1.IME I ADRESA OPERATERA / INVESTITORA POGONA I … aktivnosti-KCUS Sarajevo.pdf · toplinske potrebe: centralnog grijanja, ventilacije, ... postrojenje za pripremu tople sanitarne

Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB

4

1.IME I ADRESA OPERATERA / INVESTITORA POGONA I

POSTROJENJA

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i odredbama Pravilnika o pogonima i postrojenjima

koji mogu biti izraĎeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, uraĎen je plan

aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaĎenja i za

usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom.

Plan aktivnosti je uraĎen na osnovu postojeće tehničke dokumentacije, podataka prikupljenih

na licu mjesta i informacija dobijenih od Investitora.

Osnovni podaci o operateru

1. Naziv poduzeća Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

2. Pravni oblik Javna zdravstvena ustanova

3. Sjedište poduzeća 71000 Sarajevo

4. Adresa pogona Bolnička 25

5. E-mail [email protected]

6. Telefon:

fax

+387 33 29 70 04; 33 29 73 01

+387 33 29 78 14

7. Kontakt osoba: Nedim Arnautović, dipl.maš.inž.

8. Identifikacijski broj društva 200089110002

9. Registracija 4200089110002

10. Šifra djelatnosti društva 85.110

11. Direktor društva Prof.dr. Damir Aganović


5

2.LOKACIJA POSTROJENJA

Na području lokaliteta kliničkog centra "Koševo" Sarajevo smješten je Tehničko-

ekonomski blok, a u sklopu istog u lameli "A" Kotlovsko postrojenje za toplinske i

tehnološke potrebe kompletnog bolničkog kompleksa.

U neposrednoj blizini nema značajnih industrijskih objekata. Najznačajnija saobraćajnica u

čijoj se neposrednoj blizini nalazi objekat je ulica Asima Ferhatovića gdje je izuzetno

značajan intenzitet saobraćaja.

Najbliži vodotok (Koševski potok) udaljen je od lokacije na kojoj se nalazi postrojenje cca

200 m.

Čitava lokacija je snabdjevena komunalnom infrastrukturom: vodovodna, kanalizaciona,

gasna i elektro-instalacija, pa je i pomenuto postrojenje priključeno na njih.

Po urbanističkom planu grada Sarajeva, predmetna lokacija pripada, gradskom

graĎevinskom zemljištu“.

Slika br. 1 Lokacija postrojenja


6

3.OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA,

GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE I BROJ ZAPOSLENIKA

Djelatnost preduzeća upisana je u registar Općinskog suda u Sarajevu a

predmetno postrojenje vrši proizvodnju i distribuciju toplotne energije. Kotlovnica

je instalisane snage 46,5 MW i zagrijava površinu cca 84.331,23 m².

Planska dužina grijne sezone je cca 200 dana (oktobar – april) sa mogućnošću

ranijeg početka (septembar) ili produžetka (maj) što direktno ovisi od klimatskih

uslova za parno vrelovodni dvokružni blok a 365 dana za parni blok (od dva kotla

jedan je radni a drugi rezervni, promjenom grijne sezone kotlovi mijenjaju svoje

uloge).

Nadzor nad radom postrojenja obavlja stalna posada koju čine 5 rukovaoca

rasporeĎenih u turnusima tokom grijne sezone.

Planska potrošnja osnovnog energenta za grijnu sezonu je 2370990,58 Sm³.

Centralna kotlovnica TEB po sistematizaciji radnih mjesta ima uposlene

visokokvalifikovane majstore (VKV električare, vodoinstalatere, klimatizere,

kotlovničare, montere centralnog grijanja i dr.) kojima su u rješenjima definisane

obaveze i odgovornosti u toku radova. Isto tako postoji procedura rada svih

odsjeka u Službi pa tako i mašinskog od uočavanja kvarova do realizacije

intervencija i servisa kako za zaposlenike u Službi tako i za eksterne servisere.

Ova Služba ima ukupno 42 zaposlena radnika.


7

4.TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA

Kotlovsko postrojenje u okviru tehničko-ekonomsog bloka (TEB) spada u kategoriju parno-

vrelovodnih postrojenja. Rad u kotlovnici je u najvećem dijelu automatizovan uz redovni

nadzor stručno osposobljenih lica – rukovaoca kotlovničara.

Potrošači koje Centralna kotlovnica TEB snabdijeva sa toplotnom energijom preko sopstvene

mreže vrelovodnih cijevi su objekti u krugu KCUS-a:

- Stara hirurgija,

- Opšta i abdominalna hirurgija,

- Klinička apoteka,

- Otorinolaringologija,

- Interna I , II i III,

- Prosektura,

- Stara trauma,

- Dnevna bolnica,

- Radionica/Služba transporta,

- Neurologija,

- Stara pedijatrija,

- Ortopedija,

- Kožna klinika,

- Radionice,

- „Lepra“,

- „Sivi dom“,

- Paraplegija,

- Infekcija,

- NIR,

- Stara praonica,

- Radiologija – invazivna dijagnostika,

- Radiologija – klasična dijagnostika,

- Radiologija – radioterapija,

- Magnetna rezonansa,

- Dijagnostika i poliklinika (DIP),

- Tehno-ekonomski blok (TEB),

- Nauka i nastava,

- Centralni medicinski blok,

- Tehnički sektor

Projektovana kotlovnica obezbjeĎuje potrebnu količinu toplinske vrele vode i tehnološke

pare za potrebe kompletnog bolničkog kompleksa i samostalne potrebe kotlovnice. Vrela

voda koja se proizvodi u ovoj kotlovnici ima temperaturni gradijent 140/75°C i koristi se za

toplinske potrebe: centralnog grijanja, ventilacije, klimatizacije i pripremu tople sanitarne

vode. Suho-zasićena vodena para koja se proizvodi u ovoj kotlovnici koristi se kao

tehnološki medij (TEB kuhinja i perionica), za proizvodnju čiste pare (sterilizacija), za

vlaženje u klima komorama (čista para).

Kao osnovni energent kotlovnica koristi se zemni gas, a kao alternativno gorivo extra lako

lož ulje. Zemni gas koji se koristi kao primarno gorivo za pogon kotlova se uvodi putem


8

razvoda prirodnog gasa koji je izvan kotlovnice u zemlji, a u kotlovnici je nadzemno. Pritisak

gasa prije mjerno-regulacione stanice van kotlovnice (gradska mreža) iznosi p = 8,0 bara a

poslije MRS (mjerno-regulacione stanice) je p = 3,0 bara. Sa ovim pritiskom gas ulazi u

kotlovnicu i razvodi do gasnih rampi kotlova.

Kao pomoćno (alternativno) gorivo za loženje kotlova predviĎeno je extra lako lož ulje. Ovaj

energent se skladišti u poluukopane rezervoare tečnog goriva i to 4 x 100 m³. Iz rezevoara

se energent putem pumpnog agregata i sistema cjevovoda kružnog toka dotura do kotlovskih

gorionika.

Kotlovskim postrojenjem u ovom projektu podrazumijeva se prostor za smještaj

sljedeće opreme:

- kotlovskih jedinica, gorača, sistema redukcije pritiska gasa sa mjerenjem, gasne

rampe, dimovodni kanali, napojni rezervoar sa ekspanderom, postrojenje

hemijske pripreme vode, ekspander kondenzata, kondenzno postrojenje,

postrojenje za pripremu tople sanitarne vode, postrojenje za ekspanziju

kompletnog sistema, postrojenje za obradu sirove vode, redukcione stanice

suho zasićene vodene pare, elementi automatske regulacije, cirkulacione .

pumpe, sigurnosna, zaporno-regulaciona armatura, razdjeljivači kao i spojni

cjevovodi.

-

Kotlovi i gorionici su opremljeni sa svom neophodnom mjerno regulacionom i sigurnosnom

opremom kao što su sigurnosni ventili, prestostati visokog i niskog pritiska, manometri,

nivokazi, javljačima požara i sl. Kotlovnica takoĎe ima instalisanu samostalnu vatrodojavnu

centralu koja je povezana na glavnu vatrodojavnu centralu objekta.

Opis rada kotla

U tehnološkom procesu se usljed rada kotlova i gorionika proizvodi suhozasićena vodena

para koje se šalje na razdjeljnik pare a odatle se cjevovodom distribuira na protusmjerne U

cijevne izmjenjivače toplote. U izmjenjivačima toplote se parom zagrijava voda koje se iz

izmjenjivača toplote šalje na sabirnik tople vode a odatle se pumpama i cjevovodom

distribuira na grijna tijela po objektima (kancelarijama, salama i holovima itd). Para iz

izimjenjivača toplote se pothlaĎuje i vraća u kondenz posudu a iz kondenz posude se

pumpama vraća u napojne posude kotlova u ponovni proces. Voda nakon što proĎe kroz

grijna tijela i ohladi se povratnim vodom se vraća na razdjeljnike tople vode a iz razdjeljnika

pumpama se vraća u izmjenjivače toplote na ponovni proces zagrijavanja.

Kotlovske jedinice:

a) Parno-vrelovodni dvokružni blok kotlovi tip BKGV -175

b) Parni blok kotao tip BKG 30a

Parno-vrelovodni dvokružni blok kotlovi tip BKGV -175 - Kotao je cilindričan, ležeći sa tri

prolaza dimnih plinova: dvije plamenice (ložište) i dva prolaza dimnih cijevi. Strujanje dimnih

plinova kroz kotao je tlačno, pomoću ventilatora za zrak (tlačna promaja), koji savladava i

otpore gorača i otpore kotla, tako da je nepotreban ventilator za otsis dimnih plinova. Kotao

je smješten zajedno sa pomoćnim ureĎajima (zagrijač vode, gorionici, napojne pumpe,

interni cjevovodi kotla, galerije i stepenice) na zajedničkom postolju, predstavljaju


9

niskotlačne proizvoĎače pare do p = 7 bar . Instalisani kapacitet iznosi 42 MW. Štedljivi su u

potrošnji energije, stepen iskorištenja kotla je 91,5%. Velika parna komora i velika površina

isparavanja, kao i integrirani odvajač kapljica osiguravaju visoku kvalitetu pare.

Parno-vrelovodni dvokružni blok kotao tipa BKGV služi za dobavu vrele vode u

postrojenjima za grijanje ili industriju . Osim za grijanje lož ulja i eventualno otplinjača

napojne vode, moguće je oduzimanje pare iz · kotla i za druge potrošače uz

odgovarajuće smanjenje predaje topline vreloj vodi u izmjenjivačima. Prelaz topline

vrši se u dva kruga. Primarni prijelaz je s dimnih plinova preko ogrijevnih površina

kotla na kotlovnu vodu koja isparuje, a nastala para kondenzira na. cijevima

izmjenjivača topline ugraĎenim u parnom prostoru bubnja; kondenzat pada natrag u

vodeni prostor bubnja (primarni krug). Vrela voda se zagrijava u cijevima izmjenjivača

i odvodi potrošačima topline od kuda se ponovno vraća u izmjenjivače (sekundarni

krug).

Slika br. 2 Parno-vrelovodni kotao

Tehniĉki podaci:

Korisni toplinski učinak kotla 14.000 kW

Temperatura polazne vode 140°C

Temperatura povratne vode 75°C

Dopušteni pretlak pare u bubnju 10 bar

Radni pretlak pare u bubnju 7 bar

Temperatura napojne vode 105°C

Stepen djelovanja (pri 100%opterećenju) 91,5%

Ogrevna površina kotla 410 m²

Količina dimnih plinova 4,928 m³n/h

Od usvojena tri kotla jedan će uvijek biti rezerva dok će dva biti radna u zimskom, a

jedan u ljetnom periodu. Jedan kotao će biti radan u ljetnom periodu jer se preko

istog uz oduzimanje pare iz bubnja (20%-4, 3 t/h) obezbjeĎuje para za tehnološke

potrebe bolničkog kompleksa (priprema čiste pare, sterilizacija). Promjenom grijne


10

sezone mjenjaće se i rezervni kotao (radni postaje rezerva, a rezerva radni), radi

jednakih radnih uslova svih kotlova. Zbog specifične konstrukcije ovih kotlova

(izmjenjivači u parnom dijelu kotla) nije potrebna zaštita kotla od niske temperature

povratnog toka. Ispred kotlova ostavljen je dovoljan prostor za izvlačenje vrelovodnih

izmjenjivača radi čišćenja, a za detaljnije čišćenje cijevi unutar kotla skidaće se

demontažni zid od bravarije. Kotlovi se montiraju na sopstvene temelje i povezuju

sistemom cjevovoda.sa kotlovnicom i potrošaćima a novina su ugraĎeni rekuperatori

topline na strani dimnih plinova koji podižu stepen korisnog dejstva kotla, a time i

njegovu toplinsku moć ( 600 kW).

Parni blok kotao tip BKG 30a – ugraĎena su dva kotla (radni i rezervni), kotlovi su cilindrični

sa tri prolaza dimnih plinova, proizvode suho zasićenu vodenu paru pritiska p = 12,7 bar.

Instalisani kapacitet iznosi 4,5 MW. Proizvedena para ide na razdjeljivače odakle se vrši

distribucija na pojedine grane.

Slika br. 3 Parni kotlovi u kotlovnici

Tehniĉke karakteristike:

Proizvodnja pare max.trajno 3500 kg/h

Dozvoljeni min. proizvodnja pare 1225 kg/h

Dozvoljeni radni pretlak u bubnju 12,7 bar

Toplinski efekat 2.282 kW

Temperatura napojne vode 105°C

Stepen djelovanja 87%

Ogrevna površina kotla 80 m²

Zapremina vode 7,2 m³

Pretlak u ložištu 700 Pa

Temperatura dimnih gasova 270°C

Količina dimnih gasova 0,838 m³n/s

Transportna težina kotla 5,3 t

Pogonska težina kotla 12,5 t


11

Strujanje plinova kroz kotao je tlačno pod tlakom ventilatora za dobavu zraka koji savladava i

otpor gorača. N aizlaz dimnih plinova na gornjem dijelu stražnje dimne komore postavlja se

dimni kanal. Ložište kotla je optimalno dimenzionirano, da se postiže potpuno izgaranje prije

izlaza iz plamenice.

