2 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: "Trinaest utoraka u čast sv. Antunu"Peti pohodnadbiskupa Lozanažupi sv. Antuna

Zagreb, 15.3.2005. (IKA) - Uzagrebačkom svetištu sv.Antuna Padovanskog naSvetom Duhu 15. ožujkazapočela je tradicionalnapobožnost Trinaest utoraka učast sv. Antuna. U svojojpropovijedi, apostolski nuncij uRepublici Hrvatskoj nadbiskup

Francisco Javier Lozanoosvrnuo se na Godinueuharistije te napomenuo da je isv. Antun posebnu pozornostdavao upravo euharistiji.Također je spomenuo i posebnubrigu za siromašne koja seostvaruje kroz "Kruh sv.Antuna", te pučku kuhinju koja

djeluje u neposrednoj blizinizagrebačkog svetišta. To je biopeti pohod nadbiskupa Lozanažupi sv. Antuna bio otkako je ujesen 2003. godine preuzeoslužbu nuncija u RepubliciHrvatskoj.

Dubrovnik: Predstavljena knjiga "Pomrčina sunca"Michael O Brien natribini u organizacijiHrvatskog društvakatoličkihintelektualaca

Dubrovnik, 15.3.2005. (IKA) -U dvorani blaženog AlojzijaStepinca u Dubrovniku 15.veljače gostovao je poznatikanadski slikar i katolički pisacMichael O Brien. Na tribini uorganizaciji Hrvatskog društvakatoličkih intelektualacaDubrovnik te izdavačke kućeVerbum iz Splita bila jepredstavljena druga O Brienovaknjiga prevedena na hrvatskijezik, apokaliptični triler"Pomrčina sunca".U toj prigodi kanadski je pisacgovorio o svom viđenjukršćanstva i kulture našegvremena. Istaknuo je kako jedanašnja kultura pod jakim

utjecajem medija koji stalnosugeriraju čovjeku tko je on, alimu ne govore o tome istinu.Punu i cjelovitu istinu očovjeku daje Crkva, ustvrdio jeO Brien koji je zatim govorio o"kulturi smrti", a nju širidruštvo koje se predaje duhuumorstava najnezaštićenijihsvojih članova. Kultura moragovoriti o cjelokupnoj istini očovjeku, vrijednosti svakogčovjeka, te da svaki, i onajoštećeni život, ima neizmjernuvrijednost, upozorio je autor tepodsjetio na neke Papine misliustvrdivši kako će demokracijabez bitnih načela, koja tretirajuljudski život kao svet, lako

degenerirati u prikrivenitotalitarizam.Gostovanje Michaela O Brienau Dubrovniku bilo je izdvojenogostovanje u sklopu Danakršćanske kulture koji seupravo održavaju u Splitu.Knjigu "Pomrčina sunca"tiskala je protekle godineizdavačka kuća Verbum. Napredstavljanju su nazočnepozdravili predsjednik Društvahrvatskih katoličkihintelektualaca DubrovnikAndrija Rubin i prevoditeljicaLjiljanka Jurinović u imeVerbuma.

Krk: Preduskrsni svećenički sastanakStudijski dio sastankabio posvećenupoznavanju, čuvanjui restauraciji crkvenihkulturnih dobara

Krk, 16.3.2005. (IKA) -Plenarni preduskrsni svećeničkisastanak pod predsjedanjemkrčkog biskupa Valtera Županaodržan je u Krku 16. ožujka. Nasastanku je sudjelovala većinadijecezanskih i redovničkihsvećenika s područja Krčkebiskupije te bogoslovi iredovnički novaci. Sastanak jezapočeo pokorničkimbogoslužjem u katedrali koje jepredvodio župnik u LunuZvonimir Badurina Dudić, anastavio se radnim dijelom udvorani Biskupskog doma. Tajstudijski dio sastanka bio jeposvećen upoznavanju, čuvanjui restauraciji crkvenih kulturnihdobara, o čemu su govorilistručnjaci iz Hrvatskogrestauratorskog zavoda uZagrebu i Uprave za zaštituspomenika kulture,Konzervatorskog odjela uRijeci. Mario Braun, pomoćnikravnatelja Hrvatskogrestauratorskog zavoda,općenito je upoznao nazočne sproblematikom restauratorskihzahvata na umjetničkim djelimapovijesne vrijednosti, dok su seostali djelatnici Zavodaposvetili posebnim vrstamaumjetničkih djela. Tako jeMiroslav Pavličić govorio o

drvenim polikromiranimskulpturama, Gordana Car ostarim liturgijskim odjelima odpovijesnog tekstila i njihovomočuvanju, a Zlatko Bielen oslikama na platnu. Upopodnevnom dijelu sastankanastupio je pročelnikKonzervatorskog odjela uRijeci Hrvoje Giaconi ikonzervator MarijanBradanović. Oni su panoramskiprikazali sakralnu baštinu napodručju Krčke biskupije inapore da se ona sačuva zbognjezine osobite povijesne iumjetničke vrijednosti.Naročito su istaknuli nekelokacije, kao npr. komplekskrčke katedrale, biskupijskuzbirku, zvonik u Poljicima,omišaljski kompleks, bivšurapsku katedralu, testarokršćansku baziliku irelikvijar iz Novalje, aspomenuti su i napori da seLubenice upišu u UNESCO-vukulturno-povijesnu baštinu.Pozvali su župnike da im utome pomognu, pogotovo kadje riječ o strpljivom terenskomradu otkrivanja i čuvanjakulturne i sakralne baštine.Biskup Župan je i tomprigodom zamolio sve kojimogu pomoći da se pronađe i

vrati zagubljena slikaneprocjenjive vrijednosti"Bogorodica s Djetetom", uljena platnu iz 16. st. iz samostanasestara benediktinki u Krku.Svećenici su razgovarali i odijecezanskim temama, župnimarhivima, misijskomanimiranju, financijskomposlovanju, katastarskom igruntovnom uređivanju župnogvlasništva, korizmenimduhovnim obnovama imolitvenim susretima mladih,sudjelovanju na Svjetskomdanu mladih u Koelnu ukolovozu, hodočašću djeceviših razreda u krčku katedraluna grob biskupa Mahnića utravnju, te susretu apostolskognuncija nadbiskupa FranciscaJaviera Lozana sa svećenicimaza njegova posjeta biskupiji ulipnju. Bračni par Branko iSanja Klarić iz Rijeke teBoštjan Rode i SilvaDuettingen, iz pokretaFokolarina, obavijestili susvećenike o održavanjuObiteljskog festivala"Familyfest" u Zagrebu 16.travnja kako bi se tom događajupriključile i obitelji iz Krčkebiskupije.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Škvorčević pohodio župe Pakračkog dekanataPožeški biskupkanonski je pohodiožupu sv. Bartolaapostola u Dežanovcui župu Gospe Lurdskeu Uljaniku

Dežanovac/Uljanik, 16.3.2005.(IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorčević kanonski jepohodio 16. ožujka dvije župePakračkog dekanata, župu sv.Bartola apostola u Dežanovcu ižupu Gospe Lurdske uUljaniku. Župnik StjepanŠtefanek, članovi Župnogekonomskog vijeća, djeca ivjernici radosno su dočekalibiskupa ispred dežanovačkežupne crkve. Nakon župnikovapozdrava u crkvi, zaziva DuhaSvetoga, molitve i naviještanjaRiječi Božje, biskup je kratkorazgovarao s vjernicima, apotom se u pratnji župnikaŠtefaneka i kancelara IviceŽuljevića te zajedno svjernicima uputio na mjesnogroblje pokraj crkve gdje sekod križa pomolio za svepokojne. U obližnjoj Osnovnojškoli Dežanovac biskupa injegovu pratnju dočekala jeravnateljica Štefanija Prgićzajedno s učiteljima i djecom,koja su pjesmom i recitacijombiskupu izrazili dobrodošlicu.Nakon biskupovih riječizahvale i poticaja mladima te

zajedničke molitve, biskup se uzbornici kratko susreo svodstvom i djelatnicima škole.Potom je posjetio Općinu gdjega je primio načelnik DamirValečić i njegovi suradnici te ses njima zadržao u razgovoruoko postojećih problemima uOpćini. Biskup je zatim svratiou tvornicu Opruga ipoljoprivrednih strojeva krozkoju ga je proveo direktor IvanFofonjka. U filijalnoj kapelici uKreštelovcu biskup se susreo svjernicima te nakon razgovora imolitve uputio se u Imsovacgdje je posjetio bolesnu MarijuAndrijević, koja je cijeli životprovela u kolicima, a unedavnom ratu protjerana je izbanjolučkog kraja. U Mjesnomdomu u Sokolovcu biskupa supozdravili mještani te izraziliželju da se u selu izgradikapelica. Potom je navratio unovoizgrađenu područnučetverogodišnju školu, gdje gaje dočekalo osmero đakazajedno s učiteljicom. Ispredžupne crkve biskup Škvorčević

susreo se s ovogodišnjimkandidatima za sakramentpotvrde i prvu pričest. Pohodžupi Dežanovac završio jesusretom s članovima Župnogekonomskog vijeća u župnomstanu i pregledom župnihknjiga. Istoga dana, 16. ožujka poslijepodne biskup je u pratnjižupnika Stjepana Štefaneka ikancelara Ivice Žuljevićakanonski pohodio i župuUljanik. Nakon pohoda mjestaHrastovice i susreta sučenicima prvog i drugograzreda područnečetverogodišnje škole, biskup jeposjetio Gornji Uljanik i kodzvonika molio s okupljenimvjernicima. U župnom stanususreo se s članovima Župnogekonomskog i pastoralnogvijeća, kojima je prikazaopotrebu suradnje sa župnikom upastoralnim gibanjima župe.Svoj pohod župi Uljanikzavršio je večernjimeuharistijskim slavljem užupnoj crkvi Gospe Lurdske.

Uskrs daje novi smisao našem postojanjuUskrsna čestitkabiskupa Miklovša

Zagreb, 16.3.2005. (IKA) -Kršćanska zajednica morauvijek biti svjesna da je uskrsnootajstvo u središtu vjere ievangelizacije, poručio je uuskrsnoj čestitki križevačkibiskup Slavomir Miklovš.Ukazujući da Uskrs daje novismisao našem postojanu,biskup Miklovš pojasnio je daje obveza kršćana da živeradost djeteta Božjeg, novogstvorenja, da hite u Očev

zagrljaj. U čestitki je križevačkibiskup istaknuo i da vjerovati uuskrsnuće znači priznati Božji,a ne ljudski sud, te da Uskrsotkriva što je u ljudskom životudobro, a što zlo i isključujesvaki suživot između istine ilaži, pravde i nepravde, ljubavii mržnje i traži od vjernikačvrste i korjenite odluke.Ističući da je dan uskrsnućanajsnažniji dokaz Kristovabožanstva, križevački biskup

prokomentirao je da ako jeKrist uskrsnuo, ako je KristBog, onda je vjera koju onpropovijeda jedina vjera kojutreba slijediti, a njegov nauk,njegove zapovjedi i njegovaCrkva jedini su put spasenja.Križevački biskup osvrnuo se ina euharistiju, rođenu uvečer naVeliki četvrtak u ozračjupashalne večere.

Zagreb: Prijam u novoj podružnici CaritasaRavnateljica Brajšazahvalila gradskompoglavarstvu natrajnoj zauzetosti upomoći Caritasu kojase očitovala i upronalaženju prostorau Aveniji Dubrava220

Zagreb, 16.3.2005. (IKA) -Caritas Zagrebačkenadbiskupije upriličio je 16.ožujka u svojoj novojpodružnici u Dubravi prijam zapredstavnike PoglavarstvaGrada Zagreba. Pozivu su seodazvali dogradonačelnikMilan Bandić, Višnja Fortuna iMarina Bakula Anđelić izGradskog ureda za zdravstvo,rad i socijalnu skrb, socijalniradnici centara za socijalnuskrb Maksimir, Dubrava iSesvete i predstavnici važnijihinstitucija koje rade nasocijalnom području uistočnom dijelu grada Zagreba.Prijam je započeo nastupom

učenice 7. razreda glazbeneškole "Zlatko Baloković" PetreFiolić nakon čega seuzvanicima obratila ravnateljicaCaritasa Zagrebačkenadbiskupije Jelena Brajša.Poglavarstvu grada i posebnodogradonačelniku Bandićuzahvalila je na iskrenoj i trajnojzauzetosti u pomoći Caritasukoja se očitovala i upronalaženju prostora u AvenijiDubrava 220. "Caritas je dioCrkve koji se brine za čovjekau svakom pogledu, ne samo upružanju one elementarnepomoći koju je davao tzv. ratniCaritas. Živimo umirnodopskim uvjetima, ali su i

danas teška vremena u kojimatrebamo jedni drugeohrabrivati. Stoga će raznimoblicima takve pomoći -susretima osoba s invaliditetomi njihovih roditelja, susretimamnogočlanih obitelji iumirovljenika, pomoći u kući ipalijativnoj skrbi, te raznimradionicama - služiti i ovapodružnica", rekla jeravnateljica Brajša. Podružnicau Dubravi svojim ćekaritativnim djelovanjem, usuradnji sa župnim Caritasima isrodnim udrugama, pokrivatipodručje istočnog dijela gradaZagreba. Telefoni podružnicesu: 2944-489 i 2944-511.

4 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Predstavljena knjiga "Hvarski biskupi"U organizacijiKnjiževnog krugaSplit predstavljenaknjiga DanielaFarlatia s ispravcimai dodacima JacopaColetia koju je slatinskog preveo prof.Kažimir Lučić

Split, 16.3.2005. (IKA) - Uorganizaciji Književnog krugaSplit u zgradi HAZU-apredstavljena je 16. ožujkaknjiga "Hvarski biskupi"Daniela Farlatia s ispravcima idodacima Jacopa Coletia kojuje s latinskog preveo prof.Kažimir Lučić, koji je uzakademika Tomislava Raukarai predsjednika kruga predstavioknjigu. Farlati je tvorac djelaIllyricum sacrum, a dok jenjegov začetnik Filip Riceputi,koji se posvetio proučavanjupovijesti slavenskih naroda.Farlati i Riceputi su surađivalidugi niz godina, ali Riceputinije uspio izdati ni jedan svezak

dijela, pa je to učinio Farlatinakon njegove smrti. Osmisvezak sastavio je 1819. JacopoColeti koji je otkrio da se nekirukopisi odnose na Zadarskunadbiskupiju, a napretiskavanju Illyricum sacrumradio je i don Frane Bulić. UIV. svesku od 238 do 279 str.obrađena je i Hvarska biskupijakoja je zauzimala treće mjestopo brojnosti dokumenata kojihje bilo 44, 12 navoda izHistoria Salonitana, 10 izkonzistorijskih zapisnika, 9epigrafa i epitafa. Farlati je dozavršetka četvrtog sveskaobradio 40 biskupa Hvara:Martin, Lukar, Nikola, Miha,

Nikola II, Dobronja, Šimun,Dujam, Gabrijel, Grgur,Stjepan, Luka, Ivan, Stjepan II,Benvenut, Juraj, Dodin, Toma,Nikola III, Lovre, Jeronim,Bernardin, Franjo, IvanKrstitelj, Zaharija, Jeronim II,Marko, Zaharija II, Martin II,Petar, Nikola IV, Vincencije,Ivan II, Jeronim III, Ivan Toma,Rajmund, Dominik, Cezar,Antun, Joakim Marija, a dokraja knjige spominju se sdodacima još trojica biskupa.Akademik Raukar istaknuo jekako u knjizi nema odstupanjaod crkvene povijesti te seFarlati oslanja na izvornedokumente.

Okrugli stol Franjevačkog instituta za kulturu miraCilj okruglog stolabila je "Deklaracija ovodi" u kojoj bi seukazalo na trenutačnostanje, glavneprobleme, ali imoguće putovenjihovog rješavanja

Split, 17.3.2005. (IKA) -Franjevački institut za kulturumira priredio je 17. veljače uSplitu zatvoreni okrugli stol nakojemu su sudjelovalistručnjaci iz raznih institucijakoje se bave gospodarenjem izaštitom voda, kao i istaknutiznanstvenici. Cilj okruglogstola bila je "Deklaracija ovodi" u kojoj bi se ukazalo natrenutačno stanje, glavneprobleme, ali i moguće putovenjihovog rješavanja. Na okruglom stolu Deklaracijanije dovršena, na njoj ćesudionici još raditi i bit ćepredstavljena na Svjetski danvoda 22. ožujka na skupu kojizajedno organizirajuFranjevački institut za kulturumira, Hrvatske vode, Vodovodi kanalizacija, d.o.o. Split iDruštvo za zaštitu voda.Najviše vremena u raspraviposvetilo se problemu zašto jošnije donesena vodnoprivrednaosnova koju su prema ZakonuHrvatske vode trebale većdavno donijeti te koje suposljedice nepostojanje takveosnove. Istaknuto je da seproblem hrvatskih voda trebarješavati kompleksno,

višenamjenski, a nekampanjski. Nakon okruglog stola priručnik"Žeđ na izvoru" predstavili sudr. Ognjen Bonacci, mr. ToniCarević i dr. Špiro Marasović.Prof. Bonacci, profesorhidrologije, ekohidrologije,kraške hidrologije igospodarenja vodnim resursimana sveučilištima u Splitu,Osijeku, Zagrebu i Rijeci,istaknuto je da je priručnikdoživio kao "vapaj žednog upustinji". Prema njegovumišljenju, autori"argumentirano upozoravaju daje u svijetu, ali i kod nas vezanos vodom, učinjeno mnogo togašto ne valja i o čemu javnosttek ponešto zna". Mr. ToniCarević, djelatnik Hrvatskihvoda koji je sudjelovao u izraditemeljnih planskih dokumenataiz oblasti gospodarenja vodamasmatra da je vrijednostpriručnika u tome što pridonosirazbijanju iluzije čovječanstvao neiscrpnosti vode, što potičesvijest o ekološkoj i socijalnojpravednosti u pitanjimavezanim uz vodu te što nudirješenja postojećih problema.Mišljenja je da bi priručnik

trebao biti štivo političara, jerupozorava na sudbinuprezaduženih zemalja koje su,zbog nemogućnosti plaćanjaprispjelih obveza, bile prisiljeneprodati (privatizirati) vode ivodno gospodarstvo. Pročelnikmoralne teologije naKatoličkom bogoslovnomfakultetu u Splitu dr. ŠpiroMarasović govorio je opriručniku u sklopu socijalnognauka Crkve. Postoje crkvenidokumenti koji potiču vjernikena ekološku svijest iodgovornost. Nedostaje,međutim, jedna šira svijest iopredjeljenje vjernika zaodgovornim odnosom premaprirodi. Smatra da ovajpriručnik može pridonijetirazvoju te svijesti te gapreporučuje župnicima ipastoralnim djelatnicima. Uime Društva za zaštitu vodagovorio je dr. Jure Margeta.Istakao je da priručnik dolazi upravo vrijeme budući da seHrvatska nalazi pred ulaskom uEuropsku uniju i potrebna sujoj jasna stajališta upregovaračkim procesima.Predstavljanju priručnikanazočilo je oko 150 sudionika.

Susret biskupa Ivasa s katekumenimaŠibenik, 17.3.2005. (IKA) -Šibenski biskup Ante Ivassusreo se 17. ožujka ubiskupskom dvoru u Šibeniku sdvadesetoricom katekumenaŠibenske biskupije.Ovogodišnji katekumeni dolazeiz župa Murter, Grebaštica,Šibenik Grad i Varoš. Nakonuvodne molitve u katedrali Sv.Jakova, biskup Ivas

katekumene je upoznao skatedralom i poviješćuŠibenske biskupije. Istaknuo jei važnost vjernika laika u Crkvii angažiranog življenjakršćanstva, poručivši da Crkvitrebaju suodgovorni vjernici."Krštenjem postajete članoviCrkve, ulazite u zajednicu ipozvani ste kvalitetno živjetikršćanstvo, a biti kršten znači

uvijek spremno donositiplodove. Crkva nije zatvorena učetiri zida. Duh čini Crkvu istavlja je u svijet, a vašeposlanje je gradnja svijeta nakršćanskim načelima", poručioje biskup, koji ćekatekumenima župe Grad iVaroš u vazmenoj noći ukatedrali podijeliti sakramentekršćanske inicijacije.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

U Zagrebu predstavljene Stadlerove poslaniceU organizacijiPostulature sl.Božjega JosipaStadlera i HKD sv.Jeronima uprostorijama HKD-apredstavljene knjige"Pod zastavom SrcaIsusova" i "JosipStadler u središtuBožanske ljubavi"

Zagreb, 17.3.2005. (IKA/KTA)- U organizaciji Postulaturesluge Božjega nadbiskupaJosipa Stadlera i HKD sv.Jeronima, u prostorijama HKD-a u Zagrebu održana je 17.ožujka promocija knjiga: "Podzastavom Srca Isusova" i "JosipStadler u središtu Božanskeljubavi".U prvoj su knjizi sveStadlerove poslanice upućenesvećenicima i narodu, a udrugoj su samo one koje suposvećene Presvetom SrcuIsusovu koje je on jako štovao iljubio, te mu je odmah napočetku posvetio cijelu svojuVrhbosansku nadbiskupiju, akasnije i samu katedralu. Prof.Radovan Grgec pozdravio jepredstavljače knjiga i svenazočne. Istaknuo je da jeStadler bio član Hrvatskogknjiževnog društva sv.Jeronima, te da je bio iblagajnik Društva 1870/71.godine. Prof. Grgec posebno jeistaknuo da je nadbiskupStadler pripadao skupinibiskupa koji su podupirali HKDsv. Jeronima, a to su: biskupLang, nadbiskup Stepinac imnogi drugi crkvenivelikodostojnici i svećenici. Dr. Agneza Szabo govorila je opovijesnom kontekstudjelovanja nadbiskupa Stadlera,te o nastanku njegovih

pastirskih poslanica. Ona negleda na Stadlerovu djelatnostkao na političku djelatnost, jerje nadbiskup Stadler prije svegabio pastir, duhovni vođa svogastada i svoga naroda. On ježelio i na tome radio da se nasvim područjima društvenoga ipolitičkog života vodi računa oBožjim zapovijedima inačelima evanđelja. U tomkontekstu treba promatrati isveukupnu pisanu riječnadbiskupa Stadlera, pa tako iove poslanice. One su izraznjegove duhovnosti i njegovebrige za čovjeka, svakogačovjeka. S. Mirjam Dedić napravila jesadržajni pregled poslanica,osvrćući se na njihovutematiku. Rekla je da jeuočljivo kako se nadbiskupStadler u pisanju pastirskihpisama doticao uglavnom svihteoloških područja. Često jepisao i o socijalnim pitanjima,pogotovo odnosa premasiromasima i ljudima u nevolji.Premda su nastajale prije 100godina, možemo reći da suaktualne i u našem vremenudanas. Istaknula je da jenadbiskup Stadler bio čovjekCaritasa, te da njegovazauzetost za potrebne u svakompogledu proistječe iz njegoveljubavi prema Srcu Isusovu. "Spravom možemo reći da je

pionir u karitativnomdjelovanju, i u tom je prethodiobl. kardinalu Alojziju Stepincui bl. Majci Tereziji koji suobilježili novije vrijeme", reklaje.Dr. Pavo Jurišić, koji je ipostulator u kauzi nadbiskupaStadlera, zahvalio je u imePostulature prof. Grgecu i HKDsv. Jeronima što je jedna večerposvećena jednom od velikanahrvatskog naroda i Katoličkecrkve sl. Božjem JosipuStadleru. Osvrnuo se na načinnastajanja Stadlerovihposlanica, komu su naslovljene,kada su nastale i kojimpovodom su pisane. Ukratko jeizložio sve što je učinjeno odkako ga je 1996. g. kardinalVinko Puljić imenovao zavoditelja Centra za prikupljanjegrađe o nadbiskupu Stadleru pasve do sada. U međuvremenu jeimenovan i za postulatorakauze nadbiskupa Stadlera,koja je još u tijeku. Zatim jegovorio o životu, djelu ikrepostima nadbiskupaStadlera, te je zaključio kako seveličina toga sl. Božjegapokazuje i u tome što se usvojoj poniznosti znao sagibatido onih najmanjih u društvu,držeći ih velikima pred Bogomi vrijednima ljubavi ipoštovanja, a isto tako"uzdignuti" se pred onima kojisu se držali velikima u svijetu.

Kardinal Bozanić s katekumenima Grada ZagrebaNa susretu uzagrebačkoj katedraliokupilo sedvjestotinjakkatekumenakatedralnogarhiđakonata iz 26župa Grada Zagreba

Zagreb, 17.3.2005. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić susreo se 17.ožujka s katekumenima gradaZagreba u zagrebačkojkatedrali. Na početku svečaneSlužbe riječi kardinalaBozanića i sve katekumene kojiće sakramente inicijacijeprimiti u Vazmenoj noćipozdravio je biskupski vikarZagrebačke nadbiskupije zapastoral grada preč. Josip Oslić,zaželjevši da susret i zajedničkamolitva bude na korist Crkvi tena radost i spasenjekatekumena. U govoru napočetku molitvenog susretapreč. Oslić je pozvaokatekumene da žive radostkršćanske poruke. U prigodnoj propovijedi,obraćajući se katekumenima,kardinal Bozanić na početku jeprogovorio o zagrebačkoj

katedrali koja je znak vjernikate budi sjećanje na dugupovijest. "Vi po krštenju ulaziteu rijeku vjernika koja želihodati ovim Zagrebom iHrvatskom, vi ste zaželjeli bitiKristovi vjernici, a Kristovvjernik čovjek postaje pokrštenju", rekao je kardinalkatekumenima i nastavio kakočovjek po svojoj naravineprestano traži nekoga tko jeviši od njega, traži nešto višeod materijalnih dobara. Čovjeku dubini svoje duše osjećapotrebu za Bogom. "Vi stesusreli nekoga kome stepovjerovali", istaknuo jekardinal, podsjećajući da je tajnetko Bog koji je čovjekovprijatelj, koji prihvaća križ uIsusu Kristu jer je želio biti sčovjekom do kraja. Isus Krist jesuputnik i prijatelj, učitelj isvjetlost, mudrost i put našegaživota, poručio je kardinal te

poželio svim katekumenima daim sakramenti koje će primiti uVazmenoj noći budu trenuci odkojih će živjeti u daljnjemživotu. "Dragi katekumeni,dobro došli u vašu Katoličkucrkvu!", zaključio je kardinalBozanić. U tijeku susreta kardinalBozanić svakom je katekumenuponaosob uručio knjižicu ukojoj se nalazi ispovijest vjere.Na susretu se okupilodvjestotinjak katekumenakatedralnog arhiđakonata iz 26župa Grada Zagreba. Nasusretu su pjevali mladi iz župesv. Antuna Padovanskoga, aprije samog početka svečaneSlužbe riječi, preč. Oslićizmolio je molitvu za Drugusinodu Zagrebačkenadbiskupije, čija je priprema utijeku.

6 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Michaelu O Brienu nagrada "Buvina"Nagrada koja sedodjeljuje za iznimandoprinos u zastupanjukršćanskih vrijednostiu kulturno-javnomživotu

Split, 17.3.2005. (IKA) -Kanadskom piscu i slikaruMichaelu D. O Brienu uručenaje nagrada "Buvina" zadoprinos kršćanskoj kulturi nameđunarodnoj kulturnojmanifestaciji "Dani kršćanskekulture" 17. ožujka u Splitu.Riječ je o nagradi koja sedodjeljuje za izniman doprinosu zastupanju kršćanskihvrijednosti u kulturno-javnomživotu, a njeno značenjeiscrpnije je obrazložio glavniurednik nakladne kuće Verbummr. Petar Balta, istaknuvši kakoova nagrada ima za ciljohrabriti sve one koji stvaraju idjeluju u javnosti vođenikršćanskim nadahnućem. Kao domaćin ovoga zbivanjasve je goste i uzvanike, kao ibiskupa Slobodna Štambuka,pozdravio splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić. Tomprigodom nadbiskup Barišićistaknuo je kako živimo uvremenu koje se nećka hoće lise kultura otvoriti evanđelju iliće pak doći do njihova razlaza.Stoga su Buvinina vrata simbolte svjedok i povijesnom narodukoji je u svoj identitet utkao ikulturu i evanđelje. Plaketu "Buvina" za doprinoskršćanskoj kulturi Michaelu D.O Brienu uručio je direktor

nakladne kuće Verbum MiroRadalj. O Brien je tomprigodom kazao kako je jakosretan i ponosan što je primioovakvu nagradu te je istaknuokako nju prihvaća u ime svihonih mladih djevojaka imladića koji su poginuli uDomovinskom ratu, a mogli subiti nositelji kulture po svojimstvaralačkim talentima. "Svakakršćanska kultura treba biti živariječ! To je sol i svjetlo koje ćehrvatski narod donijetizapadnim zemljama", istaknuoje O Brien. O simbolima i simbolici plaketegovorio je njen autorakademski kipar KuzmaKovačić. Naime, djelo jeprožeto kršćanskimnadahnućem: vratnicamasplitske katedrale iz 1214. g. ipredstavlja vrhunski primjersrednjovjekovnog kiparstva iremek-djelo europskeromanike. Stručnjaci smatrajuda je, stvarajući vratnice s 28scena iz Kristova života,Buvina radio bez ikakvogpredloška te je to ujedno bilanjegova biblijska meditacijanad Kristovim životom,meditacija s dlijetom u rukama,pretočena u djelo za svenaraštaje. Uz kutove su četirikvadrata koji su elementinacionalnoga grba, ali jednako

tako simboliziraju iDioklecijanovu palaču. Napovršini su kapljice vode kojasimbolizira vodu krštenju iJadransko more, a nasredišnjem dijelu 4 klina čineoblik križa, kao odjeksredišnjeg događaja prikazanogna vratnicama. Michael D. O Brien rodio se uOttawi u Kanadi 1948. godine,u obitelji irskog podrijetla. Kaoprofesionalni umjetnik djelujeod 1970. i od tada je imaobrojne likovne izložbe diljemsjeverne Amerike. Počevši od1976. slika isključivo slikereligioznih motiva. Njegovadjela krase sveučilišne kapele,samostane, privatne i javnezbirke u SAD-u, Kanadi,Engleskoj i Africi. Osim kaolikovni umjetnik, vrlo je poznati kao publicist, autor zapaženihčlanaka na temu odnosa vjere ikulture u prestižnim američkimi međunarodnim časopisima.Uređivao je Nazareth Journal,katolički obiteljski časopis. UHrvatskoj je najpoznatiji posvom književnom stvaralaštvu.Autor je brojnih književnihdjela od kojih su u Hrvatskoj dosada objavljeni njegoviapokaliptički romani Posljednjavremena i Pomrčina sunca.

Nagrada za životno djelo nadbiskupu OblakuPriznanje Zadarskežupanijeumirovljenomzadarskomnadbiskupu MarijanuOblaku neumornomeruditu, poliglotu ičovjeku iznimnekarizme

Zadar, 17.3.2005. (IKA) -Odlukom Odbora za dodjelupriznanja Zadarske županije učetvrtak 17. ožujka na 23.sjednici vijećnici sujednoglasno odlučili nagradu zaživotno djelo dodijelitiumirovljenom zadarskomnadbiskupu Marijanu Oblaku.Za tu su nagradu još bilipredloženi književnici IvanAralica i Nikola Ivanišin iglazbeni pedagog Andrej Jakuš. U obrazloženju odluke ističe sekako je nadbiskup Oblakneumorni erudit, poliglot ičovjek iznimne karizme.Zahvaljujući njegovimnaporima Zadarskanadbiskupija i šira regijaposjeduje jednu odnajvrjednijih zbirki Biblija odviše od 500 primjeraka Biblijana više od 150 svjetskih jezika.

