ECTS KATALOG predmeta za V i VI semestar na studijskom ... III godina.pdf · Završni rad – izborna oblast ... tribine i seminarski radovi. Sadržaj ... Internet platforme za unapređenje

ECTS KATALOG predmeta za V i VI semestar na studijskom programu PRODUKCIJA

III godina

Br. Naziv predmeta

Obavezn

i

Izborni

Zimski semestar

fond časova nedjeljno

EC

TS

Ljetnji semestar

fond časova nedjeljno

EC

TS

1. Pozorišna produkcija V X 4 5 2. Filmska produkcija V X 4 5 3. Televizijska produkcija V X 4 5 4. Radio produkcija V – X 4 5 5. Menadžment u kulturi III X 4 4 6. Teorija medija I X 2 2 7. Istorija filma I X 2 2 8. Fotografsko i filmsko

snimanje I X 2 2

9. Završni rad – izborna oblast X 8 15

9a Pozorisna produkcija 9b Radio produkcija 9c Filmska produkcija 9d TV produkcija 10 Menadžment u kulturi IV X 4 9 11. Teorija medija II X 2 2 12 Istorija filma II X 2 2 13. Fotografsko i filmsko

snimanje II X 2 2

Ukupno 16 26 30 18 30

1

Naziv predmeta: Filmska produkcija V – Finansiranje filmskih projekata u Evropi

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan V 5 2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akademski studijski program – PRODUKCIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje savremenih pravno-normativnih i finansijskih oblika i metoda u savremenoj evropskoj kinematografiji.

.Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Sehad Čekić, Jelena Mišeljić Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, tribine i seminarski radovi. Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra

Socio-kulturni ciklus kinematografije Terminološki okvir za istraživanje evropske kinematografije Plan finansiranja: standardi i forme Oblici finansiranja filma Nacionalna kinematografija ili transnacionalna kinematografija Pravno-normativna regulacija kinematografije u Evropi i Crnoj Gori Filmske politike u Evropi Javna podrška filmskoj produkciji u Evropi Kolokvijum Javne institucije za upravljanje kinematografijom Filmske koprodukcije Savjet Evrope i Eurimages Evropska unija, MEDIA i Creative Europe Internet platforme za unapređenje kinematografije u Evropi i Evropska audiovizuelna opservatorija Filmske komisije i poreski podsticaji za unapređenje audiovizuelnog sektora Festivali i filmski marketi, European Film Promotion

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad, aktivno učestvuju u tribinama, i da polažu završni ispit.

Literatura:

James Chapman: "Cinemas of the World", Thomas Elsaesser: "European Cinema - Face to Face with Hollywood", "Film Policy - International, National and Regional Perspectives" (urednik Albert Moran), Mette Hjort; Scott MacKenzie (urednici): "Cinema and Nation", "Theorising National Cinema" (urednici Valentina Vitali i Paul Willemen), Graeme Turner: Film as Social Practice

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 20 poena Izrada vježbi i seminarskog rada – 30 poena ( 10+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semestra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Sehad Čekić Napomena: Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti će dobiti

na prvom predavanju.

2

Naziv predmeta: Pozorišna produkcija V –projektna pozorisna produkcija


Obavezan V 5 2P+ 2V

Studijski programi za koje se organizuje : (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta) Osnovne studije, Akademski studijski program – PRODUKCIJA, šest semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Poležene produkcije III i IV Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta) Savladavanje lemenata pozorišnog projektnog menadžmenta i vođenje pozorišnog projekta uz savladavanje praktičnih i teorijskih znanja Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Janko Ljumović, Edin Jašarević Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, vježbe, radionice i projektni zadaci, istraživanje na terenu... Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja

IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Uvod u projektni menadzment

Izbedene funkcije projektnog menedžmenta Timski rad, delegiranje odgovornosti, Human resource management...) Prednosti i nedostaci projektne organizacije pozorišta Kreativne industrije u domenu performing arta Evropske institucije kulture (European Council, European Union, Council of Europe...) i pozorište Profil savremenog producentskog pozorišta Analiza i odabir elaborata pozorisnog projekta Faze u produkciji pozorisnog projekta Predprodukcija Produkcija Postprodukcija Praktican rad na pozorisnom projektu Merketing pozorišta Fandrejzing PR pozorišta





