DUGOROČNI RAST

I STAGNACIJA U AMERIČKOJ PRIVREDI

AMERIČKO DRUŠTVO 1950.-1980.1950 – te i 1960 te 1970 – te i 1980 -teProduktivne i dižu

životni standard ljudi Ljudi optimistično misle

o budućnostiLyndon Johnson

najavljuje rat protiv siromaštva

Sve izgleda moguće

InflacijaVisoka nezaposlenostTvornice se zatvarajuNemogućnost otplate

dugovaLjudi osjećaju da sistem

ne djeluje

ZAPOČINJE KRIZA Kapitalizam funkcionira dobro ako je moć

kapitalističke klase sigurna , a njeno održavanje nije previše skupo

Ako moć oslabi ili održavanje postane skupo privreda zapinje

ŠEST GLAVNIH TOČAKA 1. Američka privreda razvijala po obrascu

naizmjeničnih razdoblja2. Privredni polet3. Posljeratni privredni polet4. Nizak rast produktivnosti - inflacija5. Politička pat pozicija prekinuta je 1980.6. Bitna ekonomska reforma

OD POLETA DO TEŠKIH VREMENA: ANATOMIJA JEDNOG DUGOG NJIHAJAUspjeh kaptalizma upitan završetkom Drugog

svjetskog rataVal štrajkova 1946. / sredina 1960-tihprosperitetNema konfliktaVelika profitna stopa nakon plaćenog poreza

od 7 do 11 % ( mjera zdravlja kapitalističke privrede )

nadnice

DRUŠTVENA STRUKTURA AKUMULACIJE U SUVREMENOM KAPITALIZMU

Institucionalna okolina,politička,ideologijska i ekonomska koja regulira proces stvaranja profita i investiranja

Osigurava povoljnu okolinu za kapitaliste i velike profite

Investiranje igra centralnu uloguProfitna stopa ovisi o društvenoj strukturi

akumulacije

PROŠIRENJE DRŽAVNIH AKTIVNOSTIProširenje ekonomskih aktivnosti države na

federalnoj razini, razini federalnih jedinica i na lokalnoj razini

Osigurala rastuću potražnju za dobrima tj. podizanje profitne stope

Temelj svega Zakon o socijalnoj sigurnosti ( 1935 ) i Zakon o zaposlenosti ( 1946 )

Izdaci za vojsku, monetarna i fiskalna politika

AMERIČKA HEGEMONIJAMoć koju su SAD iskazivale u svjetskoj privredi zove se hegemonija

PRVI ASPEKT DRUGI I TREĆI ASPEKT

PRVI ASPEKT1. Dobivanje sirovina2. Stabilna međunarodna

politička i ekonomska situacija

3. Mala konkurencija4. Vojna hegemonija

2. Brettonwoodski sporazum o međunarodnom monetarnom sistemu

3. porezi,carine na američku robu

EROZIJA DRUŠTVENE STRUKTURE AKUMULACIJE 1966 - 1973Poslijeratna društvena struktura akumulacije i profita

Erozija društvene strukture

1. Segmentirana tržišta rada

2. Dualna privreda3. Proširenje državne

ekonomske aktivnosti4. Hegemonija SAD u

svjetskom kapitalističkom sistemu

1. Sporazum o radu erodiran2. Povećana konkurencija3. Korporacije vrše pritisak

na radnike4. Rušenje dualne privrede5. Aktivnosti države

smanjuju profite i investicije

6. Hegemonija u svijetu SAD pada porazom u ratu u Vijetnamu

INFLATORNA PRIVREDA: 1973 – 1980.

•Državne mjere kreirane da povise profitnu stopu uzrokovale su njen pad.•Zašto nisu funkcionirale?•Povećanje troškova uvoznih materijala (nafte) i rastuća međunarodna konkurencija.•Zaposlenja izgubljena uvozom•Poslodavci nisu više mogli nadoknađivati troškove uvoznih materijala smanjenjem troškova rada.

Povećanje stope nezaposlenosti•Vlada koristi kontrolu nad fiskalnom politikom da održi visoke stope nezaposlenosti.•Restriktivna fiskalna politika ostavila je znatan dio kapitalnih dobara neupotrijebljenima.•Smanjenje nadnica, rast cijena•Pad profitnih stopa•Pad investiranja -> pad potražnje -> usporeni rast proizvodnosti -> pad stope rasta outputa -> povećanje nezaposlenosti.

