Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju 2019 · 2019-12-04 · posredovanje, no samo tri razvijenije zemlje Nove Europe (Češka, Slovenija i Slovačka) imaju osjetno niže kamatne

Doprinos hrvatski banaka rastu i razvoju

Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju 2019

Banke u Hrvatskoj: sustav bez kojega nema rasta i razvoja

Bankarske usluge poput platnog prometa, čuvanja financijskih viškova u obliku depozita i odobravanja kredita u današnjemu svijetu nalikuju distribuciji električne energije ili uslugama liječnika opće medicine – uvijek su tu, lako dostupni, bez značajnijih prekida u opskrbi. Ljudi se brzo naviknu na dostupnost. Ne primjećuju kompleksnost su-stava i rizike koji stoje iza vidljivih i dostupnih dijelova.

Na tržištu se mijenjaju uvjeti po kojima su dostupni financijski proizvodi, kao što se mijenja i cijena električne energi-je. No dostupnost se ne mijenja s uvjetima. Na sreću potrošača, uvjeti su se zadnjih godina mijenjali u njihovu korist. Pad kamatnih stopa u cijelome je svijetu doveo do povijesnih minimuma cijene novca. Tako je i u Hrvatskoj. Sve se odvija u uvjetima financijske stabilnosti: sistemski problemi bankarskih sustava ostaju u dalekoj prošlosti, a hrvat-ske banke jedine su u Europi koje od krize 2008. naovamo nisu koristile sveobuhvatne programe državne pomoći.

Svrha je HUB-ove publikacije «Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju» razotkriti pozadinu što stoji iza vela koji vide potrošači. Cilj je bolje vidjeti sustav – njegove «elektrane» i «distribucijsku mrežu». Želimo javnost bolje upoznati s procesima poput smanjenja broja zaposlenih i poslovnica, što nastaje zbog tehnoloških promjena. Želimo pokazati međunarodne usporedbe, u kojima se Hrvatske banke pokazuju kao jedne od najstabilnijih – među kapitalno najja-čima i najspremnijima za zadovoljavanje potreba poduzeća i potrošača.

U okviru Srednje i Istočne Europe hrvatske banke se nalaze među troškovno najučinkovitijima i smještaju se u sam vrh prema vrijednostima depozita i kredita u odnosu na BDP, rasprostranjenosti poslovne mreže i mnogim drugim pokazateljima koji su predstavljeni u nastavku. Međutim, svi potencijali za doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju nisu iskorišteni.

Postoje međunarodno usporedivi pokazatelji vladavine prava, kvalitete pravosuđa i institucija koji upućuju na za-ostatak Hrvatske za usporedivim zemljama u Europi. Problemi s regulacijom i pravosuđem poskupljuju financijsko posredovanje, no samo tri razvijenije zemlje Nove Europe (Češka, Slovenija i Slovačka) imaju osjetno niže kamatne marže od hrvatskih banaka. Ta činjenica pokazuje potencijal odnosno rezervu koja postoji u korist potrošača, a koja bi se mogla ostvariti kada bi Hrvatska osjetnije poboljšala svoje zakonodavstvo i pravosudne postupke koji se odno-se na financijsko posredovanje. Smanjenje rizika dodatno bi potaknulo gospodarski rast, za koji su banke spremne.

Zdenko AdrovićDirektor Hrvatske udruge banaka

4

I. Veličina i značaj bankarskoga sustava 5

II. Aktiva, depoziti, krediti i bilanca 19

III. Profitabilnost, efikasnost i uloženi kapital 29

IV. Stabilnost i kvaliteta 36

V. Institucijski okvir 44

5

I. Veličina i značaj

6

Struktura financijskoga sektora 2018. godine

414

103

mlrd

mlrd

1FAKTORING

BANKE I STAMBENE ŠTEDIONICE

MIROVINSKI FONDOVI

42 mlrd

OSIGURANJA

22 mlrd

INVESTICIJSKI FONDOVI

20 mlrd

mlrd

LEASING

0% 20% 40% 60% 80%

Faktoring

Dobrovoljni mirovinski fondovi

Stambene štedionice

Leasing

Investicijski fondovi

Osiguravajuća društva

Obvezni mirovinski fondovi

Banke

Izvor: HNB i HANFA, prema ukupnoj aktivi

67.8%

67.7%

7.0%

7.1%

16.3%

15.9%

3.7%

3.6%

3.2%

3.1%

0.9%

1.4%

0.8%

0.8%

0.2%

0.4%

2018

2017

7

Struktura financijskoga sektora 2018. godine Važnost i uloga financijskog sektora uHrvatskoj: ukupno i prema vrstama posrednika (imovina u % BDP)

140%

120%

100%

80%

60%

40%

20%

0%

Banke Obvezni mirovinski

fondovi

Osiguravajućadruštva

Investicijski fondovi

Leasing Stambene štedionice

Dobrovoljni mirovinski

fondovi

Faktoring Ukupno

180%

160%

107.0%

25.7%

11.0%5.9% 5.1% 1.4% 1.3% 0.4%

157.8%

Europodručje: 107.0%Slovenija: 88%

8

Važnost banaka općenito

Banke obavljaju ročnu i valutnu transformaciju štednje u kredite i druge plasmane

Visoka kapitalizacija i odgovorno upravljanje osiguravaju financijsku stabilnost – miran san građana i poduzetnika (Hrvatska je jedina zemlja u EU koja nije izlagala sredstva poreznih obveznika riziku radi spašavanja banaka nakon izbijanja krize 2008./09.)