Značajni su pretisci BartolaKašića i jedini primjerakGutenbergove Biblije uHrvatskoj. Prikupljajući toblago neprocjenjive vrijednosti,istodobno radeći kao natpastirzadarske Crkve u vrlo teškimvremenima, neumorni je čuvarduhovnog i vremenitog blaga.Nadbiskup Oblak ističe se i kaoobnovitelj crkava, nadžupnecrkve u kraljevskom hrvatskomgradu Ninu, osobitobenediktinskog samostana sv.Marije u Zadru. Za vrijemenjegova upravljanja Stalnaizložba crkvene umjetnosti uZadru doživljava svoj uspon idanas je jedno od najvrjednijihnacionalnih kulturnih blaga. Uodluci se spominje i njegovozalaganje za nacionalnimjedinstvom, očuvanjem jezika ivjere, čija je kruna proslavaBranimirove godine u Ninu1979. godine.

Mons. Marijan Oblak rođen jeu Velom Ratu 8. prosinca 1919.g. Zaređen je u Šibeniku 5.kolovoza 1945. g., a zapomoćnog biskupa posvećen 6.srpnja 1958. g. Službunadbiskupa ordinarija obavljaoje od 27. srpnja 1969. g. doumirovljenja 2. veljače 1996. g.Bio je prefekt u šibenskomsjemeništu i vjeroučitelj ugimnaziji, prefekt u zadarskomsjemeništu i vjeroučitelj uNadbiskupskoj klasičnojgimnaziji (NKG) u Zadru,vicerektor Sjemeništa, profesorhrvatskog jezika i književnosti ifrancuskog jezika u NKG. Zasvog je službovanja bio i rektorzadarske bogoslovije, generalnivikar, nadzornik NKG,kapitularni vikar i apostolskiadministrator.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Blagoslov stacionara u Svećeničkom domu u ĐakovuBolesnički stacionarblagoslovio jeđakovački i srijemskibiskup Marin Srakić

Đakovo, 17.3.2005.(IKA/BTU) - Đakovački isrijemski biskup Marin Srakićblagoslovio je u četvrtak 17.ožujka u Svećeničkom domu uĐakovu novouređene prostorijebolesničkog stacionara skućnom liječničkomordinacijom. Blagoslovu jeprethodilo misno slavlje uMetodovoj dvorani. Ukoncelebraciji su bili đakovačkii srijemski pomoćni biskupĐuro Hranić, poglavariBogoslovnog sjemeništa,predvođeni rektorom mons.Josipom Bernatovićem,

ravnatelj Svećeničkog domavlč. Nedjeljko Čutura isvećenici članovi Svećeničkogdoma. Na misnom su slavljusudjelovali đakoni i bogoslovi,redovnice te liječnica dr.Gordana Barić. Biskup Srakić u homiliji jespomenuo važnost suradnjerazličitih biskupijskih ustanova,posebno ističući blizinu i dugutradiciju suradnje Sjemeništa iSvećeničkog doma. Tom sesuradnjom, kao i u obitelji, i uzajednici svećenika ostvarujeduh uzajamne

međugeneracijske potporestarijih i umirovljenihsvećenika, aktivnih svećenika ibogoslova. Riječi zahvale prijeobreda blagoslova uputio jeravnatelj Čutura. Istaknuo jepotrebu i važnost stacionara zaživot starijih i bolesnihsvećenika te je od srca zahvaliosvim darovateljima koji supomogli u opremanjustacionara, spomenuvši glavnedonatore: Biskupijsku ustanovuza uzdržavanje klera tevoditelja Hrvatske katoličkemisije u Bochumu vlč. VinkaDelinca.

Veliki molitveni skup u JasenovcuDan obnove čišćenjapamćenja i spomenamučenika u Požeškojbiskupiji

Jasenovac, 18.3.2005. (IKA) -U skladu s odlukom donesenomna završetku Velikog jubileja2000. godine, u Požeškojbiskupiji održava se svakegodine Dan obnove čišćenjapamćenja i spomena mučenikau petak prije Nedjelje mukeGospodnje. Središnjibiskupijski molitveni programpredvodio je 18. ožujka uJasenovcu požeški biskupAntun Škvorčević. U ulaznojpovorci u župnu crkvu bio jekriž načinjen od greda izgorjeležupne crkve u Domovinskomratu u čijoj je pratnji bio barjakMajke Božje Jasenovačke,spašen u nedavnom ratu, okokojih su znakovito bili mladi supaljenim bakljama ilampionima. Ponovnopostavljena preostala dva zvonana zvonik župne crkve nakonnjezina razaranja u nedavnomratu svojom zvonjavom bila sune samo zvučna kulisa, nego iodređena jeka svega onoga štose u Jasenovcu u tijekudvadesetog stoljeća događalo.U uvodu je biskup Škvorčevićistaknuo da su se okupili ujasenovačkoj crkvi da bipročistili svoje povijesnopamćenje o onome što se uJasenovcu i drugim mjestimaponiženoga i zgaženogljudskog dostojanstva dogodilote svojim pijetetom, ljubavlju imolitvom iskazali poštovanje izahvalnost prema svim žrtvamaprogona i ubijanja nevinih ljudisamo zato što su pripadaliodređenom narodu, vjeri ilisvjetonazoru. Ujedno jeistaknuo da se želi moliti Božjemilosrđe za progonitelje ipočinitelje zločina.Potom je pred križem odizgorenih crkvenih greda,postavljenim u sredinu svetišta,

izgovoreno pet pokorničkihvapaja za sva nedjela uJasenovcu i drugim mjestimastradanja nedužnih ljudi uPožeškoj biskupiji, koje je savnarod u punoj župnoj crkviprihvaćao, pjevajući pripjev"Isukrste svoju muku, utisni usrca svome puku".U propovijedi je biskupŠkvorčević govorio o Danuobnove čišćenja pamćenja ispomena mučenika, o ljudskimstradanjima na tlu Požeškebiskupije te je između ostalogglede Jasenovca rekao: "Tužnaje činjenica da jasenovačkilogor još čeka na svoju istinu.Dok se ona ne istraži, njegovimžrtvama ne može biti vraćenodostojanstvo. Još uvijek seprave računi na račun ustaškihžrtava od 1941. do 1945.godine. Još uvijek se nastojitajiti postojanje jasenovačkoglogora od 1945. do 1948.godine, zločine i žrtve tadašnjihkomunističkih vlasti, te nitimeđu žrtvama nema jednakosti.Po riječima Elija Wiesela, tkoprešućuje žrtve, ponovno ihubija".Potom je istaknuo kako uJasenovac nisu došli kaopolitičari, znanstvenici ili zbognekog ideološkog razloga, negokao vjernici i nastavio: "Želimose kao vjernici spomenutiprošlih teških događaja ukojima su nastradali mnoginevini ljudi, ali isključujućisvaki osjećaj mržnje ili osveteprema bilo kome, svjesni dabismo na taj način postalizarobljenicima zla koje jeučinjeno, da bismo i samipostali žrtvama i povrijedilispomen na žrtve. Upravljamosvoj pogled prema nedužnoubijenim ljudima, koji sudostojni našega divljenja,

poštovanja i zahvalnosti. Svakaje žrtva vrijedna jednakogpoštovanja, bez obzira na svojunacionalnu, vjersku ili kojudrugu pripadnost. Svaka žrtvaje jednako žrtva, bez obzira dali je progonjena ili ubijena zavrijeme ili nakon II. svjetskograta, u logoru kojeg jeorganizirao sustav jednoga ilidrugog svjetonazora. Nasilje jeuvijek nasilje i žrtva ni ujednom slučaju nije manježrtva".Zatim je biskup podsjetio da seCrkva od svojih početakaspominje Isusa nevino ubijenogna križu kao i brojnih mučenikai da im časti spomen nedopuštajući da joj veličinunjihove žrtve pomuti bavljenjezločinom ili njegovimpočiniteljima. Dodao je da jeupravo s takvom vjerničkomnutarnjom slobodom nastupao ibl. Alojzije Stepinac kada je 19.veljače 1943. godinejasenovački logor nazvao"sramotnom ljagom" a zaubojice u njemu izjavio da su"najveća nesreća Hrvatske", dasu iz te iste slobode vjere ihrvatski biskupi izrekli svoj sudo Jasenovcu i drugim logorimaza vrijeme i nakon II. svjetskograta sve do Domovinskog ratakada su 1995. godine napisalisvoje Pismo o pedesetojobljetnici završetka drugogasvjetskog rata. Zaključio je:"Tako slobodni želimo i midanas vjernički stajati pokrajsvih jasenovačkih i drugihnedužnih žrtava, upravljajućiBogu Svemogućemu svojumolitvu zahvalnosti za snagukoja je progovorila u njihovojžrtvi".Nakon euharistijskog slavljauslijedila je procesija okožupne crkve u kojoj su vjernici

8 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

povjerili zagovoru jasenovačkeGospe svoje osobne i obiteljskesudbine te i na taj načinočitovali svoju pokorničko-molitvenu solidarnost snevinim jasenovačkim žrtvama.Slavlje je zaključeno u župnojcrkvi s molitvom predanja

Majci Božjoj. Na završetkuslavlja biskup je zahvaliobrojnim vjernicima zasudjelovanje, posebnopješacima iz Bročica i Novske,pjevačima, domaćem župnikuNedjeljku Androšu i njegovimsuradnicima što s velikom

strpljivošću nastoje raditi naobnovi župne crkve i drugihrazorenih zdanja u župi tepromicati zajedništvo. Biskupje zazvao Božji blagoslov nasve jasenovačke i drugehrvatske rane, sa željom da onešto prije zacijele.

Križni put grada SplitaMisno slavlje naMarjanu predvodionuncij Lozano zajednos nadbiskupomBarišićem

Split, 18.3.2005. (IKA) -Pobožnost križnoga puta "OdGospe do Gospe" grada Splita,tradicionalno već deseti putodržana je na petak prijeCvjetnice 18. ožujka. Križni putzapočeo je ispred crkve Sv.Frane na Obali, a završio jeeuharistijskim slavljem kodGospine crkve na Marjanu. Nasamom početku križnog puta,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić naznačio je kakoje nazočnost apostolskognuncija u RH nadbiskupaFrancisca Javiera Lozana napobožnosti za sve vjernike, ali iza grad Split, milost i dar. Prijepočetka križnog puta je rekao:U ovoj Godini euharistije, po

Isusovim riječima "Ovo činitemeni na spomen" krećemo nakrižni put noseći sve našepotrebe i poteškoće, ali i našuradost te zahvalnost za sve štonam Bog daje, kao i zaprisutnost Papina izaslanika.Križ - simbol kršćanstva nosilisu predstavnici župnih zborovagrada Splita. Predstavnici subili iz župa: Varoš, Gospa odZdravlja, Sveti Duje,konkatedrala Sv. Petra, Sv.Dominik, Kman, Spinut,Mertojak, Trstenik, Gospa odPojišana, Poljud, Manuš,Neslanovac, Sveta Obitelj težupa sv. Stjepana podborovima.U 17 sati slavljena je misa na

Marjanu koju je predvodionuncij Lozano u koncelebracijis nadbiskupom Barišićem.Nadbiskup Barišić upropovijedi je istaknuo važnostkriža u životu jer križ znači našodnos s Bogom, ali i ljudima."Ovaj put kojim smo išli od Sv.Frane do Marjana, neka nambude poticaj da se uspravimona noge te da čisti doživimoradost Uskrsloga Gospodina",zaključio je propovjednik.Apostolski nuncij zahvalio jesvima koji su se molili i koji sejoš uvijek mole za Papinozdravlje te je poručio da jeVeliki tjedan prava prigoda dase pokaže nježnost i bliskostprema svima.

"Uskrs je poraz malodušnosti"Prigodno razmišljanjeza Uskrs hvarsko-bračko-viškog biskupaSlobodana Štambuka

Hvar, 18.3.2005. (IKA) -Prigodnim razmišljanjem zaUskrs 2005. pod nazivom"Uskrs je poraz malodušnosti"hvarsko-bračko-viški biskupSlobodan Štambuk obratio sesvećenstvu i vjernicima svojebiskupije. Na početku svojeg razmišljanjabiskup je ustvrdio kako je"Uskrs svetkovina u kojoj jepotrebno obući novoga čovjekau Bogu". Međutim, na putu dabude bolji, čovjeka u našemdruštvu okružuju brojnepoteškoće te se biskup stogaupitao: Imati i ne biti, zar je tonaš sadržaj? Demografska slikaje loša, a trudnicama se dajuotkazi. Većinu poslodavacazanima jedino profit. Ateisti suuznemireni zbog kršćanskihstavova u svezi rađanja i života,kao da prvi put čuju onu "Neubij"! Kao da treba unaprijedosuditi ukoliko se netko usudigovoriti o dobrim i prokušanimstavovima koji uključujukršćanske principe građene naDeset zapovijedi Božjih. Biskup Štambuk upozorio je utom svjetlu na odgovornostsamih kršćana citirajući sv.Augustina koji, misleći nakršćane koji kršćanski ne žive,

kaže kako su to "po imenukršćani koji ne shvaćaju darmilosti". Primijetio je kakomnogi naši kršćani žive kao daih je "umrtvila" gospodarska ipolitička svakodnevica te kaoda "sve manje vjerujemo svakojriječi što izlazi iz Božjih usta"."Opasnost za kršćane našegvremena jest stari pokušajprelaženja na neko drugoevanđelje koje, uostalom, i nepostoji. Kao da od povijesti,kojoj smo i sami svjedoci, ništanismo naučili. Kao da smozaboravili da Bog ima zadnjuriječ, a ne čovjek", napomenuoje biskup. U nastavku svog uskrsnogarazmišljanja hvarsko-bračko-viški biskup ukazao je na sveone koji bi se uz naše najdraže ibližnje trebali naći u našojuskrsnoj molitvenoj čestitki,bez obzira na vjeru, rasu ilineke druge razlike. Biskup takopreporučuje da sreću poželimo"i onima koji su druge vjere ilisu bez vjere, a prihvaćaju ovusvetkovinu kao prikladni dandruženja s Kristovimvjernicima naše zemlje". Mislimo i molimo zazatvorenike u zemlji iinozemstvu, mislimo na

osumnjičene i molimo za onekoji su se borili za našuslobodu: vojnike, časnike igenerale. Oni su bili na prvojcrti radi moje i tvoje slobode,pa ako su živeći na toj crti"učinili prijestup" te crte, što neodobravamo - u svakom slučajudugujemo im poštovanje,pažnju i našu molitv", istaknuoje biskup. Zaključujući svoju uskrsnuporuku biskup Štambuk jepozvao vjernike da mijenjajusebe kako bi barem malo mogliutjecati na dobre promjene koddrugih. "Živimo euharistijski,ne samo zbog toga što smo uGodini euharistije, nego uprvom redu što je to ona svetahrana koja daje da buja život,da se održava život, da seživotnost unosi u našuokolinu... A kao najsretnijaposljedica naših susreta sBogom, neka se sveta stvarnostbožanskog u nama odrazi unašim svakodnevnim susretimas ljudima. Stoga, tješite se uzajamno iizgrađujte jedan drugoga, kakobi preporučio Apostol naroda,sveti Pavao", zaključio jebiskup.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

U mladima živi žarka želja za iskrenošću i istinomKorizmeno-uskrsnopastirsko pismoGodina mladih uGodini euharistijezadarskog nadbiskupaIvana Prenđe

Zadar, 18.3.2005. (IKA) -Zadarski nadbiskup IvanPrenđa uputio je zadarskomsvećenstvu, redovništvu ivjernicima laicima korizmeno-uskrsno pastirsko pismo"Godina mladih u Godinieuharistije", želeći "ujedinitipitanja koja postavljaju mladi, sotkrićem Krista uskrsloga naputu". Pitanja i vapaj mladih zasigurnošću u smisao životanailaze na dubok odjek u srcuCrkve koja poput Krista, svogaUtemeljitelja, prihvaća dijalog smladima. Mladi stoje predotajstvom Krista u euharistiji.A Crkva ga neumorno nudimladima kao put njihovaživota. Želi im ponuditi istinu oNjemu i o njima i otvoriti impogled na puninu života, pišenadbiskup Prenđa u uvodnomdijelu Pisma u kojem razlažepitanja zašto godina mladih igodina euharistije, kolikopoznajemo svijet mladih, štočinimo za njih u obiteljima ižupama. Potiče na zauzimanjestava otvorenosti premamladima i potrebu poduzimanjanovih koraka prema njima,govori o odgovornosti mladihza Crkvu i Kristovu ohrabrenjuna putu vjere. Roditelje, odgojitelje, učitelje,vjeroučitelje i svećenike pitakoliko su bliski radostima ižalostima mladih, što čine zanjih u obiteljima i župama ijesu li spremni učiniti novekorake organiziranim radom.Mladeži želi "s povjerenjempostaviti neka pitanja" i uputitiporuku ohrabrenja i podrške unastojanju da se sodgovornošću uključi u životCrkve. Mladi našeg vremena suizloženi mnogim utjecajimakoja prošla vremena nisupoznavala, kaže nadbiskup,dodavši da se razlikuju odstarijih po pristupu irazumijevanju zbivanja usvijetu. U mladima živi žarka želja zaiskrenošću i istinom, imajuosjećaj za pravednost,solidarnost, zajedništvo,istinska prijateljstva.Oduševljava ih sve novo,osobito u znanosti i medijima.No, opaža se i nepovjerenje

prema tradicionalnome,nesigurni su u donošenjuodluka, manjka im poučljivostipotrebne za pravi duhovninapredak. Nestrpljivi su upostizanju ciljeva, nepovjerljivii kritični prema građanskom icrkvenom autoritetu iinstitucijama bilo koje vrste.Neotporni su premasuvremenom mentalitetu kojiprihvaća ideal posjedovanja iuživanja, temeljenom nauspjehu kao glavnom ciljuobrazovanja i odgoja. Zadarski nadbiskup smatra daje obitelj zbunjena pred stanjemi zahtjevima mladih, a roditeljičesto ne pružaju svjedočanstvoživljene vjere. Upozorava napopustljivost i nezahtjevnost uodgoju, mnogi roditelji nemajuhrabrosti voditi otvoren dijalogs djecom o svim pitanjima, odbontona do spolnog odgoja. Iroditelji podliježu javnommnijenju koje svakuzahtjevnost proglašavafundamentalizmom, te se sadjecom podlažu krilatici "svičine tako". Nadbiskup postavlja pitanja isvećenstvu o katehezama zamlade, njihovoj pripremi zasakrament potvrde, dolascima isudjelovanju na misi,zastupljenosti među čitačima,sviračima, pjevačima,ministrantima; što čine zanjihove susrete s Bogom izvanmise, kao što su pokorničkaslavlja, hodočašća, duhovneobnove, molitvene zajednice,liturgijsko-biblijske grupe,seminari, crkvena društva ipokreti. "Pozvani smo u Crkvi kaozajednica i pastiri zauzeti injegovati stav otvorenosti,prihvaćanja i povjerenja premamladima. To je i Isusov stav.Evanđelje nam reče: "Pogledaga i zavoli" (Mk 10,21). Isus jerazumio mladićevo pitanje.Osjetio je nemir njegova srca iočekivanje odgovora. I kad jepostavio iskreno pitanje Isusu,još time nije odmah iskazaospremnost slijediti ga,pojašnjava zadarski nadbiskup iukazuje na Papu koji pokazujeveliki smisao za slušanjemladih i dijalog s njima.

"Dopustimo im da nam smijupostavljati otvorena pitanja. Unaravi je mladog čovjeka dapostavlja pitanja starijima udruštvu. Nekada su ta pitanjateška, kritična, pa čak inemilosrdna. Ali onipostavljaju ta pitanja da bidobili odgovor na svojaozbiljna životna traženja.Prigovaraju nam i zaneosjetljivost Crkve za njihovapitanja i za suzdržanost utraženju novih putova upastoralu mladih", upozoravanadbiskup Prenđa. Iznio je i nizkonkretnih pastoralnihprijedloga, a kruna svihinicijativa bio bi godišnji susretmladih na razini nadbiskupijena jesen. Mlade nadbiskuppotiče da razviju svijest oodgovornosti za život Crkve, dasvojim žarom i otvorenošćuosvježe vjeru roditelja i starijihvjernika i surađuju sažupnicima i vjeroučiteljima. "Želim vas pozvati zajedno saSvetim Ocem: Otvorite vrataKristu. Imajte povjerenja unjegovo prijateljstvo. Ono jezahtjevno, ali plod njegovaprihvaćanja je zdrava mladost isadržajan život. Nemojtepodleći glasovima da jemladost vrijeme bezbrižnog ilagodnog života", poručujenadbiskup, dodavši da sebudućnost i napredak gradesavjesnim pristupom zadacima,a ne trošenjem mladosti upovršnosti i porocima kojirazaraju tijelo, a zarobljujudušu. Pozvao ih je da cijenenapore Crkve u poboljšanjuškolskog vjeronauka i župnihkateheza i da se otvoreduhovnom pozivu usvećeništvu ili redovništvu. Citirajući Ivana Pavla II.,"Euharistija je životno središteoko kojega želim da se okupemladi kako bi hranili svojuvjeru i svoj polet", nadbiskupsve poziva na otvorenostKristovoj ljubavi i povjerenje unjegovo djelovanje. "Povedimomlade ususret Kristupastoralnim radom, molitvom inadasve svojim svjedočkimkršćanskim životom" zaključioje nadbiskup Prenđa, zazivajućina sve Božji blagoslov poMarijinu zagovoru.

10 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Uskrsnulog susrećemo u euharistijiUskrsna porukariječkog nadbiskupaIvana Devčića

Rijeka, 18.3.2005. (IKA) - Uuskrsnoj poruci vjernicimasvoje biskupije riječkinadbiskup Ivan Devčićistaknuo je kako svaki Uskrs,počevši od prvoga prije dvijetisuće godina pa sve do našegovogodišnjeg, iznovaprogovara o "Isusu Kristu kojije pobijedio smrt i uskrsnuo odmrtvih, otvorivši time i namamogućnost smislenog života nazemlji i vječnog na nebu".Svake nedjelje, kao tjednogspomena tog temeljnogdogađaja kršćanstva, i posebnosvakog blagdana Uskrsa, kaogodišnjeg spomena, vjernici tuporuku slušaju, razmatraju i nasvoj život primjenjuju. Po tomese mi, današnji vjernici, nimalone razlikujemo od onih napočetku kršćanstva, ili u bilokojem razdoblju kršćanskepovijesti. Uvijek su kršćanivjerovali i ispovijedali da će sKristom uskrsnuti, "ako s njimežive i umiru", ustvrdio jenadbiskup, dodavši kako svakiblagdan Uskrsa, i "godišnji itjedni", trebamo dostojnoproslaviti. "Ali moramo takođershvatiti da ne možemo jednogapravo svetkovati bez drugoga.Nije moguće u pravomkršćanskom duhu slavitigodišnji blagdan Uskrsa, aistovremeno zanemarivati izapostavljati njegove nedjeljneproslave. Te bismo povezanosti jednog idrugog blagdana Uskrsa trebalipostati posebno svjesni ovegodine koju je Sveti Otacproglasio euharistijskomgodinom. Euharistijska godinastavlja, naime, u središte

kršćanskog života nedjelju, tj.tjedni ili mali Uskrs, kada seCrkva spominje Kristovauskrsnuća u posebnoj svezi sasakramentom euharistije ukojemu nam se Krist kaouskrsnuli objavljuje i daje zahranu", pojasnio je riječkinadbiskup, podsjetivši kako jejedno od najljepšihsvjedočanstava o euharistiji kaopovlaštenom mjestu susreta sUskrsnulim prispodoba odvojici učenika iz Emausa, kojunam je u evanđelju donio sv.Luka. Prepoznavši Gospodina ulomljenju kruha učenici su sepri tom susretu, ne samooslobodili malodušnosti koja ihje bila nakon Isusove smrtiobuzela, nego su spoznali isvoje poslanje i dobili čvrstuvolju da ga ispune. Euharistijaje uvijek bila i ostalaučinkovito sredstvo protivmalodušnosti, beznađa i straha,kao i nepresušni izvorkršćanskog nadahnuća iposlanja u svijetu, istaknuo jenadbiskup. "Ona je to zato jer nam se unjoj Krist u potpunosti dariva itim nas darom mijenja u dubininašeg bića na svoju sliku. Sličninjemu, prešavši kao on iz smrtiu život, iz ropstva u slobodu,postajemo sposobni donositiplodove njegova uskrsnuća usvakodnevnom životu, a to suplodovi mira, ljubavi i nade",poručio je nadbiskup,napomenuvši kako su i ostaliIsusovi učenici prve generacije,"nakon što je tama Velikogpetka ustuknula pred svjetlomuskrsne zore", jasno i očevidnougledali ono što do tada nisu

bili kadri vidjeti. Poslije prvihIsusovih učenika, sličnečudesne promjene u susretu sUskrsnulim doživjeli subezbrojni naraštaji kršćana,skupno i pojedinačno, iz svihdruštvenih slojeva i skupina,podsjetio je nadbiskup. "Braćo i sestre, muče nasneizvjesnosti, nesigurnosti,trpimo zbog ismijavanja naševjere, skloni smo lažnimkompromisima, sve nam se činibezizlaznim, besmislenim,bespovratno izgubljenim. Akose tako osjećamo, ako smo punirazočaranja i gorčine, ako neznamo što bismo sa sobom,onda smo poput prvih i tolikihdrugih Isusovih učenika prijenego što su susreli njega kaouskrsnuloga. Ali, nakon togsusreta, oni su postali drugiljudi, ljudi koji su iskusiliBožju blizinu i snagu. Poželimoi mi takav susret jedni drugima,i pozovimo jedni druge na skupgdje će se on sigurno dogoditi",potaknuo je nadbiskup vjernikeustvrdivši još jednom kako jetaj susret nedjeljna euharistija,"u kojoj nam se uskrsnuliGospodin dariva, oči namotvara i korake učvršćuje"."Zato, dok ovih dana budemojedni drugima čestitali sretanUskrs, učinimo to poput Židovakoji jedni druge pozdravljajupozdravom: Doviđenjadogodine u Jeruzalemu! Tako imi iz tjedna u tjedan poželimojedni drugima: Doviđenja unedjelju, u našoj crkvi, na našojtjednoj proslavi Uskrsa!",poručio je na kraju uskrsneporuke riječki nadbiskupDevčić.

Logor u Jasenovcu - Između istine i ideologijePredavanje dr. JosipaJurčevića u prigodiBiskupijskog danačišćenja pamćenja ispomena mučenika uPožegi

Požega, 18.3.2005. (IKA) - Usklopu tribine Vjerska kulturačetvrtkom u dvorani Bl.Alojzija Stepinca uBiskupskom domu u Požegi,profesor na Institutu društvenihznanosti "Ivo Pilar" dr. JosipJurčević održao je 18. ožujka, uprigodi Biskupijskog danačišćenja pamćenja i spomenamučenika, predavanje na temu"Logor u Jasenovcu od 1941.do 1948. godine - Između istinei ideologije".Do 1990. nitko nije mogao odznanstvenika objektivnoistraživati što se to događalo uII. svjetskom ratu, posebno štose događalo s žrtvama upojedinim logorima, rekao je

dr. Jurčević. Jasenovački logoru središte pozornosti dolazi tek1961., kada počinje uređenjeJasenovca, ali istodobno iizgradnja jasenovačkog mitakoji i danas nakon 1990.prevladava u Hrvatskoj ali i uširoj međunarodnoj javnosti.Jasenovački mit bio je političkosredstvo koje je korišteno zasprečavanje bilo kakvihpromjena na hrvatskimprostorima. On je postao jedanod glavnih represivnihsredstava jugoslavenske državeu sprečavanju bilo kakvihdruštvenih, nacionalnih ikulturnih promjena unutarhrvatskog društva, upozorio jedr. Jurčević. Kao ljudi i vjernici

naša je obveza da se premasvim žrtvama ponašamojednako, ne pravećidiskriminaciju niti premavjerskim niti prema općeljudskim kriterijima, poručio jedr. Jurčević, istaknuvši da jejasenovački logor bio jednakozlo i 1941., 1945. i 1948.godine.Na kraju predavanja, požeškibiskup Antun Škvorčevićistaknuo je da se pred prošlošćutrebamo zaustaviti snastojanjem oko istine te danastojimo čistiti sebe od svegašto je određeni teret prošlostikoji možda u nama živi.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Požega: Biskup Škvorčević posjetio Kazneni zavodPoruka ove, kao isvake korizme, je tada je čovjek bićeprocesa i da nijezapečaćen svojimstanjem, odnosno dauvijek može napravitikorak prema nečemboljem, poručiopožeški biskup

Požega, 18.3.2005. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević u prigodinadolazećih uskrsnih blagdanaposjetio je 18. ožujka Kaznenizavod u Požegi gdje je ukoncelebraciji s kancelaromIvicom Žuljevićem izatvorskim kapelanomMladenom Štivinom služiomisno slavlje. Biskup je napočetku podsjetio kako senalazimo u korizmi, vremenusvraćanja u svoje srce, savjest idušu. Vrijeme je to pokušajasusreta sa samim sobom, u onojdubini koju u nama probuđujeBog. Ta dubina može bitipomućena i razorena, ali čovjekuvijek ima veliku šansu da sepopravi, ustvrdio je biskup.U propovjedi je ukazao natužnu činjenicu da čovjek možebiti zločesto i zločinačko biće.Kada je čovjek zao po svojojslabosti, onda to nije nekoveliko zlo, osobito ako uviđa tusvoju slabost i nastoji jepopravljati. Međutim, tamogdje je čovjek zao zbog

opredjeljenja svoje slobode,odnosno kada se netkoopredijeli biti zao pa izgrađujesvoje osobne sustave ili takvesustave nameće drugimljudima, onda nastaje stanje zlakoje je teško razumjeti. Čovjek,sapet u neke zamkenegativnosti i gubitništva, služionome što nije život. Bog ječovjeku dao slobodu kao velikidar koju mu nitko ne možeuzeti, pa čak ni Bog kojipoštuje slobodu čovjeka i želida on u njoj djeluje onako kakoje uistinu na njegovo dobro.Međutim, svi oni koji su seopredijeli za zlo uvijek se moguuz Božju pomoć promijeniti iobratiti. Kada Bog prašta zloćui grijeh, on čovjeka zapravoponovno diže iz smrti u život,istaknuo je biskup Škvorčević.Osobe lišene života biskup jepodsjetio da se nalaze unutarzidina jer su učinili neka djelakoja nisu bila dobra. Međutim,to treba postati prošlost, jer seviše ne može promijeniti, asada se treba okrenuti

budućnosti. Svatko se od vastreba pitati što on sada radi sasobom - grca li u svojimnegativnostima ranjenmržnjom. Takvo stanje je teško,ali ne i posljednje, jer se iznjega može izići uz Božjupomoć. To se može uz molitvui dobru ispovijed. Upotrijebitesvoj život za nešto vrijedno idragocjeno. Poruka ove, kao isvake korizme, je ta da ječovjek biće procesa i da nijezapečaćen svojim stanjem,odnosno da uvijek moženapraviti korak prema nečemboljem. Bog vas voli i želi dane budete bića koja pate, negovas želi približiti svojimmilosrđem kako bi On postaovaša snaga i utjeha. Imajtehrabrosti računati s Njime,poručio je biskup.Na kraju slavlja u ime svihkažnjenika biskupuŠkvorčeviću je Uskrs čestitalajedna zatvorenica predavši mudar koji su sami napravili, dokje u ime djelatnika to učinioSandi Prpić.

