d.o.o. - komiza.hr · Svi dopremljeni betoni spravljaju se tvornički, oznaka klase C35/45; XS3; CI 0.10; Dmax=32, te se dopremaju auto-mješalicama na gradilište, a ugrađuju u

Doverska 9, 21000 Split, OIB: 84971614225;

Mob: 099/ 35 50 746

e-mail: [email protected]

investitor: NAUTIČKI CENTAR KOMIŽA, HRVATSKIH MUČENIKA 17, 21485 KOMIŽA OIB:80069446180 građevina: SANACIJA MULA ŠPORKO ŽALO-KOMIŽA otok VIS dio k.č.z. 1011/1, K.O. KOMIŽA faza projekta: GLAVNI PROJEKT strukovna odrednica projekta: PROJEKT KONSTRUKCIJE I ARHITEKTURE

projektant: Ante Meter, mag.ing.aedif. projektant/suradnik: Marko Abram, mag.ing.aedif.

T.D.: 42/17-KA datum: Travanj 2017. god.

HERAKLO -

GRAĐENJE

d.o.o.

HERAKLO-GRAĐENJE d.o.o.

SANACIJA MULA ŠPORKO ŽALO-KOMIŽA, o. VIS, k.č.z. dio 1011/1, K.O. KOMIŽA str. 2

TD: 42/17-KA Split, Travanj 2017.

direktor: Trpimir Meštrović

SADRŽAJ :

I OPĆI DIO PROJEKTA • Naslovna strana ..................................................................................................................................................

• Sadržaj .................................................................................................................................................................

• Registracija poduzeća ........................................................................................................................................

• Rješenje ovlaštenog inženjera građevinarstva ................................................................................................

II TEHNIČKI DIO PROJEKTA

TEHNIČKI OPIS .........................................................................................................................................................

ANALIZA VALOVA I STATIČKI PRORAČUN .............................................................................................................

PLAN KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE .......................................................................................................

TROŠKOVNIK RADOVA ............................................................................................................................................

III GRAFIČKI DIO PROJEKTA

SITUACIJA................................................................................................................MJ 1:100

SITUACIJA SA ZAVRŠNOM OBLOGOM.................................................................MJ 1:100 UZDUŽNI I POPREČNI PRESJECI .........................................................................MJ 1:100

UZDUŽNI I POPREČNI PRESJECI – ARMATURA .................................................MJ 1:100 ARMATURNI PRIKAZ PLOČE MULA.......................................................................MJ 1:100 DETALJ SIDRENJA BETONSKE OBLOGE..............................................................MJ 1:10

DETALJ SPOJA KAMENOG BLOKA I ARMIRANOBETONSKOG ZIDA..................MJ 1:10




Registracija poduzeća:




Rješenje ovlaštenog inženjera građevinarstva










1. TEHNIČKI OPIS

PROJEKTNO RJEŠENJE

Projektno rješenje obuhvaća sanaciju obalnog zida na dijelu k.č.z. 1011/1 k.o. Komiža u dužini 16,00

m, sanaciju platoa i postavljanje 1 nove kamene bitve za privez - nabavlja investitor.

Sanacija zidova obale sastoji se od izrade AB obloge dužine 16,00 m koja se naslanja na postojeći

rubni obalni zid pristana i izradom temeljne stope.

Prema redosljedu izvođenja radova prvo se vrši odstranjivanje nekvalitetnog betona i stare betonske

obloge i čišćenje kontaktnih površina postojećeg rubnog zida od naslaga školjki i morskih trava sve uz

pomoć ronioca.

Nakon toga vrši se podmorski iskop temeljnog kamenometa radi izvedbe temelja nove betonske obloge.

Po završetku pripremnih radova i radova iskopa pristupa se izradi nove armirano betonske obloge u

svemu prema crtežima iz projektima.

Nova betonska obloga rubnog zida pristana je temeljena na morskom dnu i povezana čeličnim

ankerima za postojeći obalni zid.

Ankeri (INOX AISI 316) promjera Ø14 cm, dužine l =70, 90 i 100 cm postavljaju se u izbušene rupe Ø

16 mm, l ≥60 cm zapunjene epoxy smolom za more (COMBISUB T150 ili slično).

Poprečni presjek nove AB obloge rubnog obalnog zida pristana sastoji se od:

- temeljne stope presjeka 0,30m x 0,90 - 0,96 m od betona C35/45,

- monolitnog zida presjeka 1,18-2,32 m x 0,25 - 0,57 m od betona C35/45,

Svi dopremljeni betoni spravljaju se tvornički, oznaka klase C35/45; XS3; CI 0.10; Dmax=32, te se

dopremaju auto-mješalicama na gradilište, a ugrađuju u oplatu auto-pumpom. Ukupna predviđena

količina za popunjavanje rupa u zidu i izradu nove betonske obloge zida je 24 m3.

Nakon izvedbe obalnog zida sljedi izvedba armirano betonske ploče debljine 10 cm od betona C35/45

i armaturne mreže Q-196.

Po obodu zida postavljaju se kameni blokovi dimenzija b/h/d=40/20/100 cm tipa Plano, srednje

štokovano sve prema grafičkom prilogu 2. i 7. Završna obrada ploče mula je štokovani beton.

Zbog nemogućnosti točnog sagledavanja veličine strukturnog oštećenja zida u njegovom unutrašnjem

dijelu projektant predlaže obračun izvedenih radova hitne sanacije po sustavu građevinske knjige

odnosno prema stvarno izvedenim količinama.




2. ANALIZA VALOVA I STATIČKI PRORAČUN

ULAZNI PODACI

Analiza vjetra

VJETAR SW

BRZINA (m/s) 30

PODACI ZA RAZGON

SMJER SW

RAZGON (km) 4

Visine valova (H0) te period valova (Ts) dobiveni su iz dijagrama Groen-Dorrstein. GROEN-DORRENSTEIN DIJAGRAM

OČITANE VRIJEDNOSTI PARAMETARA VALA

VJETAR BRZINA (m/s) v (m/s)

VISINA VALA Ho (m)

PERIOD VALA Ts (s)

SW 30 1,95 3,5




Podatci o razinama mora (m) :

4. PRORAČUN

Za optimalno projektiranje objekata, potrebno je definirati mjerodavne meteorološke i hidrografske parametre: vjetrovi, valovi, morske razine i morske struje.

1.1.1.1 Vjetrovi

Za definiranje mjerodavnih vjetrova korišteni se meteorološki podaci Hrvatskog hidrometereološkog zavoda u Splitu (institut na Marjanu). U Elaboratu za svako godišnje doba nacrtane su ruže vjetrova – učestalost i jačina. Iz analize meteoroloških podataka, mjerodavni vjetrovi su S inteziteta 28 m/s i SW (lebić) inteziteta 30 m/s.

1.1.1.1.1 Valovi

Mjerodavni vjetrovi navedenih inteziteta i razgona od 22 km (jugo) i 30km (lebić). Iz Groën – Dorrenstein dijagrama očitane su sljedeće veličine za navedene vjetrove: -SW(lebić) : Ho= 1,95 m ; To= 3,5 s Za dobivanje točnijih i preciznijih podataka vjetrovalne klime potrebna su hidrografska mjerenja koja donedavno nisu bila provedena u Bračkom kanalu. Tek nedavno postavljena (studeni 2001. g.) valografska stanica u Bračkom kanalu, omogućava mjerenje valova i prikupljanje podataka prema kojima će se moći napraviti realan Elaborat o vjetrovalnoj klimi. Ipak potrebno je kontinuirano mjeriti barem dvije godine kako bi se obuhatilo razdoblje jakih i olujnih vjetrova koji generiraju valove ekstremnih visina. Groën – Dorrenstein dijagram priložen je na kraju seminarskog rada u prilozima.




DEFORMACIJA VALOVA Profil i parametri vala postepeno se mijenjaju kad se val rasprostire iz dubokog mora prema plitkom. U dubokom moru valne karakteristike se dobro opisuju linearnom teorijom, dok teorije valova konačnih amplituda dobro aproksimiraju valove u plićem moru. Prema ovim teroijama izvedene su brojne relacije i definirani parametri prema kojima se izračunavaju transformacije valova.