Aktiva financijskoga sektora iznosi 158% BDP-a

• Banke predstavljaju 68% financijskog sektora mjereno veličinom aktive koja iznosi 107% BDP-a

• Banke su u centru sustava koji uključuje i druge financijske posrednike (fondove, lizing itd.)

Banke čuvaju depozite, odobravaju kredite, obavljaju platni promet i trguju financijskim instrumentima - osiguravaju likvidnost, zauzdavaju rizike, omogućuju štednju i rast na temelju tuđih sredstava

Banke potiču inovacije i daju značajan doprinos zapošljavanju i prihodima državnog proračuna -Među više od 20 000 zaposlenih (1,4% ukupnog broja službeno zaposlenih u Hrvatskoj) u hrvatskim bankama 2018. većinu čine žene

158% 68%

sektoraBDP

• Ročna transformacija: kratkoročni izvori uz ograničenja upravljanja rizicima postaju dugoročni plasmani

9

Udjeli financijskog sektora u BDP-u

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

7%

5.0%6%

5%

4%

3%

2%

1%

0%

7%

6%

5%

4%

3%

2%

1%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S.M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

Financijska djelatnost i djelatnost osiguranja u RH kontinuirano doprinosi BDP-u s više od pet postotnih bodova

U posljednjih nekoliko godina udjel u BDP-u se blago smanjuje zbog rasta drugih grana gospodarstva, ali iznos dodane vrijednosti raste

U odnosu na usporedive zemlje, RH ostvaruje nešto veći izravan doprinos financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja BDP-u

Izvor: DZS, Eurostat, vlastite procjene

HR

2018.

Brojke prikazuju izravan doprinos operativnog poslovanja BDP-u, bez indirektnih učinaka kreditne i ostalih aktivnosti banaka i financijskih posrednika

Brojke se odnose na financijski sektor u cjelini, a doprinos banaka može se procijeniti na temelju udjela u imovini financijskog sektora (68%), ili oko 3,4% BDP-a

20152018

Hrvatska

10

Broj zaposlenih u bankama / ukupan broj zaposlenih

Bankarstvo je zrela industrija koja se prilagođava tehnološkim promjenama

Izvor: ECB, EUROSTAT, nacionalni statistički zavodi, nacionalne centralne banke. Ukupan broj zaposlenih prema Anketi o radnoj snazi. Prema administrativnim izvorima udjel je nešto veći (1,4%).

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

1.7%

1.6%

1.5%

1.4%

1.3%

1.2%

1.1%

1.0%

1.4%

1.2%

1.0%

0.8%

0.6%

0.4%

0.2%

0.0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

HR2015.2018.

1.23%

2018.

S.M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

Velika ulaganja u IT praćena su dugoročnim smanjenjem broja zaposlenih, od čega koristi imaju potrošači

Hrvatska

11

HR

Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

1450

1400

1350

1300

1250

1200

Hrvatska

Zbir tržišnih udjela pojedinih banaka pomnožen sa 1000 (rezultati manji od 1800 se ne smatraju visokom koncentracijom)

Indeks je uobičajeno veći u manjim zemljama

Prema ovom pokazatelju konkurencija među bankama je intenzivna

Izvor: ECB, nacionalne centralne banke

1600

20152018

1400

1200

1000

800

600

400

200

0

Buga

rska

Alba

nija

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

1554

2018.

1500

To je posljedica konsolidacijskih procesa uslijed pritisaka tehnoloških promjena, konkurencije i liberalizacije- OTP -> Splitska banka

S.M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

BiH

12

Aktiva pet najvećih banaka / ukupna aktiva

Koncentracija top pet banaka je relativno visoka, kao u Slovačkoj


Pet velikih i jakih takmaca uz pratnju manjih može značiti snažnu konkurenciju

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

80%

78%

76%

74%

72%

70%

Hrvatska

2018.

82%

HR 20152018

Buga

rska

Alba

nija

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S.M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

BiH

13

Broj banaka u Hrvatskoj

Broj banaka u RH se smanjuje. To je dio općeg trenda u EU, tipično za zrelu industriju u fazi konsolidacije

Proces konsolidacije zbog krize, jačanja konkurencije, izazova tehnoloških promjena i novih regulatornih zahtjeva

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

10.000

2015.2018.