Tribina "Put križa i Put svjetla"Predstavljena novaknjiga don AntonaŠuljića "Za križem uslici i riječi: susret sosorskim križnimputem", objavljena unakladi Kršćanskesadašnjosti

Zagreb, 18.3.2005. (IKA) – Natribini Književni petak o temi"Put križa i Put svjetla" 18.ožujka u zagrebačkoj Gradskojknjižnici predstavljena je knjigadon Antona Šuljića "Za križemu slici i riječi: susret s osorskimkrižnim putem", koju je upravoobjavila Kršćanska sadašnjost.Predstavljajući knjigu prof.Marijana Jakovljevićnapomenula je kako ta izuzetnolijepa knjiga, koja već na prvipogled privlači čitatelje, u sebikrije dva križna puta, pisana nadva posve različita načina i sdvjema različitim nakanama.Prvi je esejističko teološko-likovno vrednovanje križnogaputa iz osorske katedrale.Spomenula je da je taj križniput nastao na poticaj redateljaDaniela Marušića potkraj 1980-ih godina. Marušić je okupioponajbolje hrvatske slikarekojima je samo bila zadanatehnika ulje na platnu i veličinaslike 120 x 100 cm i svatko jenaslikao po jednu postajukrižnoga puta. Ta različitostosobnih stilova bila je uspješnahrabrost koja je iznjedrilaodlična umjetnička djela. U uvodnim dijelovima knjige,kako je rekla prof. Jakovljević,Šuljić stručno esejističkimnačinom piše o nastanku toga

križnog puta, ali daje i vrlozanimljiv i koristan kratakpregled odnosa crkvenogaliturgijskog prostora i njegovaumjetničkog opremanja, tepojašnjava što je potrebno da seizbjegne kič, a stvoriumjetničko djelo. Također dajeosnovni pregled povijesnograzvoja pobožnosti križnogputa i promjena broja postaja. Zatim Šuljić analizira svakupostaju prema kompozicijislike, stilu same slike i odnosuprema karakterističnom stiluautora, te ono što je pojedinompostajom izraženo u odnosu nateološke zahtjeve i umjetničkoostvarenje. Prema riječimaprof. Jakovljević, svaka je taanaliza briljanta minijaturaobogaćena poetskim stilom iizričajem Šuljića - pjesnika teizraženom duhovnomdimenzijom. Ta tumačenja usebi neizravno sadrže irazmatranje i molitvu, tako dačitatelj dobiva unutarnjupotrebu zaustaviti se nadslikom, te gledajući je ostati utišini i molitvi. Na kraju je Zaključak u kojemumeđu ostalim autor ističe kakose govor teologije i govorumjetnosti mogu i trebajuupotpunjavati. Knjiga ima i

dodatak u kojemu se krije jošjedan križni put: "Iz ljubavi –za slobodu križa: pobožnostkrižnog puta". Objavljen je prviput 1990. u zborniku "Ne živičovjek samo o kruhu" u izdanjuLiturgijskog instituta u Zadru.U tom križnom putu Šuljić imatrodjelni povijesno-egzistencijalno-molitvenipristup. Prof. Jakovljevićspomenula je da je prije mjesecdana objavljena i Šuljićevaknjižica "Križni put s AlojzijemStepincem" u izdanjuStepinčeve Postulature. U njojje suvremeno razmatranimpostajama dr. Juraj Bateljadodao ulomke iz Stepinčevihdjela. Tekstovi 14 postaja sukratki, jezgroviti i sadržeponajprije situacije irazmatranja bliska suvremenomčovjeku. O temi tribine "Put križa i Putsvjetla" s teološkoga iumjetničkog stajališta govorilisu dr. Adalbert Rebić, prof.Šuljić i prof. Jakovljević.Predavači su izložili biblijsko-teološko značenje križa,povijesni razvoj i umjetničkooblikovanje postaja križnogaputa te pasionske teme uknjiževnosti, glazbi, likovnoj ifilmskoj umjetnosti.

12 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Put križa grada ŠibenikaPobožnost na tvrđaviŠubićevac predvodiobiskup Ivas

Šibenik, 18.3.2005. (IKA) -Šibenski biskup Ante Ivaspredvodio je 18. ožujka natvrđavi Šubićevac u Šibenikukrižni put za župe gradskogdekanata Šibenske biskupije.Tu pobožnost koja se većsedam godina u nizu održava upetak prije Cvjetnice, animiralisu predstavnici vjernika župaŠibenika, čitajući prigodnetekstove postaja križnog puta iizmjenjujući se u nošenjuraspela. Ove godine Križni putorganizirao je fra Josip Gotovacžupnik župe sv. Ante naŠubićevcu.

Dobro je što se posljednjihgodina u našoj biskupiji idomovini želi pod križemobnoviti vjera i stvoritimolitveno zajedništvo svihvjernika, poručio je u uvodu upobožnost biskup Ivas,istaknuvši nužnost i potrebuKristova zakona ljubavi premaBogu i prema čovjeku:"Stojimo Gospodine s tvojimkrižem nad ovim gradom.Želimo i molimo da tvojtemeljni zakon ljubavi s križauđe i krene našim gradom, podsvaki krov, u ustanove i

institucije, na ulice i trgove.Svuda gdje žive i rade kršćani.Trebaš nam i trebamo te svuda.Treba nam tvoj znak u kulturi,gospodarstvu, politici, sudstvu,kulturnim i športskimustanovama". Prije završnog blagoslovagradu i biskupiji, biskup Ivaspozvao je vjernike na molitvuza novi život, istaknuvšinužnost kršćanskog svjedočenjai nošenja Kristove ljubavi kojaobnavlja, smiruje i donosi životu izobilju.

Predstavljena nova knjiga pape Ivana Pavla II."Sjećanje i identitet"

U sklopu "Danakršćanske kulture" usplitskom HNKPapinu knjigupredstavili su nuncijLozano, nadbiskupBarišić te direktor iglavni urednikVerbuma Miro Radalji mr. Petar Balta.

Split, 18.3.2005. (IKA) -Knjiga pape Ivana Pavla II."Sjećanje i identitet"predstavljena je 18. ožujka,sedmoga dana međunarodnekulturne manifestacije Danikršćanske kulture u foyerusplitskog HNK. Knjigu su javnosti predstaviliapostolski nuncij u RHnadbiskup Francisco JavierLozano, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić,direktor nakladne kuće VerbumMiro Radalj, te glavni urednikVerbuma mr. Petar Balta.Program je obogatila klapasplitskih bogoslova podravnanjem Ivana Urlića.Predstavljanju su nazočili išibenski biskup Ante Ivas tesplitsko-dalmatinski županKruno Peronja kao i mnogipredstavnici javnog i kulturnogživota. Riječ je o Papinoj knjizi čijipočetak seže u ljeto godine1993. godine kada se Papa uCastel Gandolfu susreo s dvaugledna poljska intelektualca -Jozefom Tishnerom iKrzysztofom Michalskim te uopuštenom ozračju svoje ljetnerezidencije s njima vodiorazgovor o totalitarizmima 20.stoljeća, o nacizmu ikomunizmu te o povijesnim idruštvenim temama. Tajrazgovor je tonski zabilježen ipotom transkribiran te jenekoliko godina stajao nedirnutda bi mu se Papa vratio,proširio tematiku s drugimpovijesnim i suvremenim

društvenim vidicima te je takonastala ta iznimno aktualnaknjiga, pisana u oblikurazgovora što joj daje posebnudinamiku i čitkost. Ono što čitatelje posebiceprivlači jest Papina spremnostda bez uvijanja iznese svojeviđenje povijesnih događajakao i društvenih procesa koji setrenutačno odvijaju. Onotvoreno progovara i o zlunacizma, ali i o zlu komunizma(ma koliko se on skrivao podvidom benignog antifašizma).Papa progovara i onacionalizmu i domoljublju, aposebnu aktualnost imajunjegove misli o mogućnostima iopasnostima suvremenedemokracije, o ulozi vjere udruštvu te odnosu Europe ikršćanstva. Papa u knjizi izričito osuđuje ipobačaj i eutanaziju i istospolnebrakove, zalažući se za istinskodostojanstvo čovjeka i obiteljite pozivajući na odgovornostparlamente država. "Knjiga jeposebno zanimljiva nama uHrvatskoj zbog toga što jesudbina Poljske koja se čestotematizira u ovoj knjizi sličnasudbini Hrvatske pa Papineizrečene poruke za nas imaju uposebnu snagu i značaj",istaknuo je mr. Balta. Nuncij Lozano u svomobraćanju javnosti prvo jepohvalio manifestaciju, ali ipredstavljanje knjige, ističućikako to "još više pokazujepostojanu sinovsku privrženost

ove nacije Petrovu nasljedniku,papi Ivanu Pavlu II., koji je većtri puta počastio ovu zemljusvojom prisutnošću kaohodočasnik mira i ljubavi".Nuncij Lozano istaknuo je dase isplati pročitati tu knjiguSvetoga Oca zbog njezinadoktrinalnog sadržaja, ali jošviše zbog toga što u njojnalazimo njegovo svjedočenjekršćanina koji je proživio inastavlja proživljavati strahotezla, tragični doživljaj nacizma,dugo, patničko i progoniteljskoiskustvo komunizma. U ovom pogledu Hrvatska;Crkva u Hrvatskoj, Hrvatikatolici imaju punozajedničkog s poljskimkatolicima, s KarolomWoytilom, što se tiče trpljenja,poniženja, vjerskog progona odruke komunističkog režima kojije bio vrlo odlučan u okrutnomdokidanju vrijednosti i samogidentiteta pojedinih nazora. Toje tajna dobra i zla. Ali, ovaknjiga Ivana Pavla II. završavaporukom svjetla i nade: dobrouvijek pobjeđuje zlo, snagomkoja dolazi od Boga", zaključioje nadbiskup Lozano.Nadbiskup Barišić kazao jekako knjiga predstavlja"Petoknjižje Ivana Pavla II.Ona je Deutoronomij iliPonovljeni zakon - sjećanje dase ne zaboravi! Ona je glasMojsija svoga vremena zabudućnost koja treba bitiizgrađena na temeljimaidentiteta i sjećanja".

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Načelo supsidijarnosti u političkom životuSusret djelatnikastranačkoga ipolitičkoga života spodručja Đakovačke iSrijemske biskupije

Đakovo, 18.3.2005.(IKA/BTU) - U predvečerjesvetkovine sv. Josipa, zaštitnikaHrvatskoga sabora, Đakovačkai Srijemska biskupijaorganizirala je četvrti susretdjelatnika u stranačkom ipolitičkom životu s područjaĐakovačke i Srijemskebiskupije. Susret na temu"Načelo supsidijarnosti upolitičkom životu" održan je18. ožujka na Teologiji uĐakovu. Moderator susreta kojije okupio oko pedesetdjelatnika u stranačkom ipolitičkom životu, bio jeđakovački i srijemski pomoćnibiskup Đuro Hranić.Pozdravljajući skup biskupMarin Srakić rekao je kako ćese možda izraz supsidijarnostinekome učiniti pomalo stran,nepoznat, premda se sve češćeupotrebljava u našem društvu,posebice na područjupolitičkoga života. No, pitanjesupsidijarnosti javlja se već uprvim počecima ljudskogadruštva u obitelji.Supsidijarnost je temeljniprincip života u jednoj obitelji."To je pitanje koje se tiče inaših crkvenih institucija.Potrebno je posebno govoriti osupsidijarnosti nakon nizagodina centralne uprave. Takavsustav narušava slobodu osobe islobodu nižih institucija.Supsidijarnost želimo utkati umentalitet vjernika i građana. Ito zajedno s vama političarima,premda pripadnicima različitihstranaka, ali ipak s istim ciljemslužiti čovjeku", istaknuo jebiskup Srakić. "Načelo supsidijarnosti upolitičkom životu" bila je temaizlaganja dr. VladimiraDugalića, a razradio ju je u tricjeline: antropološko polazište,značenje načela i njegovaaplikacija u političkom životu.Socijalni nauk Crkve polazi odantropološko-teološke postavkeda je čovjek po svojoj naravidruštveno biće te da ne možeživjeti sam. Potrebna mu jeobitelj, onda lokalna zajednicate konačno država. U tomsmislu, suvremena država, prijesvega, mora poštovatidostojanstvo ljudske osobe itreba biti utemeljena na dvanačela: solidarnosti isupsidijarnosti. Definicijusupsidijarnosti nalazimo većdavne 1931. godine u enciklici"Quadragesimo anno" pape Pia

XI., koji ističe da pojedincima imanjim skupinama ne trebaoduzimati one poslove i službekoje oni mogu obavljati u duhuvlastite odgovornosti te jenepravedno i vrlo štetno davativećemu i višem autoritetu oneslužbe i poslove koje moguizvršavati manje i nižezajednice. Načelosupsidijarnosti ukazuje nagrađansku odgovornost ipotrebu da institucije državnevlasti budu tako organizirane daomoguće življenje građanskeodgovornosti, rekao je dr.Dugalić. Potom je istaknuokako načelo supsidijarnostiukazuje da organizacija društvaide odozdo prema gore,polazeći od čovjeka kao osobe,potom obitelji, kao njegoveprvotne i naravne društvenestrukture, te, konačno,društvene zajednice. Nažalost,u našoj društvenoj zbilji,premda živimo udemokratskom sustavu, jošuvijek je prisutan naslijeđenietatistički mentalitet, premakojem očekujemo da državarješava sve naše probleme,upozorio je. Govoreći okonkretnoj primjeni načelasupsidijarnosti u društvu, dr.Dugalić je rekao kako onaznači oblik decentralizacijedržavne uprave uz naglašavanjegrađanske odgovornosti i samo-pomoći. Načelo supsidijarnostiizgrađuje povjerenje međuljudima, potiče solidarnost iuzajamnost te izgrađuje kulturudijaloga i civilno društvo. U interventima o tome kakopojedine stranke vide procesdecentralizacije za opće dobrolokalne zajednice, saborskizastupnik Mato Gavran (SDP)istaknuo je kako ta stranka nijezadovoljan sadašnjim ustrojemdržavne uprave imajući u vidužestoku centraliziranost državeu cjelini. SDP neupitnopodupire i solidarnost isupsidijarnost i svakodnevno uvidu imamo socijalni naukCrkve i to djelatno provodimo. U interventu je sudjelovao i dr.Darko Vrtarić (HDZ) koji jekazao kako je procescentralizacije duboko iscrpiotkivo hrvatskoga naroda i svihnaroda u bivšoj Jugoslaviji.Pozdravio je sluh Đakovačke iSrijemske biskupije za ovutemu. Ante Klarić je rekao kakose država stvara iz temelja, a ne

iz centralnoga komiteta.Hrvatska država treba naučitikako vlast treba služitigrađanima. "Ono što je bitno zahrvatsku državu jest uspostavadaleko većih ovlaštenja lokalneuprave, jer je jamstvo jedinstvahrvatske države u snazi lokalneuprave. U Hrvatskoj trebaizvršiti i teritorijalnepromjene", nadodao je Klarić.Mijo Tokić (HSLS) istaknuo jekako je centralizacija na razinidržave velika i dodao: "Mi uliberalima smo pokazali da smoza spuštanje vlasti od goreprema dolje". Prema riječimaTina Lončara (HSP)supsidijarnost je temeljnopitanje demokracije."Đakovačka i Srijemska Crkvaovim je susretom učinila da mipolitičari bolje razumijemosupsidijarnost kako bismomogli i druge učiti", rekao jeLončar. Prisjetio se u svominterventu kako je u bivšemsustavu sve odlazilo u Beograd,a sada u Zagreb, što je, kako jerekao, strašno. VladimirŠtefanek (HSS) iznio je svojdoživljaj decentralizacije,rekavši kako je njezin temeljniproblem pitanje zatečenogastanja. "Ako mi nemamoinstrument solidarnosti, nemožemo provoditidecentralizaciju", zaključio jeŠtefanek. Prema riječimaStjepana Zeke (HNS) potrebnoje decentralizirati financije inastavio: "Mi iz temeljatrebamo reorganizirati državu".U plodnoj diskusiji čulo se,između ostalog, kako je nužnapromjena izbornoga zakona.Uključujući se u raspravu, dr.Dugalić je rekao kakosupsidijarnost značidecentralizaciju države iizgradnju civilnoga društva.Susret je zaključio biskupSrakić, rekavši kako jesupsidijarnost prevažno pitanje.Cilj je jedna jaka Hrvatska, alikoja se ne stvara kao u dobabiskupa J. J. Strossmayera. "Mine želimo stvarati animozitetprema Zagrebu. Zagreb je namadrag, ali se jaka Hrvatska stvarau regijama. Mi smo se zatoovdje susreli da razmišljamo nakoji način izgrađivati našuregiju. Ne na način da nas seproglašava područjem odposebnoga državnoga interesa,već da bogatstvo koje našaregija stvara, naš narod ovdjeparticipira u većem postotku",rekao je biskup.

14 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Sjednica Vijeća HBK za ekumenizam i dijalogU nizu ekumenskihdogađaja osobitouspješnim ocijenjenoje obilježavanje 40.obljetnice proglašenjaDekreta oekumenizmu Drugogavatikanskog sabora

Zagreb, 18.3.2005. (IKA) -Sjednica Vijeća Hrvatskebiskupske konferencije zaekumenizam i dijalog održanaje 18. ožujka u samostanukarmelićana u zagrebačkimRemetama, pod predsjedanjemzagrebačkog pomoćnogbiskupa Vlade Košića i uzsudjelovanje đakovačko-srijemskog pomoćnog biskupaĐure Gašparovića. Vijeće seosvrnulo na ekumenskudjelatnost u razdoblju odprotekle sjednice. U nizuekumenskih događaja osobitouspješnim ocijenjeno jeobilježavanje 40. obljetniceproglašenja Dekreta oekumenizmu II. Vatikanskogsabora, koje je u suradnji sKatedrom ekumenske teologijeKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu30. studenoga 2004.organizirano na

interkonfesionalni način.U pogledu praćenjaekumenskih događaja iinterpretacija međureligijskih imeđukonfesionalnih očitovanjao pojedinim aktualnim temamau javnim medijima, Vijećezahvaljuje svim crkvenim idruštvenim sredstvimapriopćavanja i novinarima, kojisu objektivno i neopterećenoizvještavali o njima, i nada seda će u Hrvatskoj postupno usvim sredstvima društvenekomunikacije biti sve višeistinoljubivih, od anticrkvenih iantireligioznih predrasuda,rasterećenih pristupa. Posebna pozornost posvećenaje u siječnju održanojMolitvenoj osmini za jedinstvokršćana, tijekom koje su diljemHrvatske održani brojnimolitveni susreti za jedinstvo,koji su često bili i međucrkvene

naravi. Poneki ordinariji su namolitvu za jedinstvo tijekomOsmine pozvali i posebnimokružnicama. Molitva zajedinstvo osobito se čestoprakticira u Katoličkoj crkvi,čemu pridonosi i praksadostavljanja priručnika zamolitvenu osminu, koji sesvake godine šalje na više od1200 župa, samostana i drugihadresa. Budući da se 2005. godinenavršava 40 godina otkako supapa Pavao VI. i patrijarhAtenagora I. ukloniliekskomunikacije iz 1054.godine, Vijeće izražava želju dataj simbolički događaj budepoticaj i povod noviminicijativama u svrhumeđucrkvenog jedinstva ipribližavanja, ističe se upriopćenju tajnika Vijeća dr.Jure Zečevića.

Vendelinovo 2005.U franjevačkoj crkvina zagrebačkomKaptolu proslavljen jespomendan sl.Božjega o. VendelinaVošnjaka,utemeljitelja Hrvatskefranjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda

Zagreb, 18.3.2005. (IKA) - Ucrkvi Sv. Franje nazagrebačkom Kaptolu u petak18. ožujka svečano jeproslavljen spomendan slugeBožjeg o. Vendelina Vošnjaka.Misno slavlje u zajedništvu skanonicima, prebendarima,svećenicima grada Zagreba ifranjevcima, predvodio ježupnik župe sv. Nikole biskupaiz Čakovca o. DragutinBedeničić. Na početku misnogslavlja održano je "preminuće"o. Vendelina pod kojim supročitani ulomci njegovaživotopisa i spisa. U prigodnojpropovijedi o. Dragutin,povezujući Godinu euharistije io. Vendelina, istaknuo je kakoje on kroz euharistiju pronašaoput savršenstva. "Sluga Božji o.Vendelin je, ne samosakramentima inicijacije, aosobito sakramentima svetogareda i redovničkim zavjetima,pokazao da čovjek ne moraostati običan čovjek, jer ako seotvara Duhu Svetom, onpostaje slika Božja upotpunosti", rekao je o.Dragutin, pozvavši vjernike dapoput o. Vendelina štujusakrament euharistije. "O.Vendelin Vošnjak rekao jekako je euharistija najvažnijapoluga kršćanskog života",rekao je o Dragutin, zapitavšise može li se to i danasprepoznati u nama. Pozvao jeokupljene vjernike danadahnuti primjerom Vendelina

Vošnjaka budu i danassuvremenici euharistije kako biu potpunosti živjeli svojekršćanstvo. O. Dragutinposebno je upozorio nasinkretizam i pozvao vjernikena življenje svoje vjere, a neobraćanju pojedinim pokretima,sektama i otvaranjuistočnjačkim metodamaživljenja, pogotovo jogi."Crpimo snagu iz euharistijekako bi mogli živjeti poprimjeru o. Vendelina", dodaoje o. Dragutin, pozivajućivjernike i na sakramentispovijedi. "Vendelin je biočovjek, franjevac, svećenik uBogu uramljen, braći svoj naslužbu, založen za posluživanjevjernika. Bio je harmoničnaosoba pun poštovanja ne samoprema crkvenim poglavarima,nego izvanredno fin i pažljiv ususretima s braćom i sa svimljudima. Odlikovao se osobitimkršćanskim i franjevačkimumijećem: spajati različite čudiu životnu, molitvenu isuradničku zajednicu. Sosobitim je žarom slavio misu",istaknuo je o. Dragutin, rekavšikako je i danas o. Vendelin našsuvremenik te je vjernikepozvao na svetost koju jesvojim životom posvjedočioVendelin Vošnjak. Pozvao jevjernike i na molitvu kako bi seVendelinova svetost očitovala,ne samo kroz njegovoproglašenje blaženim i svetim,već i kroz življenje svetosti

njegovih franjevaca.Samom spomendanu o.Vendelina Vošnjaka prethodilaje trodnevna duhovna pripremate korizmeni duhovni seminarkoji je predvodio o. ZdravkoLazić.O. Vendelin Vošnjak rođen je1861. godine, redovnikomfranjevcem postaje 1878. kadau zagrebačkom samostanu ulaziu franjevački novicijat.Školovao se u Zagrebu,Pečuhu, Grazu i Innsbrucku. Zasvećenika je zaređen 1884. tedjeluje kao lektor filozofije iodgojitelj mladih franjevaca, aobavlja i službu orguljaša ikantora u samostanima tadašnjeprovincije sv. Ladislava. Kaoprovincijalni ministar zalaže seza osnivanje nove Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda što se iostvaruje 1900. godine. Provodiobnovu franjevačkog "oblikaživota". Obavlja službeprovincijalnog ministra,generalnog vizitatora provincijasrednje Europe. Kao trsatskigvardijan teško obolijeva tenakon operacije u Zagrebu 18.ožujka 1933. umire. Odlikovaose velikom pobožnošću iraznim kršćanskim krepostimašto je potvrđeno i "Dekretom okrepostima" koji je krozpostupak za proglašenjeblaženim, izdan 18. prosinca2000. godine.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Donacija iz Njemačke za 500 djece u HrvatskojZagreb, 18.3.2005. (IKA) –Uoči nadolazeće svetkovineUskrsa u petak 18. ožujkadarovatelji iz njemačke udruge"Aktion Hilfe fuer Kroatien"dopremili su kombijem poklon-pakete u podružnicu CaritasaZagrebačke nadbiskupije uSelskoj cesti 165. Na popisu suimali 45-ero djece kojima sudonijeli darove koje su impripremili njihovi kumovi izNjemačke, a k tome je bilodovoljno darova (ukupno 540) i

za svu onu djecu koja su se"neočekivano" pojavila napodjeli, tako da nitko nijeotišao kućama tužan. No,podjela darova nije završila uZagrebu nego se putdragovoljaca nastavio doVugrovca gdje su smještenaCaritasova djeca s kojom su sedarovatelji iz Njemačke i ovaudruga posebno zbližili. Akcija prikupljanja darova zadjecu u Hrvatskoj je tekla tako

da su najprije putem medija oakciji obavijestili pučanstvo usvojem okrugu (okrug Rhein-Hessen). Na akciju se odazvalostotinu djece i dvije stotineodraslih koji su se uključili usakupljanje i pripremu paketa.Dragovoljci udruge "AktionHilfe fuer Kroatien" za svoj radne primaju nikakvu naknadu, avoditeljica udruge je MartinaStoeber.

Blagdan sv. Josipa u PraputnjakuSvečanimblagdanskim slavljemnadbiskup Devčićzavršio trodnevnipastirski pohod župiPraputnjak

Praputnjak, 19.3.2005. (IKA) -Blagdan sv. Josipa, zaštitnikažupe Praputnjak, proslavljen je19. ožujka koncelebriranimmisnim slavljima uprijepodnevnim iposlijepodnevnim satima.Dopodnevno misno slavljepredvodio je dekan Trsatskogdekanata mr. Ivan Stošić, aposlijepodnevno riječkinadbiskup Ivan Devčić, koji jetime završio svoj trodnevnipastirski pohod župiPraputnjak. Na misnimslavljima, uz župnikaPraputnjaka mons. IvanaŠporčića, koncelebrirali su

svećenici Bakarskog dekanata. Nadbiskup Devčić upropovijedi je ukazao navažnost obiteljskog života te naproblem sve učestalijih raskidabrakova. "Sv. Josip bio jeprimjer muža koji je živio usvojoj vjeri i slijedio put nakojeg ga je Bog usmjerio ipozvao. Vjerujemo li mi daBog vodi naše živote? Zaštotoliko danas rastava brakova,nerazumijevanja, nesloge?Današnji svetac nam odgovara:zbog pomanjkanja vjere. Bezistinske vjere nema istinskograzgovora. Molite li se

zajednički u obitelji? Dolazite lizajednički u nedjelju na misu?Dozvolimo Bogu da uđe u našeživote, da dijeli našusvakodnevnicu pa ćemo naćiodgovore i na najteže obiteljskeprobleme. Nastojite u ovojžupi, gdje štujete sv. Josipa kaovašeg zaštitnika, od njegoveljubavi nešto unijeti u svojživot i u svoje obitelji", poručioje brojnim vjernicimanadbiskup.U tijeku pastirskog pohodanadbiskup Devčić susreo se sčlanovima župnog iekonomskog vijeća, pjevačima,djecom, mladima i obiteljima.

Veliki korizmeni koncert u varaždinskoj katedraliNastupili su:katedralni zbor"Chorus Angelicus",mješoviti akademskizbor Bazilike SrcaIsusova "Palma" izZagreba, te uglednisolisti Lidija Horvat-Dunjko i ArmandoPuklavec

Varaždin, 19.3.2005. (IKA) -Veliki korizmeni koncertodržan je 19. ožujka u katedraliUznesenja BDM u Varaždinu, anastupilo je gotovo stotinjakpjevača. Korizmene skladbe uveličanstvenom nastupu izvelisu zbor varaždinske katedrale"Chorus Angelicus" i mješovitiakademski zbor Bazilike SrcaIsusova "Palma" iz Zagrebapod ravnanjem mladogvaraždinskog dirigenta IvanaJosipa Skendera, te u suradnjisa zborovođom varaždinskogkatedralnog zbora mo.Anđelkom Igrecom, voditeljem

Ureda za crkvenu glazbuVaraždinske biskupije.Zborovima su se pridružilisolisti - jedna od vodećihhrvatskih sopranistica LidijaHorvat-Dunjko i više putanagrađivani bariton ArmandoPuklavec, a za orguljama je bilaKristina Putarek. Izvedeni suarija "Vidit suum dolcemnatum" iz Pergolesijeva djela"Stabat mater", zatim "AgnusDei" Georgesa Bizeta i"Requiem", op. 48, GabrielaFaurea. Zagrebački zbor"Palma" posljednjih je godinaimao više zapaženih nastupa i

koncerata, osvojio je nekolikouglednih nagrada, a posvetio seizvođenju duhovne glazbeskladatelja različitih razdoblja.Koncert, koji je sve oduševiosvojom višeglasnom zborskomizvedbom korizmenih skladbite nastupima uglednih hrvatskihsolista, održan je u organizacijiKluba mecena Varaždinskihbaroknih večeri, koje se većviše od tri desetljeća krajemrujna održavaju u baroknimcrkvama Varaždina i okolice, aponajviše u varaždinskojkatedrali.

Kapucini u Karlobagu proslavili JosipovoKarlobag, 19.3.2005. (IKA) -Sv. Josipa, nebeskog zaštitnikasvoga samostana, kapucini su uKarlobagu svečano proslavili19. ožujka kao blagdan isamostana i župe, ali i cijelogatoga kraja, koji svetogzaštitnika obitelji posebno štujeveć više od tri stoljeća, otkakosu kapucini u Karlobagu, gdjeupravljaju i župom sv. Karla

Boromejskoga. Popodnevnomisno slavlje s brojnim pukomžupe i okolice u staroj baroknojsamostanskoj crkvi Sv. Josipaiz 1710. koju je 1714. posvetiosenjsko-modruški biskup AdamRatkay, predvodio je senjskidekan Mile Čančar, u suslavljus kapucinima iz samostana,gospićkim dekanom AntomLuketićem te više svećenika

oba dekanata. Na misi je pjevaomješoviti župni zbor, podravnanjem fra Marka Bubnjića.Trodnevnicu je od 16. do 18.ožujka predvodio karlobaškižupnik fra Ante Logara, usamostanskoj crkvi Sv. Josipa,u kojoj se, nakon što je uDomovinskom ratu srušenažupna crkva, slavi i župnobogoslužje.

16 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Proslava sv. Josipa u Pazinskom kolegijuMisu je predvodiokancelarPorečko.pulskebiskupije mons. Šajina

Pazin, 19.3.2005. (IKA) - UPazinskom kolegiju - klasičnojgimnaziji svečanom misom iprigodnim programomproslavljena je svetkovina sv.Josipa, zaštitnika toga Kolegija.Na početku mise ravnateljKolegija vlč. Vilim Grbacpozdravio je sve prisutne,poglavito gradske vlasti,roditelje učenika te djelatnikeKolegija. Svečanu misu

predvodio je kancelar Porečko-pulske biskupije mons. JosipŠajina u koncelebraciji sasvećenicima koji rade uKolegiju. U propovijedi jeistaknuo poniznost i poslušnostsv. Josipa koji je imao posebnuulogu u Kristovu životu. Uvijekotvoren Bogu spremno jeizvršavao sve što je Bog odnjega tražio, te je time namaprimjer vjerničkog života. Na

kraju se osvrnuo na godineprovedene u današnjemuKolegiju, a nekadašnjemdječačkom sjemeništu, kao đak,profesor i ravnatelj.Bogati program nastavio seigrokazima, pjesmama irecitacijama koje su pripremiliučenici sa svojim profesorima,a završio je nogometnomutakmicom između profesora iroditelja, te druženjem.

