAD-a 1959. godine,to je postavilo pozornicu za ostvarenje jedne od Cayceovih ranih zemaljskih promjena, za koju je pretpostavio da e se dogoditi izmeu1958. i 1998. godine. Prvi e dio promjene, rekao je Cayce, bitipromjena u fizikom obliku zapadne obale Amerike - a to se zaista idogodilo tijekom 1964. godine, kad je dolo do najgoreg potresa dotada. Posljedice toga udara jo se uvijek osjeaju jer, kako je CurrentScience, (Suvremena znanost), tjedni asopis za znanstvena izvjeanaglasio, potres je u prosjeku pomakao planine za petnaest metara,podigao dno mora ak stotinu i pedesetak metara, i cijeli kontinentSjeverne Amerike podigao za jedan centimetar. Posljedice toga udarabile su vee ak i od onoga to je Cayce predvidio. Plimni su se valo

vi uzdizali otprilike dva i pol metra vie nego to je to uobiajeno, i todu obale udaljene i do pet i pol tisua kilometara. U Iranu se vrstotlo uzdiglo i spustilo kao val, dok su valovi potresa prolazili tim podrujem.

Zapravo, aljaski potres bio je samo najdramatiniji u nizu snanihpromjena Zemljine povrine koji su prethodili daleko razornijem unitenju predvienom za kraj toga stoljea. Cayce je isto tako vidio dra

matina uzdizanja i potonua Sredozemlja, to bi trebalo biti predigraza razaranja u drugim dijelovima svijeta, a istoni je bazen Sredozemlja nakratko potonuo, dok se dno mora uz Maroko spektakular-sno i naglo uzdiglo za vie od tisuu metara.

I u Atlantskom i u Tihom oceanu ve se pokazalo novo kopno,kao to je Cayce predvidio prije vie od dvadeset godina, a najosobi-tije predvianje na njegovom vremenskom satu - dramatino uzdizanje zemlje za koju se pretpostavlja da je nekada na njoj postojala

Atlantida - moglo bi biti odmah iza ugla, ako Cayceov vremenski satdobro otkucava vrijeme. Vidovnjaci ve tradicionalno imaju mutnepredodbe o vremenu, ak i u inae tonim predvianjima, ali jeCayce definitivno odredio to pojavljivanje novog kopna u Karibima za1968. ili 1969. godinu.

Veliko zanimanje pobuuju predviena razaranja u smjeru kazaljke na satu Los Angelesa, San Francisca, New Yorka, a Cayce predvia

37


38/276


39/276

I Italiju e razoriti, odgovorio je, ono to se sada ini nevanom ili manjom silom medu onima koje su vee ili koje su trenutnovee. Meutim, do toga nee doi prije katastrofe koju e vanjske sileizazvati na Zemlji 1936. godine, od promjene ravnotee same Zemljeu Svemiru, do posljedica te promjene na razliite dijelove svijeta.

Kakve e vrste i dosega biti prevrati u 1936. godini? upitali su

Caycea.Ratovi, potresi u unutranjosti Zemlje, promjene na Zemlji usli

jed pomicanja osi u odnosu na polarno sredite.Osvrnuvi se unazad, 1936. godina uistinu je bila kritina - raspa

danje Lige naroda i kolektivne sigurnosti, graanski rat u panjolskoj,koji je bio samo generalna proba za jo krvaviji sukob; Italija se uznemiruje zbog Etiopije; Hitler zloslutno stupa u Rajnsku oblast.

Ali Cayceovo naglaavanje fizike promjene u unutranjosti sameZemlje uvelike zasjenjuje bilo koje drugo proroanstvo. Hoe li to bitisredstvo razaranja pretkazano za nagovijeteni udar - trenutno razaranje gotovo cijelog New Yorka, Los Angelesa, San Francisca, kao inestanak priobalnog dijela Japana i Sjeverne Europe? Kao to bi seponovno moglo dogoditi, moglo se dogoditi ve i prije na Planeti kojaje ve milijune godina podlona kataklizmikim promjenama. Francuz

Georges Cuvier, otac suvremene paleontologije, pretpostavlja da sudinosauri iz davne prolosti nestali zbog spontanih katastrofa, buduida su pronaena gotovo savreno ouvana tijela dlakavih mamuta,koji su se oigledno smrznuli u izuzetno kratkom vremenu, s posljednjim obrokom u ustima.