1.000

100

10

1

HR

16/1426/23 25/24 39/40 28/21

3.278/2.887

618/608

126/32

15/15

34/3227/26

20/1730/22

32

30

28

26

24

22

202013. 2014. 2015. 2016. 2017.

30

28 28

2625


2018.

21

14

Aktiva banaka u većinskom domaćem vlasništvu / ukupna aktiva

Hrvatska je tipična zemlja Nove Europe – kao Češka, Slovačka i BiH – s dominacijom banaka pod kontrolom europskih bankarskih grupacija

Banke su profitabilnije u drugim zemljama s velikom dominacijom međunarodnih banaka nego u Hrvatskoj


Samo Mađarska, Poljska i Slovenija imaju nešto veće udjele domaćeg vlasništva

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

11%

10%

9%

8%

7%

6%

Hrvatska

2018.

12%

9.4%

U Sloveniji je bilo dominantno državno vlasništvo, ali u studenom 2018. dionice vodeće slovenske banke počele su kotirati na burzi nakon uvrštenja 50%+1

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

HR

20152018

Buga

rska

Alba

nija

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S.M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

BiH

15

Ukupna aktiva po zaposlenom u bankama

Učinkovitost poslovanja mjerena aktivom po zaposlenom raste

14

12

10

8

6

4

2

mil

EUR

0

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR2015.2018.

Hrvatska je među top pet zemalja Nove Europe s oko tri milijuna po zaposlenom. Zaostaje samo za Češkom, Slovačkom i Slovenijom. Za prosjekom EU zaostatak je tri do četiri puta


2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

3.0

2.9

2.8

2.7

2.6

Hrvatska

2018.

3.1

3.23.2

mil

EUR

16

Broj poslovnih jedinica banaka na 100 tisuća stanovnika

Razvojem tehnologije smanjuje se potreba za poslovnim jedinicama banaka, bilježi se njihovo smanjenje. Razlog su i povećani regulatorni troškovi s obzirom na sigurnost

100

90

80

70

60

50

40

10

20

30

0

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR2008.2017.

Premreženost tržišta je i dalje solidna, kao u prosjeku Nove Europe – približno kao u Sloveniji

Izvor: Svjetska banka

2005. 2006. 2008. 2010. 2012. 2014.2007. 2009. 2011. 2013. 2015. 2016.

39

41

43

45

37

35

33

31

29

27

25

Hrvatska

32.50

2017.

Rum

unjs

ka

17

Broj bankomata na 100 tisuća stanovnika

Brz razvoj bankomatske mreže

Udvostručenje pokazatelja premreženosti u 10 godina

Najgušća bankomatska mreža u Novoj Europi je u Hrvatskoj – postoji li potreba konsolidacije?

Izvor: Svjetska banka* podaci za Poljsku se odnose na 2016 godinu

140

2005. 2006. 2008. 2010. 2012. 2014.2007. 2009. 2011. 2013. 2015. 2016.

140

160

180

200

120

100

80

60

40

20

0

Hrvatska

2017.

100

90

160

140

120

100

80

20

40

60

0

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka*

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR2008.2017.

Rum

unjs

ka

Pokazatelj od 140 usporediv je s Japanom i U.K.(oko 130) i Rusijom (oko 160)

18

Udio kreditnih kartica u populaciji starijoj od 15 godina

Banke Češke, Hrvatske i Slovenije uložile su velike napore u tehnološki i tržišni razvoj kartičnoga poslovanja

Slovenija i Hrvatska su uvjerljivo u vrhu Nove Europe

45%

30%

35%

40%

25%

20%

15%

10%

5%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR2014.

2017.

Izvor: Svjetska banka

2011.

19

II. Aktiva, depoziti, krediti i bilanca

Hrvatska je u top tri zemlje Nove Europe

20

Ukupna aktiva banaka u odnosu na BDP

Hrvatska uz Češku u vrhu Nove Europe

Unatoč padu nakon krize, zaostatak za EU prosjekom je i dalje manji od dvostruke vrijednosti

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

125%

130%

120%

115%

110%

105%

100%

Hrvatska

300%

250%

200%

150%

100%

50%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

2015.2018.

Pad aktive povezujemo s prodajama kreditnih portfelja


109.16%

Pad aktive od 2015. do 2018. povezujemo s prodajama kreditnih portfelja

21

Krediti poduzećima u odnosu na BDP


2015. 2016. 2017. 2018.

34%

30%

32%

28%

26%

24%

22%

20%

Hrvatska


24.99%

Alba

nija

BiH

Buga

rska EU

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR 2017.

2018.

2016.