Zaređen novi zagrebački pomoćni biskup ValentinPozaić

Budućnost pripadaonima koji vole život,poručio biskup Pozaićčije je biskupsko geslo"Život biraj"

Zagreb, 19.3.2005. (IKA) - Nasvečanom euharistijskomslavlju u zagrebačkoj katedrali19. ožujka zaređen je novizagrebački pomoćni biskupValentin Pozaić. Glavnizareditelj bio je zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić, koji je predvodiosvečano misno slavlje, asuzareditelji su bili zagrebačkipomoćni biskupi Josip Mrzljaki Vlado Košić. U misnomslavlju sudjelovao je apostolskinuncij u RH nadbiskupFrancisco Javier Lozano,gotovo svi hrvatski biskupi, tedvjestotinjak svećenika. Nakonšto su kancelarNadbiskupskoga duhovnogstola mr. Stjepan Večković igeneralni tajnik Hrvatskebiskupske konferencije dr.Vjekoslav Huzjak na latinskomi hrvatskom jeziku pročitaliApostolski nalog o biskupskomimenovanju, uslijedila jehomilija kardinala Bozanića, ukojoj je istaknuo da je ovobiskupsko ređenje velikimilosni događaj ZagrebačkeCrkve. Kardinal je pri tomerekao da izabrani prezbitersnagom sakramenta Svetogareda koji mu se u puninidodjeljuje, postaje otajstveno istvarno "nasljednikomapostola". Pater Valentin Pozaić uzet je izHrvatske pokrajine DružbeIsusove kojoj je do sadapripadao i izabran za biskupada obnaša službu zagrebačkogapomoćnog biskupa nosećinaslov biskupa pićanskog, te jetom prigodom kardinal Bozanićizrazio radost što nam je SvetiOtac dodijelio biskupa kojidolazi iz redovničke zajednice,čime je, kako je kazao,počašćena Družba Isusova ičitavo naše redovništvo koje je

brojno i veoma zauzeto izaslužno za život naše Crkve. Obraćajući se izabranombiskupu Pozaiću, kardinal ga jepotaknuo da svjedoči riječ križaKristova pred svima i predumnima i pred moćnicimaovoga svijeta, da je svjedočihrabro i potpuno slobodno,ustrajan u vjeri i spreman trpjetiza Evanđelje. Komentirajućikako se danas u ime slobode injezine afirmacije nude različitistavovi i ponašanja protivnaživotu, a alternativa sepostavlja između kulture životai kulture smrti, kardinal jeistaknuo da je stoga poziv izknjige Ponovljenog zakona"Život biraj" danas posebnoaktualan te je potaknuo mons.Pozaića da taj poziv koji jeizabrao za svoje biskupskogeslo označi i njegovobiskupsko služenje. Nakon štose ređenik očitovao o čuvanjuvjere i vršenju službe, i molitvelitanija Svih svetih, kardinal jepoložio ruke na glavuizabranika, a potom su toučinili i drugi biskupi. Nakonposvetne molitve uslijedilo jepomazanje novozaređenogbiskupa Valentina, a potom jeprimio evanđelistar, prsten,mitru i pastirski štap, znakovebiskupske službe. U svome je nagovoru biskupPozaić istaknuo da budućnostpripada onima koji vole život teje poručio da bez kulture životanema budućnosti: ni pojedinca,ni obitelji, ni naroda, ni Crkve. Pozdravne riječi i čestitkenovozaređenom biskupu izreklisu predstavnik kleraZagrebačke nadbiskupije rektorsvetišta Majke Božje BistričkeZlatko Koren, u ime redovnikapredsjednik Hrvatske

konferencije viših redovničkihpoglavara o. Ivan Mateljan, uime Hrvatske unije višihredovničkih poglavarica s.Maja Dolenec te u ime vjernikalaika Zagrebačke nadbiskupijedr. Tomislav Gojmerac. BiskupPozaić primio je i dar općinePićan. Geslo biskupa Pozaića "Životbiraj" (Pnz 30, 19) u vezi je i sprofesionalnom djelatnošćubiskupa Pozaića, usmjerenomna bioetiku kroz izgradnjucivilizacije ljubavi i kultureživota, u duhu noveevangelizacije. Štit biskupovagrba podijeljen je na dva polja:gornje crveno i donje plavo. Naprijelazu iz plavoga u crveno,kao na obzorju, izranja Sunce-Hostija s poznatim isusovačkimmonogramom. Tri velika grčkaslova: IHS - jota, eta i sigma,skraćenica su imena Isusova -Iesous. Neki tu skraćenicučitaju i kao početna slova trijulatinskih riječi: Jesus HominumSalvator (Isus, Spasitelj ljudi).Kristov monogram sa svomsnagom simbolike Sunca-hostije označava vrelosvjetlosti, topline i života, aposebno je znakovit u ovojGodini euharistije. U plavomedijelu grba nalazi seosmerokraka zvijezda "Stellamaris" - Zvijezda mora, kojaupućuje na Blaženu DjevicuMariju. Valovite crte uplavetnilu označuju kakomorske valove tako i blage"zagorske brege" u opjevanomeplavetnilu ljupkih krajolika, izkojih po rođenju dolazi i mons.Pozaić. Troplet, kao nutarnjirub štita, i križ na vrhu,poveznice su s korijenima iprepoznatljivošću hrvatskogapovijesnog kulturnog identiteta.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Mali Lošinj: Proslavljen sv. JosipMali Lošinj, 19.3.2005. (IKA) -Blagdan sv. Josipa u subotu 19.ožujka svečano su proslavilivjernici Maloga Lošinja,slaveći tako titular jednog odnajstarijih malološinjskihcrkvenih zdanja. Misno slavljeu sudjelovanju brojnih župljanapredslavio je malološinjskižupnik dr. Anton Bozanić. Ublagdanskoj je propovijedi dr.Bozanić govorio o svečevuživotu, aktualizirajući takopravednost sv. Josipa predBogom. "Pravednost za vjerski

život svakog čovjeka značitražiti i prepoznati te vršiti onošto Bog od ljudi očekuje.Pravedan čovjek ima osjećaj zadrugoga, ništa ne čini nažaodrugome, već sve što čini - činis ljubavlju. Jedino po čemu ćebiti čovjek suđen pred Bogomjest mjera koliko smo drugomeljubavi udijelili. Pravednost,vjera i poštenje - to su kvalitetevjernika", kazao jepropovjednik, poručivši kakočovjek ukoliko istinski vjeruje iživi s Bogom nema što drugo

nego Boga slaviti svojimdjelima. "Treba pronaći utočištei zagovor u pravednosti,vjernosti i poštenju. To suvrijednosti koje se događaju udubini ljudske duše gdje sečovjek sam sa sobom postavljau kontakt s Bogom", zaključioje u propovijedi dr. Bozanić.Misno slavlje svojim supjevanjem uveličali članovimalološinjskog župnog zborapod vodstvom s. Ivanke Crčan.

Papina i Sodanova imendanska čestitka kardinaluBozanićuZagreb, 19.3.2005. (IKA) -Imendanske čestitke koje sukardinalu Josipu Bozanićuuputili papa Ivan Pavao II. idržavni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodanopročitao je apostolski nuncij uRH nadbiskup Francisco JavierLozano na blagdan sv. Josipa19. ožujka pred uzvanicima uzagrebačkoj Bogosloviji.

"U proslavi Vašega imendanapridružujem se Vašoj duhovnojradosti te Vam upravljamnajljepše želje, zazivajući naVas i na Vaše služenje Crkviobilje nebeskih milosti, pozagovoru sv. Josipa, zaručnikaBlažene Djevice Marije.Istodobno, u znak svoje stalnenaklonosti, od srca udjeljujemosobiti apostolski blagoslov

Vama te cijeloj zajedniciZagrebačke nadbiskupije",ističe se u čestitki Svetoga Oca. "Prigodom Vašegaimendanskoga slavlja, primitemoju bratsku čestitku, kojupratim posebnim molitvama zaVas i Vašu službu u Crkvi",napisao je u svojoj čestitkikardinal Sodano.

Kržni put za mlade Dubrovačke biskupijeDubrovnik, 19.3.2005. (IKA) -Križni put za mladeDubrovačke biskupije održan je19. ožujka prijepodne uKonavlima. Svećenici i mladiiz Konavoskog dekanatadočekali su ispred crkve uGrudi mlade i članove Vijećaza pastoral mladih koji su nakrižni put autobusom stigli iz

Dubrovnika. Prvu postajukrižnog puta svi zajedno suizmolili u župnoj crkviPresvetog Trojstva na Grudiodakle su se pješice uputili okošest kilometara dugim putemprema franjevačkom samostanuu Pridvorju gdje su moliliposljednju postaju.Euharistijsko slavlje za mlade

hodočasnike u samostanskojcrkvi predvodio je župnik uPridvorju don Frano Markić, asami mladi su molitvom ipjesmom aktivno sudjelovali.Nakon što su osnažili duh iokrijepili tijelo druženje sunastavili različitim prigodnimsportskim igrama inatjecanjima.

Nagrađena vina biskupskog vinogorja iz ĐakovaNa međunarodnomsajmu Vinovitaodržanom naZagrebačkomvelesajmu dva vinaBiskupskogordinarijata -ekonomata BiskupijeĐakovo nagrađenazlatnom medaljom

Zagreb, 20.3.2005. (IKA) - Nameđunarodnom sajmu Vinovitakoji je u nedjelju 20. ožujkazavršio na Zagrebačkomvelesajmu, među nagrađenimvinima nalaze se dvaBiskupskog ordinarijata -ekonomata Biskupije Đakovo.Ocjenjivačkoj komisiji ove jegodine ponuđeno 228 uzorakavina iz Bosne i Hercegovine,Češke, Mađarske (hrvatskivinogradari), Makedonije,Njemačke, Slovačke, Slovenije,

SAD te domaćih proizvođača.Vina "Traminac, 2001." i"Traminac, 2003." proizvodbiskupskog vinogorja iz TrnaveBiskupskog ordinarijata izĐakova nagrađena su zlatnommedaljom.Nagrađeno vino Traminac,berba 2001. posluženo je priobjedu u Đakovu u prigodiPapina pohoda, a također jedarovano prigodom Papinapohoda Banjoj Luci 22. lipnja2003. godine. Gotovo 10.000

butelja tog vina BiskupijaĐakovačka i Srijemskadarovala je Svetom Ocu uprigodi pohoda Hrvatskoj 2003.godine. Dar je službeno predanu Vatikanu 24. rujna 2003.godine.Čitavu berbu Traminca izgodine 2001. Zavod zavinogradarstvo i vinarstvo priMinistarstvu poljoprivrede RHocijenio je vrlo visokomocjenom.

Zagreb: Proslava Nedjelje Muke Gospodnje u katedraliZagreb, 20.3.2005. (IKA) -Nedjelja Muke Gospodnjesvečano je proslavljena uzagrebačkoj prvostolnici 20.ožujaka misnim slavljem kojeje predvodio zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić. Slavlje je započelo

ophodom iz sakristije sve doprostora ispred katedrale gdje jekardinal blagoslovio maslinovegrančice i cvijeće te pozvaovjernike da u procesiji uđu ukatedralu kako bi tim činomoznačili spomen na Isusovulazak u Jeruzalem. Nakon

misnih čitanja, Muku Kristovupo Mateju otpjevala su tribogoslova Zagrebačkenadbiskupije zajedno sbogoslovskim zborom ikatedralnim koralistima.

18 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Proslava Cvjetnice u PorečuPoreč, 20.3.2005. (IKA) - Usvim župama Porečko-pulskebiskupije u nedjelju 20. ožujkasvečano je proslavljena Cvjetnanedjelja s blagoslovommaslinovih grančica, ophodimai čitanjem Muke Isusove.Zajedno s velikim mnoštvomvjernika porečko-pulski biskupIvan Milovan predvodio jeblagdansko slavlje u Poreču.

Zbog radova na gradskom trguprocesija nije krenula iz crkveGospe od Anđela, nego jeblagoslov grančica upriličen uatriju bazilike nakon čega jeslijedio svečani ulaz.U propovijedi je biskup,iznoseći vlastito iskustvo shodočašća u Jeruzalem idoživljaj s gledanja filma"Pasija", govorio o tajni

Isusova križa, te o Isusovuslobodnom darivanju života izljubavi što je vjernicima izazovda prihvate svagdanje križeveživota.U popodnevnim satima ubazilici su bile organiziraneuskrsne ispovijedi te jesakramentu pomirenjapristupilo mnoštvo vjernika.

Cvjetnica u OsijekuObrede je u prepunojdonjogradskoj župnojcrkvi Preslavna ImenaMarijina predvodiožupnik Ivan Jurić

Osijek, 20.3.2005. (IKA) -Misnim slavljima svečano je i uosječkim prepunim crkvamaoznačen početak Velikoga iliSvetoga tjedna. Mnoštvovjernika okupilo se i ovegodine kako bi obnovilisjećanja na to, zašto je Isusušao u svoj grad spremanprihvatiti križ. Obrede je uprepunoj donjogradskoj župnojcrkvi Preslavna Imena Marijinapredvodio župnik Ivan Jurić,provevši vjernike kroz dvasasvim posebna dijela. Uprvome dijelu mogao se čutiizvještaj o svečanom Isusovu

ulasku u Jeruzalem.Blagoslovljeno je prvoproljetno cvijeće, simbolprobuđene snage prirode. Urukama vjernika nalazile su se imaslinove grančice, prastariznak mira. U Slavoniji seblagoslovljene grančice icvijeće čuvaju i nakon što seosuše, pa se sljedeće godine naČistu srijedu blagoslivlja odnjih nastali pepeo i koristi uobredu pepeljenja.Drugi, misni dio Cvjetnicugovorio je o nestabilnojljudskoj naklonosti, jer svi onikoji su na ulasku klicali

"Hosana sinu Davidovu", sadabjesomučno urlaju "Neka serazapne!". Sudionici nedjeljnepjevane mise u Donjem gradu,uz sjajan zbor i soliste JosipaGrisbahera, Antona Raffa,Stjepana Čavku, Evicu Ručevići Tvrtka Kralika, izvrsno sudočarali događaje, što su sepovijesno zbivali prije dvijetisuće godina, ali koje svakičovjek u ovoj ili onoj ulozi,kako je pripomenuo vlč. Jurić,kao Poncije Pilat, kao Petar ilipak kao Juda proživljava izdana u dan.

Cvjetnica u VaraždinuBlagoslovljenegrančice žele namposvijestiti kako svedobiva svojuvrijednost od Boga poNjegovu blagoslovu.One podsjećaju dasmo svi pozvani širitimir oko sebe i unositiga u naš zajedničkiživot i međusobneodnose, poručio jebiskup Culej

Varaždin, 20.3.2005. (IKA) -Na nedjelju Muke Gospodnje20. ožujka varaždinski biskupMarko Culej predvodio jesvečano misno slavlje ukatedrali Uznesenja BDM uVaraždinu, koje je započelo uparku iza katedraleblagoslovom maslinovihgrančica, kao simbola Cvjetnenedjelje. Prigodom blagoslova grančicabiskup Culej podsjetio jeokupljene vjernike kako jeproteklo vrijeme korizme bilovrijeme molitve, pokore ičinjenja dobrih djela. Pozvao jesve da nastave u svojem životuslijediti Krista, čiji put nezavršava u ovozemaljskojsmrti, nego u slavnomuskrsnuću. Blagoslivljajućigrančice kazao je kako one odmasline simboliziraju mir, aone od cvijeća označuju ljepotuza koju smo stvoreni, ali iprolaznost ovozemaljskogsvijeta na putu u vječnost. "Oveblagoslovljene grančice želenam posvijestiti kako svedobiva svoju vrijednost odBoga po Njegovu blagoslovu.Neka vas one podsjećaju da

smo svi pozvani širiti mir okosebe i unositi ga u našzajednički život i našemeđusobne odnose”, poručio jevaraždinski biskup. Potom se svečani ophodvjernika uputio u katedralu,gdje je nastavljeno misnoslavlje nedjeljnim čitanjima, apročitano je i Evanđelje Muke.U propovijedi je biskup Culejpodsjetio kako su danaspomiješana dva događaja:događaj Isusova svečanog itrijumfalnog ulaska uJeruzalem i događaj Isusovemuke i smrti. Današnja namnedjelja želi posvijestiti da ječovjek vrlo prevrtljivo biće,koje jedan dan hvali i slavibližnjega, a drugi dan ga jespreman proklinjati i izdati”,kazao je biskup, dodavši da idanas, kao i nekad, ljudi zbognovaca okreću leđa Bogu, te seodriču Isusa i kršćanstva."Često, pak, ljudi mole ucrkvama i u svojim domovima,ali kad treba javno preddrugima pokazati da su vjernicii Isusovi učenici, onda toprikrivaju, možda čak i govoreprotiv svoje Crkve i svoje

vjere”, napomenuo je biskup,poručivši kako nas očito trebanešto dobro protresti te izazvatipromjenu u našim dušama,kako bismo mogli iz tame inoći grijeha ustati na svjetloBožje blizine i ljubavi. Pozvaoje okupljene da se priupitajuhoće li moći na koncu života,poput Isusa, kazati da predaju uBožje ruke duh svoj. Napomenuvši kako je Bogpravedan, biskup je rekao da ćečovjeku Bog dati ono štoizabere. "Bog čovjeka ne sili,nego mu nudi svoju pomoć imilost da pobijedi slabosti usebi i zlo oko sebe. Stoga neka idanašnji dan Cvjetnice i Mukebude i nama poziv da nedopustimo da Isusova smrtbude uzaludna, nego na našespasenje i naš vječni život”,zaključio je varaždinski biskup.Za misnog slavlja liturgijskopjevanje predvodio jekatedralni zbor "Chorusliturgicus” pod ravnanjem dr.Stanka Ilčića, čiji su solistisudjelovali i u čitanju MukeGospodnje zajedno s vlč.Josipom Koprekom.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Uskrs je poziv je na promicanje zajedništvu našihobitelji i župa

Uskrs, osobitoslavljen po primanjudarova UskrslogaKrista, a to susakramenti obnove inovog života - poziv jena prihvaćanjezadatka stvaranjazajedništva, poručujebiskup Milovan usvojoj Uskrsnojporuci

Poreč, 20.3.2005. (IKA) -"Koliko nam je u životuponekad teško prihvatitineugodne stvari i događaje skojima se ipak moramo suočiti,toliko nam je drago kad nasritam crkvene godine, uvijekiznova, uvodi u radosna slavljakršćanskih blagdana". Ovimriječima poruke porečko-pulskibiskup Ivan Milovan uvodivjernike svoje biskupije uslavlje Uskrsa. Uskrs je duboko urezan u životCrkve, ali i ove naše civilizacijei to po svojoj bogatoj poruci,dubokome značenju ijedinstvenome ozračju.Navodeći razloge kršćanskeradosti porečko-pulski biskupkaže kako je Uskrs porukaradosti, nade, i ohrabrenja naputu vjere. "Uskrs sam po sebi stvaraozračje zajedništva i poziv je napromicanje takvog stava. Uskrsnajradosnije slavimo baš uzajedništvu naših obitelji i

župa. Neizbrisivi su doživljajimeđusobne blizine ipovezanosti što je osjećamookupljeni oko obiteljskogblagdanskog stola, povezaniduhovno čak i s dragimosobama koje su negdje daleko.Blagdani su i doživljaj i vapajza blizinom i zajedništvom",poručuje biskup Milovan ipoziva vjernike da to obiteljskozajedništvo produbezajedništvom oko oltara. "Ovogodišnji nam je Uskrs uGodini euharistije, stoga,poseban poziv na življenje istvaranje međusobnogzajedništva. Uskrsna slavljanisu tek vrijeme malo boljegraspoloženja s nešto višesrdačnosti. Uskrs, osobitoslavljen po primanju darovaUskrsloga Krista, a to susakramenti obnove i novogživota - poziv je na prihvaćanjezadatka stvaranja zajedništva",kaže biskup Milovan,poručujući kako nedjelju valjaočuvati kao dan obitelji, jer

zarada i novac imaju vrijednost,ali samo relativnu, a ne iapsolutnu. Zadatak je, nadalje, Uskrsapromicati "zajedništvo takođeru društvu, među susjedima,unutar naših poduzeća iustanova, na selu i u gradu",kaže porečko-pulski biskup,navodeći kako "u politicikršćanin promiče zdravonatjecanje ali izbjegavapodmetanja, klevete, lažna iishitrena obećanja". "I umedijima, koji danas postajusve moćniji i važniji te sunjihovi djelatnici u opasnosti dase osile i zaborave etičke normeponašanja, kršćanin zna da muje obveza čuvati istinu i dobarglas svakoga. U gospodarstvuse na osobit način očituje duhzajedništva po pravednomodnosu sa zaposlenicima.Poseban, pak, znak stvaranjazajedništva jest i sudjelovanje udobrotvornim akcijama i briziza opće dobro", poručujebiskup Milovan.

Cvjetnica u požeškoj katedraliU Isusovoj smrti Bogse približio ljudskojpatnji, trpljenju ismrti i od tada čovjekviše nije u timstanjima sam, poručioje biskup Škvorčević

Požega, 20.3.2005. (IKA) -Svečano euharistijsko slavljesvetkovine Cvjetnice koje jepredvodio požeški biskupAntun Škvorčević ukoncelebraciji s generalnimvikarom JosipomKrpeljevićem, katedralnimžupnikom MatijomJurakovićem, kancelaromIvicom Žuljevićem ikatedralnim vikarom započeloje 20. ožujka blagoslovomgrančica ispred drevne crkveSv. Lovre. Požeški biskup podsjetio jekako u povijesti ima velikihdogađaja i ljudi koji se pamte

na različite načine. Isus Krist,Sin Božji i događaj njegovemuke i smrti upravo je takvaosoba i takav događaj kroz kojije progovorila Božja ljubav začovjeka. Nakon čitanja kratkogulomka iz evanđelja vjernici suu svečanoj procesiji sblagoslovljenim grančicama,mladi u narodnim nošnjama,članovi Društva sv. Grgur,djeca, ministranti, svećenicipredvođeni biskupom, krenuliprema katedrali. Nakon Muke po Mateju koju suotpjevali Petar KopunovićLegetin, Bruno Grošić, BernardŠtancl, Marija Milinković te

katedralni zbor i zbor crkve Sv.Lovre pod ravnanjem mo.Alena Kopunovića Legetina,biskup je u kratkoj propovijediistaknuo kako je smrću Isusa nakrižu Bog posvjedočio da voličovjeka i to do kraja. UIsusovoj smrti Bog se približioljudskoj patnji, trpljenju i smrtii od tada čovjek više nije u timstanjima sam. To je silan ipotresan događaj, dodao jebiskup, kojeg želimo nositi usvom srcu kao radostan događajšto postoji netko tko je na takavnačin bio za nas. Noseći tajdogađaj u srcu nosimo ljubav ipovjerenje za Boga, poručio jebiskup Škvorčević.

Cvjetnica u zadarskoj katedraliGospodin je došao uJeruzalem ne da sebeslavi, nego dazapočne konačnopredanje za našespasenje, poručio jenadbiskup Prenđa

Zadar, 20.3.2005. (IKA) - Nanedjelju Muke Gospodnjezadarski nadbiskup Ivan Prenđapredvodio je 20. ožujkakoncelebriranu misu u katedraliSv. Stošije u Zadru, gdje je pukdošao u procesiji nakonblagoslova maslinovih grančicai navještenog Evanđelja u crkviSv. Krševana.

"Slijedimo Gospodina naKrižnom putu, da imamo udjelau njegovom uskrsnuću",pozvao je nadbiskup Prenđa ucrkvi Sv. Krševana, poželjevšida ophod kroz grad budesvjedočanstvo vjere u Krista, amaslinove grančice znak našegunutarnjeg stava prema njemu.Gospodin je došao u Jeruzalemne da sebe slavi, nego da

započne konačno predanje zanaše spasenje, poručio je.Nakon pjevanja Kristove Mukeu zadarskoj katedrali,nadbiskup je potaknuo vjernikena ostanak u tišini riječima:"Mi smo dionici te muke neprije umiranja, nego poslijeuskrsnuća. Zahvalimo mu ibudimo vjerni svojimkršćanskim životom".

20 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Cvjetnica u RijeciIsusa na pravi načinštujemo samo ako ganasljedujemo, poručioje nadbiskup Devčić

Rijeka, 20.3.2005. (IKA) -Proslava Cvjetnice 20. ožujka uRijeci započela jetradicionalnim blagoslovommaslinovih grančica i ophodomvjernika od crkve UznesenjaBDM kod Kosog tornja dokatedrale Sv. Vida. Misnoslavlje u katedrali je smnoštvom vjernika predvodioriječki nadbiskup i metropolitIvan Devčić.

Nadbiskup je istaknuo važnostblagdana kojim započinjeVeliki tjedan. "Spominjući sedogađaja Velikog tjedna,posljednje večere i muke, slavitćemo najveće tajne naše vjere",ustvrdio je nadbiskup te pozvaookupljene da duboko dožive tetajne, jer s njima je "najdubljepovezan smisao našeg života".Nadbiskup je objasnio kakoIsusa na pravi način štujemosamo ako ga nasljedujemo. "Po

njegovu primjeru i mi smopozvani slobodno prihvatititrpljenje za spas svijeta. IsusKrist je došao na ovaj svijet itrpio da bi svi imali život",zaključio je nadbiskup.Svečanu koncelebriranueuharistiju pjesmom suanimirali pjevači katedralnogzbora "Cantores Sancti Viti".Blagdanske mise s procesijamaslužene su toga dana u svimgradskim crkvama.

Cvjetnica u Dubrovačkoj biskupijiBiskup Puljićpotaknuo je vjernikeda ovih dana pronađutrenutke šutnje predPresvetimsakramentom, kako biotkrili nove dimenzijeBožanskog srca

Dubrovnik, 20.3.2005. (IKA) -Na Cvjetnu nedjelju svečano jebilo u cijeloj Dubrovačkojbiskupiji. Vjernici smaslinovim i palminimgrančicama ispunili su svojecrkve kako bi sudjelovali naeuharistijskom slavlju, čulipjevanje ili čitanje muke poMateju, te ponijeliblagoslovljene grančice svojimdomovima. Dubrovački biskupŽelimir Puljić euharistijskoslavlje predvodio je udubrovačkoj katedrali. Prijemise, biskup je sa svećenicimakoncelebrantima u ophodudošao do ulaza u katedralu gdjesu blagoslovljene grančice ipročitan ulomak evanđelja kaospomen Gospodnjeg ulaska uJeruzalem. Muku po Matejupjevali su solisti i članovikatedralnih zborova, a biskup jezatim istaknuo kako čovjek nemože ostati hladan dok slušaizvješće o Isusovu procesu,osudi, progonu i mukama.U propovijedi je biskupposebno ukazao na milosrđeIsusova božanskog srca.Neprijatelji, grješnici i sveci -to je redoslijed kojim ljubibožansko Srce Isusovo,istaknuo je biskup. Govoreći oIsusovu smilovanju razbojniku

na križu i obećanju da će biti snjim u raju, biskup jenapomenuo kako nikadanikome nije bilo nešto takovaobećano. Ni Mojsiju, ni Ivanu,ni Magdaleni, ni Mariji.Razbojnik - lupež promucao jesvoju posljednju, a možda iprvu molitvu. Samo je jednompokucao. Samo jednom jezatražio. Samo jednom jezamolio. Sve je stavio na kockui sve je dobio. Biskup je potaknuo vjernike daovih dana pronađu trenutketišine, šutnje pred Presvetimsakramentom, kako bi otkrilinove dimenzije Božanskogsrca. Crkva nam u Svetomtjednu daje prigodu zašutjetikako bismo čuli nutarnji govoruz pomoć naših duhovnihantena; onaj vječni, iskonskigovor Logosa, koji drži svijet izemlju na svome dlanu, rekaoje biskup, dodavši: To je šutnjau kojoj se čuje glasSvevišnjega. Ali, i kucajvlastitog srca, i jeka našesavjesti. A da bi se takvastvaralačka šutnja dogodilapotrebno je pronaći prostoretišine. Netko će ih pronaći nabrdu i u osami, drugi u knjizi iduhovnom štivu, treći u tišini

noći i njezinom spokoju. Drugiće se zagledati u blažene očidjeteta te u njima kao uogledalu otkrivati silnenepoznanice još od prijerođenja. Nekome će opetgroblje svojom tajanstvenomtišinom progovoriti o prošlosti,ali i o budućnosti. Drugi će senaći u bolnici, te predproblemom ljudske patnjeostati nijemi, ali ne bezunutarnjeg poučnog govorapatnje. Svatko će naći nekakvapodručja "svoje tišine". Važnoih je znati otkriti i prepoznati.Jer, takvu tišinu i Bog voli. Onje, naime, sama šutnja i moguga čuti samo oni koji su kadrizašutjeti. Istina je kako će on nakoncu svijeta doći s velikomslavom i bukom, fanfarama iglazbalom. No, do tog dana onje zagonetno, tiho i profinjenonazočan među nama. Skoro ga ine osjećamo. Prisutan je kaomirna noć koja nas odmara, kaomajčinska ruka koja nas štiti,kao tihi oblak koji nas svojimblagoslovnim daždom napaja,kazao je biskup Puljić.Nakon mise započelo ječetrdesetsatno klanjanjePresvetom oltarskomsakramentu u dubrovačkojprvostolnici Gospe Velike.

Cvjetnica u ŠibenikuČovjekova trgovinaopćeljudskim imoralnimvrijednostima uvijekje kroz povijest bilaprisutna, pa tako idanas nalazimo narazne Pilate, Herode,Jude, Kajfe koji suprisutni usvakodnevici idruštvu, rekao jebiskup Ivas

Šibenik, 20.3.2005. (IKA) -Vjernici svih župa gradaŠibenika nedjelju MukeGospodnje proslavili suzajedničkim misnim slavljem ukatedrali Sv. Jakova. Slavljukoje je predvodio šibenskibiskup Ante Ivas prethodio jeblagoslov maslinovih grančica isvečana procesija šibenskomrivom. Čovjekova trgovinaopćeljudskim i moralnimvrijednostima uvijek je krozpovijest bila prisutna, pa tako idanas nalazimo na razne Pilate,

Herode, Jude, Kajfe koji suprisutni u svakodnevici idruštvu, ukazao je biskup Ivas,istaknuvši da kao alternativasvemu stoji Kristov križ i Bogkoji uvijek podmeće svoja leđapod križ čovječanstva. "Divan si Gospodine Bože!Nisi uzmakao! Prihvatio si svojkriž! Mi vjerujemo da ti danasprihvaćaš i naš križ, križ ovogagrada, muke koji proživljavasvaki od nas, intimno u svomesrcu, našem gradu i narodu",

poručio je biskup Ivas,pozvavši prisutne vjernike dasvoje pouzdanje stave uKristovo pashalno otajstvo kojenije "priča iz davnina" već ježivo, stvarno i trajno.Budite danas hrabri kaoVeronika i Šimnun Cirenac,poručio je u završnim mislimapropovijedi biskup Ivas.Povjerujte da Krist nije običničovjek, već da je on Sin Božji,sin Boga živoga, naš brat kojinas nikad neće izdati i zatajiti.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Cvjetnica u SenjuPoticati u narodu lošeosobine procesi sukoji su nažalost stalnoprisutni u našemdruštvu a pravednik jeosuđen na klevete itrpljenje, poručio jebiskup Bogović

Senj, 20.3.2005. (IKA) -Obrede Cvjetnice po tradicijigospićko-senjski biskup MileBogović predvodio je u Senju uzajedništvu sa župnikom idekanom senjskim MilomČančarom, župnim vikaromIvicom Milošem i biskupovimtajnikom fra DraženkomTomićem. Nakon blagoslovamaslinovih grančica natemeljima srušene crkve Sv.Franje održan je svečani ophodulicama Senja, a obred jenastavljen u senjskoj katedraliUznesenja Marijina.Muku Kristovu po Matejuotpjevali su članovi katedralnogzbora Sv. Cecilije iz Senja, aulogu evanđelista pjevao je

Ivan Prpić, dok je ulogu Isusapjevao župni vikar Miloš.Zlatko Turina bio je Petar,Tomislav Čigoja velikisvećenik, Mirko Nerat Juda,Jadranka Stišić Pilatova žena, aorguljaš Milan Dučić je bioKaifa. U propovijedi je biskupBogović ukazao mnoštvuvjernika u senjskoj katedrali dase ulaskom u Veliki tjedannajbolje očituje slabost iravnodušnost čovjeka kao isnaga Sina Božjega. Nakon štoje narod Isusa slavio kao kraljamalo mu je trebalo da ga ubrojimeđu zločince. Isus, koji ječitavo vrijeme ljudima opraštao

grijehe, a pronalazio i jačaodobrotu kod ljudi, nije kod njihnastojao stvoriti velikopovjerenje u sebe. Grijeh jeIsus opraštao, a dobrotu snažioa ipak je od osloboditeljapostao zločinac. Pojavili su seoni kojima je Isus smetao,ocrnjivali su ga dobro vođenomkampanjom i počeli ga krivopredstavljati narodu. Poticati unarodu loše osobine procesi sukoji su, nažalost, stalno prisutniu našem društvu, a pravednik jeosuđen na klevete i trpljenje. Ikod nas ima puno takvih, anjima u čast uskoro podižemoCrkvu hrvatskih mučenika naUdbini, poručio je biskupBogović.

