Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

7/16/2019 Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja

1/13

1. UVODTopao om, u pravom smislu te rijei, osnovna je olika ivota savremenog ovjeka, a

prije svega i potreba.

Centralno grijanje sistem je pomodu kojeg se u cijelom stanu ili kudi, onosno

oreenom prostoru, orava stalna temperatura. Prostor se zagrijava pomodu tople voe ilizraka koji struje kroz cijevi i raijatore iz centralnog kotla ili slinog sistema za grijanje.

Ureaji centralnog grijanja su ustvari energetska postrojenja, poto objeinjavajuvie elemenata razliitih osnovnih funkcija, meusobno spojenih u cjelinu. Ovi elementiproizvode, transportuju i odaju toplotu na mjestima gdje je to potrebno a kombinuju se sa

pomodnim ureajima koji samo opunjuju postrojenja utiudi na njegov pravilniji,ekonominiji i bezbjeniji ra. U ove pomodne ureaje spaaju regulacioni, kontrolni isigurnosni ureaji.

Centralna grijanja dijelimo prema:

pritisku u sistemu (gravitacijsko, posredstvom pumpe) izvedbi cijevne mree (jednocjevni ili dvocijevni) razvodu cijevne mree (donji ili gornji razvod) prema vrsti goriva (kruto, tekude, plinovito )

Tema ovoga raa je vocijevni sistem grijanja pa de u nastavku raa biti izloen opti

io o vocijevnom sistemu grijanja, njegovim sastavnim ijelovima, nainu montae te na

osnovu obijenih prorauna za vocijevni razvo centralnog grijanja sa kotlom na vrsta

goriva dati listu materijala sa cijenama te ekonomsku kalkulaciju.


2/13

2. PREDNOSTI I NEDOSTACI CENTRALNOG GRIJANJAU odnosu na zagrijavanje lokalnim ureajima - pedima centralno grijanje ima

itav niz prenosti. Samim tim to se toplota prizvodi u jednom jedinom loitupostie se mnogo bolje tehniko izvoenje.

Posluivanje je svedeno na najmanju mjeru izbog jednog loita i zbog blizinesmjetanja goriva, koje je neposredno pored loita. Takoe i regulisanje je mnogojednostavnije a iskoritavanje toplote povoljnije, naroito ako postoji mogudnostprimjene automatske reguiacije (npr. loenje sa gasovitim ili tenim gorivom).

Kod manjih i srednjih pogona loenje je takoe iskljuivo bilo kvalitetnim ugljemkoje je moglo obezbediti sagorevanje sa malo dima i ai.

U novije vrijeme ba za manje pogone naroito se koristi gasovito ili tenogorivo. Kotlovski ureaji se izvode po pravilu sa mnogo vie strunosti nego pojedinanaognjita.

Dalje kod centralnog grijanja u grijnim prostorijama nema prljanja usljedupotrebe (loenja) goriva i iznoenja pepela a i radijatori zauzimaju manje prostora to jenaroite izraeno kod panelnog grijanja. Sve prostorije, i glavne i sporedne se po eljiravnomerno zagrijavaju (kupatila, hodnici, stepenita i dr.) i danju i nodu. Ravnomjernija

je i temperatura prostorija jer se radijatori mogu postaviti u povoljnije poloaje (ispoprozora) ge obine pedi ne mogu. Manja je mogudnost izbijanja poara. Ekonominije jegrijanje po jedinici zapremine prostorija tj. specifina potronja goriva je manja.

I pored izvjesnih nedostataka, koje demo navesti, ipak kada je u pitanjuzagrijavanja vedeg broja prostorija odnosno neke malo vede zgrade, onda dolazi u obzircentralno grijanje.

Pored gornjih prednosti centralna greijanja ima i svojih nedostataka. Nedostaci

centralnog grejanja su: vedi investicioni trokovi; neekonomino je u prelaznimperiodima kada nije potrebno stalno loenje; tekode oko raspodjele trokova na viestanara; opasnost smrzavanja kod niih temperatura.