Hrvatska se nalazi neposredno iza Bugarske, Češke i BiH, a ispred većine zemalja Nove Europe

45%

30%

35%

40%

25%

20%

15%

10%

5%

0%

22

Sektorska struktura kredita poduzećima

Banke najviše kreditiraju:

IndustrijuTrgovinuTurizam

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Rudarstvo i vađenje

Prerađivačka industrija

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i na malo: popravak motornih vozila i motocikala

Prijevoz i skladištenje

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Informacije i komunikacije

Poslovanje nekretninama

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Ostale djelatnosti

Izvor: HNB

368,592

5,198,887

19,027,557

7,354,471

15,702,9803,100,051

9,219,216

4,936,932

5,625,373

1,497,097

9,976,269

u tisućama kuna

23

Krediti stanovništvu u odnosu na BDP


Hrvatska je neposredno iza Slovačke, a ispred većine zemalja Nove Europe


2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

40%

38%

36%

34%

32%

30%

Hrvatska

42%

36.90%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

2016.2017.2018.

24

Krediti poduzećima i stanovništvu u odnosu na BDP

Unatoč neznatnom oporavku nakon 2016., hrvatski prosjek je skoro dvostruko niži od prosjeka zemalja EU

120%

100%

80%

60%

40%

20%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

S. M

aked

onija

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

2016.2017.2018.

Hrvatska, Češka i Slovačka na vrhu Nove Europe


2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

75%

70%

65%

60%

55%

50%

Hrvatska

80%

61.90%

25

Doprinos gospodarskom oporavku - promjena kredita (neto transakcije)u odnosu na BDP

2011. 2012. 2013 2014 2015.

1%

0%

-1%

-2%

-3%

-4%

Poduzeća

0.4%

2016.

2%

2017. 2018.

3%

Stanovništvo

26

Krediti općoj državi u odnosu na BDP

Kreditiranje države je u padu nakon smanjenja deficita i pojave suficita od 2017.

Hrvatske banke i dalje relativno najviše kreditiraju državu u kojoj posluju u usporedbi s drugim zemljama


2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

10%

8%

6%

4%

2%

0%

Hrvatska

12%

11.33%

16%

14%

18%

12%

10%

8%

6%

4%

2%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

S. M

aked

onija

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR 2016.2017.2018.

14%

16%

27

Investiranje banaka u vrijednosne papire države u odnosu na BDP

30%

25%

20%

15%

10%

5%

0%

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija EU

Pri vrhu Nove Europe i blizu EU prosjeku

Banke su ključne za razvoj domaćeg tržišta državnih obveznica

HR

Izvor: ECB

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

15%

14%

13%

12%

11%

10%

Hrvatska

16%

18%

17%

19%

14.67%

2016.2017.2018.

28

Depoziti stanovništva u odnosu na BDP

Ključna je stabilnost sustava radi očuvanja vrijednosti depozita – svih, ne samo onih koje jamči DAB

Hrvatska je relativno gledano rekorder Nove Europe ako izuzmemo Albaniju – naše banke su uz češke relativno najveći čuvari depozita


2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

65%

60%

55%

50%

45%

40%

Hrvatska

2018.

70%

53.35%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

S. M

aked

onija

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR2016.2017.2018.70%

Do blagog pada omjera dolazi zbog ubrzanja rasta BDP-a bez velike kreditne ekspanzije

29

III. Profitabilnost, efikasnost i uloženi kapital

Prosječna profitabilnost Natprosječna efikasnostKapital uložen u banke vrijedan gotovo kao cestovna infrastruktura

30

HR

Povrat na imovinu banaka (ROA)

Nema vidljivog odstupanja

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

3%

2%

1%

0%

-1%

-2%

-3%

Hrvatska

5%

4%

1%

3%

2%

-2%

-1%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

2015. 2017.2016. 2018.

Izvor: IMF, nacionalne centralne banke

Stopa profitabilnosti na razini prosjeka među usporedivim zemljama

1.40%

2018.

31

Povrat na kapital banaka (ROE)

Ispodprosječan povrat na kapital među zemljama u kojima je pozitivan

Izvor: IMF, nacionalne centralne banke

20%

10%

15%

5%

0%

-5%

-10%

-15%

Hrvatska

9.62%

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

35%

30%

15%

25%

20%

-0%-5%

5%

10%

-10%

-15%-20%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

2015. 2017.2016. 2018.

Veliki zaostatak za Češkom i Mađarskom HR

32

isplata dividende/ukupni kapital - desnoisplata dividende/tekuće godine - lijevo

Isplata dividende dioničarima banaka

Isplaćena dividenda predstavlja zanemariv dio investiranoga kapitala u banke u Hrvatskoj

Banke još uvijek zadržavaju veliki dio kapitala u Hrvatskoj

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

300%

250%

200%

150%

100%

50%

0%

Izvor: HNB, izvješća banaka

6.54%

2018.

76.86%

350%

400%

6%

5%

4%

3%

2%

1%

0%

7%

8%

33

Uloženi kapital u banke u RH (31. 12. 2018.) = 57,9 mlrd HRK = 15,2% BDP-a

Ukupan kapital u milijardama kuna

U banke je uloženo kapitala gotovo kao u cestovnu infrastrukturu RH

Gotovo šest puta više nego u INU ili HT ili HŽ infrastrukturu

70

60

50

40

30

20

10

0

Hrvatske ceste d.o.o.