Križni put na zagrebačkom KsaveruKardinal Bozanić s5000 vjernika gradaZagreba, prošavši 14postaja križnog puta,na nedjelju MukeGospodnje, razmatraoje muku i smrt IsusaKrista nazagrebačkom Ksaveru

Zagreb, 20.3.2005. (IKA) -Pobožnost križnog puta nazagrebačkom Ksaveru većtradicionalno na Cvjetnicu, ovegodine 20. ožujka, predvodio jezagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić, koji je zajedno soko 5000 vjernika gradaZagreba, prošavši 14 postajakrižnog puta, razmatrao muku ismrt Isusa Krista. Nakonpobožnosti križnog puta, a prijezavršnog blagoslova, kardinalje održao prigodni nagovor ukojem je istaknuo kako uprisutnim vjernicima gleda"Crkvu zagrebačku, koja hodaputem muke u iščekivanjuuskrsnuća". Govoreći o otajstvuKriža, kardinal je rekao kako jeKrist "znao što će se dogoditina Veliki petak, da će bitiosuđen na smrt na križu. Znaoje da će žitelji Jeruzalemavikati: Raspni ga! te da će Pilat

popustiti pod pritiskomžidovskih poglavara i presuditimu smrtnu kaznu. Krist je znaoda će nositi križ jeruzalemskimulicama kako bi na njega biopribijen i na njemu izdahnuo",istaknuo je kardinal Bozanić,dodavši kako nas Crkvaobjavljujući uzvišenost Križapo kojemu je svijet spašen, uVelikom tjednu vodi u središteljudske povijesti, do "stablaspoznaje dobra i zla", do"stabla života". Govoreći o odnosu života igrijeha, kardinal je nadodaokako je grijeh udaljio čovjekaod "stabla života", ali nije iznjegove duše mogao iskorijenitiželju za životom kojega onosimbolizira". "Zato se upobožnosti križnog putaklanjamo drvu Križa, na kojemje visilo i bilo mučeno

Otkupiteljevo tijelo. Križ je zanas postao putem i vratima uživot", rekao ja kardinal,istaknuvši kako Križ naviještaporuku nade te kako je Kristnavijestio da će uskrsnuti i nataj način otajstvo mukepretvorilo se u vazmenootajstvo. Na kraju nagovora, kardinal jeuputio vapaj Kristovoj Majci,"koja je slijedila Sina na putuboli, koja je bila pod križem utrenutku njegove smrti", da"vodi naša srca kroz sve križneputove života i ljudskepovijesti", da "nas vodi brojnimi raznolikim otajstvima mukaljudske obitelji premavazmenom otajstvu, premasvjetlu koje će se objavitiKristovim uskrsnućem ukonačnoj pobjedi života nadsmrću".

Sjednica Stalnog vijeća HBKPriprema proljetnogazasjedanja HBK kojeće se održati uZagrebu od 5. do 7.travnja

Zagreb, 21.3.2005. (IKA) -Redovita sjednica Stalnogavijeća Hrvatske biskupskekonferencije, podpredsjedanjem predsjednikaHBK kardinala JosipaBozanića, održana je uponedjeljak 21. ožujka uTajništvu HBK u Zagrebu.Glavna točka dnevnoga redasjednice bila je pripremaprograma proljetnogaplenarnog zasjedanja HBK kojeće se održati u Zagrebu od 5. do7. travnja. Nosiva temazasjedanja bit će posvećenapastoralnim zadaćama mjesnihCrkava u Godini euharistije.

Između ostaloga, bit će govora io crkvenim sredstvimadruštvenog priopćivanja, opravnoj osobnosti vjerničkihdruštava, o programima tijelaHBK te drugim aktualnimtemama Crkve u Hrvatskoj. Na sjednici je prihvaćeno dapredstavnici HBK ove godinesudjeluju na nekimmeđunarodnim skupovima kaošto su Kongres Europskebiskupske komisije za medije(CEEM) u Varšavi i Studijskiseminar odgovornih za Internetu biskupskim konferencijama uRimu. Rješavana su i neka

personalna pitanja u uredimaHBK te zamolbe koje suupućene Stalnome vijeću HBK.Stalno vijeće je takođerrazmotrilo aktualno stanje udruštvu. U radu sjednice sudjelovali su iostali članovi Stalnoga vijeća:potpredsjednik HBK zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić, gospićko-senjskibiskup Mile Bogović igeneralni tajnik HBKVjekoslav Huzjak, navodi se upriopćenju Tajništva Hrvatskebiskupske konferencije.

22 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zahvala Kristu za dar euharistije i svećeništvaUskrsna čestitkadubrovačkog biskupaŽelimira Puljića

Dubrovnik, 21.3.2005. (IKA) -U Godini euharistije, a osvetkovini uskrsnuća Isusova,mislimo i zahvaljujemouskrsnulom Kristu za dareuharistije i svećeničkog reda. Ižarko molimo neka nikada nepresuši izvor tog otajstvabezgranične ljubavi, poručio jedubrovački biskup ŽelimirPuljić u uskrsnoj čestitki ukojoj je u ozračju uskrsnihblagdana razmišljao opovezanosti sakramenataeuharistije i svećeništva, tezahvalio Bogu na tomu velikomdaru. Ističući da je euharistija čudoposvemašnje Božje nazočnosti,biskup Puljić ukazao je da On,koji je prošao zemljom činećidobro, nastavlja i danas poeuharistiji liječiti bolesne,hraniti gladne, tješiti žalosne,obraćati grješnike i praštatigrijehe. "On je među nama.Gleda nas i sluša onim dobrimsrcem koje izgara za ljude.Ruke su mu pune nebeskihdarova i milosti. Spreman jesvakoga prosvijetliti, ojačati,

utješiti, blagosloviti i posvetiti",pojasnio je. Ukazujući da jeeuharistijski Krist središtekršćanske vjere i kršćanskogživota, biskup Puljićprokomentirao je da Isus nijeneka sveta relikvija koju sečasti i cjeliva, nego naša hrana inaša popudbina, živi Bog međunama. U uskrsnoj čestitki biskupPuljić istaknuo je i da Isus nijedošao biti Spasiteljem svijetasamo u jednom vremenskomrazdoblju ljudske povijesti,nego je htio ostati trajno, dokonca svijeta. I zato kad jedošao čas da s ovoga svijetapođe k Ocu, slavio je sapostolima pashalnu večeru.Euharistija i svećenički redustanovljeni su upravo te svetevečeri. I oni su sudbinskipovezani. Nema svećenika bezeuharistije, kao što nemaeuharistije bez svećenika.Svećeničko je zvanje u bitieuharistijsko. Svećenikpriprema euharistijski stol daljudi blaguju Tijelo Kristovo.Sam se stavlja na raspolaganje

Bogu da preko njega i njegoveslužbe preobražava svijet ivjernike. I dok predvodieuharistijsko slavlje, zbiva sečudesna preobrazba čovjeka,povijesti i svemira. To jebožanska pretvorba kojanadilazi vremena i prostore,istaknuo je dubrovački biskup. Ističući kako su potrebnisvećenici, misnici koji ćedijeliti svete tajne i odgajatinarod Božji, biskup Puljićprokomentirao da se stogaCrkva ne umara pozivativjernike neka mole i rade kakobi bilo dostatno svećeničkihzvanja. Ona poziva roditelje, anapose majke, neka s radošćusurađuju s poticajima DuhaBožjega i neka buduvelikodušne u darivanju svojedjece kad ih Gospodin pozoveu svoju službu. Crkva se obraćai onima, koje je Gospodinpozvao u svoj vinograd, i potičeih neka danomice "prikazujuvlastiti život za rast vjere,ufanja i ljubavi u radosnomnastojanju oko vjernostiGospodinu".

Split: "Smisao povijesti" Nikolaja BerdjajevaKnjiga, o kojoj sugovorili Miro Radalj,Petar Balta inadbiskup Devčić,predstavljena naDanima kršćanskekulture

Split, 21.3.2005. (IKA) - KlubKolbe ugostio je u ponedjeljak21. ožujka međunarodnumanifestaciju Dani kršćanskekulture u sklopu čijeg jeprograma predstavljena knjigaruskog filozofa NikolajaBerdjajeva "Smisao povijesti".O knjizi su govorili direktornakladne kuće Verbum MiroRadalj, glavni urednikVerbuma mr. Petar Balta teriječki nadbiskup Ivan Devčić,koji je o spomenutom filozofunapisao doktorsku radnju.Berdjajev promišljaproblematiku vremena ukojemu živi, pokušavajući datiodgovore na pitanja - kakootkriti početak povijesti, učemu je njezin smisao, koja sunjena konstitutivna načela,kako prevladati otuđenječovjeka u povijesti te na tajnačin razvija "filozofijupovijesti koja obuhvaćagnoseologiju i metafizikupovijesti, njezinu spoznajuteoriju i konstitutivna načela tenebeski prolog, zemaljskuradnju i eshatološko razrješenjepovijesnoga", istaknuo jenadbiskup Devčić. Berdjajev polazi odrazlikovanja triju razdoblja u

odnosu prema povijesnome: 1.razdoblje neposredne inerefleksne čovjekoveuronjenosti u povijesno injegov poredak; 2. razdobljerazdvajanja, kada se subjektspoznaje ne osjeća kao diopovijesnosti; 3. razdobljepovratka povijesnom i spoznajepovijesnog. Tražećikonstitutivna načelapovijesnosti, Berdjajevodgovore nalazi u razliciizmeđu grčkog i židovskogsvjetonazora. Po kršćanstvupovijest je postala događanjekoje ima svoj "unutarnjismisao, misterij koji ima svojpočetak i kraj, svoje središte,svoj kauzalitet, povijest ide kčinjenici pojave Krista , i ide odčinjenice pojave Krista". Za konstituiranje povijesnogbitno je i načelo koje određujeodnos vremena i vječnosti,imanencije i transcendencije.Berdjajev i tu razlikuje dvastava: jedan koji suprotstavljapovijesno i metafizičko, asvojstven je hinduskoj, grčkoj imodernoj svijesti, i drugi kojipretpostavlja mogućnostpojavljivanja metafizičkog upovijesnom, karakterističan zažidovsko - kršćansku svijest.

Berdjajev ističe kako ježidovski mesijanizampripremio ne samo nadolazakIsusa Krista i kršćanstva, nego iKarla Marxa i socijalizmakojima je cilj na zemlji, upovijesti u vremenu, uspostavitibiblijsko kraljevstvo nebesko.Po mnogim svojim intuicijamai tezama taj genijalni ruskimislilac bio je preteča i pionir.Pionirsko je njegovoukazivanje na nedostatnostipovijesnog shvaćanjahelenističkog svjetonazorakojemu on suprotstavljažidovsko - kršćansko poimanje."Originalne su i njegoveanalize sudbine židovstva kojeje istodobno pripremilonadolazak kršćanstva isocijalizma. Isto tako ističemnogovrsne zasluge kršćanstvau oblikovanju povijesnog dokje svojim povezivanjempočetaka moderne znanosti itehnike s kršćanskimoslobađanjem čovjeka odprirode i njezinih demonaanticipirao teme i rasprave kojesu upravo posebno aktualne unaše vrijeme u kojemdominiraju rašireni sekularizami veliki ekološki problemi",istaknuo je nadbiskup Devčić.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Izložba Crkve hrvatskih mučenika u NSKIzložba u Nacionalnoji sveučilišnoj knjižniciostaje otvorena do 8.travnja, a najavljenoje da će osim Gospićai Zadra izložba seliti iu druge hrvatskegradove

Zagreb, 21.3.2005. (IKA) - UNacionalnoj i sveučilišnojknjižnici u Zagrebu otvorena jeu ponedjeljak 21. ožujkaizložba četiriju najboljihrješenja za Crkvu hrvatskihmučenika. Pozdravljajućinazočne, gospićko-senjskibiskup Mile Bogović, pokretači nositelj toga velikogpoduhvata, rekao je kako jepotrebno da se u naše vrijeme,kad već to nije uspjelogeneracijama prije nas, podignespomen mnogima koji su daliživot za druge, za domovinu iza slobodu. Istaknuo je da je izatoga poduhvata stao hrvatskinarod i sve vodeće institucijeHrvatske države: Hrvatskisabor, Hrvatska biskupskakonferencija, HAZU, Maticahrvatska te Hrvatska inozemnapastva. On se nada da ćepodizanje Crkve hrvatskihmučenika na Udbini pridonijetikonsenzusu hrvatskoga narodau bitnim pitanjima za njegovuopstojnost. Otkrio je da je nazivtoj budućoj crkvi dao kardinalJosip Bozanić na jednomzasjedanju HBK, kada seraspravljalo o tom pitanju. Prof.Nenad Fabijanić sArhitektonskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, uimeOcjenjivačkoga suda, govorio

je o pobjedničkom radu NikoleBašića kao i o ostalimradovima te istaknuo da će tacrkva na jednom intaktnompodručju pridonijeti valorizacijii prostora i vrijednostihrvatskoga naroda. Ponovio jeda je Bašićev rad izabranjednoglasno te je istaknuo kakoće taj rad za crkvenu umjetnost,ali i za arhitekturu, predstavljatinovi početak. Bašić je navidikovcu napravio djelo kojeće uz Božju, ali i uz našupomoć biti vrlo značajandoprinos sakralnoj arhitekturi,uz uvjet da se radi brzo. Crkvaje, prema njegovu mišljenju,bila otvorena suvremenojarhitekturi a ovim će djelomdobiti svoj reprezentant.Predsjednik MH Igor Zidićmišljenja je da na odgovore izpovijesti možemo odgovoritisamo iz svoje suvremenosti, ato će se učiniti ostvarenjemovoga djela. "Sudeći po ovimnacrtima dogodit će se da ćemona Udbini dobiti velebnucrkvu". Ne toliko velebnudimenzijama koliko značenjemi vrijednošću. Naša Crkva, kojase često proziva zbogkonzervativizma, bila jetijekom povijesti zagovorniksvega suvremenog, pa iinovativnog u znanosti, a u

Crkvi je svatko tko se s njomenije slagao uvijek mogao naćidostojanstvenog protivnika.Zato će i ta crkva na Udbini bitimjesto duha, jer smo saCrkvom sačuvali svoju vjeru,svoj duh i svoju odvažnost.Nismo robovi svoje prošlosti imi danas smijemo bitisuvremeni, poručio je Zidić. Program je vodio ravnateljDržavnoga arhiva u Rijeci mr.Goran Crnković, koji je uuvodu istaknuo da se radi ovelikoj ideji, jer je nacionalna ijer se radi o sjećanju na onekoji su svjedočili svoj i našidentitet. I on se složio da jehrvatski narod "adoptirao" idejuo Crkvi hrvatskih mučenikakoja je krenula iz Gospića, alije postala svehrvatska. Priličnovelik broj nazočnih naotvaranju izložbe pozdravio je iglavni ravnatelj NSK dr. JosipStipanov. U umjetničkom dijeluprograma sudjelovali supjevanjem s. Cecilija Pleše, zaorguljama Eva Kirchmayer idramski umjetnik StjepanBachet. Izložba ostaje otvorenado 8. travnja, a najavljeno je daće se, osim Gospića i Zadra,izložba seliti i u druge hrvatskegradove.

Kardinal Bozanić u Bogoslovnom sjemeništuKardinalov susret sbogoslovima injihovim poglavarimauoči svetkovineUskrsa

Zagreb, 21.3.2005. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić predvodio je 21.ožujka euharistijsko slavlje ukapeli Bogoslovnog sjemeništana Kaptolu 29. u Zagrebu. Bilaje to prigoda da se kardinalsusretne s bogoslovima injihovim poglavarima uočisvetkovine Uskrsa. Na početkuslavlja kardinala je u ime

bogoslova i poglavarapozdravio rektor sjemeništaMijo Gorski. U propovijedi sekardinal Bozanić posebnoosvrnuo na značenje Velikogatjedna. Vjera nije samo pukateorija, kršćanstvo nije samoneki lijepi nauk, već je prijesvega događaj Isusa Krista,konkretnog čovjeka u kojemuprepoznajemo Boga, rekao je

kardinal Bozanić, pozvavši svenazočne da Kristovo otajstvodožive onako kako ga Crkvadoživljava i proslavlja uobredima Velikoga tjedna.Nakon mise kardinal se zadržaou susretu s bogoslovima injihovim poglavarima te imčestitao svetkovinu Uskrsa.

Đakov: Predstavljena uskrsna poruka biskupa SrakićaUskrsna porukabiskupa Srakića nosinaslov "Gospodine,tvoje uskrsnućeslavimo"

Đakovo, 21.3.2005.(IKA/BTU) - Đakovački isrijemski biskup Marin Srakićodržao je u ponedjeljak 21.ožujka u Biskupskom domu uĐakovu preduskrsnukonferenciju za medije. Tom jeprigodom biskup Srakićobjavio svoju pastirsku porukui uskrsnu čestitku pod nazivom"Gospodine, tvoje uskrsnućeslavimo". U svojoj poruci zaovogodišnju svetkovinu Uskrsabiskup Srakić, između ostaloga,piše kako je Isus na svojojoproštajnoj večeri ustanovio

jedinstveni spomen-čin svogapashalnoga djela. Tako jevidljivo označeno njegovoobećanje: "Ja sam s vama u svedane...", kao i odgovor namolitvu učenika: "Ostani snama, Gospodine". "Stoga smou euharistiji puni nade izahvaljivanja: jer se poblagovanju i zajedništvu sraspetim i uskrslim Kristom ina nama ostvaruje prijelaz izsmrti u život; jer se napričesnicima njegova Tijela iKrvi očituje otkupiteljskaljubav i pobjeda Križa; jer je

sav svijet zahvaćen snagompreobrazbe koja je započelaIsusovim uskrsnućem",istaknuo je biskup Srakić. Uporuci se ističe kako euharistijauskrsloga Jaganjca stvara iobjavljuje zajednicu Crkve teda je istodobno izvor inadahnuće poslanja. "Tomvrelu cjelokupnoga bogoslužjapridružuje kršćanin sav svojživot, posebno razvijajućiosjetljivost za potrebe onih kojisu najslabiji i najsiromašniji",zaključio je biskup Srakić.

24 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Teologija u Đakovu uskoro fakultetska ustanovaRektorski zborhrvatskih sveučilišta iministar znanosti,obrazovanja i sportadr. Dragan Primoracpoduprli projektuzdignuća Teologije uĐakovu na rangfakulteta i pripojenjaSveučilištu u Osijeku

Đakovo, 22.3.2005.(IKA/BTU) - Na inicijativu dr.Gordane Kralik, predsjedniceRektorskoga zbora i rektoriceSveučilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku, koja jeove akademske godine domaćinsvim sjednicama Rektorskogazbora (zbora svih hrvatskihsveučilišta), održana je u utorak22. ožujka radna sjednicaRektorskoga zbora hrvatskihsveučilišta u prostorijamaSredišnje biskupijske knjižnicei arhiva u Đakovu. Nakonsjednice, koja je bila zatvorenaza javnost, u izjavi za novinarerektorica dr. Kralik je reklakako su svi članovi sjedniceRektorskoga zbora hrvatskihsveučilišta dali podrškuprojektu uključivanja Teologijeu Đakovu kao članicesveučilišta u Osijeku. O samomtijeku procesa dr. Kralik jeizjavila: "Mi možemo reći dasmo ga skoro priveli kraju, a toje da je kompletan elaborat navalorizaciji Nacionalnogavijeća za visoku naobrazbu.Manjkaju posljednja dvadokumenta. Nadamo se da ćeelaborat biti uskoro riješen inakon toga nam još preostajefinalna suglasnost Vatikana itoplo se nadam da ćemo od oveškolske godine imati studijeteologije i filozofije u sklopunašega sveučilišta". Na sjednicije bilo riječi i o politicifinanciranja fakulteta, upisnojpolitici, vanjskoj suradnji kojase odvija na sveučilištima te oprovedbi Bolonjskoga procesana hrvatskim sveučilištima čijije početak rektorica u izjavi zanovinare ocijenila vrlouspješnim, unatoč određenimproblemima.Ministar znanosti, obrazovanjai sporta dr. Dragan Primorac uizjavi za novinare govorio je oBolonjskom procesupokrenutom u Hrvatskoj, koji,kako je rekao, kasni, ali ga jeocijenio revolucionarnimiskorakom. Sjednici je prethodio prijemkod đakovačkog i srijemskogbiskupa Marina Srakića,kojemu su nazočili ministarPrimorac, s predstavnicimaresornoga ministarstva, članoviRektorskoga zbora,predsjednici Nacionalnih vijećaza visoko obrazovanje, zaznanost, privremenaravnateljica Agencije zaznanost i visoko obrazovanje,

prorektori i prorektoricehrvatskih sveučilišta, đakovačkii srijemski pomoćni biskup dr.Đuro Hranić i predstojnikTeologije prof. dr. NikolaDogan.Pozdravljajući nazočne, biskupSrakić je rekao kako jeznakovito da se sjednica rektorahrvatskih sveučilišta održava uĐakovu o 190. obljetnicirođenja i 100. obljetnici smrtiJosipa Jurja Strossmayera,biskupa đakovačkog ilibosanskoga i srijemskoga,jednoga od glavnihprotagonista osnivanjaHrvatskoga sveučilišta."Obradovao bi se i biskupStrossmayer ovom časnomzboru rektora svih hrvatskihsveučilišta koja su izrasla izonog sveučilišta koje je njemubilo napose na srcu i kad ga jepredlagao Hrvatskom saboru ikad se borio u Beču za njegovosnutak i onda kada je odvajaoznačajna materijalna sredstvaza njegovo funkcioniranje",rekao je biskup Srakić.Istaknuo je, između ostalog,kako je sredstvima gradaĐakova i ovoga krajaStrossmayer kao mecenapomagao brojne kulturnepothvate. Kako je snovao,osnivao i podupiraonajznačajnije kulturno-znanstvene institucije, odAkademije, Sveučilišta iGalerije slika i preko srednjihškola do pučkih čitaonica.Biskup Srakić je rekao kako iovaj sastanak potvrđuje daStrossmayerove ideje inastojanja nisu bila uzaludna,nego da su urodila obilnimplodom. Dijecezanski biskupnazočne je pozdravio i u imeTeologije u Đakovu, najstarijevisoko znanstvene ustanove natim prostorima, koja će sljedećegodine proslaviti 200.obljetnicu svoga neprestanogadjelovanja. "Kroz tih 200godina naša je Teologija imalaniz uglednih profesora koji suje proslavili na raznimpodručjima prosvjete, kulture,znanosti i teologije. Međunjima ističu se književnici:Adam Filipović, JurajTordinac, Fran Kurelac, MatoTopalović, Ilija OkrugićSriemac i Vilim Korajac.Između teologa spomenimosamo Josipa JurjaStrossmayera. Od oko 250profesora petorica su postaliprofesori na Zagrebačkom

sveučilištu, a dvojica od njihobnašala su i službu rektoraZagrebačkog sveučilišta, to sudr. Ivan Bujanović i dr. AndrijaŽivković. Profesori Teologije uĐakovu isticali su se kao vrsnipredavači, a najčešće i kaoznanstveni radnici", kazao jebiskup Srakić. Prema riječimabiskupa Srakića krunaStrossmayerovih snova izasluga bio bi čin uzdignućaTeologije u Đakovu u rangfakulteta i pripojenjaSveučilištu J. J. Strossmayera uOsijeku.U svom pozdravu dr. Kralik jerekla: "Danas u kućiStrossmayera nalazi secjelokupna elita akademskezajednice na nacionalnoj razini.Danas je uz gospodina ministraovdje i državni tajnik. Danasovdje imamo i predsjednikeNacionalnih vijeća za znanost,visoku naobrazbu, pomoćnikeministara, a što je najvažnijeimate ovdje šest rektora izHrvatske i jednoga rektora izBosne i Hrvatske"."Danas je na jednom mjestucijela znanstvena elitaRepublike Hrvatske. MoguVam reći da to nije uobičajeno,čak i kada se nalazimo uZagrebu ili u ministarstvu. Toje jedna velika podrška cijeleakademske zajednice mogaministarstva koja čvrsto stoji naputu o kojem ste govorilipreuzvišeni oče biskupe", rekaoje na početku pozdravnogaslova ministar Primorac. Kazaoje kako se Hrvatska nalazi ujednom vrlo zanimljivomrazdoblju u kojem je odabralaput integriranog Sveučilišta, putimplementacije europskihpravila u visoko obrazovniškolski sustav i na čemu seupravo ovih dana i radi. Premanjegovim riječima, to jevjerojatno jedan od najvećihreformskih procesa koji se uEuropi glede visokogaobrazovanja ikada dogodio."Glede iznimno plemenitog ivažnog cilja integracijeTeologije u Sveučilište uOsijeku, vi znate da imate imoju i podršku svih ovdjenazočnih. Svi putovi suotvoreni i to je sada pitanjetrenutka", rekao je ministarPrimorac.Nakon prijema gosti supohodili katedralu, novu zgraduSredišnje biskupijske knjižnicei arhiva i Teologiju.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Srakić slavio misu u Domu za stare i nemoćneu Đakovu

U Domu trenutnoboravi oko 200 osobastarije dobi, od kojihje šezdesetaksmješteno uprostorijamabolesničkogastacionara

Đakovo, 22.3.2005.(IKA/BTU) - U središnjematriju Doma za stare i nemoćneu Đakovu u utorak 22. ožujkamisno je slavlje predvodiođakovački i srijemski biskupMarin Srakić. Uz biskupa sukoncelebrirali četvoricaodgojitelja Bogoslovnogsjemeništa, predvođenirektorom mons. JosipomBernatovićem te mons. IvanŠešo i vlč. Nikola Kraljević. Uzštićenike doma u misi jesudjelovalo i 40 bogoslova. UDomu za stare i nemoćne uĐakovu trenutno boravi oko

200 osoba starije dobi, od kojihje šezdesetak smješteno uprostorijama bolesničkogastacionara. Biskup Srakić upropovijedi je naglasio važnoststarijih osoba za društvo,ističući posebno doprinosnjihovih generacija za dobrokoje danas baštine mlađegeneracije. Nadahnjujući seporukom Svetoga Oca kojipoziva da u ovoj korizmiposebno pomažemo starima ibolesnima, biskup je istaknuo:"Neka ova misa bude izrazzahvalnosti za sve ono što steučinili, neka ova molitva bude

pomoć u vašim teškoćama iživotnim naporima". Na krajuslavlja ravnateljica DomaBranka Barna zahvalila jebiskupu, svim svećenicima ibogoslovima te izrazila nadu daće se već sljedeće godine misamoći slaviti u novim iproširenim prostorima, sastalnom i prikladno uređenomkapelom. Nakon misnog slavljabiskup je zajedno spoglavarima i bogoslovimapodijelio prigodne uskrsnedarove te svim štićenicimadoma čestitao nadolazećeuskrsne blagdane.

"Uto im se otvore oči..."Poruka požeškogbiskupa AntunaŠkvorčevića zasvetkovinu Uskrsa2005.

Požega, 22.3.2005. (IKA) -Čestitajući Uskrs u Godinieuharistije, požeški biskupAntun Škvorčević na početkusvoje prigodne porukesvećenicima, redovnicama,redovnicima, vjeroučiteljima tesvim vjernicima biskupijepoželio je da u njihovim srcimaduboko odjekne Isusovpobjednički pozdrav "Mirvama!". Ukazujući na iznimanznačaj predstojećeg blagdana,ustvrdio je kako svakodnevnazbivanja pune novinske stupce,radijske programe i televizijskeekrane da bi već sutradanizblijedjela i bila zamijenjenanovim vijestima, dok događajIsusova uskrsnuća zasigurnonema takvu "povijesnu lakoću".On pripada redu Božjihzahvata, koji zasijecaju ukorijenje našega smrtnogpostojanja, daju muprekretničko značenje i snagutrajanja. Radi toga taj događajniti nakon dvije tisuće godinanije ostario, nego još uvijekgovori svojom izvornomnovošću, istaknuo je požeškibiskup. Biskup je zatim primijetio kakonas dnevna događanja nerijetkoispunjaju nezadovoljstvom irazočaranjem zbog njihovanegativnog učinka te stoga štose ne podudaraju s našimočekivanjima na osobnoj,obiteljskoj, političkoj,gospodarskoj i drugimrazinama. Tako na stanovitnačin postajemo dionici stanjadvojice učenika, koji supotreseni događajima Isusovemuke i smrti bježali izJeruzalema i na putu u Emausrazgovarali o zlu koje im se

dogodilo, te raspravljali orazočaranim nadama. Bilo jepresudno što im se naodređenom dijelu puta premaEmausu približio Isus kaoneznanac, uključio u razgovor ipočeo im tumačiti Pisma, Božjenaume, te kako kroz stradanje ismrt, predanje na križ"ljubljenoga Sina", cjelokupnapostojeća stvarnost i ljudskidogađaji dobivaju ono značenjei smisao, koji im može datisamo ljubav, jača od smrti.Stoga je od posebne važnosti zanas, osobito za naše mlade,pitanje je li s nama Isus Krist,da nam na našem patničkom ismrtnom putu kao uskrsniPobjednik otvara oči terazumijemo sebe i stvarnost uonoj konačnici koju joj jedodijelio Bog, istaknuo jebiskup Škvorčević. Upozorio je zatim kako se uHrvatskoj na područjimajavnoga i medijskog, teosobnoga i obiteljskog života,na svoj način sve više zatvarajuvrata Kristu. "Duboko smosvjesni nezamjenjive ulogedijaloga sa svim dobrohotnimljudima, u domovini iinozemstvu. Ali, ako je u timrazgovorima odsutan Isus Kristi vrijednosti njegova evanđelja,hoće li se moći u pravomsvjetlu vidjeti čovjeka?", upitaose biskup, pojasnivši kakoHrvatska nije tek na putu uEuropsku zajednicu naroda, većsu njezini ljudi na putu traganjaza svojim punim smislom. "Zanaše nedoumice, strahove,trpljenja, promašaje i umiranjanema boljeg sugovornika oduskrslog Isusa Krista. On možeunijeti mir u hrvatsko nemirno

srce. Otvorimo mu stoga štošire vrata na osobnom,obiteljskom, javnom,medijskom, političkom,zakonodavnom, gospodarskom,znanstvenom, kulturnom idrugim područjima života.Dopustimo mu da nam ontumači značenje i smisao našegpostojanja u svjetlu Božjegnauma o nama i svijetu",poručio je požeški biskup,ustvrdivši kako se susretsmrtnog čovjeka sa živim,uskrslim Kristom događa naposeban način u euharistijskomslavlju. Biskup je u tom svjetlupodsjetio na riječi pape IvanaPavla II. iz njegovaApostolskog pisma "Ostani snama, Gospodine", kojeukazuju na činjenicu da sudvojica učenika iz Emausa,prikladno pripravljeniGospodinovim riječima,prepoznali Krista za stolom ujednostavnoj gesti lomljenjakruha, te kako se cijelaeuharistija odvija u tomdinamičnom ozračju znakovakoji u sebi nose zbijenu i sjajnuporuku. "Euharistijsko slavljeje najzgusnutije mjesto itrenutak u kojem uskrsliGospodin uspostavlja razgovorsa svojim učenicima, ulijeva unjih svjetlo i snagu svoje križneljubavi i uskrsne pobjede. StogaUskrs u Godini euharistije jošje jedan snažan poticaj danedjeljno slavlje svete mise,kao dragocjen događaj susreta sPobjednikom smrti, stavimo usredište svoga života",zaključio je u svojoj uskrsnojporuci biskup Škvorčević.