Navesti obaveze studenata u toku nastave

Literatura: (Menadžment, Prof. Dr Anđelko S. Lojpur i Mr. Mirjana Kuljak, Podgorica 2005, Ekonomski fakultet Podgorica, Danka Muždeka Mandžuka, Projektna organizacija u pozorištu, Institut za pozorište, film, radio i televiziju, FDU, Beograd 2000. Grupa autora, “Organizacija” (teorije, dizajn, ponašanje, promjene) Ekonomski fakultet, Beograd, 2002. Creative economy, John Howkins, Penguin London 2002. Simon Mundy: THE PERFORMING ARTS – A MANUAL FOR MANAGERS ; A Phaidon Theatre Manual: STAGE MANAGEMENT AND THEATRE ADMINISTRATION ; Mr Duško Marić: POZORIŠNI MARKETING i Drako Lukić: Produkcija i marketing scenskih umjetnosti dr.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 20 poena Izrada vježbi i seminarskog rada (kolokvijuma) – 30 poena ( 10+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semestra iznosi 51. Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu

3

Naziv predmeta: Radio produkcija V – Menadžment i marketing radio stanice


Obavezan V 5 2 + 2


Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Vuk Vuković

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, vježbe, radionice i projektni zadaci, istraživanje na terenu... Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Osnovne funkcije marketinga i PR-a Posebnosti marketinga i Pra u radiju – organizacija, metode i tehnike Tržište medija i politika cijena na radiju Marketinška istraživanja, istraživanja slušanosti Radio reklama i kreativna radio reklama Radio i proizvodnja događaja (event management) Kolokvijum Menadžment – funkcije, nivoi, uloge Specifičnosti menadžmenta medija Pravni aspekti menadžmenta radija Kadrovski menadžment radija Menadžment programa radija Finansijski menadžment radija Izrada elaborata hipotetičke radio stanice Izrada elaborata hipotetičke radio stanice Izrada elaborata hipotetičke radio stanice






Literatura: Suzan Tajler Istman, Daglas A. Ferguson, Robert A. Klajn: PROMOCIJA I MARKETING ELEKTRONSKIH MEDIJA; Kris Vest: ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA; Sem Blek: ODNOSI S JAVNOŠĆU; Malkom Mekdonald, Ijan Danbar: SEGMENTIRANJE TRŽIŠTA; Kit Flečer: UPRAVLJANJE MARKETINGOM I INFORMACIONA TEHNOLOGIJA; Pol Fajfild: STRATEGIJE U MARKETINGU ROBNA MARKA priredili Suzan Hart i Džon Marfi; Pol Smit: MARKETINŠKE KOMUNIKACIJE; Kit Spraling: ORGANIZACIJA I FUNKCIJE MARKETINGA; Patrik Forsajt: MARKETING sve što je potrebno da znate; Dejvid Reg: ODNOSI S MEDIJIMA; M. Blend, S. Mondezir: PROMOCIJA NA TELEVIZIJI I RADIJU; Grupa autora: ODNOSI S MEDIJIMA, Medija centar i Pristop, Beograd, 2004; Dragana Čulić: KREATIVNA RADIO REKLAMA, Pont, Beograd, 1997; Džej Konrad Levinson: Gerila marketing; Martin Lindstrom: Kupologija – istine i laži o tome zašto kupujemo; Kristijan Salmon: Storytelling – ili pričam ti priču; Filip Begen: Psihologija u marketing; Mirko Miletić: Osnove menadžmenta medija; Nikola Maričić: Menadžment radija; Daniel Wren i Dan Voich: Menadžment – proces, struktura i ponašanje


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Janko Ljumović, Vuk Vuković Napomena: Dodatne informacije o predmetu

