DRŽAVNA CESTA D42 DIONICA SABORSKO - · PDF fileinteziteta prometa na odabranim cestovnim pravcima“ (Hrvatske cese d.o.o. Sažetak, Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske,

HRVATSKE CESTE 10 000 Zagreb, Voncinina 3

DRŽAVNA CESTA D42 DIONICA SABORSKO - RAKOVICA

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Listopad 2009. god.

INVESTITOR: HRVATSKE CESTE 10 000 Zagreb, Voncinina 3 NAZIV GRAÐEVINE:

DRŽAVNA CESTA D42 DIONICA SABORSKO - RAKOVICA

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ VODITELJ STUDIJE: MLADEN GRBAC,dipl.ing.grad BROJ PROJEKTA: 09-006 DATUM: listopad 2009. DIREKTOR: RATIMIR ŠARAR, dipl.ing.grad.

DRŽAVNA CESTA D42 Dionica Saborsko - Rakovica

BROJ PROJEKTA : 09-006 STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ STRANICA 3

RIJEKAPROJEKT

SADRŽAJ STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ stranica

I. OPCI PRILOZI 1. NASLOVNA STRANA 1-2 2. SADRŽAJ STUDIJE 3-5 3. POPIS PRAVNIH I FIZICKIH OSOBA KOJE SU RADILE NA STUDIJI 6 4. IZVADAK IZ UPISA U SUDSKI REGISTAR 7-9 5. RJEŠENJE MINISTARSTVA 10

II. STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ 1. OPIS ZAHVATA

1.1. SVRHA GRAÐENJA 11-12 1.2. PREGLEDNE SITUACIJE (1:100 000, 1:25 000) 13-14 1.3. PROMET I PROMETNA OPTERECENJA 15-19 graficki prilozi

- Intezitet prometa na odabranim cestovnim pravcima u 2008. god. - Razmještaj mjesta brojanja prometa (stanje 31.12.2008. god.)

1.4. IDEJNO RJEŠENJE 20-24 1.5. GRAFICKI PRILOZI list 1.5.1. SITUACIJA VARIJANTE 1 1:5000 1-3 1.5.2. SITUACIJA VARIJANTE 2 1:5000 4-6 1.5.3. UZDUŽNI PROFIL VARIJANTE 1 1:5000/500 7-9 1.5.4. UZDUŽNI PROFIL VARIJANTE 2 1:5000/500 10-12 1.5.5. NORMALNI PROFIL 1:100 13

2. VARIJANTNA RJEŠENJA 2.1. IZABRANE VARIJANTE 25-36 2.1.1. VARIJANTA 1 2.1.2. VARIJANTA 2 2.2. ZAKLJUCAK 2.3. GRAFICKI PRILOG 2.3.1. SITUACIJA VARIJANTNIH RJEŠENJA 1:25000 3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU 3.1. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA

3.1.1. POLOŽAJ TRASE U ODNOSU NA ADMINISTRATIVNO TERITORIJALNE CJELINE graficki prilog

- Prilog 1. Položaj trase u odnosu na administrativno teritorijalne cjeline 3.1.2. VAŽECI DOKUMENTI PROSTORNOG UREÐENJA 37-50

graficki prilozi

- Prilog 2. Izvadak iz programa prostornog uredenja RH, Kartografski prikaz 06. Cestovni promet - Prilog 3. Prostorni plan Karlovacke županije, Kartografski prikaz 1.2. Korištenje i namjena prostora,

Prostori za razvoj i uredenje - Prilog 4. Prostorni plan Karlovacke županije, Kartografski prikaz 1.3. Korištenje i namjena prostora,

Promet, pošta i telekomunikacije - Prilog 5. Prostorni plan uredenja opcine Saborsko, Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina - Prilog 6. Prostorni plan uredenja opcine Saborsko, Kartografski prikaz 2.A. Infrastrukturni sustavi –

cestovni i željeznicki promet, pošta i telekomunikacije - Prilog 7. Prostorni plan uredenja opcine Rakovica, Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina



RIJEKAPROJEKT

3.2. OPIS POSTOJECEG STANJA OKOLIŠA 3.2.1. GEOLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA 51-52 3.2.2. VIZUALNA KVALITETA KRAJOBRAZA 53-57

graficki prilog

- Orto – foto 1:10 000 3.2.3. TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 58-59 3.2.4. ŠUME I ŠUMARSTVO 60-62 3.2.5. ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE, LOVSTVO I DIVLJAC 63-65 3.2.6. ZAŠTICENA PRIRODNA BAŠTINA 66-67 3.2.7. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA 68-71

graficki prilog

- Prostorni plan Karlovacke županije, Kartografski prikaz 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, Uvjeti korištenja 3.2.8. STANOVNIŠTVO, NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 72-77 3.2.9. KLIMATOLOGIJA I METEOROLOGIJA 78-81 3.2.10. BUKA 82-83 3.2.11. ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTICENIM

I PODRUCJIMA EKOLOŠKE MREŽE 84-89 graficki prilog

- Ekološka mreža R. Hrvatske 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. UTJECAJ NA PROSTOR 90-91 4.2. UTJECAJ NA VODE 92-93 4.3. UTJECAJ NA VIZUALNU KVALITETU KRAJOBRAZA 94-95 4.4. UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 96-97 4.5. UTJECAJ NA ŠUME I ŠUMARSTVO 98-99 4.6. UTJECAJ NA ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE, LOVSTVO I DIVLJAC 100-101

4.7. UTJECAJ NA ZAŠTICENU PRIRODNU BAŠTINU 102 4.8. UTJECAJ NA KULTURNO - POVIJESNU BAŠTINU 103

4.9. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO, NAMJENU I KORIŠTENJE PROSTORA 104-106 4.10. UTJECAJ NA RAZINU BUKE 107-110 4.11. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA 111-113 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRACENJA STANJA OKOLIŠA 5.1. OPIS PREDLOŽENIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

5.1.1. MJERE ZAŠTITE PROSTORA 114-115 5.1.2. MJERE ZAŠTITA VODA 116-120 5.1.3. MJERE ZA SMANJENJE ŠTETNIH UTJECAJA NA KRAJOBRAZ 121-122 5.1.4. MJERE ZAŠTITE TLA I POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 123-124 5.1.5. MJERE ZA SMANJENJE ŠTETNIH UTJECAJA NA ŠUME I ŠUMARSTVO 125-126 5.1.6. MJERE ZAŠTITE ŽIVOTINJSKIH ZAJEDNICA, LOVSTVA I DIVLJACI 127-128

5.1.7. MJERE ZAŠTITE ZAŠTICENE PRIRODE 129 5.1.8. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNE BAŠTINE 130 5.1.9. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA,

NAMJENE I KORIŠTENJA PROSTORA 131-132 5.1.10. MJERE ZAŠTITE OD BUKE 133-134 5.1.11. MJERE ZAŠTITE KAKVOCE ZRAKA 135



RIJEKAPROJEKT

5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRACENJA STANJA OKOLIŠA 136-137 5.3. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ 138-140 6. SAŽETAK STUDIJE 141 7. IZVORI PODATAKA 142-148 7.1. Popis dokumnetacijskog materijala 7.2. Popis pravnih propisa VODITELJ STUDIJE: MLADEN GRBAC, dipl.ing.grad.

DRŽAVNA CESTA D42 Dionica Saborsko - Rakovica BROJ PROJEKTA : 09-006 STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

rijekaprojekt

II STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ


rijekaprojekt

1. OPIS ZAHVATA


rijekaprojekt

1.1. SVRHA GRAÐENJA

DRŽAVNA CESTA D42 Dionica Saborsko - Rakovica BROJ PROJEKTA : 09-006 STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ STRANICA 11

r i j e k a p r o j e k t

1. OPIS ZAHVATA

1.1. SVRHA GRAÐENJA

Državna cesta D42 obuhvaca prometni pravac ukupne dužine 86,0 km na potezu

Vrbovsko (D3) – Ogulin – Josipdol – Plaški – Selište Drežnicko (D1).

Dio ovog prometnog pravca na potezu od Saborskog do spoja na D1 u Selištu

Drežnickom prolazi podrucjem Nacionalnog parka Plitvicka jezera koje je slabo naseljeno. U

prometno – tehnickom smislu rijec je o prometnici koja ima promjenjive tehnicke elemente u

smoslu širine kolnika, minimalni radijusi zakrivljenosti bez prijelaznih krivina, nepostojece ili

neuredene berme preglednosti, promjenjiva kvaliteta kolnicke konstrukcije i habajuceg sloja,

dok je u vertikalnom smislu trasa položena slijedom terenskih karakteristika, izvedena u

nagibima vecim od dozvoljenih za ovaj nivo prometnice koja je klasificirana kao državna cesta.

Vertikalne krivine izvedene su malim radijusima zaobljenja, neuskladeni sa radijusima

horizontalnih krivina.

Obzirom na blizinu Plitvickih jezera i prolaza kroz zonu Nacionalnog parka, treba

napomenuti da se preko ove prometnice odvija i promet kako u lokalnom smislu, tako i šire

uzimajuci u obzir da je ova prometnica najkraca poveznica izmedu Ogulinskog kraja i Gorskog

Kotara sa podrucjem Plitvickih jezera.

Takoder treba naglasiti prisutnost turistickog prometa iako se on ne može mjeriti sa

turistickim prometom u smjeru Plitvicih jezera koji se odvija direktno preko D1 do samih

Plitvica. Analiza prometa data je u poglavlju 1.3. Promet i prometna opterecenja.

Državna cesta D42 prema postojecem stanju i položaju unutar zašticenog podrucja ne

zadovoljava potrebe koje treba ovako važna prometnica nuditi korisnicima prije svega zbog

neadekvatnih prometno – tehnickih elemetana, minimalnih vozno dinamickih osobina te zbog

svih navedenih karakteristika koje ne osiguravaju potrebnu sigurnost i sigurnosne elemente

koje prometnica državnog ranga mora zadovoljavati.



Cijeli zahvat predviden je prostornim planovima gdje je za tu namjenu rezerviran

korido. Izgradnja nove poveznice izmedu Saborskog i buduce Plitvicke zaobilaznice (u prvoj fazi

spoja na D1), osigurava kvalitetnije povezivanje te podiže nivo uslužnosti ovog državnog pravca.

Cjelokupan potez ove državne ceste D42 od Vrbovskog i spoja na D3 preko Ogulina do

spoja na D1 postao bi važniji cimbenik u povezivanju prostora Gorskog kotara i Plitvica cime bi

se pored bolje povezanosti i protoka, osigurao i odredeni pomak u smislu daljnjeg napretka i

gospodarskih cimbenika u zonama naselja kroz koje prolazi D42 kao i odredenu kvalitetu u

turistickoj ponudi odnosno povezivanju turistickih destinacija važnih za daljnji razvoj u

Republici Hrvatskoj. Izgradena autocestovna i cestovna mreža mora služiti kao bitan faktor

uslužnosti i ciniti bazu za ostvarenje razvojnih ciljeva.

Stoga se izgradnja ove nove prometnice namece kao nužnost što je prepoznato i

ugradeno u prostorne planove, a ujedno cini korak u zaštiti prostora Nacionalnog parka

Plitvicka jezera kroz koji prolazi postojeca državna cesta D42. S te tocke gledišta izmicanje trase

nema alternative.


rijekaprojekt

1.2. PREGLEDNE SITUACIJE


rijekaprojekt

1.3. PROMET I PROMETNA OPTERECENJA



1.3. PROMET I PROMETNO OPTERECENJE

Državna Cesta D42 proteže se u ukupnoj dužini od L = 86 km i to na potezu Vrbovsko

(D3) - Ogulin - Plaški - Saborsko – Poljanak (spoj na državnu cestu D1).

Zahvat koji je predviden ovom Studijom o utjecaju na okoliš obuhvaca posljednju

dionicu izmedu Saborskog (Donja Biljevina) do novog spoja na D1 (u prvoj fazi), tj. spoja na

planiranu zaobilaznicu Plitvica u konacnoj fazi u približnoj dužini od L = 12,5 km što cini

približno 14,5% od ukupne dužine D42.

Novi zahvat planira se izvesti u jednom od prikazanih koridora te je kroz studiju

obradena varijanta 1 (osnovni koridor) u dužini od 12,69 km i varijanta 2 (alternativni koridor)

u dužini od 12,49 km.

U prometnom smislu D42 ima fukciju povezivanja prostora Gorskog Kotara, Like i

Karlovacke županije, dakle ulogu medužupanijskog povezivanja, kao i povezivanje lokalnog

karaktera. Tu je rijec o neseljima uz cestu i naselja koja gravitiraju ovoj državnoj prometnici.

U odnosu na glavne prometne smjerove koji se nalaze u širem prostoru definiramo je

njihovu poveznicu i poprecnu vezu obzirom na njihove položaje i smjerove. Tu je rijec o

slijedecim glavnim prometnim pravcima:

D 3 Zagreb – Rijeka sa spojem iznad Vrbovskog

A6 AC Rijeka – Zagreb sa spojem u cvoru Vrbovsko

A1 AC Zagreb – Split – Dubrovnik sa spojem u cvoru Ogulin

D 1 Zagreb-Karlovac – Plitvice – Split sa spojem u Selištu Drežnickom

Pored gore navedene funkcije povezivanja treba napomenuti da je D42 i prometni

pravac od medunarodnog znacenja obzirom da se preko njega i dalje cestom D217 (Grabovac

(D1) – granica R.BiH), odvija promet za Bosnu i Hercegovinu preko granicnog prijelaza Licko

Petrovo selo sa smjerom prema Bihacu.

Prometna opterecenja znacajnijih cestovnih smjerova možemo vidjeti na „Karti

inteziteta prometa na odabranim cestovnim pravcima“

(Hrvatske cese d.o.o. Sažetak, Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske, godina 2008.)



Uzimajuci podatke o brojenju prometa za D 42, mjerodavno prometno opterecenje

možemo uzeti na brojackom mjestu 4306 Saborsko-istok gdje je metodom PAB (povremenog

automatskog brojenja prometa) zabilježen slijedeci promet:

PGDP (prosjecni godišnji dnevni promet).............. 196 vozila

PLDP (prosjecni ljetni dnevni promet) ................ 584 vozila

Iz navedenih podatak možemo zakljuciti da se ovom prometnicom u ljetnom periodu

prometuje približno 3 puta vecim intezitetom što je u neku ruku i za ocekivati obzirom da je to

period povecanog turistickog prometa prema i iz zone Nacionalnog parka Plitvicka jezera.

Izgradnjom Autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik promjenjeni su prometni tokovi za

smjer Dalmacije koji su se odvijali uglavnom starim prometnim pravcem D1 preko Plitvickih

jezera . Uzimajuci u obzir taj prometni smjer, cvorište Ogulin postaje najbliža veza izmedu A 1 i

Plitvickih jezera te je za ocekivati da ce se veci dio prometa sa autoceste odvajati za zonu

Plitvickih jezera upravo u toj tocki, a ne kao do sad na cvorištu Karlovac.

Postojeca slaba protocnost ove državne ceste D42 zbog njenih slabih i promjenjivih

prometno - tehnickih elemenata u uzdužnom i poprecnom smislu te neuredenost horizontalnih

krivina uzrok je da se glavnina postojeceg prometa za zonu Plitvica odvija preko drugih

prometnih pravaca, prije svega državne ceste D1 i ceste D52 Špilnik – Korenica sa spojem na

D1 u neposrednoj blizini Plitvickih jezera.

Kao mjerodavna opterecenja spomenutih prometnih pravaca mogu se uzeti slijedeca

brojacaka mjesta i to:

Za D 1 3107 Slušnica 5.661 PGDP 11.158 PLDP

4303 Prijeboj 5.516 PGDP 9.960 PLDP

Za D52 4204 Vrhovine 1.471 PGDP 2.589 PLDP

Izgradnja novog segmenta državne ceste D42 sigurno ce ponuditi mogucnost više i

djelomicno preusmjeriti prometne tokove. Za ocekivati je u dogledno vrijeme povecanje



prometa u granicama koje su navedene u idejnom rješenju, dakle izmedu 3000-7000 vozila

cime bi se u potpunosti moglo osigurati još kvalitetnije i brže povezivanje glavnih autocestovnih

pravaca sa ovom regijom kao i kvalitetniji protok u smislu lokalnih i medužupanijskih

povezivanja.

Postojecu državnu cestu D42 koja ostaje u funkciji, a od nj se odvaja nova prometnica,

ostaje u lokalnoj upotrebi što znaci da i dalje vrši funkciju povezivanja u lokalnom smislu uz

obavezu održavanja i osiguranja svih sigurnosnih elemenata. Takoder je potrebno izvršiti

prekategorizaciju postojeceg dijela državne ceste D42 u niži rang obzirom da dobiva novu

zamjensku cestu.

U prilogu je data karta inteziteta prometa na odabranim cestovnim pravcima i karta

razmještaja mjesta brojanja prometa na kojima su naznacena mjesta i kapaciteti.


rijekaprojekt

1.4. IDEJNO RJEŠENJE



1.4. IDEJNO RJEŠENJE

1.4.1. UVOD

Novi koridor državne ceste D42 na dionici Saborsko – Rakovica (D1) definiran je kroz

dokumente prostornog uredenja.

Nova prometnica u cjelosti je smještena podrucem Karlovacke županije, a prema

granicama lokalne uprave smještena je djelomicno u nadležnosti opcine Saborsko i opcine

Rakovica.

Trasa tj. koridor nove ceste obraden je u:

• Prostorni plan Karlovacke županije (Službeni glasnik Karlovacke županije 26/2001;

33/2001)

• Prostorni plan uredenja opcine Saborsko (Glasnik Karlovacke županije 26/07)

• Prostorni plan uredenja opcine Rakovica (Glasnik Karlovacke županije 12/01)

Za provjeru ovog koridora te mogucnostima lociranja trase u prostoru sa propisanim

gradevinsko – tehnickim elementima izraden je „Elaborat prostorno – gradevinske provjere

trase“ (Inženjerski projektni zavod d.d., travanj 2007. god., Narucitelj Hrvatske ceste d.o.o.

Zagreb).

Predmetnim elaboratom ispitan je koridor varijante PP (smeda crtkana varijanta)

odnosno varijante koja je ucrtana u prostornim planovima.

U „Elaboratu prostorno gradevinske provjere trase“ i u idejnom rješenju koje je sastavni

dio ove Studije, ponudena su varijantna rješenja i to varijanta 1 koja se uglavnom poklapa s

planiranim koridorom ove ceste u PPUO Saborsko i Rakovica. Poklapa se takoder i sa koridorom

u županijskom planu Karlovacke županije.



Varijanta 1 je bolje položena u odnosu na varijante iz prostornog plana i „Elaborata

prostorno gradevinske provjere trase“, ima nešto povoljnije prometno – tehnicke elemente, a

odredena razlika javlja se u zoni kolizije D1, jer se Varijanta 1 veže na planiranu buducu

zaobilaznicu Plitvica, sa mogucom privremenom fazom sa spojem na državnu cestu D1.

Koridor Varijante 2 poklapa se sa planiranim koridorom iz PPUO Rakovica koji je u planu

predviden kao koridor za istraživanje. Varijanta 2 koja je predložena ovom Studijom nešto je

povoljnija od ostalih ispitanih varijanti u tom alternativnom koridoru.

U zoni tj. podrucju granice opcine Saborsko koridori varijante 1 i varijante 2 uglavnom se

preklapaju, rijec je o manjim odstupanjima, a sve zbog terenskih karakteristika koje namece

savladavanje prijevoja Vršeljak / Preka Kosa na 750 m.n.m.

Druga tehnicka rješenja u odnosu na predloženi koridor nisu moguca vec bi iziskivale

velike pomake trase u odnosu na predvideno u prostorno planskoj dokumenaciji i izlazak van

predvidenog koridora.

U podrucju opcine Rakovica trasa je razmatrana kroz dva predložena koridora (sjeverni i

južni), sa prikljuckom na obilaznicu Plitvica koja obilazi podrucje Nacionalnog parka Plitvicka

jezera, a koja je predvidena kroz prostorno – plansku dokumentaciju.

U prvoj fazi realizacije dok se ne realizira zaobilaznica Plitvica, moguce je povezivanje

nove ceste D42 na D1 (podrucje Gmajne).

1.4.2. TEHNICKE KARAKTERISTIKE CESTE

Na temelju dosadašnje provjere planskih predvidanja i projektnog zadatka ova

prometnica definirana je kao cesta za mješoviti promet koja bi trebala imati promet PGDP

izmedu 3000 i 7000 vozila/dan.



Prema velicini motornog prometa ova državna cesta spada u 3. razred, dok prema

društveno - gospodarskom znacenju i zadaci povezivanja spada u 3. kategoriju cesta.

Prema Pravilniku „Osnovni uvjeti kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi

moraju udovoljiti sa stajališta sigurnosti prometa“ (NN 110/01), cesta 3. kategorije u terenu s

umjerenim ogranicenjima ima projektnu brzinu Vp = 80 km/h i maksimalni nagib nivelete od

7%.

Minimalni dopušteni horizontalni radijus iznosi Rmin = 250 m.

Prema istom pravilniku vertikalna zaobljenja izvode se sa:

• minimalni konveksni polumjer iznosi Rmin = 1320 m.

• minimalni konkavni polumjer Rmin = 2100 m.

Elementi poprecnog presjeka za 3. kategoriju ceste i Vp = 80 km/h izvode se prema tipu

poprecnog presjeka 3-D u kojima su slijedeci elementi:

• prometne trake 2 x 3,25 = 6,50 m

• rubne trake 2 x 0,30 = 0,60 m

• širine bankine 2 x 1,20 = 2,40 m

ukupna širina = 9,50 m

U slucaju izvodenja obostranih bermi

• širina berme 2 x 1,50 = 3,00 m

ukupna širina = 10,10 m



Odvodnja oborinskih voda sa kolnika rješena je u poprecnom smislu nagibom kolnika, a

uzdužno se vodi rigolima demenzija 50 (70) cm do mjesta ispusta.

U daljnjoj pripremi prije realizacije ovog prometnog pravca potrebno je izvršiti odredena

terenska ispitivanja medu kojima su geomehanicki istražni radovi te ce se na temelju istih kroz

geotehnicki projekt odrediti tocan nacin izvodenja, nagibi pokosa i nacini zaštite, a sve u

ovisnosti od karakteristika tla u kojem je ova promentica položena.

Obzirom na opce geološke karakteristike možemo predvidjeti izvodenje iskopa i nasipa u

poprecnim nagibima od 1:1,5 kod nasipa i 3:1 kod zasjeka i usjeka do maksimalne visine od 10

m. Radi osiguranja kod zasjeka vecih od 10 m izvodi se berma u širini od 4 m sa završnim

pokosom 1:1 i uklapanjem u postojeci teren nagibom 1:1,5.

Oblaganje pokosa vrši se humusiranjem u sloju od 25 cm ili biranim kamenim

materijalom.

Kolnicka konstrukcija

S obzirom na razinu projektne dokumentacije odabrana je uobicajena konicka

konstrukcija za ovakve ceste koja se izvodi u slijedecim slojevima i dimenzijama:

• habajuci sloj AB d = 5 cm

• bitumenizirani nosivi sloj d = 8 cm

• tampon od drobljenog kamenog materijala d = 30 cm

ukupno d = 43 cm

Kolnicka konstrukcija izvodi se na posteljici od kamenog i miješanog materijala.



Prikljucci i paralelni šumski putevi

Obzirom da sve razmatrane varijante trase prolaze izrazito šumskim predjelima prostor

je ispresjecan mnogobrojnim šumskim putevima i pristupima odredenim parcelama.

Nova prometnica izvršit ce presjecanje postojecih puteva te je stoga potrebno urediti

spojne prikljucke adekvatnim kolnim pristupima i opremiti horizontalnom i vertikalnom

signalizacijom. Na mjestima gdje su presjecanja postojecih puteva na manjim dužinama

višekratna, mogu se izvesti paralelni šumski putevi odnosno paralelne ceste kao poveznice

presjecenih puteva u dimenzijama potrebnim za prometovanje vozila šumskim putevima.

U poglavlju varijantna rješenja dat je opis tehnickih katakteristika svih obradenih varijanti u

planom predvidenom koridoru i alternativnom koridoru.

U SUO su obradene varijanta 1 iz osnovnog koridora i varijanta 2 iz alternativnog kao

najpovoljnije rješenje.


rijekaprojekt

1.5. GRAFICKI PRILOZI


rijekaprojekt

2. VARIJANTNA RJEŠENJA



2. VARIJANTNA RJEŠENJA

Idejnim rješenjem predmetnog dijela državne ceste D42 ispitano je nekoliko varijanti

unutar koridora koji su predvideni prostornim planovima.