Kotao je opremljen sa transportnim gabaritom kotla uključivo potrebne prirubnice,

brtve, vijci i zavješenje. Zbog potrebe čišćenja cijevi kotla zid ispred kotla ostavljen je

u montažno - demontažnoj bravariji. Opslužno hodna galerija se montira po unošenju

kotlova u kotlovnicu. Za potrebe perionice i kuhinje ugraĎuju se ovakva dva kotla

proizvodnje „TPK“ - Zagreb, od kojih je jedan radni, a jedan rezervni. Promjenom

grijne sezone i kotlovi mijenjaju svoje uloge ( rezervni postaje radni i obratno) zbog

ravnomjernijeg habanja istih.

Kombinovani gorionici

Za sagorjevanje zemnog gasa (osnovno gorivo) ili ekstra lakog lož ulja ( alternativnog

goriva) na kotlove su montirani kombinovani gorači sa ugraĎenom automatikom i

svom opremom koja je potrebna za automatski i sigurni rad istih.

Gorionici i ventilatori kotlova BKGV -175 – na ovaj tip kotlova ugraĎeni su kombinovani

gorionici zemni gas/extra lako lož ulje, proizvoĎača „TPK“ Zagreb, tip PTA 75, sa

ugraĎenom automatikom i svom opremom potrebnom potrebnom za automatski rad.

Gorionik je u blok izvedbi, potpuno automatski komplet sa ureĎajima za paljenje i kontrolu

plamena i opremljeni sa:

1. sistemom za recirkulaciju koji se sastoji od recirkulacionih pumpi u povratu,

2. troputih regulacionih mješajućih kao i sistema upravljanja i zaštitnih funkcija

protiv niskotemperaturne korozije,

3. kompletom za automatsku regulaciju temperature povratne vode – upravljačkim

jedinicama,

4. mjernom, regulacionom i sigurnosnom opremom (termostat radni i granični,

sigurnosni presostat, termometri i manometri za vizuelno praćenje parametara

medija, dva sigurnosna ventila),

5. Toplotnom i zvučnom izolacijom,

Odvojeno od gorionika u kotlovnicu smješta se:

- visokotlačna uljna pumpna stanica (uz sami kotao) - ventilatori za dobavu zraka za sagorijevanje (smjesteni u posebnu kućicu unutar prostora kotlovnice). Na kanalu za dovod zraka u ložište kotla postavljena je tlačna sklopka za nadziranje

zračnog pritiska koja će prekinuti rad pripadajućeg gorionika zatvaranjem ložišnih

ventila u slučaju ako pritisak zraka u kanalu padne ispod minimalne granične

vrijednosti. Regulacija rada gorionika je kontinuirana, a regulacija rada vrši se

automatikom podsredstvom regulacionih presostata. Regulacija odnosa gas-zrak u

mješavini za sagorjevanje vršiće mehanički povezani regulacioni sistemi. Zadatak ovog


12

sistema je da pri svakom opterećenju i kod svih promjena opterećenja obezbjedi takav

odnos gasa i zraka koji obezbjeĎuje stalno i praktično puno sagorjevanje.

Gorionici kotlova BKG 30a - Za sagorijevanje zemnog gasa ili ekstra lakog lož ulja u

kotlovima tipa BKG-30a, projektovana je ugradnja kombinovanih gorionika, proizvod

"Weishaupt" SR Njemačka tip RGL 9/1-D izvedba ZD sa ugraĎenom automatikom i

svom opremom koja je potrebna za automatski rad:

- komplet uljna armatura

- spojna oprema za gas i ulje

- ulaz i komora za zemni gas

Na kanalu za dovod zraka u ložište kotla postavljena je tlačna sklopka za nadziranje

zračnog pritiska koja će prekinuti rad pripadajućeg gorionika zatvaranjem ložišnih

ventila u slučaju ako pritisak zraka u kanalu padne ispod minimalne granične

vrijednosti. Regulacija. rada gorača je klizno dvostepena, odnosno karakteristika koje

imaju · standardni gorionici za navedena opterećenja. Regulacija odnosa gas-zrak u

mješavini za sagorjevanje vršiće mehanički povezani regulacioni sistemi. Zadatak ovog

sistema je da pri svakom opterećenju i kod svih promjena opterećenja obezbjedi takav

odnos gasa i zraka koji obezbjeĎuje stalno i praktično puno sagorjevanje.

Regulacija rada gorionika vrši se automatskim putem, posredstvom regulacionih

termostata. Uz ove regulacione termostate, na svakom kotlu treba obavezno biti

ugraĎen sigurnosni presostat koji će preko ureĎaja ugraĎenog u komandnom ormariću

kotla, prekinuti rad gorionika zatvaranjem zaštitnih ventila, u slučaju prekoračenja

dozvoljene pogonske temperature i pritiska pare u kotlu. Ovo osiguranje mora biti

potpuno neovisno od ureĎaja za regulaciju opterećenja kotlova.

Slika br. 4 Gorionici "Weishaupt"


13

Instalacija prirodnog gasa

Prirodni gas se u kotlovnicu dovodi preko prijemno regulacone stanice čija je funkcija

smanjenje pritiska sa 8 bara gradske gasne mreže na 3 bara ispred regulatora pritiska na

gasnim rampama kotlova, kao i stabilizacija izlaznog pritiska da isti nema oscilacija. PRS je

montirana kao zaseban sklop i bezbjedonosno osigurana. PRS je u nadležnosti distributera

gasa, izolacionom prirubnicom dielektrično odvojena od ostalih dijelova gasne instalacije

zbog katodne zaštite sistema. Distributer gasa kontroliše pad pritiska kroz filter koji

prečišćava nečistoće. Ako kontrola pokaže da je pad pritiska na diferencijalnom manometru

veći od 200 mbara, filter se mora očistiti. Svi ventilacioni otvori u PRS-u moraju biti otvoreni

kako u prostoru PRS-a ne bi došlo do koncentracije iscurjelog gasa. Ove intervencije

distributera gasa registruju se zapisnički u kotlovskom dnevniku.

Interventni ventil za kotlovnicu se nalazi na gasovodu ispred PRS-a i omogućava totalni

prekid dotoka gasa u instalaciju. U postrojenju se nalazi ključ za interventno zatvaranje

dotoka gasa ukoliko se ukaže potreba.

Mjerno-regulacioni set se nalazi u kotlovnici iza glavnog ventila za gas. U njegovom sklopu

se nalazi mjerilo protoka gasa i uvijek je plombiran od strane distributera.

Gasna instalacija u kotlovnici je klasični cjevovod. Osnovna funkcija gasne rampe ispred

gorionika je da regulatorom pritiska isti smanji sa 3 bara na 140 mbara.

Gasne rampe

Gasne rampe su moritirane uz kotlove, dobro vidne i pristupačne, tako da ne

ometaju rad kotlova, manipulativni prostor, opravku ili intervencije na kotlu odnosno

gorioniku. Svaka gasna rampa mora imati svoju kontrolu nepropusnosti koja se sastoji

od davača programa za ugradnju u komandni pult (ormarić) membranske pumpe sa

integriranom tlačnom sklopkom i magnetnog ventila za prigradnju u armaturu .

Ako se otkrije neko nedopustivo propustanje, kontrola na propusnost mora reagovati

zabravljenjem instalacije i odmah prikazivati nedopustivo stanje. Kontrole plamena na

svakom gorioniku podešava se putem automatskih ureĎaja koji moraju biti snabdjeveni

ureĎajem za ispitivanje vlastitog rada, a to se ispitivanje obavezno treba vršiti prije

svakog početka rada gorionika. Osim ureĎaja za automatsku kontrolu plamena, mora

postojati i vizuelna mogućnost otkrivanja plamena, putem otvora za posmatranje.

Ovi gorionici sa niskom emisijom NOx-a su najznačajniji elemenat vitalne opreme koji

direktno utiču na smanjenje negativnog uticaja na okoliš. Ove gorionike ne štite haube u cilju

smanjenja nivoa buke pri radu obzirom da buka nije registrovana.

Sve kontrole, podešavanja ili zamjene dijelova sklopa gorionika, gasne rampe i komandnog

ormara obavljaju ovlašteni serviseri gorionika.

Razvod zemnog gasa

Zemni gas koji koristi kao glavno pogonsko gorivo za kotlove, kotlovnica dobija iz

distributivne visokotlačne gasne mreže. Ulaz zemnog gasa u kotlovnicu vrši se iz mjerno-

regulacione stanice putem razvoda gasnih cjevovoda. Cjevovod gasa se dovodi podzemno

od RS do kotlovnice, a ulazi gasnih cjevovoda u kotlovnicu su nadzemni. Sva pripadajuća


14

oprema je smještena u zaštitnu kućicu lociranu neposredno uz objekat TEB uz provedene

sve sigurnosne mjere (razmaci od ulaza, javnog saobraćaja i sl.).

Instalacija ekstra lakog loţ ulja

Ekstra lako lož ulje je alternativno gorivo u slučaju nestanka zemnog gasa. Uskladištenje

tečnog goriva – lož ulja vrši se u četiri poluukopana cilindrična rezervoara kapaciteta po 100

m³ smještena u neposrednoj blizini kotlovnice koje su povezane betonskim kanalom od uljne

komore do postrojenja. Rezervoari se smiju puniti samo do 90% zapremine. U prednjem

dijelu nalazi se prostor sa lož uljem gdje su smještene pumpe za kružni tok tečnog goriva.

Rezervoari posjeduju otvor za prijem goriva i cijevi sa odzračnim ventilima.

Uljne instalacije su prilagoĎene odabranim gorionicima i omogućavaju pomoću pumpnih

agregata transport lož ulja dvocjevnim sistemom sa odvojenim uljnim vodovima za dovod i

povrat goriva za svaki gorionik posebno.

Ova kotlovnica ima graĎevinski namjenski izgraĎen betonski separator ulja koji obezbjeĎuje

odvajanje ulja iz otpadne vode (automatska pumpa za izbacivanje otpadnih ili odmuljnih voda

nakon njihovog prolaska kroz separator).

Slika br. 4 Oprema u kotlovnici – toplovodni dio

Sistem odvoĊenja produkata sagorijevanja

Sagorijevanje goriva vrši se u ložištu kotlova. Plinovi izgaranja usljed pritiska nastalog od

ventilatora odlaze kroz kotao i dolaze projektovanim dimovodnim kanalima na ulaz u dimnjak

a provjetravanje unutar dimnjaka odvija se uzgonom. Da bi se dimnjak doveo pod povoljnije

radne uslove a time postigao stepen korisnog dejstva kotlova, na izlazu iz zadnje dimovodne

komore kotlova ugraĎeni su rekuperatori topline koji obaraju temperaturu dimnih plinova.

Rekuperacijom se postiže stepen korisnog djelovanja kotla, tj. podiže se povratna

temperatura vode na ulazu u kotao.


15

Svaki kotao u kotlovskom postrojenju ima svoj sopstveni dimnjak. Dimnjak posjeduje

košuljicu od prokrona, termičku izolaciju iste i betonsku oplatu.

Dimovodni kanali od kotlova do dimnjaka imaju ugraĎen džep za sakupljanje eventualno

nastalog kondenzata, dimnjače su izolovane termičkom izolacijom (staklenom vunom) u

plaštu od al. lima.

Za normalan rad kotlovskih jedinica neophodna je dobra i kvalitetna ventilacija koja je

osnovni preduslov za pokretanja rada iste.

Slika br. 5 Dimnjak za odvođenje produkata sagorijevanja

Postrojenje termiĉke pripreme napojne vode

Za normalan rad kotlovskog postrojenja – parni dio, obezbijeĎena je zajednička termička

priprema napojne vode za kotlove tip BKGV-175 i BKG-30a. Tehnička priprema napojne

vode se sastoji od:

- Napojnog rezervoara (horizontalan, ciclindričan) zapremine 10 m³,

- Vertikalnog termičkog odvajača gasova,

- Sedla za napojni rezervoar,

- Sigurnosno-preljevne cijevi,

- Hladnjaka uzoraka omekšane vode,

- Cijevnog vodokaza,

- Mehanizma regulacije nivoa vode „Švimer“ ventil,


16

- Regulatora pritiska na dovod pare na termički otplinjač sa pripadajućom opremom,

- UreĎaja za doziranje hidrozina,

- Magnetnog ventila sa pripadajućim termostatom na dovodu pare u napojni rezervoar,

Za normalan rad kompletnog postrojenja termičke pripreme napojne vode ugraĎena je sva

potrebna sigurnosna mjerna i zaporno-regulaciona armatura. Ovo postrojenje smješteno je

na krovu kućice za ugradnju ventilatora za dovoĎenje zraka gorionicima kotlova BKGV-175.

Kondenzno postrojenje

Kod rada kotlovskog postrojenja razlikuju se kondenzati različitog pritiska i kondenzati iz

parnih razdjeljivača. Kondenzati iz kuhinje i perionica vraćaju se pod pritiskom a kondenzat iz

bolničkog kompleksa vraća se pumpnim putem, uz prethodno pothlaĎivanje istog.

Za izdvajanje pare iz kondenzata vrši se pomoću ekspander kondenzata i tako dobijena para

se koristi za termičku pripremu napojne vode. Ispust skupljenog kondenzata iz ekspandera

putem magnetnog ventila i regulatora nivoa ispušta se u spremnik kondenzata.

Cirkulacione pumpe vrelovodnog dijela kotlovskog postrojenja

Cirkulacija vrele vode u vrelovodnom sistemu odvija se preko jednostepenih centrifugalnih

pumpi kompletnog sistema. One su locirane izmeĎu razdjeljivača tople vode, u sistemu je pet

radnih i jedna rezervna pumpa i u direktnoj su vezi sa automatikom rada vrelovodnog dijela

kotlovnice radi protočnih količina u sistemu. Direktno su vezane na temperaturu povratnog

toka od koje i zavisi protočna količina sistema.

U cirkulacionom sistemu pumpe potiskuju vodu kroz cjevovode - mrežu sistema centralnog

grijanja. One se puštaju u rad kada se postigne odgovarajuća temperatura ulazne vode u

kotao ( što obezbjeĎuje troputi ventil recirkulacionog sistema na kotlu).