Cayce i Cuvier bijahu dramatino slini. Sudei prema Cuvieru,rekao je onaj uveni geolog, jedan od glavnih uzroka katastrofe je

naginjanje Zemlje, odnosno drastini pomaci koji dovode do stvaranja oceana ondje gdje je neko bilo suho tlo, a suhog tla ondje gdje jeneko bilo more. Prema toj zamisli, suprotstavljenoj teoriji polaganepromjene, prve napukline pojavit e se ondje gdje je Zemljina koranajslabija, odnosno u takozvanom Vatrenom prstenu u Tihom oceanu, a to je luk vulkana koji obuhvaa Novi Zeland, Filipine, Japan,Aleutsko otoje, Meksiko i ile. Znanstvenici kau da se tako neto veprije dogodilo. U najdubljim udubinama oceana voda je zbog zem

ljotresa pritisnuta prema dolje, i tako stvara promjene u pritisku kojedovode do divljih erupcija. ovjek je oigledno preivio neke takvepotrese, to je dovelo do klimatskih promjena, ali ne od onda otkad jepismom poeo biljeiti ono to se dogaalo. Kako vrijeme prolazi,naginjanje osi e uzrokovati lagano kolebanje u okretanju Zemlje, kako tvrdi geolog, a promjena momenta sile natjerat e zemaljsku kugluda promijeni svoj oblik dok se prilagoava novom kutu nagiba.

39


40/276

A koji e dio Zemlje ponajprije popustiti? Oigledno, ako je Caycebio u pravu, vrue sredite Zemlje, koje je bilo sposobno kretati sestotinama kilometara ispod Zemljine kore.

Geologova je karta pokazala razliite razine kore, ogrtaa i izuzetno vrueg unutarnjeg sredita. ak i mali pomak Zemljine osi doveobi do ozbiljnih posljedica na zemaljskoj kori, ozbiljno je rekao. Raz

mislite to bi se dogodilo kad bi se obala Atlantskoga oceana spustilasamo devet metara - to je u relativnom smislu prava sitnica, ako bujica koja se kree prema sreditu zahvati plastinu jezgru. Najvei dioistonih luka bio bi potopljen, a velika bi podruja obiju Carolina,Georgije i Floride bila pod vodom.

Ako se Zemljina os pomakla 1936. godine, zato se kataklizmikepromjene nisu pokazale jo ni trideset godina nakon toga?

Geolog se kiselo nasmijao. Neke su moda i zapoele u sredituZemlje. U osnovi, do posljedica Zemljine neravnotee dolazi s prirodnim zakanjenjem. Poremeaji e u omotau poeti polagano, ali ese postepeno nakupljati, sve dok ne dovedu do stvarne promjene polova.

Koliko su stvarno potresna Cayceova proroanstva o potresima?Svakako su mnogo uvjerljivija od jednog narataja udaljenog H. G.

Wellsa i njegovih pria o smrtonosnim zrakama, atomskom ratu i ljudima u Svemiru, a svakako ne udnija od pria koje se u svjetskim novinama nazivaju vijestima.

udnovato, jedan od najizazovnijih naslova u novinama pripadalanku iz svibnja 1958. godine, a to je godina za koju je Cayce predvidio poetak sveobuhvatne, svjetske katastrofe: OCEANI BI MOGLIPROGUTATI NEW YORK I LONDON. Pria koju je napisao David

Dietz, znanstveni urednik, ovako tee: New York, London, Pariz i joneki veliki gradovi na kraju bi krajeva mogli nestati s lica Zemlje, akiako su ti narodi uspjeli izbjei unitenju Drugog svjetskog rata. Moese dogoditi da e se jednoga dana nai potopljeni ispod povrinesvjetskih oceana.