Pored drugih razloga i zbog ovog poslednjeg danas se ved poinju upotrebljavatikao fluidi centralnog grijanja specijalna ulja (antifriz) koja pore niske take smrzavanjaimaju i visoku taku kljuanja (i do 300C).


3/13

3. DVOCIJEVNI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJANa osnovu izvebe cijevne mree, to zavisi o samog projektanta i uslova za koje se

vri projektovanje) centralno grijanje moe biti izveeno na va naina, kao jenoscijevni

sistem centralnog grijanja i kao dvocijevni sistem centralnog grijanja.

Kod jednocjevnih sistema centralnog grijanja grijna tijela se napajaju s razliitimtemperaturama polazne vode ovisno o nainu izvebe. Ovo ima za posljeicu vede potrebnepovrine ogrjevnih tijela.

Kod dvocijevnih sistema centralnog grijanja sva grijna tijela napajaju se toplom

vodom iste temperature.

Dvocijevni sistem centralnog grijanja je najede tzv. klasini sistem postavljanja cijevicentralnog grijanja. Dvije cijevi se paralelno vode od kotla po unutranjosti objekta do svakoggrijnog tijela.

Donedavno se ovaj sistem vrlo esto primjenjivao s prironom cirkulacijom (otvorenisistem). U tom sluaju posebna panju treba pokloniti voenju i imenzioniranju cijevi.

Cijevi se vode od kotla do grijnih tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj lukova i

armature, a cijevi su vedih imenzija kako bi otpori u mrei bili to manji i bolja prirodnacirkulacija uslijed djelovanja gravitacije. Na starijim objektima mogu se vidjeti vrlo debele

cijevi to je siguran znak a je primjenjen priroan nain cirkulacije voe u sistemu. Ovakavnain postavljanja cijevi moe se primjeniti u kudama gje se ispod stanova nalazi kotlovnica.

Ispo grijanog prostora voi se cijevna mrea prema svakom grijnom tijelu koje moebiti samo izna razvone vooravne mree. Naime, gravitacijska cirkulacija bazira se nainjenici a je topla voa laka o hlane. Uslije toga ona se ie uvis (ako moe), a nanjezino mjesto pritjee ohlaena voa iz raijatora.

Osnovna je prenost ovakvog sistema to nije vezan za elektrinu energiju (nemacirkulacijske pumpe), pa ako nestane struje moe zagrijavati stan.

Nedostatak su ebele cijevi (skuplja instalacija) i ogranienost voenja mree zbogpotivanja zakona fizike.

Upravo zbog toga najede se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom cirkulacijom.U sistemu postoji cirkulacijska pumpa koja tjera toplu vodu po cijevima kroz grijna tijela.

Presjeci cijevi su manji, a nema ogranienja u voenju razvone mree. Grijna tijela mogubiti ispod vodoravne razvodne mree (gornji razvo tzv. potopljeni radijatori s ispusnimslavinama zbog pranjenja) ili iznad nje (donji razvod gje su na gornjim najviimraijatorima ozrani ventili ili ozrana mrea s ozranim lonidem).

Postavlja se pitanje kako imenzionirati cijevi. Pokuat demo objasnitinajjenostavniji nain imenzioniranja za prosjenu obiteljsku kudu. Dimenzije cijevi ovise okoliini i brzini strujanja voe, onosno raspoloivom pritisku ugraene cirkulacijske pumpe.

elite li ugraiti jenu o uobiajenih pumpi za manji obiteljski objekt s dobavnim pritiskomod 3 do 4 m VS i protokom o 2 m3/h voe, cijevi de biti sljeedih imenzija u onosu natoplinski uinak (koliinu voe) ijela mree iza raunanog mjesta:


4/13

do 2000Wimenzije cijevi promjera 1/2 odnosno NO15 od 6000 do 15.000Wimenzije cijevi cijevi promjera 3/4 - NO20 od 15.000 do 28.000W - imenzije cijevi promjera 1 NO25 od 28.000 do 57.000Wimenzije cijevi promjera 1 1/4 NO32

NO nazivni otvorND nazivni dijametar

Dakako, ovo je gruba pojela i treba posluiti kao voi pri imenzioniranju. Trebauzeti u obzir i utjecaj gravitacije, poloaj pojeinog grijnog tijela te njihov meusoban poloaju onosu na balans otpora u sistemu, no moe se zakljuiti a u sistemu uvijek postojioreena rezerva te manje greke u imenzioniranju nede poremetiti funkcioniranjesistema.