Kao polazište uzete su varijante iz prostornih planova koje su razradene za osnovni

(sjeverni) kao i alternativni (južni) koridor sa spojem na državnu cestu D1. Ove varijante nisu

predvidale spoj na buducu brzu cestu zaobilaznicu Plitvica te je spoj sa državne ceste D1

predviden uredenjem raskrižja.

U kasnijoj fazi Narucitelj „Hrvatske ceste d.o.o.“ dao je izraditi „Elaborat prostorno –

gradevinske provjere trase“ (Izradio: IPZ d.o.o.; travanj 2007. god.), u kojoj su ispitane

modificirane varijante za oba koridora sa predvidenim prikljuccima na buducu zaobilaznicu

Plitvica, te mogucnošcu privremenog spoja na državnu cestu D1 u prvoj fazi dok se ne pokrene

realizacija te brze ceste i ostvare uvjeti za kvalitetan spoj. Varijantna rješenja koja su

prezentirana u „Elaboratu prostorno – gradevinske provjere trase“ radena su sa nešto više

podataka, ali obzirom da su ispitivanja radena u mjerilima 1:25000 bilo je potrebno izvršiti

provjeru u manjim mjerilima kako bi se dobili vjerodostojniji podaci o položenosti trase u

odnosu na terenske karakterstike.

Stoga je u svrhu izrade Studije o utjecaju na okoliš izvršena provjera svih navedenih

varijanti ukljucujuci i one iz prostornih planova na podlogama u mjerilu 1:5000 kako bi se dobio

što kvalitetniji položaj trase, bolji odnos spram visinskog vodenja i povoljnije ostale prometno –

tehnicke elemente.

Kroz izradu idejnog rješenja pristupilo se daljnjem ispitivanju te su u konacnici za obradu u

Studiji izabrane Varijanta 1 i Varijanta 2 koje su kvalitetnije u odnosu na prethodno navedene

varijante.

Varijanta 1 odnosi se na sjeverni koridor, a Varijanta 2 na alternativni južni koridor.

U situacionom prikazu naznacene su sve obradene varijante (prilog: Situacija varijantnih

rješenja 1:25000).


rijekaprojekt

2.1. IZABRANE VARIJANTE



2.1. IZABRANE VARIJANTE

2.1.1. VARIJANTA 1

Kako je u uvodu naznaceno, za sjeverni koridor izvršena je provjera varijantnih rješenja te

je u konacnici kao najpovoljnija predložena Varijanta 1 koja je i obradena kroz ovu predmetnu

Studiju o utjecaju na okoliš.

Varijanta 1 ukupno je dugacka L = 12 690,91 m i u potpunosti je smještena unutar koridora

(sjeverni), koji je naznacen kroz važece Prostorne planove (obradeno u poglavlju 3.1. Podaci iz

dokumenata prostornog uredenja).

Pocetak Varijante 1 nalazi se na postojecoj državnoj cesti D42 u naselju Saborsko, tocnije u

djelu naselja koje se naziva Donja Biljevina.

Odvajanje od postojece prometnice vrši se na nacin da se os Varijante 1 usmjerava

sjevernije od naselja te se na taj nacin omogucuje udaljavanje od naseljenih djelova. Os

prometnice dalje prolazi nenastanjenim podrucjima odnosno površinama livadnih i šumovitih

predjela.

Na mjestu odvajanja Varijante 1 od nastavka postojece D42 predvida se izgraditi spojno

raskrižje tipa „T“ gdje bi smjer Saborsko – Rakovica postao glavni dok bi postojeca D42 postala

sekundarni prikljucak.

Trasa je dalje položena slijedom terenskih karakteristika uvažavajuci prometne elemente

potrebne za III kategoriju ceste gdje je propisana racunska brzina Vr = 80 km/h.

U horizontalnom smislu Varijanta 1 vodi se elementima izmedu Rmin = 300 m do Rmax = 800

m.

Odvajanje nivelete od postojece državne ceste D42 izvedeno je u postojecem uzdužnom

nagibu od 3,8%.

Vrijednosti uzdužnih nagiba definirane su vodenjem nivelete izmedu minimalnih 0,5% i

maksimalnih 5,95%.

Visinsko vodenje trase karakterizirano je sa dva generalno gledano kontranagiba gdje se u

prvom djelu od Saborskog trasa vodi u usponu do nadmorske visine od cca 750 m te nakon toga

kontinuirano spušta do spoja na buducu zaobilaznicu Plitvica.



Izvedeni nagibi i vertikalna zaobljenja nalaze se unutar dozvoljenih granica za ovu 3.

kategoriju ceste.

Vertikalna zaobljenja izvedena su sa konveksnim krivinama izmedu R = 3 500 m do max. R

= 20 000 m dok su konkavne krivine u rasponu od R = 7 500 m do R = 14 000 m.

Na svojoj ukupnoj predvidenoj dužini od 12,69 km Varijanta 1 savladava maksimalnu

visinsku razliku od 349,56 m. Najviša tocka nivelete nalazi se na 745,96 m.n.m., dok je najniža

na mjestu spoja na buducu Plitvicku zaobilaznicu tj. na visini od 398,40 m. Pocetak odnosno

tocka odvajanja od D42 nalazi se na 663,28 m.n.m.

Maksimalne visine usjeka iznosi približno 18 m (stac. 9+750), a maksimalna visina nasipa

do približno 20 m (stac. 10+150). U prilogu Studije dat je graficki prilog „Karakteristicni

poprecni presjek“ u mjerilu 1:100 gdje su naznaceni pokosi zasjeka sa 3:1 do max. 10 m visine,

dok u slucaju viših zasjeka izvodi se berma širine 4 m sa završnim pokosom od 1:1. U ovisnosti

od geomehanickih istražnih radova i geotehnickog projekta koji se izraduje u kasnijoj fazi izrade

projektne dokumentacije nagib se može tocnije definirati zatim sama potreba zaštite pokosa,

tehnologija zaštite i dr.

Nasip se izvodi u nagibu pokosa od 1:1,5 sa obaveznih humusiranjem ili oblaganjem

biranog kamenog materijala, a sve u svrhu zaštite samog pokosa nasipa.

Poprecni profil prometnice u skladu je sa tipskim poprecnim profilom ceste 3. kategorije za

Vp = 80 km/h.

Odabrani tip profila je 3 – d koji ima definirane širine:

• prometne trake 2 x 3,25

• rubne trake 2 x 0,30

• širina bankine 1,20

• širina berma 1,50



Konacni odabir kolnicke konstrukcije odrediti ce se kroz izradu glavnog projekta gdje ce biti

tocno definirani struktura i debljina konstrukcije, a sve u ovisnosti od ocekivanog broja vozila,

dubine smrzavanja i drugih elemenata bitnih za odabir strukture konstrukcije. Trasa prolazi

predjelima zapuštenih livada i šumovitim predjelima u kojima postoji cijela mreža šumskih

puteva koji služe za transport drvene grade, za povezivanje šumskih i ostalih parcela kako u

vlasništvu države tako i privatnih.

Na mjestima presjecanja potrebno je urediti kvalitetne prikljucke na novu prometnicu kako

bi se omogucili nesmetani ulasci i izlasci sa navedenih šumskih puteva, povezalo podrucje te

omogucilo nastavak aktivnosti unutar promatranog prostora.

Odvodnja prometnice biti ce rješena prema zahtjevima nadležne institucije.

U poglavlju 4.2. Utjecaj na vode i poglavlju 5.1.2. Mjere zaštite voda definiran je predvidivi

nacin odvodnje oborinskih voda sa prometnice koji se odnosi na sustav prikupljanja, sustav

procišcavanja i sustav ispuštanja oborinskih voda. Vanjske vode koje se smatraju cistima rješiti

ce se propustima u trupu ceste. U svrhu zaštite pokosa zasjeka i sprijecavanja dotoka vanjskih

voda na prometnicu potrebno je na takvim mjestima izgraditi paralelne uzdužne oborinske

kanale do mjesta ispusta u postojeci teren koji ne može naštetiti trupu prometnice ili vodu iz

obodnih oborinskih kanala voditi do mjesta propusta.

Varijanta 1 predvidena je sa spojem na buducu zaobilaznicu Plitvica, ali obzirom na svoje

prometno – tehnicke elemente ostavlja mogucnost i privremenog spoja na postojecu državnu

cestu D1 do konacne realizacije zaobilaznice.

Polaganje odnosno izmještanje državne ceste D42 prema Varijanti 1 pored zadovoljenja

prometno – tehnickih elemenata za 3. kategoriju ceste omogucuje izmještanje van granica

Nacionalnog parka Plitvicka jezera što je jedan od glavnih razloga da se ova varijanta koja

prolazi sjevernim koridorom i prihvati.

Odnosi zahvata spram prostornih i prirodnih znacajki jasno je prepoznat kroz SUO, utjecaji

Varijante 1 te definirane odredene mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se sve prirodne

znacajke sacuvale u najvecoj mjeri uz potpunu realizaciju zahvata.

Osnovni tehnicki parametri za Varijantu 1 prikazani su u tabelarnom prikazu.



2.1.2. VARIJANTA 2

Obzirom da je u podrucju opcine Rakovica kroz prostorno – plansku dokumentaciju

ostavljena mogucnost alternativnog (južnog) koridora za prolaz izmještene državne ceste D42, u

sklopu idejnog rješenja ispitane su u tom koridoru varijanta iz prostornih planova i varijanta iz

Elaborata o prostorno – gradevinskoj provjeri trase.

U sklopu izrade Studije o utjecaju na okoliš dodatno je ispitana još jedna varijanta koja se

pokazala povoljnijom od dvije prethodno navedene te je za alternativni (južni) koridor

prihvacena i obradena kao moguci zahvat u ovoj Studiji o utjecaju na okoliš.

Varijanta 2 ukupno je dugacka L = 12 491,12 m i u potpunosti je smještena unutar

predvidenih koridora.

Varijanta 2 kao i Varijanta 1 u prvom dijelu zahvata do stac. 5+742 prolaze istim koridorom

koji je prihvacen Prostornim planom opcine Saborsko te se u nastavku Varijanta 2 vodi

alternativnim (južnim) koridorom.

Obzirom na ispitanost prometno – tehnickih elemenata Varijanta 2 prihvaca do navedene

stacionaže horizontalne i vertikalne elemente Varijante 1 te možemo konstatirati da se do te

tocke mogu zajednicki prihvatiti svi prometno – tehnicki elementi kao najpovoljnije rješenje.

Nastavak Varijante 2 slijedi alternativni (južni) koridor koji je smješten južnije od podrucja

Korita Rakovicka, podnožjem brda Crna Kosa te izmedu Selišta Drežnickog i brda Runjevice ulazi

u podrucje Gmajne i daljnju vezu na buducu zaobilaznicu Plitvickih jezera.

Varijanta 2 projektirana je takoder za cestu 3. kategorije i racunsku brzinu od Vr = 80 km/h.

Slijedom terenskih karakteristika projektirani su horizontalni i vertikalni elementi.



U horizontalnom smislu os Varijante 2 projektirana je izmedu Rmin = 300 m do Rmax = 1500

m. Odvajanje nivelete od postojece državne ceste D42 izvodi se na isti nacin kao i u slucaju

Varijante 1 sa nagibom od 3,8% dok su vrijednosti uzdužnog nagiba nivelete unutar granica

0,5% do maksimalnih 6,9%.

Prema Pravilniku „Osnovni uvjeti kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju

udovoljiti sa stajališta sigurnosti prometa“ NN 110/01 za 3. kategoriju ceste i navedenu

racunsku brzinu od 80 km/h maksimalni uzdužni nagib može iznositi 7% tako da je Varijanta 2

prema svojem maksimalnom uzdužnom nagibu na granici dozvoljenog.

Vertikalna zaobljenja izvode se konveksnim krivinama izmedu Rmin = 6000 m i Rmax = 25000

m dok su konkave izvedene sa R = 7000 m.

Na ukupnoj dužini od 12,49 km Varijanta 2 savladava maksimalnu visinsku razliku od

351,75 m gdje je najviša tocka nivelete (kao i u Varijanti 1) na 747,96 m.n.m., dok je najniža na

mjestu spoja sa buducom plitvickom zaobilaznicom na visini nivelete od 396,21 m.

Ostali tehnicki elementi karakteristicnog poprecnog profila prometnice isti su kao i u

tehnickom opissu za Varijantu 1 kako je to u grafickom prilogu poprecnog profila i prikazano.

Odvodnja i vodozaštita izvodi se po istom principu zatvorenim sustavom odvodnje koji kako

je prethodno navedeno obuhvaca sustav prikupljanja, sustav procišcavanja i sustav ispuštanja

oborinskih voda, a sve u skladu s posebnim tehnickim uvjetima koje ce propisati kroz upravni

postupak nadležna institucija.

Kao i u slucaju Varjante 1, Varijanta 2 se u konacnici spaja na zaobilaznicu Plitvickih

jezera, ali obzirom na uskladene prometno – tehnicke elemente ostavlja mogucnost

privremenog spoja na državnu cestu D1.



Varijanta 2 i cijeli alternativni (južni) koridor nalazi se van granica Nacionalnog parka

Plitvicka jezera tako da i ova varijanta ispunjava osnovni uvjet, a to je izmještanje trase državne

ceste D42 van granica Nacionalnog parka.

Varijanta 2 kao odabrana za alternativni (južni) koridor obradena je kroz sve djelove Studije

utjecaja na okoliš kako bi se konacna odluka o odabiru izmedu Varijante 1 i 2 mogao što

kvalitetnije provesti.

Osnovni tehnicki parametri za Varijantu 2 prikazani su u tabelarnom prikazu.




rijekaprojekt

2.2. ZAKLJUCAK



2.2. ZAKLJUCAK

Zakljucno smatramo da su Varijanta 1 i Varijanta 2 nešto povoljnija rješenja u odnosu na

varijante iz prostornih planova i Elaborata prostorno – gradevinske provjere trase.

Zadiranje trase u teren, odnos zemljanih radova koje se odnosi na iskope i nasipe, visine

zasjeka i mogucnosti zaštita pokosa, osiguranje trupa prometnice, vodenje horizontalnih i

vertikalnih elemenata, pitanje odvodnje i vodozaštite te ostalih elemenata, daje prednost ovim

varijantama tako da smatramo odabir Varijante 1 i Varijante 2 opravdanim za daljnu obradu

kroz sve elemente Studije utjecaja na okoliš.


rijekaprojekt

2.3. GRAFICKI PRILOG


rijekaprojekt

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU


rijekaprojekt

3.1. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA


rijekaprojekt

3.1. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA

Uvod

Analizom prostorno planske dokumentacije odnosno važecih dokumenata prostornog

uredenja, obradeni su u posebnim poglavljima važeci dokumenti na nacin da su prikazani:

- Izvadci iz dokumenata i to tekstualnih i grafickih dijelova koji su relevantni za samu

cestu odnosno za podrucje kojim prolazi trasa ceste D42

- Zakljucak analize pojedinog dokumenta prostornog uredenja u tockama bitnim za

procjenu utjecaja na okoliš.

3.1.1. POLOŽAJ TRASE U ODNOSU NA ADMINISTRATIVNO TERITORIJALNE CJELINE

Trasa novo projektirane državne ceste D42 nalazi se u cjelosti unutar granica Karlovacke

županije.

Trasa je položena u podrucju nadležnosti opcine Saborsko i opcine Rakovica.

Koridor u kojem je smještena državna cesta D42 obuhvacen je prostorno planskom

dokumentacijom obje opcine gdje je za podrucje Rakovica predvideno ispitivanje trase

naznacenim koridorom uz mogucnost ispitivanja varijante trase alternativnim (južnim)

koridorom.

Prilog 1. Položaj trase u odnosu na administrativno teritorijalne cjeline


rijekaprojekt

3.1.2. VAŽECI DOKUMENTI PROSTORNOG UREÐENJA

Teritorij kojim prolazi trasa u potupnosti je pokriven važecim dokumentima prostornog

uredenja i to:

• Program prostornog uredenja Republike Hrvatske (“Narodne novine” 55/1999)

• Prostorni plan Karlovacke županije (“Službeni glasnik Karlovacke županije” 26/2001,

33/2001)

• Prostorni plan Karlovacke županije izmjene i dopune (Glasnik Karlovacke županije 36/08)

• Prostorni plan uredenja opcine Saborsko (Centar za prostorno uredenje i arhitekturu d.o.o.;

kolovoz 2007. god.; Glasnik Karlovacke županije 26/07)

• Prostorni plan uredenja opcine Rakovica (Zavod za prostorno uredenje i zaštitu okoliša

Karlovacke županije; veljaca 2004. god.; Glasnik Karlovacke županije 12/01)

• Program prostornog uredenja Republike Hrvatske (“Narodne novine” 55/1999) osnovni je

dokument prostornog uredenja za gospodarenje i upravljanje prostorom i okolišem i obavezna

je primjena programa pri izradi svih resornih i sektorskih razvojnih programa te svih kategorija

prostornih planova.

Državna cesta D42 spada u baznu infrastrukturu države tako da rekonstrukcija odnosno

izmještanje i izgradnja novog dijela te znacajne prometnice spada u ciljeve i usmjerenje

prostornog razvoja ovog dijela Hrvatske što je u programu prostornog uredenja R. Hrvatske

naznaceno u osnovnim ciljevima razvijanja infrastrukturnih sustava.

• Sigurno i kvalitetno prometno povezivanje svih podrucja unutar države i povezivanje s

Europom.

Kroz realizaciju predmetnog zahvata pridonosi se realizaciji osnovnih ciljeva prostornog

razvoja kao što su:

• osnažiti prostorno razvojnu strukturu države

• povecanje vrijednosti i kvalitete prostora i okoliša


rijekaprojekt

• razvijanje infrastrukturnih sustava

• osiguranje ucinkovitosti sustava prostornog uredenja

Takoder treba napomenuti da se kroz izgradnju ove prometnice podižu na viši nivo

prostorno razvojni prioriteti cime se stvaraju uvjeti za nove programe radi pokretanja

gospodarskih aktivnosti i poboljšanje kvalitete života na u ovom slucaju slabo naseljenim

podrucjima.

Obnova ratom zahvacenih podrucja te stvaranje uvjeta za povratak stanovništva i obnova

ukupnih funkcija naselja omogucuje se realizacijom ovako važnog infrastrukturnog objekta.

Prilog 2. Izvadak iz programa prostornog uredenja RH,

Kartografski prikaz 06. Cestovni promet

U poglavlju 3.1. Prometni sustav, 3.1.1. Cestovni promet, naglašava se ubrzani razvoj

cestovnog prometa u svim komponentama djelovanja te planiranje novih trasa na temelju

gospodarskih parametara i drugih relevantnih pokazatelja opravdanosti.


rijekaprojekt


rijekaprojekt

• Prostorni plan Karlovacke županije (“Službeni glasnik Karlovacke županije” 26/2001,

33/2001)

• Prostorni plan Karlovacke županije izmjene i dopune

Prostorni plan županije je strateški dokument koji razraduje nacele prostornpg uredenja i

utvrduje cijljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora te

služi kao osnova za izradu prostornih planova jedinica lokalne samouprave.

Dio državne ceste D42 na potezu od Saborskog do Rakovice nalazi se unutar Karlovacke

županije. Koridor predvidene ceste predviden je u prostornom planu županije što se može

vidjeti i u grafickim prilozima koje dostavljamo u prilogu.

Prostornim planom predvidena je nova državna cesta D42 na potezu od Saborskog do spoja

na rekonstruiranu državnu cestu D1.

U prvoj fazi državnu cestu D42 moguce je spojiti na postojecu državnu cestu D1.

Državna cesta D42 spada u gradevine od važnosti za državu i Karlovacku županiju.

Prilog 3. Kartografski prikaz 1.2. Korištenje i namjena prostora, Prostori za razvoj i

uredenje

Prilog 4. Kartografski prikaz 1.3. Korištenje i namjena prostora, Promet, pošta i

telekomunikacije

Koridor D42 prikazan je iscrtkano.


rijekaprojekt

• Prostorni plan uredenja opcine Saborsko (Centar za prostorno uredenje i arhitekturu d.o.o.;

kolovoz 2007. god.; Glasnik Karlovacke županije 26/07)

U poglavlju cestovni promet državna cesta D42 (Vrbovsko (D3) – Ogulin – Josipdol - Plaški –

Selište Drežnicko (D1)), naznacena je kao glavni cestovni pravac opcine Saborsko na koju se

veže županijska cesta Ž5113 (Križpolje – Glibodol – Licka Jasenica (D42)), i lokalna cesta

L34150.

Ostale ceste spadaju u nerazvrstane.

Ukupna dužina D42 na podrucju opcine Saborsko iznosi 21 km, od ukupno 86 km koliko ova

cesta ukupno ima dužinu.

Plan definira i upucuje na „potrebu modernizacije i rekonstrukcije državne, županijske i

lokalne ceste radi podizanja tehnickih parametara i standarda…te radi povecanja sigurnosti

ucesnika u prometu.“

Kroz poglavlje 2. Ciljevi prostronog razvoja i uredenja u podnaslovu Razvoj infrastrukturnih

sustava definirani su za cestovni promet slijedeci ciljevi:

• rješavanje konfliktnih tocaka tranzitnog prometa i naselja

• poboljšanje prometne povezanosti s ostalim dijelovima županije

U poglavlju 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava u podnaslovu Cestovni promet definiran je

plan razvitka cestovne mreže opcine Saborsko te je navedeno slijedece:

„Plan razvitka cestovne mreže

Studijom prometnog razvoja Karlovacke županije (izradivac: Županijski Zavod za

prostorno uredenje, 1996.), kao i kasnije usvojenim PPKŽ predloženo je izmještanje

dijelova ceste D42 u sklopu njezine

modernizacije na djelovima (koridori za istraživanje):

- izmještanje dijela trase na dijelu uz naselje Saborsko (obilaznica naselja)

- sjeverna obilaznica NP “Plitvicka Jezera” na dijelu Saborsko – Drežnicko Selište


rijekaprojekt

Na ovaj bi se nacin zaštitilo podrucje nacionalnog parka, jer bi se znacajni tranzitni

promet dislocirao iz podrucja parka, a u vecem dijelu naselja Saborsko bi se tranzitni

(a narocito teretni) promet dislocirao iz naselja, cime bi se u naselju ostvarili bolji

preduvjet razvitka i osigurala prometna sigurnost.“

Prilog 5. – 1. Korištenje i namjena površina

Prilog 6. Prikaz infrastrukturnog sustava sa naznacenom varijantom prolaza trase u zoni

opcine Saborsko i planom predvidenog koridora (crtkano crveno).

2.A. Infrastrukturni sustavi – cestovni i željeznicki promet, pošta i telekomunikacije


rijekaprojekt

• Prostorni plan uredenja opcine Rakovica (Zavod za prostorno uredenje i zaštitu okoliša

Karlovacke županije; veljaca 2004. god.; Glasnik Karlovacke županije 12/01)

Prostornim planom opcine Rakovica naznacene su osnove razvitka te ciljevi prostornog

uredenja, namjena prostora, smjernice i uvjeti uredenja prostora.

Kroz ciljeve prostorno razvoja i uredenja u poglavlju 2.2.3. Razvoj naselja, društvene i

komunalne infrastruktre naznaceno je slijedece:

„Kod razvitka i uredenja cestovne prometne mreže prioritete dati cestama koje

povezuju opcinski centar sa centrima susjednih opcina i gradova te sa državnom

granicom.“

U poglavlju 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava definirane su smjernice i potreba

planiranja radova na uredenju pojedinih dijelova cestovne mreže koje su unutar granica opcine

Rakovica.

Državna cesta D1 Zagreb – Split, D42 Vrbovsko – Drežnicko Selište i D217 Grabovac – Licko

Petrovo Selo cine osnovu cestovnog prometnog infrastrukturnog sustava.