Rasprostiranjem vala prema obali nastaje prostorno i vremenski niz deformacija, a to su: - deformacija valova na nagnutom dnu zbog smanjenja dubine (“shoaling” efekt) - deformacija valova usljed trenja s dnom - refleksija valova - refracija valova (kad valovi nailaze koso na izobate) - difrakcija valova - lom valova

2 DEFORMACIJA VALOVA NA NAGNUTOM DNU ZBOG SMANJENJA DUBINE

(“SHOALING” EFEKT)

Iz analize valova kratkih perioda čiji je pravac napredovanja okomit na izobate morskog dna te

primjenom zakona održanja protoka energije na jedinicu širine grebena u dubokom i plićem moru,

proizlazi

Eo·cgo = E·cg Eo – srednja kinetička energija na jedinicu dužine vala u dubokom moru cgo – brzina grupe valova u dubokom moru E – srednja kinetička energija na jedinicu dužine vala u plićem moru, na mjestu na kojem računamo deformaciju vala zbog smanjenja dubine cg – brzina grupe valova na mjestu na kojem računamo deformaciju vala zbog smanjenja dubine

cgo = no·co = 2

1· co

cg = n·c n = 2

1·

L

dsh

L

d

4

4

1

co – brzina pojedinačnog vala u dubokom moru c – brzina pojedinačnog vala na mjestu na kojem računamo deformaciju vala zbog smanjenja dubine Iz prethodnih relacija izvodi se izraz za transformaciju visine vala zbog smanjenja dubine




0H

H=

g

go

c

c=

cn

cgo

2

1

= Ks

Ho – visina vala u dubokom moru H – visina vala na mjestu na kojem računamo deformaciju vala zbog smanjenja dubine Ks – koeficijent plićine (shoalling coefficient) REFRAKCIJA VALOVA Refrakcija je deformacija valova na nagnutnom dnu kada oni nailaze koso na izobate morskog dna. Manifestira se promjenom smjera rasprostiranja valova i parametara vala.

Promjena smjera rasprostiranja valova nastaje u prelaznom području i u plitokom moru tj. kad je d < Lo/2 i ovisi o dubini d i kutu kojeg zraka vala čini s konturom dna. Promjena smjera zraka vala nastaje zbog razlika u brzini rasprostiranja dijela vala koji je u plićem moru te napreduje sporije i dijela vala koji je u dubljem moru i napreduje brže. Ova promjena smjera se očituje povijanjem grebenova, koji su u dubokoj vodi paralelni pravci, a rasprostiranjem prema obali grebenovi se savijaju i sve više poprimjau oblik izobata odnosno obalne crte. Dužina vala se prema obali smanjuje, a visina vala se ovisno o refrakciji povećava (na rtovima) ili samnjuje (u uvalama). Utjecaj refrakcije na visinu vala H na bilo kojem mjestu izražava se koeficijentom refrakcije:

Kr = B

Bo

Bo – širina snopa jedinične valne energije u dubokom moru (d >Lo/2) B – širina snopa na mjestu na kojem računamo valnu visinu Refrakcija valova prikazuje se planom refrakcije koji se sastoji od grebenova valova i zraka (ortogonala) – okomica na grebenove. Plan refrakcije prikazuje se na pomorskoj karti za smjerove dolaska valova prema obali koji su nam od interesa. Postoji nekoliko metoda za izradu planova refrakcije: - metoda valne dužine - grafička konstrukcija na osnovi Shnellovog zakona - numerička integracija diferencijalnih jednadžbi zraka vala U ovom radu korištena je numerička metoda za koju je napravljen kompjuterski program, a plan refrakcije ucrtan je na digitaliziranoj karti područja (.dwg fileu) na kojem je predviđena izgradnja pomorskih objekata. Za određivanje visine vala na mjestu na kojem je predviđena izrada nekog pomorskog objekta potrebno je uzeti u obzir sve čimbenike koji utječu na deformaciju visine vala. Prilikom refrakcije valova dešava se još deformacija na nagnutom dnu, deformacija usljed trenja i refleksija pa se u tom slučaju kompletna deformacija valne visine može izraziti: H = Ho·Kr·Ks·Kf·Krefl ≈ Ho·Kr·Ks




Koeficijent trenja Kf i koeficijent refleksije Krefl najčešće se zanemaruju, pa se za izračunavanje transformacije valne visine uzima samo utjecaj refrakcije i “shoalling” efekt.

VAL IZ SMJERA SW (lebić) ZA DIMENZIONIRANJE ZIDA Parametri dubokovodnog vala:

- period vala T = 3,5 (s)

- visina vala H0 = 1,95 (m)

- dužina vala L0 =

2

2Tg =

2

95,181,9 2

= 5,94 (m)

Zaključak: Mjerodavni val na koji ćemo dimenzionirati zid je veći val, tj. na val iz smjera SW (lebić) koji je visine H=1,95 (m). DIMENZIONIRANJE ZIDA

U obzir je uzeto najkritičnije opterećenje,koje nastaje pojavom brijega ispred i dola iza zida. Stoga je,u proračun

opterećenja,uključena pojava klapotisa (stojnog vala) ispred, te smanjenje visine vala s unutrašnje strane zida. Proračun se

vrši prema Saint Flou-u.




Mjerodavna visina vala H = 1,95 (m) :

Prema propisima širina zid se uzima kao 0.6 – 0.7 visine zid. Prilikom djelovanja valova, na zid djeluje hidrodinamički tlak.

Prikaz mjerodavnog opterećenja na zid

Sile od djelovanja mora: -dubina na koju djeluje pritisak mora s vanjske strane zida -dzida,vani = (dm + r) + Δyvani + H9 = 1,95 (m) -dubina na koju djeluje pritisak mora s unutrašnje strane zida -dzida,luka = (dm + r) + Δyluka - Hluka = 1,62 (m) -tlakovi i sile s vanjske strane zida:

61,19

95.14

83,12cos

95.181,91025

2cos

9

9

1

L

d

Hgp ( )/ 2mkN

61,191000

62,181,910251

,

1

phgp = 35,90 ( )/ 2mkN




)(85,322

83,190,35

2

,

,

1

1 kNdp

Pvanilukobrana

-tlakovi i sile s unutarnje strane zida:

)/(40,16

95,14

83,12cos

63,181,91025

2cos

2

2 mkN

L

d

Hgp

luka

luka

luka

40,161000

83,181,910251

,

2 phgp 2,00 ( )/ 2mkN

)(63,12

63,100,2

2

,

,

2

2 kNdp

Plukalukobrana

-Vlastita težina : Napomena: Masa je također računata po dužnom metru.

M = Vzida · ρ = Azida · 1 m · ρ = 1,17 · 1 · 2400 = 2808(// mkg )

G = M · 9,81 =2808 · 9,81 28,1 (// mkN )

-Uzgon (računat po metru dužnom zida) :

22,211,100,2,21 BpU luka (kN/m)

70,18

2

11,122,290.35

2

,2,1

2

Bpp

Ulukavani

(kN/m)

Prikaz mjerodavnog opterećenja uzgonom na zid

U2

(rho)gh + p0

U1

(rho)gh - p0'




-Sile od potresa : FV = G · 0,2 = 28,1 0,1 =2,81 (kN) FH = G · 0,1 = 28,1 0,2 = 5,62 (kN) Krakovi sila : XP1 = dzida,vani / 3 = 0,61 (m) XP2 = dzida,luka / 3 = 0,54 (m) XG = širina / 2 = 0,555( m) XU1 = širina / 2 = 0,555 (m) XU2 = širina (2/3) = 0,74 (m) XFv = širina / 2 = 0,555 (m) XFh = visinau luci / 2 = 0,82 (m) Provjera zida na prevrtanje oko unutrašnje točke dodira zida sa nasipom:

Prikaz mjerodavnog opterećenja za prevrtanje gravitacijskog zida

M1 = P1 XP1 + U1 XU1 + U2 XU2 + FV XFv + FH XFh M1 = 32,85 0,61 + 2,22 0,555 + 18,70 0,74 + 2,81 0,555 + 5,62 0,82 M1 =41,28 (kNm) M2 = P2 XP2 + G XG M2 = 1,63 0,54 + 297,00 3.50 M2 = 1040,40 (kNm)

Kk =

neg

poz

M

M = 20,25

28.41

40.1040 > 1,15 azadovoljavjakonstrukci

Zaključak: Koeficijent sigurnosti na prevrtanje zadovoljava!