Banke Hrvatska elektropri-

vreda

Hrvatske autoceste

d.o.o.

Hrvatski telekom d.d.

INA d.d.

Izvor: FINA, HNB, nekonsolidirano

34

Neto kamatna marža

HR

Marža je prosječna za usporedivu skupinu država

2014. 2015. 2016. 2017.

3.5%

3.3%

3.1%

2.7%

2.9%

2.5%

2.1%

2.3%

1.7%

1.9%

1.5%

Hrvatska

4.5%

4.0%

1.5%

2.0%

2.5%

3.0%

3.5%

1.0%

0.5%

0.0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

2016.2017.

Samo u Češkoj i Sloveniji značajnije odstupa prema dolje

Izvor: ECB, MMF, nacionalne centralne banke

2.46%

2018.

2018.

35

Cost income ratio (udio troškova u prihodima banaka)

Banke su efikasne, samo u Bugarskoj, Češkoj i Makedoniji je troškovni omjer niži

90%

80%

60%

70%

40%

50%

10%

20%

30%

0%

Alba

nija

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

HR

2015.2016.2017.


2014. 2015. 2016. 2017.

90%

85%

80%

70%

75%

65%

55%

60%

45%

50%

40%

Hrvatska

50.73%

2018.

36

IV. Stabilnost i kvaliteta

Hrvatske banke su kapitalno najjače u Novoj Europi, a loši krediti su u brzom padu

37

Adekvatnost kapitala banaka u RH

Stopa adekvatnosti kapitala u hrvatskim bankama tradicionalno je jedna od najviših u Europi

2009.2008. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

23%

19%

21%

25%

17%

15%

13%

11%

9%

7%

5%

Hrvatska

25%

20%

15%

10%

5%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR2016.2017.

Izvor: MMF, nacionalne centralne banke

22.89%

2018.

2018.

38

Troškovi sanacija banaka u EU nakon 2008.

Hrvatska je jedina država članica EU, u kojoj porezni obveznici nisu morali davati kapital za spašavanje banaka u proteklom desetljeću

GDP Capital injection Impaired assets Guarantees on liabilities (b) Other measures

2015 Total approved

Used Total approved

Used Maximum approved

Used Maximum approved

Used

Belgium 410.4 23.3 20.8 28.2 21.8 275.8 46.8 20.5 0.0

Bulgaria 45.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 1.7 0.0

Denmark 271.8 14.6 10.8 2.3 0.3 580.0 145.0 4.9 2.0

Germany 3,032.8 114.6 64.2 82.8 80.0 447.8 135.0 9.5 4.7

Ireland 255.8 91.6 62.8 57.2 2.6 376.0 284.3 40.7 0.9

Spain (c) 1,075.6 174.3 61.9 139.9 32.9 200.0 72.0 30.0 19.3

Greece 175.7 59.6 46.6 0.0 0.0 93.0 62.3 8.0 6.9

France 2,181.1 29.2 25.0 4.7 1.2 319.8 92.7 8.7 0.0

Croatia 43.8 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0

Italy 1,642.4 25.8 11.8 0.4 0.0 80.0 85.7 0.0 0.0

Cyprus 17.6 3.5 3.5 0.0 0.0 6.0 2.8 0.0 0.0

Latvia 24.3 0.8 0.5 0.5 0.4 5.1 0.5 2.1 1.0

Lithuania 37.3 0.8 0.3 0.6 0.0 0.3 0.0 0.0 0.0

Luxembourg 51.2 2.5 2.6 0.0 0.0 4.5 3.8 0.3 0.1

Hungary 109.7 1.1 0.2 0.1 0.1 5.4 0.0 3.9 2.5

Netherlands 676.5 39.8 23.0 30.6 5.0 200.0 40.9 52.9 30.4

Austria 339.9 40.1 11.8 0.6 0.5 75.0 19.3 0.0 0.0

Portugal 179.5 34.8 15.3 4.4 3.1 28.2 16.6 6.1 3.8

Slovenia 38.6 4.5 3.6 3.7 0.3 12.0 2.2 0.0 0.0

Sweden 446.9 5.0 0.8 0.0 0.0 156.0 19.9 0.5 0.0

United Kingdom 2,580.1 114.6 100.1 248.1 40.4 364.5 158.2 39.9 33.3

Izvor: Europska komisija

39

Omjer loših kredita u ukupnim kreditima (NPL)

Loši krediti su relativno visoki, ali u brzom padu

2015. 2016. 2017.

19%

15%

11%

7%

9%

13%

17%

5%

Hrvatska

25%

20%

15%

10%

5%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR2018.

2016.2017.


9.71%

2018.

40

Omjer loših kredita u kapitalu banaka

Loši krediti vežu sve manje kapitala koji se oslobađa za poslovnu ekspanziju zahvaljujući prodajama potraživanja

40%

30%

20%

10%

15%

25%

35%

5%

Hrvatska

50%

60%

40%

30%

20%

10%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

HR

20162017.2018.