Za cirkulaciju kotlovske vode instalirani su:

- razdjelnici kotlovske i polazne vode,

- razdjelnici povratne kotlovske vode,

- cirkulacione pumpe,

- napojne kotlovske pumpe

U kotlovnici ima dovoljan broj mjernih instrumenata (manometara i termometara) za vizuelnu

kontrolu radnih parametara medija – nosioca toplote. Na odlaznom i povratnom vodu

sistema omogućeno je praćenje temperature i pritiska kao i trenutni radni parametri kotlova.

Rukovaoci u kotlovnici pumpe pokreću preko displeja komandnog ormara – frekventnog

regulatora pumpi. Frekventna regulacija podrazumjeva promjenu broja obrtaja pumpi zavisno

od promjene protoka. Osnov frekventne regulacije se sastoji u održavanju konstantnog

diferencijalnog pritiska i daje značajne uštede električne energije. Da bi pumpe bile

ravnomjerno opterećene u toku sezone, frekventni regulator bilježi broj sati rada svake

pumpe i sam reguliše status pumpe odnosno koja će u odreĎenom momentu biti rezervna,

osnovna ili vršna.


17

Postrojenje za ekspanziju kompletnog sistema

Za potrebe ekspanzije toplovodnog sistema postoji otvorena ekspanziona posuda koje

istovremeno služe i kao napojni rezervoari. Na ekspanzionoj posudi ugraĎena su vodokazna

stakla povezana sa tri nivostata sa plovkom (nivo prekidači) za maksimalni i minimalni nivo

kao i za zaštitu pumpi od nedostatka vode. Ekspanziona posuda služi za prihvatanje

povećane zapremine vode u sistemu koji nastaje usljed toplotnog širenja i omogućava

ponovno vraćanje kod hlaĎenja. Istovremeno ekspanziona posuda služe i kao spremnik

hemijski pripremljene vode iz kojih pumpe za održavanje pritiska uzimaju vodu i ubacuju u

sistem u slučaju kada pritisak padne ispod donje dozvoljene granice.

Punjenje sistema omekšanom vodom vrši se preko jonskog omekšivača, el. magnetnog

ventila, ekspanzione posude i višestepenih pumpi. Dupli automatski jonski omekšivač spojen

je na dovod sirove vode i putem elektromagnetnog ventila vrši punjenje ekspanzionih

posuda. Tri ugraĎena nivostata na ekspanzionim posudama diktiraju minimalni nivo -

dopuna, maksimalni nivo-zatvaranje i zaštitu višestepenih pumpi od rada na suho.

Sistem za održavanje pritiska se sastoji od: pumpi za održavanje pritiska. Pumpe za

održavanje pritiska rade automatski u zavisnosti od promjene pritiska u instalaciji. Ovakav

rad omogućavaju ugraĎeni presostati koji uključuju i isključuju «pumpe diktir sistema» prema

zadanim vrijednostima gornje i donje granice održavanog pritiska u sistemu i garantuju

njegovu popunjenost. Pumpe ne rade kada nema potrebe za korekcijom pritiska čime se

istovremeno štedi el.energija. Ovaj proces je potpuno automatizovan i obezbjeĎuje minimalni

statički pritisak instalacije.

Oprema za hemijski tretman vode

Prvo punjenje kompletnog kotlovskog postrojenja (parna i vrelovodna strana), napajanje

parnih kotlova kao i eventualno nadopunjavanje vrelovodnog sistema vrši se preko hemijske

pripreme vode. Hemijski pripremljena voda onemogućava taloženje kamenaca i korozije na

stijenke kotlova, spremnika i cjevovoda.

Postrojenje za hemijsku pripremu vode koje radi na bazi neutralne izmjene sastoji se od:

- dva jonoizmjenjivačka filtera zapremine 1.520 l;

- posude za rastvaranje soli zapremine 350 l;

- jakokisele jonoizmjenjivačke mase u neutralnom obliku za prvo punjenje;

- soli za prvo punjenje

Postrojenje za hemijsku pripremu vode snabdjeveno je sa svom sigurnosnom, mjernom i

zaporno-regulacionom armaturom.

Faze rada ureĎaja za omekšavanje vode:

radni ciklus,

rahljenje ionske mase,

regeneracija ionske mase,


18

ispiranje ionske mase

UreĎaj se sastoji od dvije kolone (filtera) koje su paralelno vezane i rade naizmjenično. To

praktično znači da se jedna kolona (filter) automatski stavlja u rad kada ispuni uslov

proizvedene količine omekšane vode izmeĎu dvije regeneracije. Kada se to desi kolona koja

je radila ide u proces regeneracije i čekanja dok kolona koja je završila proces regeneracije

se stavlja u pogon. Regeneracija omekšivača vrši se automatski sa otopinom natrijum klorida

(kuhinjske soli).

Automatski jonski omekšivač je preko elektromagnetnog ventila povezan sa nivostatom

minimalnog i maksimalnog nivoa u ekspanzionoj posudi. Zavisno od promjene nivoa vode u

ekspanzionoj posudi, elektromagnetni ventil dobija nalog za otvaranje ili zatvaranje protoka

vode iz omekšivača. Kada je nivo vode u posudi na nivou donjeg minimalnog nivostata ventil

propušta vodu prema posudi sve dok voda ne dostigne gornji maksimalni nivo kada ventil

zatvara protok vode prema posudi. pH vrijednost vode u sistemu je 9,5 do 10.

Sistem za prihvat otpadnih voda

Prihvat kotlovske vode kada se radi o postupku odmuljivanja kotlova vrši se korištenjem

«odmuljne jame» koja se nalazi u neposrednoj blizini kotlovnice i služi za predtretman.

Predtretman tehnološke vode se sastoji u postupku njenog razblaživanja i rashlaĎivanja prije

ispuštanja u kanalizacioni sistem. Tehnološka otpadna voda, koja nastaje prilikom postupka

odmuljivanja kotlova prihvata se sistemom podzemnih cijevi u odmuljnoj jami koja se nalazi

izvan objekta kotlovnice. U odmuljnoj jami sa dvije komore vrši se razblaživanje odmuljne

vode vodom iz gradskog vodovodnog sistema (u prvoj komori), te nakon prelijevanja u drugu

komoru razblažena voda je povezana na javnu kanalizaciju.

.

Slika br. 6 Sistem za prihvatanje otpadnih voda


19

5.DATUM POĈETKA RADA POSTROJENJA

Postrojenje od avgusta 1988.godine funkcioniše kao parna kotlovnica sa izmjenjivačima

toplote u kojoj je osnovni energent zemni gas.

U toku 1987.god. na osnovu „Programa energetskih-instalacionih pogona“ koji je izradio

Zavod za zaštitu zdravlja grada Zagreb od maja 1987.godine, pristupilo se izradi Glavnog

mašinskog projekta kotlovskog postrojenja „KCK“ Sarajevo, a vezano za kompletno

renoviranje Kliničkog centra Koševo i kao prva faza projektovan je Tehničko-ekonomski blok

a u sklopu istog u lameli „A“ Kotlovsko postrojenje za toplinske i tehnološke potrebe

kompletnog bolničkog kompleksa.

Projektom je predviĎeno da kotlovnica radi sa prirodnim gasom kao osnovnim gorivom dok bi

se u špici opterećenja ili u vanrednim situacijama koristilo ekstra lako ulje. U tom režimu

kotlovnica je radila u kontinuitetu sve do danas.


20

6.STUDIJA ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU

Kotlovsko postrojenje TEB smješteno u okviru Kliničkog centra a nalazi se u gradskoj zoni

(općina Centar). Nema industrijskih postrojenja u neposrednoj blizini. Pored zgrade gdje

prolazi prometna saobraćajnica grada u pravcu sjever-jug i koja je značajan zagaĎivač zraka.

Sa instalisanom snagom od 46,5 MW postrojenje spada u kategoriju srednje jakih iz te

djelatnosti.

Monitoring zraka u Kantonu Sarajevo obavljaju ovlaštene institucije sa stabilnim (Bjelave i

Butmir) i mobilnim mjernim stanicama i nemaju obavezu da informišu, tako da nisu na

raspolaganju podaci o stanju zagaĎenja zraka u neposrednom okruženju pomenutog

postrojenja. Evidentno smanjenje zagaĎenja zraka u Kantonu Sarajevo je prvenstveno

posljedica smanjenog korištenja industrijskih kapaciteta, revitaliziranih i moderniziranih

postrojenja u obnovljenim industrijskim preduzećima koja su značajno promijenila politiku

zaštite okoline.

U poglavlju 2. spomenuto je da postrojenje ne može biti izvor onečišćenja za obližnji

vodotok.

Mjesta nastajanja emisija u kotlovnici se označavaju kao tzv. emisiona mjesta a to su::

- mjesta izlaska dimnih plinova kroz dimnjače na kraju kotlova,

- mjesta prihvatanja tehnološke vode iz kotlova u prostor za odmuljivanje koje se u

tehnološkoj terminologiji nazivaju «odmuljne jame» a prije ispuštanja u kanalizacionu

mrežu.

Emisije u zrak

Mjerenje koncentracije zagaĎujućih materija u dimnim plinovima, što je zakonska obaveza,

Tehnički sektor- Mašinska služba vrši redovno uz angažovanje ovlaštene institucije za

vršenje monitoringa, u ovom slučaju KJKP „Toplane – Sarajevo”. Obučeno osoblje

korištenjem adekvatne kalibrisane opreme tokom sezone grijanja vrši mjerenje na svakom

gorioniku i rezultate na propisanim obrascima dostavlja resornom ministarstvu KS-a.

Za potrebe Studije zagaĎenosti u nultom stanju korišteni su podaci o periodičnom mjerenju

emisije zagaĎujućih materijala u zrak u grijnoj sezoni 2013. Izmjerene su prosječne

koncentracije sljedećih zagaĎujućih materijala u dimnim plinovima za svih pet kotlova:

Vršena su mjerenja emisije u zrak u dva vremenska perioda 18.02. i 19.02.2013.

Tabela 1. Rezultati mjerenja emisije u zrak (za kotlove BKGV-175)

Datum mjerenja Prosječne vrijednosti (mg/m3)

Temp.(°C) O (%) NOx CO SO

18.02.2013. 112,5 9,8 118,75 10,47 0

120,7 8,0 119 2 0

19.02.2013.

93,7 7,1 115 1 0

105,2 6,8 118 5 0

106 9,3 111 3 0

104,7 8,3 120 2 0


21

Tabela 2. Rezultati mjerenja emisije u zrak (za kotlove BKG-30a)

Datum mjerenja Prosječne vrijednosti (mg/m³)

Temp.(°C) O (%) NOx CO SO

18.02.2013. 90,5 4,6 116 1 0

211,5 6,2 114 1 0

Rezultati mjerenja emisije zagaĎujućih materija iz ložišta na tečna goriva pokazuju da su

izmjerene vrijednosti u dozvoljenim graničnim vrijednostima emisije polutanata a na osnovu

Zakona o zaštiti zraka (“Sl. novine FBiH” br.04/10. i Odluke o mjerama za očuvanje kvaliteta

zraka u Kantonu Sarajevo (“Sl.novine KS” br. 16/06). .

Analiza otpadnih voda

Tehnološki postupak odmuljivanja kotlova se obavlja po potrebi, uglavnom po 2 kotla

istovremeno i u principu se tehnološka voda ispušta ujutro prije aktiviranja kotlova kada joj

je temperatura najniža.

Postupak se izvodi tako što se odvrnu ventili na izlaznoj grani (oko pola minuta) što je

dovoljno za isticanje vode iz kotla ( 50 l) nakon čega se ventili zavrću.

Cilj odmuljivanja je ispuštanje i taloženje krutih čestica- eventualnog mulja iz kotla (količine

cca 1-2 kg.)

Ukupna količina otpadne vode mjesečno iz parno-vrelovodnog kotla je: (500 l dnevno x 3 kotla)

x 10 puta = 1500 l x 10 dana = 15 000 l (15 m³), dok je kod parnog kotla ta količina 60 m³.

Kada se mjerenjem termometrom provjeri da voda u posudi za odmuljivanje ima

temperaturu manju od 400 °C i pH-metrom izmjeri pH< 9,5 smije se ispustiti u kanalizacioni

odvod.

Čušćenje kotlova provodi se jednom godišnje u periodu remonta po završetku grijne sezone,

i to sa dimne i vodene strane.

Čišćenje dimne strane kotla (dimnih cijevi i plamenice) vrši se mehaničkim struganjem

eventualno nakupljene čaĎi i čvrstih produkata sagorijevanja. U slučaju kad se kao gorivo

koristi samo gas ove količine su zanemarivo male (cca 3-5 kg/kotlu).

Čišćenje dimnjaka i kotlova vrši se tri puta u toku sezone s tim što se zadnje (završno)

čišćenje radi nakon grejne sezone i obuhvata i konzerviranje kotlova.

Čišćenje parno-vrelovodnih kotlova sa vodene strane u kotlovnici se ne vrši, inače nije

obavezujuće za sve tipove kotlova pod uslovom da je tokom cijele sezone pH faktor, koji se

svakodnevno prati, bio zadovoljavajući tj. pH< 9,5. Pregled parno-vrelovodnih kotlova sa

vodene strane se može vršiti van sezone ako se utvrdi prisustvo kamenca, tada se obavlja

hemijsko čišćenje kotlova. U praksi se čišćenje parno vrelovodnih kotlova sa vodene strane

obavlja svake treće godine.


22

Očišćeni kotlovi se pune omekšanom vodom prethodno kondicioniranom sa natrijum

hloridom. Voda koja ulazi u kotlove mora biti omekšana radi sprečavanja stvaranja kamenca

a nejodirana so služi za regeneraciju jonske mase u omekšivačima vode.

Sistem za pripremu vode obuhvata «Pireko»-ov dupli automatski jonski omekšivač vode.

Omekšivaču pripada: ureĎaj za doziranje kemikalija - posuda za so, filter, elektromagnetni

ventil, nepovratni ventil, manometar i vodomjer.

Prate se i analiziraju ostali specifični parametri koji se na osnovu iskustva očekuju u ovoj

otpadnoj vodi (prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za

tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi

prijemnik – Sl.Novine FBiH br. 04/12).

