Dr Igor Kova čević, dipl. maš. inž. Ministar s tvo za ekonomski razvoj Crne Gore

Dr Igor Kovačević, dipl. maš. inž.Ministarstvo za ekonomski razvoj Crne Gore

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ODRŽIVA ENERGETSKA BUDUĆNOST CRNE GORE

Energetska konferencijaKolašin, Crna Gora, 11. jul 2008. g.


SADRŽAJ PREZENTACIJE

1. Održiva energetska budućnost Crne Gore2. Potencijali obnovljivih izvora energije3. Pregled trenutnih aktivnosti Ministarstva za ekonomski

razvoj4. Planirani programi i projekti za veće korišćenje

obnovljivih izvora energije5. Zaključci

Obnovljivi izvori energije (OIE), u ovoj prezentaciji, su: hidroenergetski potencijal za gradnju malih hidroelektrana (mHE); vjetar; sunčevo zračenje; biomasa i komunalni otpad.


Energetski sektor je prepoznat u Crnoj Gori (CG) kao značajna pokretačka snaga nacionalne ekonomije.

• Strategija razvoja energetike CG do 2025. godine (2007.) (SRE) i Akcioni plan 2008.-2012..

Strategija daje smjernice energetskog progresa i održivog razvoja:

- povećanje energetske efikasnosti (EE);- veće korišćenje OIE;- revitalizacija postojećih i izgradnja novih

elektroenergetskih objekata;- postizanje balansa između energetskog

razvoja i zaštite životne sredine i- CG kao investicioni izazov za ulaganja u OIE.

Kanjon rijeke Tare.

1. ODRŽIVA ENERGETSKA BUDUĆNOST CRNE GORE

1.

Održ

iva e

nerg

ets

ka b

udućn

ost

Crn

e G

ore


Mjerenja na terenu HMZ CG, Hidrološki sektor, je izradio dvije HIDORLOŠKE OBRADE za

profile mHE u CG. Obrada je rađena na osnovu dogovora sa EPCG a prema programu sa Norveškim direktoratom za vodu i energiju (NVE) iz Osla. Mjerenja su trajala više od godinu dana na 30 lokacija i 27 vodotoka.

Teorijska istraživanja Teorijski (bruto) hidroenergetski potencijal za gradnju mHE u CG (bez

rijeka Tare, Ćehotine i Ibra) procjenjen je u iznosu od 800-1000 GWh/god.

Ukupan teorijski hidropotencijal CG, iz Vodoprivredne osnove Crne Gore, iznosi 9846 GWh/god.

Tehnički (neto) iskoristivi potencijal za izgradnju mHE je procjenjen na oko 400 GWh/god.

2. POTENCIJALI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJEHidroenergetski potencijal vodotoka za gradnju mHE

2.

Pote

nci

jali

OIE

Sliv i naziv vodotoka i mjerne lokacije u toku prve hidrološke obrade.


FERSA (Španija): okolina Ulcinja, okolina Bara, okolina Podgorice, okolina Tivta, Brajići;IVICOM WIND (Crna Gora): Krnovo donje i Krnovo gornje, Nikšić;NTE (Norveška): područje planine Rumije, Bar;EKO ENERGIJA (Crna Gora): Ilijino brdo, Nikšić;CETMA (Italija): područje planine Njegoš, Nikšić.

Numeričke simulacije. Korekcioni faktor, odnos izmjerenih i izračunatih brzina vjetra. Detaljna analiza, koja obuhvata sva relevantna ograničenja koja

utiču na smanjenje iskorišćenja energetskog potencijala vjetra.

Vjetar

Teorijski energetski potencijal vjetra [W/m2] na 50 m i.n.t..

Teorijska istraživanja – Numeričko modeliranje

Ministarstvo za zaštitu životne sredine, kopna i mora Republike Italije (IMELS): Procjena energetskog potencijala vjetra, sunčevog zračenja i biomase.

2.

Pote

nci

jali

OIE

Tehnički energetski potencijal vjetra [W/m2] na 50 m i.n.t..

Mjerenja na terenu

18.0 18.5 19.0 19.5 20.0 20.5 21.0

Longitude (deg)

41.5

42.0

42.5

43.0

43.5

44.0

Latit

ude

(deg

)

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

750

800

[W /m ]2

S.G

.Š.

I.G.D.


Sunčevo zračenje

2.

Pote

nci

jali

OIE

Globalno sunčevo zračenje – srednje dnevne vrijednosti na mjesečnom nivou (mjesec maj).

Satelitska mjerenja Veliki potencijal za korišćenje solarnog zračenja je u CG. Broj sati sijanja sunca za veći dio CG je preko 2000 h/god, a duž

obale i više od 2500 h/god. Priobalno i centralno područje CG može se porediti sa količinom

sunčevog zračenja u Grčkoj ili južnoj Italiji. Podgorica ima veću godišnju količinu solarnog zračenja (1602

kWh/m2) nego Rim ili Atina.

Zemaljska mjerenja U CG trenutno nema pouzdanih podataka dobijenih mjerenjima na tlu.