U sklopu aktivnosti prostornim planom opcine Rakovica naznaceno je slijedece:

„D-42 (Vrbovsko – Drežnicko Selište) – prometni pravac koji je trenutno zapostavljen u

ukupnom planu uredenja cestovne mreže Hrvatske. Ipak, izgradnjom auto cesta te

porastom svijesti o zaštiti okoliša, to ce biti jedan od znacajnijih tranzitnih cesta na

pravcu Bosna i Hercegovina – Slovenija i Bosna i Hercegovina – luka Rijeka, pošto

cesta kojom taj promet danas ide (Borje - Vrhovine) prolazi zonom temeljnog

fenomena NP “Plitvicka Jezera”, gdje svaka saobracajna nezgoda predstavlja

ugrožavanje cjelokupnog slivnog podrucja Plitvickih jezera. Kako je najlošiji dio te

ceste upravo dionica Saborsko – Poljanak – Dražnicko Selište, a koja ujedno prolazi

podrucje NP “Plitvicka Jezera”, biti ce potrebno rezervirati novi koridor, na koji ce se

cesta preložiti kada se za to steknu uvjeti.“

Prilog 7. Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina

U podrucju opcine Rakovica definiran je koridor nove državne ceste D42 (sjeverni) i

alternativni (južni) koridor.

Koridori su obradeni kroz idejno rješenje i studiju o utjecaju na okoliš.


rijekaprojekt

3.2. OPIS POSTOJECEG STANJA OKOLIŠA


rijekaprojekt

3.2. OPIS POSTOJECEG STANJA OKOLIŠA

3.2.1. GEOLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA

Predmetni zahvat prostire se u podrucju izmedu planinskog sustava Mala Kapela i Unsko –

Koranske zaravni tj. njenog zapadnog dijela.

Zahvaljujuci krškim fenomenima (uvale, ponikve, vrtace), najveci dio podrucja ima tipican

krški izgled. Ovo podrucje u hidrološkom smislu karakteriziraju estavele, ponori i kratki potoci

ponornica na manjim krškim poljima.

Najveci dio terena zauzima mezozojski karbonatni kompleks, a stratigrafskim redosljedom

naslage geološke podloge izgraduju se kroz razdoblja trijasa, jure, krede, paleogena, neogena

(miocena) te kvartara. Dok je donji trijas obilježen pretežito marinskom karbonatskom

sedimentacijom gdje nastaju vapnenci i dolomiti, gornji trijas je najcešce u cjelosti sastavljen od

dolomita. Jursko je razdoblje obilježeno izrazitom karbonatnom sedimentacijom vapnenaca, od

kojih je velik dio utijekom dijageneze dolomitiziran (lijas J1, doger J2, malm J3).

Kredne naslage su na najvecem dijelu terena kontinuirano povezane s malmom. Donja se

kreda odlikuje jednolicnom sedimentacijom neritskih karbonatnih naslaga, pretežito alohtonih

vapnenaca, u znatnoj kolicini dolazi i dolomit, iznimno se javljaju i prosjeci lapora te dolomitno

– vapnene brece. Za gornju kredu specificna je karbonatna sedimentacija s jako naglašenom

biogenom komponentom (donja K1, gornja K2).

Paleogenske naslage susrecu se u vidu manjih erozinih ostataka položenih transgresivno na

podlozi, a sastoje se od vapnenca te klasticnih naslaga lapora i dijelom pješcenjaka (E1,2).

Neogenske naslage predstavljaju taložine breca, konglomerata, vapnenca i lapora (srednji

miocen M2). Nakon orogenetskog mirovanja za vrijeme trijasa, jure i najveceg dijela krede,

krajem gornje krede zapocinje prava tektonska evolucija, kada se formiraju brojne prostrane i

blaže bore s raznovrsno položenim osima (pretežito SI-JZ), koje su kasnij preformirane mladim

rasjedima. Krajem eocena, kada je došlo do intenzivnog rasjedanja i djelomicnog boranja,


rijekaprojekt

nastali su jaki rasjedi koji se pružaju se u pravcu SZ-JI, znacajni poprecni rasjedi, formiraju se i

tektonski prodori (Catrnja – Lipovaca).

Nakon srednjeg miocena dolazi do orogenetskih procesa tjekom kojih su naslage

djelomicno poremecene obnovljenim pokretima, djelomicnim verikalnim rasjedanjem blokova i

boranjem naslaga.

Hidrološki, prostor Opcine u cijelosti pripada slivnom podrucju rijeke Korane (Korana,

Slunjcica), odnosno, šire gledano, slivnom podrucju rijeke Kupe / Save / Dunava, Crnomorskog

sliva. Zbog pripadnosti prostora Opcine podrucju visokog krša, tokovi podzemnih voda nisu

jednoobrazni, vec ovise o razini podzemnih voda. Kako u sušnim mjesecima izvori ostaju bez

vode ili je kolicina vode minimalna, isti nisu interesantni za korištenje za potrebe vodoopskrbe,

te se voda za potrebe stanovništva traži van granica opcina.

Cjelokupno podrucje Opcine je proglašeno III zonom vodozaštite vodocrpilišta na Slunjcici.

U tijeku je preispitivanje te odluke.

Najveci površinski vodotok je rijeka Korana, koja je zbog dubokog krša prisutna duboko u

podzemlju. Rijeka Korana u sušnim razdobljima vec na izlazu iz Plitvickih jezera nestaje u

podzemlju, zbog cega je veci dio ljeta rijecno korito suho.

Voda se u njemu ponovo javlja tek dolaskom do državne granice prema BiH, a i tada se radi

o minimalnim kolicinama protoka.


rijekaprojekt

3.2.2. VIZUELNA KVALITETA KRAJOBRAZA

Krajobraz, a samim time i njegova vizuelna kvaliteta temelji se na prirodnim i stvorenim

vrijednostima odredenog prostora i njihovima obilježjima, ogranicenjima, medudjelovanjem

prirodnog i stvorenog.

Pored prirodnih elemenata prostora važna je prisutnost antropogenih cimbenika u koje

spadaju kulturno – povijesni i društveno – gospodarski elementi realizirani kroz razne

gradevinske oblike kao i tehnološke ili organizacijske elemente u odredenom prostoru.

Naseljavanje odredenog prostora, gustoca naseljenosti te nacin organiziranja prostora

takoder je jedan od elemenata krajobraza i odredene kvalitete u antropološkom smislu te je

jedan od osnovnih cimbenika definiranja prostora.

Državna cesta D42 koncepcijski cini osnovu povezivanja Ogulinske i Karlovacke (potez oko

D1) regije, a u užem smislu na potezu izmedu Saborskog i Selišta Drežnickog gdje se veže na

državnu cestu D1 postojeca prometnica služila je kao osnovni element u smislu organiziranja

prostora pod cime se podrazumijeva izgradnja obiteljskih kuca uz prometnicu, obrada

poljoprivrednog tla, povezivanje sa šumskim parcelama preko pristupnih šumskih puteva,

distribucija prometa i dr.

Vizuelnu kvaliteta krajobraza karakterizira izraziti šumski krajobraz dok se u krajnjim

dijelovima predmetne prometnice šumski krajobraz pretvara u prostore pretežite dominacije

niskog raslinja, livada i slicno.

Prostor tj. koridor unutar kojeg se smješta nova državna cesta nema dodatnih krajobraznih

elemenata koji bi mogli biti ugroženi izgradnjom ovog zahvata tako da je izraziti naglasak na

šumskim predjelima i predjelima niskog raslinja.


rijekaprojekt

U prostoru južnije od Saborskog nalazi se nacionalni park Plitvicka jezera cja granica prolazi

unutar granica opcine (podrucje Kuselj, Corkova uvala), ali na relativno velikoj udaljenosti.

I u širem smislu osnovnu krajobraznu vrijednost cine šumski krajobrazi koji dominiraju i u

zonama povezivanja gorsko kotarskih i lickih predjela.

Nova prometnica ne prolazi naseljenim podrucjima (osim na mjestima uklapanja).

Osjetljivost ili ugroženost krajolika prema postojecem stanju možemo definirati kao prostor

u kojem se vrši kontrolirano iskorištavanje šumskih resursa.

Prostor je relativno miran i uravnotežen, nije nacet vecim antropogenim elementima zbog

relativno slabe naseljenosti, nema industrijskih postrojenja i sl.

U vizuelnom smislu takoder prevladavaju vizure sa pogledom na šire šumske prostore, a za

ocekivati je da ce prostornim polaganjem ceste u tako mirnom podrucju i putovanja korisnika

ceste biti udobnija te ujedno otvoriti nove vizuelne prostore.

Karakteristika promatranog krajobraza je njegova heterogenost u smislu razlicitosti vrsta

drveca, grmlja, prizemnog raslinjstva, prisutnosti životinja i mikroorganizama zatim

razlicitostima tla u smislu nagiba terena, nadmorskoj visini, vlažnosti itd.

Svi ovi elementi pospješuju postojanost šumskih krajobraza.

U širem smislu jedna od krajobraznih osobina je povezanost i kompaktnost ukupnog

prostora koji pospješuje razvoj i održanje cijelog ekosustava.

Novi koridori koji nastaju izgradnjom nove prometnice državne ceste D42, smanjuju

povezanost prostora te djeluju kao relativna barijera.


rijekaprojekt

Uzimajuci u obzir vizuelnu analizu koridora u koji se smješta nova prometnica možemo

definirati slijedece kriterije u prepoznavanju krajolika:

• stabilan i neugrožavan prirodni odnos

• posebnost u smislu izuzetnosti prostora i blizine nacionalnog parka

• zapuštenost prostora u smislu uredenosti

• ujednacenost prostora

• ukupan prostor sagledava se kao statican krajobraz

Prema karti „Zaštita raznolikosti i identiteta krajolika“ zahvat je smješten u granicnom

podrucju krajobraznih cjelina 6 – Kordunska zaravan i 8 – Lika.


rijekaprojekt

Prostor u kojem je smješten predmetni zahvat


rijekaprojekt

3.2.3. TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Osnovnu komponentu ekološkog sustava cini podrucje pod šumama i šumskim zemljištem,

podrucja poljoprivredne namjene te ostala obradiva tla.

U zoni zahvata tj. prolaza trase predvidenim koridorom (varijanta 1) i alternativnim

koridorom (varijanta 2), rijec je uglavnom o podrucju izrazitih šuma dok se u samoj zoni naselja

Saborsko i neposredno prije spoja na državnu cestu D1 i buducu novu brzu cestu tj. obilaznicu

Plitvica nalaze podrucja poljoprivrednog tla i ostalih obradivih tla.

U zoni spoja na državnu cestu D1 (zona Gmajne) trasa prolazi u približnoj dužini od 400 m

kroz

• zonu poljoprivrednog tla – ostala obradiva tla P3

dok je u zoni

• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ - trasa izvedena u približnoj dužini

od - varijanta 1 cca 3 km

- varijanta 2 – 4,7 km

Nova državna cesta D42 ne prolazi vrijednim niti osobito vrijednim obradivim

poljoprivrednim tlom. Navedene površine preko kojih prolazi buduca prometnica spadaju u

površine poljoprivrednih tla niskih razreda kvalitete, u kojima je moguce realizirati ekstenzivnu

poljodjeljsku proizvodnju te stocarstvo, prvenstveno uzgoj sitne stoke.

Poljoprivredno tlo koristi se na niskoj razini produkcije naturalne proizvodnje za vlastite

potrebe.

Individualne poljoprivredne parcele su nepovezane, a poljoprivrednom se bave uglavnom

osobe starije životne dobi za osobne potrebe. Mladi uglavnom napuštaju ovu vrstu djelatnosti

tako da je opcenito poljoprivreda u trendu opadanja.

Obradive poljoprivredne površine su rascjepkane tako da je i produkcija niska.


rijekaprojekt

Uoceno je povecanje pašnjaka i livada na racun kategorije oranica što nije u funkciji

povecanja stocne proizvodnje vec procesa deruralizacije i zapuštanja obradivih površina.

Stocarstvo ima dobru perspektivu obzirom da pojoprivredne površine predstavljaju i

ujedno dobru sirovinsku bazu za stocarsku proizvodnju, a blizina velikih tržišta (Zagreb, Rijeka,

Split), predstavlja dodatnu povoljnu okolnost.

Izgradnja nove prometnice nosi mnoge pozitivne reakcije tako da bi unapredenje

poljoprivrede (povrtlarstvo, vocarstvo, proizvodnja zdrave hrane) i stocarstvo uz odredenu

pomoc države u tom segmentu mogli dodatno profitirati.

Ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište predstavljaju kategoriju poljoprivrednog

i šumskog prostora koje se u šumskim gospodarskim osnovama vodi kao neobraslo zemljište, a

namjena im se odreduje ovisno o tome dali su tla trajno nepogodna za obradu ili ih se

agrotehnickim mjerama može privesti namjeni za obradu.


rijekaprojekt

3.2.4. ŠUME I ŠUMARSTVO

Šume spadaju u prirodne resurse koji se sustavno iskorištavaju stoljecima. Zakonska

regulativa i njena primjena uz postojece propise regulira i vodi racuna o održivom razvoju i

gospodarenju ovim prirodnim dobrom.

U širem prostoru zahvata primjetan je visok stupanj ocuvanosti prirode te je potrebno i kod

planiranja nove državne ceste D42 voditi racuna o ocuvanju tog važnog prirodnog resursa.

Stanje šuma je relativno dobro, zahvaljujuci prvenstveno nacinu gospodarenja koji daje

prednost prirodnom sastavu šuma. 95% šuma u promatranom prostoru ima prirodni sastav, a

šumske površine nisu se znacajnije smanjile zadnjih 100-tinjak godina.

Gospodarske šume (Š1) mogu predstavljati u buducnosti veci gospodarski potencijal. Stoga

je potrebno povecavati proizvodne mogucnosti postojecih šumskih ekosustava sadnjom

vrijednih vrsta drveca te poticati prirast drvne mase.

Uz postojece šume unapredenje šumskih staništa treba planirati na tlima nepogodnim za

obradu i to na onim dijelovima površina koji se obzirom na relativno mali broj poljoprivrednih

gospodarstava niti u buduce nece koristiti za potrebe stocarstva.

Udio zaštitnih šuma (Š2) u odnosu na ukupnu površinu obraslog šumskog zemljišta je

prakticki zanemariv i iznosi svega 0,6% (podatak za opcinu Rakovica).

Šuma ima izuzetnu ekološku ulogu u zaštiti zemljišta, vodenih tokova i erozionih podrucja i

ta funkcija šume kao ekosustava na ovim poducjima krša je od velikog znacaja.

U širem podrucju zahvata nalaze se površine šuma posebne namjene (Š3) koje su u sklopu

nacionalnog parka Plitvicka jezera.


rijekaprojekt

Obuhvat zahvata odnosno koridori u kojima je smještena trasa buduce državne ceste za

varijantu 1 i podvarijantu 2 prolaze iskljucivo podrucjem gospodarskih šuma (Š1) gdje se

ocekuje direktan utjecaj i gubitak šumskih površina u dimenzijama trupa ceste.

Obzirom na fitogeografsku rasclanjenost šumska vegetacija promatranog podrucja spada u

eurosibirsku – sjeverno americki regiju odnosno europsku subregiju koja se dijeli na:

• europsko – kolinskom (brežuljkasti) vegetacijskom pojasu

• europsko – montanskom (brdskom) vegetacijskom pojasu

Šira zona u kojoj je smješten zahvat, prema karti šumskih zajednica R. Hrvatske (1992.

god.), dijeli se na:

• Medioeuropske i ilirske brdske mezofilne, acidofilne ili neutrofilne ciste bukove

šume

o Lamio orvalne – Fagetum

o Luzulo fagetum

• Medioeuropske, brežuljkaste mezofilne i acidofilne šume hrasta kitnjaka

o Epimedija – Carpinetum betuli

• Dinarska vegetacijska zona

o Abieti – Fagetum

Šumske zajednice koje obitavaju i koje su rasprostranjene na promatranom podrucju su:

1. Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht.1938)

2. Bukova šuma s bekicom (Luzulo- Fagetum sylvaticae Mausel 1937)

3. Ilirska šuma hrasta kitnjaka i obicnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli/

Ht.1938./Borh.1963.)

4. Šuma kitnjaka s urodicom subass. sa cerom (Melampyro-Quercetum petraeae-

subass.Quercetosum cerris/Pelc.1974.)

5. Dinarska bukovo-jelova šuma (Abieti-Fagetum dinaricum Treg.1957)

6. Šikare i šumarci obicnog graba i lijeske (Carpinus betulus-Corylus avellana)


rijekaprojekt

Gospodarskim šumama i šumskim zemljištem na podrucju zahvata upravlja J.P. Hrvatske

šume. Prvi dio trase u približnoj dužini od 4,5 km spada u nadležnost Uprave šuma Ogulin,

Šumarija Plaški i trasa je smještena unutar Gospodarske jedinice 556 Bršljanovica.

Od stac. 4+500 do kraja trase tj. približne stac. 12+500 trasa je položena unutar podrucja

koje je u nadležnosti Uprave šuma Karlovac, Šumarija Rakovica gdje prolazi podrucjem

gospodarske jedinice 462 Pištenica, završni dio trase u Gospodarskoj jedinici 461 Lipovaca, a

varijanta 2 prolazi još i podrucjem 463 Bršljanovica.

Graficki prikaz granica nadležniih Šumarija Plaški i Rakovica


rijekaprojekt

3.2.5. ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE, LOVSTVO I DIVLJAC

Životinjske zajednice odredenog podrucja, njihova staništa, migracijski putevi i dr., u uskoj

su vezi sa ostalim prirodnim znacajkama prije svega vrsti, kvaliteti i proširenosti šuma i ostalih

biljnih zajednica, dobri hidrološki uvjeti kao osnova opstojnosti svih prirodnih zajednica te

odredeni odmak od urbanih cjelina kao i udaljenost od vecih industrijskih zagadenja.

Prostor unutar kojeg je smješten koridor (po varijanti 1) i alternativni koridor (po varijanti

2), ima sve gore navedene elemente i može se svrstati u prakticki netaknute djelove prirode ili

djelove prirode sa minimalnim utjecajem covjeka na prostor.

Tu svakako treba naglasiti blizinu prostora i šuma posebnog znacaja, te ostalog zemljišta

koje pokrivaju veliki prostor u kojem je smješten vojni poligon „Eugen Kvaternik“ sa sjeverne

strane te podrucje Nacionalnog parka Plitvicka jezera s druge strane.

U tom meduprostoru smješteni su koridori zahvata te se može konstatirati da je cijeli

prostor povoljan za opstojnost svih životinjskih zajednica, ptica, divljaci i dr.

Unutar granica opcine Saborsko nalaze se tri državna lovišta i to:

• državno lovište IV/2 Bršljanovica

• državno lovište IV/23 Krivi Javor 1.

• državno lovište IX/8 Krivi Javor 2.

Lovstvo na podrucju opcine Rakovica djeluje kroz dvije lovacke udruge i to:

• Lovacka udruga „Medvjed“ Rakovica koja gospodari sa lovištima

o Zajednicko lovište „Rakovica“

o Zajednicko lovište „Mašvina“

o Zajednicko lovište „Grabovac“

o Državno lovište „Bršljanovica“


rijekaprojekt

• Lovacka udruga „Golub“ Drežnicki Grad koja gospodari sa lovištima

o Zajednicko lovište „Drežnik“

o Zajednicko lovište „Nova Kršlja“

Lovištima se gospodari po važecim lovnogospodarskim osnovama za svako lovište koje

periodicno podliježu reviziji. Gospodarenje lovištima odvija se sa ciljem ocuvanja i unapredenja

staništa svih životinjskih vrsta sa provedbom uzgojno – zaštitnih mjera. Time se osiguravaju i

uspostavljaju fondovi divljaci, a njihove strukture pretpostavka su za korištenje lovišta u

sportsko – rekreativne i komercijalne svrhe.

Prema podacima iz postojecih lovno – gospodarskih osnova utvrduje se lovno stanje za sve

vrste divljaci. Za podrucje opcine Rakovica podaci govore da je brojno stanje ispod lovno

gospodarskog kapaciteta.

Kako bi se lovni turizam mogao razvijati potrebna su uskladenja postojeceg stanja s

propisanim fondovima što bi se moglo rješiti preko organiziranog uzgajališta divljaci za što bi

trebalo izraditi Program uzgoja divljaci.

Lovni turizam može proširiti postojecu turisticku ponudu i ima odredenu perspektivu

uzimajuci u obzir blizinu susjednog Nacionalnog parka Plitvicka jezera koji privlaci veliki broj

posjetitelja.

Prema podacima iz lovno gospodarskih osnova, u lovištima su uocene slijedece vrste

divljaci razvrstane prema nacinu migracije :

GLAVNE VRSTE

• Stalne vrste krupne divljaci

medvjed, vuk, ris, srna obicna, svinja divlja

• Stalne vrste sitne divljaci

zec obicni, trcka, prepelica


rijekaprojekt

OSTALE VRSTE

• Sitna divljac

jazavac, kuna bjelica, kuna zlatica, lasica mala, lisica, tvor, puh veliki, vrana siva, vrana

gacac, cavka zglogodnjaca, svraka, šojka kreštalica

Sezonske vrste divljaci

• Selice stanarice

divlja patka, prepelica pucpura, golub divlji dupljaš, golub divlji grivnjaš, grlica divlja

• Selice zimovalice

divlja patka, šljuka kokošica, šljuka bena

SISAVCI

• Stalne vrste

lasica velika, vjeverica, jež

PTICE

• Stalne vrste

jastreb kokošar, kobac pticar, škanjac mišar, lunja rdasta, vrane – gavrani, sokolovi –

mali soko, vjetruša kliktavka, vjetruša mala, lunja rdasta, sove – šumska drijemavica,

cuk

Sezonske vrste

• Selice stanarice

kukavica

• Prolazne vrste

sove – sova bijela, škanjci – gacasti škanjac


rijekaprojekt

3.2.6. ZAŠTICENA PRIRODNA BAŠTINA

Predmetni zahvat koji je smješten na podrucju dviju opcina, Saborsko i Rakovica, ne prolazi

podrucjem registriranih i zašticenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji koju predvida

zakon o zaštiti prirode.

Na podrucju opcina nalazi se površina u nadležnosti Nacionalnog parka Plitvicka jezera i to

ukupno 1878 ha (opcina Saborsko) i 802 ha (opcina Rakovica). Te površine nalaze se u podrucju

južne granice obiju opcina, a najmanja udaljenost zahvata od granica Nacionalnog parka je

približno 1 km.

Vidi graficki prilog na str. 72 Prostorni plan Karlovacke županije, Uvjeti korištenja i zaštite prostora.

U obuhvatu zahvata nema vrijednih prirodnih podrucja predloženih za zaštitu ili

evidentiranje, ali kod planiranja i realizacije novih industrijskih, gospodarskih i drugih npr.

infrastrukturnih elemenata u koje spada i novi dio državne ceste D42, treba uvažavati blizinu

Nacionalnog parka koji pored svojih prirodnih i turistickih vrijednosti cini gospodarski

zamašnjak kraja.

Nove granice NP utvrdene su 1997. god. (prihvatio Sabor RH), nakon provedenih

znanstvenih istraživanja koja su pokazala da je stvaranje sedrenih barijera uzrokovano širim

prirodnim utjecajima nego se to smatralo.

Zahvat prolazi kroz izrazito šumovite predjele cija se struktura nastavlja i povezuje sa

šumama u sastavu Nacionalnog parka što je ujedno karakteristika šireg prostora.

U široj zoni nalaze se evidentirane prirodne vrijednosti zašticene ili predvidene za zaštitu,

ali zahvat kao što je prethodno navedeno nema direktnog niti indirektnog utjecaja.

• Corkova uvala, posebni rezervat (zašticeno), prašuma unutar NP Plitvicka jezera

• nadzemni predjeli špiljskog sustava Panjkov potok – Kršlje

• predjeli uz rijeku Koranu

• Baraceve špilje


rijekaprojekt

Baraceve špilje


rijekaprojekt

3.2.7. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA

Prema postojecim podacima u širem podrucju zahvata nalaze se zašticene i evidentirane

gradevine te arheološki lokaliteti koji bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite

podliježu pravima i obvezama koji su utvrdeni zakonom.