9.71%

2015. 2016. 2017. 2018.

41

Bruto knjigovodstvena vrijednost prodanih potraživanja – Hrvatska

2018. UKUPNO

Ukupno Stanovništvo Nefinancijska društva

Ostali sektori

Bruto knjigovodstveni iznos potraživanja 5.392.930 1.452.950 3.804.357 135.623

od toga: obračunate kamate 258.023 161.540 94.671 1.812

Umanjenje vrijednosti potraživanja 4.090.538 1.247.632 2.807.433 35.474

od toga: obračunate kamate 253.053 161.122 90.119 1.812

Izvanbilančna potraživanja 1.683.294 387.276 1.268.469 27.549

Kupoprodajna cijena 2.221.900 523.218 1.587.986 110.696

2011. 2012.2010. 2014. 2015.2013. 2016. 2017.

9.000

6.000

4.000

1.000

2.000

mil

HRK

3.000

5.000

7.000

8.000

0

Hrvatska

Izvor: HNB

Glavni razlog smanjenja aktive su prodaje kreditnih portfelja, koje se od 2018. smanjuju

4.734

2018.

42

Hrvatske banke u globalnom okviru- usporedba 32 države prema zadnjem stanju u bazi FSI MMF-a

Omjer kapitala Nepokriveni NPL*

Estonija 28.4 1.0

Švedska 27.0 0.5

Irska 24.5 4.6

Hrvatska 22.6 3.3

Nizozemska 22.2 1.9

Norveška 22.0 1.6

Latvija 22.0 0.6

Danska 21.3 2.4

UK 20.2 0.7

Bugarska 20.0 4.3

Rumunjska 20.0 2.5

Litva 19.0 1.6

Slovenija 18.9 0.7

Belgija 18.6 1.2

Francuska 18.4 1.5

Slovačka 18.3 1.3

Turska 18.1 0.7

Austrija 17.8 0.8

Češka 17.6 1.0

Mađarska 17.1 0.8

Malta 17.0 2.5

Singapur 16.5 0.9

Cipar 16.5 13.4

S. Makedonija 16.3 0.4-

Grčka 16.2 13.7

Italija 16.0 5.2

BiH 15.5 2.4

Španjolska 15.4 2.3

Portugal 15.3 3.9

SAD 14.7 0.9

Australija 14.6 0.7

Izrael 14.3 0.3

San Marino 13.8 34.7

Nepokriveni dio NPL-a je nizak, ne odstupa od globalnih standarda

Kapitalizacija je vrlo visoka za globalne standarde

Hrvatska ima iznimno visoku kapitalizaciju s obzirom na kvalitetu aktive i njeno osiguranje

U obzir treba uzeti i konzervativne metode vrednovanja koje nisu osjetljive na kolaterale

* NPL omjer umanjen za dio pokriven ispravcima vrijednosti i rezervacijamaIzvor: MMF (FSI)

Zaključak o stanju sektora- zrela industrija pod pritiskom deregulacije i konsolidacije

43

35%

30%

15%

25%

20%

-0%-5%

5%

10%

-10%-15%-20%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

2015. 2017.2016. 2018.

HR

HR4.5%

4.0%

1.5%

2.0%

2.5%

3.0%

3.5%

1.0%

0.5%

0.0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a EU

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

2016.2017.2018.

1,7%

1,5%

1,6%

1,4%

1,3%

1,2%

1,1%

1,0%

Hrvatska

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

25%

20%

15%

10%

5%

0%

Alba

nija

BiH

Buga

rska

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR2018.

2016.2017.

OMJER KAPITALA

Iznimna kapitalizacija i sigurnost

NETO KAMATNA MARŽA

Konkurencija, pritisak na kamatne marže

ROE

Umjerena profitabilnost, bez naznaka značajnijeg ubrzanja kreditne ekspanzije

UDJEL U ZAPOSLENOSTI

Liberalizacija i tehnološke promjene

Pad zaposlenosti, ulaganja u IT, pritisak na smanjenje troškova: kondolisacija zrele industrije

Zaključak o stanju sektora- zrela industrija pod pritiskom deregulacije i konsolidacije

44

V. Institucijski okvirDobre kreditne informacije i slaba pravna zaštita

45

Indeks snage pravne zaštite (0 - 12)

Indeks pravne zaštite vjerovnika mjeri zaštitu vjerovnika i dužnika propisima koji uređuju poslovanje s kolateralima i stečaj

Mjeri kvalitetu zaštite osiguranih kredita i funkcioniranje registra kolaterala

Hrvatska i Slovenija imaju najlošije propise

14

12

10

8

6

4

2

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

Izvor: Doing Business

6.1

87

8

12

7

5

9

7

9 9

7

3

6

46

Indeks obuhvata kreditnih informacija (0 – 8)