4

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/04_istrazivanja.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/03_blek.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/03_segment.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/03_segment.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/03_upravlja.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/03_strateg.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/03_strateg.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/02_robna.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/02_komunikacije.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/01_organizacija.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/01_marketing.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/01_reg.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/01_reg.html

http://www.clio.co.yu/docs/marketing/01_promocija.html

Naziv predmeta: TV produkcija V


obavezni V 5 4

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akademski studijski program-Produkcija, sest semestara, 180 ETCS kredita Uslovljenost drugim predmetima: TV produkcija I TV produkcija II TV produkcija III TV produkcija IV

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje složenim obrascima i formama TV produkcije kroz teoriju i neposredne praktične TV produkcijske vežbe Ime i prezime nastavnika i saradnika: Nastavnik: Prof.Dr. Stanko Crnobrnja, Saradnik: Jelena Filipović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktične vežbe, timska produkcija projekata, seminari, praksa u profesionalnim TV organizacijama

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Produkcijski standardi u profesionalnim TV organizacijama Produkcija igranog TV programa Praktične vežbe u TV studiju FDU Produkcija TV drame Praktične vežbe u TV studiju FDU Produkcija mini serija, telenovela i akcionih serija Praktične vežbe u TV studiju FDU Finansijki menadžment u produkciji komercijalnih igranih programa Slobodna nedjelja Produkcija specijalnih TV formata, preko standardnih TV trajanja Produkcija velikih sportskih događaja i takmičenja Praktične vežbe u profesionalnoj TV stanici Produkcija sateltskog i kablovskog TV programa Praktične vežbe u profesionalnoj TV stanici Produkcija u sustemu privatne komercijalne televizije Produkcija u međunarodnoj razmeni, TV koprodukciji i uslugama






Literatura: Gerald Millerson, The Handbook of TV Production. Hastihgs House, New York. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pismeni test od 50 pitanja iz materije pređene tokom semestra. Praktičan indivisualni rad i rad u timu. Posebnu naznaku za predmet: TV produkcija je predmet koji podrazumeva visok stepen uključenosti u sve oblike praktične nastave kroz koju se studenti upoznaju sa tehnološkim parametrima svakog TV sistema Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu

5

Naziv predmeta: Zavrsni rad


Obavezan VI 15 4+4


Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Janko Ljumović, dr Stanko Crnobrnja, mr Sehad Čekić Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Mentorski rad, radionice i projektni zadaci, istraživanje na terenu... Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Sadržaj predmeta i tematske jedinice konstituišu se u dijalogu sa svakim studentom/studentkinjom pojedinačno, a predstavljaju referentni okvir za izradu zavrsnog rada. Aplicirane na konkretnu temu zavrsnog rada, tematske jedinice se oslanjaju na metodologiju istraživanja umjetnosti i medija i metode analize produkcionih modela – od pretpostavki i hipoteza, preko metoda i teorijsko-interpretativnog i praktične projektne orijentisanosti rada, te njihove društvene, i umjetničke opravdanosti. Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


15 kredita x 40/30 = 20 sati Struktura: 4 sati predavanja 4 sati vježbi 12 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (20 sati) x 16 = 320 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (20 sati) = 40 sati Ukupno opterećenje za predmet: 15 x 30 = 450 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 320 sati (nastava) + 40 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura: Spisak literature biće koncipiran na osnovu predmeta istraživanja/projekta svakog studenta pojedinačno.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Dodatne informacije o predmetu

6

Naziv predmeta: Menadžment u kulturi III – Institucionalni menadžment u kulturi


Obavezan V 4 2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akadesmki studijski program – PRODUKCIJA, šest semstara, 180 ECTS kredita Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja iz oblasti institucionalnog menadžmenta ustanova kulture. Komentar savremenih kulturnih trendova kroz analizu turbulentnog okruženja jugoistoka Evrope. Razvoj strategija institucionalnog djelovanja kulture kroz izradu strateških planova. Podizanje kapaciteta ustanova kulture za preovazilaženje, održivost i kontinuitet rada u uslovima turbulentnog okruženja. Projektovanje stabilnih i projektno organizovanih timova za podršku kvaliteta i izvrsnosti programske orijentacije institucija. Dizejniranje interfejsa savremenih organizacionih entiteta u tehnološkom okruženju interneta i novih menadžerskih disciplina. Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Edin Jašarović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, radionice, i seminarski radovi. Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja IX nedjelja