Ako je na svakom radijatoru ugraen priguni ventil (prigunica, etentor) napovratnom vou, moe se i naknano balansirati mreu u cilju to pravilnije cirkulacije iraspodjele tople vode do svakog grijnog tijela.

Osim voenja cijevi o samog kotla, najuinkovitiji nain je tzv. pauk mrea, voenjdviju cijevi do razdjelnika (kolektora), od kuda se prema svakom ogrjevnom mjestu vode

vije cijevi. Takav sistem na aje mogudnost imenzioniranja cijevi a se o razjelnika voecijevi vedih imenzija zavisno o sistema, a o razjelnika manjih imenzija prema grijnimtijelima.

Ilustrativni prikaz dvocijevnog sistema centralnog grijanja dat je na slici ispod.

Slika 1. Ilustrativni prikaz dvocijevnog sistema grijanja

Slika 1 prestavlja skicu na osnovu koje de se vriti specifikacija potrebnog materijala

sa cijenama i ekonomska kalkulacija.


5/13

4. OPIS DIJELOVA DVOCIJEVNOG SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA SAKOTLOM NA VRSTA GORIVA PRIKAZANOG NA SLICI 1

Prije svega potrebno je dati jednu napomenu da razvod dvocijevnog sistema grijanja

na slici 1 je uraen kao kombinacija pumpnog i gravitacionog grijanja. Razlog tome je to to

pri nestanku elektrine energije za pokretanje pumpe kao mjera sigurnosti na raspolaganju

se nalazi upravo gravitacioni sistem kruenja fluia u mrei i grijnim tijelima. Pore toga

poznata je pojava a se topla voa ie u sistemu na visoije take kao laki flui ok uslovno

reeno hlana voa se kroz povratni vo kao tei flui sputa o kotla i ie na ponovno

dogrijavanje. Takoe na ovakav nain je rijeeno pitanje osiguranja cirkulacije fluia

toplonoe u vocijevnoj mrei centralnog grijanja.

4.1. Kotao na vrsta gorivaKotlovi za vrsta goriva su slini i ostalim pedima tj. imaju loita, reetke,

dimne kanale, sakuplja pepela i ostala. Mogu biti prema vrsti loita sa gornjim ilidonjim sagorijevanjem. Jedina razlika od obinih pedi je to se kod pedi tei to vedemodavanju toplote okolnoj sredini dok se kod kotlova ima za cilj da se toplota preda

toplonoi, tj, fluidu koji vri prenos toplote od kotla na odreene prostorije preko vodovado radijatora. Uslje toga se grejne povrine nalaze u unutranjosti kotla a u vedinisluajeva se ba tei da se izolacijom spolja sprijei odavanje toplote okolini, to bi zasluaj da je kotao smjeten u porumu ili drugoj prostoriji ije zagrijavanje nijepotrebno, predstavljalo samo gubitak.

Pore ovoga kotla za vrsta goriva ko dvocijevnog razvoda centralnog grijanja

mogude je koristiti i koltove na tena, gasovita goriva.

Za razvo vocijevnog sistema grijanja prikazanog na slici proraunom je obijeno a

kotao treba da ima minimalno 50 kW pa se iz toga razloga usvaja kotao sa karakteristikama

prikazanim ispod.

Slika 2. Izgled kotla na vrsta goriva VIADRUS U 53


6/13

Slika 3. Specifikacija osobina kotla VIADRUS U 50

4.2. Cirkulacona pumpaCirkulacione pumpe HST specijalno su dizajnirane za sisteme grijanja. Ove pumpe su

takoe pogone za cirkulaciju potrone tople voe u omadinstvima. Za sisteme centralnog

grijanja koristi se pumpa tipa HST koja moe raiti sa tri brzine. Pumpe se prvenstveno

koriste za jednocijevne i dvocijevne sisteme grijanja.