STAGFLACIJA (70-ih god.):kombinacija sporijeg ekonomskog rasta(stagnacije)- 1.dio i općeg rasta cijena (inflacije)- 2.dio.STRUKTURALNA INFLACIJA: visoka stopa inflacije i visoka stopa nezaposlenosti.•Uzork: kombinacija ekonom.stagnacije i pat-pozicije.•Rezultat političke pat-pozicije: potražnja je rasla brzo (zajmovi,krediti) –ni poslodavci,ni radnici ni država nema dovoljnu moć da prisili druge na smanjenje potražnje.

•Potražnja ovisi o 2 faktora – odlukama potražilaca da troše i raspoloživosti novca (ili kredita) kojima mogu kupiti proizvod.•Ako cijene rastu, tržišna vrijednost raspoložive ponude rasti će dok se ne izjednači s novčanom vrijednošću svih potraživanja. •Nedostatak dobara - previše potraživanja ganja premalo dobara - vlasnici tih dobara mogu povećati cijene.•U uvjetima političke pat-pozicije povećanje ponude kredita bio je način prikrivanja nerješenih ekonomskih konflikata.

•Svi su trošili iznad svojih sredstava uzimanjem zajmova.

•Federalni sistem rezervi olakšao je ekspanziju kredita.

•Posljedica : brz rast ukupnog uzimanja zajmova u privredi.

•1979.- godina rekordnih stopa inflacije

•Ukupna potraživanja premašuju ukupnu ponudu.

CIJENA ZAUSTAVLJANJA INFLACIJE 1980.-1984.

•Intenzivnija upotreba restriktivne fiskalne i monetarne politike.•Logika: inflacija može biti zaustavljena ali uz cijenu povećane nezaposlenosti.•1980. – pobjeda republikanaca – Pad pat-pozicije•Prevlast krugova(naročito banaka)

Kako je to učinjeno?

•Smanjenem ponude kredita i uvećavanjem kamatnih stopa.•Politika svjesnog izazivanje recesije.•Oštra recesija 81.-82.god: nezaposlenost veća od 10% •Okončanje perioda visoke inflacije.•Jedna od mjera troška okončanja inflacije: razlika između potencijalnog i stvarnog outputa privrede.

•Restriktivna monetarna politika dovela je do zaustavljanja privrede.•između 79.i 82.god. takva politika napala je inflacijski problem „prevelike količine novca“ ali istovremeno pogoršala problem „premalo dobara“.•Smanjenja poreza 1981.dala su povoljan tretman poslovnom investiranju.•Nije se ostvarila nada da će doći do povećanog investiranja te je ono nastavilo opadati do 1984.

EKONOMSKA KRIZA I REFORMA• 1890-ih i 1930-ih oporavak je iziskivao 2 uvjeta: EKONOMSKI I POLITIČKI.•1980-ih prvi je bio ostvaren porazom sindikata i agrarnih populista te usponom monopola i carina.•Monopoli i carine protiv uvoznih roba značili su smanjenje konkurencije s kojom su se suočavali kapitalisti.

•2.uvjet je ostvaren pobjedom Williama McKinleya i republikanaca na izborima 1896.

•Podržavanje poslova kapitalista od strane države.

•Tako su uspostavljeni bitni uvjeti za privredni polet 20-og stoljeća.

•1930-ih dolaskom na vlast Rooesvelta -ekonomski program osiguran je NEW DEALOM

•Nezapamćeno uplitanje države u privredu.

•NEW DEAL je u glavne domaće dimenzije društvene strukture uveo: 1. legalizaciju sindikata i kolektivnog

pregovaranja2. socijalno osiguranje3. obvezu države da regulira makroekonomiju.

•Rooseveltov prvi New Deal – zakon o oporavku nacionalne industrije i drugi razni programi ekonomski su bili neuspješni.

•Ekspanzija ukupne potražnje, neophodna da učini program „drugog“ NEW DEALA uspješnim, osigurana je tek četrdesetih godina proizvodnjom naoružanja (izbijanjem 2.sv.rata)

•Politička koalicija New Deala ostaje dominantna do izbora Nixona 1968.