26 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zatvoreni Dani kršćanske kultureJedanaestodnevnameđunarodnamanifestacijaobjedinila mnogekulturno javnesadržaje na područjugrada Splita

Split, 22.3.2005. (IKA) - Udvorani Ivana Pavla II. u zgradiOrdinarijata Splitsko-makarskenadbiskupije svečano je 22.ožujka zatvorenajedanaestodnevna međunarodnamanifestacija Dani kršćanskekulture, koja je objedinilamnoge kulturno-javne sadržajena području grada Splita.Svečanom zatvaranju nazočilisu mnogi uglednici izcrkvenoga i javnog života, asve je pozdravio nadbiskupMarin Barišić koji jenapomenuo kako kršćanstvo nemože opstojati bez kulture te jepotaknuo da se i daljeorganiziraju ovakvemanifestacije koje potičukršćanski duh. U ime nakladne

kuće Verbum koja jeorganizator manifestacijeokupljenima se obratio glavniurednik mr. Petar Balta.Istaknuvši bogata događanja odizložbi, predstavljanja knjiga,kino projekcija, kazališnihpredstava, predstavljanjačasopisa, koncerata,mnogobrojnih gostovanja dosusreta s uglednim gostima izzemlje i inozemstva, Balta jeizrazio zahvalnost svimsudionicima manifestacije,istaknuvši kako se nada da jeovo "samo početak jedneuspješne i dugotrajne suradnjena dobrobit ovoga grada inaroda kojemu pripadamo".Tom su prigodom podijeljene izahvalnice za doprinos u

ostvarenju kulturnemanifestacije Dani kršćanskekulture kao i prigodni daroviosobama i institucijama koji supridonijeli da ta manifestacijašto dulje odzvanja u kulturigrada Splita i domovine.Predstavljen je i novi projektkoji nastaje u Nadbiskupiji.Riječ je o "Deoviziji", koja jesve ove dane brižno bilježiladogađaje te je nazočnimaprikazan i filmski presjekmanifestacije u trajanju oddvadesetak minuta. Glazbenidio programa obogatili suvokalisti Salone koje vodi mo.Ljubo Stipišić, izvevšikorizmene pjesmedalmatinskog podneblja.

U Solinu obilježen Međunarodni dan vodaPredstavljenaDeklaracija o vodamai knjiga Žeđ na izvoru- moja odgovornost zavodu u izdanjuFranjevačkog institutaza kulturu mira

Solin, 22.3.2005. (IKA) - Naizvoru rijeke Jadro u Solinuodržana je 22. ožujka unazočnosti predstavnikacrkvenih i društvenih vlastisvečanost obilježavanjaMeđunarodnog dana voda, podgeslom "Voda - zlato 21.stoljeća". Svečanostobilježavanja Međunarodnogdana voda održana je uorganizaciji Franjevačkoginstituta za kulturu mira,Hrvatskih voda, Hrvatskogdruštva za zaštitu voda iVodovoda i kanalizacija d.o.o.Split. Uz prigodne govoreorganizatora i stručnjaka,predstavnika vlasti, nasvečanosti je predstavljena"Deklaracija o vodama u

Hrvatskoj" na kojoj su radilistručnjaci i predstavnici nizaustanova koje se bave vodamaili njima gospodare. Uz to jepredstavljena nedavnoobjavljena knjiga "Žeđ naizvoru - Moja odgovornost zavodu", u izdanju Franjevačkoginstituta. Deklaracija ogospodarenju vodama ukazujena nužnost donošenja jasnevizije i strategije gospodarenjavodama, kao i precizne okviredodjela koncesija koje morajubiti predmet javnih natječaja. Usvojoj novoobjavljenoj knjiziFranjevački institut nije ostaozatvoren u teorijske spoznajeveć je, u skladu s podnaslovom,knjigu učinio platformom jednešire društveno-crkvene akcije.

O problemu pitkih voda nasvjetskoj razini, ali i kod nas uHrvatskoj Institut je upoznaoostala radna tijela Vijećafranjevačkih zajednicaHrvatske i Bosne i Hercegovinei Franjevački svjetovni reda.Ishod zajedničkog promišljanjaproblema pitkih voda bilo jeOtvoreno pismo Saboru i VladiRH kao i Parlamentu i VladiRepublike Bosne iHercegovine. Svečarskomobilježju proslaveMeđunarodnog dana voda uSolinu pridonio je i Zborsplitskih redovnica s višeglazbenih točaka te dječji zborTrogirski čakavci iz osnovneškole Petar Berislavić.

Zagreb: Otvorena izložba Put križa i put svjetlaIzložba 58 knjigaGradske knjižnice ikatoličkih izdavačaotvorena je u sklopudana Pasionskebaštine te ostajeotvorena do 12.travnja

Zagreb, 22.3.2005. (IKA) - UGradskoj knjižnici naStarčevićevu trgu u Zagrebuotvorena je u utorak 22. ožujkaizložba molitvenika podnazivom "Put križa i putsvjetla". Izloženo je sveukupno58 knjiga, od čega 34 knjige izzbirki GK i 24 knjigenakladnika Kršćanskesadašnjosti, Glasa Koncila,Teovizije i Hrvatskogaknjiževnog društva sv.Jeronima te Postulature zakanonizaciju sluge BožjegaAlojzija Stepinca. Iz zbirkeRara GK izložen je 21primjerak molitvenika i knjiga,zatim 10 njih iz Zaštićenogfonda Informativno-posudbenog odjela GK te 3

knjige iz Zaštićenog fondaGlazbenog odjela. Vrlovrijedna djela Leonarda daPorto Maurizia iz 1756. godinei Put kriscja tiskane uDubrovniku 1783., Sveti Križniput Antuna Griessla, tiskanog uZagrebu 1907. kao i velik dionešto mlađih i suvremenihkrižnih putova. Tako se naizložbi nalaze knjige križnogputa Tomislava Ivančića,Bonaventure Dude i tri križnaputa Antona Šuljića te knjiga oputu svjetla Ivana Šaška. Govoreći o izložbi, koja jeotvorena u sklopu danaPasionske baštine, Željko Veghiz GK iznio je kraći esejističko-teološki pristup Kristovu

križnom putu rekavši: "Isus,razapet na križu, poručujedanašnjem čovjeku da, započetak, pokuša bitivjerodostojan, da poštuje istinu.A temeljna je istina da čovjek,razapinjući Isusa na križ svojimsebeljubljem, pada predBogom". Nazočne su pozdravilii voditeljica GK mr. LjiljanaSabljak i mr. Jozo Čikeš uimePasionske baštine, koji je iotvorio izložbu. Uz molitvenikei knjige izložene su i "slike odšpage" samoukog slikaraVladimira Antuna Rutića.Postav izložbe izvela je ŽeljkaGerman, a u glazbenom dijelusudjelovao je Ansambl za ranuglazbu Minstrel. Izložba jeotvorena do 12. travnja.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

On nas u svojoj ljubavi tražiUskrsna porukasplitsko-makarskognadbiskupa MarinaBarišića

Split, 23.3.2005. (IKA) - "Nisuli nam koraci umorni, a srcapostala bešćutna i hladna,sebična i okamenjena,malodušna i proračunata,zatvorena i slijepa za potrebe inevolje drugih. Koliko li jesamo grobnih kamenovanavaljeno na vrata našihsrdaca? Tko će ih odvaliti?",zapitao je u ovogodišnjojuskrsnoj poruci splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić. U svome jepromišljanju upitao zar ti istinavaljeni grobni kamenovisebičnosti i pohlepe nisu uzrokda mnogi danas ostaju bezposla, drugi nemaju mogućnostzaposlenja, tisuće ne dobivajudostojnu plaću, toliki radenedjeljom, obitelji ne mogudoći do krova nad glavom. "Zardanašnje zakonodavstvo, kojelegalnim proglašava pobačaj,udaljuje etičnost od pomognuteoplodnje, eutanaziju proglašavahumanom, na svoj način nekleše teški nadgrobni kamennad tim istim životom? Zar tajisti kamen ne satire današnjuobitelj i sve njene vrijednostikad se po prvi puta u povijestipokušava zakonski izjednačitiistospolne zajednice sinstitucijom braka, dirajućizajedničku baštinu cijelogaljudskog roda u čitavomnjegovom povijesnom hodu?Zar nije grobni kamen kulturesmrti zaklonio pogled mnogimada u ljudskom tijelu ne videosobu, ne vide dušu, negoosobu kao predmet i robuobeščašćuju i iskorištavaju upošasti prostitucije,

pornografije, reklama? Zar tajisti kamen ne zatvara iprofanira sveti hram i svetiznak ljudske spolnosti usredstvo egoističnog užitkaniječući joj moralnu i duhovnudimenziju poziva na ljubav iživot? Zar taj isti grobni kamenne zatvara srca onih koji mladežele "odgajati" za takoshvaćenu spolnost gdje nepostoje drugi kriteriji osim onihbioloških i zdravstvenih?",neka su od pitanja koja jevjernicima ponudio narazmišljanje nadbiskup Barišić. Također, ukazao je na grobnikamen koji je zatvorio srcasvjetskih moćnika koji snagomoružja, novca i propagande želegospodariti svijetom i poklopitisvakoga tko se suprotstavljanjihovim sebičnim interesima."Zar oni isti koji teško kršemeđunarodne zakone neuvjetuju druge poštivanjemistih samo zato što su jači, veći,moćniji? Što kazati o pravdikoju ti i takvi kroje i kojavrijedi samo za neke, to jestmale, slabe samo zato što se nemogu oduprijeti i nemajumoćne saveznike? Zar ti istikoji su teškom grobnom hridizatvorili svoja srca, od drugihne traže da uklone svojekamenčiće kako bi njihovapravda bila zadovoljena?",upitao je nadbiskup,komentirajući kako su različitioblici kojima hladni grobnikamen kulture smrti pritišćeosobe, obitelji, narode,sadašnjost i budućnost.

No, kako je istaknuo u svojojporuci, u svemu tome nijekazana konačna riječ o životu isudbini čovjeka, jer onaj koji jeu uskrsno jutro odvalio kamensvih grobnih kamenova, On nasu svojoj ljubavi danas traži, Onnas traži i poziva: ustani ti kojispavaš, ja ću odvaliti kamen stvoga srca. Pojašnjavajući kako traženjeobilježava cijeli ljudski život teda je čovjek biće nade, čežnje ibudućnosti, nadbiskup jeukazao da je Isus životnozainteresiran za naše traženje ida se On daruje kao odgovor nanaše traženje. Nadbiskup je uporuci zapitao i što u našemživotu znači prijeći granice, ićidalje, težiti uvijek novomu,većemu? Jesmo li doistaapsolutni gospodari svega, čak igranica dobra i zla? Je li doistadovoljno da samo neštopoželimo, pa da to ondapostane zakon, štoviše dogma ukoju nitko ne smije dirati? Je lidoista u nama samima izvor ismisao života? "Gospodine svojim uskrsnućemukloni grobna kamenja…Osvijetli svojim uskrslimživotom sva naša životnatraženja. Oživi svojim uskrslimživotom sve naše odnose, našebrakove i naše obitelji, našedomove i radna mjesta, znanosti kulturu, umjetnost igospodarstvo, zakonodavstvo ipolitiku, Crkvu i Domovinu",istaknuo je u uskrsnoj čestitkinadbiskup Barišić.

Kardinal Bozanić: Hrvatski identitet braniti ueuropskome zajedništvu

Katolici su dužni "datisvoj evanđeoskidoprinos oblikovanjunašega zajedničkogeuropskog doma", a uovome trenutku iozračju "Crkva jepozvana naviještatiporuku nade", ističekardinal Bozanić usvojoj Uskrsnojporuci

Zagreb, 23.3.2005. (IKA) -"Uzmaknuti predzahtjevnostima suvremeneEurope nije evanđeoskiodgovor", poručuje zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić u svojoj Uskrsnojporuci koju je uputiovjernicima i ljudima dobrevolje, te je gotovo u cijelostiposvetio odnosima vjere, Crkvei hrvatskoga naroda premaeuropskim integracijama. "Zahrvatsku dušu, koja je po svojojtradiciji otvorena širinieuropskoga duha, u čemu je nemali doprinos dala i Crkva posvom katolištvu, svojevrsnozatvaranje i isključivanje izzajedništva velike obitelji

europskih naroda predstavljabijeg u besperspektivnusamoizolaciju koja bi trajnobila izložena napastipomračenja nade", kažepredsjednik HBK i poziva:"Trebamo se pripremiti za novuobranu vlastitoga identiteta ueuropskom zajedništvu",budući da je to "naš ozbiljniizazov koji se kao zadatak moraprereći u neku vrstu kulturnepromocije". Zagrebački je nadbiskup svojuUskrsnu poruku uputio uGodini euharistije i potaknutpozivom pape Ivana Pavla II.da katolici zauzeto sudjeluju uživotu svoga vremena i svijeta,

a "osobito u trenucima kušnje,kada razočaranja slabepovjerenje i nadu". Prisjetivšise velikih stradanja hrvatskoganaroda tijekom 20. stoljeća iposebice u Domovinskom ratu,predsjednik HBK je podsjetioda vjernici u patnji svakogčovjeka prepoznaju Kristovupatnju te je rekao kako smijemovjerovati "da je on podnosio imuku brojnih nevinih žrtava uratu i sukobu koji je okrvaviohrvatsko tlo". "No, Kristu su poznati velikiizazovi svih naroda, pa tako isadašnjega hrvatskog naraštajakoji je ušao u treće tisućljeće.On poznaje oduševljenje

28 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

naroda koji je dočekao padkomunističkoga totalitarizma irušenje ograda koje je postavilakomunistička ideologija. Onpoznaje s kolikom je radošćubila dočekana uspostava državeHrvatske, ostvarenje togavjekovnog sna hrvatskoganaroda. Ovaj je naraštaj bioohrabren međunarodnimpriznanjem države Hrvatskezapočetim krajem 1991. inastavljenim odmah u siječnju1992. godine, osobitozajedničkim priznanjemzemalja Europske unije. Ovaj jenaraštaj bio teško kušan uokrutnom nametnutom ratu uprvoj polovici devedesetihgodina prošloga stoljeća. Ovaje generacija prije deset godinas olakšanjem radosno dočekalaoslobođenje dijelova hrvatskedomovine koji su od 1991.godine bili etnički očišćeni iokupirani", kaže zagrebačkinadbiskup i konstatira kako su"oduševljenja i iskušenja,ljubav i žrtve, velikodušnost iekonomski egoizmi,dobronamjernost i političkespletke" dovele do toga da subrojni ljudi u Hrvatskoj ustanju, s dvojicom učenika izEmausa, rezigniranokonstatirati "A mi smo senadali...". Stoga, tvrdi kardinal,"u ovakvom kulturnom igospodarskom ozračju Crkva jepozvana naviještati porukunade". Ta se poruka ne temeljina ideologiji, već na navještajuKrista, jedinog Spasitelja iOtkupitelja čovjeka koji je nadaEurope. Podsjetivši na Papine riječi izpostsinodalne pobudnice"Crkva u Europi", kojima on uKristu vidi jedinu nadu začovjeka i čitavu povijest,kardinal Bozanić konstatira:"Posljednjih se tjedana u nekimskupinama u nas postavljajudileme koje često zagovarajustanovitu izolaciju Hrvatske uodnosu na ostale zemljeeuropskoga kontinenta, osobitou odnosu na države Europskeunije. Takve dileme Hrvatskojneizravno dodjeljuju trajnijemjesto u sastavu ostatkazemalja izvan EU". U tomkontekstu on se obraća onimakoji pomalo gube povjerenje inadu: "Umjesto olakih tvrdnja:svi su protiv nas, međunarodneustanove nam nisu od pomoći,Europa nas ne želi, korisnije je

napraviti ispit savjesti i pitatise: Jesmo li kao pojedinci, kaodržava, pa i kao Crkva učinilisve što smo trebali? Radimo lidanas ono što je za naše općedobro, ili se beznadnopredajemo osjećajimarezignacije te svojimpostupcima nesvjesno ineželjeno pomažemo onimakoji nisu za nas?". Podsjetivši na Papina stajalištao odnosima prema europskimintegracijama, kardinal Bozanićtvrdi kako Sveti Otac "osjećaEuropu kao blisku stvarnost", tenas potiče da svoju pozornostusmjeravamo na svaki inajmanji korak koji vodinaprijed na dugom imukotrpnom putu izgradnje snao ujedinjenoj, slobodnoj,solidarnoj i izmirenoj Europinaroda, građana, muškaraca ižena, Europi koja sve više trebatežiti k "Europi duha". Ističućikako Papi "biti s ljubavlju upovijesti Europe" znači damože i snažno osuđivati sve"nedosljednosti naspramevanđelja i naravnoga zakona uživotu Europljana te na odlučnoi jasno izražavanje stajališta osvemu onome što, nedostojnočovjeka, obeščašćuje i ponižavaEuropu", kardinal podsjeća daje Papu upravo takav stav vodiou otvorenom zauzimanju zameđunarodno priznanjeHrvatske u njezinu presudnompovijesnom trenutku. "Na istojcrti, uvijek dosljedan, on danasnedvojbeno podržavanastojanja Hrvatske začlanstvom u EU", što je javnoposvjedočio za svoga trećegpastoralnog pohoda Hrvatskoj,posebice u svom govoru uzračnoj luci na Krku 5. lipnja2003. godine, a te je stavoveponovio i novomeveleposlaniku RH pri SvetojStolici. Prema kardinalovumišljenju, takav stav SveogaOca za Katoličku crkvu uHrvatskoj je orijentir "a zasvakoga našeg vjernika jasanuzor i smjernica", jer jehrvatski narod upravo pokrštenju prije više od trinaeststoljeća postao europska nacija. "Danas je potrebno koristiti svadopustiva sredstva i institucijeu zemlji i inozemstvu tumačećiistinu o nama, o našoj prošlostii sadašnjosti, pa tako i oDomovinskome ratu", kaže

kardinal Bozanić, jer je tovažno zbog naše prošlosti,sadašnjosti i budućnosti a izljubavi prema novimnaraštajima. "To je naša zadaćai dužno poštovanje premažrtvama Domovinskoga rata daih ne učinimo uzaludnima.Naša se zakonita i opravdanaborba za slobodu domovine nedokazuje provocirajućimplakatima, čovjeka nedostojnimprijetnjama, niti jalovimprosvjedima, nego se brani itumači koristeći i međunarodneinstitucije, premda im postupkei nakane ponekad u potpunostimožda i ne razumijemo". Kardinal ipak misli da je ovovrijeme providnosno te nam jedarovano "da ojačamosposobnost za obranu vlastitoganacionalnog identiteta", pričemu se ne smije zaboraviti naono što ga je tijekom povijestioblikovalo, ali se ne smijeprepustiti "nekritičkompopuštanju utjecaja takvihnegativnih kulturalnih modelakoji su prisutni na europskomtlu". Na kraju svoje Uskrsnepastirske poruke kardinalBozanić poziva sve vjernike dase bez straha, s punomodgovornošću za današnji usutrašnji svijet, u punoj mjeriuključe u sva pozitivnazbivanja u Hrvatskoj, Europi isvijetu. "Pozvani smo krenuti na tajzahtjevni put s nadom, siskrenom odlučnošću, po Riječikoja se utjelovila među nama. Svjerom da i mi trebamo datisvoj evanđeoski doprinosoblikovanju našega zajedničkogeuropskog doma", pozivakardinal Bozanić, potičućivjernike da s nadom prihvateizazov izlaganja svoje vjere navjetrometini svijeta. "Smijemoli dopustiti da se u suvremenimprocesima povezivanja neprepozna i naša kršćanskaprisutnost, naša kršćanskazauzetost?", pita se na krajusvoje Uskrsne porukepredsjednik HBK i poručuje:Budimo dostojni svojekatoličke, povijesneodgovornosti! Dopustimouskrslom Isusu da namprosvijetli put i budimospremni sa svakim čovjekomizreći "Oče naš", svjesni da jeOčenaš molitva hrabrih.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Božja ljubav pobjeđujeUskrsna porukašibenskog biskupaAnte Ivasa

Šibenik, 23.3.2005. (IKA) -"Ovogodišnji blagdan Uskrsadogađa se u vrijeme kad semnoge sile svijeta trudeobezvrijediti Kristov lik injegovo djelo, naročito njegovuCrkvu. Mnogi od moći i vlastiovoga svijeta izruguju Božjezakone i zapovijedi, koje je Onpotvrdio kao temeljne zakoneza život svijeta, po kojima jeOn živio i ljude učio živjeti",poručio je šibenski biskup AnteIvas u ovogodišnjoj uskrsnojčestitki vjernicima Šibenskebiskupije."Sve više se donose zakoni pomjeri materijalnih ili političkihmjerila i interesa. Mnogi u imetih zakona osuđuju, razapinju ižele Boga otjerati sa ovogasvijeta. Ne žele ni da na križuvisi, nego bi ga strpali u grob i

zapečatili njegovo djelo.Svjetski moćnici silom medija ioružja čuvaju stražu naddubokim nemirom svijeta,stvarajući tek privid pravogamira novoga poretka. Akršćani, kao da se povlače spoprišta nade", upozorio ješibenski biskup, istaknuvši "Nebojte se! Dogodio se Uskrs!Dogodio se i traje upravo radizapečaćenog groba i stražemoćnih koji bi htjeli da je Bog is njim njegov zakon zauvijekmrtav i ukopan pod debelompločom". "Krist je htio dasvijetom krene uskrsnaRadosna vijest: da Božja ljubavpobjeđuje i tako obnavlja svijetda bude za ljude, obitelji inarode podoban za sretnijiživot. Uskrsli donosi noviporedak i novu slobodu. On

diže i izvodi iz grobova i smrtiu život, pojedince i narod",pojasnio je biskup Ivas,čestitajući svima svetkovinuUskrsa. "U ime UskrslogGospodina, koji je u svojojCrkvi ponavljam njegove riječi:"Mir vama. Mir vam svojdajem mir vam svoj ostavljam.Dajem vam ga ne kao što gasvijet daje!". Dodirnimonjegove rane u ranama svojim,ljudskim, obiteljskim,narodnim. Pridružimo mu sehrabro, unatoč svih smutnji. Onima život za sva našarazapinjanja, beznađa iumiranja. Ne bojte se, On jepobijedio svijet. Samo je uBogu život i mir dušo moja.Svima čestitam: Sretan Uskrs,sada i do vijeka!", zaključio jeporuku šibenski biskup.

Kardinal Bozanić slavio euharistiju u Svećeničkomdomu

Kardinal blagosloviokip bl. AlojzijaStepinca koji jedarovao domu

Zagreb, 23.3.2005. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić predvodio je 23.ožujka misno slavlje uSvećeničkom domu sv. Josipana zagrebačkom Kaptolu. Timje slavljem proslavljen blagdanzaštitnika doma koji je otvoreni blagoslovljen upravo naJosipovo protekle godine. Napočetku slavlja kardinala jepozdravio te mu čestitaoimendan i nastupajuće uskrsneblagdane ravnatelj doma JurajJerneić. U propovijedi sekardinal osvrnuo na sadržaj iznačenje Velikoga tjedna, tog

središta crkvene godine ukojem Crkva proslavljatemeljno otajstvo muke, smrti iuskrsnuća Isusa Krista.Nazočnima je posebno staviona srce da kao i u cijeloj Crkvi iu njihovom domu ova godinabude u znaku euharistije te damole za Papu koji svojomustrajnošću i u bolesti svjedočikako svećenik u svojoj službitreba ostati do kraja. Kardinalje ujedno zahvalio svećenicimana njihovom služenju u Crkvidok su bili aktivni u službi, kaoi na onom koje se sadaponajviše ogleda u molitvama,

žrtvama i ispovijedanju.Tijekom mise kardinal jeblagoslovio kip bl. AlojzijaStepinca koji je u ovoj prigodidarovao domu. Nakoneuharistijskog slavlja kardinalse zadržao u susretu sasvećenicima koji je bio prigodaza izmjenu blagdanskih čestitkite je pohodio i iskazao posebnublizinu teško bolesnimnepokretnim svećenicima.Trenutno su u Svećeničkomdomu sv. Josipa smještena 43svećenika.

30 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Obljetnica smrti biskupa BudanovićaU sklopu devetnice sv.Josipu u subotičkojcrkvi Sv. Rokaobilježena 47.obljetnica smrti prvogsubotičkog biskupa

Subotica, 16.3.2005. (IKA) - Usubotičkoj crkvi Sv. Roka, usklopu devetnice sv. Josipu,obilježena je 16. ožujka 47.obljetnica smrti prvogsubotičkog biskupa LajčeBudanovića. Pola sata prijemise župnik Andrija Anišić jenajprije podsjetio na životni puti djelo tog velikana hrvatskognaroda u Bačkoj. Spomen nabiskupa Budanovića bio jeprotkan i molitvom za duhovnazvanja. Svečanu misupredslavio je župnik subotičkekatedrale Sv. Terezije Avilskemons. Stjepan Beretić zajedno spreč. Anišićem. Mons. Beretić je govoreći oživotu biskupa Budanovića,

koji je bio prožet stalnimmolitvama za one kojima je unjegovo vrijeme bio otimanplod njihovih ruku, za očevinunjihovu, za one koje su gakasnije u zatvor zatvorili,istaknuo kako je Budanovićčvrsto vjerovao da ćemo sejednom zajedno radovatigledajući Kristovo lice. BiskupBudanović s velikom je nadomgradio crkve diljem Bačke jerse nadao životu. Upravo zato,istaknuo je mons. Beretić, ionda kad nam je iznimno teškotrebamo biti sudionici Isusovežrtve, jer s oltara se hranisinovska, roditeljska i bratskaljubav. No, potrebno nam je,kao što je biskup Budanović,vjerovati mučenički u Krista

Kralja, zaključio je mons.Beretić. Biskup Lajčo Budanović rodiose u Bajmoku, 27. ožujka 1873.godine. Sveta Stolica ga je 10.veljače 1923. godine imenovalaupraviteljem Bačke apostolskeadministrature, a 28. veljače1927. godine naslovnimbiskupom cizamejskim. Umroje 16. ožujka 1958. godine ipokopan u subotičkoj katedrali.Posljednje riječi bile su mu:"Sv. Josip je učinio svoje". Izcjelokupnog svećeničkog,pastoralnog i kulturnog radavidi se njegova težnja zapoukom, prosvjetom inapretkom svoga naroda.

Kardinal Puljić novi predsjednik BK BiHPriopćenje s 33.redovnog zasjedanjaBiskupskekonferencije Bosne iHercegovine

Mostar, 18.3.2005. (IKA/KTA)- U Biskupskom ordinarijatu uMostaru održano je od 16. do18. ožujka 33. redovnozasjedanja Biskupskekonferencije Bosne iHercegovine. U radu zasjedanjaosim članova BK sudjelovali suapostolski nuncij u BiHnadbiskup Santos Abril yCastello te izaslaniciMeđunarodne BK sv. Ćirila iMetoda kotorski biskup IlijaJanjić i Hrvatske biskupskekonferencije dubrovački biskupŽelimir Puljić. Nuncij Castelloizmeđu ostalog upoznao jebiskupe sa zdravstvenimstanjem Svetoga Oca, koje sesvakodnevno poboljšava.Biskupi su zamolili apostolskognuncija da Svetome Ocuprenese izraze odanosti iduhovne blizine cijele krajevneCrkve u BiH koja ne prestajemoliti za njegovo zdravlje. Na početku zasjedanja biskupisu, u skladu sa Statutom BKBiH, izabrali kardinala VinkaPuljića, nadbiskupa imetropolita vrhbosanskog, zanovog predsjednika, a zadopredsjednika biskupa izMostara dr. Ratka Perića. Novije predsjednik zahvalio u imesvih biskupa dosadašnjempredsjedniku banjolučkombiskupu dr. Franji Komarici zanjegovo obavljanjepredsjedničke službe u tijekukoje su osigurane i noveprostorije za potrebe ureda BKBiH. Biskupi su potom razmotrilistanje u kojem se nalazi

Katolička crkva u Bosni iHercegovini i izdali posebnuIzjavu koji su predstavili nakonferenciji za tisak. U skladu spreporukom Kongregacije zakatolički odgoj biskupi suodlučili pozvati sve članovesvojih mjesnih Crkava da se usvibnju i studenom u tijeku oveGodine euharistije moli zaporast i svetost svećeničkihzvanja i za posvećeni život usvijetu.Nakon što je direktor CaritasaBK BiH mons. Bosiljko Rajićizvijestio o djelovanju Caritasa,prikazao strateški plan do 2010.g. kao i izmjene u Statutu,biskupi su odobrili novi StatutCaritasa BK BiH i prihvatiliplan strateškog rada.Nacionalni direktor Papinskihmisijskih djela za BiH vlč. mr.Tomo Knežević prikazao je radMisijske središnjice i Papinskihmisijskih djela u BiH. Biskupisu izrazili potporu daljnjemdjelovanju i istaknuli potrebuda se još više poradi namisijskoj djelatnosti svećenika ivjernika u misijskom duhu. Na temelju izvješća pročelnikapojedinih Vijeća, biskupi sudali smjernice za daljnji radVijeća. S radošću podržavajuosnivanje Javnog vjerničkogdruštva "Blaženi Ivan Merz".Biskupi su odobrili Direktorijza pastoral obitelji tepreporučili njegovo tiskanje.Prihvatili su prijedlog Vijeća zasredstva društvenogpriopćavanja u vezi sduhovnom formacijomkatoličkih novinara te istaknulipotrebu priprave Direktorija za

medije. Vijeće za kulturu icrkvena dobra dobilo je zadatakda izradi registar crkvenogakulturnog blaga u BiH. Biskupisu prihvatili prijedlog Vijeća zaekumenizam da u okviruMolitvene osmine za jedinstvokršćana bude obilježavanEkumenski dan. Prihvaćen jeprijedlog Vijeća za liturgiju dase izda drugo dopunjenoizdanje pjesmarice "PjevajteGospodu pjesmu novu -Vlastitosti BK BiH". U skladu snovim Zakonom o slobodi vjerei pravnom položaju Crkava ivjerskih zajednica u BiHbiskupi su podržali prijedlogVijeća za međureligijski dijalogda se otvori rasprava s obziromna blagdane koji bi bili neradnidani u BiH. Premda radosnizbog konfesionalnogvjeronauka u školama, biskupipozivaju župnike da timvjeronaukom ne zamijenežupnu katehezu. Biskupi suizrazili zadovoljstvo radomkomisije "Justitia et pax" kojanastoji stanje ljudskih inarodnih prava u Bosni iHercegovini predstavitisvjetskoj javnosti.Biskupi su, između ostalog,također saslušali izvješća opredloženom programuproslave Srednjoeuropskogkatoličkog dana na Kupresu 20.i 21. svibnja. Izražavajupotporu radu Odbora zapripravu spomenutog slavlja i uskladu s tim će u svojimbiskupijama poduzeti potrebneakcije oko sudjelovanja štovećeg broja vjernika na ovomjedinstvenom međunarodnomskupu u našoj zemlji.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Subotica: Dan starih i bolesnihSubotica, 18.3.2005. (IKA) - Usubotičkoj župi sv. Rokaproslavljen je 18. ožujka Danstarih i bolesnih. Stari i bolesnižupljani okupili su se najprije uvjeronaučnoj dvorani nadruženje i razgovor gdje ih jepozdravio župnik AndrijaAnišić i zahvalio im namolitvama i žrtvama kojeprikazuju za njega i za životžupne zajednice te tako dajusvoj dragocjeni doprinos.Podijelio im je prigodno pismokoje sadrži misli pape IvanaPavla II. za ovogodišnji Danbolesnika te za korizmu. Upismu je također protumačio na

koji način u Godini euharistijeoni mogu biti dionicipotpunoga oprosta koji Crkvaove godine omogućava i njimapremda ne mogu svake nedjeljesudjelovati u misi. Nakon togazajedno su pogledali film MelaGibsona "Pasija".Budući da se ove godine Danstarih i bolesnih preklapa sdevetnicom sv. Josipu u tojžupi, svi su se uključili udevetnicu, a više od stotinu ihje primilo i sakramentbolesničkoga pomazanja. Misuje predvodio o. Mato Miloš,karmelićanin iz Sombora, kojije u propovijedi govorio o

štovanju sv. Josipa ukarmelskoj duhovnosti.Istaknuo je da je sv. TerezijaAvilska, obnoviteljicaKarmelskoga reda, bila velikaštovateljica sv. Josipa. Ona je usvojim djelima navodila brojnakonkretna djela moćnogzagovora sv. Josipa. Stoga jepropovjednik potaknuo nazočneda i oni u svojim potrebama"idu sv. Josipu" i mole ga zapomoć. To osobito vrijedi zastare i bolesne jer je sv. Josip"ogledalo strpljivosti" i "ufanjebolesnih", zaključio je o. MatoMiloš.