Obuhvat kreditnog registra (postotak odrasle populacije)

Pogoršanje ocjene zbog problema u funkcioniraju HROK-a tijekom prilagodbe s GDPR-om

9

8

7

6

4

5

2

1

3

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

100

120

80

60

40

20

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

jaHR


6,6

6 6

5 5

7

5

6

8

7 7 7

6

7

24,4

56,2

7,3

47,1

78

41

0 0

19,4

41,7

2

100

HROK od 26.8.2019. ponovo radi uz suženi obuhvat kreditnih informacija

0 0

47

Provedba ugovora – prisilna naplata između poduzećanajbolja praksa = 100

mjesto na globalnoj rang listiProvedba ugovora – prisilna naplata između poduzeća

Hrvatska solidno stoji u pogledu prisilne naplate temeljem ugovora između poduzeća

80

60

40

20

0

10

30

50

70

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

68

5458

67 6771

56

7166

64

7264

55

63

80

100

120

140

60

40

20

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

46

120

93

42 44

27

103

25

4755

19

46

112

65


48

Vrijeme potrebno za prisilnu naplatu u danima

Trošak prisilne naplate u postotku vrijednosti potraživanja

800

1000

1200

1400

600

400

200

0Al

bani

ja

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

590525

595 564 545650678

605 634685

512

775

1,160

622

25

30

35

40

45

20

15

10

5

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

21

35 36

19

26

15

34

15

29

19

26

21

13

41


49

Rješavanje nesolventnosti

Rješavanje nesolventnosti – mjesto na globalnoj rang listi

Hrvatska veoma loše stoji u pogledu rješavanja insolventnosti

40

50

60

70

30

20

10

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

60

70

80

90

40

50

30

20

10

0Al

bani

ja

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

75

68 6858

66

55

7377

5966

84

67

80

57

28

39 37

61

43

66

30

25

56

46

8

41

16

63

najbolja praksa = 100


50

u postotku vrijednosti potraživanja

u godinama

Stopa naknadne naplate u likvidaciji ili stečaju

Prosječno vrijeme potrebno za stečaj

Hrvatska stoji veoma loše u pogledu rješavanja insolventnosti prema odnosu naknadne naplate i vremena potrebnog za odvijanje postupaka

40

50

60

70

80

90

100

30

20

10

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR70

4540 38

5044

48

61

34

46

90

35

68

35


2.5

3

3.5

4.5

4

2

1

1.5

0.5

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

1.7

2.0

3.3 3.3

1.4

2.0

1.5

3.03.3

4.0

0.8

2.02.1

3.1

51

Trošak naplate

Indeks kvalitete insolvencijskog prava

6

8

10

12

14

16

4

2

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

Mak

edon

ija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

10

15

20

25

5

0

Alba

nija

OECD

HI

BiH

Buga

rska

Crna

Gor

a

Češk

a

Hrva

tska

Mađ

arsk

a

S. M

aked

onija

Poljs

ka

Rum

unjs

ka

Slov

ačka

Slov

enija

Srbi

ja

HR

9

11,9

1415

12 12,514

12

10

1514

13 13

11,5

15,5

109 9

8

15

10

15

11

18

4

20

1715

u postotku vrijednosti u slučaju likvidacije ili stečaja


Hrvatska općenito veoma loše stoji u pogledu kvalitete insolvencijskog prava

Indeks kvalitete inslovencijskog prava je zbirni pokazatelj kvalitete najvažnijih pravnih postupaka u okviru stečaja i likvidacije kao što su prava pokretanja postupka, mogućnost sporenja štetnih radnji, zaštita imovine vjerovnika, financiranje restrukturiranja u okviru insolvencijskog postupka i sl.

52

Izvori su podataka ECB, IMF i WB za države koje raspolažu podatcima i nacionalne središnje banke za ostale države. Koriste se konsolidirani podatci banaka te indikatori iz supervizorskih publikacija i/ili izvješća

U izračunima se koristi podatak bruto domaćeg proizvoda u tekućim cijenama kojeg objavljuje EUROSTAT

Kod depozita stanovništva koriste se podaci monetarne statistike, a kod svih kredita supervizorski podaci

Pojedini su indikatori izračunani agregatno za BiH iz podataka agencija za bankarstvo entiteta Ukoliko nije drugačije naznačeno na pojedinom grafikonu, podaci se odnose na stanje krajem 2018. godine. Zadnji datum povlačenja podataka je 18.7.2019. Do navedenog datuma nisu bili raspoloživi supervizorski podaci za Srbiju za kraj 2018. godine, te se koriste podaci za III tromjesečje 2018. godine. Navedeno je u grafikonima označeno sa *

Pri izračunu pokazatelja ukupna aktiva / BDP za RH upotrijebljeni su nekonsolidirani revidirani podatci koje objavljuje HNB zbog metodološke usporedivosti prikaza strukture financijskoga sektora RH

