Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSEK ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Dragana B. Mijalković
Raznovrsnost vrsta gmizavaca u okolini sela Kunovica
Master rad
Niš, 2017.
2
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSEK ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Raznovrsnost vrsta gmizavaca u okolini sela Kunovica
Master rad
Student
Dragana Mijalković
Mentor
prof. dr Jelka Crnobrnja-Isailović
Niš, 2017.
3
University of Niš
Faculty of sciences and mathematics
Department of biology and ecology
Diversity of reptile species around the village Kunovica
Master thesis
Student
Dragana Mijalković
Mentor
Prof.Dr Jelka Crnobrnja-Isailović
Niš, 2017.
4
Biografija
Dragana Mijalković je rođena 11.03.1991.godine u Pirotu. Osnovnu školu „Despot Stefan Lazarević” u
Babušnici završava 2006.godine. Iste godine upisuje Medicinsku školu u Zaječaru, smer - laboratorijski
tehničar. Osnovne akademske studije na Prirodno- matematičkom fakultetu u Nišu upisuje 2010.godine i
završava ih 2014. Iste godine upisuje master studije na Departmanu za biologiju i ekologiju, smer –
Ekologija i zaštita prirode.
5
ZAHVALNICA
Srdačno se zahvaljujem svom mentoru prof. dr Jelki Crnobrnji Isailović na svoj pruženoj
pomoći i sugestijama pri izradi master rada.
Zahvaljujem se svojoj porodici i prijateljima na podršci i razumevanju prilikom
studiranja.
6
Ovaj rad je rađen u okviru projekta osnovnih istraživanja 173025 “Evolucija u heterogenim
sredinama: mehanizmi adaptacija, biomonitoring i konzervacija biodiverziteta” finansiranog od
strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije tokom perioda 2011-
2016 godine, a u 2016. godini i uz podršku sledećih projekata doktoranata PMF-a Univerziteta u
Nišu: "Uticaj lokalnog folklora i kulturnog nasledja na odnos čoveka prema šumskoj
kornjači Testudo hermanni u Srbiji" i "Evaluacija populacionog statusa i ugrožavajućih faktora
poskoka (Vipera ammodytes)" finansiranih sredstvima Rufford Small Grants fondacije.
7
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................... 8
1.1. Definicija biološke raznovrsnosti, značaj, faktori ugrožavanja i procena vrednosti biodiverziteta
8
1.2. Značaj biodiverziteta i faktori ugrožavanja................................................................................... 8
1.3. Očuvanje biodiverziteta ................................................................................................................ 9
1.4. Antropogeni uticaj i evaluacija biodiverziteta određenog područja ............................................ 10
1.5. Raznovrsnost vrsta gmizavaca u Srbiji ................................................................................... 11
2. CILJ ISTRAŽIVANJA ....................................................................................................................... 12
3. MATERIJAL I METODE .................................................................................................................. 13
3.1. Opšte odlike sela Kunovica......................................................................................................... 13
3.1.1. Geografski položaj i reljef ................................................................................................... 13
3.1.2. Geološke i pedološke karakteristike.................................................................................... 14
3.1.3. Klimatske karakteristike ..................................................................................................... 14
3.2. Karakteristike gmizavaca ............................................................................................................ 14
3.3. Metodologija rada ....................................................................................................................... 15
5. DISKUSIJA ........................................................................................................................................ 22
6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 25
7. LITERATURA ................................................................................................................................... 26
8. SUMMARY ........................................................................................................................................ 28
8
1. UVOD
1.1. Definicija biološke raznovrsnosti, značaj, faktori ugrožavanja i
procena vrednosti biodiverziteta
Biološka raznovrsnost – biodiverzitet se definiše kao sveukupna raznovrsnost živih bića
na planeti. Konvencija o biološkoj raznovrsnosti (engl.“Convention on Biological Diversity” –
CBD) opisuje biodiverzitet kao „sveobuhvatnu raznolikost i različitost živih organizama,
uključujući kopnene, morske i ostale vodene ekosisteme i ekološke komplekse čiji su deo; ovo
obuhvata diverzitet u okviru vrsta, između vrsta i između ekosistema” (Crnobrnja-Isailović i sar.,
2012). Biodiverzitet nekog područja odnosi se na raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema u okviru
tog prostora, tako da razlikujemo: genetički diverzitet ili genetičku raznovrsnost, diverzitet vrsta
ili raznovrsnost vrsta i ekosistemski diverzitet ili raznovrsnost zajednica i ekosistema datog
područja (Crnobrnja-Isailović i sar., 2012).
Raznovrsnost živog sveta na planeti je izuzetno velika. Do sada je opisano oko dva
miliona vrsta živih bića, ali procene ukazuju da danas na Zemlji živi između tri i deset miliona
vrsta organizama (Crnobrnja-Isailović i sar., 2012).
1.2. Značaj biodiverziteta i faktori ugrožavanja
Opstanak čovečanstva je direktno uslovljen očuvanjem prirodnih resursa. Čovek ima
veliku dobit od biodiverziteta – živih bića, njihovih zajednica i ekosistema kao resursa - koji
posredno ili neposredno pruža veliku korist i doprinosi opstanku čitavog čovečanstva. Očuvana
biološka raznovrsnost ljudima obezbeđuje kvalitetnu hranu, pitku vodu, čist vazduh, zaklon,
lekove, ublažava dejstvo prirodnih nepogoda, bolesti, štetočina i učestvuje u regulisanju klime.