Prema stanju od 2007. god. na podrucju opcine Saborsko zašticene ili evidentirane su

slijedece gradevine:

• crkva sv. MARIJE OD ROZARIJA, Saborsko, izvan naselja (na groblju), 1726. godina,

pregradena 1900. godine, kamen, zašticena (Z-3091), obnovljena

• župna crkva sv. IVANA NEPOMUKA, Saborsko, izvan naselja, 1864. godina, kamen - P,

ZKA- 95/92 (srušena u domovinskom ratu, izgradena je nova crkva na mjestu stare),

preventivno zašticena

• ŽUPNI DVOR, Saborsko, u naselju, druga polovica 19. st., kamen - P, ZKA-95/92, izvršena

obnova

• pravoslavna crkva SV. ILIJE, Licka Jasenica, u naselju, 1751. godina, kamen - E.

i arheološki lokaliteti:

• PLAŠKA GLAVA (L), izvan naselja, prapovijest (10 - 8 st. p.n.e.), gradinsko naselje - E

• Špilja PRIŠTENIK (L), Licka Jasenica, izvan naselja, prapovijest - E

• Utvrdeni grad STARI GRAD (L), Licka Jasenica, izvan naselja, u tragovima ili toponim, 13

– 14 st. - E.


rijekaprojekt

Stara župna sv. MARIJE OD ROZARIJA u Saborskom iz 1726. godine

Prijašnja župna crkva sv. Ivana Nepomuka u Nova župna crkva sv. Ivana Nepomuka u Saborskom iz 1864. godine (srušena 1991.g.) Saborskom 2001.g.

U zoni opcine Rakovica, u širem promatranom podrucju u odnosu na predmetni zahvat

nalaze se zašticene ili evidentirane slijedece gradevine:

• zgrada stare škole, Rakovica, 19. st., evidentirana civilna gradevina

• pojedinacne ruralne gradevine, Rakovica, 20. st., evidentirane ruralne gradevine

• župna crkva Sv. Jelene Križarice, Rakovica, 19. st., preventivno zašticena (RZG-UP/I-612-

08/90-01/299) sakralna gradevina

• Kapelica (poklonac) na brdu Rakovica, Rakovica, evidentirana sakralna gradevina


rijekaprojekt

• spomenik (bista) Eugenu Kvaterniku i rakovickoj buni, evidentirano memorijalno

kulturno dobro

• spomenik palim borcima i spomen kosturnica, Rakovica, evidentirano memorijalno

kulturno dobro

i arheološka podrucja i lokaliteti:

• Lipovac, pretpostavljeno nalazište na nepoznatoj lokaciji, evidentirano

• Rakovica, pretpostavljeno nalazište antickog novca, evidentirano

• Rakovica, lokacija srednjovjekovne crkve Sv. Jelene u naselju, evidentirano

• Selište Drežnicko, prapovijesni tumul – nekropola na nepoznatoj lokaciji, evidentirano

• Selište Drežnicko, Brdo Manduševac, zapadno, u nenaseljenom podrucju (kota 885 ili

863), pretpostavljena lokacija srednjovjekovne crkve, evidentirano


rijekaprojekt

3.2.8. STANOVNIŠTVO, NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Osnovna funkcija državne ceste D42 je povezivanje i integriranje odredenih prostornih

cjelina unutar sustava granica županijskih i opcinskih središta na potezu Vrbovsko, Ogulin,

Josipdol, Plaški, Saborsko, Rakovica.

U širem smislu ova prometnica objedinjuje promatrani prostor i povezuje izrazito jake

prometne pravce iz Zagreba prema Rijeci (A6 i D3) sa spojem u Vrbovskom, iz Zagreba prema

Splitu (A1) sa spojem u cvoru Ogulin te s istocne strane spoj na državnu cestu D1 koja takoder

povezuje cestovni smjer Zagreb - Plitvice – Split.

Predmetni zahvat tj. polaganje nove trase državne ceste D42 u zoni opcine Saborsko i

Rakovica unosi odredeni kvalitetniji pomak u smislu povezivanja ovih važnih prometnih pravaca,

rasterecuje direktni pritisak vozila na kapacitete u zoni Nacionalnog parka Plitvicka jezera

preuzimanjem odredene kolicine prometa koja ce se moci sada odvijati novom kvalitetnom

prometnicom.

Ova državna cesta smještena u zonama prethodno navedenih opcina služi za:

• Povezivanje državnih pravaca cime omogucuje kvalitetnije povezivanje stanovništva

susjednih županija.

• Lokalno povezivanje stanovništva susjednih opcina

• Tranzitna funkcija, distribucija prometa na medunarodne cestovne pravce (prema BiH)

• Preuzimanje turistickog prometa i rasterecenje postojecih prometnih pravaca

U zoni obuhvata smješteno je naselje Saborsko sa zaseocima gdje prema posljednjem

popisu stanovništva iz 2001. god. živi 860 stanovnika. Indikativno je da je 1991. god. prije

ratnih zbivanja broj stanovnika iznosio 1501, ali su ratna zbivanja, razaranja i sve popratne

ratne negativnosti utjecale na znatno (42%) smanjenje stanovništva.


rijekaprojekt

Obnova razrušenih kuca, izgradnja škole, crkve i privrednih subjekata omogucio je povratak

ljudi u ove prostore nakon višegodišnjih izbivanja.

Državna cesta D42 najznacajniji je infrastrukturni objekt gdje se preko spomenute

prometnice odvija kompletni promet domicilnog stanovništva za smjer Plaški kao i za smjer

Rakovica.

Na postojecem dijelu državne ceste D42 doci ce do izmještanja prometa na novu

kvalitetniju prometnicu tako da ce zaseoci Kuselj, Sertic Polana, Poljanaka, Korana, Drežnicko

Selište, Catrnja, Grabovac i dalje imati istu cestovnu povezanost, ali daleko manje prometno

opterecenje obzirom da ce se inerregionalni i regionalni promet preseliti na novu izmještenu

dionicu.

Naselja i zaseoci koji spadaju pod opcinu Saborsko pripadaju Ogulinskoj regiji koja uz

središte u gradu Ogulinu obuhvaca još opcine Tounj, Josipdol i Plaški.

U prostoru opcine Rakovica gdje je predvidena relizacija ovog zahvata nalazi se nekoliko

manjih naselja koja gravitiraju i svoju prometnu povezanost ostvaruju preko državnih cesta D1 i

D42 uz mrežu lokalnih cesta.

Prema posljednjem brojanju stanovnika iz 2001. god. registriran je do tada najmanji broj

stanovnika na podrucju ove opcine kome su pridonjela dodatno ratna razaranja i zbivanja koja

su se u ovom podrucju intezivno odvijala od 1991. do 1995. god.

Na podrucju cijele opcine registrirano je 2385 stanovnika od cega 1988 stalno prisutnih

što je odprilike šest puta manje nego što je to bilo 1900. god. kada je zabilježen broj od 14204

stanovnika.

Osim naselja Grabovac Drežnicki koji ima zabilježen rast stanovnika (+15), ostala naselja

bilježe strahoviti pad te su zabilježena 4 nova samostalna naselja (Cuic brdo, Basara, Korita


rijekaprojekt

Rakovicka i Sadilovac), koja su ostala bez stanovnika. Spomenuti zaseoci nalaze se u prostoru

blizu koridora nove ceste odnosno koridora u ispitivanju.

Slaba povezanost sa lokalnim prometnicama otežava opstanak ovih naselja takoda dolazi

do ovakvih drasticnih negativnih pomaka. Za primjer treba uzeti novih šest samostalnih naselja

koji imaju manje od 10 stanovnika kao što su Gornja Mocila 8 stanovnika, Mašvina i Stara Kršlja

po 3 stanovnika, Koranski Lug 2 te Kordunski Ljeskovac i Jamirje po 1 stanovnik.

Relativno nešto veca koncentracjija stanovnika je u Drežnik gradu (369), Rakovica (328),

Selište Drežnicko (291), Grabovac Drežnicki (224), Catrnja Drenicka (217).

Pogled na Stari grad Drežnik

Broj stanovnika u ovim podrucjima koja su pretrpjela ratna zbivanja drasticno je

promjenjen u posljednjih 15 godina i stoga se poduzimaju aktivnosti i unapreduje prostor kako

bi se omogucio daljnji opstanak i gospodarski razvoj promatranog prostora.

Pored tranzitnog i interregionalnog prometa koji bi se trebao odvijati preko novog dijela

ove prometnice važan je i lokalni promet tj. povezivanje naselja i opcinskih središta kako

Saborskog i Rakovice tako i njihovih susjednih opcina koje ce kroz realizaciju ove nove

prometnice dobiti mogucnost kvalitetnijeg lokalnog povezivanja.


rijekaprojekt

Postojeca državna cesta D42 koja se zamjenjuje novom je zbog svojih izrazito teških

terenskih karakteristika, nepovoljnih tehnickih elemenata, promjenjvosti profila u uzdužnom i

poprecnom smislu sa vangranicnim dozvoljenim vrijednostima itd., bila svojevrsna prepreka

pogotovo u zimsko vrijeme kada je snijeg otežavao komunikaciju kako lokalnog stanovništva

tako i ostalih korisnika koji su koristili ovu državnu prometnicu.

Oslabljeno gospodarstvo koje se revitalizira u ovim krajevima oslonjeno je u Rakovackoj

zoni uglavnom na turisticke komponente obzirom na blizinu Nacionalnog parka Plitvicka jezera

i tranzit oslonjen na državnu cestu D1. S druge strane stanovništvo na podrucju opcine Saborsko

oslonjeno je na djelatnosti u razvoju što se odnosi na:

• gospodarsko korištenje prirodnih resursa (prerada poljoprivrednih proizvoda i

prerada drva i sl.)

• razvoj turizma i ugostiteljstva obzirom na blizinu Nacionalnog parka Plitvicka jezera

• razvoj obrta, trgovine, usluga i proizvodne djelatnosti

• razvoj gospodarskih zona Polje i Lug

Razvojni projekti u turisticku svrhu – obnova starog mlina i turisticke šetnice

Smjernice razvoja druge opcine Saborski u kojoj je smješten zahvat, bazirane su na

dostupnim prirodnim resursima u kojima turizam i ugostiteljstvo imaju realnih šansi, a izgradnja

ove nove prometnice može uvelike pridonjeti daljnjem gospodarskom napretku cijelog

promatranog prostora.


rijekaprojekt

U zoni odvajanja – Donja Biljevina prostornim planom predvidena je zona ugostiteljsko –

turisticke namjene (T24) gdje predvidena prometnica prolazi granicom zone što se može vidjeti

i u grafickom prilogu Prostorni plan uredenja opcine Saborsko, Korištenje i namjena površina

(prilog na str. 48).

U nastavku od km cca 1+000 do 10+500 po varijanti 1 te od 1+000 do cca 8+000 po

varijanti 2 trasa prolazi iskljucivo podrucjem šuma i ostali neobradenih površina gdje su

površine namjenjene iskljucivo za obnovu šumskog potencijala i kontrolirano izvlacenje sirovine

u svrhu drvno - preradivacke industrije.

Od km 10+500 do 12+600 varijanta 1 smještena je rubom neizgradenog gradevinskog

podrucja i rubnim dijelom zone gospodarske namjene – ugostiteljsko – turisticke (T4) gdje je

namjenjena površina kao ulazni prostor za Nacionalni park Plitvicka jezera.

U I fazi prije izgradnje nove Plitvicke zaobilaznice na koju se u konacnici veže nova državna

cesta D42, predviden je spoj na postojecu državnu cestu D1 tako da u toj fazi prometnica ne

tangira prostor namjenjen kao ulaz u Nacionalni park (T4).

Prema varijanti 2 u približnoj stac. izmedu 8+000 i 8+500 trasa prolazi sjeverno od

gradevinskih podrucja (neizgradenih) dok se u podrucju izmedu 9+500 do 12+491 varijanta

proteže rubnim djelovima zona gospodarske namjene – ugostiteljsko – turisticka, gdje je rijec o

podrucju T1 namjenjenom hotelskoj izgradnji te podrucju T4 koje je namjenjeno kako je

prethodno navedeno izgradnji ulaznog prostora u Nacionalnalni park Plitvicja jezera.

Kao i u varijanti 1 tako i u varijanti 2, koja je smještena u pocetnom djelu zajednickim

koridorom, a u nastavku alternativnim koridorom do lokacije spoja na planiranu Plitvicku

zaobilaznicu, u I fazi omogucen je spoj na postojecu državnu cestu D1.


rijekaprojekt

Udaljenost privremenog spoja na državnu cestu D1 i buduce Plitvicke zaobilaznice je

približno 600 m u kojoj se mora predvidjeti izgradnja raskrižja ili deniveliranog cvora što ce

ovisiti i o rangu buduce prometnice i propisanim zahtjevima na koju se predmetna državna

cesta D42 veže.

Namjene površina koje su navedene u poglavlju i odnos zahvata spram tih površina vidljiv

je u prilozima:

• str. 43, Prilog 3. Kartografski prikaz 1.2. Korištenje i namjena prostora, Prostori za

razvoj i uredenje (PP Karlovacke županije)

• str. 47, Prilog 5. – Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina (PPU opcine

Saborsko)

• str. 50, Prilog 7. Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina (PPU opcine

Rakovica)


rijekaprojekt

3.2.9. KLIMATOLOGIJA I METEOROLOGIJA

Koridor u kojem je smještena državna cesta D42, u prostoru izmedu naselja Saborsko i

Rakovica, nalazi se u podrucju umjereno tople kišne klime u kojoj nema izrazito sušnog

razdoblja.

Za promatrano podrucje mogu se koristiti u svrhu prikaza klime podaci s meteorološke

postaje Slunj ciji se prikaz temelji na prosjecnom stanju važnijih meteoroloških pokazatelja kao i

meteorološke postaje Plitvicka jezera (Velika poljana), ciji se podaci zbog pripadnosti drugom

klimatskom podrucju mogu uzeti kao orjentacijski, posebice za više predjele kojima državna

cesta D42 prolazi.

Viši predjeli trase koji se protežu od podrucja naselja Saborsko (od cca 650 do cca 750

m.n.m.), do zone spuštanja u podrucje Rakovice karakterizira nešto oštrija klima u odnosu na

krajnji dio trase koji se nalazi na približnim kotama od 400 m.n.m.

Prema podacima s meteorološke postaje Plitvicka jezera (Velika poljana), ciji podaci mogu

biti mjerodavni za više zone trase karakteristicni su slijedeci podaci:

Prema podacima meteorološke postaje Plitvicka Jezera (Velika Poljana) i prema

Koppenovoj klasifikaciji klima je snježno šumska u kojoj je tlo pokriveno dugotrajnim snježnim

pokrivacem.

Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 10 °C, a ispod 22 °C, a najhladnijeg ispod -

3°C. Sušnog razdoblja u pravilu nema ni zimi ni ljeti. Najsušniji mjesec pada u hladno doba

godine.

Oborine imaju dva maksimuma, jedan na pocetku toplog dijela godine, drugi u jesen.

Prosjecno padne oko 1500 mm oborina od cega više od polovice u toplom dijelu godine(IV-IX

mj.).Najviše oborina padne u travnju (10.1%) i rujnu (12.5%), a najmanje u sijecnju (6%) i ožujku

(6.3%). U proljece (IVVImj.) padne na tom podrucju 27%, ljeti (VII-IXmj.) 26%, u jesen (X-XII mj.)


rijekaprojekt

28% i zimi (I-III mj.) 19% oborina. Kolicina oborina, ocijenjena prema relativnom ekscesu

(usporedba kada bi oborine bile podjednako podijeljene po svakom mjesecu), pokazuje najveci

manjak (-25) u sijecnju, ali i u srpnju (-24), a najveci višak (+43) u rujnu. Broj dana s oborinama

jednakim ili vecim od 0,1 mm je 140. Najveci broj dana s oborinama pada u mjesece proljeca i

ranog ljeta.

Snijeg može padati od listopada do travnja a ponekad i u svibnju.

Neprekidni snježni pokrivac leži na tlu najmanje dva mjeseca. Maksimalna visina snijega

može biti i do 186 cm ali je prosjecno oko 70 cm.

Godišnja srednja temp. zraka je oko 8,5 °C. Najtopliji mjesec je srpanj, a najhladniji sijecanj.

Razlika izmedu najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca je i do 22°C.

Najveci porast temperature zraka dogada se izmedu travnja i svibnja, a najveci pad od

listopada do studenog. Najviša temp. je oko 36°C, a najniža -23°C.

Kolebanje temperature je prema tome 59°C, iako se može pretpostaviti da je i znatno vece.

Ako se kao prag rasta vegetacije uzme 6°C onda vegetacijsko razdoblje traje 31 tjedan ili 214

dana što je 60% godišnjeg broja dana.

Promjene vremena mogu biti nagle i oštre, ima podataka da je temp.zraka u 7 sati bila

11°C, a u 14 sati svega 1°C.

U nižim podrucjima, dakle u zoni uklapanja trase u državnu cestu D1 i okolnog podrucja

prevladavaju nešto blaži klimatološki uvjeti u odnosu na one iz viših predjela te se stoga kao

mjerodavni podaci mogu uzeti meteorološki i klimatološki podaci sa postaje Slunj gdje su

kolicine oborina i podaci nešto razlicitiji u odnosu na podatke s meteorološke postaje Plitvicka

jezera.

U ovim nižim podrucjima prosjecna godišnja kolicina oborina iznosi 1287 mm. Primarni

maksimum oborina javlja se u lipnju, dok je sekundarni izražen u studenom, kada je i najveca

prosjecna mjesecna kolicina oborina.


rijekaprojekt

Oborinama najsiromašniji mjesec je veljaca. Ekstremna visina oborine u promatranom

razdoblju je 84,8 mm zabilježena je u svibnju 1967. Broj dana u godini s oborinama = 0,1 mm

iznosi 147 = 1,0 mm 118, a prosjecan broj dana s oborinama = 10,0 mm je 46 dana godišnje.

Podrucje je pod snježnim pokrivacem prema srednjoj vrijednosti 53 dana godišnje, s tim da

kolebanja, ovisno o temperaturama mogu biti znacajna. Vjerojatnoca oborina prema

prosjecnim višegodišnjim vrijednostima pokazuje da se u dva mjeseca na svakih 10 dana javlja 5

dana s oborinama, u sedam mjeseci na svakih 10 dana ima 4 dana s oborinama, a u tri mjeseca

na svakih 10 dana ima 3 dana s oborinama. Intenzitet oborina izražava se visinom oborine u

jednom oborinskom danu, a najveca prosjecna vrijednost javlja se u listopadu, kada iznosi 11,2

mm. Razlika izmedu stvarne visine oborina i njihove ravnomjerne raspodjele u promilima

pokazuje da su sijecanj, veljaca, ožujak i srpanj vlažni mjeseci, dok su ostali suhi. Prema

humiditetu, sijecanj, veljaca, ožujak, studeni i prosinac su su perhumidni, travanj, svibanj, lipanj

i rujan humidni a srpanj i kolovoz semihumidni.

SREDNJE MJESECNE I GODIŠNJE KOLICINE PADALINA U mm

Kl.po. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD Klc 79 96 97 113 95 117 87 116 109 112 104 86 1177

Prema temperaturama zraka, podrucje se nalazi u umjereno toploj klimi.

Temperature zraka predstavljaju ustvari bilancu topline, jer se toplina gubi na zagrijavanje

tla i vegetacije, isparavanje vode i zagrijavanje zraka. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi

10,1 °C. Najhladniji je mjesec sijecanj, sa srednjom mjesecnom temperaturom – 0,5 °C (uz

kolebanje od – 5,9 °C do 4,5 °C), dok je najtopliji mjesec srpanj, sa srednjom mjesecnom

temperaturom od 19,7 °C. Najniža apsolutna minimalna temperatura u promatranom

razdoblju je – 22 °C, (negative minimalne temperature ne javljaju se samo u lipnju, srpnju i

kolovozu), a apsolutni maksimum 38,0 °C. Sliku termickog režima podrucja upotpunjava i broj

dana s odredenom temperaturom. Ledenih dana (min = – 10 °C) na ovom podrucju je 9 u

godini, studenih (max < 0 °C) 22, hladnih (min < 0 °C) 88, toplih (max = 25 °C) 63, a vrucih dana

(max = 30 °C) 12 godišnje.

U slijedecoj tablici dat je prikaz podataka o vrijednostima srednjih mjesecnih i godišnjih

temperatura zraka.


rijekaprojekt

SREDNJE MJESECNE I GODIŠNJE TEMPERATURE U°C Kl.po. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD Slunj -0,2 0,9 5,4 9,7 14,8 17,5 19,7 18,8 15,1 9,9 4,9 1,1 9,8

Prosjecna vlažnost zraka u svim mjesecima je umjerena, osim u travnju, svibnju, lipnju i

srpnju kada je zrak suh.

SREDNJE MJESECNE I GODIŠNJE RELATIVNE VLAŽNOSTI ZRAKA U % Klim.po. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD Slunj 86 81 76 71 71 73 72 75 79 80 83 85 78

Jedan od znacajnih faktora je pojava i utjecaj kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva.

Njihovo djelovanje na razvoj i formiranje biljnih zajednica nekog podrucja narocito dolazi do

izražaja prilikom obnove sastojina (osjetljivost podmlatka) i za vrijeme ophodnje (cvatnja).

Prema klimatološkoj postaji Slunj mogucnost pojave ranih jesenskih mrazeva je pocetkom rujna

(09.09.) i kasnih proljetnih mrazeva i do pocetka lipnja (04.06.).

Prema prosjecnim godišnjim vrijednostima naoblake, prema skali od sasvim vedrog (0),

preko granicnog (>5), do potpuno oblacnog (10) podrucje spada u oblacna, s prosjecnim

brojem od 77 vedrih, odnosno 126 oblacnih dana godišnje. Nema podataka o mjerenju trajanja

insolacije, no ona direktno ovisi o naoblaci.

Prosjecan broj dana s jakim vjetrom (24 cvora) je 11, odnosno s olujnim vjetrom (37

cvorova) 1,1 dan godišnje.


rijekaprojekt

3.2.10. BUKA

Norme za dozvoljene razine buke nastale su u industrijskim zemljama i rezultat su

stupnja razvoja i materijalnog potencijala. Složenost buke i problemi njenog štetnog utjecaja na

covjeka, su nedvojbeni, jer buka direktno oštecuje organ sluha, negativno djeluje na centralni

nervni sistem, smeta, zamara, razdražuje, smanjuje sposobnost itd.

Svi utjecaji štetnog djelovanja buke još uvijek nisu dovoljno ispitani, pa se ni dozvoljene

razine buke ne mogu jednostavno usaglasiti i kontrolirati s normama koje trebaju garantirati

sigurne uvjete života, rada i odmora covjeka. S novim naucnim otkricima štetnog djelovanja

buke i tehnickim dostignucima njene efikasne redukcije i norme buke ce se vjerojatno mjenjati.

Kao mjerna velicina buke koja se mijenja vremenski i po frekvencijskom sustavu služi

energetski ekvivalentna trajna razina buke LA,eq u dB (A) (dan = 65 dBA/noc = 50 dBA) za

promatrana podrucja, odnosno zona uklapanja u postojecu D42 i zona spoja na D1.

To je razina stalne buke koja bi imala isti ucinak na covjeka kao i buka promjenjive razine

istog vremenskog trajanja.

Na osnovu velikog broja istraživanja koja su zadnjih godina provedene u svijetu,

ustanovljeno je da razine buke od 55-68 decibela preko dana nemaju negativnog utjecaja na

prosjecnog covjeka, dok je za odmor preko noci (od 22 do 6 sati) potrebno smanjiti razinu buke

za 8-10 decibela.

Ekvivalentna razina buke u podrucju gdje prolazi prometnica ovisi o vrstama vozila,

kvaliteti habajuceg sloja kolnicke konstrukcije, brzini vozila, uzdužnim profilima prometnice te

narocito o intezitetu prometa.

Temeljem opsežnih istraživanja, utvrdene su najviše dopuštene razine buke kojima

covjek smije biti izvrgnut odredeno vrijeme pri odredenim okolnostima, bez opasnosti od

štetnog djelovanja na njegovo zdravlje.

Dopuštene razine buke sastavni su dio zakonskih akata koji uvjetuju covjekovu životnu i

radnu sredinu.


rijekaprojekt

Generalno gledano promatrani pravac državne ceste D42 odnosno dionica Saborsko –

Rakovica ne zadire u veca podrucja naseljenosti odnosno ne tangira veca središta naselja. Cijelo

promatrano podrucje je relativno slabo naseljeno sa koncentracijom stanovništva uzduž

postojece državne ceste D42 i poglavito uzduž državne ceste D1, dok su ostala manja naselja i

zaseoci lokalnom mrežom prometnica povezani sa prethodno navedenim glavnim državnim

cestama.

Stoga sa stanovišta zaštite od buke može se naglasiti jedino rubne dijelove prometnice ili

preciznije njezine krajeve i mjesta uklapanja kao mjesta u kojima je potrebno izvršiti proracun

zaštite od buke u sklopu daljnje izrade projektne dokumentacije zbog relativne naseljenosti u

tim zonama.

