Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

  • View
    623

  • Download
    11

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Grijanje i klimatizacija

Text of Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

  • 7/16/2019 Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

    1/13

    1. UVODTopao om, u pravom smislu te rijei, osnovna je olika ivota savremenog ovjeka, a

    prije svega i potreba.

    Centralno grijanje sistem je pomodu kojeg se u cijelom stanu ili kudi, onosno

    oreenom prostoru, orava stalna temperatura. Prostor se zagrijava pomodu tople voe ilizraka koji struje kroz cijevi i raijatore iz centralnog kotla ili slinog sistema za grijanje.

    Ureaji centralnog grijanja su ustvari energetska postrojenja, poto objeinjavajuvie elemenata razliitih osnovnih funkcija, meusobno spojenih u cjelinu. Ovi elementiproizvode, transportuju i odaju toplotu na mjestima gdje je to potrebno a kombinuju se sa

    pomodnim ureajima koji samo opunjuju postrojenja utiudi na njegov pravilniji,ekonominiji i bezbjeniji ra. U ove pomodne ureaje spaaju regulacioni, kontrolni isigurnosni ureaji.

    Centralna grijanja dijelimo prema:

    pritisku u sistemu (gravitacijsko, posredstvom pumpe) izvedbi cijevne mree (jednocjevni ili dvocijevni) razvodu cijevne mree (donji ili gornji razvod) prema vrsti goriva (kruto, tekude, plinovito )

    Tema ovoga raa je vocijevni sistem grijanja pa de u nastavku raa biti izloen opti

    io o vocijevnom sistemu grijanja, njegovim sastavnim ijelovima, nainu montae te na

    osnovu obijenih prorauna za vocijevni razvo centralnog grijanja sa kotlom na vrsta

    goriva dati listu materijala sa cijenama te ekonomsku kalkulaciju.

  • 7/16/2019 Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

    2/13

    2. PREDNOSTI I NEDOSTACI CENTRALNOG GRIJANJAU odnosu na zagrijavanje lokalnim ureajima - pedima centralno grijanje ima

    itav niz prenosti. Samim tim to se toplota prizvodi u jednom jedinom loitupostie se mnogo bolje tehniko izvoenje.

    Posluivanje je svedeno na najmanju mjeru izbog jednog loita i zbog blizinesmjetanja goriva, koje je neposredno pored loita. Takoe i regulisanje je mnogojednostavnije a iskoritavanje toplote povoljnije, naroito ako postoji mogudnostprimjene automatske reguiacije (npr. loenje sa gasovitim ili tenim gorivom).

    Kod manjih i srednjih pogona loenje je takoe iskljuivo bilo kvalitetnim ugljemkoje je moglo obezbediti sagorevanje sa malo dima i ai.

    U novije vrijeme ba za manje pogone naroito se koristi gasovito ili tenogorivo. Kotlovski ureaji se izvode po pravilu sa mnogo vie strunosti nego pojedinanaognjita.

    Dalje kod centralnog grijanja u grijnim prostorijama nema prljanja usljedupotrebe (loenja) goriva i iznoenja pepela a i radijatori zauzimaju manje prostora to jenaroite izraeno kod panelnog grijanja. Sve prostorije, i glavne i sporedne se po eljiravnomerno zagrijavaju (kupatila, hodnici, stepenita i dr.) i danju i nodu. Ravnomjernija

    je i temperatura prostorija jer se radijatori mogu postaviti u povoljnije poloaje (ispoprozora) ge obine pedi ne mogu. Manja je mogudnost izbijanja poara. Ekonominije jegrijanje po jedinici zapremine prostorija tj. specifina potronja goriva je manja.

    I pored izvjesnih nedostataka, koje demo navesti, ipak kada je u pitanjuzagrijavanja vedeg broja prostorija odnosno neke malo vede zgrade, onda dolazi u obzircentralno grijanje.