Krajem 2007. g. je objavljen tender za:Dodjelu koncesija po kombinovanom DBOT aranžmanu za istraživanje vodotoka i izgradnju mHE u Crnoj Gori, na 43 vodotoka. Vlada CG je, krajem maja 2008., donijela odluku o dodjeli koncesija za 7 vodotoka, i to:1. Babinopoljska;2. Grlja;3. Šekularska;4. Bistrica-desna pritoka Lima (BP);5. Crnja;6. Bjelojevićka i7. Zaslapnica,dok je u toku procedura za vodotok Bistrica (BA).

3. PREGLED TRENUTNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZA EKONOMSKI RAZVOJ

3.

Pre

gle

d t

renutn

ih a

ktiv

nost

i M

ER

Strategija razvoja mHE u CG, www.energy-conference.com

Izgradnja mHE u CG

Karta vodotoka, koji su bili predmet koncesije na I tenderu.


United Nations Development Programme, Country Office Montenegro: Reforma politike energetskog sektora u cilju promovisanja razvoja mHE u CG, 2008.-2012.. Akcioni plan predviđa:

- pregled i eventualna modifikacija Ugovora o koncesiji za mHE;- pojednostavljenje dokumentacije za dobivanje Građevinske dozvole;- način korišćenja zemljišta za izgradnju mHE;- način otkupa električne energije iz mHE;- poboljšanje regulative za priključenje mHE na distributivnu mrežu;- kreiranje baze podataka za mHE;- istraživanje hidropotencijala za 4 nova vodotoka i- obuka i pomoć pri organizovanju Odsjeka za EE i OIE za sprovođenje

tendera i praćenje Ugovora o koncesiji.

Ugovori o koncesijama na osnovu I tendera za igradnju mHE trebaju da budu potpisani do kraja ovog mjeseca.

Ministarstvo za ekonomski razvoj (MER) zajedno sa inostranim stručnjacima unapređuje tendersku dokumentaciju i tendersku proceduru.

MER priprema novi tender za izgradnju mHE: - tender će biti raspisan za manji broj vodotoka; - prednost će imati već istraženi vodotoci, (HMZCG: Hidrološka obrada, www.minekon.vlada.cg.yu).

3.

Pre

gle

d t

renutn

ih a

ktiv

nost

i M

ER

Izgradnja mHE u CG (nast.)


Vjetrogeneratori

Termoelektrana na biomasu

IMELS: Studija izvodljivosti za gradnju Termoelektrane na biomasu (drvo) u Beranama, instalisane snage 3 MW.

3.

Pre

gle

d t

renutn

ih a

ktiv

nost

i M

ER

U toku su mjerenja potencijala vjetra na više lokacija u CG (slajd 5), u cilju da bi se odredile mikro lokacije za vjetrogeneratore. MER, skupa sa inostranim i domaćim kompanijama, priprema:

- Idejna rješenja za vjetrogeneratore;

- priključenja na elektroenergetsku mrežu;

- osnove za prostorsko-plansku dokumentaciju i

- procjene uticaja na životnu sredinu.


4. PLANIRANI PROGRAMI I PROJEKTI ZA VEĆE KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

4.

Pla

nir

ani pro

gra

mi i pro

jekt

i za

veće

kori

šćenje

OIE

KS 5: Izgradnja i eksploatacija OIE5.1 Program razvoja OIE (bez hidro potencijala);5.3 Projekat izgradnje mHE;5.4 Projekat korišćenja vjetra za proizvodnju električne energije;5.5 Projekat korišćenja biomase za kombinovanu proizvodnju toplotne

i električne energije;5.6 Projekat korišćenja komunalnog otpada za kombinovanu

proizvodnju toplotne i električne energije.

KS 1: Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja OIE na strani potrošnje

1.1 Program energetske efikanostiU okviru projekta “Godina energeske efikasnosti”, između ostalog,

predviđamo: Zakon o EE, Fond za EE i Zakon o OIE; Program za poboljšanje zakonodavstva i propisa za veće korišćenje OIE u

sektoru zgradarstva.

Akcioni plan za SRE 2008.-2012..


5. ZAKLJUČCI

5.

Zakl

jučc

i

Petogodišnji Akcioni plan za Strategiju razvoja energetike Crne Gore predviđa da Crna Gora počne koristiti svoj veliki energetski potencijal.

Napravljen je balans između energetskog razvoja i zaštite životne sredine. Crna Gora ima veliki potencijal za korišćenje obnovljivih izvora energije;

potencijal je potrebno dalje istraživati i stvariti uslove za njihovo korišćenje.

Crna Gora je krenula u realizaciju programa i projekata za veće korišćenje obnovljivih izvora energije, od kojih su najznačajniji: - mjerenje potencijala za izgradnju malih hidroelektrana;- izgradnja malih hidroelektrana i- mjerenje potencijala za izgradnju vjetrogeneratora.

Novo zakonodavstvo i regulativa u oblasti energetske efikasnosti dovešće do većeg korišćenja obnovljivih izvora energije na strani potrošnje:- upotrebu sunčevog zračenja za dobivanje toplote, kao i- ostalih obnovljivih izvora energije specifičnih za ovo geografsko područje.


Documents

Dr Igor Kova čević, dipl. maš. inž. Ministar s tvo za ekonomski razvoj Crne Gore