Proslavljen zaštitnik Mostarsko-duvanjske biskupijeMostar, 19.3.2005. (IKA) - Umostarskoj katedrali - MarijiMajki Crkve proslavljen je usubotu 19. ožujka blagdan sv.Josipa koji je zaštitnikMostarsko-duvanjske biskupije.Slavljeno je šest misa, asredišnje euharistijsko slavljepredvodio je vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić u koncelebracijidomaćeg biskupa Ratka Perića ibrojnih svećenika. KardinalPuljić je čestitajući svima

blagdan sv. Josipa zaželio dasv. Josip koji je ogledalostrpljivosti bude svimaogledalo, jer je strpljivostčovjeku toliko potrebna, sasamim sobom, s drugima i sasvime sa čime se susreće krozživot. Posebno je potaknuo namolitvu sv. Josipu za mladekoji nemaju hrabrosti u rizikuživota i tako bivaju promašeni ineostvareni ljudi. "Obilazećisvoju nadbiskupiju posljednjihgodina, koja je prepolovljena i

razorena, većinom stari svijet,divim se starim, istrošenimljudima, koji su puni životneradosti, jer znali su zašto suživjeli, da su činili što su moglii predani u ruke Božje radosnokoračaju u život vječni", rekaoje kardinal. Nakon mise HNK-aiz Splita praizveo je oratorijMojsije, djelo maestra donDragana Filipovića. Tekst jenapisao pjesnik SilvijeStrahimir Kranjčević.

Križni put na subotičkoj KalvarijiSubotički biskuppredvodio je naCvjetnicu prvoovogodišnjeokupljanje nasubotičkoj Kalvariji

Subotica, 20.3.2005. (IKA) -Subotički biskup Ivan Penzešpredvodio je na Cvjetnicu 20.ožujka križni put na subotičkojKalvariji na koju su okupilomnoštvo vjernika iz cijelogagrada. "Križ i euharistija" bilaje tema križnoga puta u ovojGodini euharistije. Pojedinepostaje predvodila su djeca,mladi te muževi i žene župeIsusova Uskrsnuća, na čijemteritoriju se nalazi Kalvarija.Na Križnom putu djeca su odpostaje do postaje nosila za tuprigodu načinjene križeve. Nakraju križnoga put okupljenim

vjernicima obratio se biskupPenzeš. Protumačio je smisaoslavljenja Cvjetnice a zatim jegovorio o dubokoj povezanostiotajstva križa i otajstvaeuharistije. To je ujedno ovegodine bilo prvo okupljanje nasubotičkoj Kalvariji. Naime,zbog snijega koji se ove godinedugo zadržao križni put zadjecu i mlade u subotu 5.ožujka održan je u obližnjojcrkvi Isusova Uskrsnuća. Istotako zbog snijega koji je togadana padao nije održanhodočasnički križni put premdaje stotinjak njih došlo u

predviđeno vrijeme usprkospravoj snježnoj mećavi. No,organizatori su ipak smatralinerazboritim poći na put dug 70km po takvom vremenu. Ipak,desetak hrabrih vratili su sesvojim kućama iz Subotice uŽednik i Đurđin (oko 20 km)pješice, usput moleći križni puti zadržavajući se kod sedamkriževa krajputaša koji su bilipredviđeni kao postaje napredviđenom hodočasničkomkrižnom putu. Protekle jegodine na tom križnom putusudjelovalo oko 200 vjernika.

Kardinal Puljić primio ministra PrimorcaSuradnja uosuvremenjivanjuvisokih učilišta pouzoru na europskestandarde

Sarajevo, 21.3.2005.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić primio je 21. ožujka usvojoj rezidenciji u Sarajevuministra znanosti, prosvjete isporta Republike Hrvatske dr.Dragana Primorca. U pratnjiveleposlanika RH u Sarajevudr. Josipa Vrbošića, ministarPrimorac ukratko je upoznaokardinala o planovima istrategiji visokog školstva u

Hrvatskoj i njegovu užempovezivanju s onim u BiH.Izložio je također svoje viđenjepoboljšanja školstva i izobrazbeu obje države i neupitnupotrebu suradnje okoosuvremenjivanja visokihučilišta po uzoru na europskestandarde. Takav korak iulaganje u znanost, a pritom imlade intelektualne snage brzobi smanjilo prelijevanje iodlazak studenata u zapadne

europske države, a dugoročnobi poboljšao standard dvijuzemalja u razvitku. Kardinal sesložio sa stavovima ministra teizrazio svojevrsnu podršku upromicanju i institucionalnomosuvremenjivanju školstvakako na intelektualnoj tako i nasocijalno-pedagoškoj razini teuvođenju novih standarda inovih grana znanosti koje se jošnisu udomaćile u timkrajevima.

32 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Biskup Komarica primio irskog veleposlanikaVeleposlanik Ansbro,"šokiran" činjenicamakoje mu do sada nisubile poznate, istaknuokako je "svjestan da jemeđunarodnazajednica pala naispitu u BiH, a Irskakao njezina članicapriznaje svojneuspjeh"

Banja Luka, 21.3.2005.(IKA/KTA) - Banjolučkibiskup Franjo Komarica primioje 21. ožujka u Biskupskomordinarijatu u Banjoj Luciirskog veleposlanika zarepublike Sloveniju, Hrvatsku iBosnu i Hercegovinu sasjedištem u Ljubljani GeraldaAnsbroa. U dugom otvorenomrazgovoru biskup jeveleposlaniku argumentiranoizložio mnoge činjenice kojepotvrđuju njegovu više putaizrečenu tvrdnju da je"međunarodna zajednica su-kriva za brutalni rat na prostorubivše Jugoslavije, a nakon rata,nažalost, često nastavlja i daljekažnjavati žrtve rata, osobitoprognane i izbjeglice, anagrađivati one koji su ihprognali". Naveo je konkretnedatume, mjesta susreta i imenasvojih sugovornika u tijeku inakon rata, koji su mu jasnodali do znanja da je rat biodavno planiran i organiziranoprovođen, da su se tzv. "velikesile" međusobno razračunavalepreko leđa nedužnih ljudi natim prostorima, koje suzloupotrijebili za svojeegoistične interese. Predočiomu je najnovije poraznobrojčano stanje katolika usvojoj biskupiji i na područjuentiteta RS, iz čega je "vidljivoda jednog domicilnog naroda -hrvatskog, i jedne vjerskezajednice - Katoličke crkve

praktički više nema, a sve saznanjem i odobrenjem humaneEurope i Amerike". Biskup jeistaknuo kako se "kao čovjek iHrvat i katolik uvijek zalagaoza dostojanstvo svakogljudskog života i za pravosvakog čovjeka, svakog narodai svake vjerske zajednice naosnovna ljudska i građanskaprava i slobode, a ne samo zanarod i Crkvu kojoj pripada" tene može prihvatiti kaoopravdanu tvrdnju većeg brojasvojih sugovornika izmeđunarodne zajednice "da jekriv (on i njegovi) zato što jekatolik, što je Hrvat i što želiostati u Banjoj Luci i BiH". Veleposlanik Ansbro ostao je,kako je sam rekao, "šokiran"iznesenim činjenicama koje mudo sada nisu bile poznateunatoč toga što je pozornopratio događanja putem javnihmedija. Istaknuo je kako je"svjestan da je međunarodnazajednica pala na ispitu u BiH,a Irska kao njezina članicapriznaje svoj neuspjeh". Smatrada je "nejedinstvena vanjskapolitika međunarodne zajednicetome pridonijela, anepoznavanje pravog stanjabilo je uzrokom donošenjakrivih i fatalnih odluka".Veleposlanik je izraziospremnost svoje zemlje da"unatoč dosadašnjeg neuspjeha,sada pomogne u pomirenju,

zbližavanju ljudi i liječenjurana".Biskup je zamolioveleposlanika da "zajedno sostalim međunarodnimdužnosnicima u BiH,učinkovitije pomogne Bosni iHercegovini u ispravnomformiranju državne uprave, ustvaranju odgovarajuće pravneregulative, u omogućavanjuravnopravnosti za sve ljude inarode, u ostvarivanjukonkretnih projekata koji biomogućili povratak prognanih iizbjeglih u svoje domove iživot dostojan čovjeka u svomezavičaju i domovini". Upoznao je veleposlanika i snaporima koje Katolička crkva,premda prisilno svedena na"ostatke ostataka", čini napomirenju i stvaranju suživotana području Banjolučkebiskupije, ali i cijele BiH, te okonkretnim odgojno-obrazovnim i socijalnimprojektima koje planiraostvariti u Banjoj Luci, kao štosu otvaranje "Škole za Europu",Europske akademije,pokretanje male privrede,gradnje staračkog doma i dr.Veleposlanik Ansbro obećao jebiskupu Komarici da će učinitisve "da taj susret ne budeuzaludan" i nastojati da Europana novom ispitu u BiH budeuspješnija".

Značajke vremena i duhovne ponudePredavanje o. JakovaMamića usomborskom Karmelu

Sombor, 21.3.2005. (IKA) -Korizmena slavlja u stoljetnomsomborskom Karmelu završenasu 20. i 21. ožujka, a gostšestoga korizmenoga tjedna bioje provincijal hrvatskihkarmelićana o. Jakov Mamić,koji je na Cvjetnicu 20. ožujkau karmelićanskoj crkvipredvodio križni put i misnoslavlje i održao predavanjemladima. U Hrvatskom jedomu 21. ožujka na redovitojkorizmenoj tribini održaopredavanje "Značajke vremenai duhovne ponude". O. Jakovukazao je kako u kontekstusuvremenoga svijeta u kojemuje kršćanin pozvan živjeti idjelovati, zapažamo nekolikoznačajki koje kreiraju mišljenjei stav u odnosu na čovjeka. Utom je smislu istaknuo kako sena čovjeka u suvremenojfilozofiji gleda kao na potpunoindiferentnoga u odnosu na

Boga, čovjek je okrenut sebi temu Bog koji misli na drugoganije potreban, jer je njegovaosnovna vrijednost njegovobogatstvo zbog kojega postajeinstrument potrošnje. Dolazi doporemećaja identiteta u smisluda biti znači imati, a posljedicetakvoga jednodimenzionalnogačovjeka su anonimnost,stvaranje arsenala smrti i dr. Ukontekstu suvremeneduhovnosti i religiozne mislizamjećujemo da je došlovrijeme jakih i brzih promjena,odnosno izmjene socijalnogaambijenta, urbanizacijementaliteta, upitne prošlosti sustaljenim vrednotama kao štosu vjera i autoritet i dr. Usmislu religioznih i duhovnihpomaka vidljiv je povratakintimizmu (misticizmu ikarizmatičnosti) te povratak nasociološku potrebuidentifikacije, odnosno

značenje crkvene hijerarhije idavanje prostora faktorima kojitvore zaleđe religioznoga. O.Jakov je također u kulturno-duhovnom kontekstu govorio ogovoru Ivana od Križa kojiukazuje na to da je potrebnospasiti čovjekovutranscendenciju i Božjuimanenciju u čovjeku. Ukonačnici, "Ivanov je put borbaza čovjeka odnosno spasitičovjeka", čime mu seomogućuje da cjelovito budetvorac vremena i kreativničuvar vrednota: sebe i okoliša,zaključio je o. Jakov.Predavanje je završenodiskusijom, nakon koje jevoditelj tribine o. Mato Milošzahvalio svima koji su u tijekušest tjedana dolazili na tribinute se uključivali u ostalekorizmene sadržaje stoljetnogsomborskog Karmela.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Muzej povijesti holokausta je "upozorenje,svjedočanstvo i poziv"

Kada se spominjemoužasnog zločinapočinjenog nadžidovskim narodom,što je bio holokaust,činimo to zbog togašto su ti strašnidogađaji zasuvremene muškarce ižene poziv naodgovornost, zato daizgrađujemo našupovijest, rekao jekardinal Tauran ugovoru na svečanostiu Yad Vashemu

Jeruzalem, 15.3.2005. (IKA) -"Zdanje koje danas svečanootvaramo za cijeli je svijetupozorenje, svjedočanstvo ipoziv", rekao je kardinal Jean-Louis Tauran, arhivar ibibliotekar Svete Rimske Crkveu svom govoru na otvorenjunovog Muzeja povijestiholokausta u Yad Vashemu uJeruzalemu 15. ožujka.Sudionicima svečanostikardinal Tauran, koji je naotvaranju sudjelovao u svojstvuizaslanika Svetog Oca, prenioje duhovnu blizinu pape IvanaPavla II. te solidarnostKatoličke crkve, čiji suistaknuti predstavnici bilitakođer prisutni na svečanosti uJeruzalemu. Odavajući

priznanje golemim trpljenjimaŽidova kardinal Tauran jepozvao na budnost, odbacivanjeravnodušnosti i pokušaja da seizgrađuje svijet bez Boga. Papaje još jednom ponovio svimaonima koji su ga voljni slušatida kada se spominjemo"užasnog zločina počinjenognad židovskim narodom", što jebio holokaust, činimo to zbogtoga "što su ti strašni događajiza suvremene muškarce i ženepoziv na odgovornost, zato daizgrađujemo našu povijest",rekao je kardinal Tauran ugovoru na engleskom jeziku."Katolička crkva, poštujućijedinstvenost židovstva iostajući u vjeri povezana s tombaštinom uči da nema mjesta

niti razloga za mržnju premaŽidovima. To bi bio grijehprotiv Boga i ljudskog roda",rekao je kardinal Tauran. Nazavršetku svoga kratkogobraćanja kardinal Tauran jecitirao stihove psalma 103:"Kako se otac smiluje dječici,tako se Jahve smiluje onima štoga se boje... Al ljubav Jahvinavječna je nad onima što ga seboje i njegova pravda nadsinovima sinova". Muzej je nasvečanosti koja je okupila itridesetak državnika i visokihdužnosnika iz cijelog svijeta,među kojima je i hrvatskipredsjednik Stjepan Mesić,otvorio izraelski predsjednikMoshe Katsav.

Papa pozdravio vjernike s prozora svoje sobeTo je prvi put da sePapa pojavio ujavnosti otkako je unedjelju izašao izbolnice

Vatikan, 16.3.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. pozdravioje i blagoslovio vjernikeokupljene 16. ožujka na TrguSv. Petra u Vatikanu. Papa sepojavio na otvorenom prozorusvoje sobe u apostolskoj palačite blagoslivljao vjernike koji sumu uzvratili burnim pljeskom ipjesmom. Papino kratko

pojavljivanje na prozorusnimljeno je kameramaVatikanskog televizijskogcentra. Premda je zbogoporavka bio prisiljen otkazatiopću audijenciju, Sveti Otac jehtio bar tom gestom stupiti ukontakt s vjernicima. To je prviput da se Papa pojavio ujavnosti otkako je u nedjelju

izašao iz bolnice. Kako prenosetalijanski mediji, Papa jeizgledao dobro što upućuje nato da oporavak teče dobro.Među vjernicima okupljenimna Trgu Sv. Petra bila je iskupina poljskih hodočasnika izVaršave.

Papa blagoslovio mlade Rima i pokrajine LazioIvan Pavao II.posredstvom videoveze iz svoje sobeblagoslovio mladeokupljene na molitvuu bazilici Sv. IvanaLateranskog upripremi za Svjetskidan mladih

Vatikan, 17.3.2005. (IKA) -Video veza, za koju sepobrinula Vatikanska televizija,omogućila je Papi da iz svojesobe blagoslovi i pozdravimlade Rima i biskupijatalijanske pokrajine Laziookupljene 17. ožujka u baziliciSv. Ivana Lateranskog namolitvenom susretu u pripremiza Svjetski dan mladih koji ćese u kolovozu održati u Koelnu.Papa, da bi se što boljeoporavio, nije osobnopredsjedao tom susretu, kako jeto činio ranijih godina, već jepredvoditelj susreta kardinalCamillo Ruini mladimapročitao poruku Svetog Oca."Želim se sjediniti u duhu sasvima vama i izraziti vam svusvoju ljubav: znam da ste mi

uvijek blizu i da neumornomolite za mene", poručio jePapa mladima. "U dobuoznačenom mržnjama,sebičnostima, željama zalažnim radostima, propadanjemobičaja, odsutnošću očinskih imajčinskih likova,nestabilnošću u mnogimmladim obiteljima kao imnogim slabostima i nevoljamačije su žrtve brojni mladi, migledamo u Tebe, IsuseEuharistijo, sa obnovljenomnadom. Usprkos našimgrijesima, uzdamo se u tvojebožansko milosrđe. Tebiponavljamo zajedno sučenicima u Emausu: Ostani snama, Gospodine! Klanjamo tise Isuse Euharistijo!", ističePapa u poruci mladima Rimske

biskupije. Podsjećajući na temuovogodišnjeg Svjetskog danamladih "Dođosmo mu sepokloniti", Papa je istaknuokako Crkva, također na takourgentnom polju kao što jeevangelizacija, treba naučiti bitiprije svega u društvu s Isusom,njemu se klanjati. "Samo izprisnog zajedništva s Isusomproisteče autentično,djelotvorno i istinskoapostolsko djelovanje",istaknuo je Sveti Otac. Papa jena kraju poruke poželio damladi postanu graditeljicivilizacije ljubavi u svijetu, teda iz njihova čestog pristupanjasakramentu euharistije urodepozivi na svećeništvo.

Mel Gibson planira snimanje filma o FatimiHollywood, 17.3.2005. (IKA) -Nakon velikog uspjeha filma"Pasija", Mel Gibson uskoro ćesnimiti film o Marijinuukazanju 1917. godine u Fatimiu Portugalu. Kako prenosivjerski portal Križ života

(www.kriz-zivota.com), Gibsonje nedavno kupio prava nanovelu "Stealing from Angels",po kojoj će snimiti film. Gibson, koji je 2003. godine uFatimi prikazao film "Pasija"

svjedokinji Marijina ukazanja s.Luciji, koja je preminula ovegodine 13. veljače, te ostalimredovnicama u njenusamostanu, najavljujeprikazivanje filma 2006.godine.

34 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa: Pravi mir uključuje poštivanje drugihpojedinaca i naroda

Golemi napreciznanosti i tehnologijemogu dovesti do togada se zaboravetemeljna pitanjepravde, usprkoszajedničkoj težnjivećoj solidarnostimeđu narodima ihumanijemstrukturiranjudruštvenih odnosa,poručuje Papasudionicimakonferencije priređeneu povodu 40.obljetnice konstitucije"Gaudium et spes"

Vatikan, 17.3.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. uputio jeporuku predsjedniku Papinskogvijeća za Pravdu i mir kardinaluRenatu Raffaelu Martinu uprigodi posebne konferencijepriređene u spomen na 40.obljetnicu pastoralnekonstitucije o Crkvi usuvremenom svijetu "Gaudiumet spes" Drugoga vatikanskogkoncila. Konferencija podnazivom "Apel na pravednost.Gaudium et spes i njegovabaština četrdeset godinaposlije" održava se u Vatikanuod 16. do 18. ožujka. Papa usvojoj poruci, koju je napočetku konferencije pročitaodržavni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodano,podsjeća kako je Papinskovijeće za Pravdu i mirustanovljeno prema želji otacaizraženoj upravo u konstituciji

"Gaudium et spes". To jePapinsko vijeće, kako jeistaknuo Papa, izvršilo važnuulogu oko produbljivanja irazvijanja koncilskog učenja opravdi i miru.Golemi napreci znanosti itehnologije mogu dovesti dotoga da se zaborave temeljnapitanja pravde, usprkoszajedničkoj težnji ka većojsolidarnosti među narodima ihumanijem strukturiranjudruštvenih odnosa, piše Papa.Žalosni nastavak sukoba inasilja u mnogobrojnimdijelovima svijeta predstavljajukušnju i protive senerazdvojnom odnosu izmeđupravednosti i mira. Papa je jošjednom ustvrdio kako je mirdjelo pravednosti: mir, naime,proistječe iz onog reda nakojem je Božanski Utemeljiteljželio da ljudsko društvo bude

izgrađeno. Papa potiče i bodrione muškarce i žene dobrevolje koji ulažu velike napore ustvaranju uvjeta za većupravednost u svijetu. Pravi mir,dodao je pritom Papa, uključuječvrstu odlučnost poštivanjaostalih, pojedinaca i naroda, unjihovu dostojanstvu i trajnuvolju oko porasta bratstva međučlanovima ljudske obitelji.Međutim, društveni nauk Crkvene iscrpljuje se samo u govoruo pravednosti. Ne smije senikada zaboraviti krepostljubavi koja vodi opraštanju,pomirenju i koja nadahnjujesamo kršćansko zauzimanjeoko pravednosti. Nema sumnjeda govor o pravednostipredstavlja temelj svakogispravnog društvenog uređenja,piše Papa u poruci sudionicimakonferencije Papinskog vijećaza Pravdu i mir.

Navarro-Valls o problemu s argentinskim biskupomBaseottom

Kad bi argentinskevlasti zabranilebiskupu, kojega jeimenovala SvetaStolica, vršiti vlastituslužbu, to bipredstavljalo kršenjereligijske slobode, kaoi sporazuma izmeđudviju država

Vatikan, 19.3.2005. (IKA) -Kad bi argentinske vlastizabranile biskupu, kojega jeimenovala Sveta Stolica, vršitivlastitu službu, to bipredstavljalo kršenje religijskeslobode, kao i sporazumaizmeđu dviju država. RavnateljTiskovnoga ureda Svete StoliceJoaquin Navarro-Valls zauzeoje takvo stajalište u vezi sdogađanjima oko biskupaAntonia Juana Baseotta, kojegaje Sveti Otac imenovao

argentinskim vojnimordinarijem. Premainformacijama koje donosenovinske agencije, argentinskesu vlasti 18. ožujka biskupuBaseottu ukinule vlast idohodak koji mu pripadaju zanjegovu službu vojnogabiskupa, odnosno za službu uduhovnoj skrbi oružanih snaga,zbog biskupovih izjava protivlegalizacije pobačaja u tojlatinskoameričkoj zemlji."Obično ne komentiram vijesti

iz novina", kazao je dr.Navarro-Valls, dodajući kakoSveta Stolica očekuje službenopriopćenje argentinske strane."Naravno, kad bi se zabranilovršenje pastoralne službejednome biskupu, kojega jeSveta Stolica zakonitoimenovala prema normamakanonskoga prava i važećihsporazuma, našli bismo se predkršenjem religijske slobode, ispomenutih sporazuma",istaknuo je dr. Navarro-Valls.

Cvjetnica u VatikanuPrvi put obrede nijepredvodio Ivan PavaoII. već njegov vikar zagrad Rim kardinalRuini, a Papa se ipakpojavio na prozorusvoje radne sobe ipreko svogazastupnika obratio semladima koji slaveSvjetski dan mladeži

Vatikan, 20.3.2005. (IKA) -Prvi put u povijesti svogpontifikata Ivan Pavao II. nijepredvodio obrede Cvjetnice uVatikanu. U njegovo je ime teobrede 20. ožujka na Trgu Sv.Petra predvodio vikar Rimskebiskupije kardinal CamilloRuini, jer su liječnicisavjetovali Papi da zbog krhkogzdravlja i posljedica operacijena dišnim organima odustaneod tog napora. Već ujutro jeprozor Papine radne sobe biootvoren i postavljen tepihzajedno s palminom grančicom,što je okupljenom mnoštvuvjernika na Trgu Sv. Petra dalodo znanja da će se Papa pojavitiu podne nakon molitveAnđeoskog pozdravljenja inazočnima podijeliti blagoslov,što je i učinio s maslinovom

grančicom u rukama uz velikooduševljenje okupljenihhodočasnika, posebno mladih.Spominjući ljudskunepouzdanost u propovijedimisnoga slavlja na Trgu Sv.Petra kojega je predvodioumjesto Svetoga Oca, kardinalRuini rekao je kako je to "samojedna, i ne najdublja, dimenzijaMuke Gospodinove". Slijedećinauk apostola Pavla obožanskoj kenozi, on jeustvrdio kako se "upravo izponiženja, iz trpljenja i iz smrtiSina Božjega rasvjetljavaotajstvo Boga i otajstvočovjeka". Suočeni s tolikimljudskim patnjama, osobito snezasluženim patnjama, kao daostajemo izgubljeni, te sepitamo ljubi li nas Bog doista ibrine li se za nas, ili se možda

radi o nekoj zloj sudbini koju niBog ne može promijeniti. UKristovu križu, međutim,stavljeni smo u odnos s pravimlikom Božjim, prema riječimasamoga Krista koji nam kaže:"Nitko ne pozna Oca doli Sin ionaj kome Sin hoće objaviti".U Kristovu križu doista Božjilik ne gubi ništa od svojeveličine ili od svoga otajstva,pa ipak postaje izvanrednoblizak i prijateljski, jer to je likOnoga koji po svome Sinuuzima dijela i na najmrklijojstrani čovještva, rekao je Papinvikar za grad Rim. Obraćajućise potom posebice mladima,koji su se okupili na proslavuSvjetskoga dana mladeži uVatikanu, kardinal Ruini ih jepozvao da se suoče s otajstvomi stvarnosti križa. I premda

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Isusova zahtjevna riječsuočenja s vlastitim križevimakao i s križevima drugih katkadplaši, stoji i Isusov poziv dadođemo k njemu "izmučeni iopterećeni". "Isusov nas križ netlači i ne oslabljuje. Naprotiv,iz njega istječe uvijek novasnaga, ona koja isijava izpoduhvata svetaca i koja jepovijest Crkve učinilaplodnom", poručio je kardinalRuini, pozvavši sve da svoježivote polože u ruke Božje.Nakon mise nadbiskup Sandripročitao je poruku Svetog Ocamladima, u kojoj je Papaprimijetio kako je prije 20godina s Trga Sv. Petra krenulaproslava Svjetskog danamladih, koji će se u kolovozu

ove godine ponovno okupitioko Pape u njemačkome graduKoelnu, gdje se prema drevnojcrkvenoj predaji čuvajurelikvije svetih Triju kraljeva,koji bi, prema Papinimriječima, trebali biti mladimavodiči do ovog svjetskogsusreta. Danas se klanjateKristovu križu, koji nosite u svekrajeve svijeta, jer stepovjerovali u Božju ljubav, kojise u potpunosti objavio urazapetom Kristu, poručio jeSveti Otac mladima i pozvao ihda shvate kako je biloprovidonosno i proročkiizabrati upravo svetkovinuCvjetnice i Muke Gospodnje zanjihov dan. Zbog toga vaspozivam da neumorno koračate

tim započetim putem kako bistepostali svjedoci slavnogKristova križa, poručio je nakraju mladima Sveti Otac ipreporučio im da se ne boje, jerje radost raspetog i uskrsnogGospodina njihova snaga, aPresveta Djevica uz njih.Vjernici su snažno osjetiliodsutnost Svetog Oca naobredima Velikog tjedna. Zbogtoga se i na Trgu Sv. Petraokupilo manje svijeta nego liobično, a rezervacije za mjestaidućih dana nisu tako brojnakao proteklih godina. Posebnosu zapažene brojne skupinemladih ne samo iz Rimskebiskupije, nego i iz drugihkrajeva svijeta, naposeŠpanjolske, ali iz Hrvatske.

Preminuo slovenski naslovni biskup dr. Vekoslav GrmičMaribor, 21.3.2005. (IKA) - Uponedjeljak 21. ožujka uSvećeničkom domu u Mariboruu 82. godini života preminuo jenaslovni biskup dr. VekoslavGrmič. Rođen je 4. lipnja 1923.u Dragotincima, u Sloveniji.Teologiju je studirao naTeološkom fakultetu uLjubljani te je 29. lipnja 1950.zaređen za svećenika.Doktorirao je 1961. na

Teološkom fakultetu uLjubljani, gdje od 1962. godinepredaje dogmatsku teologiju.Za pomoćnog biskupaMariborske biskupije zaređenje 21. travnja 1968. umariborskoj katedrali. Od 1968.godine obavlja služburavnatelja Bogoslovnogsjemeništa u Mariboru tepočinje predavati također naTeologiji u Mariboru. Nakon

smrti biskupa MaksimilijanaDržečnika 1978. je kaobiskupijski upravitelj doimenovanja novog mariborskogbiskupa, preuzeo vodstvobiskupije. Nakon imenovanjadr. Franca Krambergera zamariborskog biskupa 1980., dr.Grmič odrekao se službepomoćnog biskupa te seposvetio znanstvenom radu.