X nedjelja XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Globalni socio-kulurni kontekst – (turbulentna područja jugoistoka Evrope i evropske regionalne politike ) Osnovni modeli kulturnog djelovanja Uvod u strateški menadžment – poslovna politika ustanova kulture, strateška analiza, strateško planiranje misija, vizija i ciljevi organizacije Definisanje programa organizacionog razvoja - faze u definisanju i odvijanju programa, metode izrade strukture programa i implementacije instrumenata. Organizacioni razvoj umjetničkih i kulturnih ustanova - proces podizanja kapaciteta (autoevaluacija i organizaciona dijagnostika), Funkcionalna strateška analiza, SWOT, metoda institucionalnog pozicioniranja i mapiranja. Strateško planiranje i predvidjanje scenarija budućnosti okruženja – strategije programsko – organizacionog razvoja. (kompetitivne strategije, strategije postizanja kvaliteta, povezivanja, javnog djelovanja, održivosti, gašenje – studije slučaja) Izrada strateškog plana (segment I) - plan kadrovskog razvoja i obrazovna politika ustanova kulture, plan partnerstva sa drugim organizacijama. Izrada strateškog plana (segmentII) - planiranje materijalnih resursa (informacioni, prostorni, tehnički, finansijski) plan odosa s javnošću i stvaranje identiteta i imidža ustanove, koncept i strategija marketinga, budžeta i evaluacija planova. Strategija podizanja kapaciteta ustanova kulture Stabilni i projektno orijentisani modeli organizacija u kulturi. Projektovanje stabilnih organizacionih struktura ustanova kulture i projektnih kreativnih timova. Savremeni institucionlni modeli organizacija Kolokvijum Slobodna nedelja Razvojne filozofije umjetničkih organizacija – organizacija koja uči, organizacija koja stvara trendove, otkriva i djeluje, organizacija koja kreira znanje, preduzetnička organizacija, organizacija koja zaradjuje... Razvoj publike – novi horizonti očekivanja Životni ciklusi ustanova kulture i projektovanje socio-kulturnih ciklusa Doprinos i značaj medjunarodnih kulturnih organizacija promociji i razvoju kulture civilnog duštva (Soroš, ProHelvetia, British Council,Evropska kulturna fondacija itd... ) Dizajn interfejsa (programiranje oblika komunikacije) između “stvarnog” i “virtuelnog” svijeta, između ljudi ili prostora i tehnologije. Mijenjanje urbanog i javnog prostora kroz informacione i komunikacione tehnologije. Društvene mreže i online kul. organizacije





Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad(kolokvijum), aktivno učestvuju u istraživanjima, i da polažu završni ispit.

7

Literatura: Milena Dragićević-Šešić, Branimir Stojković, KULTURA: MENADŽMENT, ANIMACIJA, MARKETING,Clio, Beograd.

1995. Milena Dragićević Šešić, Sanjin Dragojević: MENADŽMENT UMETNOSTI U TURBULENTNIM OKOLNOSTIMA, Clio,

Beograd. 2005. Ramić Biljana; Organizaiona rekonstrukcija ustanova kulture i umjetnosti u tranziciji, doktorska diseracija, FDU

Beograd. 2004. Ramić Biljana, Reorganizacija ustanova kulture, Beograd, Zadužbina Andrejević, 2005. Ralf Šnel, Leksikon savremene kulture – teme, teorije, oblici i institucije od 1945 do danas, Biblioteka posabna

izdanja, Beograd. Žak Atali: BUKA, Milena Dragićević Šešić: HORIZONTI ČITANJA, Klod Molar: KULTURNI INŽINJERING, Isak Adižes: ŽIVOTNI CIKLUSI PREDUZEĆA, Tijana Mandić KOMUNIKOLOGIJA; Dragićević, Šešić Milena, Suteu, Corina; Mapping Cultural Cooperation in SE Europe: the Internalization of Cultural