Provjera objekta na klizanje:

Shema provjere stabilnosti na klizanje

Koeficijent trenja materijala (kamen po betonu u vodi) je μ=0,6

Kk =

neg

poz

F

F =

21

6.0)(

HH

UG

=

63,185,32

6.0)2,27,18297(

= 5,31> 1,5

Zaključak:Koeficijent sigurnosti na trenje zadovoljava

Provjera zida na isplivavanje:

15,12,173,23

1,28

21,

,

vVneg

Vpoz

sFUU

G

F

FF

Zaključak: Koeficijent sigurnosti na isplivavanje zadovoljava.




3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

3.1. OPĆENITO

3.1.1. OPĆI DIO

Gradnju treba provoditi tako da radovi i građevina zadovoljavaju uvjete stabilnosti, mehaničke otpornosti, trajnosti, sigurnosti od požara, sigurnosti zdravlja ljudi, zaštite od povreda, buke i vibracija.

3.1.2. STANDARDI

Kad je riječ o građevinskim materijalima i elementima konstrukcija oni su isti kao u ostalim granama graditeljstva, pa se mogu primjenjivati hrvatske norme (HRN prema N.N, br 80/13), osim ako je izričito navedeno da se trebaju primjeniti neke druge norme (standardi) ili pravila struke, ili ako materijali i postupci propisani ovim Programom kontrole i osiguranja kvalitete odstupaju od HRN, ili pak Nadzorni Inženjer (u daljnjem tekstu NI) pismeno odobri uporabu alternativnih normi (standarda) ili pravila struke. S druge strane ne postoje hrvatske norme za pomorske konstrukcije. Stoga se primjenjuju opće hrvatske norme, ili one za slične konstrukcije.

3.1.3. ALTERNATIVNE NORME

Mogu se primjeniti i ekvivalentne norme izdate drugdje ukoliko se zadovolje slijedeći uvjeti:

- da su norme koje se predlažu najmanje jednako stroge kao one važeće u RH

- da je Izvoditelj već kod nuđenja izrazio želju da upotrijebi te alternativne norme,

- da projektant odobri uporabu tih normi.

I u svijetu su rijetke norme za pomorske gradnje (npr. Japanski tehnički standard za lučke gradnje), pa će se primjenivati i neke u struci često citirane preporuke: Shore protection Manual Izdan od US Coastal Engineering Center (CERC), Empfehlungen der Arbeitsausschusses Ufereinfassungen (EAU) izdan od njemačkog komiteta za obalne konstrukcije, te Manual of the use of rock in coastal and shoreline engineering izdan od Construction Industrv Research and Information Association UK (CIRIA).

3.1.4. KVALITETA MATERIJALA, PROIZVODA I IZRADE

Kvalitet materijala, ugrađenih proizvoda i izrade mora biti u potpunosti u skladu sa projektom, normama i propisima i bit će u svakom trenutku i u svakom pogledu podložni pregledu i pismenom odobrenju Nl-a. Treba koristiti provjerene materijale, proizvode i opremu čija se kakvoća i usklađenost s normama i propisima dokazuje atestom proizvođača. Treba osigurati dokaze o kvaliteti radova u skladu s normama i propisima. NI ima ovlaštenje odbaciti sve materijale, proizvode, opremu i izradu koji po njegovom mišljenju ne budu u skladu sa gornjim zahtjevima. Da bi se osigurala stalna kakvoća sastavnih materijala za proizvodnju, potrebno je kontrolirati kakvoću materijala, osigurati odgovarajuću dokumentaciju o kakvoći upotrebljenog materijala, a za sama ispitivanja materijala i proizvoda primijenjivati metode ispitivanja propisane hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom:

3.1.4.1. Kontrola kakvoće

Kontrola kakvoće materijala i proizvoda se sastoji od ispitivanja pogodnosti materijala, tekuće kontrole, kontrolnog ispitivanja, kao i provjere kakvoće uskladištenih materijala.

3.1.4.2. Ispitivanje pogodnosti

Pogodnost materijala s obziroma na njegovu namjenu utvrđuje se prethodnim laboratorijskim ispitivanjima. Svojstva materijala moraju zadovoljiti zahtjeve propisane hrvatskim normama i važećom




zakonskom regulativom. Uzorkovanje i ispitivanje svojstava obavljaju ovlaštene pravne osobe, kojima je jedna od djelatnosti i kontrola kakvoće.

3.1.4.3. Tekuća kontrola

Tekuća kontrola obavlja se radi kontrole tehnološkog procesa. Tekuća ispitivanja obavlja pravna osoba registrirana za kontrolu kakvoće. Vrste tekućih ispitivanja, kao i njihova učestalost, propisana su hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom i to ovisno o vrsti, količini i namjeni materijala.

3.1.4.4. Kontrolno ispitivanje

Kontrolno ispitivanje obavlja se radi provjere usklađenosti kakvoće proizvoda sa svojstvima i karakteristikama propisanim hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom. Kontrolna ispitivanja kao i uzorkovanje materijala može obavljati jedino pravna osoba koja je registrirana za te poslove. Vrste i učestalosti ispitivanja propisani su hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom i to ovisno o vrsti i namjeni materijala. Za materijale i proizvode, koji podliježu obaveznom ocjenjivanju i provjeri stalnosti svojstava (što je propisano Zakonom o građevnim proizvodima "NN" - broj 76/13, 30/14), uzorkovanje i ispitivanje radi izdavanja certifikata o stalnosti svojstava proizvoda obavlja isključivo ovlaštena pravna osoba.

3.1.4.5. Provjera kakvoće uskladištenog materijala

Ispitivanjem se utvrđuje kakvoća uskladištenog materijala (na deponijama, u silosima, cisternama i sl.) u ovim slučajevima: - kada svojstva i karakteristike materijala nisu praćeni u tijeku proizvodnje - radi provjere svojstava i karakteristika prema posebnom zahtijevu ili potrebi. Uzorkovanje i ispitivanje obavlja tvrtka ovlaštena za kontrolu kakvoće.

3.1.4.6. Dokumentacija se sastoji od niza izvještaja kako slijedi

A) Izvještaj o pogodnosti materijala mora sadržavati ove podatke: - opći dio: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naručiocu ili proizvođaču, datum uzorkovanja i završetka ispitivanja, namjenu materijala i laboratorijsku ocjenu uzorka, - rezultate svih laboratorijskih ispitivanja propisanih za tu vrstu materijala, - ocjenu kakvoće materijala s obzirom na vrstu i namjenu, - mišljenje o pogodnosti materijala s obzirom na namjenu. B) Izvještaj o tekućoj kontroli: Rezultati tekućih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (laboratorijski dnevnik, knjigu ili slično). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvođač je dužan priložiti rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporučene količine. C) Izvještaj o kontrolnom ispitivanju mora sadržavati: - naziv proizvoda, podatke o proizvođaču i naručiocu; - mjesto, način i datum uzorkovanja, količinu uzorka, završetak

3.1.5. UZORCI

Gdje je to prikladno i kad NI to zatraži, Izvoditelj će dostaviti Nl-u na odobrenje uzorke materijala ili elemenata koje kani ugrađivati, i nijedan materijal ili element neće se naručiti niti ugraditi prije nego to odobri NI na osnovu dostavljenih uzoraka. Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju u najmanju ruku po kvaliteti biti jednaki uzorcima koji su dostavljeni i koje je NI odobrio.