Različite grane industrije, kao što su farmaceutska, drvno-prerađivačka, zatim medicina,
turizam, savremena poljoprivreda i mnoge druge delatnosti direktno zavise od očuvanja
biodiverziteta. Usluge ekosistema ili usluge prirode su koristi koje dobijamo korišćenjem
biodiverziteta, a koje su neprocenjive kako danas, tako i u budućnosti (Crnobrnja-Isailović i sar.,
2012).
9
Svaka pojedinačna vrsta na Zemlji ima posebnu ulogu u opštim procesima koji održavaju
život i pravilno funkcionisanje. Međutim, svakodnevno izumire veliki broj vrsta i nestaju njihova
staništa, ogromna prostranstva prirodnih ekosistema bivaju uništena i zamenjena veštačkim, što
predstavlja veliku opasnost za biosferu u budućnosti. Postoje neznatna razmimoilaženja u
prepoznavanju najuticajnijih faktora ugrožavanja biološke raznovrsnosti, a jedno od gledišta je
da osnovni faktori ugrožavanja obuhvataju narušavanje staništa, invazivne vrste, zagađenje, rast
ukupne ljudske populacije i prekomernu eksploataciju prirodnih resursa (Crnobrnja-Isailović i
sar., 2012). Oni su slikovito predstavljeni skraćenicom HIPPO, koja je izvedena od početnih
slova sledećih reči:
H - Habitat alteration - usitnjavanje i narušavanje staništa, zbog ubrzanog razvoja
poljoprivrede, snažnog pritiska urbanizacije, industrijalizacije i razvoja turizma.
I - Invasive species - introdukcija stranih vrsta biljaka i životinja od strane
čoveka.
P - Pollution - zagađivanje vode, vazduha i zemljišta.
P- Population growth- porast broja ljudi na planeti.
O - Overexploitation - prekomerno korišćenje vrsta u ishrani, u medicinske svrhe,
intenzivni lov i ribolov, nedozvoljena trgovina divljim vrstama itd.
1.3. Očuvanje biodiverziteta
U proceni ukupnog biodiverziteta postoje različiti pristupi i kriterijumi shodno prostornoj
skali tj.globalnom, regionalnom ili lokalnom nivou. U poslednjih dvadesetak godina realizuje se
veliki broj projekata, akcionih planova i strategija, koji se zasnivaju na opšte prihvaćenim
međunarodnim standardima, čime je obezbeđena koordinisanost konzervacionih aktivnosti
(Stevanović, 1999).
Prioriteti u očuvanju biodiverziteta su naugroženiji predstavnici flore i faune, ekosistemi i
predeli, koji su od globalnog značaja, a koji su narušeni i ugroženi. Međutim, jednako značajna
je i zaštita na regionalnom nivou. Vrlo je bitna dobro organizovana mreža zaštićenih objekata na
regionalno-lokalnom nivou, koja se odražava na očuvanje ukupnog biodiverziteta planete
(Stevanović, 1999).
10
Prvi korak u zaštiti vrsta je procena statusa njihove ugroženosti. Na osnovu prikupljenih
podataka izrađuju se Crvene liste (spiskovi ugroženih vrsta) ili Crvene knjige- publikacije koje
naglašavaju ozbiljnost problema ugroženosti vrsta kojima se bave. One mogu biti formirane
takođe na globalnom, regionalnom ili nacionalnom nivou. U cilju zaštite biodiverziteta i
poboljšanja kvaliteta životne sredine, Srbija je 2010. godine usvojila nacionalnu strategiju
biološke raznovrsnosti za period od 2011. do 2018. godine sa akcionim planom. Prema ovoj
strategiji, našu zemlju naseljava čak 49% faune gmizavaca Evrope. Područje analizirano u ovom
radu pripada visoko planinskoj i planinskoj oblasti Srbije koja je deo Balkanskog poluostrva,
jednog od ukupno šest centara evropskog biodiverziteta (Crnobrnja-Isailović i sar., 2012).
1.4. Antropogeni uticaj i evaluacija biodiverziteta određenog područja
U granicama svoje ekološke valence, vrsta može naseljavati različita područja i
prilagoditi se postojećim abiotičkim i biotičkim uslovima. U okviru životne sredine, moze doći
do promena tih uslova, koje prevazilaze granice tolerancije date vrste, odnosno njenu ekološku
valencu. Rezultat toga je promena u odnosu vrste i sredine, pa će se data vrsta prilagoditi ili
izumreti (Đorđević, 2015).
U drugoj polovini 20. veka dešava se snažna urbanizacija i širenje gradova, što ima
negativan uticaj na opstanak mnogih vrsta. Čovek menja prirodne ekosisteme i prilagođava ih
svojim potrebama, gradeći naselja, puteve i fabrike. Formiranjem gradskog ekosistema, čovek
kao najznačajniji ekološki činilac, značajno utiče i na promenu klime u njemu, ali i na
uništavanje fragmenata prostora neophodnih za opstanak lokalnih populacija divljih vrsta
(Crnobrnja-Isailović i sar., 2012).