Policies, www.ecumest.ro Tatjana Slijepčević, Uloga civilnog društva u procesu Evropskih integracija - Analize i preporuke za politike- Sarajevo,

Bosna i Hercegovina FINANCING THE ARTS AND CULTURE IN THE EUROPEAN UNION, Policy Department Structural and Cohesion

Policies Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 10 poena Izrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51. Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Edin Jašarović Napomena: : Dodatne informacije o predmetu, opis metoda nastave, uvid u literaturu i izvore studenti

će dobiti na prvom predavanju.

8

http://www.ecumest.ro/

Naziv predmeta: Menadžment u kulturi IV – Inovativni menadžment u kulturi


Obavezan VI 9 2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akadesmki studijski program – PRODUKCIJA, šest semstara, 180 ECTS kredita Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Inovacije u upravljanju inaugurišu se tehnologijom i razvojem novih menadžerskih disciplina tako one predstavljaju novo polje kreativnosti za menadžere u kulturi. Sagledavanjem adaptibilnog koncepta koji najadekvatnije dogradjuje nove funkcije lidera savremenih kulturnih organizacija dolazi se do projektovanja novih procesa u odlučivanju i kontroli kvaliteta. Izvrsnost koja se u tom trenutku kreira nije pitanje slučajnosti već usmjeren rezultat istraživanja inovativnog menadžmenta u kulturi. Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Edin Jašarović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, radionice, i seminarski radovi.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja

IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja

IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Adaptabilni menadžment kvaliteta I - ciklusno definisanje metoda razvoja kroz analizu spontano nastale dobre prakse i monitoring novih rješenja Adaptabilni menadžment kvaliteta II – postizanje izvrsnosti u estetskom i programskom smislu kroz transfer znanja, samoodrživost i zastupanje pluralizma Nove teorije i prkase menadžment u kulturi – inovativni modeli, tipovi i principi rukovodjenja savremenim organizacijama u kulturi Preduzetništvo u kulturi i razvoj preduzeća u oblasti kreativnih industrija Razvoj inovativnih ekosistema i inkubatora kreativnosti Projektovanje organizacione strukture ustanove i preduzeća - primjenom odgovarajućih metoda ( funkcionalnih, geografskih, procesnih itd...) Liderstvo u organizacijama kulture. Tipovi rukovodilaca i strategije rukovodjenja u kulturi. Neautokratksko liderstvo. Kreiranje imidža lidera. Motivacija, nagradjivanje i rad sa volonterima Upravljanje organizacijama u kulturi – javni, privatni i civilni sektor (rukovodeće funkcije, opravni odbori, odnos prema kulturnoj politici...) Kolokvijum Slobodna nedelja Upravljanje resursima organizacije - kadrovskim, produkcionim, programskim i procesno-razvojnim resursima organizacije. Postepeno uvedjenje inovacija i tehnologije u rad kulturne organizacije. Proces donošenja odluka i pregovaranje - Primjena kvantitativnih metoda i operacionih istraživanja u procesu donošenja odluka. Specifičnosti u rukovodjenju kompleksnim institucionalnim sistema (bibliotečka, muzejska, galerijska i kinematografska djelatnost ) Stvaranje organizacione kulture – menadžment totalnog kvaliteta, tehnike evaluacije i kontrole kvaliteta i kreiranje izvrsnosti kulturnih organizacija Struktura zahtjeva za donaciju i pisanja sponzorskog pisma (razvoj tehnika pregovaranja, ubjedjivanja i prezentacije) Programiranje i planiranje u savremenim organizacijama kulture Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


9 kredita x 40/30 = 12 sati Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 8 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (12 sati) x 16 = 192 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (12 sati) = 24 sati Ukupno opterećenje za predmet: 9 x 30 = 270 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 192 sati (nastava) + 24 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, učestvuju i realizuju vježbe i seminarski rad(kolokvijum), aktivno učestvuju u istraživanjima, i da polažu završni ispit.