3.1.6. PREGLEDI I ISPITIVANJA

Materijali i elementi koji se ugrađuju bit će podložni pregledima i ispitivanjima prema općim uvjetima ugovora. Certifikati potrebni za dokazivanje udovoljavanja propisanih uvjeta materijala i ispitivanja i laboratorijsku oznaku uzorka; - rezultate laboratorijskih ispitivanja; - ocjenu kakvoće materijala s obzirom na vrstu i namjenu.




Certifikat o stalnosti svojstava: Za građevne proizvode koji podliježu Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN br.103/08, 147/09, 87/10 i 129/11) izdaje se certifikat o stalnosti svojstava.

Izjava o svojstvima građevnog proizvoda izdaje se poslije najmanje tri uzastopna kontrolna ispitivanja proizvoda, kojima je ustanovljena propisana kakvoća. Uvjet za izdavanje uvjerenja o kakvoći je redovita evidencija rezultata tekuće kontrole. Rok važenja uvjerenja o kakvoći proizvoda može biti najviše jedna godina. Uvjerenja o kakvoći proizvoda moraju sadržavati opći dio:

- naziv proizvoda, deklaraciju, mjesto, podatke o proizvođaču i naručiocu, datum uzorkovanja te laboratorijske oznake uzorka;

- pregledni prikaz rezultata kontrolnih ispitivanja na osnovu kojih se izdaje uvjerenje;

- ocjenu kakvoće i mišljenje o upotrebljivosti s obzirom na stalnost kakvoće proizvoda, namjenu materijala i svojstva primarne sirovine;

- rok važenja uvjerenja.

Stalnost kakvoće proizvoda do istekla roka važenja uvjerenja o kakvoći prati se kontrolnim ispitivanjima.

Izjava o svojstvima sirovine:

Kakvoća i svojstva sirovine koja se koristi za proizvodnju pojedinih vrsta sastavnih materijala (primjerice asfaltna mješavina) utvrđuju se laboratorijskim ispitivanjem. Po završetku ispitivanja izdaje se uvjerenje o kakvoći i upotrebljivosti sirovine s obzirom na namjenu. Uvjerenje o kakvoći primarne sirovine mora sadržavati opći dio: - naziv materijala, mjesto, podatke o naručiocu, datum uzorkovanja i završetka ispitivanja, te laboratorijsku oznaku uzorka; - rezultate laboratorijskih ispitivanja; - ocjenu kakvoće i mišljenje o upotrebljivosti sirovina s obzirom na vrstu i namjenu; - rok važenja uvjerenja. Izvještaj o provjeri kakvoće uskladištenog materijala:

Izvještaj o provjeri kakvoće materijala deponiranog na deponijama ili uskladištenog u silose, cisterne i si., izdaje se na temelju laboratorijskih ispitivanja i mora sadržavati ove podatke:

- opći dio: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naručiocu ili proizvođaču, datum uzorkovanja i završetka ispitivanja, namjenu materijala te laboratorijsku oznaku uzorka; - približnu količinu uskladištenog materijala; - rezultate laboratorijskih ispitivanja propisanih za tu vrstu materijala; - način uzorkovanja i približnu količinu skupnog uzorka, - ocjenu kakvoće,

Mišljenje o kakvoći i upotrebljivosti uskladištenog materijala s obzirom na namjenu elemenata za ugrađivanje, trebaju se podnijeti Nl-u na odobrenje dovoljno prije isporuke materijala i planirane ugradbe na gradilištu da bi se, u slučaju neispunjenja traženog kvaliteta, izbjegla zakašnjenja u programu izgradnje. Svaki certifikat mora potpisati ovlaštena osoba proizvođača, a mora sadržavati ime i adresu Izvoditelja, ime i mjesto gradilišta te količinu i datume isporuka za koje se certifikat izdaje. Kopije laboratorijskih izvještaja o ispitivanjima moraju imati ime i adresu laboratorija koji vrši ispitivanja i datum odnosno datume ispitivanja na koje se izvještaji odnose. Certifikati se ne smiju shvatiti tako kao da oslobađaju Izvoditelja od obveze da isporuči zadovoljavajuće materijale, ako se naknadnim ispitivanjem ustanovi da ti materijali ne zadovoljavju uvjete.

3.1.7. IMENA PROIZVOĐAČA I KOPIJE NARUDŽBI

Prije naručivanja materijala i elemenata za ugrađivanje, Izvoditelj će dati na uvid i odobrenje Nl-u imena proizvođača ili isporučitelja, i nakon toga, bude li to od njega traženo, dostavit će kopije narudžbi. Ako




isporučitelj ili proizvođač naručuje materijal za svoj podugovor, gore opisanim zahtjevima udovoljit će posredstvom glavnog Izvoditelja. Ako isporučitelj ili proizvođač moraju napraviti radne nacrte za materijale i radove koje trebaju izvesti, dostavit će posredstvom glavnog Izvoditelja tri kopije ovih nacrta Ni-u. Ove nacrte NI mora pismeno odobriti prije početka radova.

3.1.8. UPUTSTVA ISPORUČITELJA

Prilikom rukovanja skladištenja, ugrađivanja ili instaliranja materijala isporučenih Izvoditelj će se strogo držati uputstava isporučitelja osim ako ne dobije drukčiji nalog od Nl-a. Izvoditelj mora kod davanja narudžbe osigurati dobijanje i ovih uputstava.

3.1.9. RUKOVANJE I SKLADIŠTENJE MATERIJALA I ELEMENATA ZA UGRAĐIVANJE

Postupci kod rukovanja i skladištenja materijala i elemenata za ugrađivanje moraju se provesti na način da se izbjegne oštećivanje i mora dobiti odobrenje Nl-a. Skladištenje mora biti takvo da omogući jednostavnu provjeru i kontrolu, kao i takvo da dijelovi budu na raspolaganju onako kako se bude za njima ukazivala potreba, a različite robe treba držati odvojeno.

3.1.10. OŠTEĆENI I DEFEKTNI MATERIJATI

Čim se otkrije neko oštećenje ili defekt na materijalima ili elementima, napravit će se pismeni izvještaj Nl-u, a od njega će se tražiti pismeni nalog za daljnji postupak. Oštećeni ili defektni materijali ili elementi prikladno će se označiti u skladištu ili slagalištu kako u tom stanju ne bi bili ugrađeni. Ukoliko se popravci budu mogli izvršiti na licu mjesta, i NI ih bude zahtjevao, tako popravljeni djelovi moći će se ugraditi tek poslije njegovog pregleda i odobrenja.

3.1.11. EKSPLOZIVI

Na gradilištu se ne smiju držati ni ostavljati eksplozivi ni detonatori, već ih treba skladištiti u odgovarajućim skladištima i izdavati odgovornoj osobi samo neposredno pred korištenje.

3.1.12. OPREMA

Izvoditelj će se držati odgovornim za dobavu, korištenje i održavanje odgovarajuće građevinske opreme, a koja će se održavati na način da bude osiguran njen djelotvoran rad. NI može odrediti da se oprema koja nije djelotvorna, a može negativno utjecati na kvalitetu radova, ukloni s gradilišta, te zamjeni drugom, zadovoljavajućom.

3.1.13. PODIZVOĐAČI

Izvoditelj će biti odgovoran za sve podizvođače i pobrinut će se da njihova radna snaga i oprema zadovolje tražene standarde.

3.1.14. OSOBLJE

Izvođač je dužan za vrijeme izvođenja radova svo vrijeme imati na gradilištu (glavnog) inženjera gradilišta. Isto tako neće se dozvoliti rad bez prisustva potrebnog izvođačevog tehničkog osoblja. Izvoditeljevo rukovodno i tehničko osoblje mora biti iskusno u vrsti radova koji se izvode pod njihovim rukovodstvom i mora biti sposobno osigurati da se radovi izvrše efikasno i kvalitetno. Obaveza je Izvođača da se pridržava svih propisanih mjera zaštite na radu, i protupožarne zaštite i o tome stalno upoznaje i upozorava zaposlene radnike, te poduzima sve preventivne mjere, osigurava zaštitna sredstva, a zaposleno osoblje upućuje u rukovanje tim sredstvima.