Program HST cirkulacionih pumpi prepoznatljiv je irom svijeta. Dokazao je svoju

pouzanost mnogo puta u nebrojeno mnogo omadinstava. Dizajn HST pumpi je konstruisan

a eliminie sve faktore rizika. Iz tog razloga moemo pouzano redi a HST pumpe skoro i

ne zahtijevaju oravanje. Takoe, vrst izajn i paljivo izabrani materijali u sklau sa

obladu primene znae a HST cirkulacione pumpe traju izuzetno ugo.

Konstrukcija i karakteristike HST pumpe su sa mokrim rotorom, tj. pumpa i motor

formiraju integrisanu jedinicu bez zaptivanja na vratilu sa samo dva zaptivna prstena.

Leajevi se pomazuju pumpanom tenodu. Oravanje nije potrebno. Pumpe su sa

neophodnim fitingom i holenderima Ono to karakterie pumpe je:

karbonsko uporno leite, keramika osovina i raijalni leajevi, kudite rotora i ploa leaja o nehrajudeg elika, radno kolo od materijala otpornih na koroziju, kudite pumpe o livenog gvoa, bronze ili nehrajudeg elika, tri stepena izbora brzine, temperatura tenosti o +2 0C do +110 0C, monofazna struja 1 x 230 V / 50 Hz


7/13

holeneri i zaptivai su ukljueni u cijenu, max pritisak u sistemu 10 bara, klasa izolacije F / H, visoka sigurnost, 3 opcije poeavanja : 32W / 48W / 62W, duina : 180 mm, CE - testirano, teina : 2,9 kg, maksimalni pritisak 10 bar, zatita IP44.

Ono to je bitno naglasiti a se postavljanje pumpe vri na nain a se postavi na

sporeni vo sa ventilim ispre i iza pupe a taj voe se nalazi na glavnom vou. Ovo se vri iz

razloga nesmetanog skianja pumpe zbog zamjene, remonta i oravanja.

Slika 4. Cirkulaciona pumpa HST

4.3. Ekspanziona bocaEkspanzioru sudovi, pored uloge da kompenzuju irenje vode pod razliitim

temperaturskim uslovima, imaju jo jedan znaajan zadatak da sa drugim regulacionimorganima utiu na odravanje radnog pritiska u postrojenju u odreenim granicama.

Za grijanje toplom vodom zatvorenog sistema ekspanzioni sud ima istu ulogu

kao i ekspanzioni sud otvorenog sistema samo jo mnogo ire mogudnosti u pogledupovedanja radnog pritiska u sistetmu. Kod ovih sistema pritisak dostie do 0,5 bara, toodgovara temperaturi od 110. Ovi sudovi su cilindrinog iIi jajastog oblika, uspravnopostavljeni. U unutranjosti su hermetino razdvojeni elastinom membranom na gornji(A) i donji dio (B). Dio A je spojen preko prikljuka C sa vodenom instalacijom. U dijeluB je vazduh ili neki inertan gas. Iz dela A se prilikom punjenja vodom vazduh ispusti kroz

specijalni ventil. Veza C je na dovodnoj strani kotla. Da pritisak kotla (p) ne pree najvdidozvoljeni (Pmax) izmeu suda i kotla stavlja se sigurnosni ventil ili U cijev ("hidrauliniventil"). Pritisak u najvioj taki sistema treba da zadovolji dva zahtjeva:


8/13

radi efikasnog izbacivanja vazduha treba da je pod nadpritiskom od 15 kPa uhladnom stanju tj.

u toplom stanju pri radnim temperaturama vode do 1100C radni pritisak (P)treba da je uvjek vedi od pritiska zasidenja (p), tj. p > p.

Slika 5. Shematski prikaz ekspanzione boce

Ovaj uslov koji treba ispuniti pri svakoj temperaturi sistema nede dozvolitikljuanje i isparavanje vode.

Ovi sudovi imaju sledede prednosti u odnosu na otvorene sudove:

nemaju direktnog kontakta sa vazduhom pa je sistem izolovan od atmosferemnogo manje izloen koroziji a time je i trajniji,

na ravnim krovovima nije potrebna kudica sa izolacijom za smjetaj sua, smanjenje cijevovoa izmeu kotla i sua, time je instalacija jeftinija, nazor je pristupaniji jer je kontrola koncentrisana u kotlarnici i preglenija , sistem moe raiti sa temperaturom vedom od 100.