Veci dio prometnice odnosno njezin središnji dio u obje varijante prolazi podrucjem

šuma i šumskog zemljišta kao i podrucjem neobradenih polja te u tim zonama nema

organiziranih naselja osim pojedinih stambenih objekata koje ce trebati kod proracuna buke

takoder evidentirati.

Prostor u koji je smješten predvideni zahvat možemo definirati kao izrazito miran jer

nema nikakvih industrijskih i ostalih gospodarskih elemenata koji narušavaju tišinu i sklad ovog

prostora. Jedini negativni faktor prema postojecem stanju odnosno povecanje buke u prostoru

javlja se kod povremenih obavljanja šumskih radova i prolaza vozila šumskim putevima.


rijekaprojekt

3.2.11. ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTICENIM I PODRUCJIMA EKOLOŠKE MREŽE

Podrucje zahvata od stac. 0+000 do stac. 7+000 nalazi se unutar “medunardno važnog

podrucja za ptice” i “važnog podrucja za divlje svojte i staništa”.

Medunarodno važno podrucje za ptice

Uspostava i uloga podrucja znacajnih za ptice “IBA” donesena je u svrhu sakupljanja

podataka o staništima važnim za ptice te poticanja odluka za provodenje zaštite kako bi se

ocuvale biološke vrijednosti promatranog prostora i ocuvale populacije ptica. IBA je važni temelj

za proglašenje SPA Podrucje posebne zaštite.

IBA (Bird Life International) predstavlja znacajan izvor informacija, prati stanje i biološku

raznolikost te osigurava podatke u svrhu pracenja stanja.

Opce je poznato kako su ptice dobri indikatori biološke raznolikosti tako da navedeni

podaci mogu uvelike pomoci u pracenju stanja.

U tabelici koja prikazuje šifre i nazive podrucja zaštite te ciljeve ocuvanja Nacionalne

ekološke mreže na širem podrucju lokacije zahvata možemo vidjeti koje su divlje svojte u

medunarodno važnom podrucju za ptice i smjernice za mjere zaštite.


rijekaprojekt

Tabela 1. Šifra i naziv podrucja i ciljevi ocuvanja Nacionalne ekološke mreže na širem podrucju lokacije zahvata, Medunarodno važno podrucje za ptice

PODRUCJA EKOLOŠKE MJERE

MEÐUNARODNO VAŽNO PODRUCJE ZA PTICE

Šifra i naziv podrucja zaštite Ciljevi ocuvanja

HR1000019 divlje svojte Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

planinski cuk Aegolius funereus

jarebica kamenjarka Alectoris graeca

primorska trepteljka Anthus campestris

suri orao Aquila chrysaetos

lještarka Bonasa bonasia

zmijar Circaetus gallicus

planinski djetlic Dendrocopos leucotos

crna žuna Dryocopus martius

vrtna strnadica Emberiza hortulana

mala muharica Ficedula parva

mali cuk Glaucidium passerinum

škanjac osaš Pernis apivorus

troprsti djetlic Picoides tridactylus

siva žuna Picus canus

jastrebaca Strix uralensis

pjegava grmuša Sylvia nisoria

tetrijeb gluhan Tetrao urogallus

Tabela 2. Popis svih smjernica za mjere zaštite za podrucje Gorski kotar, Primorje i Lika,

Medunarodno važno podrucje za ptice

Šifra i naziv podrucja zaštite Smjernice za mjere zaštite

HR1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika 7; 9; 11; 4000


rijekaprojekt

Tabela 3. Objašnjenje smjernica za mjere zaštite za podrucje Gorski kotar, Primorje i Lika, Medunarodno važno podrucje za ptice

Red. br. smjernice SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE

7 Regulirati lov i sprjecavati krivolov 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stocarstvo

11 Pažljivo provoditi turisticko rekreativne aktivnosti 4000 E. Šume

121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno nacelima certifikacije šuma

122 Prilikom dovršnoga sijeka vecih šumskih površina, gdje god je to moguce i prikladno, ostavljati manje neposjecene površine

123 U gospodarenju šumama ocuvati u najvecoj mjeri šumske cistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove

124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sjecive zrelosti zavicajnih vrsta drveca s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice

125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme

126 Ocuvati biološke vrste znacajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojecih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama

128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za ocuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno pracenje njihova stanja (monitoring)

129

Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveca u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeci prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi

Važna podrucja za divlje svojte i stanišne tipove

Divlje svojte i stanišni tipovi koji su ugroženi na svjetskoj, europskoj i državnoj razini

definirani su Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zašticenim i strogo zašticenim (NN

7/2006) i/ili Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske.

U elaboratu su naznacene tabelarno sa smjernicama mjera zaštite.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05), u clanku 85., definiran je pojam “divljih svojti”

koje cine:


rijekaprojekt

• primjerci samoniklih biljaka, gljiva i slobodnoživucih životinja te njihovi uzgojeni

primjerci,

• njihovi razvojni oblici (jaja, licinke, kukuljice, sjemenke, plodovi, miceliji i dr.),

• njihovi dijelovi i derivati,

• i od njih dobiveni lako raspoznatljivi proizvodi.

U podrucju zahvata definirane su cetiri divlje svojte i stanišni tipovi sa smjernicama

zaštite kako bi im se kroz ciljevi ocuvanja naglasio prioritet.

Tabela 4. Šifra i naziv podrucja i ciljevi ocuvanja Nacionalne ekološke mreže na širem podrucju lokacije zahvata, Važna podrucja za divlje svojte i stanišne tipove

PODRUCJA EKOLOŠKE MJERE

VAŽNA PODRUCJA ZA DIVLJE SVOJTE I STANIŠNE TIPOVE

Šifra i naziv podrucja zaštite Ciljevi ocuvanja

HR5000019 divlje svojte Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika vuk Canis lupus divlja macka Felis silvestris ris Lynx lynx mrki medvjed Ursus arctos stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra Travnjaci ugroženi na europskoj i nacionalnoj razini Cjeloviti kompleks gorskih šuma H.1. 8310 Kraške špilje i jame

Tabela 5. Popis svih smjernica za mjere zaštite za podrucje Gorski kotar, Primorje i Lika, Važna podrucja za divlje svojte i stanišne tipove

Šifra i naziv podrucja zaštite Smjernice za mjere zaštite

HR5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika 7; 9; 11; 18; 30; 4000; 6000


rijekaprojekt

Tabela 6. Objašnjenje smjernica za mjere zaštite za podrucje Gorski kotar, Primorje i Lika, Važna podrucja za divlje svojte i stanišne tipove

Red. br. smjernice SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE

7 Regulirati lov i sprjecavati krivolov 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stocarstvo

11 Pažljivo provoditi turisticko rekreativne aktivnosti 18 Sprjecavati zaraštavanje travnjaka 30 Osigurati poticaje za ocuvanje biološke raznolikosti (POP)

4000 E. Šume

121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno nacelima certifikacije šuma

122 Prilikom dovršnoga sijeka vecih šumskih površina, gdje god je to moguce i prikladno, ostavljati manje neposjecene površine

123 U gospodarenju šumama ocuvati u najvecoj mjeri šumske cistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove

124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sjecive zrelosti zavicajnih vrsta drveca s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice

125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme


127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojecih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama

128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za ocuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno pracenje njihova stanja (monitoring)

129

Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveca u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeci prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi

6000 H. Podzemlje


138 Ocuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze

139 Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini

140 Sanirati izvore onecišcenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode

141 Sanirati odlagališta otpada na slivnim podrucjima speleoloških objekata

142 Ocuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozracnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima

143 Ocuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, kolicinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni


rijekaprojekt

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ


rijekaprojekt

4.1. UTJECAJ NA PROSTOR

Važnost državne ceste D42 definirana je prostorno – planskim dokumentima u smislu

rezervacije prostora koji je odreden planskim koridorom u kojem je obradena Varijanta 1. , te

alternativni koridor u kojem je obradena varijanta 2 koja se nalazi u podrucju prostornih

planova opcine Rakovica.

Stoga je potrebno kod pripreme i gradenja, kao i kasnije kod korištenja sagledati moguce

utjecaje i voditi racuna o slijedecem:

Tijekom pripreme i gradenja:

• Obzirom na širi prostorni aspekt prometnicu smatrati i akceptirati kao poveznicu

primorskog, gorsko - kotarskog prostora sa karlovacko – plitvickom regijom.

• Utjecaj na glavne prometne smjerove kao prostorni element poprecnog povezivanja

državnih i medudržavnih cestovnih i autocestovnih pravaca, uzimajuci u obzir da je

predvideni zahvat smješten u prostoru izmedu :

o prostora koji povezuje i kojim prolazi nova autocesta A1 Zagreb – Split –

Dubrovnik sa spojem u cvoru Ogulin

o prostora koji povezuje i kojim prolazi A6 Zagreb – Rijeka sa spojem D42 u cvoru

Vrbovsko

o prostora koji povezuje i kojim prolazi državna cesta D1 Zagreb-Karlovac-Plitvice-

Knin-Split

• Državna cesta D42 pored osnovne funkcije povezivanja ima važan utjecaj na razvoj

promatranog prostora uzimajuci u obzir cinjenicu da se uvodi nova moderna

prometnica koja otvara mogucnosti gospodarskog razvoja kraja u smislu bržeg i

kvalitetnijeg povezivanja, otvaranja prostora za razvitak zapuštenih poljoprivrednih

grana, povrataka stanovništva i dr. U prostornim planovima je taj važan element

prostora prepoznat i u obliku koridora ugraden u plansku dokumentaciju. Varijante koje

su obradivane kroz idejno rješenje su obradivane unutar tih koridora.


rijekaprojekt

Tijekom korištenja:

• Realizacija zahvata definitivno pozitivno utjece na cjelokupan prostor u smislu

preraspodjele opterecenih postojecih prometnih tokova gdje se kroz novu prometnicu

dobiva kvalitetan pristup podrucju Nacionalnog parka Plitvicka jezera pogotovo u

ljetnim mjesecima.

• S druge strane javlja se negativni utjecaji na uži prostor uz prometnicu upravo zbog tog

novog prometnog opterecenja koji se uvodi u taj prostor koji je prema sadašnjem

stanju bio prakticki netaknut.

• Pozitivan utjecaj javlja se i u lokalnom smislu gdje vrši povezivanja medu naseljima koja

se nalaze na obodima predmetne prometnice kao i mogucnost povezivanja sa

prostorom koji je prema postojecem stanju bio prakticki izoliran i zapušten.

• Pored kvalitetnije i bolje povezanosti prostora mogu se ocekivati odredeni pozitivni

pomaci i utjecaji na gospodarstvo ovog podrucja koje je nakon ratnih zbivanja i šteta

pretrpjelo velike gubitke, a izgradnja infrastrukturnog objekta donosi pozitivan pomak u

realizaciji gospodarskog oporavka ovog podrucja.


rijekaprojekt

4.2. UTJECAJ NA VODE

U poglavlju 3.2.1. Geologija i hidrogeologija naznaceni su osnovni hidrološki i hidrogeološki

elementi prostora te je naznaceno da je zahvat smješten u podrucju III zone vodozaštite iz cega

proizlazi da je potrebno osigurati odredene mjere zaštite zbog eventualnog negativnog utjecaja

koji se može negativno odraziti na podzemne i površinske vode.

Negativne utjecaje treba razluciti na moguce negativne utjecaje koji se mogu potencijalno

dogoditi tijekom izgradnje kao i negativni utjecaji tijekom korištenja i eksploatacije predmetne

državne ceste.

Tijekom pripreme i izgradnje

• Tijekom izgradnje negativni utjecaji mogu se javiti u slucaju nekontroliranog odlaganja

gradevinskog otpada, motornih ulja iz strojeva,neadekvatnog zbrinjavanje i

nekontrolirano baratanje gorivom i ostalim tekucinama koje se upotrebljavaju tijekom

izgradnje i realizacije ceste.

• Nekontroliranih presjecanja površinskih vodenih tokova i bujica, poremecaj podzemnih

tokova i promjena režima tecenja kod izgradnje vecih usjeka i nasipa, presjecanje

površinskih vodenih tokova i slivnih površina.

• Nestrucno rukovanje gradevinskom mehanizacijom gdje postoji opasnost od

oštecenja strojeva i nekontroliranog izlijevanja štetnih tekucina u podzemlje.

• Negativni utjecaj takoder se može javiti u slucaju presjecanja vanjskih voda odnosno na

mjestima gdje se vrše zasjecanja terena i postoji opasnost od nekontroliranog prodora

vode preko površina zasjeka kao i kod izgradnje nasipa gdje dolazi do realne opasnosti

presjecanja prirodnih vodenih tokova što u oba slucaja može dovesti do erozije tla,

slabljenje konstrukcije trupa prometnice kao i opasnost od nanošenja zemljanog i

kamenog materijala, lišca i sl. na površinu prometnice.


rijekaprojekt


• Negativni utjecaji tijekom korištenja i eksploatacije mogu se javiti u slucaju

neodržavanja predvidene oborinske odvodnje u šta spadaju elementi hidrotehnickih

gradevina (rigoli, slivnici, okna, sabirni kolektor, uredaj za procišcavanje, ispusti i dr.),

koji ce biti definirani u hidrotehnickim sustavima kroz mjere zaštite i projektnu

dokumentaciju višeg stupnja.

• Tijekom korištenja mogu se dogoditi akcidentne situacije u slucajevima izlijetanja,

prevrtanja ili zapaljenja vozila za prijevoz opasnih tereta, kemikalija, razne vrste goriva,

ulja i sl., o cemu takoder treba voditi racuna kod dimenzioniranja sustava odvodnje i

izrade plana zaštite.

Ove negativne utjecaje treba rješavati projektnim rješenjima (obodni kanali, propusti,

uredenje bujicnih tokova i sl.), kroz mjere zaštite i dalje u izradi projektne dokumentacije, a sve

u skladu s mišljenjima, suglasnostima i odobrenjima nadležnih institucija.


rijekaprojekt

4.3. UTJECAJ NA VIZUELNU KVALIETETU KRAJOBRAZA

Zahvat se nalazi u kontaktnom podrucju izmedu Gorskog Kotara, Like i podrucja Karlovacke

regije, u široj zoni Plitvickih jezera gdje krajobrazom dominiraju šumski predjeli i oskudno

obradene ili neobradene livadne površine.

Obzirom na vizuelnu kvalitetu krajobraza u kojoj dominira uravnoteženost prostora i

odredena prirodna mirnoca potrebno je naznaciti odredene utjecaje koji se mogu pojaviti

tijekom pripreme i izgradnje te tijekom korištenja prometnice.

Tijekom pripreme i izgradnje:

• Tijekom pripreme i izgradnje treba voditi racuna da zadiranjem u prostor dolazi do

promjene krajobraznih karakteristika što može biti osjetljivo obzirom na blizinu

nacionalnog parka (približno 1 km do sjeverne granice parka).

• U prostornom smislu trasa se polaže slijedom terenskih karakteristika što iziskuje

izradu zemljanih radova tj. iskopa i nasipa koji u vizuelnom smislu narušavaju postojece

stanje krajobraza

• Tijekom izgradnje korištenje prostora u svrhu gradenja, prometovanja i slicno otvara

nove rane u prostoru o cemu treba voditi racuna kod izrade pripremne dokumentacije i

definiranja mjera zaštite.

• Uklanjanje visoke vegetacije u zoni cestovnog pojasa koje je neophodno takoder stvara

dodatni negativni utjecaj gledano s aspekta ukupne vizuelne kvalitete krajobraza

• Negativni utjecaj u slucajevima nekontroliranog deponiranje materijala i otpada uz

cestu tj. na pogledom otvorenim mjestima.


rijekaprojekt


• Neodržavanje vidljivih površina prometnice , kolnika, bankina, bermi, objekata

odvodnje, signalizacije i dr. stvara odredeni negativnu sliku .

• Nedostatak posebne brige oko održavanja površina zasjeka i usjeka koji se zbog

vlažnosti i dobrih uvjeta može relativno brzo ozeleniti (3-5 godina) te stvoriti odredeni

pozitivni ugodaj prirodnog.

• U zonama gdje trasa prolazi van šuma odnosno prostorima gdje se sa više vizuelnih

tocaka može promatrati položenost ceste u terenu, treba voditi racuna o dobroj

položenosti trase u odnosu na terenske karakteristike kako bi se negativni utjecaj koji se

javlja kod zadiranja gradevine u prostor što više ublažio.

• Opasnost od stvaranja dodatnog otpada na mjestima gdje je moguce zaustavljanje

vozila , odmorišta.

• Za korisnike koji ce koristiti ovaj prometni pravac vožnja ovim prostorom cinit ce

odredenu ugodu obzirom da se cijelim putem javlja dominantan prolaz kroz prirodu i

šumska podrucja koja unose odredenu „smirenost“, što je bitan faktor i u ukupnoj

sigurnosti koja je primarna kod korištenja ovakve prometnice.

Prirodna ravnoteža koja vlada u promatranom prostoru biti ce u pogledu vizuelne kvalitete

krajobraza djelomicno narušena tako da je potrebno odredenu uskladenost i „pomirenje“ tražiti

u adekvatnim mjerama zaštite i zahvatima koji ce pomoci da se ova prometnica D42 na najbolji

moguci nacin vizuelno uklopi i što više smanji odredenu negativnost koja nastaje tijekom

izgradnje i korištenja ovog važnog infrastrukturnog objekta.



4.4. UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Pored šuma i šumskog zemljišta koje cine osnovnu komponentu ekološkog sustava kroz koji

prolazi buduca prometnica D42, preostali dio rezervacije zemljišta odnosi se na podrucja

poljoprivredne namjene te ostala obradiva tla.

Nova državna cesta D42 ne prolazi podrucjima vrijednog niti osobito vrijednog obradivog

poljoprivrednog tla vec je rijec o tlu niskog razreda kvalitete.

Tijekom izgradnje i kasnije korištenja ove prometnice javljaju se odredeni utjecaji na tlo i

poljoprivredno zemljište koje možemo naznaciti prema slijedecem:


• Projektiranjem i izgradnjom ove prometnice treba definirati površine koje ce prometnica

svojim trupom i zaštitnim površinama trajno zaposjeti što znaci i nepovratno djelovati

na postojece stanje tla.

• Trajni gubitak tla koji se uzima u prosjecnoj širini od 25 m obuhvaca slijedece zone:

• zona poljoprivrednog tla – ostala obradiva tla P3

o trajni gubitak tla 400 m * 25 = 1 ha

• ostalo poljoprivredno tlo, šumsko zemljište PŠ

o varijanta 1 – trajni gubitak tla 3000 * 25 = 7,5 ha

o varijanta 2 – trajni gubitak tla 11,8 ha

• Izgradnjom prometnice ne ocekuje se veci negativni utjecaj u smislu vecih gubitka

poljoprivrednog zemljišta iz razloga što se poljoprivredom opcenito bavi mali broj ljudi,

uglavnom za vlastite potrebe.

• Tijekom izgradnje javlja se negativni utjecaj zbog moguceg presjecanja postojecih puteva

i prilaza privatnim parcelama, odredeni utjecaj na površine koje se koriste kao pašnjaci

za stocnu proizvodnju koja je takoder na nivou individualnih domacinstava, zatim

nekontrolirano odlaganje i deponiranje materijala, širenje gradilišta u smislu stvaranja

novih puteva i slicni negativni utjecaji kojima se pored trajnog gubitka tla može

negativno djelovati na promatrani prostor.



• Takoder postoji opasnost od moguce erozije tla izazvane novim gradevinskim zahvatom

ili promjenom prirodnih tokova voda.


• Pored negativnih utjhecaja koji se uglavnom javljaju tijekom izgradnje ove prometnice,

treba napomenuti da se pogotovo nakon izgradnje i pocetkom eksploatacije mogu

ocekivati i odredeni pozitivni utjecaji koji se mogu ocitovati na nacin da se:

o blizinom državne prometnice i bržom distribucijom konacnih proizvoda

podigne interes za poljoprivredom (povrtlarstvo, vocarstvo, proizvodnja

zdrave hrane), te stocarstvom koje je u ovim krajevima uvijek imalo tradiciju

(ovcarstvo)

o povecava broj cestica i parcela pod odredenim kulturama

o unapredenje poljoprivredne proizvodnje uz organizirane otkupe stvara uvjete

za opstanak i ekonomsku održivost stanovništva

• Obzirom da su predvideni spojni prikljucci na državnu cestu sa presjecenih poljskih

puteva koji su prema postojecem stanju dosta udaljeni od naselja, izgradnjom

prometnice omogucen je brži pristup, a samim time i mogucnost stvaranja novih

poljoprivrednih i pašnjackih površina i sl., što takoder djeluje kao jedan pozitivan pomak

u odnosu na postojece stanje.



4.5. UTJECAJ NA ŠUME I ŠUMARSTVO

U poglavlju A.3.4. Šume i šumarstvo naznacene su osnovne znacajke prostora vezana za

šume i šumarstvo u koridoru i alternativnom koridoru u kojem je smještena trasa buduce

državne ceste D42.

Podrucja posebne namjene tj. vojni poligon Eugen Kvaternik i blizina Nacionalnog parka

Plitvicka jezera cine sa promatranim prostorom izuzetno veliki i vrijedni šumski potencijal koji

cini odredeno prirodno bogatstvo ovog prostora.

Utjecaji na prostor javljaju se tijekom pripreme, izvodenja i korištenja prometnice te ih

možemo podijeliti:

Tijekom pripreme i izvodenja:

• Uzimajuci u obzir tehnicke karakteristike buduce prometnice, što podrazumijeva širina

poprecnog profila sa površinama nasipa, usjeka i mogucih hidrotehnickih gradevina

tipa odvodnih kanala i sl., možemo za obracun trajnog gubitka šumskog tla uzeti u obzir

širinu cestovnog pojasa od 25 m kao mjerodavnu, iz cega dobivamo slijedece podatke:

• Varijanta 1 - trajni gubitak šumskog tla 7250*25= 18 ha

• Varijanta 2 - trajni gubitak šumskog tla 5800*25= 14,5 ha

• Negativni utjecaji tijekom gradenja javljaju se zbog nekontroliranog korištenja šumskog

pojasa u široj zoni gradilišta

• Opasnost od nekontroliranog deponiranja gradevinskog materijala i otvaranja novih

gradilišnih puteva van zone gradilišta,

• Presjecanje postojecih vodotoka i slivnih površina koje služe za natapanje šumskog

zemljišta,

• Opasnost od požara zbog nekontroliranog baratanja zapaljivim sredstvima,



• Presjecanje šumskih puteva koji služe u svrhu prijevoza drvne sirovine, puteva koji služe

za komunikaciju do privatnih šumskih parcela,

• Opasnost od moguceg erodiranje tla i šumskog zemljišta.

• Skladištenje gradevinskog materijala, parking za gradevinske strojeve, pozicioniranje

objekata u svrhu vodenja gradilišta i dr., ostavljaju trajne posljedice na postojece

zemljište.


• Tijekom korištenja prometnice otvara se mogucnost pristupa lokalnim šumskim

putevima sa glavne prometnice , cime se otvara mogucnost korištenja šumskog

prostora vecem broju korisnika

• Moguci problemi zbog onecišcenja šumskog prostora zbog nekontroliranog bacanja

otpadaka, korištenje tj. komunikacija van oznacenih šumskih puteva

• Opasnost od požara zbog nekontroliranog baratanja zapaljivim sredstvima pogotovo u

šumskim zonama i proplancima gdje je moguce privremeno boraviti.

• Daljnji negativni utjecaj javlja se zbog utjecaja ispušnih plinova vozila na ovaj

nezagadeni prostor,

• Kod incidentnih situacija,prevrtanja vozila, u slucajevima izljevanja goriva, štetnih

tekucina i sl., gdje može doci do zagadenja šumskog tla koji se nalazi na rubu cestovnog

pojasa.



4.6. UTJECAJ NA ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE, LOVSTVO I DIVLJAC

Utjecaj zahvata na ekosustav opcenito jedan je od najznacajnijih utjecaja koji se manifestira

nizom negativnosti kako tijekom izgradnje tako i za vrijeme korištenja nove prometnice.

O svim aspektima utjecaja na životinjske zajednice , lovstvo i divljac treba voditi racuna kod

projektiranja i odabira mjera zaštita koje je potrebno provoditi kako tijekom faze izgradnje tako

i kasnije kod korištenja. Utjecaji koji se prepoznaju i evidentiraju moraju ciniti osnov za

definiranje mjera zaštite koje su sastavni dio ove Studije utjecaja na okoliš cime se doprinosi

smanjenju negativnih utjecaja koji izgradnjom ove prometnice djeluju na ovaj cimbenik

prostora.