    Pored gornjih prednosti centralna greijanja ima i svojih nedostataka. Nedostaci

    centralnog grejanja su: vedi investicioni trokovi; neekonomino je u prelaznimperiodima kada nije potrebno stalno loenje; tekode oko raspodjele trokova na viestanara; opasnost smrzavanja kod niih temperatura.

    Pored drugih razloga i zbog ovog poslednjeg danas se ved poinju upotrebljavatikao fluidi centralnog grijanja specijalna ulja (antifriz) koja pore niske take smrzavanjaimaju i visoku taku kljuanja (i do 300C).

  • 7/16/2019 Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

    3/13

    3. DVOCIJEVNI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJANa osnovu izvebe cijevne mree, to zavisi o samog projektanta i uslova za koje se

    vri projektovanje) centralno grijanje moe biti izveeno na va naina, kao jenoscijevni

    sistem centralnog grijanja i kao dvocijevni sistem centralnog grijanja.

    Kod jednocjevnih sistema centralnog grijanja grijna tijela se napajaju s razliitimtemperaturama polazne vode ovisno o nainu izvebe. Ovo ima za posljeicu vede potrebnepovrine ogrjevnih tijela.

    Kod dvocijevnih sistema centralnog grijanja sva grijna tijela napajaju se toplom

    vodom iste temperature.

    Dvocijevni sistem centralnog grijanja je najede tzv. klasini sistem postavljanja cijevicentralnog grijanja. Dvije cijevi se paralelno vode od kotla po unutranjosti objekta do svakoggrijnog tijela.

    Donedavno se ovaj sistem vrlo esto primjenjivao s prironom cirkulacijom (otvorenisistem). U tom sluaju posebna panju treba pokloniti voenju i imenzioniranju cijevi.

    Cijevi se vode od kotla do grijnih tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj lukova i

    armature, a cijevi su vedih imenzija kako bi otpori u mrei bili to manji i bolja prirodnacirkulacija uslijed djelovanja gravitacije. Na starijim objektima mogu se vidjeti vrlo debele

    cijevi to je siguran znak a je primjenjen priroan nain cirkulacije voe u sistemu. Ovakavnain postavljanja cijevi moe se primjeniti u kudama gje se ispod stanova nalazi kotlovnica.

    Ispo grijanog prostora voi se cijevna mrea prema svakom grijnom tijelu koje moebiti samo izna razvone vooravne mree. Naime, gravitacijska cirkulacija bazira se nainjenici a je topla voa laka o hlane. Uslije toga ona se ie uvis (ako moe), a nanjezino mjesto pritjee ohlaena voa iz raijatora.

    Osnovna je prenost ovakvog sistema to nije vezan za elektrinu energiju (nemacirkulacijske pumpe), pa ako nestane struje moe zagrijavati stan.

    Nedostatak su ebele cijevi (skuplja instalacija) i ogranienost voenja mree zbogpotivanja zakona fizike.

    Upravo zbog toga najede se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom cirkulacijom.U sistemu postoji cirkulacijska pumpa koja tjera toplu vodu po cijevima kroz grijna tijela.

    Presjeci cijevi su manji, a nema ogranienja u voenju razvone mree. Grijna tijela mogubiti ispod vodoravne razvodne mree (gornji razvo tzv. potopljeni radijatori s ispusnimslavinama zbog pranjenja) ili iznad nje (donji razvod gje su na gornjim najviimraijatorima ozrani ventili ili ozrana mrea s ozranim lonidem).