3.1.15. DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU

Inženjer gradilišta dužan je voditi građevinski dnevnik. Sastavni dijelovi dnevnika su svi gore navedeni dokumenti i postupci kojima se osigurava i dokazuje kvaliteta radova i materijala. Radi osiguranja kakvoće građenja i građevine Izvođač mora na gradilištu imati: lokacijsku dozvolu; građevinsku dozvolu; registraciju poduzeća (licenca); rješenje o postavljenju odgovornih osoba; elaborat organizacije gradilišta sa mjerama zaštite na radu i zaštite od požara; elaborat montaže konstruktivnih skela i voditi knjigu montaže; elaborat o postavi i osiguranju repera za iskolčenje; dokumentaciju o kakvoći radova, ugrađenih materijala i proizvoda; ateste i jamstva za ugrađenu opremu; direktive o pogonu i održavanju rezultata tekućeg ispitivanja kvalitete, ateste izvjeća o ostalim radnjama u svrhu osiguranja kakvoće.

3.1.16. RED NA GRADILIŠTU

Izvođač se mora stalno brinuti za čišćenje i održavanje reda na objektu i okolišu. Površine oko objekta koje je Izvođač koristio za potrebu gradilišta moraju se prije predaje objekata Investitoru dovesti u prethodno stanje, tj. očistiti od otpadaka, preostalog materijala, pomoćnih objekata, ambalaže i slično.

3.1.17. ISKOLČENJE I GEODETSKI SNIMAK TERENA

Iskolčenje se obavlja u svemu prema «planu iskolčenja» iz projekta danom u geodetskim koordinatama. Ako postoje, Izvođač prilikom početka gradnje preuzima od Nadzornog organa obilježene geodetske oznake (repere poznatih geodetskih koordinata) za iskolčenje objekata tj. za prenošenje podataka s projekta na teren i obrnuto. Ako ne, Izvođač će se vezati na geodetske koordinate u svom aranžmanu i o tome zapisnički (u Gr. dnevniku) izvijestiti Nl-ja. Postavljanje repera i poligonskih točaka za iskolčenje na teren; iskolčenje osi, profila i dimenzija građevine na terenu, njihova kontrola, osiguranje, održavanje i obnavljanje oznaka iskolčenja za vrijeme gradnje i do predaje radova Investitoru, dužan je obavljati Izvođač. Primopredaja iskolčenja objekta konstatira se zapisnikom, kojeg potpisuju NI i Izvođač, te se upisuje u građevinski dnevnik. Ako tokom izvedbe objekta dođe do izmjene projekta, Izvođač će istu provesti i na terenu. Ove promjene se moraju provesti i na osiguranju osi i drugih točaka, te unijeti u nacrt osiguranja iskolčenja objekta. Po završetku objekta, Izvođač je dužan obnoviti poligonske točke i repere te ih zapisnički predati Investitoru. NI i Izvoditelj će zajednički geodetski snimiti cijelu zonu na kopnu i na moru gdje će se izvoditi zemljani radovi, a Izvoditelj će načiniti odgovarajuće snimke u dvije kopije, za Nl-a i za sebe. Sve kopije moraju supotpisati NI i Izvoditelj i time izraziti svoju suglasnost sa snimkama. Alternativno Investitor i Izvoditelj mogu se sporazumjeti o priznavanju neke postojeće (dovoljno detaljne) geodetske snimke terena, s čim će se NI suglasiti u građevinskom dnevniku.

3.1.18. ČIŠĆENJE TERENA

Radove izvoditi uz primjenu higijensko tehničkih zaštitnih mjera, bez nanošenja štete onim građevinama koje nisu predviđene za rušenje. Kontrolu kakvoće obavljati u svemu prema važećoj normi HRN U.E1.010.

3.2. ZEMLJANI RADOVI

Materijali na koje se odnose zemljani radovi




Zemljani radovi odnose se na prirodnu stijenu zemaljske površine. Prednjoj geološkoj definiciji sva mineralna tvar zemaljske površine naziva se stijenom. Za razliku od toga ovi zemljani radovi iste mineralne tvari nazivaju drukčije: zemljani materijal i kamen.

Pod zemljanim materijalom podrazumijevaju se sitnozrne koherentne i nekoherentne stijene koje se mogu iskapati bez miniranja. Pod kamenim materijalom podrazumijevaju se čvrste vezane kompaktne stijene koje se radi iskopa moraju minirati, a kod nasipa moraju se koristi manje ili više usitnjene.

Način rada

Prije početka rada Izvoditelj mora pribaviti od Nl-a suglasnost za metode i postupke koji će se primjenjivati za privremene radove, te redoslijed rada i opremu koja će se upotrijebiti.

Konačne dimenzije

Zemljani radovi po dovršetku moraju odgovarati svim visinama, dimenzijama i nagibima iz projekta ili uputama Nl-a. Svi radovi koji ne budu u skladu s gornjim moraju se popraviti na zadovoljstvo Ni-a. Radovi se neće smatrati dovršenima tamo gdje Izvoditelj ne predvidi potrebne mjere za slijeganje, skupljanje, te druge predradnje ili mjere predostrožnosti.

Zaštita od utjecaja mora i nevremena

Izvoditelj mora radove zaštititi od oštećenja uslijed utjecaja nevremena, valova, plime i oseke, te spriječiti eroziju nasipnog materijala za sve vrijeme dok su tim utjecajima izloženi. U tom smislu na gradilištu treba osigurati efikasnu površinsku odvodnju. Izvoditelj mora zaštititi od oštećenja susjedne objekte, ako bi im se ovim radovima bilo kako moglo naštetiti. Sva oštećenja proizašla iz neadekvatnih mjera zaštite, uključujući i zapreke stvorene depozitima ispranog materijala sanirat će se na trošak Izvoditelja.

3.2.1. ISKOPI

3.2.1.1. Općenito

Iskopni radovi kod izgradnje pomorsko građevinskih objekata po ovom projektu obuhvaćaju: podmorski iskop za produbljenje akvatorija, temeljne iskope, podmorski i nadmorski lokalni iskop nasipanog materijala koji prethodi postavljanju betonskih blokova u trup nasipa, podmorski i nadmorski iskop rovova i građevinskih jama za betoniranje konstrukcije i instalacija.

3.2.1.2. Materijali

Razlikuju se 3 kategorije materijala prilikom iskopnih zemljanih radova: Iskop u materijalu A kategorije podrazumijeva građevinske aktivnosti nad čvrstim kamenim materijalom. Tu pripada čvrsti kompaktni kameni materijal s proslojcima rastrošenog kamenog ili zemljanog materijala. U ovu kategoriju pripadaju i zemljani materijali koji sadrže više od 50% kamenih samaca krupnoće iznad 0,5 m3 u širokom iskopu, te više od 50% kamenih samaca krupnoće iznad 0,2 m3 u rovovima. Iskop u materijalu B kategorije podrazumijeva građevinske aktivnosti nad polučvrstim materijalom. Tu pripada: flišni materijal, homogeni lapor, trošni pješčenjak, većina dolomita, raspadnute i uslojene stijene s izmjeničnim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapneneac, škriljci, slabo vezani konglomerati i zemljani materijali s manje od 50% kamenih samaca krupnoće iznad 0,50 m3, te s manje od 50% kamenih samaca krupnoće iznad 0,2 m3 u rovovima. Iskop u materijalu C kategorije podrazumijeva građevinske aktivnosti nad zemljanim materijalom pri čemu nije potrebno miniranje. Tu pripadaju: sitnozrne koherentne i nekoherentne stijene, krupnozrne nevezane stijene (kamene drobine, sipah, izminirani kameni materijal bez samaca većih od 0,2 m3) i njihove mješavine.




3.2.1.3. Tehnologija rada

Određivanje načina kopanja, kao i izbor mehaničkih sredstava, zavisi s jedne strane od materijala iskopa, opsega rada, dužine, izloženosti položaja, ograničenosti prostora, namjeni iskopane površine i povezanosti iskopnih radova s ostvarenjem plana nastavnog građenja, a s druge strane o raspoloživoj mehanizaciji Izvođača. Plan i tehnologiju iskopa mora odobriti NI.