Slika 6. Ekspanziona boca


9/13

Ovi sudovi pored svojih prednosti imaju i svoje nedostatke:

temperatura voe u saanjim suovima je ograniena zbog osetljivostimembrane. Gje se previaju vede temperature mora se staviti u vo izmeu kotlai suda rezervoar za temperiranje vode. Zbog ovoga sud ne smije biti smjeten namestu koje je izloeno zagrijavanju. Potreba za ovim "meusuom" nastaje i

kaa se primenjuje ,,kratki spoj" pri emu se io tople voe vrada irektno upovratni vod bez hlaenja (,,recirkulacija"),

u svakom sluaju treba prije izbora zatvorenog ekspanzionog sua zahtijevatiprecizne poatke o proizvoaa,

Ekspanzioni sud za dvocijevni sistem razvoda centralnog grijanja prikazanog na slici 1

je dat ispod.

4.4. Elementi regulacije ventili na ulazu i izlazu grijnih tijela i na potrebnimmjestima u cijevnoj mrei

Kao organi za zatvaranje voova u mrei uglavnom su u upotrebi peurkasti i klizni("iber") ventili. Rijee se upotrebljavaju klapne i slavine zbog vedeg otpora i nedovoljnogzaptivanja. Klizni ventili imaju najmanje otpore i omogudavaju otvor praktino blizu100%.

Propusni ventili se mogu izraivati i tako da im je vreteno pod manjim uglom od90 u odnosu na pravac prikljunih cijevi. Ovaj nain izvoenja umanjuje njihov otpor.Za radijatore centralnog grijanja upotrebljavaju se ventili sa dvostrukom regulacijom

radi regulisanja ujednaenog zagrijavanja (kod vodenog grijanja) ili priguivanja pritiska

(kod parnog grijanja), koje vri strunjak prilikom probnog loenja, radi zagrijavanja poelji samog korisnika. Radi spreavanja odlaska pare u odvodni prikljuak za kondenzat,upotrebljava se membranski separator. Kada prolazi kondenzat, koji je hladniji,

membrana se skuplja proputa ga podizanjem koninog zatvaraa. im naie para,usljed vede temperature membrana se iri i zatvara prolaz.

Slika 7. Ventil sa dvostrukom regulacijom Slika 8. Membranski separator pare

za radijatore a navojna ahura, b ep A membrana, B otvor za prolaz kondenzata,

Czavrtanj za regulisanje


10/13

Slika 9.Ventil na cijevnoj mrei kugla ventil

4.5. Cijevna mreaZa transport toplonoe (fluida) centralnog grijanja od proizvoaa toplote - kotla ili

solarnog radijatora slui razvodna mrea. Glavni elementi mree su cijevi ogovarajudihdimenzija. Pored cevi dolaze jo i rugi razliiti spojni elementi, koljena, reucireri, T komadi, prelazi itd. Ilustrativni prikaz navedenih elemenata je prikazan ispod.

Slika 10.Cu cijevi razliitih prenika Slika 11. Cu reducirer Slika 12. Cu spojnica

Slika 13. Cu Tkomad Slika 14. Cu koljeno 900C Slika 15. Cu obilazni luk Slika 16. Cu obilazni

poluluk


11/13

4.6. Grijna tijela radijatori


12/13

5. LISTA MATERIJALA SA CIJENAMA ZA RAZVOD DVOCIJEVNOG SISTEMACENTRALNOG GRIJANJA ZA SKICU PRIKAZANU NA SLICI 1

Napomena koju je potrebno navesti ovde jeste da su uine glavnog i povratnog voaiste izuzev dionice 1, 2, 43, i 44. Iz toga razloga de se za iste ionice u tabeli raunati uplauina ionice.