    Postavlja se pitanje kako imenzionirati cijevi. Pokuat demo objasnitinajjenostavniji nain imenzioniranja za prosjenu obiteljsku kudu. Dimenzije cijevi ovise okoliini i brzini strujanja voe, onosno raspoloivom pritisku ugraene cirkulacijske pumpe.

    elite li ugraiti jenu o uobiajenih pumpi za manji obiteljski objekt s dobavnim pritiskomod 3 do 4 m VS i protokom o 2 m3/h voe, cijevi de biti sljeedih imenzija u onosu natoplinski uinak (koliinu voe) ijela mree iza raunanog mjesta:

  • 7/16/2019 Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

    4/13

    do 2000Wimenzije cijevi promjera 1/2 odnosno NO15 od 6000 do 15.000Wimenzije cijevi cijevi promjera 3/4 - NO20 od 15.000 do 28.000W - imenzije cijevi promjera 1 NO25 od 28.000 do 57.000Wimenzije cijevi promjera 1 1/4 NO32

    NO nazivni otvorND nazivni dijametar

    Dakako, ovo je gruba pojela i treba posluiti kao voi pri imenzioniranju. Trebauzeti u obzir i utjecaj gravitacije, poloaj pojeinog grijnog tijela te njihov meusoban poloaju onosu na balans otpora u sistemu, no moe se zakljuiti a u sistemu uvijek postojioreena rezerva te manje greke u imenzioniranju nede poremetiti funkcioniranjesistema.

    Ako je na svakom radijatoru ugraen priguni ventil (prigunica, etentor) napovratnom vou, moe se i naknano balansirati mreu u cilju to pravilnije cirkulacije iraspodjele tople vode do svakog grijnog tijela.

    Osim voenja cijevi o samog kotla, najuinkovitiji nain je tzv. pauk mrea, voenjdviju cijevi do razdjelnika (kolektora), od kuda se prema svakom ogrjevnom mjestu vode

    vije cijevi. Takav sistem na aje mogudnost imenzioniranja cijevi a se o razjelnika voecijevi vedih imenzija zavisno o sistema, a o razjelnika manjih imenzija prema grijnimtijelima.

    Ilustrativni prikaz dvocijevnog sistema centralnog grijanja dat je na slici ispod.

    Slika 1. Ilustrativni prikaz dvocijevnog sistema grijanja

    Slika 1 prestavlja skicu na osnovu koje de se vriti specifikacija potrebnog materijala

    sa cijenama i ekonomska kalkulacija.

  • 7/16/2019 Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

    5/13

    4. OPIS DIJELOVA DVOCIJEVNOG SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA SAKOTLOM NA VRSTA GORIVA PRIKAZANOG NA SLICI 1

    Prije svega potrebno je dati jednu napomenu da razvod dvocijevnog sistema grijanja

    na slici 1 je uraen kao kombinacija pumpnog i gravitacionog grijanja. Razlog tome je to to

    pri nestanku elektrine energije za pokretanje pumpe kao mjera sigurnosti na raspolaganju

    se nalazi upravo gravitacioni sistem kruenja fluia u mrei i grijnim tijelima. Pore toga

    poznata je pojava a se topla voa ie u sistemu na visoije take kao laki flui ok uslovno

    reeno hlana voa se kroz povratni vo kao tei flui sputa o kotla i ie na ponovno

    dogrijavanje. Takoe na ovakav nain je rijeeno pitanje osiguranja cirkulacije fluia

    toplonoe u vocijevnoj mrei centralnog grijanja.

    4.1. Kotao na vrsta gorivaKotlovi za vrsta goriva su slini i ostalim pedima tj. imaju loita, reetke,

    dimne kanale, sakuplja pepela i ostala. Mogu biti prema vrsti loita sa gornjim ilidonjim sagorijevanjem. Jedina razlika od obinih pedi je to se kod pedi tei to vedemodavanju toplote okolnoj sredini dok se kod kotlova ima za cilj da se toplota preda

    toplonoi, tj, fluidu koji vri prenos toplote od kotla na odreene prostorije preko vodovado radijatora. Uslje toga se grejne povrine nalaze u unutranjosti kotla a u vedinisluajeva se ba tei da se izolacijom spolja sprijei odavanje toplote okolini, to bi zasluaj da je kotao smjeten u porumu ili drugoj prostoriji ije zagrijavanje nijepotrebno, predstavljalo samo gubitak.

    Pore ovoga kot