Utjecaje možemo definirati prema grupi utjecaja i to:

Tijekom pripreme i gradenja:

• Izgradnja nove prometnice u dužini od cca 12,5 km ostavlja negativni trag u prostoru

uzimajuci u obzir trajni gubitak tla, površina pod vegetacijom, presjecenost odredenih

prirodnih tokova i dr. , dakle cimbenike prostora koji su potrebni za opstanak i razvoj

svih životinjskih zajednica

• Utjecaj buke od rada gradevinskih strojeva i mehanizacije

• Gubitak staništa životinjskih zajednica u zoni cestovnog pojasa, gubitak prirodnih

migracijskih puteva

• Negativni utjecaj za životinjske zajednice i divljac može se javiti u slucaju

nekontroliranih presjecanja prirodnih vodotoka koji napajaju ili služe kao pojilište o

cemu treba voditi racuna kod izrade projektne dokumentacije odnosno regulacije

vanjskih voda

• Daljnji negativni utjecaji mogu se pojaviti u slucajevima nekontroliranog odlaganja

gradevinskog otpada, izlijevanja štetnih tekucina, ulja, goriva i sl., skladištenja na

neadekvatan nacin materijala i strojeva koje mogu naštetiti prirodnom okruženju, a

samim time i životinjskim zajednicama koje tu obitavaju.



• Negativni utjecaji koji se tijekom izgradnje javljaju je nekontrolirano korištenje zemljišta

za transport mehanizacije van postojecih puteva što direktno ugrožava staništa

životinja koje obitavaju u tom prostoru.

• Požar kao akcidentna situacija tijekom izgradnje može uvelike naštetiti svim prirodnim

pa tako i životinjskim zajednicama koje obitavaju na promatranom prostoru uzimajuci u

obzir dugotrajne posljedice.


• Utjecaj na životinjske zajednice i divljac od utjecaja buke i svjetlosti.

• Nova prometnica izvodi se u širini kolnika s dvije prometne trake i pripadajucim rubnim

trakama te bankinama i bermama i nije u sustavu zaštite u smislu podizanja zaštitnih

ograda koje sprecavaju prodor divljaci kako se to rješava kod izgradnje brzih cesta i

autocesta odnosno cesta višeg ranga uslužnosti. Time je omoguceno da se i dalje odvija

migracija sa jedne na drugu stranu prometnice, ali dolazi do direktne ugroženosti od

udara vozila na kolnickoj površini.

• Taj izrazito negativni utjecaj pored opasnosti za životinjske zajednice i divljac ujedno je

negativan faktor sigurnosti kod prometovanja vozila jer nerijetko se dogadaju

saobracajne nesrece i smrtni slucajevi vozaca (osobnih automobila i motocikala), kod

udara vozila u najcešce krupnu divljac. Tu se takoder javlja opasnost kod izbjegavanja

životinja na cesti, što takoder smanjuje sigurnosni element.

• Tijekom korištenja prometnice pored prethodno navedenih negativnih utjecaja javlja se

dodatni faktor u smislu trajne buke i svjetlosnog zagadenja od vozila.

• Obzirom da je razvoj lovnog turizma jedan od znacajki razvoja kraja, fizickim gubitkom

šumskih i ostalih površina koje spadaju unutar granica navedenih lovišta koji su

naznaceni u poglavlju A.3.5. Životinjske zajednice, lovstvo i divljac, umanjena je ukupna

površina koja bi prema postojecem stanju mogla biti obuhvacena zonom lova.

• Negativni utjecaj javlja se zbog problema povlacenja divljaci dalje od zone nove

prometnice, smanjenje broja staništa u užoj zoni zahvata, smanjenje migracijskih

puteva i sl.


rijekaprojekt

4.7. UTJECAJ NA ZAŠTICENU PRIRODNU BAŠTINU

Predmetni zahvat državna cesta D42 ne prolazi podrucjem registriranih i zašticenih dijelova

prirode niti u jednoj kategoriji koju predvida Zakon o zaštiti prirode tako da nema direktnog

negativnog utjecaja.

Obzirom da se zahvat predvida realizirati unutar granica opcine Saborsko i Rakovica koje u

sklopu svojih nadležnosti pokrivaju i dio Nacionalnog parka Plitvicka jezera, a cije podrucje

spada pod zašticenu prirodnu baštinu, potrebno je :

Tijekom planiranja i izgradnje

• Voditi racuna koje se postojece prometnice mogu koristiti za opskrbu i transport

opreme, materijala i strojeva na gradilište obzirom da postoji realna opasnost da se

korištenjem prometnica koje su u zoni nacionalnog parka može stvoriti odredeni

negativni utjecaj.

• Uzeti u obzir da je udaljenost zahvata od granica Nacionalnog parka (1 km), te razraditi

mogucnosti korištenja postojece D42, D1 i postojecih šumskih puteva uz odredene

mjere zaštite prostora .


rijekaprojekt

4.8. UTJECAJ NA KULTURNO - POVIJESNU BAŠTINU

Kako je navedeno u poglavlju A.3.7. Kultrno – povijesna baština u široj zoni zahvata nalaze

se zašticene i evidentirane gradevine te arheološki lokaliteti na koje realizacija zahvata nema

direktnog utjecaja odnosno ni jedna gradevina ni lokalitet nisu unutar direktne (2x250 m), niti

indirektne (2x500 m), zone zaštite.

Stoga se ne ocekuje direktni negativni utjecaj osim u slijedecim slucajevima koji se mogu

javiti :

Kod izgradnje :

• Kod mogucih prolaza teške gradevinske mehanizacije prometnicama u blizini objekata

zašticene kulturne baštine gdje može doci do oštecenja uslijed vibracija

• Takoder se treba voditi racuna o mogucem negativnom utjecaju u slucaju

nekontroliranog deponiranja gradevinskog materijala u blizini kulturno - povijesnih

objekata i arheoloških lokaliteta o cemu treba posebno voditi racuna.

• Moguca oštecenja koja se mogu javiti u slucaju nailaska na neevidentirani lokalitet ili

tragove kulturno-spomenicke baštine

Kod korištenja:

• Javlja se odredeni pozitivan utjecaj u pogledu kulturno – povijesne baštine, nakon

izgradnje predmetnog zahvata, gdje se ocekuje da ce veci turisticki promet na

promatranom pravcu dobiti informaciju te mogucnost posjete, cime se objekti kulturno

– povijesne baštine mogu približiti širem broju ljudi, domacim i stranim, te ponuditi

kvalitetu više u ukupnoj turistickoj ponudi šire zone Nacionalnog parka Plitvicka jezera.


rijekaprojekt

4.9. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO, NAMJENU I KORIŠTENJE PROSTORA

Uvrštenje ovog državnog pravca u prostorno – plansku dokumentaciju definiranjem novog

koridora i dijelom alternativnog koridora jasno je naznacena potreba izgradnje jedne nove i

moderne prometnice kojom se u ovaj promatrani prostor uvode pozitivni utjecaji i efekti.

U tom smislu prepoznaju se utjecaji koje možemo podijeliti prema utjecajima o kojima treba

voditi racuna tijekom pripreme i izvodenja kao i utjecaji tijekom korištenja ove prometnice,

tocnije receno njenog novog dijela. Stoga treba naglasiti utjecaje :


• Uzimajuci u obzir ciljeve s kojima se ova prometnica ugradila u prostorno-plansku

dokumentaciju možemo konstatirati da se i tijekom pripreme javljaju generalni utjecaji

koje moramo uzeti u obzir , a rijec je o podizanju funkcionalnosti prema slijedecem:

o podizanja kvalitete postojeceg prometnog pravca

o stvaranje uvjeta za distribuciju turistickog prometa u i iz zone Nacionalnog parka

o ostvarenje poprecne veze izmedu važnih državnih pravaca, A1 Zagreb – Split; A6

Rijeka-Zagreb i D1 Zagreb -Split

o kvalitetnije povezivanje susjednih županija, Primorsko – goranska, Licka,

Karlovacka

o pozitivan utjecaj u smislu tranzitne distribucije vozila sa odredištem u BiH i

obrnuto

• Sve gore navedeno su pozitivni utjecaji u širem smislu uzimajuci u obzir položaj

prometnice unutar mreže državnih i županijskih cesta što znaci povezivanje

stanovništva i naselja u širem smislu.

• Projektiranje nove prometnice prema propisanoj zakonskoj regulativi unosi odredeni

red u prostor što cini pozitivan utjecaj na planiranje i razvoj naselja te otvara

mogucnosti za uredenje ostalih prometnica u naselju (npr. nastavak D42 kroz naselje),


rijekaprojekt

• Negativni utjecaji na stanovništo i naselja mogu se javiti tijekom izgradnje prometnice

zbog povecanja gradevinske operative na postojecim cestama u naseljima, prilazima

privatnim parcelama, mogucih problema kod regulacije prometa i sl.

• Opasnost od oštecenja postojecih kolnika zbog prolaza teških vozila, nanošenje blata na

prometnice i sl. što otežava komunikaciju lokalnog stanovništva.


• bolja povezanost izmedu naselja Saborsko i Rakovica kao i ostalih pripadajucih zaselaka

koji su prema postojecem stanju bili medusobno odsjeceni ili se za lokalnu

komunikaciju morala koristiti postojeca neadekvatna prometnica

• skracenje putovanja, brže povezivanje na jace državne pravce, otvara mogucnosti

daljnjeg razvitka i gospodarskog napretka lokalnog stanovništva i naselja

• na mjestima gdje državna cesta sjece postojece šumske puteve uredenjem spojeva i

pristupa omogucena je bolja komunikacija lokalnog stanovništva u smislu korištenja

privatnih parcela,

• povecanjem prometa, pogotovo turistickog javlja se mogucnost otvaranja ugostiteljskih

objekata, smještajnih kapaciteta kao i drugih elemenata gospodarstva koji mogu

pomoci i unaprijediti kvalitetu življenja lokalnog stanovništva i naselja uzimajuci u obzir

osjetljivost podrucja nakon ratnih zbivanja

• kvalitetna cestovna povezanost jedan je od osnovnih uvjeta za zaustavljanje pada broja

stanovnika jer stvaranje uvjeta gospodarskog opstanka je najvažniji faktor u smislu

demografskog oporavka.

• U poglavlju A.3.8. Stanovništvo, namjena i korištenje prostora navedena su i naselja koja

su prema posljednjem brojanju iz 2001. god. ostala bez stanovnika te je za nadati se da

ce izgradnja ove moderne prometnice ipak vratiti dio stanovništva u ta mjesta koja su se

najviše iz razloga komunikacijske nepovezanosti jednostavno ugasila.


rijekaprojekt

• otvara mogucosti za realizaciju programa unapredenja u smislu stjecanja uvjeta za

bavljenje odredenim granama poljoprivrede i stocarstva te ostalim privrednim

granama.

• Negativni utjecaji na stanovništo i naselja mogu se javiti tijekom izgradnje prometnice

zbog povecanja gradevinske operative na postojecim cestama u naseljima, prekidanje

šumskih puteva i prilaza privatnim parcelama, mogucih problema kod regulacije

prometa i sl.

• Opasnost od oštecenja postojecih kolnika zbog prolaza teških vozila što otežava

komunikaciju lokalnog stanovništva.

• U zoni Selište Drežnicko tj. lokacija Gmajna ceste prolazi rubom predvidene zone

gospodarske namjene – ugostiteljsko – turisticke T1 - predvidena izgradnja hotela

(utjecaj po varijanti 2), i T4 - planirani ulazni prostor u Nacionalni park Plitvicka jezera

(utjecaj po varijanti 1 i varijanti 2), gdje cesta prolazi rubom planom predvidenih

površina.


rijekaprojekt

4.10. UTJECAJ BUKE

S aspekta zaštite od buke i prepoznavanja utjecaja koje buka producira razlikuju se utjecaji

koji su privremenog karaktera i javljaju se uglavnom tijekom izgradnje te stalni utjecaji buke

kod korištenja prometnice nakon izgradnje.

Pojedini oblici utjecaja javljat ce se u obje faze tj. i tijekom izgradnje i tijekom korištenja s

razlikom što ce neke razine biti naglašenije tijekom izgradnje (npr. buka izazvana prolazom

teških vozila i sl.).

Stoga naznacujemo pojedine utjecaje prema faznosti tj.


• U zoni odvajanja postojece i projektirane državne ceste D42 na lokaciji Donja

Biljevina – Saborsko nalazi se jedini naseljeni prostor u blizini predvidene ceste u

dužini od približno 1 km , unutar koje su moguci negativni utjecaji buke na

stanovništvo tijekom izgradnje i eksploatacije buduce ceste.

• U daljnjem tijeku trasa prolazi nenastanjenim predjelima, gdje je tek u krajnjim

djelovima smještena u relativnoj blizini naselja Selište Drežnicko (varijanta 2) i

Korita Rakovicka (varijanta 1). U toj zoni može se pojaviti negativni utjecaj samo na

pojedine dislocirane objekte koji se nalaze na udaljenostima od približno 100 m

(varijanta 1) odnosno 50 -100 m u varijanti 2.

• Tijekom izrade projektne dokumentacije višeg stupnja potrebno je izvršiti proracun

utjecaja na te pojedine objekte te poduzeti eventualne mjere zaštite.

• Pored utjecaja na stanovništvo javlja se utjecaj buke na životinjske zajednice koje

obitavaju u promatranom prostoru gdje se takoder može ocekivati negativni

utjecaj tijekom izgradnje zbog buke izazvane strojevima, bušenjima, miniranjima,

prijevozom i sl.


rijekaprojekt

• Utjecaj buke na okoliš, unutar lokacije zahvata kao i u podrucju utjecaja zahvata,

zapoceti ce s prvim radovima na izgradnji, ukljucivanjem gradevinskih strojeva i

mehanizacije kao privremeni izvori buke.

• Povecanje buke na pristupnim prometnicama prije pocetka i za vrijeme izgradnje

koje ce trajati do kraja izvodenja radova.

Kao glavni izvori buke tijekom izvodenja ce se pojaviti:

1) GRAÐEVINSKI STROJEVI

- Bageri,kompresori zraka, buldozeri, zracni cekici, utovarivaci na kotacima i

gusjenicama, dizalice, betonske mješalice i betonske pumpe

2) CESTOVNA TRANSPORTNA SREDSTVA

- teretna vozila snage iznad 75kW, teretna vozila snage iznad 150kW

3) RADOVI MINIRANJA I MONTAŽE

- radovi miniranja , radovi spajanja i montaže

- Utjecaj buke od gradevinskih strojeva definiran je kroz gornje granice razina zvucnih

snaga grupa gradevinskih strojeva, što može biti jedan od kriterija za ocjenu tehnicke

opremljenosti izvoditelja za kvalitetno obavljanje povjerenih gradevinskih radova.

BAGERI

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju bageri ……………...LwA = 112dBA

(Postoje na tržištu moderni strojevi razine zvucne snage LwA < 99dBA)

KOMPRESORI ZRAKA

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju kompresori zraka..LwA = 99 + 5 log N (dBA)

BULDOZERI

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju buldozeri …… LwA = 112dBA

ZRACNI CEKICI

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju zracni cekici ……. .LwA = 114dBA

UTOVARIVACI

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju UTOVARIVACI NA KOTACIMA LwA = 114dBA


rijekaprojekt

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju UTOVARIVACI NA GUSJENICAMA LwA = 113dBA

DIZALICE

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju dizalice LwA = 103dBAŽ

BETONSKE MJEŠALICE I BETONSKE PUMPE

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju betonske mješalice s elektromotorom ili motorom s

unutarnjim izgaranjem kao pogonskim agregatom … LwA = 110dBA

Sve gore navedene razine zvucne snage navedene su kao maksimalne i nesmiju se

prekoraciti.

CESTOVNA TRANSPORTNA SREDSTVA

- Utjecaj buke od cestovnih transportnih vozila ukljucena u izgradnju, znacajan su

izvor buke, kako na gradilištu, tako i uzduž transportnih puteva, što ukljucuje

cestovne pravce u dolasku i odlasku.

TERETNA VOZILA NOSIVOSTI >3,5t SNAGE > 75kW

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju teretna vozila navedenih karakteristika nesmije

prekoraciti …. LwA = 118dBA

TERETNA VOZILA NOSIVOSTI >12t SNAGE >150kW

Razina ZVUCNE SNAGE što ju emitiraju teretna vozila navedenih karakteristika nesmije

prekoraciti …. LwA = 119dBA

RADOVI BUŠENJA

- Radovi pripremnih bušenja i miniranja predstavljaju vrlo bucne zahvate, u principu

se javljaju pocetkom gradenja i ne traju dugo.

Kao što je naprijed naglašeno, svakako je potrebno na ovaj dio radova izvoditelj primjeniti

posebne mjere zaštite zaposlenih i ugroženog stanovništva, odredujuci posebno vrijeme

izvodenja takovih radnji, o cemu ce se predhodno ishodovati mišljenje i odobrenje nadležne

inspekcijske službe.


rijekaprojekt

RADOVI MINIRANJA

- Ovi radovi u principu ne predstavljaju za okoliš izrazito opterecenje bukom, te se

prigodom izvodenja radova trebaju provoditi posebne mjere zaštite u skladu s

Zakonom o zaštiti od buke.

U projektu izvodenja posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti okoliša od emisije vibracija. Kod

prvih miniranja potrebno je eksperimentalnim putem utvrditi utjecaj eksplozija na

rasprostiranje potresa, te odrediti koje se max. energije punjenja mogu koristiti za stvarno

zatecene uvjete tla i udaljenosti kriticnih zgrada – stambenih objekata.

Tijekom eksploatacije:

• Buka i vibracije s gradevine, nakon puštanja u redovit rad i korištenje, a koja ce se širiti

unutar lokacije zahvata i u podrucju utjecaja zahvata, potjecati ce od cestovnih transportnih

sredstava u dolasku I odlasku

• Neadekvatno održavanje habajuceg sloja prometnice povecava buku kod prolaza vozila,

udarne jame, mrežaste pukotine i sl. mogu stvarati dodatni negativni utjecaj

• Stalni negativni utjecaj buke koja se stvara kod prolaza vozila djelovat ce i na životinjske

zajednice cija stništa su u neposrednoj blizini prometnice, kao i zbog svjetlosnog zagadenja

što sve skupa može djelovati na nacin da dode do povlacenja živtinjskih zajednica u dublje

predjele.


rijekaprojekt

4.11. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Energiju za kretanje u prometu današnja cestovna motorna vozila dobivaju iskljucivo putem

motora s unutarnjim sagorijevanjem, koji pri tome uglavnom koriste tekuca fosilna goriva. Ova

vrsta pogona ostat ce dominantna i u bližoj buducnosti, svakako uz znacajna tehnicka

poboljšanja i sve vece korištenje raznih vrsta plinova kao goriva.

Sagorijevanja iz vozila direktno utjecu na okoliš jer vrše emisiju plinova te je stoga bitno

naznaciti odredene utjecaje:

Utjecaji tijekom pripreme, gradenja:

• Izgradnja nove prometnice uvodi u promatrani prostor dodatno prometno opterecenje

koje bi se za ovu prometnicu trebalo kretati izmedu 3000 do 7000 vozila/dan.

• Za goriva koja se danas koriste kao pogonska energija karakteristicno je ispuštanje

veceg broja otpadnih tvari, najvecim dijelom plinovitih, s manjim ili vecim štetnim

utjecajem na okoliš i ljude.

Glavne komponente prometnog zagadenja zraka i njihovo djelovanje

Komponente pretežno globalnog djelovanja

• Ugljicni dioksid (CO2) - predstavlja najveci dio otpadnih plinova motora s unutarnjim

sagorijevanjem. Ovaj plin u uobicajenim koncentracijama uz prometnice nije škodljiv, te nije

predmet ove studije, ali je globalno najodgovorniji za pojavu efekta staklenika.

• Sumporni dioksid (SO2) - U prometu nastaje pretežno u diesel - motorima, korištenjem

goriva koje sadrži sumpor, ali u globalnoj emisiji udio cestovnog prometa iznosi samo oko

5% (glavni izvori sumpornog dioksida su industrija i kucna ložišta). U koncentracijama

uobicajenim uz otvorene prometnice ovaj plin nije izravno škodljiv za ljude i okoliš, te nije

predmet ove studije, ali je u naseljima moguce zbrajanje koncentracije plina od prometa s

osnovnim opterecenjem od kucanstava i industrije. Sumporni dioksid je globalno

najodgovorniji za pojavu kiselih kiša.


rijekaprojekt

Komponente pretežno lokalnog djelovanja

• Ugljicni monoksid (CO)

• Dušikovi oksidi (NOx)

• Ugljikovodici

• Dieselska cada

• Olovo


• Osim navedenih, u ispušnim plinovima motornih vozila sadržan je i cijeli niz drugih

komponenti zastupljenih u znatno manjim kolicinama. U emisije prometa treba ubrojiti

i cestice krupne i sitne prašine, nastale prvenstveno trošenjem guma (krupna cada),

kolnickog zastora, te obloga kocnica i spojki.

• Kakvoca zraka postojeceg prostora ima I kategoriju te se nakon izgradnje nove

prometnice uz predvideni promet ocekuju odredene promjene uz pretpostavku da se

kategorija nece promjeniti.

• U postojecem dijelu državne ceste D42 koja postaje prometnica lokalnog karaktera,

dakle stara D42 izmedu Saborskog – Donja Biljevina i spoja na D1, nestaju zagadenja

zraka od vozila koja ce se izgradnjom novog dijela preseliti. Postojece stanje

promatranog dijela državne ceste D42 karakteriziraju nagle promjene nivelete,

horizontalnih krivina, poprecnih profila, promjenjivi habajuci sloj, a ti elementi uvelike

povecavaju nagla kocenja, ubrzanja i slicno što utjece na kolicinu ispušnih plinova.

Obzirom da ce se promet preseliti na novi segment državne ceste D42, ovaj postojeci

ostaje lokalnog znacaja te ce se i kolicine ispušnih plinova i opcenito zagadenje zraka

uvelike smanjiti što je odredeni pozitivan efekt tj. smanjenje negativnog utjecaja na tom

prostoru.

• Vožnja sa povoljnijim uvjetima što se odnosi na novi kvalitetni habajuci sloj, uredenje

horizontalnih krivina, nagiba i slicno, omogucuje kontinuiraniju vožnju cime se

umanjuje emisija onecišcenja.


rijekaprojekt

• Takoder trasa se samo u zonama uklapanja vodi kroz naseljena podrucja, dok preostali

dio tj. veci dio prolazi šumskim predjelima što smanjuje odredeni negativni utjecaj na

zrak u naseljenim podrucjima.

• Dodatni pozitivni efekt u smislu raspršavanja dimnih plinova u atmosferu je što se ovaj

prometni sektor nalazi u podrucju vjetrovitih zracnih struja.


rijekaprojekt

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRACENJA STANJA OKOLIŠA


rijekaprojekt

5.1. OPIS PREDLOŽENIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA



5.1.1. MJERE ZAŠTITE PROSTORA

Ove mjere obuhvacaju cijeli niz aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se ovaj zahvat

mogao realizirati u prostoru.

Obzirom da je prostorno – planskom dokumentacijom ovaj zahvat predviden tj. rezervirani

su koridori, potrebno je kroz ukupne mjere zaštite zaštititi i smanjiti negativne utjecaje kako bi

se ovaj zahvat mogao što bezbolnije uklopiti u promatrni prostor.


U tijeku pripreme i projektiranja te kasnije izvodenja, treba provesti odredene mjere kojim

bi se cjelokupan prostor mogao kvalitetnije zaštititi i povezati, a rijec je o slijedecem:

• provedba svih mjera zaštita predvidena ovim elaboratom u daljnjoj razradi projektne

dokumentacije.

• uvažavanje svih mišljenja, sugestija, naputaka i posebnih uvjeta nadležnih institucija kod

pripreme, izrade projektne dokumentacije i vodenja upravnog postupka

• uvažavanje nove državne ceste D42 kao poveznice izmedu postojecih važnih državnih

cestovnih pravaca te uloga distribucije prometa na medunarodni cestovni pravac za BiH

• sagledavanje važnosti prostora u daljnjem gospodarskom i turistickom smislu uzimajuci

u obzir blizinu Nacionalnog parka Plitvicka jezera kao jednu od najvažnijih turistickih

destinacija R. Hrvatske

• tijekom izvodenja radova osigurati povezanost prostora privremenim prometnim

rješenjima, prije svega preko postojece D42, kao i prostore uz buducu prometnicu

povezati na nacin da se omoguci komunikacija vozilima.