Gmizavci su ugroženi zbog fragmentacije i degradacije staništa. Čak i na zaštićenim
staništima, postojeće mere za upravljanje životnom sredinom nisu uvek odgovarajuće za
stabilizaciju populacije i u nekim slučajevima mogu dovesti do smanjenja i izumiranja populacija
na lokalnom nivou. Zbog svojih ekofizioloških odlika ova grupa životinja često naseljava
staništa sa specifičnom kombinacijom mikrostaništa, najčešće vegetacionu strukturu sa
otvorenim prostorima i zaklonima u blizini, koji će im pružiti zaštitu od predatora i nepovoljnih
uticaja (Đorđević, 2015).
11
1.5. Raznovrsnost vrsta gmizavaca u Srbiji
Smeštena u centralnom delu Balkanskog poluostrva, naša zemlja je značajna za očuvanje
raznovrsnosti gmizavaca Evrope, između ostalog i zbog različitih biogeografskih specifičnosti:
prisustvo endemičnih i reliktnih vrsta, različiti elementi faune, kao i različiti opsezi fragmentacije
staništa (Tomović i sar., 2014). Srbija je od posebnog značaja za očuvanje gmizavaca zbog
visoke taksonomske i morfološke, kao i genetičke raznovrsnosti, koja je rezultat postojanja
različitih glacijalnih pribežišta tokom Pliocena i Pleistocena, tokom kojih su brojni
mikroevolutivni procesi doveli do genetičke diferencijacije u brojnim taksonima (Tomović i sar.,
2014).
Sveobuhvatne studije obrazaca rasprostranjenja, raznovrsnosti vrsta i zoogeografske
analize srpske herpetofaune nisu realizovane, uprkos činjenici da je 35% (24 od 69) vrsta koje
naseljavaju Balkansko poluostrvo, nastanjeno i u Srbiji (Tomović i sar., 2014). Zbog niza
razloga, u većini prethodnih faunističkih studija, herpetofauna Srbije razmatrana je u okviru
bivše Jugoslavije, ali ipak postoje manje više precizni podaci o rasprostranjenju različitih vrsta
gmizavaca (Radovanović 1951; Brelih i Džukić 1974; Džukić 1995). Mnogi podaci o
rasprostranjenju vrsta su predstavljeni u istraživanjima ograničenih područja ili specifičnih
staništa, dok veliki deo teritorije nije obuhvaćen istraživanjem (Tomović i sar., 2014). Najskorije
studije ovog tipa su bile prvenstveno usmerene na nekoliko retkih vrsta sa perifernim ili
disjunktnim raspostranjenjem, a to su Testudo graeca, Darevskia praticola, Podarcis tauricus,
Algyroides nigropunctatus, Vipera berus, Viperaursinii itd (Tomović i sar., 2014). Kompletni
podaci o rasprostranjenju postoje za nekoliko čestih vrsta, a to su: Testudo hermanni i Vipera
ammodytes (Tomović i sar., 2014). Iznenađujuće je, što su za široko rasprostranjene i dobro
poznate vrste kakve su Natrix tessellata, Natrix natrix, Lacerta viridis, Lacerta agilis, Anguis
fragilis, Zamenis longissimus, podaci veoma siromašni i nepotpuni (Tomović i sar., 2014).
12
2. CILJ ISTRAŽIVANJA
Ovaj rad obuhvata rezultate terenskog istraživanja u periodu od 2014. do 2016. godine u
okolini sela Kunovica sa ciljem procene raznovrsnosti vrsta gmizavaca. Takođe, na osnovu
podataka iz literature, dat je osvrt na diverzitet gmizavaca istraživanog područja i na uticaj
različitih faktora na lokalni diverzitet gmizavaca.
13
3. MATERIJAL I METODE
3.1. Opšte odlike sela Kunovica
3.1.1. Geografski položaj i reljef
Područje na kome su vršena ispitivanja, čiji su rezultati predstavljeni u ovom radu se
nalazi u jugoistočnoj Srbiji, u Nišavskom okrugu. Kunovica je zbijeno selo brdsko-planinskog
tipa, i nalazi se na 621m nadmorske visine, na obroncima Kunovičke reke, 17km istočno od
Niša (43° 18 ́00˝ SGŠ i 22° 05 2́9˝ IGD). Skoro svi delovi ove oblasti se odlikuju strmim
padinama. Površina područja je 13,41km2, a površina obradivog područja iznosi 4.44km2. Oko
58% teritorije čine šume, 19% obradivo zemljište i bašte, 6% pašnjaci, napušteni i nenapušteni
vinogradi, polja i voćnjaci (Turnšek, 2006) (slika 1).
Slika 1. Mapa sela Kunovica i dijagram različitih područja (Turnšek, 2006)
14
3.1.2. Geološke i pedološke karakteristike
Matični supstrat ovog područja je permski peščar, a razvijeno je crveno-kiselo zemljište.
(Gavrilović, 2015) (slika 2).
Slika 2. Pedološka karta SFRJ- Niš
3.1.3. Klimatske karakteristike
Kunovica se nalazi u umereno kontinentalnom klimatskom pojasu. Srednja temperatura
vazduha se kreće u intervalu od 1,9-23,8°C. Najtopliji mesec u godini je avgust sa prosečnom
temperaturom od 23,8°C. Januar je najhladniji mesec kada prosečna temperatura iznosi oko
1,9°C. Maksimalna količina padavina je zabeležena u oktobru, a minimum padavina u avgustu
(Nikolov, 2015).
3.2. Karakteristike gmizavaca
Gmizavci (Reptilia) predstavljaju najstariju suvozemnu grupu kičmenjaka, tj. poseduju
adaptacije koje im omogućavaju da čitav život provedu u suvozemnoj sredini. Koža gmizavaca
je prekrivena spoljašnjim orožnalim slojem kože, sačinjena iz manjih i većih krljušti, a kod nekih
vrsta sadrži i koštane elemente. Imaju relativno malo žlezda u koži. Razmnožavaju se tako što
15
polažu jaja u spoljašnju sredinu. Tokom Jure i Krede su bili brojni, a danas su svrstani u četiri
velike grupe: kornjače (Chelonia), krokodili (Crocodylia), gušteri, zmije i amfisbene
(Squamata). Najmalobrojnija grupa savremenih gmizavaca su tuatare (Rhynchocephalia), koje su
predstavljene samo jednim rodom (Sphenodon) (Crnobrnja- Isailović i sar., 2012).
Do sada je na planeti opisano oko 9000 vrsta gmizavaca. Njihovo rasprostranjenje je
ograničeno na umerene i tropske klimatske zone, nisu uspeli da nasele krajnji sever i krajnji jug
planete, jer nisu u stanju da proizvode dovoljnu količinu telesne toplote da mogu preživeti u svim
vremenskim uslovima. Pošto im životne funkcije zavise od temperature spoljašnje sredine, u
područjima sa umerenom klimom zimi ulaze u period mirovanja. Ova pojava se u nekim
slučajevima može desiti i leti (Simović i sar., 2013). Ono što gmizavcima omogućuje da opstanu
u suvozemnoj sredini je fiziološka prilagođenost na zadržavanje vode: ne formiraju tečni urin,
već produkte metabolizma izbacuju u vidu kristala urske kiseline. U odnosu na sisare, gmizavci
imaju nižu stopu metabolizma, pa zbog toga manje vode gube i tokom disanja (Simović i sar.,
2013).
Areal aktivnosti gmizavaca je relativno mali, sposobnost migracije na velike udaljenosti
je ograničena, kao i sposobnost kolonizacije novih staništa (Crnobrnja- Isailović i sar., 2012).
Mali i gmizavci srednje veličine su izloženi velikom broju prirodnih neprijatelja (drugi gmizavci,
ptice, sisari, pa čak i vodozemci). Veoma su ugroženi i različitim ljudskim aktivnostima. Sve
više bivaju nemilice ubijani zbog predrasuda i pogrešnih uverenja koja vladaju u narodu
(Simović i sar., 2013).
3.3. Metodologija rada
Za procenu raznovrsnosti vrsta gmizavaca Kunovice korišćeni su literaturni i terenski
podaci. Literaturni podaci popisani su iz Đorđević (2015). Literaturni i terenski podaci su
predstavljeni tabelarno, pri čemu je uz latinski naziv vrste naveden i srpski naziv vrste, zatim
globalni IUCN status vrste (www.iucnredlist.org), nacionalni IUCN status vrste po Crvenoj
knjizi gmizavaca Srbije (Tomović i sar., 2015), status zaštite po Pravilniku o proglašenju i zaštiti
strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva (Anonymous 2010a,b,c). Na osnovu
globalne i nacionalne procene IUCN konzervacionog statusa izračunati su globalni i nacionalni
skorovi konzervacionog statusa (metodologija opisana u Sutherland, 2000). Status zaštite i
16
ugroženosti je naveden na osnovu statusa ugroženosti prema Međunarodnoj uniji za zaštitu
prirode- IUCN (InternationalUnion for Conservation of Nature):
NT- potencijalno ugrožena (Near Threatened);
LC- poslednja briga ( Least Concern);
DD- nedostatak podataka ( Data Deficient).
Status zaštite u Srbiji dat je na osnovu Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i
zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva:
SZ- strogo zaštićena;
Z- zaštićena;
NZ- nije zaštićena.
Za obradu podataka je korišćen Indeks statusa očuvanosti (𝐼 = ∑𝑆𝑖), koji predstavlja zbir Si
vrsta, koje su zabeležene na datom području, gde je Si skor očuvanosti vrste (vidi u Sutherland,
2000).
Vrednost skora očuvanosti vrste raste sa povećanjem njene ugroženosti. IUCN kategorije
ugroženosti su vrednovane na sledeći način:
Ranjiva (VU)= 3;
Skoro ugrožena (NT)= 2;
Niska verovatnoća opasnosti (LC)= 1 (po Milojković 2006).
17
4. REZULTATI
U tabeli 1 je predstavljena raznovrsnost vrsta gmizavaca Kunovice na osnovu literaturnih, a u
tabeli 2, na osnovu terenskih podataka. Pored latinskog naziva vrste naveden je i njen narodni
naziv. Na području Kunovice pretpostavljeno je prisustvo dve a potvrđeno jedne vrste kornjača –
šumska kornjača (Testudo hermanni). Od guštera pretpostavljeno je pet a potvrđeno prisustvo
četiri vrste – slepić (Anguisfragilis), zelembać (Lacertaviridis), obični zidni gušter (Podarcis
muralis) i kratkonogi gušter (Ablepharus kitabelii). Takođe, pretpostavljeno je prisustvo pet a
potvrđeno četiri vrste zmija – stepski smuk (Dolichophiscaspius), belouška (Natrix natrix),
obični smuk (Zamenislongissimus) i poskok (Viperaammodytes).
Tabele 3 i 4 sadrže vrednosti globalnog i nacionalnog Konzervacionog skora za
potencijalno prisutne vrste i one čije je prisustvo na teritoriji Kunovice potvrđeno terenskim
istraživanjem, kao i odgovarajuće vrednosti Indeksa statusa očuvanosti područja sa aspekta
lokalnog bogatstva vrsta gmizavaca.
Slika 3. Testudo
hermanni(foto: Marko
Nikolić)
Slika 4. Lacerta viridis(foto:
Marko Nikolić)
18
Tabela 1. Raznovrsnost vrsta gmizavaca Kunovice na osnovu literaturnih podataka.
Latinski naziv Srpski naziv IUCN status
vrste*
Nacionalni status
vrste**
Status zaštite u
Srbiji***
Emys orbicularis Barska kornjača NT DD SZ
Testudo hermanni Šumska kornjača NT NT Z
Anguis fragilis Slepić LC LC -
Lacerta agilis
Livadski gušter LC LC -
Lacerta viridis Zelembać LC LC -
Podarcis muralis Zidni gušter LC LC -
Ablepharus kitaibelii Kratkonogi
gušter LC LC SZ
Dolichophis caspius Stepski smuk LC DD SZ
Natrix natrix Belouška LC LC SZ
Natrix tessellata Ribarica LC LC SZ
Zamenis longissimus Obični smuk LC LC SZ
Vipera ammodytes Poskok LC LC Z
* www.IUCNRedList.org;** Tomović i sar. (2015); ***Аnonymous (2010а) &Аnonymous (2010b) &Аnonymous
(2010c)
19
Tabela 2. Raznovrsnost vrsta gmizavaca Kunovice na osnovu terenskih podataka
Latinski naziv Srpski naziv IUCN status vrste* Nacionalni
status vrste**
Status zaštite
u Srbiji***
Testudo hermanni
Šumska kornjača NT NT Z
Anguis fragilis Slepić LC
LC
-
Lacerta viridis Zelembać LC
LC
-
Podarcis muralis Zidni gušter LC
LC
-
Ablepharus kitaibelii Kratkonogi gušter LC
LC
SZ
Natrix natrix Belouška LC
LC
SZ
Dolichopis caspius Stepski smuk LC
DD
SZ
Zamenis longissimus Obični smuk LC LC SZ
Vipera ammodytes Poskok LC LC Z
* www.IUCNRedList.org; ** Tomović i sar. (2015); *** Аnonymous (2010а) & Аnonymous(2010b)
&Anonymous (2010c)
20
Tabela 3. Indeks statusa očuvanosti potencijalno prisutnih vrsta gmizavaca na području
Kunovice na osnovu globalnog i nacionalnog konzervacionog skora vrsta .
Vrsta Globalni
konzervacioni skor
Nacionalni
konzervacioni skor
Emys orbicularis 2 -
Testudo hermanni 2 2
Anguis fragilis 1 1
Lacerta agilis 1 1
Lacerta viridis 1 1
Podarcis muralis 1 1
Ablepharus kitaibelii 1 1
Dolichophis caspius 1 -
Natrix natrix 1 1
Natrix tessellata 1 1
Zamenis longissimus 1 1
Vipera ammodytes 1 1
TOTAL 14 11
21
Tabela 4. Indeks statusa očuvanosti potvrđenih vrsta gmizavaca na području Kunovice
na osnovu globalnog i nacionalnog konzervacionog skora vrsta .
Vrsta Globalni
konzervacioni skor
Nacionalni
konzervacioni skor
Testudo hermanni 2 2
Anguis fragilis 1 1
Lacerta viridis 1 1
Podarcis muralis 1 1
Ablepharus kitaibelii 1 1
Dolichophis caspius 1 -
Natrix natrix 1 1
Zamenis longissimus 1 1
Vipera ammodytes 1 1
TOTAL 10 9
22
5. DISKUSIJA
Fauna gmizavaca Nišavskog okruga je rezultat interakcije različitih faktora, pre svega
istorijsko - geoloških činilaca, koji su naročito bili izraženi u Tercijaru i iz tog perioda su se
mnoge vrste održale kao relikti, a neke od njih su našle skrovište na specifičnim staništima, koja
se nazivaju refugijumi (Đorđević, 2015).
Za očekivati je da se bogatstvo vrsta divljih biljaka i životinja znatno smanji nakon
antropogene izmene područja pa su zaštićena prirodna dobra na obodima velikih naselja ujedno i
refugijumi nekada postojeće biološke raznovrsnosti na prostoru sadašnjih urbanih celina. Na
primer, rasprostranjenje gmizavaca je analizirano na teritoriji grada Beograda, gde je jedan od
lokalnih centara diverziteta konstatovan na području planine Avale (Crnobrnja- Isailović i sar,
2012). Sastav vrsta je obuhvatao jednu vrstu kornjača: barska kornjača –E. orbicularis, pet vrsta
zmija: smukulja –C. austriaca, stepski smuk –D. caspius, belouška –N. natrix, ribarica –N.
tessellata i običan smuk –Z. longissimus, kao i pet vrsta guštera: slepić –A. fragilis, zelembać –L.
viridis, šumski gušter –D. praticola, zidni gušter –P. muralis i kratkonogi gušter –A. kitaibelii.
Područje Kunovice nalazi se u sklopu zaštićenog prirodnog dobra Sićevačka klisura i odlikuje se
prisustvom šumske kornjače – T. hermanni - koja je na teritoriji Avale izumrla, ali nema barske
kornjače – E. orbicularis - zbog nepostojanja pogodnih staništa (jedno od bližih poznatih
pogodnih staništa nalazi se u selu Ostrovicana ulazu u Sićevačku klisuru), ribarice – N. tessellata
-takođe zbog nepostojanja odgovarajućih staništa – većih tekućica, kao ni šumskog guštera – D.
praticola, verovatno zbog nepovoljnih mikroklimatskih uslova (Ćorović, nepublikovano).
Osvrtom na dosadašnja istraživanja diverziteta gmizavaca Kunovice, može se zaključiti da je ovo
područje pogodno za održavanje populacija šumske kornjače, zelembaća, kratkonogog guštera,
stepskog smuka, običnog smuka i poskoka. Odlikuje se listopadnom šumom, livadama, ali i
velikim brojem napuštenih vinograda ili onih koji se još uvek obrađuju, iz čega se može
zaključiti da je na ovom području ipak u nekoj meri prisutan antropogeni uticaj (Vidojević,
2014).
Na efikasnost pronalaženja jedinki određenih vrsta mogu da utiču i nepristupačni tereni
područja Kunovice. Bury i Luckenbach (1979) i Morgan i Bourn (1981) su ukazali na to da su
metode kao što je transekt pogodnije za procenu gustine populacije, u odnosu na metodu
markiranja i ponovnog izlovljavanja. Oni su u svom radu pokazali primenu metode transekta na
23
malim populacijama. Uzorkovanje je vršeno uz pomoć metode linijskog transekta, kojom svaka
jedinka ima podjednake šanse da bude uzorkovana. Metoda linijskog transekta je pogodna za
procenu gustine populacija sa niskom aktivnošću, kao što je slučaj kod kornjača (Nikolov, 2015).
Međutim, u našem radu vrste gmizavaca su konstatovane pomoću vizuelnog pretraživanja terena,
pri čemu su istraživači pratili različite putanje tokom iste godine, a naredne godine su ih
ponavljali. Intenzivno zarastanje terena je svakako uticalo na kvalitet rezultata, kao i ograničen
broj izlazaka na teren po godini.
Radi boljeg uvida u vrednovanje ovog područja sa aspekta lokalnog bogatstva vrsta
gmizavaca, pomenućemo da Indeks statusa očuvanosti faune gmizavaca područja Vlasine iznosi
14 (Dinov, 2015). Vlasinska visoravan je po nadmorskoj visini i površini jedna od najprostranijih
i najviših visoravni u Srbiji, njeni obodni delovi sadrže raznovrsna staništa, ali je njen Indeks
statusa očuvanosti svakako manji od vrednosti pomenutog indeksa, izračunatog za neke
Nacionalne parkove Srbije i Crne Gore (Milojković, 2006). Na primer, u Nacionalnom parku
“Kopaonik”, vrednost ovog indeksa je 18, dok je Indeks statusa očuvanosti faune gmizavaca
Nacionalnog parka “Đerdap” 17. Ova razlika u veličini Indeksa statusa očuvanosti područja
može se objasniti time da je ukupna površina Vlasinske visoravni manja i da područje ima uži
opseg nadmorskih visina, u odnosu npr. na Nacionalni park “Đerdap”, koji je najveći u Srbiji i
odlikuje se različitim klimatskim uslovima, između ostalih i specifičnom mezoklimom tzv.
“đerdapskom klimom” (Milojković, 2006). Prostor Kunovice je takođe relativno mali u odnosu
na neka druga zaštićena područja, kao i opseg nadmorskih visina ovog područja, a takođe se ne
odlikuje ni razvijenom mrežom vodenih staništa, što sve upućuje na manje bogatstvo vrsta
gmizavaca od pretpostavljenog. Takođe, za vrstu livadski gušter koja je navedena kao
potencijalno prisutna na području Kunovice u većem delu nema odgovarajućih staništa. Treba
napomenuti da ovim istraživanjem nisu obuhvaćeni najviši delovi područja pa ostaje otvoreno
pitanje da li je ova vrsta prisutna ili ne na području Kunovice.
U ovom radu je pomenuto smanjenje diverziteta vrsta (pa i vrsta gmizavaca) pod
dejstvom različitih faktora (narušavanje staništa, zagađenje, neodrživa trgovina itd.), a naročito
antropogenog uticaja. Pored toga što, kao i mnoge druge vrste životinja, i gmizavci stradaju u
saobraćaju, mnogo je načina na koje čovek negativno utiče na celokupnu faunu. U nekim
delovima Severne Amerike, masovno se ubijaju zvečarke, kako bi se od delova njihovih tela
pravili „ukrasi” i „nakit”. Ova praksa se sprovodi decenijama i utiče na opstanak mnogih vrsta.
24
Zanimljiv podatak je da su zvečarke počele da menjaju svoje ponašanje, pokušavajući da izbegnu
da budu ulovljene. Umesto prirodnog upozorenja krupnijoj životinji, kada čovek naiđe „naučile”
su da ostanu tihe i mirne, bez pomeranja zvečke na vrhu repa. Međutim, ova pojava nije naučno
potvrđena (Simović i sar, 2013). Na području Kunovice nije primećeno intenzivnije ciljano
ubijanje predstavnika herpetofaune, ali je zabeležen jedan slučaj namernog ubijanja poskoka – V.
ammodytes (Čubrić i Crnobrnja-Isailović, nepublikovani podaci). Takođe, zabeleženi su veoma
retki slučajevi gaženja jedinki šumske kornjače – T. hermanni – motornim vozilima, uglavnom
na lokalnom asfaltnom putu ali i na kolskom putu koji vodi ka aktivnim vinogradima,
voćnjacima i povrtnjacima (Stojadinović, Nikolić i Crnobrnja-Isailović, nepublikovani podaci).
25
6. ZAKLJUČAK
Kunovica je tipično planinsko selo, čiji se centralni deo sastoji od gusto zbijenih kuća na
platou oko seoskog groblja, dok se ostatak sela sastoji od kuća razbacanih na južnoj, strmoj
padini prema reci i duž puta. Nalazi se 17km istočno od Niša.
Okruženo tišinom i netaknutom prirodom, sa malim brojem stanovnika, pretežno starijih
ljudi, i veoma povoljnim uslovima za gajenje stoke, ali sa slabom opremljenošću
infrastrukturnim sistemima i objektima, područje oko sela predstavlja prostor pogodan za
održavanje relativno raznovrsne lokalne herpetofaune.
Na osnovu pretraživanja literature i terenskih istraživanja, utvrđeno je 12 vrsta
gmizavaca, od kojih se tri vode kao potencijalne jer su navedene u literaturi koja opisuje šire
područje okoline Niša i do sada nije utvrđeno njihovo prisustvo na području Kunovice.
Indeks statusa očuvanosti Kunovice manji je od onog procenjenog za Predeo izuzetnih
odlika «Vlasina» ili nacionalne parkove u Srbiji, što se i može očekivati obzirom na uzak opseg
nadmorskih visina koje obuhvata. Međutim, kada se uzmu u obzir i potencijalno prisutne vrste,
njegova vrednost se izjednačava sa onom izračunatomza PIO «Vlasina».
26
7. LITERATURA
1. Аnonymous (2010а) Book of rules on declaring and protection of strictly protected and
protected wild species of plants, animals and fungi. Official Gazette RS 5/2010 from
5.2.2010(In Serbian)
2. Аnonymous (2010b) Book of rules on declaring and protection of strictly protected and
protected wild species of plants, animals and fungi. Appendix 1. Strictly protected wild
species. Official Gazette RS 5/2010. (In Serbian)
3. Аnonymous (2010c) Book of rules on declaring and protection of strictly protected and
protected wild species of plants, animals and fungi. Appendix 2. Protected wild species.
Official Gazette RS 5/2010. (In Serbian)
4. Brelih, S., Džukić, G. 1974. Catalogus Faunae Jugoslaviae.IV/2. Reptilia, Cons.Acad.
Sci.Reip.Soci.Foed.Jugo.Acad.Sci.Art.Slov. Ljubljana.
5. Crnobrnja-Isailović, J., Jelić, I., Stanisavljević, B., Ćosić, N., 2012.Vodozemci i gmizavci
Beograda.-Endemit, Beograd.
6. Dinov, J.,2015: Bogatstvo vrsta faune vodozemaca i gmizavaca Vlasinske visoravni.
Master rad- Prirodno matematički fakultet, Univerzitet u Nišu
7. Džukić, G. (1995) Diversity of amphibians (Аmphibia) and reptiles (Reptilia) of
Yugoslavia, with review of species with international significance. In: Stevanović, V.,
Vasić, V. (Eds.) Biodiversity of Yugoslavia with review of species with international
significance. Ecolibri and Faculty of Biology, Belgrade, 447-469. (In Serbian)
8. Gavrilović, N., 2015: Prisustvo parazita u digestivnom traktu jedinki šumske kornjače
(Testudo hermanni) iz okoline Niša. Master rad.- Prirodno matematički fakultet,
Univerzitet u Nišu.
9. Milojković, D., 2006: Uporedna analiza diverziteta gmizavaca (Reptilia) Nacionalnih
parkova „Đerdap”, „Durmitor”, „Kopaonik”. Diplomski rad- Biološki fakultet,
Univerzitet u Beogradu
10. Nikolov, A., 2015: Učestalost sretanja juvenilnih jedinkiu populaciji šumske kornjače
(Testudo hermanni) na teritoriji sela Kunovica. Master rad.- Prirodno matematički
fakultet, Univerzitet u Nišu
27
11. Radovanović, M., 1951: Vodozemci i gmizavci naše zemlje. - Izdavačko preduzeće
Narodne Republike Srbije, str. 1-249, Beograd.
12. Simović, A., Đorđević, S., Urošević, A., Anđelković, M., 2013: Vodozemci i gmizavci
Avale. –Srpsko herpetološko društvo „Milutin Radovanović”, Beograd.
13. Sutherland W. J. 2000. The Conservation Handbook: Research, Management, and
Policy. Blackwell Science Ltd. Oxford OX2 0EL, 278 p.