Tabela 1.Tabelarni prikaz ionica cijevne mree

NAZIV DIONICEDUINA

DIONICE [m]

PRENIKDIONICE

[mm]

Dionica 1 0,50 22

Dionica 2 1,50 22Dionica 3 1,80x2=3,60 15

Dionica 4 1,50x2=3,00 15

Dionica 5 0,20x2=0,40 15Dionica 6 2,00x2=4,00 15






Dionica 17 0,50x2=1,00 15

Dionica 18 0,50x2=1,00 15

Dionica 19 0,50x2=1,00 15


Dionica 22 1,00x2=2,00 15

Dionica 23 1,00x2=2,00 15

Dionica 24 0,50x2=1,00 15

Dionica 25 0,50x2=1,00 15Dionica 26 0,50x2=1,00 15Dionica 27 2,00x2=4,00 15

Dionica 28 1,00x2=2,00 15

Dionica 29 1,00 15Dionica 30 2,00x2=4,00 15

Dionica 31 1,00x2=2,00 15

Dionica 32 1,00x2=2,00 15



Dionica 37 2,00x2=4,00 15


13/13

Dionica 38 1,00x2=2,00 15


Dionica 41 0,50x2=1,00 15

Dionica 42 0,50x2=1,00 15

Dionica 43 1,50 22

Dionica 44 1,00 22

Tabela 2. Specifikacija materijala alata i pomodnog pribora sa cijenama sa ukljuenim PDV

NAZIV ELEMENTA KOLIINA JEDININA CIJENAUKUPNA

CIJENA

Kotao na vrsto gorivo VIADRUS U53 1 kom. 2390.91 KM/kom. 2390,91 KMCirkulaciona pumpa 1 kom. 101,53 KM/kom. 101,53 KM

Ekspanziona boca 1 kom. 43,97 KM/kom. 43,97 KM

Kuglasti ventili 16 kom. 5,43 KM/kom. 86,88 KMUgaoni radijatorski ventil 15 kom. 7,94 KM/kom. 119,1 KM

Priguni ventil 15 kom. 13,61 KM/kom. 204,15 KM

Cu cijev 22/1 6 m 7,1 KM/m 42,6 KM

Cu cijev 15/1 80 m 5,75KM/m 460 KMCu Tkomad 15-22-15 2 kom. 1,51 KM/kom. 3,02 KM

Cu Tkomad 15-15-15 26 kom. 0,58 KM/kom. 15,08 KMCu Tkomad 22- 22- 22 1 kom. 2,26 KM/kom. 2,26 KM

Cu koljeno 90 15/1 14 kom. 0,38 KM/kom. 5,32 KMCu koljeno 90 22/1 2 kom. 0,92 KM/kom. 1,84 KM

Poluspojnica 15/1/2 31 kom. 0,65 KM/kom. 20,15 KM

Poluspojnica 22/1/2 5 kom. 0,98 KM/kom. 4,90 KMHolener 5 kom. 2,19 KM/kom. 10,95 KM

Raijator 10 lanaka 15 kom. 150 KM/10 lanaka 2250 KM

ep za raijator 15 kom. 0,75 KM/kom. 11,25 KM

Mehanika ozraka 15 kom. 1,79 KM/kom. 26,85

PVC Shelne 15 50 kom. 0,80 KM/kom. 40 KM

CPS Shelne 15 50 kom. 1,45 KM/kom. 72,5 KMGuma za shelne 50 kom. 0,35 KM/kom. 17,5 KM

Univerzalni stojedi Al nosaza radijat. 15 kom. 15,47 KM/kom. 232,05 KMOdbojnikdistancer za radijator 30 kom. 2,80 km/kom. 84 KM

Kalaj za meki lem 3,0 mm 250 g 2 kom. 9,58 KM/kom. 19,16 KMPlamenik 1 kom. 15 KM/kom. 15 KM

Plinska boca mala 3 kom. 1,50 KM/kom. 4,50 KM

Pasta 250 g 1 kom. 19,70 KM/kom 19,70 KM

Teflon traka 2 kom. 2 KM/kom. 4 KM

Spuvica za idenje Cu cijevi 5 kom. 1 KM/kom. 5 KM6314,17 KM

Documents

Dvocijevni Sistem Centralnog Grijanja