• Kod odredivanja rokova izgradnje izbjegavati ljetne periode kada je posjet nacionalnom

parku najveci i kada je promet na svim prometnim pravcima povecan.




• povezivanje prostora u lokalnom i medužupanijskom smislu te preuzimanje uloge novog

kvalitetnog distributivnog pravca turistickog i tranzitnog prometa u širem smislu

• ocuvanje ukupnog prostora te otvaranje novih gospodarskih potencijala provesti ciljano i

u skladu sa važecim prostornim planovima

• ocuvanje prostora uvodenjem mjera zaštite i propisane nacine ponašanja pogotovo u

prostoru šuma gdje se ocekuje povecan broj gostiju.

• Daljnja provedba prostornih planova i nakon izgradnje prometnice a sve u svrhu

planskog razvoja nadležnih opcina i regije u cjelini.



5.1.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE VODA

Mjere zaštite od nepovoljnih utjecaja prometnice moraju se provoditi radi zaštite

podzemnih voda te radi zaštite površinskog dijela terena od erozije izazvane nekontroliranim

tecenjem koncentriranih kolicina vode. U tu svrhu potrebno je tijekom planiranja i pripreme,

tijekom izvodenja i kasnije izgradnje provoditi odredene mjere zaštite kkao bi se taj prirodni

resurs zaštitio i ocuvao.


• Sve mjere zaštite od štetnih utjecaja na vode temeljiti na Zakonu o vodama,

podzakonskim propisima i strucnim napucima za projektiranje i gradenje cesta u

vodozaštitnom podrucju. Oni proizlaze iz osnovnih ciljeva zaštite: ocuvanje kakvoce

vode za pice i površinskih voda, osiguravanje pravilne i sigurne odvodnje otpadnih

voda i održavanje vodnog režima.

• Da bi se zaštitilo vodne resurse od trajnih štetnih utjecaja, ali i od slucajnih nezgoda

treba prvenstveno projektom postaviti takva rješenja zaštite kojima ce se utjecaji s

prometnice svesti na najmanju mogucu mjeru.

Mjere zaštite kakvoce vode

• Prema stupnju opasnosti cijelo slivno podrucje spada u III. Zonu vodozaštite te je

stoga potrebno u pripremi i realizaciji provesti zaštite i kontrole sa strogim

mjerama zaštite.

• Provodenjem mjera zaštite u zonama sanitarne zaštite, što prvenstveno

podrazumjeva zatvoreni sustav odvodnje zagadenih oborinskih voda potrebno je

osigurati kontrolirana odvodnja izvan vodozaštitnih zona u slucajevima kad je to

moguce.



Mjere zaštite od poremecaja tecenja u vodotocima

• U svrhu tehnickog i gospodarskog održavanja vodotoka, provodenja obrane od

poplave i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, Zakonom o vodama

propisano je da se na vodotocima utvrduje inundacijski pojas. To je pojas gdje se

grade regulacijske i zaštitne vodne gradevine ukljucujuci i prostor potreban za

njihovo redovno održavanje. U tom prostoru pri izgradnji prometnice treba

poštivati vodopravne uvjete radi osiguarnja protoka voda odnosno radi izgradnje i

održavanja zaštitnih objekata.

• Odlaganje iskopanog materijala u korito ili u neposrednoj blizini korita prilikom

izgradnje prometnice treba sprijeciti da ne dode do smanjenja proticajnog profila ili

onemogucavanja redovnog održavanja (cišcenja) korita. Mjesto deponiranja

iskopanog materijala treba odrediti prije pocetka radova, a lokacija mora biti izvan

utjecajnog podrucja.

Zaštitne gradevine vanjske odvodnje obuhvacaju slijedece :

• propuste vanjskih voda kroz trup ceste, dimenzioniranih prema mjerodavnim

protocima, uz napomenu :

o propusti za vece mjerodavne protoke projektirati ce se pravokutnog oblika,

o na uzvodnom dijelu propusta predvidjeti ce se ulazna gradevina za prihvat

voda, a na nizvodnom dijelu predvidjeti ce se izlazna gradevina sa elementima

koji ce sprijeciti eroziju terena,

• na mjestima gdje trup (nasip) ceste stvori umjetnu slivnu površinu u kojoj možemo

ocekivati koncentrirani tok, predvidjeti ce se :

o propusti za transport vanjskih voda na nizvodni dio terena,

o kod manjih izracunatih kolicina, a gdje je tehnicki neizvedivo polaganje

propusta u trupu ceste, predvidjeti ce se upojne gradevine za prihvat oborinskih

voda vanjskog sliva.



Mjere zaštite voda kod izgradnje cestovne prometnice

• Prije pocetka izgradnje potrebno je izraditi projekt organizacije gradilišta i

izvodenja radova s detaljnom razradom mjera zaštite koje ce garantirati izvršenje

radova u skladu s posebnim zahtjevima u III vodozaštitnoj zoni.

• Pri korištenju gradevinskih strojeva treba posebnu brigu voditi da se ne ispuštaju

ili odbacuju otpadna ulja, gorivo ili druge štetne i opasne tvari (akumulatori, stari

dijelovi) uz trasu prometnice ili u slivnom podrucju.

• Opskrbu gorivom gradevinskih strojeva tako organizirati da ne dode do

akcidentnih izlijevanja u slivu.

• Izvodac radova mora prije pocetka izgradnje izraditi operativni plan djeloavnja

kod iznenadnih zagadenja, u slucaju da ipak dode do takvog akcidenta.

• Osiguranje stalnog nadzora nad gradenjem prometnice nužno je u fazi izvedbe

prometnice, a posebno kod izvedbe oborinskog odvodnog sustava i zaštitnih

gradevina u skladu s propisima, standardima i posebnim uvjetima izgradnje u

zoni sanitarne zaštite (kontrola posteljice, spojeva cijevi, vodonepropusnosti

cjevovoda i objekata).

• Odvodni sustav prometnice mora biti odgovarajuce zašticen od lomova i drugih

oštecenja da ne bi došlo do ispuštanja onecišcenih voda u korita i teren.

• Na cijelom sustavu zatvorene odvodnje oborinske vode prometnice kroz zone

sanitarne zaštite treba osigurati potpunu vodonepropusnost, ujedno

nepropusnost i fleksibilnost svakog spoja.

• Kod prelaza prometnice preko vodotoka gdje nije izvedena regulacija, te kod

izgradnje pratecih objekata, moraju se njihovi položaji uskladiti s izradenim

projektnim rješenjima regulacije.




Mjere zaštite voda tijekom korištenja cestovne prometnice i kod izvanrednih situacija

• Negativni utjecaji za vrijeme korištenja i eksploatacije prometnice moraju se

sprijeciti primjerenim i redovnim održavanjem prometnice te sustava odvodnje i

procišcavanja. Preduvjet za to je izrada pravilnika o održavanju sustava odvodnje i

procišcavanja, dobro organizirana služba održavanja i dovoljna kolicina prirucne

opreme.

• Odvodni sustav i uredaje treba redovno kontrolirati, cistiti i popravljati eventualna

oštecenja. Taloge i izdvojena ulja treba odgovarajuce zbrinjavati.

• Prije otvaranja ceste za promet, obavezno treba izraditi prometno rješenje

regulacije prometa posebno vodeci racuna o ogranicenju brzine i uvjetima kod

prijevoza opasnih tereta.

• Zaštitne mjere u slucaju iznenadnih zagadenja treba provoditi u skladu s

operativnim planom za provedbu mjera sprecavanja širenja i uklanjanja zagadenja

te predvidjeti službu za hitne intervencije.

Mjere zaštite odvodnje kolnickih voda

• sustav odvodnje je u cijeloj dužini trase zatvoren, sa odvodenjem oborinskih voda

vodonepropusnim kolektorima do lokacija na kojima se prikupljene oborinske vode

procišcavaju,

• priije ispuštanja ce se prikupljene vode obraditi na gravitacijskim separatorima

(mastolov/pjeskolov), a koji se uobicajeno koriste u sustavima odvodnje

prometnica na podrucju Hrvatske,

• prilikom projektiranja potrebno je na drugoj polovini trase obratiti posebnu pažnju

na pojave bujicnih tokova, za što je u trupu ceste potrebno predvidjeti

odgovarajuce propuste, dimenzioniranih na mjerodavnu protoku,



• Konacno, sagledavajuci uvjete koji su propisani i navedeni u prethodnom odlomku,

za cijelu predmetnu dionicu odabran je nepropusni sustav sa kontroliranom

odvodnjom (SKO), sa mjerodavnim intenzitetom u povratnom periodu od 5

godina, koji se sastoji od tri osnovne cjeline :

• sustav prikupljanja oborinskih voda obuhvaca kanale, slivnike i ostale gradevine

za prihvat voda, te nepropusne kanalizacijske kolektore sa revizijskim oknima,

preljevima i ostalim gradevinama kojima se prikupljene oborinske vode

transportiraju do lokacija za njihovu obradu, procišcavanje i ispuštanje,

• sustav procišcavanja oborinskih voda obuhvaca :

o separatore (mastolov/pjeskolov) na kojima se odvajaju plivajuce zauljene tvari

i prikuplja dio taloživih cestica i pijeska,

o sustav dispozicije obuhvaca preljeve i odvode procišcene vode iz gradevina

na kojima je voda procišcena, i to u upojne gradevine ili prirodne vodotoke.



5.1.3. MJERE ZA SMANJENJE STETNIH UTJECAJA NA KRAJOBRAZ

Nova državna cesta D42 smještena je u izrazito šumovitom podrucju, predjelima pod

niskom vegetacijom kao i nešto na podrucju neobradenih livada.

Šuma koja dominira stvara odredenu vizualnu kvalitetu krajobraza uopce uzimajuci u obzir

kontinuitet šume u širem podrucju zahvata, blizina nacionalnog parka I dr..

Da bi se tijekom preipreme, realizacije i korištenja mogli uspostaviti odredeni odnosi

izmedu nove gradevine i elemenata krajobraza potrebno je poštivati odredene mjere zaštite, a

koje se kad je u pitanju vizualna kvaliteta krajobraza moraju sprovesti:


• tijekom pripreme i projektiranja potrebno je izraditi projekt krajobraznog uredenja kao

sastavni dio idejnog i glavnog projekta

• tijekom izgradnje što manje djelovati na okolni prostor, a sve površine koje su služile kod

izgradnje potrebno je urediti i dovesti na nivo prvobitnog stanja

• površine zasjeka i nasipa ozeleniti u skladu sa hortikulturnim projektom

• niveletu trase voditi slijedom terenskih karakteristika u svrhu što boljeg uklapanja u

postojeci teren kako bi se i sa vizuelnog aspekta umanjio osjecaj zadiranja te unijela

odredena ravnoteža odnosa zahvata i krajobraza

• nasipe i zasjeke potrebno je hortikulturno urediti autohtonom vegetacijom kako bi se u

što kracem roku narušene površine ozelenile

• privremena odlagališta gradevinskog materijala , humusa i sl. nakon izgradnje objekta

sanirati te hortikulturno urediti.

• Za izgradnju zahvata što više koristiti autohtone materijale




• tijekom korištenja prometnice, potrebno je sve površine u cestovnom pojasu održavati

pod cim se podrazumijeva održavanje kolnickih površina, odvodnog sustava , površina

bankina i bermi, pokosa zasjeka i usjeka te svih dostupnih površina uz cestu koje

korisnici ceste mogu koristiti.

• Na razmacima od približno dva km urediti ugibališta tj. površine za odmor korisnika , po

mogucnosti na mjestima gdje je moguca dobra vizuelna komunikacija s prostorom.

• Vertikalnom signalizacijom, mapama, obavjestima I sl . jasno naznaciti blizinu

nacionalnog parka.



5.1.4. MJERE ZAŠTITE TLA I POLJOPRIVREDNOG ZEMLIŠTA

Prometnica unutar svog cestovnog pojasa djeluje na tlo i ostale površine kojima prolazi na

nacin da vrši trajni gubitak tla. U poglavlju 4.4. Utjecaji na tlo i poljoprivredno zemljište

navedene su površine trajnog gubitka te navedeni ostali negativni utjecaji koji se javljaju

realizacijom ovog objekta.

Kako bi se smanjili negativni utjecaji potrebno je definirati odredene mjere zaštite tla


• projektnom dokumentacijom obraditi trasu ceste na nacin da se izjednacavanjem usjeka

i nasipa postignu najpovoljniji odnosi ceste spram terena kojim prolazi kako bi se trajni

gubitak tla sveo na najmanju mogucu mjeru

• tijekom gradenja sprijeciti nekontrolirano odlaganje otpada i ostalog materijala koji

može ostaviti trajne negativne posljedice na tlo i poljoprivredno zemljište

• ako tijekom izgradnje dode do presjecanja pristupnih puteva poljoprivrednim parcelama

potrebno je osigurati povezivanje istih

• sprijeciti širenje gradilišta u smislu stvaranja novih puteva

• sprijeciti mogucu eroziju tla koja se može pojaviti zbog novih gradevinskih zahvata kao i

zbog promjene prirodnih tokova voda

• na mjestima gdje je to moguce i gdje postoji potreba izgraditi plocaste propuste 2 x 2,5

m u svrhu prolaza za ovce i ostalu stoku

Mjere koje se trebaju provesti za zaštitu tla i poljoprivrednog zemljišta obuhvacaju period

pripreme i projektiranja, period izgradnje i kasnije za vrijeme eksploatacije.




• Obzirom da je za ocekivati da ce se izgradnjom ove prometnice otvoriti mogucnosti

daljnjeg gospodarskog razvoja, poljoprivrede i stocarstva potrebno je u kasnijoj fazi

nakon puštanja prometnice i razvoja navedenih gospodarskih grana, voditi racuna

o pristupnim prikljuccima sa buducim poljoprivrednim površinama. U tom slucaju

trebalo bi pristupne puteve i prikljucke objedinjavati kod spojeva na državnu cestu

kako bi se izbjegli cesti spojevi, a samim time smanjila opasnost od mogucih

nezgoda.

• Održavanje pristupnih spojeva sa poljoprivrednih parcela na državnu cestu, te

sprijecavanje nanošenja zemlje i blata poljoprivrednim strojevima

• Površine namjenjene stocarstvu I ovcarstvu adekvatno ograditi da se sprijeci

nekontrolirano kretanje stoke.



5.1.5. MJERE ZA SMANJENJE ŠTETNIH UTJECAJA NA ŠUME

Šume i šumski ekosustavi kao dominantni prostorni element, izgradnjom prometnice trajno

gube odredene površine , a uz taj gubitak definirani su i ostali utjecaji koji djeluju na ovaj

šumski prostor.

U svrhu smanjenja tog negativnog utjecaja potrebno je propisati odredene mjere i

primjenjivati ih tijekom pripreme, izgradnje i korištenja ovog novog segmenta državne ceste

D42


Izravne štete na šumi koje mogu nastati pri gradnji nove ceste mogu se izbjeci ili smanjiti

pravilnom organizacijom gradilišta, poštivanjem zakonskih normi i pravila pri gradnji i pažnjom

samih radnika.

Mjere za sprjecavanje šteta pri pripremi i gradnji odnose se na:

• Smanjenje oštecivanja debala i krošanja pri kretnji gradevinske mehanizacije .

• Uspostava šumskog reda nakon potrebitog uklanjanja dijela vegetacije na trasi

gradevinskog zahvata

• Uklanjanje oštecenih stabala i uklanjanje panjeva

• Pozorno korištenje otvorene vatre – radnici, paljenje biljnog otpada i sl.

• Prilikom projektiranja i gradnje voditi racuna o uredenju pokosa i nagiba uz cestu kako

bi se sprijecilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima uz cestu

• Prilikom projektiranja i izgradnje prometnice treba potrebnu pažnju posvetiti odvodnji s

prometnice oborinskih i ocjednih voda radi eliminiranja onecišcenja šumskog tla,

• Rubove šume urediti i ozeleniti nakon izgradnje prometnice.

• Presjecene šumske puteve nakon korištenja u svrhu gradenja obnoviti i povezati.

• Deponiranje gradevinskog materijala vršiti kontrolirano, a sve u suradnji sa lokalnim

vlastima.




• Rubne površine šuma u kontaktnom spoju sa cestovnim pojasom potrebno je održavati

u svrhu sprecavanja nekontroliranog širenja stabala, moguce erozije tla , preglednosti,

opasnosti od pada na prometnicu.

• Šumske puteve na mjestima spojeva sa glavnom prometnicom održavati zbog

komunikacije teretnih vozila koji prevoze drvne sortimente i sl. iz podrucja šume prema

glavnoj prometnici i obrnuto te ta mjesta oznaciti vertikalnom signalizacijom.

• Na mjestima odmorišta za korisnike postaviti informativne table o mogucim kretanjima

šumskim podrucjem

Valja spomenuti da ce se sve eventualne štetne posljedice izbjeci ili svesti na dozvoljene

mjere ako se ispoštuju svi zakonski propisi vezani uz gradnju prometnice, te ocuvanje prirode i

okoliša (voda, tlo, zrak).



5.1.6. MJERE ZAŠTITE ŽIVOTINJSKIH ZAJEDNICA, LOVSTVA I DIVLJACI

Obzirom da je rijec o prostoru koji je prirodno ocuvan, a smješten je izmedu podrucja

posebne namjene vojnog poligona Eugen Kvaternik i Nacionalnog parka Plitvicka jezera,

pogodan je za opstanak i razvitak životinjskih zajednica cemu u prilog idu i brojne zajednice koje

tu obitavaju.

Prema navedenim negativnim utjecajima u poglavlju B.1.6. Utjecaj na životinjske zajednice,

lovstvo i divljac, postoje odredene opasnosti koje mogu djelovati na staništa autohtonih

životinjskih vrsta, migracijske puteve kao i direktne opasnosti od utjecaja vozila.

Za zaštitu životinjskih zajednica potrebno je definirati odredene mjere zaštite te ih u

daljnjim fazama izrade projektne dokumentacije ugradivati u projektna rješenja, a za vrijeme

izgradnje i kasnije eksploatacije u potpunosti primjenjivati.

Mjere možemo podijeliti na primjenu mjera tijekom:


• prije pocetka izgradnje ceste odabrati mjesta za odlaganje gradevinskog i/ili

otpadnog materijala, mjesta za parkiranje, organizaciju gradilišta i sl., a sve u cilju

smanjenja nepotrebnog oštecenja površina koje služe kao staništa životinja.

• minimalizirati kretanje mehanizacije van granica cestovnog pojasa ili postojecih

šumskih puteva kako nebi došlo do daljnjeg uništavanja.

• potebno je tijekom gradnje kontinuirano zbrinjavati otpad u kontejnere te odvoziti

na za to predvidena mjesta kako nebi došlo do nekontroliranog približavanja

životinja

• pratiti kretanje životnih zajednica I divljaci u zoni izgradnje te u slucajevima

nepredvidenih reakcija i ponašanja obavijestiti nadležne veterinarske službe.

• u svrhu zaštite divljaci od svjetlosnog zagadenja potrebno je rubove šuma

devastiranih izgradnjom urediti kako bi se djelomicno smanjio taj negativni utjecaj



• na mjestima gdje se vrši presjecanje prirodnih vodotoka, potrebno je osigurati

kontinuitet izgradnjom propusta ili drugog adekvatnog objekta kako se nebi ugrozila

prirodna pojilišta svih životinja koje obitavaju na promatranom prostoru

• obzirom da nije predvidena zaštitna ograda od prodora divljaci potrebno je

prometnom signalizacijom naznaciti cjelokupni prostor kao opasnost od prelaska

divljaci preko kolnika

• u svrhu smanjenja rizika od stradavanja manjih i sporijih životinja (vodozemci,

gmazovi, manji sisavci i dr. ), potrebno je na odredenim mjestima, a gdje je to

moguce izgraditi plocaste propuste za te manje životinje koji se mogu izvesti u

dimenzijama 1 x 1,5 m, koji se izvode kao horizontalni plocasti propusti ispod

prometnice, a sve u suradnji projektanta ceste i biologa


• pored pracenja stanja faune u zoni uz cestovni pojas, monitoring bi trebao ukljuciti

pracenje smrtnosti pojedinih životinjskih vrsta na prometnici nakon njenog puštanja

u promet

• Na prometnici treba vertikalnom signalizacijom jasno naznaciti opasnost od prelaza

divljaci preko kolnika

• Održavati propuste u trupu ceste koji služe za regulaciju vanjskih cistih voda da ne

dode do presjecanja prirodnih tokova koji služe I kao pojilišta za životinje.

• Izvršiti korekcije granica lovišta obzirom na novonastalu situaciju i trajni gubitak

dijela lovnog podrucja



5.1.7. MJERE ZAŠTITE ZAŠTICENE PRIRODNE BAŠTINE

Iako planirana prometnica ne prolazi podrucjem zašticene prirodne baštine treba voditi

brigu o slijedecem:

Tijekom planiranja i izgradnje:

• tijekom planiranja i izgradnje voditi racuna da se ne koriste prometnice koje se nalaze

unutar granica Nacionalnog parka Plitvicka jezera

• sprijeciti mogucnost odlaganja bilo kakvog otpada unutar granica zašticene prirodne

baštine

• kao glavne opskrbne puteve prema gradilištu koristiti postojecu D42 i D1

• kod projektiranja nove prometnice kao i kod realizacije voditi racuna o postavljanju

vertikalne signalizacije koja ce služiti kao obavijest korisnicima o blizini Nacionalnog

parka kao prostoru zašticene prirodne baštine



5.1.8. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNE BAŠTINE

Kako je u poglavlju B.1.8. navedenone vrši se direktan (2 x 250 m) ni indirektan (2 x 500 m)

negativan utjecaj na kulturno – povijesnu baštinu odnosno unutar te zone nema elemenata na

koje bi izgradnja ovog objekta imala odredeni negativni utjecaj.


• tijekom opskrbe gradilišta, dovoza i odvoza materijala, mehanizacije i dr., koristiti

postojece puteve udaljenije od kulturno – povijesnih objekata kako nebi došlo do

eventualnih oštecenja uzrokovanih odredenim vibracijama

• u slucaju nailaska na potencijalni arheološki lokalitet, znamenitost ili moguce tragove

kulturno – povijesnog objekta, potrebno je osigurati arheološki nadzor te provesti

potrebna ispitivanja

• vertikalnom signalizacijom na prometnici kao obavijest oznaciti pravce kretanja prema

kulturno – povijesnim objektima i lokalitetima koji su znacajni za šire podrucje zahvata



5.1.9. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA, NAMJENE I KORIŠTENJA PROSTORA

Uvažavajuci sve utjecaje na stanovništvo, namjenu I korištenje prostora koji nastaju

izgradnjom prometnice , potrebno je tijekom pripreme I izgradnje te kasnije eksploatacije

prometnice primjenjivati odredene mjere zaštite kako bi se negativni utjecaji sveli na minimum.

Mjere možemo podijeliti na mjere

Tijekom pripreme I izgradnje:

• tijekom projektiranja osigurati dobru povezanost na sve prometne pravce lokalnog,

županijskog i državnog znacaja

• stvoriti uvjete za brži i kvalitetniji protok ljudi i roba

• projektirati i osigurati prometnicu više razine uslužnosti od postojece za minimalno

Vr=80 km/h

• sve presjecene postojece šumske i poljske puteve urediti i izvršiti kontrolirane spojeve

na novu prometnicu kako bi se osigurao pristup stanovništva svojim privatnim

parcelama

• tijekom projektiranja osigurati spoj sa turistickim zonama tj. podrucjem hotelskog

kompleksa i predvidenim prostorom za ulaz u Nacionalni park.

• osigurati privremenu prometnu signalizaciju i regulaciju prometa tijekom izgradnje na

mjestima spojeva sa postojecom državnom cestom D42 i spoja na državnu cestu D1

• radove na izgradnji prometnice tj. spoja na državnu cestu D1 izvesti po mogucnosti van

perioda turisticke sezone zbog povecanog turistickog prometa po cesti D1

• kod izlaza gradilišnih vozila na postojecu D42 i D1 izvršiti cišcenje i ispiranje guma da se

sprijeci nanošenje blata na prometnicu




• tijekom korištenja prometnice osigurati kontiuirano održavanje svih elemenata

prometnice te svih pristupnih spojeva

• nakon izgradnje nove prometnice potrebno je sve pristupne puteve i postojece

prometnice koje su korištene u svrhu izgradnje urediti i dovesti u bolje ili najmanje

jednako stanje koje su te prometnice imale prije pocetka izgradnje

• posebno voditi racuna o dijelu D42 na mjestu uklapanja nove prometnice i cijelom

dužinom koja prolazi kroz samo naselje

• izgradnjom prometnice otvaraju se nove mogucnosti za razvoj gospodarstva,

poljodjelstva , stocarstva i sl. te je za ocekivati u buducnosti potreba novih spojeva I

pristupa do tih parcela.