Papa: Sveučilištarci rade na izgradnji nove kultureStudentima isveučilišnimprofesorima izrazličitih dijelovasvijeta koji sudjeluju uradu međunarodnogsusreta "UNIV 2005"na temu "Projektiratikulturu: jezik glazbe"Papa uputio porukukoju je sudionicima udvorani Pavla VI.pročitao nadbiskupSandri

Vatikan, 21.3.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. uputio jeporuku sudionicimameđunarodnog susreta "UNIV2005" na temu "Projektiratikulturu: jezik glazbe". Papinuporuku sudionicima skupa izrazličitih dijelova svijeta danas21. ožujka u dvorani Pavla VI.pročitao je zamjenik državnogtajnika Svete Stolice nadbiskupLeonardo Sandri. "Počevši odsveučilišnih studija, vi radite naizgradnji nove kulture, kojapoštuje istinu o čovjeku idruštvu", poručio je Papasudionicima susreta "UNIV2005". Glazba, nastavlja Papa usvojoj poruci, poput svihumjetničkih jezika, približavačovjeka Bogu. Ali istodobno,upozorio je pritom Sveti Otac,umjetnost može katkad uz sebevezati određeno poimanječovjeka, ljubavi, sreće koja se

ne podudara sa istinom Božjegnauma. "Potrebno je stogaizvršiti zdravo razlučivanje",poručio je Papasveučilištarcima, prenoseći impoziv kojeg je uputio mladimaiz cijeloga svijeta u svojojporuci za idući Svjetski danmladeži: "Ne podliježite lažnimiluzijama i prolaznim modamakoje nerijetko ostavljajutragičnu duhovnu prazninu". Papa je poručiosveučilištarcima kako je nanjima da obnove jezikumjetnosti i kulture i da jenjihov zadatak njegovati u sebihrabrost da ne prihvaćajuvladanja i zabave u znakuneumjerenosti i buke."Kako što vas se podsjeća umnogobrojnim odgojnimaktivnostima koje promičeprelatura Opus Dei pod

vodstvom biskupa prelata,svaka osoba, neovisno onjezinim prilikama i položaju,pozvana je susresti Krista usvome životu, svakoga dana.Poziv je vjernika laika - to vamje dobro poznato - težitisvetosti, nadahnjujućiovozemne stvarnostikršćanskim vrijednostima",poručio je Papa. Na kraju svojeporuke studentima isveučilišnim profesorima Papaje podsjetio na riječiutemeljitelja osobne prelatureOpus Dei sv. Josemarie Escrivede Balaguera da rad i studijmoraju biti "trajna molitva, sistim gorljivim riječima, alisvakoga dana s drukčijomglazbom. Naša je vrla zadaćapreobraziti prozu ovoga svijetau jedanaesterac, u herojskupoeziju".

Papa blagoslovio vjernikeVatikan, 23.3.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. pojavio seu srijedu 23. ožujka na prozorusvoje radne sobe te blagoslovio

vjernike okupljene na TrguSvetog Petra.Unatoč tome što je redovitaopća audijencija odgođena, na

vatikanskom trgu okupili su sebrojni hodočasnici.

36 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Euharistija je za svećenika obrazac životaPismo Svetoga OcaIvana Pavla II.svećenicima za Velikičetvrtak 2005.

Dragi svećenici! 1. Osobito mi je drag, u Godinieuharistije, ovaj godišnjiduhovni susret s vamaprigodom Velikoga četvrtka,toga dana u kojem nam seKristova ljubav pokazala "dokraja" (usp. Iv 13,1), danaEuharistije, dana našegasvećeništva. Moje se misli upravljaju vama,svećenici, dok proživljavamrazdoblje bolničkoga liječenja ioporavka, bolestan međubolesnima, sjedinjujući uEuharistiji svoju patnju s onomKristovom. U tom duhu želiobih zajedno s vama promisliti oponekom vidu naše svećeničkeduhovnosti. Učinit ću to dopuštajući da mevode riječi ustanovljenjaEuharistije, one što ih svakogadana izgovaramo in personaChristi, uprisutnjujući na našimoltarima žrtvu koja je jednomzauvijek izvršena na Kalvariji.Iz tih riječi izranjanju sjajnenaznake za svećeničkuduhovnost: ako čitava Crkvaživi od Euharistije, ondasvećenički život posebice moraimati "euharistijski oblik".Riječi ustanovljenja Euharistijemoraju stoga za nas biti nesamo posvetni obrazac, nego i"obrazac života". Duboko "zahvalan" život 2. "Tibi gratias agensbenedixit... - tebi zahvali, tebeblagoslovi". U svakoj svetojmisi spominjemo i ponovnoproživljavamo onaj prvi osjećajšto ga je izrekao Isus u činulomljenja kruha: zahvaljivanje.Zahvalnost je stav koji se nalaziu temelju samoga imena"euharistija". Unutar togaizraza zahvalnosti slijeva se svabiblijska duhovnost hvaleporadi čudesnih djela Božjih(mirabilia Dei). Bog nas ljubi,pretječe nas svojomProvidnošću, prati nas stalnimspasenjskim zahvatima. U Euharistiji Isus zahvaljujeOcu, s nama i za nas. Kako bibilo onda moguće da tozahvaljivanje Isusovo neoblikuje i život svećenika?Svećenik zna da mora gajititrajnu zahvalnost za tolikedarove primljene tijekom svogaživota: posebice za dar vjere,čijim je navjestiteljem postao,

te za dar svećeništva, koje ga upotpunosti posvećuje služenjuKraljevstvu Božjemu. Imamosvoje križeve - i zasigurnonismo jedini koji ih imaju! - noprimljeni su darovi tako velikida ne možemo a da nezapjevamo iz dubine srca svojVeliča. "Darovan" život 3. "Accipite et manducate...Accipite et bibite... - Uzmite ijedite... Uzmite i pijte".Samodarivanje Kristovo, kojesvoje izvorište ima utrojstvenomu životu Boga-Ljubavi, dostiže svoj najvišiizraz u žrtvi križa, čija jesakramentalna prethodnicaPosljednja večera. Nije mogućeponavljati posvetne riječi, a dase ne osjetimo uključenima u toduhovno kretanje. Uodređenom smislu, svećenik iiz vlastitoga iskustva moranaučiti reći, u istini ivelikodušno: "uzmite i jedite".Njegov život, doista, imasmisla ako on znade sebesamoga učiniti darom, staviti sena raspolaganje zajednici i uslužbu svih koji su u potrebi. Upravo je to Isus očekivao odsvojih apostola, kao što ističe ievanđelist Ivan kadapripovijeda o pranju nogu. Tood svećenika očekuje i NarodBožji. Ako dobro promislimo,poslušnost na koju se onobvezao na dan ređenja, i kojuje pozvan obnavljati u misiposvete ulja, postaje jasnija usvjetlu Euharistije. Poslušan izljubavi, pa i lišavajući sedopuštenih sloboda kada se radio jasnim odlukama biskupa,svećenik u svome tijeluostvaruje ono "uzmite i jedite"kojim je Krist, na Posljednjojvečeri, predao sama sebe Crkvi. Život "spašen" da bi spašavao 4. "Hoc est enim corpus meumquod pro vobis tradetur... Ovoje moje tijelo koje će se za vaspredati". Tijelo i krv Kristovadarovani su za spasenječovjeka, čitavoga čovjeka i svihljudi. To je cjelovito spasenje,jer nema čovjeka koji bi, osimpo slobodnom činu odbijanja,bio isključen iz spasenjske silekrvi Kristove: "qui pro vobis etpro multis effundetur... koja ćese proliti za vas i za sve ljude".Radi se o žrtvi prinijetoj za"mnoge", kako kaže biblijski

tekst (Mk 14,24; Mt 26,28; usp.Iz 53,11-12), koristećiuobičajeni semitski izraz koji,dok označuje mnoštvozahvaćeno spasenjskim djelomjedinoga Krista, podrazumijevacjelokupnost ljudskih bićakojima je to spasenjeponuđeno: to je krv koja će se"proliti za vas i za sve", kao štoto ispravno razjašnjavajupojedini prijevodi. TijeloKristovo doista je dano "zaživot svijeta" (Iv 6,51; usp. 1 Iv2,2). Ponavljajući usred pozornešutnje liturgijske zajednicečasne Kristove riječi, misvećenici postajemo povlašteninavjestitelji toga otajstvaspasenja. No, možemo li toučinkovito i biti, ako neosjećamo i da smo mi samispašeni? Mi smo prvi u svojojnutrini zahvaćeni milošću kojanas podiže iz naše krhkosti ipotiče da vičemo "Abba, Oče" spovjerenjem vlastitomsinovima (usp. Gal 4,6; Rim8,15). To nas obvezuje danastavimo putem savršenstva.Svetost je, zapravo, potpunaspašenost. Samo ako živimokao spašeni, postajemovjerodostojni navjestiteljispasenja. S druge strane, ako sisvaki put posvijestimo Kristovuvolju o pružanju spasenjasvima, to mora u našoj dušioživjeti misionarski žar,potičući svakoga od nas dapostane "svima sve da pošto-poto neke spasi" (1 Kor 9,22). Život "spomena" 5. "Hoc facite in meamcommemorationem - Ovo činitemeni na spomen". Te Isusoveriječi, osim kod Luke (22,19),sačuvane su nam i kod Pavla (1Kor 11,24). Okruženje ukojemu su izgovorene - dobroje to imati na umu - jest onopashalne večere, koja je zaŽidove bila upravo"spomenčin" (na hebrejskomzikkaron). Tom prilikomIzraelci su ponovnoproživljavali ponajprije Izlazak,no uz njega i ostale značajnedogađaje svoje povijesti: pozivAbrahamov, žrtvovanjeIzakovo, sinajski Savez, tolikeBožje zahvate u obrani njegovanaroda. I za kršćane Euharistijaje "spomenčin", no ona je to najedinstveni način: ona, ne samoda se spominje, nego isakramentalno uprisutnjuje

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

smrt i uskrsnuće Gospodinovo. Htio bih usto podcrtati da jeIsus rekao: "Ovo činite meni naspomen". Euharistija dakle nespominje samo čin: onaspominje Njega! Za svećenikasvakodnevno ponavljanje, inpersona Christi, riječi"spomenčina" predstavlja pozivna razvijanje "duhovnostispomena". U doba u kojembrze kulturalne i društvenepromjene slabe smisao zatradiciju, te izlažu posebicenove naraštaje opasnosti daizgube vezu s vlastitimkorijenima, svećenik je pozvanda bude, u povjerenoj muzajednici, čovjek vjernogaspomena Krista i čitavoganjegova otajstva: njegovapralika u Starom zavjetu,njegova ostvarenja u Novom,njegova stalnogaprodubljivanja, pod vodstvomDuha, prema izričitomobećanju: "Poučavat će vas osvemu i dozivati vam u pametsve što vam ja rekoh" (Iv14,26). "Posvećeni" život 6. "Mysterium fidei! - Tajnavjere!" Ovim usklikomsvećenik izriče, nakon svakeposvete kruha i vina, uvijeknovo divljenje zbogizvanrednoga čuda koje seostvarilo u njegovim rukama.To je čudo što ga samo očivjere mogu spoznati. Prirodnielementi ne gube svojeizvanjske značajke, budući da"prilike" ostaju one kruha ivina; no njihova "bit", snagomriječi Kristove i djelovanjemDuha Svetoga, prelazi u bittijela i krvi Kristove. Na oltaruje tako "zaista, stvarno, bitno"prisutan Krist umrli i uskrsli ucjelini svoga čovještva ibožanstva. Stvarnost izrazitosveta, dakle! Zbog toga Crkvaokružuje tolikom čašću ovoOtajstvo, te pozorno bdije kakobi se obdržavali liturgijskipropisi postavljeni u svrhuočuvanja svetosti tako velikogaSakramenta. Mi smo svećenici slavitelji, ali ičuvari ovoga presvetogaOtajstva. Iz našega odnosaprema Euharistiji svoj jošzahtjevniji smisao dobiva i"svetost" našega života. Ona semora vidjeti iz čitavoga načinana koji živimo, no posebice izsamoga načina kako slavimoEuharistiju. Budimo učenicisvetaca! Euharistijska nas

godina poziva da ponovnootkrijemo svece koji suosobitom snagom svjedočilieuharistijsku pobožnost (usp.Ostani s nama, Gospodine, 31).Toliki su beatificirani ikanonizirani svećenici daliuzorno svjedočanstvo, potičućiu vjernicima prisutnima nanjihovim misama posebnugorljivost. Toliki su se istaklipo dugim euharistijskimklanjanjima. Biti pred IsusomEuharistijom, iskoristiti, uodređenom smislu, naše"osamljenosti" kako bi ihispunili ovom Prisutnošću,znači dati našem posvećenjusvu toplinu uske veze sKristom, koja daje radost ismisao našem životu. Život usmjeren prema Kristu 7. "Mortem tuam annuntiamus,Domine, et tuamresurrectionem confitemur,donec venias – Tvoju smrt,Gospodine, naviještamo, tvojeuskrsnuće slavimo, tvoj slavnidolazak iščekujemo". Svakiputa kada slavimo Euharistiju,spomen Krista u njegovuvazmenom otajstvu postaje ičežnjom za punim i konačnimsusretom s Njime. Živimo uiščekivanju njegova dolaska! Usvećeničkoj duhovnosti ovanapetost mora biti življena uobliku vlastitom pastoralnojljubavi, koja obvezuje na životusred Naroda Božjega, kako bise moglo usmjeravati njegovput i jačati njegova nada. To jezadatak koji zahtijeva odsvećenika nutarnji stav sličanonome apostola Pavla: "Što jeza mnom, zaboravljam, za onimšto je preda mnom, prežem, kcilju hitim..." (Fil 3,13-14).Svećenik je osoba koja, bezobzira na tijek godina, nastavljazračiti mladošću, tako da njometako reći "zarazi" osobe koje nasvome putu susreće. Njegova setajna sastoji u "strasti" koju imaza Krista. Sveti Pavao kaže:"Za mene je živjeti Krist" (Fil1,21). Osobito u kontekstu noveevangelizacije, ljudi se imajupravo obratiti svećenicima unadi da će u njima "vidjeti"Krista (usp. Iv 12,21). Takvupotrebu ponajprije imaju mladi,koje Krist nastavlja pozivatisebi, kako bi postali njegovimprijateljima i kako bi nekima odnjih predložio da se upotpunosti daruju zaKraljevstvo! Zasigurno nećenedostajati zvanja, ako naš

svećenički život postanekvalitetniji, ako budemo svetiji,radosniji, zauzetiji u vršenjusvoje službe. Svećenik koji je"zahvaćen od Krista" (usp. Fil3,12) lakše "zahvaća" druge dase odluče zaputiti u istupustolovinu. "Euharistijski" život uMarijinoj školi 8. Uska je veza između BlaženeDjevice Marije i Euharistije,kao što sam to napomenuo uenciklici Ecclesia deEucharistia (usp. br. 53-58).Unatoč jezgrovitosti stilaliturgijskih tekstova, svakaEuharistijska molitva topodcrtava. Tako u Rimskomkanonu kažemo: "U zajedništvus cijelom Crkvom častimouspomenu ponajprije slavneMarije vazda Djevice, MajkeBoga i Gospodina našega IsusaKrista". U ostalimEuharistijskim molitvama ovočašćenje postaje prošnja, kaoprimjerice u Drugoj anafori:"Molimo te... da zavrijedimobiti sudionici vječnoga života sblaženom BogorodicomDjevicom Marijom". Ističući ovih godina, osobito uNovo millennio ineunte (usp.br. 23ss) i u Rosarium VirginisMariae (usp. br. 9ss), potrebumotrenja Kristova lika, označiosam Mariju kao velikuučiteljicu. U enciklici oEuharistiji predstavio sam jekao "euharistijsku Ženu" (usp.br. 53). Tko nam više od Marijemože pomoći da kušamoveličinu euharistijskogaotajstva? Nitko nas poput njene može naučiti kojim žarom semoraju slaviti sveta Otajstva i skojim žarom valja zastajati udruštvu njezina Sina skrivenapod euharistijskim prilikama.Molim je, dakle, za sve vas,povjeravam joj posebicenajstarije, bolesne, one koji susuočeni s teškoćama. Za ovajUskrs u Godini Euharistiježelim da za svakoga od vasodjekuje nježna i ohrabrujućaIsusova riječ: "Evo ti Majke"(Iv 19,27). Uz ove osjećaje, sve vas odsrca blagoslivljam, želeći vamsnažnu uskrsnu radost. Iz Poliklinike Gemelli u Rimu,13. ožujka, o petoj korizmenojnedjelji, godine 2005., dvadeseti sedme pontifikata

38 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Mladi, klanjajući se križu, vjerujete u Božju ljubavPapine riječi uzmolitvu AnđeoGospodnji naCvjetnicu, 20. ožujka2005.

Draga braćo i sestre! S velikom vas radošćupozdravljam, na kraju ovogasvečanoga slavlja Cvjetnice, tezahvaljujem kardinalu CamilluRuiniju koji je u moje ime tomeslavlju predsjedao.Prošlo je već dvadeset godinaotkako se na ovome Trgupočelo slaviti Svjetski danmladih. Stoga se danas naosobiti način obraćam mladima.Vama, dragi moji, koji steovdje prisutni, kao i onima učitavome svijetu. Dragi mladi! Ovoga će sekolovoza u Kölnu, u srcuNjemačke i Europe, održatiSvjetski susret mladih. U

prekrasnoj katedrali toga gradačaste se relikvije sveta Trikralja, koji vas stoga, uodređenom smislu, vode naputu prema tome susretu. Došlisu s Istoka kako bi počastiliIsusa te su rekli: “Dođosmo muse pokloniti” (Mt 2,2). Overiječi, tako ispunjeneznačenjem, predstavljaju temuvašega duhovnoga ikatehetskoga puta premaSvjetskom danu mladih. Danas se klanjate KrižuKristovu, što ga nosite u cijelisvijet, jer ste povjerovali uBožju ljubav, koja se upotpunosti objavila u Kristuraspetome.

Dragi mladi! Sve više postajemsvjestan kako je biloprovidonosno i proročki da jeupravo ovaj dan, Cvjetnica iNedjelja Muke Gospodnje,postao vašim danom. Ovajblagdan sadrži osobitu milost,onu radost sjedinjenu s Križem,koja u sebi sažima kršćanskootajstvo. Danas vam kažem: nastaviteneumorno putem kojim stekrenuli kako biste posvuda bilisvjedoci slavnoga KristovaKriža. Ne bojte se! Radostraspetoga i uskrslogaGospodina neka bude vašasnaga, a Blažena DjevicaMarija neka uvijek bude uz vas.

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Nova izdanja Kršćanske sadašnjosti za najmlađeLois Rock o vjerskimtemama pišejednostavnim stilomna zanimljiv isuvremen način,blizak i pristupačandjeci

U svojoj biblioteci "Kana klub"nakladnička kuća Kršćanskasadašnjost iz Zagreba objavilaje niz slikovnica poznate dječjespisateljice Lois Rock, koja ovjerskim temama pišejednostavnim stilom nazanimljiv i suvremen način,blizak i pristupačan djeci. "Moja prva slikovnica za lakunoć" donosi deset priča zanajmlađe u prijevodu VandeKraft Soić, koje je na 125stranica u bogato ilustrirala

Alex Ayliffe svojim poznatimkolaž stilom. Svaka od pričapod naslovima "Dvorci odpijeska", "Lav priređujezabavu", "Cvjetnjak s poljskimcvijećem", "Gotovo blizanke","Najviša kula na svijetu","Zvonkov prijatelj žabac", "Naigralištu", "Nina bježi", "Samočas!" i Medvjedić Cimet"završava blagoslovom za lakunoć, a na kraju knjige oslikanesu i "Riječi za laku noć". U prijevodu Stjepana Brebrića i

Maje Lisjak objavljene su ičetiri slikovnice Lois Rock kojeje veselim vodenim bojamaoslikala Anne C. Leplar. Napitanja "Tko je Bog?", "Tko jeIsus?", "Što je molitva?" i "Štoje Biblija?" slikovnice kratkim inajmlađem uzrastupristupačnim pojašnjenjimagovore o Bogu u kojega vjerujukršćani, Isusu kojeganasljeduju, molitvi kao govoruo Bogu i slušanju onoga štonam on govori i kršćanskojsvetoj knjizi. (ika-sd)

"50 anđela za dušu" Anselma GruenaAnđeli AnselmaGruena pomažučitatelju otkritinjegovu dušu i razvitimnoge njezine strune

U izdanju Kršćanskesadašnjosti iz Zagreba izašla jeknjiga Anselma Gruena "50anđela za dušu". Kako autorističe u uvodu, kad danasuporabimo riječ "duša" punotoga se pokrene. Premda sepojam duše kroz povijestreligija, ali i općenito, drukčijetumačio i interpretirao, počevšiod Biblije pa sve do CarlaGustava Junga, dušupredstavljaju "nježni nutarnjipoticaji koje imamo" i duša jeta koja nas "oslobađa svijetasvakodnevice i povezuje sBogom". Zato je potrebno zanaš duhovni put ponovno otkritii svoju dušu. U knjizi je najednostavan i čitatelju blizaknačin predstavljeno 50 anđelakoji nam pomažu razviti mnogestrune naše duše. Sam Bog ponjima - svojim glasnicima -šalje nam svoju milost, svogaDuha, da bi duša u namaojačala. Stoga knjiga može bitipoticaj da čitatelj svakog danaizabere jednoga anđela, moždaupravo onoga kojega u tom

trenutku treba. Jer, lijepo jeznati da u danima tuge postoji ianđeo humora, u danima kadapuno govoriš da postoji anđeošutnje, anđeo prijateljstva,nadahnuća, samilosti, budnosti,iskrenosti, mudrosti, dobra sna,ustrajnosti i smirenosti,zaborava, životne radosti. To susamo neki od anđela koje namautor predstavlja u svojojknjizi. Svi oni prate nas ondakad nam ponestane onoga začim čezne naša duša. U tomsmislu, knjiga Anselma Gruenai njenih 50 anđela možečitatelju pomoći napredovati usvakodnevici, jer, kako kažeautor, "ako vjeruješ svojemuanđelu, otkrit ćeš tko si zapravoi za što si sposoban". Osimtoga, 50 Gruenovih anđelačitatelju mogu pomoći otkritisvoju dušu, budući da su potradiciji anđeli ti koji nam u snupred oči stavljaju šarenilo našeduše te nam otkrivaju vlastitemogućnosti. "Anđeli štite našudušu", navodi autor i dodajekako nas oni "uvode u tajnu

duše". Anđeli su slike dublje,trajne čežnje za pomoći,ozdravljenjem i spasenjem kojine dolaze od nas samih. KnjigaAnselma Gruena "50 anđela zadušu" izašla je u biblioteci"Metanoja" kao 154. knjiga unizu. Knjiga se može smatratinastavkom autorove knjige "50anđela za godinu" koja je uistoj biblioteci objavljena 2003.godine. U izdanju Kršćanskesadašnjosti do sada jeobjavljeno šesnaest Gruenovihknjiga. Anselm Gruen rođen je1945. godine, a s 19 godinastupa u benediktinsku opatijuMuensterschwarzach kodWuerzburga. Nakon studijapsihologije, teologije iekonomije od 1977. godine radimeđu ostalim kao ekonom ubenediktinskoj opatijiMuensterschwarzach. Mnogi gacijene kao duhovnogasavjetnika, a ubraja se međunajčitanije kršćanske autoredanašnjice. (ika-žz/sa)

Izdane prve razglednice župe Sveta MarijaOvim izdanjima, župaSveta Marija uMeđimurju svrstala semeđu rijetke župe kojeimaju svoje vlastiterazglednice

Župa Sveta Marija uMeđimurju izdala je prverazglednice koje predstavljajuznamenitosti župe, koja jeutemeljena 1789. g. i posvećenaBlaženoj Djevici Mariji nanebo uznesenoj. Razglednice suizdane zahvaljujući župnikuPavlu Markaču, koji zauzetopotiče vjernike svoje i ostalihžupa na pobožnost MajciBožjoj te promovira baroknužupnu crkvu u Svetoj Marijikao mjesto hodočašća, kojuvjernici rado pohode na svemarijanske blagdane, a osobitoza Veliku Gospu 15. kolovoza,na središnji župni blagdan.Razglednice su izdane u dvijevarijante. Jedna varijanta

predstavlja župnu crkvuUznesenja BDM iz 1782. g. sglavnim oltarnim reljefomMajke Božje na nebo uznesene,te kapelu sv. AntunaPadovanskog iz 1989. g. ufilijali Donji Mihaljevec. Nadrugoj varijanti predstavljena jesamo župna crkva uz dodatnefotografije bakrene kupolezvonika sa zlatnimmonogramima Isusa i Marije iukrasima, koji su izrađeni 2003.g., te orgulja iz 1869. g., čiji ćezavršetak zahtjevne i stručneobnove biti blagoslovljen uzproslavu župnog blagdana ovegodine. Na razglednicama jetakođer prikazan detaljznamenite svetomarske čipke,

kojom se također ponosedomaći ljudi. Osim dvijurazglednica, župnik Markačodlučio je izdati i prigodnuuskrsnu čestitku kaorazglednicu, koja u središnjemdijelu prikazuje crkveni oltarMuke Isusove iz 1825. g., adonosi i kip uskrslog Isusa“Vuzmeka”, te nezaobilazniznameniti oltarni reljefMarijina uznesenja na nebo.Ovim izdanjima, župa SvetaMarija svrstala se među rijetkežupe koje imaju svoje vlastiterazglednice, a svakako je međuprvima koje su izdale i vlastiteuskrsne čestitke, kojima će seobradovati i njihovi primateljidiljem svijeta. (ika-jbk/aš)

40 23. ožujka 2005. broj 12/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Autobiografska zbirka pjesama Antuna Jarma"Kao. Svećenikovapjesan" - zbirkapjesama svećenika,prevoditelja ipublicista AntunaJarma u nakladiGlasa Koncila

"Kao. Svećenikova pjesan"naziv je novoizišle zbirkepjesama Antuna Jarma,svećenika, prevoditelja ipublicista, tiskane u nakladiGlasa Koncila.Ova autobiografska zbirkapoetskih zapisa predstavlja,kako u predgovoru primjećujepomoćni đakovački i srijemskibiskup dr. Đuro Hranić, autorov

iskorak u odnosu na njegovdosadašnji plodan i bogatspisateljski rad. Osim što je,naime, progovorio poetskimstilom, Jarm je ovaj putprogovorio ponajprije o sebi.U zbirci Jarm svjedoči da je išutnja, među ostalim, izričaj tepotvrda ljudske slobode.Čitajući njegove zapise,prepoznat ćemo i sebe. Zbirka

je obogaćena likovnimprilozima akademskog kiparaAnđelka Odaka.Knjižica se može nabaviti uknjižari Glasa Koncila naKaptolu 8, Zagreb, ili - uzpromotivan popust - naručitiputem Interneta(http://knjizara.glas-koncila.hr).(ika-mo/sd)

Apostolsko pismo "Brzi razvoj" u hrvatskom prijevoduPismo pape IvanaPavla II. odgovornimaza društvenukomunikaciju "Brzirazvoj" na hrvatskomjeziku u izdanjuIzvještajne katoličkeagencije

Apostolsko pismo pape IvanaPavla II. odgovornima zadruštvenu komunikaciju "Brzirazvoj", koje je u Vatikanupredstavljeno 21. veljače, odsredine ožujka može se nabavitiu hrvatskom prijevodu uizdanju Izvještajne katoličkeagencije (Kaptol 4, Zagreb, tel.01/4814-951), po cijeni od 15

kuna. Novi Papin dokument osredstvima društvenekomunikacije objavljen je uz40. obljetnicu koncilskogdekreta o sredstvima društvenekomunikacije "Inter mirifica".U dokumentu se, izmeđuostalog, poručuje kako se ne

treba bojati novih tehnologija:"I one su među čudesnimstvarima što nam ih je Bog daona raspolaganje da ihotkrijemo, koristimo, teupoznamo istinu, pa i istinu onašem dostojanstvu i o našojsudbini da budemo njegovadjeca, baštinici njegovavječnoga Kraljevstva".

Objavljena uputa "Kristova ljubav prema seliocima"U izdanju Kršćanskesadašnjosti objavljenanajnovija uputaPapinskoga Vijeća zapastoral selilaca iputnika u kojoj jesnažan naglasakstavljen nameđureligijskomdijalogu zbog svevećega brojaiseljenika sljedbenikaostalih religija,osobito islamske, utradicionalnokatoličkim zemljama

U izdanju Kršćanskesadašnjosti i prijevodu SlavkaAntunovića iz tiska je izišaoprijevod Upute "Erga migrantescaritas Christi", "Kristovaljubav prema seliocima"Papinskoga Vijeća za pastoralselilaca i putnika.Uputa je podijeljena u četiridijela, a na kraju se donosipravno-pastoralni pravilnik kojiprimjerenim rječnikompodsjeća na dužnosti, zadaće iuloge dušobrižnika i različitihcrkvenih tijela u službipastorala selilaca.Kako se navodi u predgovorupredsjednika Papinskoga vijećaza pastoral selilaca i putnikakardinala Stephena FumiaHamaoa te tajnika i naslovnoganadbiskupa Astigija AgostinaMarchiettoa budući da sumigracije postale sve složenijiproblem, s društvenog,kulturnog, političkog, vjerskog,gospodarskog i pastoralnogstanovišta, uputa želiposuvremeniti pastoral selilaca.Osim toga, uputa želi biti iodgovor Crkve na novepastoralne potrebe selilaca teim biti vodilja kako bi iskustvomigracije pretvorili ne samo uprigodu za rast u kršćanskomživotu već i za nove

evangelizacije i misije. U uvodu upute donesen jekratak povijesni pregledfenomena selilaštva. Govori seo izazovu seljenja,međunarodnim odnosnounutarnjim migracijama,uvjetovanosti migracijaglobalizacijskim kretanjima,odnosu između migracija isukoba i građanskih ratova tedemografskim promjenamaosobito u zemljama u kojima seindustrijalizacija najprije javila. Prvo dio naslovljen "Migracije,znak vremena i brige Crkve"progovara o migracijamapromatranima očima vjere, te"ocrtava jasan biblijsko-teološki okvir odnosa,uvrštavajući pojam selilaštva upovijest spasenja, kao znakvremena i Božje prisutnosti upovijesti i zajednici naroda", noisto tako svjedoči i o briziCrkve za selioce i izbjeglice ucrkvenim dokumentima kao štosu Exsul Familia sve doDrugoga vatikanskog koncila iupute Pastorali migratorumcura.Drugi dio posvećen je analizispecifično pastoralnih pitanjakao što su inkulturacija i

kulturni religijski pluralizam,prihvaćanje i solidarnost,liturgija i pučka religioznost,međureligijski dijalog, zatimselioci muslimani, katoliciistočnoga obreda, drugih crkavai crkvenih zajednica te ostalihreligija uopće.Treći dio upute donosipodroban opis, odnosnopastoralnu i pravnu definicijudjelatnika u pastoraluzajedništva kao što su kapelani,misionari, redovnici i redovnicete laici i laičke udruge i crkvenipokreti, dok se četvrti dioodnosi na strukture misijskogapastorala.Cilj je dokumenta točnoprimijeniti odredbe sadržane uZakoniku kanonskoga prava iZakoniku kanona istočnihCrkava, jer je danas više negoikad naglašena potrebameđureligijskoga dijaloga zbogsve većega broja iseljenikasljedbenika ostalih religija,osobito islamske, utradicionalno katoličkimzemljama i obratno, kao icrkveno uključivanje selilaca uredovni pastoral, s punimpoštovanjem njihove legitimnerazličitosti. (ika-žz/sa)