Pisac ovo prilino zapanjujue izvjee pripisuje, ne nekom usnu-lom vidovnjaku, nego tvrdoglavim znanstvenicima koji su tijekomMeunarodne geofizike godine radili zajedno kako bi uli u tragstvarnoj prolosti i budunosti svijeta. Do toga bi moglo dovesti naginjanje osi, to bi uzrokovalo preokretanje godinjih doba. Razinaoceana narasla bi dovoljno da potopi mnoge priobalne gradove ivea podruja ija nadmorska visina nije velika, ako se otopi ledenipokrov Antarktika, Grenlanda i Islanda. Do takvog bi otapanja dolo svremenom, a izazvalo bi ga poveanje temperature u klimi cijelogasvijeta. Stoga je pravo pitanje mijenja li se svjetska klima ili ne.

40


41/276

Iako se unutranje sredite Zemlje potresa jo od 1936. godine,sve do 1958. ne bi trebalo biti znakova nekakvih ozbiljnijih promjena.Jedno od prvih Cayceovih proroanstava koje ukazuje na ovo razdoblje izronilo je u sijenju 1934. godine i obuhvatilo nekoliko kontinenata:

Ponavljam, ono to se odnosi na fizike promjene: Zemlja e seraspucati u zapadnom dijelu Amerike.

Vei dio Japana mora nestati pod morem.Gornji dio Europe promijenit e se za treptaj oka.Pojavit e se kopno uz istonu obalu Amerike.Cayce je govorio o poremeajima u Arktiku i Antarktiku, i o vul

kanskim erupcijama u vruem pojasu, koje su predigra polarnompomaku koji bi mogao dovesti do velikog preokreta u globalnoj klimi.

Geolog je ve zabiljeio snano poveanje vulkanske djelatnosti uvatrenom pojasu. Vulkani na Havajima od 1958. godine prikupljajusnagu. Na Baliju je 1963. godine dolo do snane erupcije, kad se narazbacanim ostacima Krakataua (raznesenog 1883.), uzdignuo novivulkan, a vulkan Mount Irazu, pored San Josea u Kostarici, djeluje neprestano ve vie od godinu dana.

Cayceov predvieni kontrolni sat od etrdeset godina obuhvaa iproroanstvo koje su neki nemarno tumaili kao slutnju Drugog dolaska. A te e (promjene) zapoeti u razdoblju od 1958. do 1998. godine, tada e biti proglaene razdobljem kad e se u oblacima ponovonazrijeti Njegova svjetlost.

U meuvremenu, doslovno itanje Cayceovih proroanstava, koje se uvijek moe preporuiti, ne predvia zavretak tih promjena uovom etrdesetogodinjem razdoblju - nego tek njihov poetak! Ali,

kao to je reeno, ve je dolo do poetka svih poetaka. Zemlja seraspukla u zapadnoj Americi, to slubeni geolozi pripisuju potresu naAljasci na Veliki petak 1964. godine, koji je bio do tada najvei u Sjevernoj Americi, jaine od 8,4 prema Richterovoj ljestvici, za razliku od8,2 koji je razorio San Francisco prije ezdeset godina. Na sreu, najvei dio udara pogodio je iroka nenaseljena podruja te zemlje. aki tako, mnoga su sela izbrisana s karte, dijelovi Anchoragea uniteni,veliki dijelovi tla potonuli, a drugi se uzdigli. Posljedice su osjetile aki rijeke i jezera. Rijeka Copper preokrenula je svoj tok i poela teiunazad, uzvodno. Nenaseljeni otok Montague u morskom tjesnacuPrince William, dugakom oko devedeset i dva, a irokom oko dvadeset i sedam kilometara, uzdignut je otprilike tisuu metara, zajednos drugim kopnenim dijelovima Aljaske, prema Cordovi i otoku Midd-leton, i prema grebenu

Documents

EDGAR CAYCE, spavajući prorok, J.Stearn