U cilju prikupljanja neophodnih podataka za izradu Plana aktivnosti od strane Instituta za

graĎevinarstvo „IG“ Banja Luka izvršeno je uzorkovanje i izvršena fizičko-hemijska analiza

otpadne vode. Rezultati analize uraĎene 11.12.2013. god u centralnoj kotlovnici ( izvještaj

br. 224/13) imaju sljedeće vrijednosti:

Rezultati ispitivanja odnose se samo na ispitivani uzorak izraženi po Sl.novinama BiH 04/12.

Tabela 3. Rezultati ispitivanja otpadne vode

Rb **Parametar Ispitna metoda

**Mjerna

jedinica

**Graniĉna

vrijednost

Rezultata ±

mjerna

nesigunost

1.* pH BAS ISO

10523:2010

- 6,50-9,50 7,84

2.*

OdreĎivanje suspendov.

čvrstih materija metodom

filtriranja

BAS EN

872:2006

g/m³ 500 4

3.* Alkalitet BAS ISO 9963-

1:2000 g/CaCO3/m³ - 72,50

4.* Elektrolitička provodljivost BAS EN

2788:2002 µS/cm - 159

5.* Taložive mat. po Imhoff-u EPA 160.5:1974 ml/l 5 <0,1

6.* Biološka potrošnja kiseon.

BPK5

BAS ISO 5815-

1:2004 gO2/m³ - <1,0

7.* Hemijska potrošnja

kiseonika

BAS ISO

6060:2000 gO2/m³ - 27,4

8.* Sadržaj amonijaka BAS ISO

6778:2002 g/m³ - 0,38

9.* Sadržaj amonijačnog

azota

BAS ISO

6778:2002 g/m³ 40 0,31

10. Sadržaj nitrita EPA 354.1:1971 g/m³ - 0,97

11. Sadržaj nitritnog azota EPA 354.1:1971 g/m³ 10 0,29

12. Sadržaj nitrata JUS ISO 7890-

1:1994 g/m³ - 0,27

13. Sadržaj nitratnog azota JUS ISO 7890-

1:1994 g/m³ - 0,61

14. Azot po Kjeldalu BAS ISO

5663:2000 g/m³ 100 0,78


23

15.* Sadržaj ukupnog fosfora BAS ISO

6878:2004 g/m³ 5 0,02

*Metode ispitivanja u akreditovanom skupu

**Parametri, mjerne jedinice i granične vrijednosti u otpadnoj vodi koja se ispušta u javnu kanalizaciju, propisani

Sl.gl. RS br.44/01.

Ovakve analize se rade dva puta godišnje u razmaku od 6 mjeseci tokom sezone grijanja. Za

potrebe pribavljanja «vodne dozvole» ovlaštena Laboratorija «Euro-Inspekt» d.o.o. Osječani-

Doboj obavila je provjeru otpadne tehnološke vode ( Izvještaj dat u prilozima).

Buka

Centralna kotlovnica TEB ne spada u kategoriju postrojenja koja su značajni emiteri buke. U

samom postrojenju nema potrebe za kompenzatorima buke jer u samom postrojenju tokom

tehnološkog procesa postojeća buka je neznatna ne može utjecati na uvjete radne sredine.

Njen utjecaj na bližu okolinu tj. okolni prostor se ne očekuje u nedozvoljenoj mjeri. Sama

lokacija je uz postojeću gradsku saobraćajnicu sa izuzetno velikom frekvencijom saobraćaja

i to je glavni uzročnik povećane buke okolnog prostora.

U objektu i van njega nisu dosada vršena mjerenja buke u okviru periodičnih ispitivanja

uslova radne sredine.

Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Zakonu o zaštiti od buke (SI. novine FBiH 110/12) i

prema Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta buke i šuma ("Službeni list SRBiH",

broj 46/89) u ovoj zoni je 60 dB.

Tabela 4 – Dozvoljeni nivoi vanjske buke

(ZONA) NAMJENA PODRUČJA

Najviše dozvoljeni nivoi vanjske

buke dB (A)

Ekvivalentni nivoi

Leq

Vršni

nivoi

Dan Noć L1

I Bolničko, lječilišno 45 40 60

II Turističko, rekreacijsko,

oporavilišno 50 40 65

III

Čisto stambeno, vaspitno-

obrazovne i zdravstvene

institucije, javne zelene i

rekreacione površine

55 45 70

IV

Trgovačko, poslovno, stambeno i

stambeno uz saobraćajne

koridore, sladišta bez teškog

transporta

60 50 75

V

Poslovno, upravno, trgovačko,

zanatsko, servisno (komunalni

servis)

65 60 80


24

VI

Industrijsko, skladišno, servisno i

saobraćajno područje bez

stanova

70 70 85


graĎevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka, dana 04.12.2013. godine, izvršeno je mjerenje

ukupnog nivoa buke koja se emituje prilikom odvijanja tehnološkog procesa.

Tabela 5. Rezultati mjerenja vanjske buke na lokaciji centralne kotlovnice TEB

Datum mjerenja

04.12.2013. god.

Oznaka mjernog mjesta

Mjerni interval

Mjerna veličina

Izmjerena vrijednost

dB (A)

Najviši dozvoljeni

nivo dB (A)*

Mikrolokacijski parametri**

Br. 1. 15-min. Leq 56,1 60 T= 4 ° C rH= 70,2 % Vv= 1,9 m/s

Leq - ekvivalentni nivo buke L1 - nivo zvučnog pritiska premašen u 1% mjernog intervala

Prema članu 22. Zakona o zaštiti od buke (“Službene novine Kantona Sarajevo“ br. 110/12), mjerenje buke na otvorenom prostoru vrši se na propisanoj udaljenosti od prepreka koje reflektuju buku (najmanje 3 m od objekta), te odgovarajućoj visini od nivoa terena (1,2 – 2,0 m). Mjerenje nivoa buke na otvorenom prostoru izvršeno je po suvom vremenu bez padavina i vjetra brzine <5 m/s. Izmjerena vrijednost vanjske buke su se kretale u granicama dozvoljenih vrijednosti nivoa buke.

Otpad

Tokom normalnog rada kotlovnice nema kontinuiranog nastanka značajnih količina otpada.

Otpad uglavnom nastaje tokom redovnog godišnjeg remonta. U postupku čišćenja kotlova

sa dimne strane (dimnih cijevi i plamenice) mehaničkim struganjem eventualno nakupljene

čaĎi i produkata sagorijevanja (čvrsti produkti sagorijevanja). Čišćenje dimnjaka i kotlova vrši

se jednom u toku sezone s tim što se zadnje (završno) čišćenje radi nakon grijne sezone i

obuhvata i konzerviranje kotlova. Sav otpad koji nastane u toku čišćenja izvoĎenja radova

izvoĎač ima obavezu da ukloni i odnese na za to predviĎenu deponiju.

Eventualna zamjena dotrajale opreme bilo da je rezultat korektivnog ili investicionog

održavanja proizvodi kruti otpad koji se ne zadržava u kotlovnici nego ga po završenoj

intervenciji serviseri transportuju nazad.

U kotlovnici u toku proizvodnje ne nastaje nikakav otpad osim vode kad se vrši redovno

odmuljivanje kotlova ili sapiranje kotlovnice i papira za brisanje ruku nakon pranja ruku u

kotlovnici. Otpadna voda iz kotlovnice je priključena na separator (purator) masnoće i goriva

te tako prečišćena ulijeva se u muljnu jamu. Iz muljne jame se voda muljnim pumpama

izbacije u odvodnju koja je povezana na gradski odvod. Isto tako sav otpad koji nastane

tokom boravka osoblja kotlovnice (ostaci od papira, plastike, namirnica itd.) i koji se baca se

u korpu za otpatke, te odsjek za održavanje (spremačice) nose u kontejner za otpatke.

Služba sa KJKP „Rad“ komunalno ima potpisan ugovor za odvoz smeća ispred objekta

KCUS - Sarajevo.


25

Nastanak otpada u cijelom preduzeću vezan je za zamjenu ili održavanje dijelova opreme i

instalacija, bilo da se radi o redovnom remontu, zamjeni dotrajale opreme ili nepredviĎenim

kvarovima (npr. spojni elementi, cijevi). U skladu sa šifrarnikom klasificiranja otpada kao i

važećim zakonskim propisima («Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja

otpadom sa proizvoĎača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada» i

«Pravilnik o kategorijama otpada sa listama» Sl.novine FBiH 9/05) uraĎen je Plan upravljanja

otpadom i u njemu tabelarni pregled otpada po vrstama i orijentacionu procjenu godišnjih

količina.

Način sakupljanja u postrojenjima i na lokaciji, preuzimanje i zbrinjavanje otpada Centralna

kotlovnica TEB je definisala dokumentima tj., ugovorno riješila sa preduzećima koja se bave

ekološkim zbrinjavanjem i reciklažom (Dimnjak, KJKP „Rad“ ).

Na osnovu svega navedenog može se reći da emisija štetnih tvari neće utjecati na značajniji

porast ukupnih emisija sa prostora predmetne lokacije zbog niskih vrijednosti emisija u zrak,

vodu, emisija buke i male produkcije otpada.

Svi potencijalni negativni utjecaji na okoliš se anuliraju ili minimiziraju normalnim radom i

korištenjem postrojenja uz primjenu svih raspoloživih mjera zaštite okoliša, i primjenom

najbolje raspoložive tehnike još u fazi projektovanja i izgradnje.


26

7.LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA (ENERGENTI I

KEMIKALIJE)

7.1.Zemni gas

Kao primarno gorivo za pogon kotlova koristi se zemni gas. Pod prirodnirn gasom ( zemni

gasovi) podrazumijevaju se svi sagorivi ugljovodonici koji potiču iz zemlje i koji su

kod normalnog pritiska i temperature u gasovitom stanju. Hemijski sastav prirodnog

gasa je različit i zavisi od njegovog porijekla, a dominantan je sadržaj metana.

Takav gas je u postrojenjima za tretman prirodnog gasa proizvoĎača već rafinisan kako bi

se iz njega izdvojile tečne frakcije i nepoželjne supstance ( sumporvodonik, sumpordioksid,

sumportrioksid) do granica odreĎenih standardom.

Prirodni zemni gas predstavlja smjesu gorivih gasova ( metan CH4 u najvećem procentu od

92-95%, etan C2H6, propan C3H8, izobutan i normalni butan C4H10) i negorivih gasova (azot

N2 i ugljen dioksid CO2 koji utiču na granice i oblast eksplozivnosti prirodnog gasa). Kemijski

sastav prirodnog gasa odreĎen je pomoću procesnog gasnog hromatografa «Enkal»

“Sarajevogas” kao glavni distributer ovog energenta Toplanama svakog mjeseca dostavlja

podatak o kemijskom sastavu gasa kao i o prosječnoj stvarnoj toplotnoj moći istog koja se

kreće oko 9,46 kW/Sm³.

Toplotna moć zemnog gasa se kreće od 33500 kJ/Nm³ do 37500 kJ/Nm³ . Može se bez

ikakve prerade, upotrebljavati za loženje parnih kotlova. Kod upotrebe za loženje parnih

kotlova zahtijeva znatno manji koeficijent viška vazduha u odnosu na sagorijevanje čvrstih i

tečnih goriva.

Prednost prirodnog goriva za loženje kotlova su što prirodni gas ima visoku toplotnu

moć po jedinici težine i približno konstantan kvalitet u toku dužeg vremenskog

perioda.

Pošto prirodni gas ne sadrži u sebi pepela nema prljanja niti habanja zagrevnih

površina. Sagorjevanje prirodnog gasa se može realizovati sa malim koeficijentom

viška vazduha. Kotlovi loženi prirodnim gasom imaju visok stepen korisnog dejstva.

Suštinski i najveći nedostatak prirodnog gasa u poreĎenju sa tečnim i čvrstim

gorivom je opasnost od eksplozije.

Korištenje prirodnog gasa kao osnovnog energenta je od izuzetne važnosti obzirom da su

efekti zagaĎivanja okoliša značajno manji.

7.2.Ekstra lako loţ ulje

EURO Lož-ulje ekstra lako (EURO LUEL) odlikuju jednostavna upotreba, nezahtjevno

skladištenje i dobra iskoristivost energije. Spada u čistije, pouzdanije i ekonomičnije izvore

energije. Namijenjeno je zagrijavanju prostorija, pripremi sanitarne tople vode i značajan je

energent koji je uključen u proizvodni postupak

U poreĎenju sa standardom, u prosjeku sadrži:

za 35 posto niži sadržaj sumpora,


27

do 10 puta manje pepela,

do 5 puta niži sadržaj nečistoća,

od 0,2 do 0,8 MJ/kg višu energetsku vrijednost, koja jednakim toplotnim učinkom

smanjuje troškove grijanja,

od 50 do 80 posto niži sadržaj vezane vode u gorivu, što osigurava visoku sigurnost

rada lož-naprave, duži životni vijek naprave, manje troškove održavanja, veću

iskoristivost energije i manje opterećenje okoliša

Nabavka lož ulja se obavlja u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama putem tendera. Uz

svaku pojedinačnu isporuku dobavljač prilaže Izjavu o usklaĎenosti kvaliteta tečnih naftnih

goriva, Certifikat kvaliteta proizvoĎača i Izvještaj o ispitivanju ovlaštene Laboratorije.

Osobine fluida sa kojima se radi

Suho zasićena vodena para

Predstavlja fazu vode kod povećane temperature i pritiska. Dobija se isparavanjem vode na

odreĎenom pritisku u naročito konstruisanim posudama, odnosno parnim kotlovima. Kao

energetski medij para je specifični medij i ako doĎe do ispuštanja pare direktno u atmosferu,

dolazi do ekspanzije.

Svi cjevovodi kojima se transportuje suho zasićena vodena para moraju biti izolovani

termičkom izolacijom od staklene vune.

Kondenzat

Kondenzat je voda na na temperaturi ključanja i odgovarajućeg pritiska. Dobija se kad se

zasićena vodena para kondenzuje, odnosno kad joj se odvodi latentna toplota. Da bi se

spriječio otparak pare pri povratu kondenzata u kondeznu posudu, isti se vraća preko

ekspandera pare. Cjevovodi za transport kondenzata se izoluju termičkom izolacijom

(staklena vuna).

Vrela voda

To je voda temperature veće od 110°C i pod odgovarajućim pritiskom da ne bi došlo do

isparenja vode. U kotlovskom postrojenju vrela voda se koristi kao primarni nosilac toplote za

potrebe centralnog grijanja, pripremu tople sanitarne vode, ventilacije i klimatizacije

bolničkog kompleksa.

Vrela voda je nestabilan toplotni medij jer u dodiru sa atmosferom kao takav nestaje I prelazi

u zasićenu vodenu paru i kondenzat atmosferskog pritiska. Cjevovodi za transport vrele vode

se izoluju termičkom izolacijom (staklena vuna).

Topla voda

Topla voda je voda zagrijana pod pritiskom do 110°C. U kotlovskom postrojenju se koristi za

pripremu tople sanitarne vode a dobija se u izmjenjivaču vreli gasovi spaljivanja otpadaka –

hladna voda. Predstavlja stabilan toplotni fluid, jer u dodiru sa atmosferom zadržava svoje

agregatno stanje, odnosno ostaje na istoj temperaturi i ne pretvara se u paru.


28

Hemikalije koje se koriste u radu postrojenja

U Kotlovnici se od hemikalije koristi :

Tabletirana so (Na Cl) za potrebe regenerizacije ionskih izmjenjivača. Ova so se

koristi za pripremu DEMI vode za potrebe Centralne sterilizacije i Klinike za

mikrobiologiju.

Sitna industrijska so (NaCl) za potrebe pripreme kotlovskih, napojnih I drugih voda.

Tabletirana sol je tabletiran, nejodiran, min. 98.5% do najviše 99.82% natrijev klorid (NaCl) i

kao takav namijenjen za regeneraciju ionskih izmjenjivača pri omekšavanju, vezivanju nitrata

i elektrolitskoj pripremi NaOCl.

Prednosti tabletirane soli:

brže topljenje i viša konačna koncentracija slanice nego kod šipke soli,

bolje učinkovito djelovanje ureĎaja za ionsku izmjenu. Na dnu solnika ne dolazi do

taloga izbog toga do začepljenja solnih ventila

Voda za većinu tehnoloških procesa i napajanja kotlova mora biti pripremljena. Priprema se

sastoji u odstranjivanju otopljenih plinova, soli ili disperziranih čestica. Voda se omekšava

tehnologijom izmjene iona gdje kalcijev i magnezijev karbonat prelaze u natrijev

hidrokarbonat koji se ne taloži u obliku kamenca, ali ima svojstvo da se kod viših temperatura

raspada u natrijev hidroksid i povećava alkalitet vode. Tako se soli koje se talože (kamenac)

zamjenjuju sa solima koje se ne talože, a rezultat je trajno i u potpunosti omekšana voda.

Potrebna količina soli za regeneraciju iznosi cca 25% od količine ionske mase, regeneracija

traje 30-40 minuta sve dotle dok sva otopina soli ne preĎe u ionski filter. Poslije toga slijedi

ispiranje ionske mase da kuhinjska so ne bi došla u napojnu vodu i time oštetila unutarnje

dijelove kotla.

Količina isporučenih hemikalija zavisi od učestalosti i intenziteta kondicioniranja tehnološke

vode u slučajevima kontrolisanog ili nekontrolisanog gubitka vode (pucanje distributivne

mreže).

Utrošak hemikalija ne može se direktno dovesti u vezu sa količinom proizvedene toplotne

energije jer tu ne postoji nikakva zakonomjernost. Potrošnja hemikalija je u direktnoj

zavisnosti od gubitaka vode u sistemu što se ne može kontrolisati obzirom na nepredviĎene

okolnosti (namjernog ispuštanja ili neželjenog pucanja mreže). Obzirom da se radi o

zatvorenom sistemu, idealnom se smatra proizvodnja toplotne energije sa minimalnim

gubicima čemu se teži nizom preventivnih mjera.

Transport se obavlja zasebnim vozilom kojim raspolažu zaposlenici Službe za nabavke, u

originalnoj ambalaži proizvoĎača ili razdijeljeno. U kotlovnicu se hemikalije dopremaju u

minimalno potrebnim količinama (so tabletirana u plastičnim kesama po 25 kg). Sva

trebovana količina se odmah prebacuje u pvc posude za doziranje soli a kondicioniranje

vode se vrši u skladu sa tehnološkim potrebama. Hemikalije se za svaku poslovnu godinu

nabavljaju u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama putem tendera.


29

8.IZVOR VODOSNABDIJEVANJA I UKUPNA POTROŠNJA VODE,

IZVORI ENERGIJE I UKUPNA POTROŠNJA

Postrojenje je priključeno na gradsku:

vodovodnu i kanalizacionu mrežu,

elektrodistributivnu mrežu,

plinsku distributivnu mrežu,

sa mjeračima koji registruju potrošnju.

Iz predmetne Centralne kotlovnice zagrijavaju se objekti unutar kruga KCUS. Ukupna

kvadratura površine zagrijavanja je cca 84.331,35 m3, broj uposlenih koji opslužuje rad

Kotlovnice je 42.

Kotlovnica TEB nema sopstveni vodomjer, tako da nema podataka o potrošnji vode na

godišnjem nivou, a obzirom da se ista nalazi u “prstenu” vodom se snabdijeva sa dva

izvorišta – Bačevo i Podhrastovi.

Mjerna mjesta za potrošnju električne energije registruju ukupnu potrošnju el. energije na

nivou svih potrošača u KCUS. U kompletnom objektu radi veliki broj uposlenika i sva

potrošnja energije registruje se na ulaznim mjernim mjestima, tako da se ne može utvrditi

potrošnja el. energije samo za centralnu kotlovnicu.

Osnovna mjera za kontrolu i racionalnu potrošnju električne energije jeste instaliranje mjernih

ureĎaja za svaki pojedinačni pogon ili tehnološku cjelinu u cilju obezbjeĎenja uvjeta za

praćenje potrošnje električne energije od strane svakog osnovnog potrošača.

Kvalitetno upravljanje tehnološkim procesima obezbjeĎuje optimalnu (racionalnu) potrošnju

sirovina, pomoćnih materijala, te vode i električne energije. Time se obezbjeĎuje ekonomična

proizvodnja i minimiziranje emisije u okoliš, što je i prvenstveni cilj okolinskih propisa.

Procjena godišnje potrošnje električne energije koja se dobila na osnovu ukupne snage

instalisanih potrošača, prosječnog dnevnog vremena rada iznosi 700.930,00 kWh.

Slika br. 7 Trafo stanica


30

9.MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREME

Održavanje ima zadatak da osigura najveću moguću raspoloživost radnih sredstava i

opreme uz najmanje troškove. Aktivnosti u održavanju su vezane i usklaĎene sa stanjem

radnih sredstava odnosno postrojenja. Jedan dio održavanja i navedenih pregleda se vrši u

vlastitoj režiji a dio rade ovlašteni servisi i nadležne stručne ustanove (pregled i ispitivanje

električnih, gromobranskih i "Ex" ureĎaja i instalacija, baždarenje mjerne opreme).

Osnovni cilj procesa servisiranja i održavanja je da se postrojenja, oprema u njima i

instalacije održe u ispravnom i radno sposobnom stanju u skladu sa:

- tehničkim uputstvima proizvoĎača,

- važećim propisima Kantona, Federacije i Republike BiH,

- zahtjevima standarda ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001 ( posjeduju tri Certifikata

za implementirani integrisani» Sistem upravljanja kvalitetom, okolinom, zdravljem i

sigurnošću na radu» izdan od L'loyd Register Quality Assurance-a).

Način organizovanja i odvijanja procesa servisiranja i održavanja u direktnoj je vezi sa:

- brojem postrojenja,

- količinom i starošću opreme,

- obučenošću servisera,

- tehničkom opremljenošću i finansijskim mogućnostima preduzeća.

Servisiranje i održavanje u kotlovnici obuhvata tekuće i investiciono.

Tekuće održavanje se dijeli na:

preventivno održavanje,

plansko održavanje (godišnji remont),

korektivno održavanje,

hitne intervencije

Preventivno i plansko održavanje podrazumijeva periodične i kontrolne preglede, te traženje

i blagovremeno otklanjanje oslabljenih mjesta u sistemu centralnog grijanja i daje bolje

proizvodne i finansijske rezultate.

Preventivno održavanje obuhvata: preventivne i periodične preglede.

- Preventivni pregledi podrazumjevaju vizuelnu kontrolu, regulaciju - podešavanje,

ispitivanje, mjerenje, čišćenje i podmazivanje) obavljaju serviseri u skladu sa

Dinamičkim godišnjim planom (jednom godišnje tokom sezone grijanja)

Preventivni pregledi se obavljaju na opremi u odreĎenim vremenskim ili radnim intervalima i

opsegu u skladu sa preporukama proizvoĎača opreme, tehničkim normama I zakonskim

propisima.


31

Cilj pregleda je sagledavanje tehničkog stanja pojedinih ureĎaja i instalacija, njihove

sposobnosti za obavljanje projektovane funkcije, utvrĎivanja okolinske sigurnosti i

bezbjednosti (prevencija požara i eksplozije) te smanjenje ukupne potrošnje energenata.

Izvršitelji održavanja - prema ovoj dokumentiranoj proceduri, su uposlenici Tehničkog

sektora – Mašinska služba, koji sudjeluju u izvoĎenju održavanja (Vodeći zaposlenici grupa

poslova i ostali majstori i zaposlenici na održavanju) ili spoljni saradnici i firme ovlašteni za

održavanje opreme a koji imaju ugovore o održavanju opreme.

Radni nalozi i protokoli pregleda su dokumentacija (sistematično arhivirani zapisi) na osnovu

koje se pokreću daljnje aktivnosti.

- Periodični pregledi obavljaju ovlaštene institucije ili pravna lica u skladu sa važećim

Zakonskim propisima, Pravilnicima i Standardima a obuhvataju:

a) elektroenergetski pregledi instalacija normalne i Ex izvedbe (svake tri godine) kao i

gromobranske instalacije ( svake dvije godine),

b) mjerenja otpora zaštitne petlje, uzemljenja, galvanske povezanosti i izolacije (svake

tri godine),

c) pregledi protupožarnih ureĎaja i opreme - aparati za gašenje početnog požara i

hidranti (svakih 6 mjeseci ),

d) pregledi sistema za detekciju curenja gasa (svaka 3 mjeseca interno i jednom

godišnje eksterno).

Plansko održavanje podrazumijeva redovni godišnji remont u skladu sa godišnjim Planom

napravljenim na osnovu saznanja iz preventivnih pregleda ( obavlja se jednokratno tokom

ljetnog perioda).

U planskom održavanju aktivno učestvuju zaposlenici ovlaštene firme za izvoĎenje tih

poslova i sa kojom je sklopljen ugovor a koji u skladu sa Instrukcijom za čišćenje i

konzerviranje kotlova sa dimne i vodene strane čiste kotlove i iste konzerviraju do početka

naredne grijne sezone.

Čišćenje i održavanje dimnjaka vrši dimnjačarska firma „Dimnjak“ Sarajevo u skladu sa

dimnjačarskom djelatnošću koja je izdata od Kantona Sarajevo.

Korektivno održavanje i Hitne intervencije podrazumjevaju intervencije servisera nakon

uočenih znatnih ostupanja od nazivnog stanja opreme (tokom sezone grijanja) u cilju

otklanjanja svih vrsta trenutno nastalih kvarova ili tehničkog zastoja opreme, a koji

ugrožavaju normalan rad sistema centralnog grijanja i gdje ne postoji rezerva (gorionik,

cirkulaciona pumpa, diktir sistem, automatski regulacioni krug, kružni tok tečnog goriva,

gasna rampa, kontakter, distributivna mreža i sl.)

U sklopu ugovora za održavanje gorionika, ugovorena je i stavka monitoringa dimnih gasova

(mjerenje emisije polutanata).

Investiciono održavanje obuhvata realizaciju značajnijih Projekata iz Programa razvoja u

čijem finansiranju učestvuje Investitor. Planiranje investicionog i preventivnog održavanja

obavlja Šef odsjeka za mašinska postrojenja i instalacije uz saradnju Vodećeg zaposlenika


32

za elektro i tehničko održavanje objekata a sve u skladu sa Uputama proizvoĎača opreme,

Zakonskim propisima i normativima te iskustvu u korištenju i održavanju opreme.

Menadžment Službe provodi odobreni godišnji plan za preventivno investiciono održavanje.

Čišćenje opreme i radnih prostora

Obavljaju zaposlenici Tehničkog sektora – Mašinska služba u skladu sa obavezama,

ovlaštenjima i pisanim dokumentima ( Tehnička uputstva, Procedure i Instrukcije).

Zaposlenici u sklopu preventivnog održavanja kao i redovnog godišnjeg remonta obavljaju

čišćenje i podmazivanje vitalne opreme u postrojenjima.

Zaposlenici imaju obavezu godišnjeg čišćenja kotlova tokom remonta kao i redovno

higijensko čišćenje postrojenja ( kotlovnice, radni prostori, šahtovi) tokom cijele godine u

skladu sa Opštim uputstvom za održavanje higijene u proizvodno-distributivnim postrojenjima

i ostalim radnim prostorima.

Izvršitelji održavanja (IZOD) - prema ovoj dokumentiranoj proceduri, su uposlenici Tehničkog

sektora – Mašinska služba koji sudjeluju u izvoĎenju održavanja (Vodeći zaposlenici grupa

poslova i ostali majstori i zaposlenici na održavanju) ili spoljni saradnici i firme ovlašteni za

održavanje opreme a koji imaju ugovore sa KCUS – Sarajevo.

Mašinska služba organizovana je na sljedeći način:

-Odsjek za termoenergetiku kojem pripadaju Radionica centralnog grijanja, Centralna

kotlovnica „TEB“ u krugu KCUS-a, Kotlovnica objekta GAK-Jezero, Kotlovnica Klinike za

plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“, Kotlovnica Instituta za fizikalnu medicinu i

rehabilitaciju Ilidža.

-Odsjek za medicinske i tehniĉke gasove i ventilaciju kojem pripadaju Radionica za

medicinske i tehničke gasove i ventilaciju, Radionica rashladne tehnike.