3.2.1.5. Tolerancije

Iskop mora biti u skladu s projektiranim. Kontrola usklađenosti podmorskog iskopa s projektom vrši se na bazi snimljenih profila prije početka i nakon završetka radova. Nadzorni organ može po svom nahođenju kontrolirati iskop i u "međuprofilima". Općenite tolerance kod nadmorskih radova:

- Bageriranje od +0,0 m do -0,3 m

Nadomjestak prekopanog materijala nasipom, ili betonom, obavezan je na svoj teret obaviti Izvoditelj ako se na mjestu iskopa temelji neka gradnja.

3.2.1.6. Uporaba materijala iz iskopa

Uporaba materijala iz iskopa u bilo koju svrhu podložna je odobrenju Nl-a. Kontrola kakvoće iskopanog materijala za ponovnu upotrebu obavljati prema važećim standardima: HRN U.B1.010, HRN U.B1.012, HRN U.B1.014, HRN U.B1.016, HRN U.B1.018, HRN U.B1.020, HRN U.B1.024, HRN U.B1.038, HRN U.B1.046, HRN U.E1.010.

3.2.1.7. Zaštita iskopa

Izvoditelj je dužan osigurati zaštitu iskopa: oplatu, žmurje i druga odobrena sredstva za pridržavanje bočnih strana iskopa, kako rovova tako i jama. Kod koncipiranja zaštite treba voditi računa da se spriječi bilo kakvo pomicanje tla na bočnim stranama ili šteta na susjednim objektima, a u obzir se mora uzeti i utjecaj iskopanog materijala deponiranog uz rubove iskopa. Sav materijal uporabljen za podupiranje strana iskopa mora se uklanjati paralelno s napredovanjem zatrpavanja, osim ako se izričito ne naredi da se istog ostavi u zemlji, a podupore moraju biti tako projektirane da odgovaraju tim međufazama zatrpavanja. Podupirači se načelno moraju stavljati u za tu svrhu dodatno iskopanim prostorima izvan projektiranih linija iskopa, radi održavanja radnog prostora oko građevine.

3.2.1.8. Podmorski iskop

Podmorski iskop mora biti u skladu s projektiranim. Kontrola usklađenosti podmorskog iskopa s projektom vrši se na bazi snimljenih profila prije početka i nakon završetka radova. Nadzorni organ može po svom nahođenju kontrolirati iskop i u "međuprofilima". Vertikalne tolerance kod masivnih podmorskih radova na horizontalnim slojevima prema Ciria, str. 503 iznose:

- Bageriranje od +0,0 m do -0,5 m

- Ravnanje sajlašem ±0,2 m

Detaljnije tolerance za bageriranje mogu se naći u njemačkim preporukama EAU. Slijedećoj fazi gradnje pristupa se tek kad NI prihvati obavljeni iskop. Prilikom iskopa na koji ide temeljni nasip nadzorni inženjer mora pregledati materijal koji se vadi iz iskopa, kontrolirati geometriju iskopa, kao i kakvoću temeljnog tla koja mora odgovarati pretpostavljenoj u projektu, te provjeriti da li je temeljno tlo očišćeno. Nadomjestak prekopanog materijala nasipom, obavezan je na svoj teret obaviti Izvoditelj.




3.2.2. NASIPI

3.2.2.1. Općenito

Nasipni radovi kod izgradnje pomorsko-građevinskih objekata po ovom projektu obuhvaćaju: podmorske i nadmorske temeljne posteljice, temeljni podmorski i nadmorski nasip ispod betonskih i nasipnih konstrukcija, podmorski i nadmorski nasip iza obalnih zidova, opći podmorski i nadmorski kameni nasip. Nasipi moraju uključivati nadvišenje zbog slijegavanja.

3.2.2.2. Materijal

Kameni materijal od kojeg se izvode podmorski i nadmorski nasipi u podmorskim gradnjama treba biti od zdravog i kompaktnog vapnenca ili eruptiva otpornog na djelovanje morske vode, smrzavanje, upijanje vode, habanje i drobljenje. Osim toga mora imati propisanu gustoću mase i pritisnu čvrstoću:

1. postojanost u morskoj vodi: gubitak mase <5% 2. postojanost na smrzavanje: gubitak mase <5% 3. upijanje vode <0,60% mase 4. habanje i drobljenje LA testom: gubitak mase <25% 5. odsutnost pukotina: vizualna kontrola 6. prostorna masa fkam>2600(kg/m3) 7. prisutna čvrstoća u suhom stanju skam

tlak >80(Mpa)

Gore dane granice za kontrolu kakvoće kamenog materijala moraju biti potvrđene prethodnim ispitivanjem u vidu atesta koju daje isporučitelj kamena. Kontrolna ispitivanja moraju se obaviti u jednoj seriji na 10 000 t isporučenog kamena prema sljedećim normama:

- ad 1 i 2 ispitivanje opće postojanosti pomoću zasićene otopine Na2SO4, HRN B.B8.002, na uzorku 5 kocki 5x5x5 cm

- ad 3 ispitivanje upijanja vode, HRN B.B8.010, na uzorku 5 kocki 5x5x5 cm

- ad 4 ispitivanje habanja i drobljenja LA testom HRN B.B8.045, za krupne frakcije kakve se koriste u pomorskim gradnjama nema standarda. Ovdje se određuje

ispitivanje kamene gradacije E (5 kg promjera zrna 50-63 mm + 5kg promjera zrna 31-50 mm) dobivene od kamenih blokova koji se ugrađuju u nasipna pomorske konstrukcije,

- ad 6 - ispitivanje prostorne mase, Ispitivanje HRN B.B8.032, na uzorku 5 kocki 5x5x5 cm

- ad 7 - ispitivanje pritisne čvrstoće, RN B.B8.012, na uzorku 5 kocki 5x5x5 cm

Opći kameni nasip će biti od dobro graduiranog kamenog materijala minimalne veličine zrna 0,006 mm s koeficijentom uniformiranosti preko 10. Najčešće se koristi granulacija u rasponu od 0 do 500 kg. Kod masivnih nasipa u trup lukobrana ili nasip akvatorija pojedinačni veći blokovi ne smetaju. Kad materijal koji je prihvaćen za opći nasip sadrži pojedinačne kamene blokove, najveći promjer kamena ne smije prelaziti jednu polovinu maksimalne propisane debljine sloja za zbijanje, osim materijala koji se ugrađuje do 30 cm iznad cijevi gdje maksimalna veličina kamena može biti 40 mm. Ne smije sadržavati toksične nečistoće ili sastojke štetne za druge dijelove građevine, kao ni više od 5% mekih glina ili mulja (po težini). Ukupni sadržaj sulfata (izraženog kao sumporni trioksid) u materijalu koji se ugrađuje do jednog metra udaljenosti od armirano betonskih građevina, temelja ili podnih ploča, ne smije prelaziti 2% po težini. Tučenci i drobljenci za podmorske i nadmorske temeljne posteljice i podloge proizvest će se od atestiranog kamenog materijala i dobavljati gotovi s atestom kakvoće. Moraju biti čisti i bez primjesa zemlje. Kameni materijali skladište se na gradilištu odvojeno po granulometrijskim frakcijama kad je riječ o tučencima i drobljencima, a po težinskim frakcijama kad je riječ o kamenim blokovima.




3.2.2.3. Dokazi i ispitivanje kakvoće materijala

Kameni materijal predviđen za nasipe mora imati ateste prema hrvatskim propisima i normama. Ateste pribavlja izvođač. Sve isporuke kamenog materijala za nasipanje moraju biti, u najmanju ruku jednake onima u atestu. Ako nadzorni inženjer to zatraži Izvoditelj je dužan staviti na raspolaganje uzorke materijala za nasipe i to dovoljno unaprijed da se mogu izvršiti potrebna ispitivanja prije planiranog početka rada.