9

Naziv predmeta: Istorija fima 1


obavezan V 2 2p

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije. Akadesmki studijski program PRODUKCIJA. Uslovljenost drugim predmetima: nema uslovljenosti drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o bitnim etapama razvoja filma kao umjetnosti. Studenti treba da razviju sposobnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja filma.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, projekcija i analiza filmova.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja


Priprema i upis semestra Predistorija i počeci filma

Razvoj narativnog filma: Žorž Melijes; Razvoj koncepta kontinuirane montaže: Edvin S. Porter Film d'Art; Brajtonska škola; Italijanski superspektakl Stvaranje jezika filma: Dejvid Vork Grifit Glavna Grifitova djela: Rađanje jedne nacije, Netrpeljivost Prvi kolokvijum Slobodna nedjelja Skandinavski film: Francuski impresionizam i avangarda Sovjetski nijemi film Sergej Mihajlovič Ajzenštajn: Oklopnjača Potemkin Holivud dvadesetih

Čarli Čaplin: Svjetlosti velegrada Drugi kolokvijum Pronalazak zvuka na filmu; Francuski poetski realizam Britanski igrani i dokumentarni film tridesetih




u semestru Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, aktivno učestvuju u debatama i urade seminarski rad na zadatu temu.

Literatura: Ulrih Gregor / Eno Patalas: Istorija filmske umetnosti 1,2. Institut za film, Beograd, 1977. Dejvid Kuk: Istorija filma I. Clio, 2005. Vladimir Petrić: Razvoj filmskih vrsta (kako se razvijao film). Umetnička Akademija u Beogradu, Beograd, 1970. Mira Lim / Antonjin Lim: Najvažnija umetnost (Istočnoevropski film u dvadesetom veku).Clio, 2006. THE OXFORD HISTORY OF WORLD CINEMA. Geoffrey Nowell-Smith, ed. Oxford University Press, New York, 1997. Vladimir Pogačić: Nemi svedoci. Naučna knjiga / Institut za film. Beograd, 1990. Čaplin: estetika vizuelne komike.Radoslav Lazić, red. Foto Futura, 2009. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica Napomena: Dodatne informacije o predmetu Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i

terminima studenti će dobiti na početku semestra.

1

Istorija filma 2


obavezan VI 2

2p

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije. Akadesmki studijski program PRODUKCIJA.

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslovljenosti drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o bitnim etapama razvoja filma kao umjetnosti. Studenti treba da razviju sposobnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja filma. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, projekcija i analiza filmova.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja


Priprema i upis semestra Realističke tendencije nijemačkog filma tridesetih

Holivudski sistem studija Orson Vels: Građanin Kejn Neorealizam Film noir Prvi kolokvijum Slobodna nedjelja Američki žanrovi pedesetih Volt Dizni

Francuski posleratni film; Britanski posleratni film Francuski novi talas Drugi kolokvijum

Druga renesansa švedskog filma Ingmar Bergman: Sedmi pečat Druga renesansa italijanskog filma Federiko Felini: Amarkord






Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, aktivno učestvuju u debatama i urade seminarski rad na zadatu temu.

Literatura: Ulrih Gregor / Eno Patalas: Istorija filmske umetnosti 2. Institut za film, Beograd, 1977. Dejvid Kuk: Istorija filma 2. Clio, Beograd, 2007. Mira Lim / Antonjin Lim: Najvažnija umetnost (Istočnoevropski film u dvadesetom veku).Clio, Beograd, 2006. THE OXFORD HISTORY OF WORLD CINEMA. Geoffrey Nowell-Smith, ed. Oxford University Press, New York, 1997. Vladimir Petrić: Razvoj filmskih vrsta (kako se razvijao film). Umetnička Akademija u Beogradu, Beograd, 1970. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica Napomena: Dodatne informacije o predmetu Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i

terminima studenti će dobiti na početku semestra.

