14962(2011)2

AKTUALNOSTIAKTUALNOSTI

Uređuje: Zdenko Barišić

VIJESTI IZ HRVATSKE

Dopisnici u ovome broju:

Rajko GRUBIŠIĆ, ZagrebMitko IVANOVSKI, Ljubljana, SlovenijaDenis JAMBROŠIĆ, PulaTatjana L. BOGOVIĆ, RijekaIvanka MIHALJEVIĆ, SplitBožana MILAT, ZagrebIvana MITAR, TrogirJasna PRPIĆ ORŠIĆ, RijekaNina SUBAŠIĆ, ZagrebLaura VISKOVIĆ, ŠibenikKarmen VLASTELICA NIMČEVIĆ, Rijeka

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio Brodarski institut

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović posjetio je Brodarski insti-tut u Zagrebu 18. svibnja 2011. godine. Tijekom višesatnog boravka u ovoj usta-novi razgovorao je s njezinim čelnikom Vladimirom Koromanom koji ga je upoz-nao s aktualnim aktivnostima i planovima za budućnost. Predsjednik im je dao punu potporu.

Nakon obilaska atraktivnih laborato-rija i radnih prostora Brodarskog instituta predsjednik Josipović je davao odgovore na pitanja brojnih novinara, koja, kako je to, nažalost, postalo uobičajeno za slične prigode, gotovo nisu ni doticala problema-tiku Brodarskog instituta kao domaćina visokog gosta nego su se bavila općim društveno-političkim pitanjima koja po mišljenju medija javnost više zanimaju.

_____________

Bicro ulaže više od 7 milijuna kuna u osnivanje Centra kompetencije za eko tehnologije

Dana 30. ožujka 2011. godine – u Bro-darskom institutu u Zagrebu potpisan je ugovor kojim će se fi nancirati pokretanje

BRODARSKIINSTITUT

Zagreb

Predsjednik Ivo Josipović u društvu direktora Brodarskog instituta Vladimira Koromana i skupine gospodarstvenika iz Srbije koja se zatekla u BI na službenim razgovorima oko jednog zajedničkog posla

Ugovor o sufi nanciranju projekta potpisali su Dalibor Marijanović, direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske i prof. dr. sc. Vladimir Koroman, direktor Brodarskog instituta.

150 62(2011)2

AKTUALNOSTI

Centra kompetencije za eko tehnologije. Riječ je o istraživačko-razvojnom centru orijentiranom na implementaciju napre-dne tehnologije obrade otpada i biomase procesom anaerobne digestije (AD) s ci-ljem rješavanja problema zbrinjavanja or-ganskog otpada, te proizvodnje ekološki prihvatljivog bioplina.

To je prvi centar takve vrste u Hrva-tskoj i regiji, a njegovi su potencijalni korisnici svi županijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom, poduzeća koja upravljaju uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, stočarske i peradarske farme, te prehrambena industrija. Projekt će, putem Bicro programa razvoja tehno-logijske infrastrukture – TEHCRO, dobiti fi nancijsku potporu u iznosu od više od 7 milijuna kuna (više od 43 posto ukupnih troškova projekta). Brodarski institut sufi -nancirat će 30 posto sredstava, a preostali dio fi nancirat će se iz prihoda Centra.

Uz nazočnost visokih predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Ministarstva obrane, ugovor o sufi nanciranju projekta potpisali su Dalibor Marijanović, direktor Poslov-no-inovacijskog centra Hrvatske, te prof. dr. sc. Vladimir Koroman, glavni direktor Brodarskog instituta.

Centri kompetencije su partnerstva for-mirana s ciljem da omoguće istraživanja koja se inače ne bi provodila. U suradnji s centrima kompetencije poduzeća mogu biti uključena u dugoročna, strateška istraživanja koja su ključna za podizanje njihove konkurentnosti na tržištima, ali su preskupa i neisplativa ukoliko bi ih provo-dili samostalno.

– Novu generaciju infrastrukturnih projekata obilježava osnivanje centa-ra kompetencije koji omogućavaju još bolju suradnju i povezivanje znanosti (istraživača) s gospodarstvom na način da se poduzetnicima osigurava niz kvalitet-nih usluga u što kraćem vremenu čime se omogućavaju zadovoljavanje konkretne potrebe tržišta i uspješna komercijaliza-cija rezultata istraživanja, istaknuo je Da-libor Marijanović, direktor Bicro-a.