3.2.2.4. Neodgovarajući materijal za temeljenje

Neodgovarajućim materijalom smatrat će se površinski materijal ili materijal na projektiranoj dubini kojeg NI ocijeni neadekvatnim za temeljenje objekta koji se na njemu nadograđuje. Takav se materijal treba ukloniti uz poštivanje stabiliteta iskopa, zamijeniti odgovarajućim, ako je nad morem, zbiti ga do odgovarajuće zbijenosti, i na traženu kotu sve u skladu sa NI-ovim uputama.

3.2.2.5. Nadvišenja

Uslijed slegavanja kamenog nasipa od vlastite težine treba računati s prosječno 3% nadvišenja nasipa u fazi gradnje. CIRIA 338.

3.2.2.6. Kamena rasteretna prizma iza obalnih zidova (ispod razine mora)

Izvodi se od kamenog nasipa (s gradacijom 1 do 50 kg). Ovi se radovi obavljaju podmorskim nasipavanjem mehanizacijom s krune nasipa u slojevima, na projektiranu visinu i projektirani nagib pokosa. Izvođač mora postići što kompaktnije tijelo kamenog nasipa iza obalnog zida u cilju smanjenja slijeganja zaobalnih površina pod uporabnim opterećenjima, te kod njegove ugradbe paziti da se što više smanje praznine, što će se postići širokom granulacijom u granicama navedene mase kamenog

zrna. Odstupanje od projektiranih profila ne smije biti veće od 10cm, a postiže se grubim planiranjem s mehanizacijom za ugradnju.

3.2.2.7. Kamena rasteretna prizma iza obalnih zidova (iznad razine mora)

Izvodi se od kamenog nasipa (s gradacijom 1 do 20 kg). Ovi se radovi obavljaju iza nadmorskog zida nasipavanjem mehanizacijom s krune nasipa u slojevima i na projektiranu visinu. Izvođač mora postići što kompaktnije tijelo kamenog nasipa iza obalnog zida u cilju smanjenja slijeganja zaobalnih površina pod uporabnim opterećenjima, te kod njegove ugradbe paziti da se što više smanje praznine, što će se postići širokom granulacijom u granicama navedene mase kamenog zrna. Odstupanje od projektiranih

profila ne smije biti veće od 5cm, a postiže se grubim planiranjem s mehanizacijom za ugradnju.

3.2.2.8. Tamponski sloj

Za izradu tamponskog sloja koristi se tucanik promjera 0-64 mm koji se postavlja na grubo planiranu podlogu, u sloju najmanje debljine 20 cm na mjestu šetnice odnosno 30 cm ispod prometnih površina, a na kote prema projektu. Planiranje tucaničke podloge treba biti izvedeno sa točnošću ±1 cm u odnosu na projektiranu kotu i traženom zbijenošću. Zbijenost treba ispitati i dokumentirati. Posteljica ispod prometnih površina mora imati zbijenost Ms>80 MN/m2, dok ispod šetnice mora imati zbijenost Ms>40 MN/m2, a ispitivanje posteljice se obavlja prema normama: HRN U.B1.010, HRN U.B1.012, HRN U.B1.014, HRN U.B1.016, HRN U.B1.018,HRN U.B1.020, HRN U.B1.024, HRN U.B1.038, HRN U.B1.046, HRN U.E1.010. Tekuće ispitivanje vrši Izvoditelj na svakih 50 m2. Kontrolno ispitivanje vrši Investitor na svakih 50 m2. Nastavku radova može se prići tek kad NI pregleda i odobri kakvoću izvedbe tamponskog sloja.




3.3. BETON

3.3.1. VRSTE BETONA

Projektom građevine predviđena je ugradnja običnog betona slijedećih vrsta:

Vrsta betona A

- beton za izvedbu temelja obalnog zida - beton za izvedbu monolitnog obalnog zida - beton za izvedbu predgotovljenih elemenata obalnog zida - beton za izvedbu nadmorskog zida - beton za izvedbu ploče nogostpa - beton za izvedbu kanala oborinske vode

Vrsta betona B

- beton za izvedbu temelja stupa javne rasvjete

Vrsta betona C

- beton za izvedbu podloge AB kanala oborinske vode - beton za izvedbu temelja betonskog rubnjaka – parkovni II

3.3.2. TEHNIČKA SVOJSTVA, POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI BETONA

3.3.2.1. Svježi beton

Beton treba udovoljiti potrebama ugradbe i obrade betona u oplati, što izravno utječe na ostvarenje kvalitete, izgleda i trajnosti očvrslog betona. Svježi beton mora imati konzistenciju koja će omogućiti normalnu ugradbu i obradu pomoću raspoloživih, potrebnih i odabranih sredstava za rad. Pri tome ne smije doći do segregacije smjese, a beton mora ispunjavati sve prostore u oplati i oko armature. Nužno je razlikovati konzistenciju betona na mjestu proizvodnje i na mjestu ugradbe, pa se beton mora kontrolirati na tvornici betona i na građevini. Tehnička svojstva svježeg betona specificirat će izvođač betonskih radova u skladu sa zahtjevima ovog projekta, a moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjeru betona, prema normi HRN EN 206-1, normama na koje ta norma upućuje, odredbama TPBK – prilog B. Ispitivanje svježeg betona provodi se prema normama niza HRN EN 12350. 3.3.2.2. Očvrsli beton Vrsta betona A je beton razreda tlačne čvrstoće C 35/45.

Vrsta betona B je beton razreda tlačne čvrstoće C 25/30.

Vrsta betona C je beton razreda tlačne čvrstoće C 16/20. Vrste betona A i B moraju imati povećane trajnosne osobine, koje se očituju u smanjenju penetracije agresivnih tvrari u beton (morska voda i zrak). Za postizanje povećane trajnosti zahtijevaju se slijedeća svojstva betona:

- vodocementni omjer v/c < 0,45 - srednja vrijednost prodiranja vode < 3,0 - početna površinska vodoupojnost nakon 10 min < 0,25 ml/m²/s, a nakon 60 min < 0,10 ml/m²/s - koeficijent specifične zrakopropusnosti < 5x10ˉ¹²




Beton se ugrađuje pod morem i neposredno uz more, pa kloridi u betonu mogu poticati od sastojaka betona (agregat, voda), te iz okoliša (morska voda). Najveći sadržaj klorida u betonu ne smije prijeći vrijednost propisanu razredom sadržaja klorida kako slijedi:

Vrsta betona A – razred sadržaja klorida Cl 0,10

Vrsta betona B – razred sadržaja klorida Cl 1,0

Ispitivanje očvrslog betona provodi se prema normama HRN EN 12390. Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se prema postupku i kriterijima norme HRN EN 206-1, te odredbama TPBK – prilog A i posebnog propisa.

3.3.3. SASTOJCI BETONA

3.3.3.1. Cement

Za spravljanje vrsta betona A i B koristiti sulfatno otporni cement CEM 1 razreda tlačne čvrstoće 42,5. Uz proračun sadržaja C3A, čija karakteristična vrijednost mora biti manja ili jednaka 3,5%. Dozvoljena je upotreba i druge vrste cementa s aditivima da se postigne ista kvaliteta betona u skladu s normom HRN EN 197-1. Za spravljanje vrste betona C koristiti cement opće namjene CEM 1 razreda tlačne čvrstoće 32,5. Tehnička svojstva, te potvrđivanje sukladnosti cementa, ovisno o vrsti cementa određuje izvođač betonskih radova u skladu sa zahtjevima ovog projekta, prema Tehničkom propisu za cement za betonske konstrukcije (NN 64/05, 74/06), odredbama TPBK, te u skladu s odredbama posebnog propisa. Kontrola cementa prije proizvodnje betona provodi se prema normi HRN EN 206-1.

3.3.3.2. Agregat

Za spravljanje betona koristiti drobljeni frakcionirani agregat maksimalne nazivne veličine zrna 32 mm. Tehnička svojstva agregata (ovisno o podrijetlu agregata) određuje izvođač betonskih radova u skladu sa zahtjevima ovog projekta, a moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu betona prema normi HRN EN 12620, normama na koje te norme upućuju i odredbama TPBK - prilog D. Potvrđivanje sukladnosti agregata za beton provodi se prema odredbama dodatka ZA norme HRN EN 12620, odredbama TPBK - prilog D i odredbama posebnog propisa. Kontrola agregata prije proizvodnje betona provodi se prema HRN EN 206-1.