1

Naziv predmeta: Teorija medija I


(vidi napomenu) Obavezan V 2 2P

Studijski programi za koje se organizuje : (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta)Osnovne studije, Akademski studijski program-Produkcija, sest semestara, 180 ETCS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim teorijskim mišljenjima u teoriji medija i sfereama uticaja medija Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr. Filip Radunovic

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanje, izrada kolokvijuma, izrada zavrsnog ispita Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)



Priprema i upis semestra Frankfurtska škola: Adorno i Horkhajmer, Benjamin, Encensberger... Američka teorija: Lazarsfeld, Kac, Makluan Teoretičari masovne kulture: Kloskovska, Moren, Gans... Komunikološke studije: Mek Kvejl, Fiske, Eko Britanske studije medija i kulture: Modleski, Anđela MekRobi, Morley, Hartley Postmoderna teorija medija: Hijsens, Virilio, Bodrijar Pojava i istorijski razvoj masovnih medija: štampa, radio, televizija... Industrija kulture i njen doprinos razvoju medija Savremena kultura kao medijska kultura Mediji i umetnost Umjetnost medija - autentični žanrovi Oblikovanje potkultura kroz medije - rekuperacija Stvaranje stereotipa - identifikacija pojedinih nacionalnih kultura sa proizvodima industrije zabave. Stvaranje zvijezda; voditelj i novinar kao zvijezda







Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za učenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita)

o UVOD U STUDIJE MEDIJA priredili Adam Brings i Pol Kobli, Clio, Beograd, 2005.

o Bal Fransis, Moć medija, Clio, Beograd, 1997.

o Lorimer Roland, Masovne komunikacije, Clio, Beograd, 1998.

o MekKvin, Dejvid, Televizija, Clio, Beograd, 1999

o Negropont, Nikolas, Biti digitalan, Clio, Beograd, 1998.

o Herman, Edvard S. i Mekčesni, Robert V., Globali mediji, Clio, Beograd, 2004.

o Benjamin Valter, Eseji - ogled: “Umetničko delo u veku svoje tehničke reprodukcije”,Nolit,1974.

o Burdije, Pjer, Narcisovo ogledalo, Clio, Beograd, 2000.

o Makluan Maršal, Poznavanje opštila - čovekovih produžetaka, Prosveta, Beograd, 1971.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Test, kolokvijum, ispit Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku) Predmeti i vjebe mogu se organizovati na engleskom jeziku

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milena Dragićević Šešić Napomena: Dodatne informacije o predmetu

1

Naziv predmeta: Teorija medija II


(vidi napomenu) Obavezan VI 2 2

Studijski programi za koje se organizuje : (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta)Osnovne studije, Akademski studijski program-Produkcija, sest semestara, 180 ETCS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim načinima funkcionisanja medija i efektima kao i istraživanja medijskog sadržaja Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr. Filip Radunovic

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanje, izrada kolokvijuma, izrada zavrsnog ispita Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)


II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Mediji i profesionalna etika Kroćenje vesti - paradigma medijskih horizonata Medijska manipulacija Žene u medijskom fokusu Mediji međunarodnog značaja (satelitske TV stanice...) Mediji nacionalnog značaja Mediji lokalnog značaja Specifični mediji (časopisi za žene, zdravstvene revije, sportski kanali i sl.) Mediji i nove tehnologije Svetsko selo i akulturacioni procesi danas - da li je strah od kulturnog imperijalizma opravdan? Bestseleri - analiza značenja Žene, omladina i muškarci - gledaoci sapunskih opera/ MTV-a/ sportskih prenosa Tehnike istraživanja auditorijuma Tehnike istraživanja programa Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok





Navesti obaveze studenata u toku nastave Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za učenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita)

o UVOD U STUDIJE MEDIJA priredili Adam Brings i Pol Kobli, Clio, Beograd, 2005.

o Bal Fransis, Moć medija, Clio, Beograd, 1997.

o Lorimer Roland, Masovne komunikacije, Clio, Beograd, 1998.