METODOLOŠKI DODATAK

53

Banke članice Hrvatske udruge banaka

ADDIKO BANK d.d.10 000 Zagreb, Slavonska avenija 6Telefon: 01 6030 000 Telefaks: 01 600 7000Info telefon: 0800 14 14SWIFT: HAABHR22Internet: www.addiko.hrE-mail: [email protected]

AGRAM BANKA d.d.10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 74 Telefon: 01 6167 333Telefaks: 01 6116 466SWIFT: KREZHR2XInternet: www.agrambanka.hrE-mail: [email protected]

BKS BANK AG - Glavna podružnica Hrvatska51000 Rijeka, Mljekarski trg 3Telefon: 051 353 555Telefaks: 051 353 566SWIFT: BFKKHR22Internet: www.bks.hrE-mail: [email protected]

CROATIA BANK d.d.10110 Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9Telefon: 0800 57 57 Telefaks: 01 2391 244SWIFT: CROAHR2X Internet: www.croatiabanka.hrE-mail: [email protected]

ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.51000 Rijeka, Jadranski trg 3ATelefon: 072 555 555 Telefaks: 072 37 6000Info telefon: 0800 7890SWIFT: ESBCHR22REUTERS: ESZHInternet: www.erstebank.hrE-mail: [email protected]

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d.10000 Zagreb, Jurišićeva 4Telefon: 072 472 472Telefaks: 01 481 0773Info telefon: 0800 472 472SWIFT: HPBZHR2XInternet: www.hpb.hrE-mail: [email protected]

54

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d.52470 Umag, Ernesta Miloša 1Telefon: 052 702 300 Telefaks: 052 702 388 Info telefon: 052 702 400SWIFT: ISKBHR2XInternet: www.ikb.hrE-mail: [email protected]

J&T banka d.d.42000 Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1Telefon: 042 659 400Telefaks: 042 659 401SWIFT: VBVZHR22Internet: www.jtbanka.hrE-mail: [email protected]

KARLOVAČKA BANKA d.d.47000 Karlovac, Ivana Gorana Kovačića 1Telefon: 047 417 500 Telefaks: 047 614 206 SWIFT: KALCHR2XInternet: www.kaba.hrE-mail: [email protected]

KENTBANK d.d.10 000 Zagreb, Gundulićeva 1Telefon: 01 4981 900Telefaks: 01 4981 910SWIFT: KENBHR22Internet: www.kentbank.hrE-mail: [email protected]

OTP BANKA d.d.21000 Split, Ulica Domovinskog rata 61Telefon: 072 20 40 00 Telefaks: 072 201 950Info telefon: 072 210 021SWIFT: OTPVHR2XInternet: www.otpbanka.hrE-mail: [email protected]

PARTNER BANKA d.d.10000 Zagreb, Vončinina 2Telefon: 01 4602 222Telefaks: 01 4602 289SWIFT: PAZGHR2XInternet: http://www.paba.hrE-mail: [email protected]

PODRAVSKA BANKA d.d.48000 Koprivnica, Opatička 3Telefon: 072 655 000Telefaks: 072 655 266SWIFT: PDKCHR2XInternet: www.poba.hrE-mail: [email protected]

PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.10000 Zagreb, Radnička cesta 50Telefon: 01 636 0000Telefaks: 01 636 0063Info telefon: 0800 365 365SWIFT: PBZGHR2XInternet: www.pbz.hrE-mail: [email protected]

55

SLATINSKA BANKA d.d.33520 Slatina, V. Nazora 2Telefon: 033 637 000 Telefaks: 033 637 009SWIFT: SBSLHR2X Internet: www.slatinska-banka.hrE-mail: [email protected]

ZAGREBAČKA BANKA d.d.10000 Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10Telefon: 01 3773 333Info telefon: 0800 00 24SWIFT: ZABAHR2XInternet: www.zaba.hrE-mail: [email protected]

RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. 10000 Zagreb, Magazinska cesta 69 Telefon: 01 4566 466 Telefaks: 01 4811 624Info telefon: 072 62 62 62SWIFT: RZBHHR2X Internet: www.rba.hrE-mail: [email protected]

SBERBANK d.d. 10000 Zagreb, Varšavska 9 Telefon: 01 6393 420 Telefaks: 01 4801 365Info telefon: 0800 0600SWIFT: VBCRHR22Internet: www.sberbank.hrE-mail: [email protected]

Nakladnik / GIU Hrvatska udruga banakaDizajn / GIU Hrvatska udruga banakaTisak / KerschoffsetNaklada / 200Zagreb, 2019.

56

GIU Hrvatska udruga banakaCentar Kaptol, Nova Ves 17

10000 Zagreb, CroatiaT. +385 1/4860 080F. +385 1/4860 081

E. [email protected]

Documents

Doprinos hrvatskih banaka rastu i razvoju 2019 · 2019-12-04 · posredovanje, no samo tri razvijenije zemlje Nove Europe (Češka, Slovenija i Slovačka) imaju osjetno niže kamatne