3.3.3.3. Voda

Za izradu betona koristiti vodu koja zadovoljava zahtjeve norme HRN EN 1008. Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvrđivanje prikladnosti vode za pripremu betona.

3.3.3.4. Dodaci betonu

Tehnička svojstva dodataka za beton moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona ovisno o vrsti dodataka određuje izvođač betonskih radova u skladu sa zahtjevima ovog projekta prema prihvaćenim HRN, normama na koje te norme upućuju i TPBK – prilog E. Potvrđivanje sukladnosti dodataka za beton ovisno o vrsti dodataka provodi se prema odredbama dodataka ZA prihvaćenim HRN, odredbama TPBK – prilog E i posebnog propisa. Kontrola dodataka za beton prije proizvodnje betona provodi se prema HRN EN 206-1. 3.3.4. SASTAV BETONSKE MJEŠAVINE

Recepturu pojedinih vrsta betona A, B i C dat će izvođač betonskih radova u skladu s HRN EN 206-1, normama na koje ta norma upućuje, odredbama TPBK i uvjetima propisanim ovim projektom.

Količine cementa ne smiju biti manje od: ▪ za vrstu betona A 350 kg/m³




▪ za vrstu betona B 350 kg/m³ ▪ za vrstu betona C 280 kg/m³

3.4. ARMATURA

Za armiranje koristiti čelik B 500 A čija tehnička svojstva moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu prema normama niza n HRN EN 10080 i TPBK – prilog B. Dokazivanje uporabljivosti armature provodi se u skladu s TPBK – prilog B. Potvrđivanje sukladnosti čelika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka za norme n HRN EN 10080-1 i odredbama posebnog propisa.

Nadzorni inženjer prije početka betoniranja mora:

- provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za čelik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije - provjeriti jeli armatura izrađena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske konstrukcije, te u skladu s TPBK – prilog B i I

3.5. IZVOĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 3.5.1. UGRADNJA BETONA

3.5.1.1. Beton se ugrađuje u betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta norma upućuje i odredbama TPBK-prilog J.

3.5.1.2. Izvođač mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

3.5.1.3. Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornica betona), nadzorni inženjer obvezno određuje neposredno prije njegove ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava svježeg betona i utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona na mjestu ugradnje betona prema odredbama TPBK – prilog J.

3.5.1.3.1. Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila), te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

3.5.1.3.2. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona provodi se na uzorcima koje se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača.

3.5.1.3.3. Ako je količina ugrađenog betona iz točke 4.3.1.3.2. veća od 100 m³, za svakih sljedećih ugrađenih 100 m ³ uzima se po jedan dodatni uzorak betona.

3.5.1.3.4. Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača evidentiraju se uz navođenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona u skladu s točkom 4.3.1.3.2 i 3.3.1.3.3. evidentiraju se uz obvezno navođenje oznake pojedinačnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugrađivao u trenutku uzimanja uzoraka.

3.5.1.3.4. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka iz točaka 4.3.1.3.2 i 4.3.1.3.3. i dokazivanjem karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se odgovarajućom primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 «Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće».

3.5.1.3. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ugrađenog u pojedini element betonske konstrukcije u slučaju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje se




određuje na temelju podataka iz točke 4.3.1.3.4. odnosno točke A.3.3. Priloga A TPBK , odgovarajućom primjenom normi iz tog Priloga.

3.5.1.3. Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema prEN 13791. 3.5.2. UGRADNJA ARMATURE

3.5.2.1. Armatura izrađena od čelika za armiranje ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta norma upućuje i odredbama TPBK – prilog J.

3.5.2.2. Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtijevima tehničkih specifikacija koje se odnose na čelik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama TPBK – prilog J.

3.5.2.3 Izvođač mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koje bi bile od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

3.5.2.3. Nadzorni inženjer neposredno prije početka betoniranja mora:

a) provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za čelik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,

b) provjeriti je li armatura izrađena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske konstrukcije, te u skladu s TPBK – prilog B i I

c) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik 3.5.3. UPORABLJIVOST BETONSKE KONSTRUKCIJE Pri dokazivanju uprabljivosti betonske konstrukcije treba uzeti u obzir:

a) zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o građevnim proizvodima ugrađenim u betonsku konstrukciju,

b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno TPBK obvezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u betonsku konstrukciju,

c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom građenja betonske konstrukcije,

d) uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

3.5.4. NAKNADNO DOKAZIVANJE TEHNIČKIH SVOJSTAVA BETONSKE KONSTR.

3.5.4.1 Za betonsku konstrukciju koja nema projektom predviđena tehnička svojstva ili se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proračunima utvrditi tehnička svojstva betonske konstrukcije prema nizu normi HRN EN 12504 i prednorme prEN 13791 i normama na koje te norme upućuju, te odredbama TPBK – prilog J.




3.5.4.2.Radi utvrđivanja tehničkih svojstava betonske konstrukcije prema točki 4.5.4.3. potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o betonskoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, požarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za građevinu prema odredbama posebnih propisa.

3.5.5. NJEGA BETONA

Njega betona se provodi u smislu zaštite svježeg betona od isušivanja. Minimalno trajanje njege betona određuje se prema normi HRN ENV 13670-1, a ovisi o površinskoj temperaturi betona i razvoju čvrstoće betona. Proizvođač betona treba gradilištu dostaviti informaciju o razvoju čvrstoće betona, kako bi izvođač betonske konstrukcije definirao minimalno trajanje njege betona u danima.

3.5.6. PODMORSKI RADOVI

3.5.6.1. Nova betonska konstrukcija

Nakon izvršenog iskopa i nasipa za temelje i zidova, a prije postavljanja predgotovljenih elemenata, treba vizualno utvrditi da li je podloga pogodna za gradnju ili je treba obraditi i dotjerati u prihvatljivo stanje. Podmorsko betoniranje se izvodi betonskom pumpom po sistemu kontraktor, a površinski sloj lošeg betona treba odstraniti, tako da i gornja površina betona bude od zdravog betona. Preglede podloge temelja zidova vrši kvalificirani ronilac po naputcima Nadzornog inženjera.

3.6. ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA Radnje u okviru održavanja betonskih konstrukcija treba provoditi prema odredbama TPBK – prilog J i normama na koje on upućuje, te odgovarajućom primjenom odredaba TPBK – ostalih priloga. Redoviti pregledi betonske konstrukcije se provode jednom godišnje. Pri tom se vizualno utvrđuje:

- stanje podmorskog dijela konstrukcije i berme

- pojava eventualnih pukotina i drugih oštećenja betonske konstrukcije

Glavni pregledi betonske konstrukcije se provode svakih pet godina. Pri tom se pored redovitog pregleda utvrđuje:

- stanje zaštitnog sloja armature

- veličinu progiba nosivih elemenata betonske konstrukcije za slučaj osnovnog djelovanja , ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u ispunjenje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Izvanredni se pregledi betonske konstrukcije provode nakon kakvog izvanrednog događaja ili po zahtjevu inspekcije. O obavljenim pregledima vodi se dokumentacija, te ovisno o nalazima pregleda provode radovi kojima se betonska konstrukcija zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom građevine i TPBK, odnosno propisom prema kojem je građevina izvedena. Dokumentaciju o pregledima, te drugu dokumentaciju o održavanju betonske konstrukcije dužan je trajno čuvati vlasnik građevine.

4. TROŠKOVNIK RADOVA

NAPOMENA:

Obračun količina vršiti prema građevinskoj knjizi koju treba kontrolirati Nadzorni inženjer imenovan od strane investitora.




III GRAFIČKI DIO PROJEKTA

Documents

d.o.o. - komiza.hr · Svi dopremljeni betoni spravljaju se tvornički, oznaka klase C35/45; XS3; CI 0.10; Dmax=32, te se dopremaju auto-mješalicama na gradilište, a ugrađuju u