o MekKvin, Dejvid, Televizija, Clio, Beograd, 1999

o Negropont, Nikolas, Biti digitalan, Clio, Beograd, 1998.

o Herman, Edvard S. i Mekčesni, Robert V., Globali mediji, Clio, Beograd, 2004.

o Benjamin Valter, Eseji - ogled: “Umetničko delo u veku svoje tehničke reprodukcije”,Nolit,1974.

o Burdije, Pjer, Narcisovo ogledalo, Clio, Beograd, 2000.

o Makluan Maršal, Poznavanje opštila - čovekovih produžetaka, Prosveta, Beograd, 1971.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Test, kolokvijum, ispit Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku) Predmeti i vjebe mogu se organizovati na engleskom jeziku

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Milena Dragićević Šešić Napomena: Dodatne informacije o predmetu

1

Naziv predmeta: Fotografsko i filmsko snimanje 1


(vidi napomenu) Obavezan V 2

Studijski programi za koje se organizuje :

2P

(Osnovne studije, Akademski studijski program – PRODUKCIJA, šest semstara, 180 ECTS kredita Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa kreativnim i tehnološko tehničkim aspektima fotografskog i filmskog snimanja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i interne radionice Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja


Priprema i upis semestra Osnovi fotografije

Fotoaparat (analogni i digitalni) Objektivi Filmska kamera Televizijska kamera Uloga direktora fotografije u filmskoj ekipi Analiza filmskog djela, rad direktora fotografije sa ex jugoslovenskih prostora Filmski planovi Pokreti kamere Sektor kamere u filmskoj ekipi Slobodna nedjelja Kolokvijum Kamera, praktičan dio I Kamera, praktičan dio II Rasvjeta i scenska oprema Obrada filmske slike, laboratorija. Softveri u filmskoj postprodukciji






Literatura: Nikola Tanhofer, Filmska fotografija

Grupa autora, Rečnik filmskih i televizijskih pojmova I i II Časopis American Cinematographer

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uredno pohađanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena; domaći zadatak – debata – 0-2 poena; - seminarski rad – debata – 0-3 poena; kolokvijum - 0-40 poena; - završni ispit - 0-50 poena;

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poen Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Relja Eraković Napomena: Dodatne informacije o predmetu

1

Naziv predmeta: Fotografsko i filmsko snimanje 2


(vidi napomenu) Obavezan VI 2

Studijski programi za koje se organizuje :

2P

(Osnovne studije, Akademski studijski program – PRODUKCIJA, šest semstara, 180 ECTS kredita Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa kreativnim i tehnološko tehničkim aspektima filmske fotografije. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja i interne radionice Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja


Priprema i upis semestra Film

Analiza filma, rad direktora fotografije sa ex jugoslovenskih prostora. Studio (upoznavanje sa studiom) Snimanje u studiju. Savremene tendencije u filmskoj fotografiji. Televizija Tehnički aspekti u televizijskoj produkciji. Televizijski studio. Digitalna televizijska produkcija. Analiza filma, rad direktora fotografije A.S.C. (American Society of Cinematographers) Slobodna nedjelja Kolokvijum Internacionalni standardi u filmskoj i televizijskoj fotografiji. Izazovi za filmsku i TV produkciju gledano iz ugla direktora fotografije Novi mediji I Novi mediji II






Literatura:

Nikola Tanhofer, Filmska fotografija Grupa autora, Rečnik filmskih i televizijskih pojmova I i II Časopis American Cinematographer

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uredno pohađanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena; domaći zadatak – debata – 0-2 poena; - seminarski rad – debata – 0-3 poena; kolokvijum - 0-40 poena; - završni ispit - 0-50 poena;

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poen Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Relja Eraković Napomena: Dodatne informacije o predmetu

1

Documents

ECTS KATALOG predmeta za V i VI semestar na studijskom ... III godina.pdf · Završni rad – izborna oblast ... tribine i seminarski radovi. Sadržaj ... Internet platforme za unapređenje