• Postojecu državnu cestu D42 potrebno je kvalitetno održavati te prekategorizirati

obzirom da njenu funkciju preuzima nova moderna prometnica.

• Voditi racuna da se prometnica nalazi u rubnoj zoni nacionalnog parka te je potrebno

kroz vertikalnu signalizaciju, obavijesti, panoe i sl. ponuditi korisnicima punu

informaciju o mogucnostima i ponudi.


rijekaprojekt

5.1.10. MJERE ZAŠTITE OD BUKE

Obzirom da tijekom gradenja i kasnije tijekom korištenja ove prometnice dolazi do

povecanih razina zvucne snage, potrebno je provesti odredene mjere zaštite kako bi se na

mogucim kriticnim mjestima u blizinama naselja ( Donja Biljevina; Selište Drežnicko, Korita

Rakovacka ), negativni utjecaj buke maksimalno smanjio.

Projektom izvodenja potrebno je predvidjeti i zaštitu okoliša od emitiranih vibracija.

Mjere zaštite možemo podijeliti na mjere koje se primjenjuju tijekom:


• Sadržaj projekata izvodenja, kao i dokaze o provedenim mjerama za zaštitu od izvora

buke, potrebno je uskladiti s „Pravilnikom o mjerama zaštite od buke izvora na

otvorenom prostoru”.

Dopuštene razine buke gradilišta moraju zadovoljavati zahtjeve “Pravilnika o najvišim

dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave” (NNRH br.145/04. Cl.

17.-buka gradilišta)

• Strojevi, transportna sredstva, uredaji i oprema, koji se rabe na gradilištu, moraju biti

sukladni s propisanim tehnickim zahtjevima koji se odnose na dopuštenu razinu buke

koju proizvode pod propisanim uvjetima uporabe. Podaci o zvucnoj snazi koju emitiraju

pod tim uvjetima uporabe moraju bii oznaceni na proizvodu sukladno hrvatskim

normama (HRN), te smjernicama i normama Europske unije (EN).

• Kod radova na otvorenom prostoru dopustiti ekvivalentnu razinu buke u iznosu 65 dB(A)

tijekom dnevnog razdoblja (Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u

kojoj ljudi rade i borave NN 145/2004).

• U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoracenje ekvivalentne razine buke od

dodatnih 5 dB(A).

• Iznimno, od naprijed navedenih vrijednosti, dopušteno je prekoracenje dopuštenih

razina buke za 10 dB(A), u slucaju da to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše

jednu (1) noc, odnosno dva (2) dana tijekom razdoblja od trideset (30) dana.


rijekaprojekt

• U slucaju predvidanja iznimnog prekoracenja naprijed definiranih dopuštenih razina

buke, izvoditelj radova obvezan je pisanim putem obavjestiti sanitarnu inspekciju, što se

mora upisati u gradevni dnevnik.

• Za radove koji se po prirodi svog tehnološkog postupka i procesa moraju odvijati

neprekidno danju, nocu i praznikom, a postoji opasnost od prekoracenja razine buke,

mora biti ishodovano mišljenje i odobrenje nadležne inspekcijske službe.

• Definirati uvjete zaštite zaposlenih tijekom izgradnje gradevine. Ti uvjeti odnose se na

primjenu osnovnih pravila zaštite (od buke i vibracija), te na posebna pravila zaštite na

radu, a sve prema Zakonu o zaštiti na radu (NN 59/96).

• Odvijanje radova mora biti tako planirano, projektirano, pripremljeno i provedeno, na

nacin da se osigura djelotvorna zaštita zdravlja zaposlenih te zaštita okoliša.

• Tijekom projektiranja izraditi idejni i glavni projekt zaštite od buke te u skladu sa

proracunima postaviti zaštitne panoe.


• Tijekom korištenja prometnice održavati habajuci sloj kolnika, sanirati udarne jame,

pukotine, ulegnuca, kolotrage I dr. što utjece na promjenu razine buke od vozila

• Za smanjenje utjecaja buke na životinje , pored prethodno navedenih mjera potrebno je

voditi racuna i o rubnim djelovima šume uz prometnice u smislu održavanja njene

gustoce I inteziteta cime se stvara prirodna zvucna barijera i smanjuje utjecaj prodiranja

buke u dublje predjele šuma .



5.1.11. MJERE ZAŠTITE KAKVOCE ZRAKA

Projektiranje prometnice za racunsku brzinu Vr = 80 km/h pruža mogucnosti osiguranja

kontinuiteta vožnje u horizontalnom i vertikalnom smislu bez dodatnih opterecenja vozila cime

se smanjuje i emisija štetnih plinova iz vozila.

Da bi se zadržala kakvoca zraka (I kategorija), potrebno je provesti i odredene mjere zaštite

koje obuhvacaju:


• Projektninm rješenjem osigurati kontinuitet vožnje i povoljne uvjete što se odnosi na

kvalitetni habajuci sloj, uskladen odnos horizontalnih i vertikalnih krivina, poprecni nagibi i

sl. cime se omogucuje smanjenje emisije onecišcenja.

• Na otvorenim djelovima ceste uz rubove treba zasaditi raslinje, kao zelenu zaštitnu zonu

koja smanjuje rasprostiranje onecišcujucih tvari.

• Pravilnim i redovitim održavanjem gradevinskih strojeva osigurati i onemoguciti dodatna

zagadenja zraka zauljenim ispušnim plinovima.

• Sprijeciti zapaljenja i mogucu opasnost od požara , gdje može doci do udarnog onecišcenja

zraka.


• Primjena osnovnih mjera za smanjenje emisija onecišcujucih tvari iz cestovnih vozila kao što

su poboljšanje sastava goriva (benzin bez olova, smanjenje sadržaja sumpora u dizel gorivu),

te tehnološko-tehnicka rješenja izgaranja goriva (kataliticka obrada ispušnih plinova).


rijekaprojekt

5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRACENJA STANJA OKOLIŠA



5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRACENJA STANJA OKOLIŠA

U cilju trajne kontrole djelovanja ceste na okoliš u njezinom utjecajnom podrucju potrebno

je organizirati pracenje svih znacajnih parametara te na osnovu njih prema potrebi organizirati

dodatne mjere zaštite. Pracenjem stanja treba obuhvatiti slijedece aspekte:

5.2.1. PROGRAM PRACENJA STANJA VODA

Pracenje funkcija i redovito pracenje odvodnog sustava kako je to predvideno u projektima

i posebnim propisanim odredbama u Programu održavanja ceste i pratecih uredaja, kako u

redovnim tako i u izvanrednim uvjetima.

U slucaju havarija i akcidentnih situacija prilikom kojih naglo dolazi do nekontroliranog

unošenja štetnih i opasnih tvari u okolni prostor ceste, poduzimaju se aktivnosti prema

Operativnom planu intervencija za slucaj akcidentnih situacija na cesti. Ovaj operativni plan u

cijelosti mora uvažavati odredbe iz Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99), s posebnim

naglaskom na Državni plan zaštite voda od zgadenja NN 8/99.

Planom treba utvrditi velicinu opasnosti i rizika, postupak i mjere za ublažavanje

neposrednih opasnosti te nacin i vrijeme pracenja realne ugroženosti vodnih resursa.

5.2.2. PROGRAM PRACENJA STANJA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I ŠUMA

Radi smanjenja utjecaja prometa na šumske ekosustave u podrucju izgradnje ceste,

potrebno je osnovati trajne plohe na kojima bi se sustavno pratilo stanje šuma. Pracenje treba

obuhvatiti procjenu zdravstvenoga stanje krošanja šumskog drveca, kemijsku analizu tla,

folijarne analize, mjerenje prirasta i depozicije. Monitoring treba ukljuciti snimanje stanja

neposredno prije izgradnje (najbolje nakon pripreme trase i jasnog definiranja buduceg ruba

šume uz cestu), kao i opetovano snimanje svakih 5 godina.



5.2.3. PROGRAM PRACENJA STANJA ŽIVOTINJSKIH ZAJEDNICA

Radi sprjecavanja mogucih stradavanja ljudi i životinja neophodno je provoditi detaljnu

evidenciju svih stradavanja i periodicki obavještavati o tome državne institucije, kako bi se

moglo na vrijeme reagirati i poduzeti dodatne mjere na takvim mjestima.

5.2.4. PROGRAM PRACENJA STANJA BUKE

Nakon puštanja u promet potrebno je u vrijeme najvecih prometnih opterecenja izvršiti

jednokratna mjerenja razina buke na ugroženim objektima, uz istovremeno brojanje prometa,

te prema potrebi poduzeti dodatne mjere zaštite.


rijekaprojekt

5.3. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ



5.3. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

Temeljem svih navedenih podataka u Studiji utjecaja na okoliš izvršena je procjena utjecaja

zahvata i propisane mjere zaštite kako bi se negativni utjecaji sveli na minimum.

Studija je obuhvatila utjecaje državne ceste D42 na prostor i elemente prostora kojim

prolazi. Tu treba naznaciti njezin utjecaj na prostorno – prometne elemente u smislu

povezivanja i distribucije prometa, kako u smislu povezivanja lokalnog i županijskog prometa

tako i u smislu povezivanja osnovnih državnih pravaca (smjer Rijeka – Zagreb (A6) – tocka spoja

cvor Vrbovsko; Zagreb – Split (A1) – tocka spoja cvor Ogulin te državna cesta D1 Zagreb – Split).

Takoder treba spomenuti važnost ove ceste u prometnom povezivanju na cestovne pravce u

BiH.

Važna uloga je u modrnizaciji ovog cestovnog pravca iz razloga što je u blizini izrazito

naglašena turisticka tocka Nacionalni park Plitvicka jezera gdje ce novoobnovljeni prometni

pravac preuzeti dio prometa i opterecenja pogotovo u ljetnim mjesecima kada je na ovu

turisticku meku najveci pritisak.

Novi spoj odnosno odavjanje D42 od postojece ceste u naselju Saborsko pa do spoja

buduce zaobilaznice Plitvickih jezera trasa prolazi predvidenim koridorom u dužini cca 12,5 km

gdje se u I fazi ostavlja mogucnost spoja na postojecu državnu cestu D1.

U svrhu istraživanja najpovoljnije trase izradeno je idejno rješenje (Rijekaprojekt, svibanj

2009. br. proj. 09-006), u kojem su ispitane varijante naznacene u prostornim planovima kao i

modificirane varijante unutar predvidenog koridora, a ispitane su i varijante po alternativnom

koridoru.

Najpovoljnije varijante uvrštene su u Studiju o utjecaju na okoliš kao varijanta 1 (koridor) i

varijanta 2 (alternativni koridor).



Analizom tih dviju varijanti u smislu definiranja utjecaja na okoliš, položajne karakteristike,

elementi vodenja trase i dr., zakljucno smatramo da je varijanta 1 bolje rješenje u odnosu na

varijantu 2 te predlažemo da se varijanta 1 sa predvidenim koridorom prihvati kao bolje tj.

konacno rješenje.

Postojeca državna cesta D42 ostaje u funkciji uz naznaku da je potrebno tu prometnicu na

adekvatan nacin održavati jer prolazi kroz nekoliko manjih naselja.

Na lokaciji Donja Biljevina – Saborsko spoje postojece i buduce D42 treba riješiti raskrižjem

tipa “T” kao i moguci privremeni spoj na državnu cestu D1 na podrucju Gmajne – Selište

Drežnicko.

Nakon izgradnje nove državne ceste D42 potrebno je preispitati rang postojece.

Modernizacija ovog prometnog pravca ima višeznacajnu ulogu jer pored stvaranja jedne

kvalitetne funkcionalne veze otvara nove mogucnosti gospodarskog razvoja ovog kraja,

pogotovo ako se uzme u obzir da je rijec o prostorima koji su pretrpjeli veliku destrukciju u

svakom pogledu tijekom ratnih zbivanja.

Cestovna infrastruktura jedan je od osnovnih uvjeta razvitka jer otvara mogucnosti

napretka, kvalitetnije i brže povezuje promatrani prostor sa ostalim destinacijama i vecim

gradovima u R. Hrvatskoj, a samim time otvara mogucnosti, povratak i opstanak stanovništva u

ovom slabonaseljenom kraju.

Turizam, seoski turizam, lovni turizam i sl., ne mogu se razvijati bez kvalitetne osnove u

smislu infrastrukturnog povezivanja i brže distribucije klijentele u ove prostore, što se

izgradnjom ovog novog dijela državne ceste D42 znacajno poboljšava.

Kako je u elaboratu prikazano i obradeno, varijanta 1 predvidena je u ukupnoj dužini od

12690,91 m sa spojem na buducu zaobilaznicu Plitvica, dok je u I mogucoj fazi sa privremenim

spojem na državnu cestu D1 trasa dugacka 12420 m.



Varijanta 2 po alternativnom koridoru predvidena je u ukupnoj dužini od 12491,12 m (cca

200 m kraca od varijante 1), dok je u I mogucoj fazi sa privremenim spojem na državnu cestu

D1 trasa dugacka 12038 m.

Izgradnjom novog dijela državne ceste D42 u ukupnoj dužini od cca 12,6 km vrši se

odredeni utjecaj na promatrani prostor uzimajuci u obzir da izgradnja svakog novog objekta

narušava odredenu koncepciju odnosa postojeceg stanja sa uvodenjem novih elemenata u

prostor.

Studija je jasno naznacila negativne utjecaje te kroz propisane mjere zaštite definirala na

koji nacin ovako važan objekt odnosno prometnicu smjestiti u promatrani prostor.

Tu treba uzeti u obzir prirodne karakteristike prostora, povezanost prostora u širem smislu

s podrucjem posebne namjene vojni poligon Eugen Kvaternik sa sjeverne strane, kao i podrucje

posebne namjene i posebnih prirodnih vrijednost Nacionalni park Plitvicka jezera.

Nova prometnica poremetiti ce odredenu ravnotežu prostora obzirom da prolazi uglavnom

dijelom prostora u kojem do sada nije bilo vecih negativnih utjecaja (osim kontrolirane sjece i

odvoza drvne mase), tako da je nužnost vodenje racuna i primjena mjera zaštite ocuvanja

prirodnih vrijednosti, biljnog i životinjskog svijeta.

Zakljucno smatramo da je državna cesta D42 - varijanta 1 kao novo rješenje odnosno novi

zahvat u prostoru najpovoljniji u odnosu na sve ispitane varijante po osnovnom i alternativnom

koridoru te se u konacnici najbolje uklapa u prostorno – prometne zahtjeve i ispunjava ciljeve

povezivanja šireg prostora. Uvodenje nove prometnice sa višim rangom uslužnosti djeluje

pozitivno i na ukupan prometni sustav R. Hrvatske.


rijekaprojekt

6. SAŽETAK STUDIJE



6. SAŽETAK STUDIJE

(za javnu raspravu)


rijekaprojekt

7. IZVORI PODATAKA



7. IZVORI PODATAKA

7.1. POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA

7.1.1. Elaborat prostorno – gradevinske provjere trase,

Državna cesta D42, Dionica: Saborsko – Rakovica

(Inženjerski projektni zavod d.d., Zagreb, travanj 2007. god.)

7.1.2. Idejno rješenje, Državna cesta D42, Dionica: Saborsko – Rakovica

(Rijekaprojekt d.o.o., Rijeka, svibanj 2009. god.)

7.1.3. Program prostornog uredenja Republike Hrvatske

(Ministarstvo prostornog uredenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje,

Zagreb, svibanj 1999. god.)

7.1.4. Prostorni plan Karlovacke županije – izmjene i dopune

(Urbanisticki zavod grada Zagreba d.o.o., Zagreb, studeni 2008. god.)

7.1.5. Prostorni plan uredenja opcine Saborsko

(CPA Centar za prostorno uredenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb, kolovoz 2007. god.)

7.1.6. Prostorni plan opcine Rakovica

(Zavod za prostorno uredenje i zaštitu okoliša Karlovacke županije, Karlovac, veljeca 2004. god.)

7.1.7. Krajolik, Sadržajna i metodska podloga, Krajobrazne osnove Hrvatske

(Agronomski fakultet Sveucilišta u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu,

Zagreb, rujan 1999. god.)

7.1.8. Izvadak iz Karte staništa Republike Hrvatske

(Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2008. god.)

7.1.9. Izvadak iz baze podataka „Nacionalna ekološka mreža“

(Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2008. god.)

7.1.10. Antolovic J. i sur., Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, DZZP, 2006

7.1.11. Atlas klime Hrvatske, RHMZ, Zagreb, (1987).

7.1.12. Bilteni iz podrucja meteorologije, hidrologije, primijenjene meteorologije i zaštite

covjekova okoliša, Državni hidrometeorološki zavod (1987-2000).

7.1.13. Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2006.,

Hrvatske ceste d.o.o. (2007).

7.1.14. Herak, M. (1995): Koncepcijski doseg geologije Hrvatske (Conceptional scope of the



geology of Croatia).-1. Hrv. Geol. Kongres (Opatija, 1995), Zbornik radova,1, 25-33,

Zagreb.

7.1.15. Izvješce o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj,

Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb (1998).

7.1.16. Martinovic: Tla u Hrvatskoj, Lijepa naša, Zagreb (2000).

7.1.17. Mayer: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda,

Hrvatsko društvo za zaštitu voda i mora, Zagreb, (1993).

7.1.18. Nacionalna klasifikacija staništa RH, II dopunjena verzija, DZZP, sijecanj 2006.

7.1.19. Nikolic T., Topic J., Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, DZZP, 2005

7.1.20. Radovic: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i

akcijskim planovima zaštite, Zagreb (1999).

7.1.21. Rauš: Zaštita prirode i covjekova okoliša,

Sveucilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb (1991).

7.1.22. Radovic, D, Kralj, J., Tutiš V., Cikovic , D., 2003, Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske,

MZOPU, Zagreb

7.1.23. Radovic, D., Kralj, J., Tutiš V., Topic R., 2005, Nacionalna ekološka mreža – važna

podrucja za ptice u Hrvatskoj, DZZP, Zagreb

7.1.24. Rumenjak, D.: Metoda koristi i troškova (Cost Benefit) u procjeni utjecaja na okoliš,

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uredenja.

7.1.25. Seletkovic , Katušin: Šume u Hrvatskoj - Klima Hrvatske,

Šumarski fakultet Sveucilišta u Zagrebu, Zagreb, (1992).

7.1.26. Skitt: 1000 pojmova iz gospodarenja otpadom,

Agencija za posebni otpad d.o.o., Zagreb (1995).

7.1.27. Tehnicka enciklopedija, meteorologija, br. 6, Leksikografski zavod, Zagreb.

7.1.28. Tišljar J. (1994): Sedimentne stijene. Školska knjiga, Zagreb.

7.1.29. Topic, J., Ilijanic , L., 2003, Staništa Hrvatske,

Ministarstvo zaštiti okoliša i prostornog planiranja Republike Hrvatske, rukopis, Zagreb



7.2. POPIS PRAVNIH PROPISA

7.2.1. Opcenito

• Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 34/92).

• Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02).

• Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02).

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07).

• Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 74/99 i 79/99).

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08).

• Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje strucnih poslova zaštite okoliša

(NN 7/97).

• Pravilnik o registru onecišcavanja okoliša (NN 35/08).

• Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje strucnih poslova zaštite okoliša

(NN 34/07).

7.2.2. Prostorna obilježja

• Strategija prostornog uredenja Republike Hrvatske (lipanj 1997).

• Program prostornog uredenja Republike Hrvatske (NN 50/99).

• Zakon o javnim cestama (NN 100/96, 76/98, 27/01, 114/01 i 65/02).

• Zakon o podrucjima županija, gradova i opcina RH (NN 10/91).

• Zakon o prostornom uredenju i gradnji (NN 76/07).

• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08).

• Uredba o odredivanju zahvata u prostoru i gradevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog uredenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili gradevinsku dozvolu (NN 116/07).

• Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ureda državne uprave u županijama (NN 21/02).

• Pravilnik o prekomjernoj uporabi javnih cesta (NN 40/00).

• Pravilnik o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama (NN 39/93).

• Pravilnik o tehnickim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 92/05),

• Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljucaka i prilaza na javnu cestu (NN

73/98).



7.2.3. Zrak

• Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08).

• Uredba o granicnim vrijednostima onecišcujucih tvari u zraku (NN 133/05).

• Uredba o kriticnim razinama onecišcujucih tvari u zraku (NN 133/05).

• Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05).

• Uredba o tvarima koje oštecuju ozonski sloj (NN 120/05).

• Pravilnik o izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti pracenja kakvoce zraka

i pracenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 79/06).

• Pravilnik o pracenju kakvoce zraka (NN 155/05).

7.2.4. Vode

• Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99).

• Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05).

• Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98).

• Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98).

• Pravilnik o granicnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama

(NN 94/08).

• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pice (NN 47/08).

• Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (NN 28/96).

• Pravilnik o utvrdivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02).

7.2.5. Tlo

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 54/94).

• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onecišcenja štetnim tvarima (NN 15/92).

• Pravilnik o bonitiranju zemljišta, N.N., br. 47/1982, Zagreb

• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onecišcenja štetnim tvarima, Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, N.N., br 34/1991

• Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova, N.N., br. 106/1998



• Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda, Ministarstvo

poljoprivrede i šumarstva

7.2.6. Biološka i krajobrazna raznolikost

• Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN

81/99).

• Zakon o šumama (NN 140/05).

• Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05).

• Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07).

• Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zašticenim i strogo zašticenim (NN 7/06).

• Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

te o mjerama za ocuvanje stanišnih tipova (NN 7/06).

7.2.7. Kulturna baština

• Zakon o zaštiti i ocuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03).

• Pravilnik o Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 59/00).

7.2.8. Buka

• Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03).

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04).

• Pravilnik o nacinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova (NN 5/07).

7.2.9. Otpad

• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05).

• Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN

85/07).

• Zakon o otpadu (NN 178/04, 143/05, 111/06 i 60/08).

• Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN 50/05).



• Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98).

• Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05 i 115/05).

• Pravilnik o gospodarenju gradevinskim otpadom (NN 38/08).

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06).

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06).

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06).

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06).

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07).

• Pravilnik o nacinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07).

• Pravilnik o Popisu pravnih i fizickih osoba koje se bave djelatnošcu izvoza neopasnog

otpada (NN 1/04).

• Popis strucnih institucija koje imaju ovlast za izdavanje izvješca o ispitivanju fizikalnih i

kemijskih svojstava otpada (NN 51/96 i 93/96).

7.2.10. Akcidenti

• Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01).

• Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07).

• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 84/92).

• Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96 i 114/03).

• Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93 i 33/05).

• Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04).

• Pravilnik o sadržaju uredenja privremenih radilišta (NN 45/84).

• Pravilnik o zaštiti na radu u gradevinarstvu (Službeni list 42/68 i 45/68).

• Objava dopune popisa izabranih strucno i tehnicki osposobljenih pravnih i fizickih osoba na

otklanjanju posljedica nastalih u slucajevima iznenadnog zagadenja (NN 103/01 i 22/05).



7.2.11. Medunarodni ugovori i Europske direktive

Opci

• Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN, MU 6/96).

• Konvencija o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlucivanju i pristupu

pravosudu u pitanjima okoliša (NN, MU 1/07).

• Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN, MU 6/06).

• Konvencija o europskim krajobrazima (NN, MU 12/02 i 11/04).

Klima

• Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN, MU 01/92).

• Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni (NN, MU 05/07).

Zrak i atmosfera

• Becka konvencija o zaštiti ozonskog omotaca (NN, MU 12/93).

• Montrealski protokol o tvarima koje oštecuju ozonski omotac (NN, MU 11/93, 12/93,

08/96, 10/00 i 12/01).

• Okvirna direktiva o kakvoci zraka (96/62/EC) dopunjena Uredbom 1882/2003 zajedno s

izvedenim Direktivama (1999/30/EC, 2000/69/EC, 2002/31/EC, 2004/107/EC).

• Uredba 2037/2000/EC o tvarima koje oštecuju ozonski sloj.

Documents

DRŽAVNA CESTA D42 DIONICA SABORSKO - · PDF fileinteziteta prometa na odabranim cestovnim pravcima“ (Hrvatske cese d.o.o. Sažetak, Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske,