Dragan Čović - unizg.hr · Predsjednik Hrvatskoga narodnoga sabora BiH, VII. zasjedanje HNS-a, Mostar (Bosna i Hercegovina) Hrvatski član Predsjedništva BiH, Sarajevo (Bosna i

Dragan Čovićdoctor honoris causa

3dragan čović | doctor honoris causa

Akademik Dragan Čovićcurriculum vitae

—

2018.

2014.

2013.

1996.

1989. – 1991.

1987. – 1989.

1975. – 1979.

Rođen je 20. kolovoza 1956. u Mostaru.

obrazovanje:

Redoviti član Međunarodna akademija inženjera

Akademik Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Dopisni član Međunarodna akademija inženjera

Doktor znanosti Fakultet strojarstva Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Specijalistički studij menadžmenta Ekonomski fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Sarajevo (Bosna i Hercegovina)

Magistar znanosti Fakultet strojarstva Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Fakultet Fakultet strojarstva Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

4 dragan čović | doctor honoris causa

1971. – 1975.

1963. – 1971.

—

2007.

2004.

2002.

2000. – 2004.

1996. – 2000.

1994. – 1996.

Srednjoškolsko obrazovanje Tehnička škola strojarskog usmjerenja u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Osnovno obrazovanje Osnovna škola Mostar, Mostar (Bosna i Hercegovina)

radna povijest:

PredavačFilozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Redoviti profesorFakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

PredavačEkonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Izvanredni profesorFakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

DocentFakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Viši asistentFakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru, Mostar (Bosna i Hercegovina)


—

2015.

2014.

2011. – 2015.

2011.

2010. – 2014.

2007.

2005.

2002. – 2005.

1998. – 2005.

1998. – 2001.

1997. - 1998.

1996. – 1997.

politička karijera:

Predsjednik Hrvatskoga narodnoga sabora BiH, VII. zasjedanje HNS-a, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Hrvatski član Predsjedništva BiH, Sarajevo (Bosna i Hercegovina)

Predsjednik Hrvatskoga narodnoga sabora BiH, IV. zasjedanje HNS-a, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Predsjednik HDZ-a BiH (XI. opći sabor HDZ-a BiH)

Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Sarajevo (Bosna i Hercegovina)

Predsjednik HDZ-a BiH (X. opći sabor HDZ-a BiH)

Predsjednik HDZ-a BiH (IX. opći sabor HDZ-a BiH)

Hrvatski član Predsjedništva BiH, Sarajevo (Bosna i Hercegovina)

Potpredsjednik HDZ-a BiH, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Ministar financija i zamjenik premijera u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo (Bosna i Hercegovina)

Predsjednik Gradskoga odbora HDZ-a BiH Mostar, Mostar (Bosna i Hercegovina)

Član predsjedništva Županijskoga odbora HDZ-a BiH, Mostar (Bosna i Hercegovina)


izdvojena znanstvena izlaganja, izdanja, publikacije i radovi na znanstvenim skupovima:

Prilog izradi Ustava održive BiH u funkciji ostvarenja potpune jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda: Hrvata, Srba i Bošnjaka, Zbornik radova Znanstveno-stručnoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu“, ISSN 1023-8638, Sveučilište u Mostaru, 2018.—Izlaganje „O ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na status konstitutivnoga hrvatskoga naroda“, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2018.—Izlaganje „Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu“, Hrvatski generalski zbor u Zagrebu, Zagreb, 2018.—Izlaganje „Hrvati Bosne i Hercegovine: nositelji europskih vrijednosti“, Matica hrvatska, Zagreb, 2018.—Izlaganje „Bosna i Hercegovina danas”, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb, 2018.—Bosna i Hercegovina – punopravna država članica Europske unije, Zbornik radova Znanstveno-stručnoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti“, ISSN 1512-9322, Ured hrvatskoga člana PBiH, 2017.—Preobrazba poslovnih sustava u BiH s ciljem približavanja EU, 2006.—Povezanost državnih elemenata u cilju ostvarenja održivog razvoja, 1. međunarodni znanstveni simpozij Blidinje, BiH, 2005.Globalizacija u službi ljudi; kongres: Humanizam, svjetski mir i globalizacija, Dubrovnik, 2005.


Uloga informatičke tehnologije u procesu restrukturiranja tvrtki u Bosni i Hercegovini, International Journal of DAAAM, Beč, 2004.—Ljudsko biće – ključni čimbenik održivosti poslovnih sustava, International Journal of DAAAM, Beč, 2004.—Održivi rast i razvoj malih i srednjih poduzeća kroz povezanost tehnologijom, Zbornik radova 3. međunarodne konferencije „UPS 2004“, ISBN 3-901509-24-0, Mostar, 2004.—Inovativnost tima, ISBN 3-901-509-25-4, DAAAM i Sveučilište u Mostaru, 2003.—Obilježja uspješnih poslovnih sustava – neograničenost, DAAAM International Scientific Book 2002, „Inteligentna proizvodnja i automatizacija: fokus na precizno inženjerstvo“, ISBN 3-901509-30-5, str. 105. – 111., Beč, listopad 2002.—Strategija razvoja Bosne i Hercegovine, Mostar, 2002.—Poduzetništvo i poslovna etika u BiH, Zbornik radova Međunarodne konferencije „Upravljanje poslovnim sustavima“ UPS 2001, ISBN 3-901 509-26-7, Fakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru, 2001.—Poslovni sustavi (razvoj, organizacija, menadžment, programiranje), ISBN-3-901509-22-4, DAAAM i Sveučilište u Mostaru, 2001.—Ulaganje u Federaciju BiH, Zbornik radova: Uspostava privatizacijskih investicijskih fondova u Federaciji BiH; USAID, IFC, Sarajevo, 1999.Menadžment proizvodnje, Mostar, Sveučilište u Mostaru, 1998.—Tendencije u razvoju suvremenih proizvodnih sustava, Mostar, Znanstvene novine Sveučilišta u Mostaru, br. 1., 1996, ISSN 1025-7977., prosinac 1996.


Doktorski rad: „Modeliranje promjena organizacijske strukture u funkciji proizvoda i tehnologije“, Fakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru, 1996.—Transformiranje organizacijskih struktura u cilju poboljšanja efikasnosti, Mostar, 1996.—Uspostavljanje sustava kontrole kvaliteta kao preduvjet gospodarskih aktivnosti i daljnjeg razvoja HZ HB; znanstvena konferencija „Trendovi razvoja HR HB“, Neum, 1993.—Proces transformiranja SOKO-ZI: od proizvodnje do usmjerenja na tržište, Mostar, 1992.—Ekonomska politika Federacije BiH u ekonomskom sustavu, bankarskom sustavu i poduzetništvu, ISBN 953-97327-2-7, CCT ZAGREB, Neum—Ulaganje u Federaciju BiH, Zbornik radova: Uspostavljanje privatizacijskih investicijskih fondova u Federaciji BiH, USAID, IFC, Sarajevo—Menadžer u post-privatizacijskom razdoblju, BiH menadžeri i pravila novog gospodarstva, Zbornik radova, FEB d. d. Sarajevo, Neum


izdvojena priznanja i nagrade:

Zahvalnica Matice hrvatske, Zagreb, 2018.—Zahvalnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Mostaru , 2018.—Zahvalnica Zagrebačke škole ekonomije i managementa, 2018.—Počasni građanin Odžaka, 2018.—Počasni građanin Stoca, 2017.—Plaketa Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 2017.—Večernjakov pečat – nagrada Predvodnik europskih vrijednosti, 2017.—Ličnost godine i najeuropljanin BiH, Europski pokret u BiH, 2016.—Večernjakov pečat – Nagrada za poticanje europskoga puta BiH, pozitivnih reformi, traženje konsenzusa i političkoga dijaloga, 2016.—Zahvala Počasnoga Bleiburškoga voda, svibanj 2015. —Ličnost godine, Nezavisne novine, 2014.—Priznanje HŠK Zrinjski i dodjela titule Počasni predsjednik Kluba, 2014.—Nagrada DAAAM Internationala, 2012. —Certifikat o građanstvu Večernjega lista, Frankfurt, 2012.—Plaketa Tuzlanskih novina, 2010.


Pečat Večernjega lista za događaj godine, Mostar, 2009.—Priznanje Hrvatske gospodarske komore, Zagreb, 2009.—Zlatna plaketa Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru povodom 50. obljetnice, Mostar, 2009.—Plaketa Tuzlanskoga lista za poseban doprinos u stvaranju političkog ambijenta da se krene u ustavne promjene k modernoj BiH, 2009.—Priznanje Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine, 2006.—Zahvalnica Matice hrvatske Mostar, 2005.—Medalja olimpijskoga odbora povodom dvadesete obljetnice Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, Sarajevo, 2004.—Povelja počasnoga građanina Kiseljaka, 2004.—Medalja grada Atene dr. Draganu Čoviću, hrvatskomu članu Predsjedništva BiH, Atena, 2004.—DAAAM međunarodni certifikat, Beč, 2004.—Plaketa Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2004.—Priznanje i zahvalnost Banjolučke biskupije, Banja Luka, 2003.—„Večernjakov pečat“ za osobu godine, 2003.—Nagrada okruga u Los Angelesu, 2003.—Nagrada grada Clevelanda, 2003.


Nagrada grada Eastlakea, 2003.—Povelja i memorijalna medalja Sveučilišta u Mostaru, 2002.—Medalja DAAAM Internationala, Beč, 2002.—“Za izvrsnost u znanosti, tehnologiji i međunarodnoj znanstvenoj suradnji u okviru DAAAM International Vienna”, Beč, 2002.—Povelja sv. Ivana Bosca, Žepče, 1999.—Zahvalnica Fonda kraljice Jelene, 1999. —Red hrvatskoga trolista – dodijelio dr. Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, Zagreb, 1997.—Komemorativna medalja Domovinske zahvalnosti – dodijelio dr. Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, Zagreb, 1997.—Plaketa 2. gardijske brigade HVO-a, Mostar, 1997.—DAAAM International Vienna certifikat za SOKO, Beč, 1997.—Priznanje Bussines magazine Manager za poslovni pothvat u BiH u 1997. godini , 1997. —Zahvalnica Zrakoplovnoga vojnoga učilišta Zadar, 1994. —Nagrada posebnih postrojba Republike Hrvatske za SOKO-ZI, 1992.



(12 sati, aula sveučilišta u zagrebu)—dodjela počasnoga doktorata

Georg Friedrich Händel: Canticorum Iubilo

uvodno slovoprof. dr. sc. Damir Borasrektor Sveučilišta u Zagrebu

govor promotoraprof. dr. sc. Tonći Lazibat

proglašenje počasnim doktoromi uručenje diplome

zahvalaakademik Dragan Čović

Gaudeamus igitur

Glazbeni program:Komorni zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebudirigentica: red. prof. art. Jasenka Ostojić

Vic Nees (1936. – 2013.): Signum magnumIvan Lukačić (1575. – 1648.): Ex ore infantium iz zbirke Sacrae Cantiones

(16 sati, aula sveučilišta u zagrebu)—predavanjeakademik Dragan Čovićpočasni doktor Sveučilišta u Zagrebu

Program



Uvodno slovo rektora Damira Borasa

Poštovani gospodine akademiče Dragane Čoviću,

čast mi je i zadovoljstvo najsrdačnije Vas pozdraviti u ime članova Senata Sveučilišta u Zagrebu, u ime ovdje nazočnih članova Povjerenstva za izbor u zvanje počasnoga doktora, prorektora, dekana, Vaših suradnika i prija-telja. Konačno, dopustite mi da Vas i osobno srdačno pozdravim ovdje u Zagrebu i, zajedno s promotorom profesorom Tonćijem Lazibatom, pred-stavim Vaše zasluge i postignuća.

Uvaženi ekscelencije i uzvanici,poštovani gospođe i gospodo,dragi gosti,

okupili smo se danas ovdje u svečanoj auli Sveučilišta u Zagrebu kako bi-smo proveli odluku donesenu na 11. sjednici Senata u tekućoj 349. akadem-skoj godini, održanoj 15. svibnja 2018., i promovirali akademika Dragana Čovića u počasnoga doktora Sveučilišta u Zagrebu.

Ne trebam posebno naglašavati, dragi akademiče Dragane Čoviću, da sam iznimno počašćen što je meni osobno u mandatu rektora Sveučilišta u Za-grebu pripala čast proglasiti Vas 99. počasnim doktorom našega Sveučili-šta, koje je prepoznalo Vaše iznimne doprinose jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, očuvanju hrvatskoga identiteta, promicanju demokratskih vrijednosti i afirmaciji hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne baštine u Europi i svijetu.

Profesor Tonći Lazibat uskoro će nas u ime povjerenstva za izbor šire upo-znati s akademskim i društvenim dosezima profesora Dragana Čovića, aka-demika Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini te hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je svoju aka-demsku karijeru započeo 1975. na Fakultetu strojarstva Sveučilišta u Mo-


staru. Nastavio ju je 1989. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu kao student specijalističkoga studija menadžmenta. Nakon dokto-rata znanosti na Fakultetu strojarstva Sveučilišta u Mostaru, na istom fakul-tetu postaje višim asistentom, zatim i docentom, a 2000. godine izabran je u zvanje izvanrednoga profesora te 2004. u zvanje redovitoga profesora. Uz rad na svojemu matičnomu fakultetu radi i kao predavač na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Od 2013. dopisni je član, a od 2018. redoviti član Međunarodne akademije inženjera. Od 2014. akademik je Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini.

Uz svoju akademsku karijeru, u kojoj se istaknuo i kao nastavnik i kao znanstvenik, objavivši više knjiga i više od 70 znanstveno-stručnih ra-dova, te 2013. godine postao dopisnim članom Međunarodne akademije inženjera, a 2014. i članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bo-sni i Hercegovini, akademik Dragan Čović posebno je značajna ostvarenja postigao u svojem političkom djelovanju, ujedno ga povezujući sa svojim akademskim djelovanjem.

Za svoje je djelovanje dobio brojne nagrade, priznanja i odlikovanja, od ko-jih bih posebno istaknuo Red hrvatskoga trolista, zajedno s Komemorativ-nom medaljom domovinske zahvalnosti iz 1997. godine.

U svojemu političkomu djelovanju u Bosni i Hercegovini obnašao je mnoge veoma značajne dužnosti, od dopredsjednika (1998.) i predsjednika (2005.) Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine do člana Predsjed-ništva Bosne i Hercegovine kao predstavnik hrvatskoga naroda (2002. i po-novno 2014.), na kojoj se dužnosti nalazi i danas.

Jedno od najznačajnijih doprinosa akademika Dragana Čovića upravo je ulaganje svojega političkoga utjecaja u jačanje svijesti o važnosti visokoga obrazovanja, posebice Sveučilišta u Mostaru, i to ne samo za Bosnu i Her-cegovinu nego i za cijeli hrvatski narod, povezujući u jednu cjelinu svo-je političko, društveno, kulturno i znanstveno djelovanje. Posebno bih u svemu tome istaknuo njegov doprinos osvješćivanju uloge Hrvata Bosne i Hercegovine kao nositelja europskih vrijednosti organiziravši u protekle dvije godine konferencijski ciklus istoga imena s dvjema velikim konfe-rencijama: “Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti” (2017.) i “Rješe-


nje hrvatskog pitanja za europsku BiH” (2018.), u koje se na njegov poziv sveobuhvatno uključilo Sveučilište u Zagrebu i Rektorski zbor Republike Hrvatske i sva druga hrvatska javna sveučilišta.

Poruka tih skupova, koja je snažno odjeknula ne samo u Bosni i Hercego-vini nego i u Republici Hrvatskoj i cijeloj regiji, održanih pod pokrovitelj-stvom i na poticaj akademika Dragana Čovića, jest: ne samo da postoje i da se mogu ponuditi praktična rješenja primjene konstitutivnoga statusa Hr-vata u Bosni i Hercegovini u odnosu na druga dva naroda, ali i svih ostalih bosanskohercegovačkih građana u skladu s europskim pozitivnim primje-rima i praksama, nego i snažno i čvrsto uvjerenje da je Bosna i Hercegovina domovina Hrvata Bosne i Hercegovine i da su i oni, jednostavnim jezikom rečeno, osnivači Bosne i Hercegovine i da im prava koja iz toga proizlaze nitko ne može uskratiti.

Pri tome je dužnost svih nas, svih Hrvata u Republici Hrvatskoj, svih insti-tucija Republike Hrvatske, osobito svih visokoškolskih ustanova – napose Sveučilišta u Zagrebu – i svih nas ovdje nazočnih, nastaviti podupirati svoje sunarodnjake u Bosni i Hercegovini u očuvanju svoje tradicije, svojega jezi-ka i kulture i svojega obrazovanja te u očuvanju i jačanju svijesti o zajedniš-tvu svih zajednica u Bosni i Hercegovini, svijesti o svojoj domovini Bosni i Hercegovini, snošljivosti prema drugima te u promicanju europskih vri-jednosti i vrjednota koje su još uvijek premalo vidljive u javnome društve-nome prostoru Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske.

Dragi i poštovani akademiče Dragane Čoviću,na svim tim porukama i na svemu Vašemu djelovanju najljepša Vam hvala!


Izvješće povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata Senatu Sveučilišta u Zagrebu

Senat Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s čl. 59. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i čl. 76. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, na svojoj je sjednici održanoj 10. travnja 2018. imenovao Stručno povjerenstvo za ocjenu prijedloga rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa o dodjeli počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Draganu Čoviću, akademiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini te hrvatskomu članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u sastavu:

1. dr. sc. tonći lazibat, redoviti profesor u trajnomu zvanju Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prorektor Sveučilišta u Zagrebu

2. dr. sc. zvonimir guzović, redoviti profesor u trajnomu zvanju Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

3. dr. sc. nedjeljko perić, redoviti profesor u trajnomu zvanju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

4. dr. sc. amir hamzić, prof. emeritus Sveučilišta u Zagrebu

5. dr. sc. miloš judaš, redoviti profesor u trajnomu zvanju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prorektor Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon što je razmotrilo sve relevantne elemente, Stručno povjerenstvo podnijelo je Senatu Sveučilišta u Zagrebu sljedeće zajedničko


sažeti životopis predloženika

Dragan Čović rođen je 20. kolovoza 1956. u Mostaru, gdje je završio osnov-nu i srednju školu. Godine 1975. upisao se na Fakultet strojarstva u Mosta-ru i već u studentskim danima pokazao izražene akademske afinitete. Na tom je fakultetu 1979. diplomirao, a 1989. i magistrirao. Godine 1991. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu završio je specijalistički stu-dij iz područja menadžmenta. Doktorirao je 1996. na Fakultetu strojarstva Sveučilišta u Mostaru (sada Fakultet strojarstva, računarstva i elektroteh-nike) obranivši rad Modeliranje promjena organizacijske strukture u funkciji proizvoda i tehnologije.

Usporedno s akademskom karijerom i napredovanjem, Dragan Čović stje-če i značajno stručno iskustvo ne samo u poslovnom okružju nego i svojim istaknutim društvenim i političkim djelovanjem. Dulji niz godina radio je u tvrtki SOKO Mostar, najprije u tehnologiji i kontroli, a potom i na rukovo-dećim položajima te je šest godina bio generalni direktor te tvrtke.Akademik Dragan Čović već je dvadeset godina u obrazovanju i nastavi. Od 2004. godine redoviti je profesor na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru. Predaje i na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a od 2007. profesor je i na Filozofskom fakultetu Sve-učilišta u Mostaru, gdje predaje predmet Upravljanje ljudskim resursima.

Do sada je objavio tri knjige, od kojih je autor dviju i koautor jedne knjige, te je samostalno i u koautorstvu objavio više od 70 znanstveno-stručnih radova. Od 2013. godine dopisni je član Međunarodne akademije inženjera, a od 2014. član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bosni i Her-cegovini (HAZU BiH).

Izvješće s mišljenjem i prijedlogom


priznanja

Akademik Dragan Čović dobitnik je odlikovanja te brojnih domaćih i me-đunarodnih priznanja i nagrada. Godine 1997. predsjednik Republike Hr-vatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom hrvatskoga trolista te mu dodijelio Komemorativnu medalju Domovinske zahvalnosti. Posebnu za-hvalnost i priznanje dodijelila mu je 2003. godine Banjolučka biskupija. Te je godine primio i posebne nagrade okruga u Los Angelesu, nagradu grada Clevelanda i nagradu grada Eastlakea, a 2004. godine medalju grada Atene.

Dobitnik je više priznanja DAAAM Internationala Vienna: 2002. godine za izvrsnost u znanosti, tehnologiji i međunarodnoj znanstvenoj suradnji te 2004. godine DAAAM međunarodni certifikat.

Godine 2002. Sveučilište u Mostaru dodijelilo je Draganu Čoviću povelju i memorijalnu medalju, a 2009. godine, u povodu 50. obljetnice Fakulteta strojarstva i računarstva, Zlatnu plaketu.

Više puta bio je biran za osobu godine u Bosni i Hercegovini te je nositelj povelja počasnoga građanina desetak gradova i općina diljem BiH.

Dragan Čović nositelj je više od stotinu zahvalnica, 20 spomenica, odličja i medalja te više od 30 povelja i priznanja.

politički i međunarodni doprinos i suradnja s republikom hrvatskom

Dragan Čović počeo je graditi svoju političku karijeru u teškim trenutcima ukidanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne i kasnijega procesa dekonsti-tuiranja Hrvata u BiH, posljedice čega je uspješno godinama kompenzirao svojim iznimnim političkim umijećem i pronicljivošću, a na kraju je uspio te procese ne samo usporiti nego u najvećoj mjeri i blokirati. Članom Hrvat-ske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) postao je 1994. godine, a za predsjednika Gradskoga odbora HDZ-a u Mostaru izabran je već sljedeće godine. Od 1998. do 2005. obnašao je dužnost dopredsjednika HDZ-a BiH. Od 2005. godine Dragan Čović predsjednik je Hrvatske demo-


kratske zajednice Bosne i Hercegovine, a od 2011. i Hrvatskoga narodnoga sabora (HNS) Bosne i Hercegovine. Prvu značajniju dužnost u Federaciji Bosne i Hercegovine obnašao je kao ministar financija odnosno zamjenik premijera Federacije od 1998. do 2001. godine, a 2002. izabran je za člana Predsjedništva BiH kao predstavnik hrvatskoga naroda.

Preuzimajući čelništvo nad HDZ-om BiH i HNS-om te svojom ulogom hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, preuzeo je i veoma zahtjevnu i od-govornu ulogu prvoga hrvatskoga političara u Bosni i Hercegovini, u izni-mno teškim okolnostima, gdje Hrvati u Federaciji BiH nastoje sačuvati status konstitutivnoga naroda. Na općim izborima u BiH 2014. godine po-novno je izabran za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, u kojemu je pre-uzeo predsjedanje pokazavši snažnu inicijativu, znanje, želju i sposobnost da BiH povede k euroatlantskim integracijama koje su dugi niz godina bile zamrznute. Rezultat njegova intenzivnoga političkoga angažmana u pro-teklom razdoblju snažan je iskorak BiH na euroatlantskom putu, unatoč brojnim otporima unutar Federacije BiH, te iznimna prepoznatljivost hr-vatskoga pitanja o položaju, statusu i pravima Hrvata u BiH kao povijesno-ga državotvornoga naroda europske provenijencije. Ujedno je postigao da su Hrvati danas prepoznati kao nositelji europskih vrijednosti i narod koji je egzistencijalno zainteresiran za europsku budućnost BiH.

Odgovornim djelovanjem akademik Čović uzdignuo je političko zvanje na jednu potpuno novu razinu, izdvajajući se iz uobičajenih klišeja i uspješno se pridržavajući općih ljudskih, demokratskih i civilizacijskih ‒ jednom ri-ječju europskih načela. Nametnuo se kao lider koji se zalaže za vladavinu prava i jačanje ustavnoga domoljublja u Bosni i Hercegovini, koja dugo go-dina nakon rata ne uspijeva pronaći svoj unutarnji mir i harmonizirati od-nose. Profilirao se kao vješt i vjerodostojan političar europskoga kova, koji drži do riječi, zbog čega je cijenjen u BiH, na regionalnom i širem međuna-rodnom planu. Prepoznatljiv je svojim pomno promišljenim i odmjerenim izjavama koje umnogome doprinose smirivanju odnosa u BiH i njihovu unaprjeđenju. Uspješno smiruje tenzije i neutralizira dezintegracijske ten-dencije kojima je BiH izložena kao zemlja s još uvijek nedovoljno razvije-nim institucijama i vladavinom prava.


Takvo njegovo političko djelovanje ima nemjerljiv značaj za stabilizaciju unutarnjih političkih prilika ali i odnosa u regiji, što je najizravniji interes Republike Hrvatske, koja graniči s područjem zapadnoga Balkana i njegova je poveznica s Europskom unijom. Tako i Republika Hrvatska i sve zemlje članice EU-a nemaju samo iskrena prijatelja i zagovornika procesa europ-skih integracija u srcu regije nego i aktivnoga sudionika ovdašnjih najzna-čajnijih političkih zbivanja. Nedvojbeno je da je djelovanje akademika Čo-vića do kraja posvećeno osiguranju trajnoga mira i stabilnosti na području jugoistočne Europe te afirmaciji njezine pune europske perspektive. Ta-kođer, nemjerljiv je njegov doprinos u informiranju javnosti Republike Hrvatske o položaju, značaju i ulozi Hrvata u BiH. U Republici Hrvatskoj održao je niz predavanja o aktualnim temama, primjerice o sigurnosnim izazovima i suradnji u različitim područjima, euroatlantskim integracija-ma i o položaju hrvatskoga naroda u kontekstu nužnih izmjena izbornoga zakona u BiH radi zaštite načela legitimnoga predstavljanja u skladu s od-lukama Ustavnoga suda BiH i s općim demokratskim i ustavnim načeli-ma. Unatoč velikim izazovima i odgovornosti kao istaknutoga političara i lidera hrvatskoga naroda u BiH, akademik Čović ostaje postojan, dosljedan i ustrajan u svom ukupnom djelovanju, koje ostavlja pozitivne reperkusije ne samo na političkom i akademskom nego i na širem društvenom planu.

značajnije akademske poveznice

Istodobno s političkim usponom, Dragan Čović gradio je uspješnu aka-demsku karijeru na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru te je postao jedan od najistaknutijih predstavnika i zagovornika interesa akademske zajednice u bosanskohercegovačkom po-litičkom životu. Osim u politici, veoma je utjecajan u kreiranju akadem-skoga života, čiji je aktivan član, podupirući samostalnost i autonomiju Sveučilišta te promicanje mjerila izvrsnosti, svjestan da će hrvatski narod u BiH biti onoliko vitalan i samoodrživ koliko i njegovo Sveučilište, koje je ujedno i jedino u BiH na kojemu se nastava i programski sadržaji provode na hrvatskome jeziku. Utoliko njegov značaj nadilazi klasične znanstveno-akademske okvire, predstavljajući stratešku instituciju za ostanak i opstoj-nost Hrvata u njihovoj domovini Bosni i Hercegovini.


Akademik Čović dao je osobit doprinos izgradnji i jačanju šire društvene svijesti o strateškoj ulozi Sveučilišta u Mostaru i o potrebi njegova trajnoga unaprjeđivanja i razvoja, djelujući i kao član akademske zajednice, ali i kao utjecajna politička osoba. Uz to, snažno je prisutan u ukupnom društveno-političkom životu i daje poticaj aktivnostima i procesima u svim njegovim segmentima, što je osobito značajno ohrabrenje za hrvatski narod, ali i za europsku perspektivu BiH, koja je nezamisliva bez hrvatskoga naroda i hr-vatskoga sveučilišta, koji predvode ključne procese u tom smjeru.

U cjelokupnoj svojoj karijeri i razvoju akademik Čović uspješno je vezivao ono što je primarno: svoj akademski interes sa svojim političkim i društve-nim angažmanom. Najbolji je pokazatelj tomu činjenica da je bio pokrovi-telj i sudjelovao u organizaciji većega broja znanstveno-stručnih događaja koji su koncepcijski bili postavljeni tako da objedinjuju i povezuju različite sfere života i onoga što je u najužem području njegova interesa i djelovanja, a to su znanost, kultura, društvo i politika. Najzapaženiji u tom pogledu bio je konferencijski ciklus Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti, nazvan po prvoj konferenciji održanoj u ožujku 2017., a potom i konferencija Rje-šenje hrvatskog pitanja za europsku BiH, koja se održala godinu dana poslije, u ožujku 2018., gdje je bio uključen u svojstvu pokrovitelja i predsjednika Organizacijskoga odbora.

Skup je bio posvećen proučavanju tradicijsko-europskoga utemeljenja hrvatskoga nacionalnoga identiteta u Bosni i Hercegovini kao autohtono-izvornoga te konstitutivnosti kao najeksplicitnijega ustavnoga izraza toga identiteta, koji je potpuno u skladu s europskom pravno-političkom tra-dicijom. Pod visokim pokroviteljstvom i uz poticaj akademika Čovića aka-demsko-stručna zajednica BiH predložila je konkretna rješenja i zaključke za postizanje ravnopravnosti Hrvata u BiH u skladu s europskim vrijed-nostima i standardima. Time je dan značaj različitim mogućnostima insti-tucionalizacije ustavne kategorije konstitutivnosti kao temelja ravnoprav-nosti na svim društveno-političkim razinama te su ponuđeni prijedlozi praktičnih rješenja implementacije konstitutivnoga statusa Hrvata u BiH u odnosu na druga dva naroda, ali i svih ostalih bosanskohercegovačkih građana u skladu s europskim pozitivnim primjerima i praksama.


mišljenje i prijedlog povjerenstva

Na temelju iznesenoga obrazloženja Stručno povjerenstvo smatra da prof. dr. sc. Dragan Čović neprijeporno zaslužuje i ispunjava uvjete za dodjelu počasnoga doktorata (honoris causa) Sveučilišta u Zagrebu zbog svojih do-prinosa jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Repu-blike Hrvatske, očuvanju hrvatskoga identiteta, promicanju demokratskih vrijednosti i afirmaciji hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne baštine u Europi i svijetu.

Povjerenstvo stoga predlaže Senatu Sveučilišta u Zagrebu da prof. dr. sc. Draganu Čoviću, akademiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini te hrvatskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovi-ne, dodijeli počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.

Članovi Stručnoga povjerenstva:prof. dr. sc. Tonći Lazibatprof. dr. sc. Zvonimir Guzovićprof. dr. sc. Nedjeljko Perićdr. sc. Amir Hamzić, prof. emeritusprof. dr. sc. Miloš Judaš

Senat

Klasa: 602-04/18-04/12Urbroj: 380-020/173-18-5Zagreb, 15. svibnja 2018.

Na temelju članka 59. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i čl. 76. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a na prijedlog stručnoga povjerenstva u sastavu: prof. dr. sc. Tonći Lazibat, prorektor Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik povjerenstva, prof. dr. sc Zvonimir Guzović, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, član, prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, član, prof. dr. sc. Amir Hamzić, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, član, i prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor Sveučilišta u Zagrebu, član, Senat Sveučilišta u Zagrebu na 11. sjednici u 349. akademskoj godini (2017./2018.) održanoj 15. svibnja 2018. donio je

odluku o dodjeli počasnoga doktorata sveučilišta u zagrebu akademiku hrvatske akademije za znanost i umjetnost u bosni i hercegovini te hrvatskomu članu predsjedništva bosne i hercegovineprof. dr. sc. draganu čoviću

i.Dodjeljuje se počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Draganu Čoviću, akademiku Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini te hrvatskomu članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine za doprinos jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, očuvanje hrvatskoga identiteta, promicanje demokratskih vrijednosti i afirmaciju hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne baštine u Europi i svijetu. ii.Svečana promocija, upis prof. dr. sc. Dragana Čovića u Knjigu počasnih doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu i uručenje diplome održat će se u dogovoru s Uredom hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.iii.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

Rektorprof. dr. sc. Damir Boras



Poštovani gospodine akademiče Dragane Čoviću, poštovani gospodine rektore,cijenjeni gosti,dame i gospodo!

Zadovoljstvo mi je biti promotorom u postupku promoviranja akademika Dragana Čovića u počasnoga doktora Sveučilišta u Zagrebu.

Na prijedlog rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i na temelju izvješća Povjerenstva (prof. dr. sc. Tonći Lazibat, prof. dr. sc. Zvo-nimir Guzović, prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, prof. emeritus Amir Hamzić, prof. dr. sc. Miloš Judaš), Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je 11. sjednici održanoj 15. svibnja 2018. donio odluku o dodjeli počasnoga doktorata Sve-učilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Draganu Čoviću, akademiku Hrvatske aka-demije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini zbog doprinosa jača-nju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, očuvanju hrvatskog identiteta, promicanju demokratskih vrijednosti i afir-maciji hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne baštine u Europi i svijetu.

Dragan Čović rođen je 20. kolovoza 1956. u Mostaru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Fakultetu strojarstva Sveučilišta u Mostaru diplomirao je 1979. godine, a 1989. magistrirao. Godine 1991. na Ekonomskom fakulte-tu Sveučilišta u Sarajevu završio je specijalistički studij iz područja menad-žmenta. Doktorirao je 1996. na Fakultetu strojarstva Sveučilišta u Mostaru (sada Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike) obranivši rad Mo-deliranje promjena organizacijske strukture u funkciji proizvoda i tehnologije.

Docentom na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike postaje 1996., izvanredni profesor 2000., a redoviti profesor 2004. godine.

Govor promotora, prof. dr. sc. Tonćija Lazibata


Akademikom Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Her-cegovini postaje 2014., a 2018. redovitim članom Međunarodne akademi-je inženjera.

Osim na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike, akademik Čo-vić predaje na Ekonomskom fakultetu i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Objavio je tri knjige, od kojih je autor dviju i koautor jedne knjige, a samo-stalno i u koautorstvu objavio je više od 70 znanstveno-stručnih radova.

Dragan Čović gradio je uspješnu akademsku karijeru na Fakultetu strojar-stva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru te je postao jedan od najistaknutijih predstavnika i zagovornika interesa akademske zajed-nice u bosanskohercegovačkom političkom životu. Osim u politici, veoma je utjecajan u kreiranju akademskoga života, čiji je aktivan član, podupi-rući samostalnost i autonomiju Sveučilišta te promicanje mjerila izvrsno-sti, svjestan da će hrvatski narod u BiH biti onoliko vitalan i samoodrživ koliko i njegovo Sveučilište, koje je ujedno i jedino u BiH na kojemu se nastava i programski sadržaji provode na hrvatskome jeziku. Utoliko nje-gov značaj nadilazi klasične znanstveno-akademske okvire, predstavljaju-ći stratešku instituciju za ostanak i opstojnost Hrvata u njihovoj domovini Bosni i Hercegovini.

Akademik Dragan Čović dobitnik je odlikovanja te brojnih domaćih i me-đunarodnih priznanja i nagrada. Pored ostalih, 1997. predsjednik Republi-ke Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom hrvatskoga trolista. Godine 2003. primio je i posebne nagrade okruga u Los Angelesu, nagradu grada Clevelanda i nagradu grada Eastlakea, a 2004. godine medalju gra-da Atene. Dobitnik je više priznanja DAAAM Internationala Vienna: 2002. godine za izvrsnost u znanosti, tehnologiji i međunarodnoj znanstvenoj suradnji te 2004. godine DAAAM međunarodni certifikat.

Akademik Čović dao je osobit doprinos izgradnji i jačanju šire društvene svijesti o strateškoj ulozi Sveučilišta u Mostaru i o potrebi njegova trajnoga unaprjeđivanja i razvoja, djelujući ne samo kao član akademske zajednice nego kao i utjecajna politička osoba. Trajno je isticao da će hrvatski narod


u BiH biti onoliko vitalan i samoodrživ koliko i njegovo Sveučilište, koje je ujedno i jedino u BiH na kojemu se nastava i programski sadržaji pro-vode na hrvatskome jeziku. Utoliko njegov značaj nadilazi klasične znan-stveno-akademske okvire, predstavljajući stratešku instituciju za ostanak i opstojnost Hrvata u njihovoj domovini Bosni i Hercegovini. Uz to, snažno je prisutan u ukupnom društveno-političkom životu i daje poticaj aktiv-nostima i procesima u svim njegovim segmentima, što je osobito značaj-no ohrabrenje za hrvatski narod, ali i za europsku perspektivu BiH, koja je nezamisliva bez hrvatskoga naroda i hrvatskoga sveučilišta, koji predvode ključne procese u tom smjeru. Velik je njegov doprinos u informiranju jav-nosti Republike Hrvatske o položaju, značaju i ulozi Hrvata u BiH. U Repu-blici Hrvatskoj također je održao niz predavanja o aktualnim temama.

U cjelokupnoj svojoj karijeri i razvoju akademik Čović uspješno je vezivao ono što je primarno: svoj akademski interes s političkim i društvenim an-gažmanom. Najbolji je pokazatelj tomu činjenica da je bio pokrovitelj i su-djelovao u organizaciji većega broja znanstveno-stručnih događaja koji su koncepcijski bili postavljeni tako da objedinjuju i povezuju različite sfere života i onoga što je u najužem području njegova interesa i djelovanja, a to su znanost, kultura, društvo i politika.

Akademiče Čoviću, Vaše ukupno djelovanje zaslužuje poštovanje i sigurni smo da ćete i da-lje djelovati na jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kao i između Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta u Zagrebu, na očuvanju hrvatskoga identiteta, promicanju demokratskih vrijednosti i afirmaciji hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne baštine u Europi i svijetu.

republika hrvatskasveučilište u zagrebu

rektordamir boras

redoviti profesor

i

promotortonći lazibat

redoviti profesor

proglašavaju

da je senat sveučilišta u zagrebu na svojoj 11. sjednici u 349. akademskoj godini (2017./2018.) održanoj 15. svibnja 2018., prihvaćajući izvješće

povjerenstva koje su činili: prof. dr. sc. tonći lazibat, predsjednik, prof. dr. sc. zvonimir guzović, prof. dr. sc. nedjeljko perić, prof. emeritus amir hamzić i prof. dr.

sc. miloš judaš, članovi, odlučio da

dragan čović

stekne

akademski naslov počasnoga doktorasveučilišta u zagrebu

počasni doktorat sveučilišta u zagrebu dodjeljuje se prof. dr. sc. draganu čoviću, akademiku hrvatske akademije

za znanost i umjetnost u bosni i hercegovini, hrvatskomu članu predsjedništva bosne i hercegovine, za doprinos jačanju bilateralnih odnosa između bosne i

hercegovine i republike hrvatske, očuvanje hrvatskoga identiteta, promicanje demokratskih vrijednosti i afirmaciju hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne

baštine u europi i svijetu.

u potvrdu toga izdaje se ova diploma propisno potpisana i ovjerena pečatom sveučilišta u zagrebu.

zagreb, 19. lipnja 2018.

broj: 57

promotor rektorprof. dr. sc. tonći lazibat prof. dr. sc. damir boras

res publica croatiauniversitas studiorum zagrabiensis

rectordamir boras

professor ordinarius

et

promotortonći lazibat

professor ordinarius

pronuntiant

senatum universitatis studiorum zagrabiensisin suo consessu xi anno academico cccil (anno mmxvii/mmxviii)

die xv mensis maii anni mmxviii habito, relationem consilii, in quo professor tonći lazibat, praeses et professor zvonimir guzović et professor

nedjeljko perić et professor emeritus amir hamzić et professor miloš judaš membra fuerunt, approbavisse atque decrevisse, ut in virum illustrem

dragan čović

titulus academicus doctoris honoris causauniversitatis studiorum zagrabiensis

conferretur.

professor dragan čović,academiae scientiarum et artium croaticae in bosnia et hercegovina sodalis,

praesidii bosniae et hercegovinae socius croaticus,gradu doctoris honoris causa universitatis studiorum zagrabiensis ornatur,quia de relationibus bilateralibus

bosniae et hercegovinae cum re publica croatia corroborandiset de identitate croatica servanda eximie promeruit,quia democratiae auctoritati in maius provehendae

nec non eruditionis, scientiarum, cultus civilis hereditati croaticae per europam et orbem terarrum affirmandae operam navavit.

cuius rei in fidem hoc diploma rite subscriptumet universitatis sigillo munitum editum est.

zagrabiae, die xix mensis iunii anni mmxviii.

num. lvii

promotor rectorprofessor tonći lazibat professor damir boras


Cijenjeni gospodine rektore Sveučilišta u Zagrebu profesore Boras, poštovani članovi Stručnoga povjerenstva, poštovani članovi Senata Sveučilišta, cijenjeni uzvanici iz znanstvenoga, kulturnoga, političkoga i gospodarsko-ga života u Republici Hrvatskoj, dragi prijatelji!

Želim vas od srca pozdraviti uvjeren da osjećate koliku ste mi čast iskazali današnjom nazočnošću na ovoj, za mene posebnoj ceremoniji.

Vaša nazočnost i potpora uz mene grade jednu veliku obitelj prijatelja koja mi olakšava da današnji dan i čin počasnoga doktorata prihvatim kao dar koji ću moći nositi, ali i kao obvezu koja će značajno utjecati na moj rad i osmišljanje vremena ispred mene te da ću na prepoznatljiv način – aka-demskim i ništa manje značajnim političkim djelovanjem – isticati najveće vrijednosti i biti posvećen čovjeku, pojedincu i našemu narodu.

Moj životopis, ili dio njega koji smo čuli, kao i moja životna opredjeljenja daju se prepoznati u svakodnevnici. Potičem sve oko sebe da mi svojim kri-tičkim osvrtom pomažu, da mi budu poticaj. Nastojim ne komentirati izre-čeno, koliko god to može biti politički pogrješno i rizično. Stoga i ovih dana, kada sam iznova u iznimno složenom vremenu prihvatio kandidaturu za hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, poslao sam poruku.

Svi oni koji mogu nešto kazati o meni kao osobi, kao inženjeru, menadžeru, profesoru ili političaru, sada je vrijeme da to kažu. Zar ima prikladnijega vre-mena za takve kritičke osvrte od izborne kampanje u BiH. Eto, takav je moj pristup životu i njega sam izgradio kroz obiteljski odgoj, obrazovanje i pro-fesionalno izrastanje. Stoga jedno veliko hvala svima koji su oblikovali moju osobnost tijekom ovih šest desetljeća. Kao što su moji roditelji i moja obitelj

Zahvala akademika Dragana Čovića


i prijatelji mene učinili ponosnim, nadam se da ni ja njih nisam razočarao.Baviti se aktivno politikom, u ambijentu kakav mi imamo, ne ostavlja dovolj-no prostora za stručno, znanstveno i akademsko, prije svega zbog percepcije.

Stoga i ovaj počasni doktorat, ovaj privilegij, neka me dodatno osnaži da primarno služim čovjeku, da služim vama.

Siguran sam da ću svoje znanje, svoje iskustvo, svoje umne i tjelesne spo-sobnosti bezrezervno i predano staviti u funkciju takve misije.

Poštovani rektore Boras, Vi ste gotovo puni mandat na čelu najdugovječ-nije, najistaknutije i najorganiziranije visokoškolske institucije hrvatskoga naroda, a izabrani ste i za sljedeći mandat. To s ponosom ističete u svim svojim istupima. Kada stojeći ispred Vas primam za mene neponovljivu počast, kroz Vas sagledavam sve one velikane koji su gradili stoljetnu tra-diciju Zagrebačkoga sveučilišta i kroz nju baštinili sve ono na što sam kao pripadnik ove zajednice preponosan.

Povijest institucije na čijem ste čelu ovim današnjim činom, zajedno s va-šim Senatom i suradnicima, prenosite na mene i sve institucije koje pred-stavljam, kako u hrvatskom narodu jednako tako i u cijeloj mojoj domovini Bosni i Hercegovini. Siguran sam da čast koju danas primam jednako tako prihvaća i naše Sveučilište u Mostaru (jedina javna visokoškolska instituci-ja na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini), čije sam dijete.Neka i ovo bude jedan od načina da zahvalim svojim profesorima i svom Sveučilištu. Ovo je priznanje i za sve njih.

Od srca hvala mojoj obitelji, mojim suradnicima, mojim prijateljima i svim poticateljima koji me izgrađuju da budem još bolji.

Na kraju,jednom sam davno, u inauguracijskom obraćanju, rekao što ću vama, dragi prijatelji, sad ponoviti:

neka mi dragi bog pomogne da sve što radim, radim za dobro čovjeka!

Hvala vam i živjeli!


U povodu dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu,rektor prof. dr. sc. Damir Boras poziva vas na predavanje

euroatlantske integracije bosne i hercegovinei republika hrvatska

koje će održati

akademik Dragan Čović,počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu

u utorak 19. lipnja 2018. u 16 satiu auli Sveučilišta u Zagrebu,

Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb.


Popis počasnih doktora Sveučilišta u Zagrebu

1. Tadija smičiklas, 1913.2. Eugen habsburški, 1915.3. Svetozar boroević, 1915.4. Matija stepinac, 1918.5. R. W. seaton watson, 1920.6. Milan rojc, 1920.7. Tomáš G. masaryk, 1920.8. Frano bulić, 1921.9. Vladimir mažuranić, 1925.10. Nikola tesla, 1926.11. Antun akšamović, 1926.12. Dragutin gorjanović kramberger, 1927.13. Slobodan jovanović, 1927.14. Đuro arnold, 1930. (zlatni doktorat)15. Milan jovanović batut, 1931.16. Slavko zimmerman, 1934.17. Nikola jagić, 1936.18. Lavoslav ružička, 1940.19. Vladimir nazor, 1946.20. Vladimir prelog, 1952.21. Stjepan P. timošenko, 1956.22. Niels Henrik David bohr, 1958.23. Robert robinson, 1960.24. Mislav demerac, 1960.25. Alfons kauders, 1960.

Ime i prezime, godina dodjele doktorata


26. *Božo milanović, 1962.27. *Pavao butorac, 1964.28. Sarvepalli radhakrishnan, 1965.29. Julije budisavljević, 1968.30. Fran kogoj, 1968.31. Josip broz tito, 1969.32. Lev andrejevič arcimovič, 1969.33. Ernest bloch, 1969.34. David cuthbertson, 1969.35. Giacomo devoto, 1969.36. Werner Karl heisenberg, 1969.37. Dorothy crowfoot hodgkin, 1969.38. Roman jacobson, 1969.39. György lukács, 1969.40. Nikolaus pevsner, 1969.41. André vaillant, 1969.42. *Franjo kuharić, 1970.43. *Franz könig, 1970.44. *Karlo balić, 1970.45. *Vilim keilbach, 1970.46. *Ivan ostojić, 1970.47. *Mijo škvorc, 1970.48. *Antun zaninović, 1970.49. Đorđe mano-zisi, 1970.50. Anton slobodnjak, 1970.51. Vjekoslav štefanić, 1970.52. Fran bošnjaković, 1970.


53. Stanko šilović, 1970.54. Anton dolenc, 1970.55. Josip lončar, 1970.56. Željko kovačević, 1970.57. Vinko mandekić, 1970.58. Albert ogrizek, 1970.59. Alois tavčar, 1970.60. Charles Herbert best, 1976.61. Karol borsuk, 1976.62. Heinz ellenberg, 1976.63. Henri lefevbre, 1976.64. Vladimir bakarić, 1977.65. Jean-Marie pérès, 1978.66. Helmut wolf, 1981.67. Jakov blažević, 1981.68. *Branko fučić, 1985.69. Jean dausset, 1985.70. Victor papanek, 1985.71. Ermin teply, 1987.72. Primo nebiolo, 1987.73. Cornelius c. a. voskuil, 1987.74. *Štefan lászló, 1987.75. *Marija A. pantelić, 1988.76. Rudolf Karl zahn, 1988.77. Linus pauling, 1988.78. *Ćiril kos, 1989.


79. *Živan bezić, 1989.80. Herman Northrop frye, 1990.81. Alois mock, 1993.82. Johann G. reissmüller, 1995.83. Paško rakić, 1997.84. Süleyman demirel, 1997.85. Egon matijević, 1998.86. William j. perry, 1998.87. Margaret thatcher, 1998.88. Kathleen vaughan wilkes, 2001.89. Robert badinter, 2003.90. Jacques friedel (**1995.), 2008.91. Albert fert, 2008.92. Branko lustig, 2009.93. Zdenko rengel, 2010.94. Mladen vranić, 2011.95. Josip bozanić, 2012.96. Mirjan damaška, 2012.97. Milko kelemen, 2014.98. Stanko lasić, 2015.99. Dragan čović, 2018.

* Zvjezdicom su označeni počasni doktori promovirani na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u vrijeme kada taj fakultet nije smio biti u sastavu Sveučilišta. Ugovorom između Sveučilišta i kbf-a od 11. ožujka 1996. priznate su sve diplome kbf-a kao sveučilišne.

** Odluka Senata Sveučilišta u Zagrebu o dodjeli počasnog doktorata donesena je u akademskoj godini 1994./1995.

nakladnikSveučilište u Zagrebuwww. unizg.hre-mail: [email protected]

urednički odborIva Budimir, prof.Sandra Kramar, prof. Katarina Prpić, prof.

lekturaIvanka Šenda, prof.

tisak Sveučilišna tiskara, d.o.o.250 primjeraka

Zagreb, lipanj 2018.

Documents

Dragan Čović - unizg.hr · Predsjednik Hrvatskoga narodnoga sabora BiH, VII. zasjedanje HNS-a, Mostar (Bosna i Hercegovina) Hrvatski član Predsjedništva BiH, Sarajevo (Bosna i