14. Tomović, Lj., Ajtić, R., Ljubisavljević, K., Urošević, A., Jović, D., Krizmanić, I., Labus,
N., Đorđević, S., Kalezić, M., Vukov, T., Džukić, G., 2014: Reptiles in Serbia.- Bulletin
of the Natural History Museum 7: 129-158
15. Tomović, Lj., Urošević, A., Ajtić, R., Krizmanić, I., Simović, A., Labus, N., Jović, D.,
Krstić, M., Đorđević, S., Anđelković, M., Golubović, A., Džukić, G., 2015: Contribution
to the knowledge of distribution of Colubrid snakes in Serbia. – Ecologica Montenegrina
2(3): 197-227.
16. Turnšek, B. A. J., 2006: The village of Kunovica in the Sustainable Development
Context. Architecture and Civil Engineering Vol: 4.No1. pp 25-39.
17. Urošević, A., Ljubisavljević, Tomović, LJ., Krizmanić, I., Ajtić, R., Simović, A., Labus,
N., Jović, D., Golubović, A., Anđelković, M., Džukić, G., 2015: Contribution to the
knowledge of distribution and diversity of lacertid lizards in Serbia. – Ecologica
Montenegrina 2(3): 197-227
18. Vidojević, D., 2014: Variranje fekunditeta u jednoj populaciji šumske kornjače (Testudo
hermanni). Master rad.- Prirodno matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.
28
8. SUMMARY
Kunovica is a typical mountain village, whose central part is made of houses densely
located around cemetery, while the rest of the village consist of houses scattered on the southern
side, on the slope toward the river and along the local road.
The village Kunovica is surrounded by silence and pristine nature and inhabited by
mostly elderly people. The village has very favorable conditions for livestock, but has poor
infrastructure systems and facilities.The whole area around the village is suitable for
maintenance of relatively diverse local herpetofauna.
Based on the literature search and own field study, Kunovica could harbour 12 species of
reptiles. Three of them are listed as potential because they are mentioned in the literature as
inhabiting wider area of Nis, but were not detected during our field search.
Conservation status index of reptile fauna in Kunovica is lower than that estimated for the
Landscape of Outstanding Feautures (LOF) „Vlasina” or those estimated for herpetofauna in
National parks of Serbia.It is to be expected given the narrow altitudinal range within analysed
area. However, when taking into account the potentially present species, it̕s value is the same as
that estimated for LOF „Vlasina”.
ПРИРОДНO-MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Редни број, РБР:
Идентификациони број, ИБР:
Тип документације, ТД: монографска
Тип записа, ТЗ: текстуални / графички
Врста рада, ВР: мастер рад
Аутор, АУ: Драгана Мијалковић
Ментор, МН: Јелка Црнобрња-Исаиловић
Наслов рада, НР: РАЗНОВРСНОСТ ВРСТА ГМИЗАВАЦА У ОКОЛИНИ
СЕЛА КУНОВИЦА
Језик публикације, ЈП: српски
Језик извода, ЈИ: енглески
Земља публиковања, ЗП: Р. Србија
Уже географско подручје, УГП: Р. Србија
Година, ГО: 2017.
Издавач, ИЗ: ауторски репринт
Место и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33.
Физички опис рада, ФО: (поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога)
8/28/18/4/4/0/0
Научна област, НО: биологија
Научна дисциплина, НД: зоологија
Предметна одредница/Кључне речи, ПО: Разноврсност, гмизавци, Куновица.
УДК 598.1 (497.11)
Чува се, ЧУ: библиотека
Важна напомена, ВН:
Извод, ИЗ: На основу истраживања у периоду од 2010 до 2015 године на
дефинисаној експерименталној површини забележено је девет
врста гмизаваца. Квалитативни састав врста формиран на основу
теренског рада упоређен је са литературним подацима који се
односе на подручје Куновице и околину Ниша (општина Нишка
бања).
Датум прихватања теме, ДП:
Датум одбране, ДО:
Чланови комисије, КО: Председник: Владимир Жикић
Члан: Саша Станковић
Члан, ментор: Јелка Црнобрња Исаиловић
ПРИРОДНO-MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Accession number, ANO:
Identification number, INO:
Document type, DT: monograph
Type of record, TR: textual / graphic
Contents code, CC: master thesis
Author, AU: Dragana Mijalković
Mentor, MN: Jelka Crnobrnja-Isailović
Title, TI: DIVERSITY OF REPTILE SPECIES AROUND THE VILLAGE KUNOVICA
Language of text, LT: Serbian
Language of abstract, LA: English
Country of publication, CP: Republic of Serbia
Locality of publication, LP: Serbia
Publication year, PY: 2017
Publisher, PB: author’s reprint
Publication place, PP: Niš, Višegradska 33.
Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes)
8/28/18/4/4/0/0
Scientific field, SF: biology
Scientific discipline, SD: zoology
Subject/Key words, S/KW: Diversity, reptiles, Kunovica
UC 598.1 (497.11)
Holding data, HD: library
Note, N:
Abstract, AB: Based on research in the period since 2010 buy 2015 at the defined experimental area, there were nine species of reptiles. The qualitative composition of the species formed on the basisof field work were compared with published data relating to the area of Kunovica and environment of Niš (Niska banja municipality).
Accepted by the Scientific Board on, ASB:
Defended on, DE:
Defended Board, DB: President: Vladimir Žikić
Member: Saša Stanković
Member, Mentor: Jelka Crnobrnja Isailović