-Odsjek za bolniĉku, tehnološku i ostalu opremu kojem pripadaju Radionica za bolničku i

tehnološku opremu, Automehaničarska radionica.


33

10.OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA

Monitoring emisije zagaĎujućih materija iz dimnih plinova obavljaju ovlaštene institucije za

vršenje monitoringa angažovane od strane KCUS-Tehnički sektor, na svakom gorioniku

jednom godišnje i rezultate unose u propisane obrasce (prati se u skladu sa zakonskim

propisima: temperatura dimnih gasova (°C), udio kisika u dimnim gasovima (vol%), oksidi

nitrogena NOx (mg/m3) i ugljen monoksid CO ( mg/m3) i zacrnjenost po Bacharach-u, u

skladu je sa Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa zraka i definisanju vrsta zagaĎujućih

materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (SI. novine Federacije BiH

1/12).

Monitoring u smislu laboratorijske analize kotlovske vode je redovna obaveza koja se vrši

uzimanjem uzoraka iz odmuljnih jama i analizom istih u ovlaštenoj laboratoriji, dinamika

monitoring plana biće odreĎena od strane pružaoca usluge izrade ovog Plana.

Monitoring buke nije obavezujući izuzev u slučaju pismenog prigovora korisnika u

neposrednom okruženju postrojenja što se rijetko dešava. Ispitivanje uslova radne sredine u

radnim i pomoćnim prostorijama kotlovnice obavlja se periodično (uključuju mikroklimu,

rasvjetu i buku) sa ciljem provjere iz oblasti zaštite na radu i nema uticaja na okoliš.


graĎevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka, dana 04.12.2013. godine, izvršeno je mjerenje

ukupnog nivoa buke koja se emituje prilikom odvijanja tehnološkog procesa. Uzeti su uzorci

i izvršena je fizičko – hemijska analiza otpadne vode koja se produkuje prilikom rada

postrojenja.

U dokumente kojima su definisani procesi, postupci i redovne aktivnosti a imaju direktnog

uticaja na monitoring gore navedenih emisija kao i obim uticaja na okoliš spadaju:

Tehnička regulativa iz projektno-tehničke dokumentacije kotlovnica (Pravilnik o

tehničkim normativima za projektovanje, pogon i održavanje plinskih kotlovnica („Sl.

List SFRJ“ br.10/90), te Uputstvo za rukovanje i održavanje kotlovskim postrojenjima ,

Pravilnik o zaštiti na radu i zaštiti od požara;) koristi se kao vrsta instrukcija za

rukovanje hemikalijama i provoĎenje mjerea sigurnosti u kotlovnici;

Uputstva isporučilaca opreme za pripremu i kontrolu vode;

Prilikom prijema i pretakanja goriva za centralnu kotlovnicu poštuju se odredbe

Pravilnika o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju

zapaljivih tečnosti („Sl. List SFRJ“ br.20/71), Pravilnik o zaštiti na radu i zaštiti od

požara;


34

11.OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA,

POSTOJEĆIH MJERA SVOĐENJA UPOTREBE SIROVINA, VODE

ENERGIJE NA MINIMUM, KONAĈNI TRETMAN OTPADNIH TOKOVA

Analizirajući tehnološke procese koji se odvijaju u Centralnoj kotlovnici TEB, vrstu i količinu

osnovnog energenta koji se utroši tokom sezone grijanja, praćenjem proizvodnih parametara

moguće je vrednovati intenzitet svih «okolinskih uticaja» koji se odnose na zrak, vodu, buku,

otpad i pojavu incidentnih situacija.

Za smanjenje tih uticaja u granicama raspoloživih finansijskih, tehnoloških i ljudskih resursa,

preduzete ili će se preduzimati sljedeće.

11.1.SMANJENJE EMISIJE ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA U ZRAK I SMANJENJE

UTROŠKA ENERGENATA

Najznačajniji negativni okolinski aspekt rada kotlovnice je emisija zagaĎujućih materija u

zrak koja nastaje kao posljedica sagorijevanja goriva u kotlovima. Godišnja količina emisije

zagaĎujućih materija zavisi isključivo od količine potrošenog goriva.

Preventivne mjere za smanjenje te emisije u direktnoj su vezi sa:

Ugradnjom najsavremenijih gorionika sa moduliranom regulacijom koji se mogu

podešavati tako da se dobije odgovarajući kvalitet sagorijevanja i stepen iskorištenja

toplotne energije,

Povećanjem energetske efikasnosti u smislu uštede energenata,

Balansiranje mreže u smislu protoka medija-nosioca toplote kako bi se izbjeglo

pregrijavanje objekata,

Opravkom eventualno kritičnih dijelova distributivne mreže kako bi se gubici medija-

nosioca toplote sveli na minimum

11.2.SMANJENJE ZAGAĐIVANJA VODE

Manje količine otpadnih voda koje se ispuštaju u kanalizaciju nastaju prilikom:

čišćenja kotlova od kamenca i mulja u tzv. postupku «odmuljivanja»,

čišćenje i ispiranje pločastih izmjenjivača

U ovom slučaju «tehnološke vode» se ispuštaju u « jame ili posude za tretman otpadnih

voda» u kojima se vrši neutralizacija-snižavanje temperature i pH faktora uz taloženje krutih

čestica. Otpadna voda iz kotlovnice je priključena na separator (purator) masnoće i goriva te

tako prečišćena ulijeva se u muljnu jamu. Iz muljne jame se voda muljnim pumpama izbacije

u odvodnju koja je povezana na gradski odvod. Nakon takvog postupka ista se ispušta u

kanalizacionu mrežu.

U skladu sa važećim zakonskim propisima:

- Zakon o vodama (Sl.novine FBiH 70/06 i Sl.novine KS 16/00)


35

- Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama (Sl.novine FBiH 43/07)

- Opšti tehnički uslovi o zaštiti gradskog kanalizacionog sistema (Sl.novine Sarajeva

26/84)

- Pravilnik o vrstama, načinu i obujmu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene

otpadne vode i izvaĎenog materijala iz vodotoka (Sl.novine FBiH 48/98, 36/00, 35/01

i 20/03)

- Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne

vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik

(Sl.novine FBiH 04/12)

Neophodno je obavljati povremene neformalne analiza, mjerenja i ispitivanja iskorištene i

ispuštene vode.

Analizu otpadnih voda za potrebe izrade Plana aktivnosti a u cilju dobijanja okolišne dovole

vrši ovlaštena laboratorija. Rezultati laboratorijske kontrole otpadne vode za postrojenje

Centralne kotlovnice su u okviru graničnih vrijednosti i priloženi su kao prilog Plana.

Tom prilikom se mjeri: temperatura vode, pH faktor, suspendirane materije, željezo, bakar,

cink, nitrati, nitriti, sulfati, ortofosfati, COD, BOD5 i tanin tj. materije koje bi se mogle pojaviti.

11.3 SMANJENJE NIVOA BUKE

Prilikom rada postrojenja ( gorionici, pumpe) u kotlovnici se generiše minimalni nivo buke o

čijem se intenzitetu obzirom na lokaciju vodi računa. Preventivna mjera smanjenja buke je

postavljanje «hauba» na gorionike (tamo gdje je i ako je to potrebno i tehnički izvodljivo) i

«kompenzatora buke i vibracija» na dimnjačama iza kotlova. Buka koja se stvara unutar

prostora prilikom rada ovog postrojenja je minimalna a nema utjecaja ni na povećanje buke

vanjskog prostora, obzirom da je sama lokacija objekta okružena veoma frekventnim

saobraćajnicama.

11.4 SMANJENJE KOLIĈINE OTPADA

Nastanak otpada vezan je za zamjenu ili održavanje dijelova opreme i instalacija, bilo da se

radi o redovnom remontu, zamjeni dotrajale opeme ili nepredviĎenim kvarovima. To

praktično znači da ne postoji kontinuirani nastanak otpada kao ni tačan podatak o količini

istog iz kotlovnice.

Obzirom da je Centralna kotlovnica djelomično rekonstruisana i ugraĎena potpuno nova

vitalna oprema, broj servisnih intervencija izuzev preventivnih pregleda je sveden na

minimum, a količina otpada koji nastaje tokom sezone grijanja minimalan.

U kotlovnici u toku proizvodnje ne nastaje skoro nikakav otpad osim vode kad se vrši

redovno odmuljivanje kotlova ili sapiranje kotlovnice i komunalnog otpada - otpadaka koji

stvaraju radnici kotlovnice npr. za brisanje ruku nakon pranja ruku u kotlovnici, otpaci od

namirnica i dr.

Prevencija čuvanja nastalog otpada u postrojenju realizovana je nabavkom i postavljanjem

kontejnera za otpatke sa vidno obilježenom namjenom u cilju razvrstavanja istog po vrstama

sve do trenutka odvoza i trajnog zbrinjavanja na nivou preduzeća .


36

11.5.PREVENCIJA POJAVE AKCIDENTA

Imajući u vidu:

da je postrojenje projektovano i izgraĎeno prema važećim standardima i zakonskim

propisima,

da je ugraĎena najsavremenija oprema u tehnološkom smislu,

da je usvojena i provedena procedura kontrole rada postrojenja, uputstva za siguran

rad

uključujući održavanje postrojenja, procesa, opreme i privremene zastoje,

da su nakon identifikacije potencijalnih opasnosti preduzete preventivne i sigurnosne

radnje ( Protupožarna zaštita – aparati i hidranti),

da je osoblje obučeno i kompetentno za voĎenje procesa proizvodnje

vjerovatnoća pojave akcidenata, sigurnosnih i okolinskih incidenata ili vanredne situacije

svedene su na minimum.

Obzirom da je predmetna kotlovnica instalisane snage 46,5 MW, ne postoji BAT za

postrojenje za sagorijevanje snage ispod 50 MW, te se ne može izvršiti usporedba sa

preporukama BAT-a.

- Sva oprema koja se ugraĎuje na plinsku instalaciju mora biti izraĎena i ispitana u

skladu s propisima i normama pri čemu se uz funkcionalnu upotrebljivost naročita

pažnja posvećuje sigurnosti u pogledu propusnosti opreme kod oštećenja ili nakon

požara.

- Razvod plinske instalacije mora se izvesti u dobro ventiliranim prostorima koji se ne

smiju naknadno zatvarati ili pregraĎivati bez odobrenja stručnjaka za plin. Prostori

za boravak ili kretanje ljudi su, prema strukovnim propisima, bez dileme dobro

ventilirani prostori. Ovdje se prvenstveno misli na razvod plinske instalacije u

oknima, ili iza zidnih ili stropnih obloga gdje postoje zračne šupljine. Zahtjev je da ti

prostori imaju ventilacijske otvore, a plinska instalacija koja prolazi kroz njih ne smije

imati nikakve rastavljive spojeve.

- Ovlašteni stručnjaci periodički ispituju plinske instalacije u propisanim rokovima i s

propisanim kriterijima za ocjenu ispravnosti. Rokovi ispitivanja propisani su u

zavisnosti o namjeni i tlačnom području plinske instalacije.

- Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se osigura potrebna količina zraka

za izgaranje i održavanje standardnih radnih uslova. Provjetravanje mora biti

prvenstveno prirodno, a ako to nije moguće, moraju se stvoriti tehnički uslovi za

prisilnu ventilaciju.


37

12.ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U

SKLADU SA PROPISIMA O GRANIĈNIM VRIJEDNOSTIMA

Potrošnja energenata se redovno prati u cilju povećanja energetske efikasnosti i definisanja

što realnijih normativa, a direktno zavisi od klimatskih uslova tokom sezone grijanja. Tokom

2012.godine tok potrošnje prirodnog gasa iznosi:

Mjesec Potrošnja (Sm³)

Januar 390482, 25

Februar 449161,2

Mart 267775,28

April 182583,66

Maj 94250,7

Juni 69965,34

Juli 68892,6

Avgust 48852,94

Septembar 68496,43

Oktobar 127970,56

Novembar 223504,04

Decembar 379055,58

Ukupno : 2370990,58

Na osnovu ovlaštenja Ministarstva prostornog ureĎenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo,

KJKP « Toplane » Sarajevo obavljaju korištenjem mjernih instrumenata redovno godišnje

mjerenje koncentracije polutanata u dimnim plinovima. MeĎu polutante kao neželjene

supstance koje nastaju pri sagorijevanju goriva spadaju dominantan je NOx jedinjenja.

Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.

novine F BiH 12/05) za predmetno postrojenje propisano je:

U slučaju korištenja lakog lož ulja kao alternativnog goriva, sadržaj sumpora u tečnim

gorivima ( proizvedenim u BiH) u ložištima snage do 50 MW ne smije prekoračiti

vrijednosti 0,3% propisan je Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva ( Službeni

glasnik BiH br.27/02).

Granične vrijednosti emisije NOx za ložišta snage ispod 50 MW koji rade na zemni

gas iznose 100-125 mg/m³ svedeno na 3% kiseonika u dimnim gasovima. Prosjek

izmjerene vrijednosti NOx-a za sezonu 2013 iznose za kotlove BKGV-175 iznosi

114,5 mg/m3 za prvo mjerenje a 116 mg/m3 za drugo mjerenje; dok za kotlove BKG-

30a iznosi 115 mg/m3.

Granične vrijednosti emisije čaĎi mjereno metodom po Bacharachu za ložišta iznose

«0» i mjerni instrument ih nije registrovao,

Emisije SO2 u slučaju spaljivanja zemnog plina praktično nema.

Izmjerene vrijednosti za NOx i čaĎ ne prelaze GVE iz Pravilnika.

GVE za ostale zagaĎujuće materije za predmetno postrojenje obzirom na instalisanu

snagu nisu propisane ovim pravilnikom.


38

Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine

F BiH 12/05) ne propisuju GVE za CO2 obzirom da nije zagaĎivač ali je to staklenički gas i

uzrokuje problem globalnog zagrijavanja.(stvaranje «stakleničke bašte»)

Potrebno je naglasiti da sve ove granične vrijednosti važe za sagorijevanje koje se odvija pri

prisustvu 3% O2 u dimnim plinovima.

Obzirom da ne postoji BAT za «postrojenja za sagorijevanje snage ispod 50 MW» ne može

se izvršiti poreĎenje sa preporukama datim u BAT-u. Potrebno je napomenuti da su

modulirani gorionici koji su ugraĎeni u kotlovnicu i imaju nisku emisiju NOx-a u skladu sa

BAT-om «za postrojenja za sagorijevanje snage iznad 50 MW».

Postojeća zakonska regulativa u koju spadaju:

Uredba o opasnim i štetnim materijalima u vodama (Sl.novine F BiH 43/07)

Opšti uslovi o zaštiti gradskog kanalizacionog sistema (Sl. novine Sarajeva 26/84)

Pravilnik o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene

otpadne vode i izvaĎenog materijala iz vodotoka (Sl.novine F BiH 48/98, 36/00, 35/01

i 20/03).

Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materijala za tehnološke otpadne

vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik

(Sl.novine F BiH 04/12)

obavezuje predmetni objekat da vrše mjerenja, porede ista sa graničnim vrijednostima i šalju

izvještaji. U skladu sa vodnom dozvolom vršiće se obaveza uzorkovanja i analize otpadne

vode u ovlaštenoj laboratoriji.

Sve analize otpadnih voda iz « odmuljnih jama» mogu se vršiti od strane ovlaštene

Laboratorije dinamikom koja je definisana, a rade se iz tehnoloških razloga po preporukama

proizvoĎača kotlova.

Obzirom da kotlovnica ne spada u kategoriju postrojenja koje je značajan emiter buke,

mjerenja iste treba da se vrše u okviru periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad i

ispitivanja uslova radne sredine.


39

13.SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ

POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU SIROVINA I PRIRODNIH

RESURSA SA PREDVIĐENIM ROKOVIMA

U Centralnoj kotlovnici TEB u skladu sa procjenom značaja okolinskih uticaja, definišu se

sve aktivnosti koje imaju stalni karakter – kao i vremenskih ograničenja i koje će bez

izuzeća doprinijeti:

- povećanju energetske efikasnosti kroz racionalizaciju potrošnje sirovina,

- smanjenju zagaĎivanja zraka,

- smanjenju zagaĎivanja vode i zemljišta,

- racionalnom upravljanju otpadom.

Aktivnosti koje su definisane odnose se na veliki dio procesa koji se odvijaju u Kotlovnici što

podrazumjeva aktivni angažman većine zaposlenika.

Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija obuhvata:

Analiza rada vitalne opreme što inicira korištenje i upotrebu (nabavku i ugradnju)

pumpi i gorionika sa frekventnom regulacijom (stalna aktivnost tokom svake

sezone grijanja),

Optimizacija korištenja elektro ureĎaja kroz izradu kratkih uputstava za režim rada

vitalne opreme i obuka rukovaoca (stalna aktivnost),

Praćenje potrošnje energenata po postrojenjima i usaglašavanje normativa (trajna

aktivnost koja se provodi već nekoliko sezona grijanja i biti će nastavljena),

ObezbjeĎenje uslova za odvajanje otpada po kategorijama (sekundarni i komunalni

otpad, kruti i tečni otpad) i organizovanje okolinski prihvatljivog zbrinjavanja ( trajno

stvoreni uslovi za odvajanje otpada u kotlovnici),

Obezbijediti kontinuirano optimalno funkcionisanje ureĎaja za obradu otpadnih voda,

separatora i pripadajuće opreme, te redovnu kontrolu njihovog funkcionisanja i

čišćenje, (dva puta godišnje),

Izrada Tehničkog elaborata o ispuštanju otpadnih voda u recipijent u svrhu dobijanja

vodne dozvole – do 06.2014.

Obezbijediti tokom godine od ovlaštene laboratorije uzorkovanja otpadnih voda iz

postojećeg okna u odmuljnoj jami i separatoru u toku trajanja tehnološkog procesa

(dva puta godišnje),

Obezbijediti Ugovor sa ovlaštenim preduzećem za odvoženje i odlaganje otpadnog

mulja, kao i voĎenje evidencije o pražnjenju i odvodu sadržaja - do 05.2014.

Prostor za pretakanje tečnih goriva mora biti uraĎen u skladu sa Tehničkim propisima o

izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju istih (iz prethodno


40

pomenutog Pravilnika) sa definisanim zonama opasnosti i uslovima koje mora ispunjavati.

Lokacija pretakališta je udaljen aod objekta kotlovnice 25 m.

Sve mjere za koje odgovornost preuzima Tehnički sektor – Mašinska služba biće primjenjene

i u kotlovnici što praktično znači da obavezuju rukovaoce ovog postrojenja.

Završetkom poslovne godine rezimiraju se rezultati postignuti ostvarenjem ovog Programa.

Realizaciju Programa prate odgovorni rukovodioci koji imaju obavezu da sačine Izvještaje.


41

14.PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I

ROKOVIMA ZA PREDUZIMANJE

Monitoring Plan u Centralnoj kotlovnici TEB treba da obuhvati sve aktivnosti koje su

obavezujuće:

Važećim zakonskim propisima,

Implementiranim Integrisanim sistemom upravljanja kvalitetom, okolišem, zdravljem i

sigurnošću na radu.

1. U skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta

zagaĎujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka ( "Sl. novine

FBiH" broj 1/12) obavezno je jednom godišnje mjerenje emisije zagaĊujućih materijala u

zrak za sva postrojenja snage preko 50 kW i izvještavanje o rezultatima tih mjerenja.

2. U skladu sa Pravilnikom o ispuštanju otpadnih voda u sistem javne kanalizacije odnosno

čl. 12 koji se odnosi na monitoring i ispitivanje otpadnih voda ( Sl.Novine FBiH br. 04/12)

obavezno je dva puta godišnje uzorkovanje i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda iz

postrojenja a nakon uraĎenog Tehničkog elaborata o ispuštanju otpadnih voda u recipijent.

3. Smanjenje emisije zagaĎujućih materija kao i racionalna potrošnja energenata i ostalih

resursa (el.struja i voda) direktno zavisi od efikasnog rada postrojenja. Uslov za njihov

kontinuiran rad sa što manje kvarova i zastoja zavisi od uspješnog, blagovremenog i

sistematičnog servisiranja/održavanja. Preventivni pregledi provjere ispravnosti obuhvataju

vizuelnu kontrolu, regulaciju, podešavanje, ispitivanje, funkcionalnost, mjerenje parametara,

čišćenje i podmazivanje vitalne opreme. Cilj ovih pregleda je:

Sagledavanje tehničkog stanja pojedinih ureĎaja i instalacija,

UtvrĎivanje njihove sposobnosti za obavljanje projektovane funkcije,

UtvrĎivanje okolinske i bezbjedonosne sigurnosti ( prevencija požara ili eksplozije),

Kontrola smanjenja ukupne potrošnje energenata

Preventivne preglede opreme, ureĎaja i instalacija obavljaju serviseri gorionika, pumpi,

elektro-mašinskog razvoda i mjerno-regulacione opreme grupisani u « servisne ekipe» sa

izdanim radnim nalozima.

U slučajevima kada se preventivnim pregledima uoče nedostaci koji bi mogli dovesti do

kvara ili ugrožavanja normalnog rada sistema centralnog grijanja ( a ne postoji rezerva)

pristupa se hitnim intervencijama na: gorionicima, cirkulacionim pumpama, diktir sistemu,

automatskom regulacionom krugu, kružnom toku tečnog goriva, gasnoj rampi ili elektro i

drugim instalacijama.

4. U skladu sa zahtjevima definisanim zakonskim propisima, u Planu poslovanja preduzeća

planiraju se periodiĉni pregledi provjere ispravnosti:

Elektro instalacija u protueksplozijskoj izvedbi,

Elektro instalacija u normalnoj izvedbi,

http://www.mpugzozzh.com/images/pdfs/pravilnik-o-nacinu-vrsenja-monitoringa-kvaliteta-zraka-i-definiranju-vrsta-zagadjujucih-materija,-granicnih-vrijednosti-i-drugih-standarda-kvaliteta-zraka-sl.-novine-fbih-broj-1,12.pdf


42

Gromobranske instalacije,

Automatskih sigurnosnih sistema (vatrodojava),

Protupožarnih aparata i hidrantske instalacije,

Dimnjače i dimnih kanala,

Sudova pod pritiskom ( kotlova)

za koje se angažuju ovlaštene institucije (Batistuti, Institut za zaštitu, ekologiju i

obrazovanje, Dimnjak, i dr.)

5. Na osnovu informacija o:

- Eventualnim nedostacima po vlastitim preventivnim pregledima i eksternim

periodičnim pregledima,

- Obimu investicionih radova za koja su obezbjeĎeni resursi (gotovi projekti, nabavljena

oprema itd.)

Tehnički sektor –Mašinska služba izraĎuje Plan remonta za ljetni period.

6. Za monitoring procesa proizvodnje u kotlovnici ne prave se planovi, nego je isti u svom

obimu i dinamici definisan dokumentima koji su nabrojani u poglavlju 10. Ti dokumenti

opisuju:

- Redovne aktivnosti svih zaposlenika (Tehnički sektor –Mašinska služba),

- VoĎenje zapisa (dnevnik rada kotlovnice),

- Evidencija potrošnje energenata i pomoćnih medija (računarska obrada podataka u

skladu sa normativima),

- Evidencija parametara na mjernoj opremi u postrojenju.

Tabela br. 6 - Dinamika monitoring plana

Predmet

monitoringa

Parametar koji se

osmatra

Mjesto vršenja

monitoringa

Vrijeme i naĉin

vršenja

Odgovornost

Kvalitet vode

Fizički, hemijski i

biološki parametri

(osnovni

pokazatelji

kvaliteta voda)

Odmuljna jama,

separator

Dva puta godišnje

po jedan uzorak

IzvoĎač/firma

specijalizovana

za monitoring

voda

Kvalitet zraka

Mjerenje emisije

zagaĎujućih

emisija u zrak

Ukupni nivo buke

koncentracija štet-

nih polutanata

U okviru i van

postrojenja

Jednom u toku

godine

Jednom u tri

godine

IzvoĎač/firma

specijalizovana

za monitoring

zraka


43

15.MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE,

NASTANKA OTPADA I EMISIJA

Monitoring procesa proizvodnje u Centralnoj kotlovnici TEB odvija se u skladu sa Internom

procedurom rada i funkcioniranja koji je definisao:

- broj izvršilaca po područjima i pripadajućim postrojenjima,

- kompetentnost u smislu obučenosti i radnog iskustva za svako radno mjesto

(pomoćni , samostalni i vodeći rukovaoci, inženjeri područja, glavni ing. proizvodnje i

direktor Sektora),

- opis poslova,

- odgovornosti i ovlaštenja.

U samom procesu proizvodnje vode se «zapisi» u raznim formama ( dnevnici, obrasci,

izvještaji, tabele, radni nalozi, evidencije i sl.) koji dokumentuju kontrolisano odvijanje

procesa.

Proces Uĉestalost

Vršiti kontinuirano osposobljavanje zaposlenika sa

aspekta zaštite od požara, zaštite okoline, te prevencije

stvaranja nepotrebnih otpadnih tokova i smanjenja

postojećih otpadnih tokova.

godišnje

Voditi dnevnik u koji se upisuju važni podaci za rad

postrojenja, a osobito o količini i načinu skladištenja

otpada. U dnevnik upisivati i količinu utrošenih sirovina,

energenata i vode.

stalno

Voditi analize o utrošenoj količini energenata i vode po

jedinici proizvoda. mjesečno

Voditi zapise prilikom procesa odmuljavanje kotlovske

vode i kontejnera čvrstog otpada. prilikom pražnjenja

Napraviti zbirni izvještaj o svim mjerama vezano za

monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija. godišnje

Pravilnikom o organizaciji Službe regulisana je odgovornost u osposobljavanju radnika u

stručnom pogledu za obavljanje posla na siguran način.

Povećanje obima monitoringa proizvodnje može značajno doprinijeti povećanju energetske

efikasnosti kroz smanjenje utroška energenata a posredno i smanjenju emisija u zrak.

U skladu sa organizacionom šemom preduzeća biće odreĎeni nosioci predviĎenih aktivnosti

koji su zaduženi za njihovu realizaciju i praćenje. O svemu navedenom se vode

odgovarajuće evidencije koje služe kao osnova za analizu i donošenje konkretnih mjera za

zaštitu okoline. U predmetnom objektu će se u odnosu na tehnološki proces sprovoditi

monitoring u cilju praćenja i smanjenja nastanka otpada i emisija.


44

16.PLAN ZA SPREĈAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA I

ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA

U članovima 5. i 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraĎeni i pušteni u

rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine KS br.08/11) su navedene supstance i

količine tih supstanci za koje je potrebno uraditi Plan sprečavanja nesreća velikih razmjera.

Količine kemikalija koje su smještene u kotlovnici ( navedene u poglavlju 7: kuhinjska so i

nisu navedene u pomenutim članovima Pravilnika ) su zanemarljivo male.

Rezervoari tečnog goriva za lož ulje smješteni su u neposrednoj blizini kotlovnice

maksimalno mogu primiti 100.000 l lož ulja ali su u principu uvijek dopunjeni do polovine

svog kapaciteta što je nekoliko puta manje od količine definisane čl.5 Pravilnika.

Imajući u vidu ove činjenice za pomenutu kotlovnicu nije potrebno praviti Plan za

sprečavanje nesreća velikih razmjera.

Nezavisno od primjene važećih zakonskih propisa, bezbjednosni aspekt svojih postrojenja,

procesa kao i materijalnih i ljudskih resursa uspješno je riješen kroz implementaciju

zahtjeva meĎunarodnog standarda OHSAS 18001.

U skladu sa «Procedurom za pripravnost i reagovanje u slučajevima opasnosti» izvršena je

analiza procesa i konstatovani osnovni rizici:

a) Mogućnost pojave požara

b) Mogućnost nastanka eksplozije

c) Nekontrolisano ispuštanje tečnog ili gasovitog goriva

d) Nepažljivo rukovanje kemikalijama

e) Nekontrolisano curenje fluida

f) Udar električnom strujom

A. Mogućnost nastanka poţara

U cilju organizacije i sprovoĎenja zaštite, a u skladu sa Zakonom, uraĎen je «Plan zaštite od

požara» u kome su definisane:

Organizacija ( mjere, edukacija, kontrola sprovoĎenja),

Procjena ugroženosti,

Požarna opterećenost (proračun mobilne opreme za gašenje),

Organizacione, tehničko-tehnološke i preventivne mjere za objekat, elektro-mašinsku

instalaciju i opremu,

Operativno-taktičke mjere


45

Uz kotlovnicu je postavljena protivpožarna oprema za početno gašenje požara sastavljena

od protivpožarnih aparata S-6 i sanduka sa pijeskom, iznad kojeg se postavlja lopata, pijuk i

vatrogasna sjekira, a svo osoblje je obučeno za gašenje požara i upoznato sa protivpožarnim

mjerama.

B. Mogućnost nastanka eksplozije

Zbog svojih tehničko-tehnoloških i arhitektonsko-graĎevinskih riješenja kotlovnica se smatra

«eksplozivno neugroženim» prostorom. Mogućnost nastanka eksplozije (od gasova ili para

lakog tečnog goriva, produkata sagorijevanja i sudova pod pritiskom tehnološkog medija)

kao i rizik je sveden na minimum značajnim brojem preventivnih mjera:

Ventilisanost prostora (vrata koja se moraju otvarati prema vani),

Odušavanje,

Detekcija curenja medija,

UreĎaji i elektro instalacije izvedeni u protueksplozijskoj-Ex izvredbi (isključivo u

definisanim zonama opasnosti)

Osim redovnih kontrola obučenih servisera, dodatni nadzor i potvrdu ispravnosti u skladu sa

Zakonom obavljaju ovlaštene institucije.

C. Nekontrolisano ispuštanje gasovitog ili teĉnog goriva

U kotlovnicu je ugraĎen automatski sistem za detekciju gasa sa zvučnim alarmom i

svjetlosnom signalizacijom koji je baždaren da reaguje u slučajevima minimalnih curenja

(10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, odnosno 0,5% volumenski).

Svakodnevna kontrola nepropusnosti instalacije na varilačkim i prirubničkim mjestima

obavlja se pomoću prskalica sa pjenom ili ručnim detektorom i kontrolni pregled registruje u

kotlovski Dnevnik.

U ovoj kotlovnici je konstruktivno riješen na rezervoaru za tečno gorivo separator i korito u

komori koji omogućavaju odvajanje ulja iz otpadne vode. Redovna preventivna kontrola

nivoa tečnog goriva u rezervoaru i čitavog sistema za dotur u smislu nepropusnosti se

evidentira u kotlovskom Dnevniku.

Pretovar tečnog goriva u vrijeme njegovog preuzimanja se odvija u skladu sa «Uputstvom za

prijem i pretakanje goriva za centralne kotlovnice». Prostor pretakališta tečnih goriva treba

biti ureĎen kako je navedeno u poglavlju 13.

Prijem goriva se vrši komisijski i ima propisana interna procedura. Komisija se formira od 4

člana od čega su dva iz materijalno finansijskog odsjeka, jedan protupožaraca i dežurni

kotlovničar. U rezervoarima su ugraĎene sonde za kontrolu nivoa goriva i povezane sa

centralnim displejem koji je instalisan u kotlovnici i na kojem se u svakom trenutku može da

očita stanje goriva u rezervoarima.

D. Nepaţljivo rukovanje kemikalijama


46

Sve postupke koji se odvijaju u postrojenju (kondicioniranje kotlovske vode, sprečavanje

zamrzavanja vode, čišćenje i konzerviranje kotlova sa dimne strane, kemijsko čišćenje

kotlova i izmjenjivača, neutralizacija otpadne vode ) obavljaju obučeni zaposlenici koristeći

odreĎene kemikalije poznate štetnosti u skladu sa propisanim instrukcijama uz korištenje

ličnih zaštitnih sredstava.

U slučaju incidentne situacije-eventualnog prosipanja manje količine kemikalija, kotlovnica je

snabdjevena sandukom sa pijeskom zapremine 3,0 m3, potrebnim alatom, posudama za

otpad i sandučićem opremljenim sredstvima za prvu pomoć.

E. Nekontrolisano curenje fluida

Do nekontrolisanog curenja fluida-osnovnog medija za zagrijavanje objekata dolazi usljed

pucanja dijelova distributivne mreže, što se i pored redovnog i investicionog održavanja ne

može preventivno spriječiti.

U takvim slučajevima preduzima se brzo i efikasno saniranje: odvoĎenje tehnološke vode do

najbližeg kanalizacionog slivnika, popravak i dovoĎenja terena na mjestu intervencije u

prvobitno / ekološki prihvatljivo stanje.

F. Udar elektriĉnom strujom

Udar električnom strujom se može desiti zbog: nepažljivog rukovanja, neispravnosti ureĎaja,

opreme, sredstava za rad ili instalacije. Vjerovatnoća dešavanja ovakve vrste incidenata je

svedena na minimum primjenom sljedećih preventivnih mjera:

Redovno servisiranje i održavanje opreme i svih elektro instalacija,

Stručni pregled elektro instalacija u normalnoj i Ex izvedbi,

Provjera ispravnosti i atestiranje sredstava za rad na el.pogon prije izdavanja iz

alatnice,

ObezbjeĎenost ličnih zaštitnih sredstava,

Redovna dodatna edukacija zaposlenika i metodom internog audita provjera

primjene «Uputstava za siguran rad»

Sve aktivnosti koje su navedene obavljaju se u skladu sa Programom upravljanja zdravljem

i sigurnošću na radu.


47

17.NAĈIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA

Zakonske obaveze koje Centralna kotlovnica TEB ima prema Ministarstvu prostornog

ureĎenja i zaštite okoliša su izvještavanje o provoĎenju i rezultatima izvršenja mjera za

smanjenje emisija i negativnih uticaja na okoliš. Izvještaj o rezultatima izvršenja mjera treba

da sadrži podatke o realizovanim mjerama i aktivnostima na poboljšanju okolišnih uvjeta a

posebno podatke o:

Realizaciji aktivnosti i mjerama za smanjenje emisija i otpadnih tokova i racionalizaciji

potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode i energije),

Realizaciji monitoring plana definisanog ovim Planom,

Rezultatima svakog mjerenja emisija i otpadnih tokova uz poreĎenje sa rezultatima

(podacima) nultog stanja mjerenja emisija i negativnih utjecaja na okoliš, kao i sa

maksimalno dozvoljenim vrijednostima propisanim okolišnom legislativom,

Prekoračenju dozvoljenih vrijednosti emisija i vrijednosti utvrĎenih za vrijeme nultog

stanja mjerenja emisija, te mjerama za otklanjanje uzroka povećanih emisija,

Postignutim efektima na smanjenju emisija i otpadnih tokova, kao i sprečavanju ili

smanjenju negativnih utjecaja na okoliš

Način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera uključuje:

Slanje Izvještaja o rezultatima mjerenja zagaĎujućih materija u zrak za ložišno

mjesto jedan puta godišnje,

Jednokratno slanje šifrovane liste otpada sa orijentacionim količinama i načinu

zbrinjavanja ( koja je sastavni dio Plana upravljanja otpadom)

Izvještaj o izvršenim mjerenjima kvaliteta otpadnih voda (u roku od 30 dana od dana

izvršenih mjerenja)

U skladu sa odredbama Pravilnika o monitoringu emisija zagaĎujućih tvari u zrak, izvještaj

treba da sadrži slijedeće podatke o mjerenju emisije:

Podaci o izvoĎaču mjerenja emisija,

Podaci o operatoru,

Podaci o mjestu i vremenu uzorkovanja i mjerenja emisija,

Podaci o uvjetima rada pogona i postrojenja za vrijeme uzorkovanja i mjerenja

emisija,

Podaci o načinu (postupku) mjerenja i mjernoj tehnici,

Rezultati svakog pojedinačnog mjerenja,

Podaci o vrednovanju dobijenih rezultata mjerenja emisija i sl

Isto tako, operator je dužan u najkraćem roku izvijestiti nadležno Ministarstvo o značajnijoj

promjeni kapaciteta i djelatnosti, kao i bilo kakvoj pojavi koja bi mogla da ugrozi kvalitet

okoliša.


48

18.FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA

GODIŠNJEM NIVOU

Finansijska procjena svih aktivnosti definisanih poglavljima 13, 14 i 15 , a koje se odnose na

kotlovnicu pored aktivnosti koje su odreĎene ovim Planom uključuje takoĎe:

većinu aktivnosti Tehničkog sektora - mašinska služba koje predstavljaju tekuće

poslove zaposlenika, odnosno stalne aktivnosti koje se provode tokom sezone grijanja

(preventivni pregledi, organizovanje zbrinjavanja otpada, praćenje potrošnje

energenata) te ih je vrlo teško finansijski procijeniti,

kao i angažovanje ovlaštenih institucija za periodične preglede u skladu sa zakonskim

propisima.

Tabela br. 7 Finansijska procjena za izvršenje Plana na godišnjem nivou

Predmet

Svrha

Lokacija

Vrijeme i

naĉin vrše-

nja

Broj /

koliĉina

Cijena

po

uzorku

(KM)

Iznos

(KM)

Analiza

kvaliteta

otpadnih

voda

OdreĎivanje

uticaja

prouzroko-

vanog

efluenta na

recipijent

Na izlazu iz

separatora

2 puta po

jedan

uzorak u

toku kalen-

darske

godine

2

500

1000

Analiza

kvaliteta

zraka(konc.

dimnih

gasova iz

kotlovnice

UtvrĎivanje

stvarnog

uticaja

usvojenog

tehnološkog

procesa na

životnu

sredinu

Gorionici,

dimni kanali

Jednom u

toku

kalendarske

godine

1

600

600

Separator

inertnih

materijala i

masnoća

Periodično

čišćenje i

održavanje u

funkcionalnom

stanju

Separator

nečistoća

Dva puta u

toku

kalendarske

godine

2

600

1200

Izrada

Tehničkog

elaborata o

ispuštanju

otpadnih

voda

Preduslov za

dobijanje

okolišnih

dozvola

1

2500

2500

Na osnovu prethodno uraĎene analize, iskustvenih metoda i drugih proračuna, za izvršenje

potrebnog „Plana aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija,


49

odnosno zagaĎenja i usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom“, za navedeni

objekat Centralne kotlovnice TEB predviĎa se ukupna finansijska investicija u iznosu od oko

5.300 KM.


50

19.PLAN ZA PRESTANAK RADA POSTROJENJA

Izrada «Plana za prestanak rada postrojenja» je bespredmetna, obzirom da je u kotlovnicu

ugraĎena tehnološki prihvatljiva oprema, čiji instalisani kapacitet 46,5 MW daje realne

pretpostavke i tehničke mogućnosti priključenja značajnog broja novih korisnika u

neposrednom lokacijskom okruženju.

Postrojenje funkcionira od 1989. godine i uz dobro servisiranje i obučeno osoblje može biti u

funkciji dugi niz godina.

U slučaju preureĎenja postojećeg postrojenja ili dogradnje novih pomoćnih objekata, treba

predvidjeti ugradnju konstruktivnih materijala koji neće sadržavati toksične elemente.


51

20.IZVOD IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE (PRIJEPIS

SVIH DOZVOLA, POSTOJEĆIH ELABORATA O ZAŠTITI OKOLIŠA

ILI PROTUPOŢARNOJ ZAŠTITI I ZAŠTITI NA RADU)

- Energetska saglasnost o priključenju objekta kotlovnice na gasnu distributivnu mrežu br. 37-SRTD-5160/SI/BB od 05.12.1988.god. izdata od strane „Sarajevogasa“.

- Upotrebna dozvola za objekat TEB u kojem se nalazi kotlovnica br. 07/A-ZZ/HZ-360-108/89 od 04.12.1989.godine izdata od strane Opštinskog sekretarijata za prostorno ureĎenje i stambene poslove Općine centar Sarajevo.

- Plan zaštite od požara za objekat TEB, od novembra 2005.god. uraĎen od strane Instituta zaštite od požara i eksplozije Sarajevo (INZA).


52

PRILOZI:

- Kopija katastarskog plana Kanton Sarajevo, Služba za upravu i imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Katastarska općina Sarajevo IV br. 05/30-3-7178/2013-1 od 04.11.2013.g.

- Zemljišno-knjižni izvadak ZK uložak 276 od 07.11.2013.god.

- Izvještaj o rezultatima mjerenja emisija zagaĎujućih materija za 2013.god. na

kotlovima u postrojenju, uraĎen od strane KJKP „Toplane - SARAJEVO“ br. 4/13 od 18. i 19.02. 2013.

- Laboratorijska kontrola kvaliteta otpadne vode u sezoni 2013, „EURO-

INSPEKT“ d.o.o.Osječani Doboj, br. 224/13. od 11.12.2013.godine

- Zapisnik o ispitivanju i mjerenju buke u kotlovnici, „Institut za graĎevinarstvo IG“ Banja Luka, br.2913-2/13. od 04.12.2013.god.

- Zapisnik o čišćenju dimnih kanala i mehaničkom čišćenju kotlova „DIMNJAK“ Sarajevo, u periodu 05-06. 2013 godine.

- Zapisnik-protokol o električnom mjerenju i ispitivanju, „Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“ Tuzla, br.150/I-11 od 05.05.2011.

- Zapisnik o stručnom nalazu pregled i ispitivanje sredstava za rad, „Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“ Tuzla, br. 203/I-11

- Zapisnik o ispitivanju ispravnosti i funkcionalnosti hidrantske mreže „Vatrosistemi“ Sarajevo, br. 165-14/12. od 02.11.2012.

- Zapisnik o servisiranju plamenika na kotlovskoj jedinici, O.D.“Batistuti“ Sarajevo, br. 100/13. i 101/13. od 10.07.2013.

-

- Zapisnik o servisiranju plamenika na kotlovskoj jedinici, O.D.“Batistuti“ Sarajevo, br. 104/13. i 105/13. od 29.08.2013.

Documents

1.IME I ADRESA OPERATERA / INVESTITORA POGONA I … aktivnosti-KCUS Sarajevo.pdf · toplinske potrebe: centralnog grijanja, ventilacije, ... postrojenje za pripremu tople sanitarne