Provedbom projekta Brodarski insti-tut povećava opseg svojih kompetencija na području biološke obrade otpadnih materijala. Institut će osigurati 300 m2 za smještaj ureda, laboratorija i pilot po-strojenja Centra. Pilot postrojenje bit će mobilno, te će se moći smještati na loka-cijama potencijalnih kupaca.

– Brodarski institut oduvijek je bio vodećom institucijom u Republici Hrva-tskoj za razvoj novih tehnologija, a osni-vanje Centra kompetencije za eko tehno-logije, omogućuje našim znanstvenicima i stručnjacima da stave svoje znanje u službu konkretnih gospodarskih projeka-ta, čime Institut ostvaruje svoju misiju, rekao je prof. dr. sc. Vladimir Koroman.

Znanstveni partneri Brodarskog in-stituta u provedbi projekta su Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, te Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za tehnologiju materijala, labora-torij za kemiju drva). Partneri iz poslov-noga sektora su poduzeća IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. iz Zagreba, Piškornica d.o.o., Regionalni centar za gospoda-renje otpadom iz Koprivničkog Ivanca i Barbarić Produkt d.o.o. iz Ivanić Grada.

_____________

U Splitu održan međunarodni sajam vojne industrije

- Zapažen nastup Brodarskog instituta

Od 29. do 31. ožujka 2011. godine u splitskoj Spaladium Areni održana je Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija (Adriatic Sea Defence & Aerospace Exhibition) – ASDA. ASDA je međunarodni sajam vojne industrije na kojem je predstavljena vojna oprema i naoružanje, a organizator je američka

tvrtka TNT Productions Inc. ASDA 2011 sajam vojne industrije organiziran je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrva-tske, uz suradnju Ministarstva obrane Re-publike Hrvatske.

Jadransku vojnu i zrakoplovnu izložbu i konferenciju otvorila je Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor. Svečanom otvorenju nazočili su ministar obrane Da-vor Božinović, državni tajnici u MORH-u Mate Raboteg, Željko Goršić i Pjer Šimunović, načelnik Glavnoga stožera OSRH-a general pukovnik Drago Lovrić, te zamjenici načelnika GS-a general puko-vnik Slavko Barić i kontraadmiral Zdenko Simičić, predsjednik Hrvatske gospodar-ske komore Nadan Vidošević, predsjed-nik tvrtke TNT Productions Justin Webb, vojni izaslanici, predstavnici izlagača, te brojni drugi uzvanici.

Nakon svečanosti otvorenja, premije-rka Kosor u pratnji visokih domaćih i stranih vojnih i civilnih uzvanika obišla je izložbeni prostor i upoznala se sa dijelom izlagača i njihovim proizvodnim progra-mom.

U sklopu otvorenja izložbe ASDA u luci Lora održana je i pokazna vježba u kojoj je pokazano združeno djelovanje Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog rat-nog zrakoplovstva i Bojne za specijalna djelovanja. Pokazani su, između ostalog, postupci i procedure prigodom djelovanja Obalne straže u presretanju stranog broda

„Flota“ Brodarskog instituta na ASDA 2011

15162(2011)2

AKTUALNOSTI

koji prevozi sumnjivi teret u hrvatskim te-ritorijalnim vodama, pretres broda, djelo-vanje posebnih snaga uz potporu iz zraka, te operacije traganja i spašavanja.

Program u Lori završio je atraktivnim nastupom akro skupine HRZ-a i PZO-a Krila Oluje koji su tom prigodom izveli samo manji dio svoga bogatog letačkog programa.

Drugog dana trajanja, izložbu naoru-žanja i vojne opreme ASDA 2011 posje-tio je i Predsjednik Republike Hrvats-ke i Vrhovni zapovjednik OSRH-a Ivo Josi pović sa suradnicima, a u pratnji državnoga tajnika MORH-a Mate Rabote-ga i načelnika GS OSRH-a general puko-vnika Drage Lovrića. Tom je prigodom razgledao izložbeni prostor, te se upoznao s dijelom izlagača i njihovim proizvodnim programom.

Na Jadranskoj vojnoj i zrakoplovnoj izložbi i konferenciji ASDA 2011 nastupilo je ukupno 138 izlagača iz 23 zemlje, među kojima i pedesetak hrvatskih tvrtki. Vojna oprema i naoružanje te vozila izazvali su znatnu pozornost posjetitelja, a osobito je zapažen nastup brodograđevnoga kor-pusa. Među većim proizvođačima vojnih plovila izdvajaju se australski Austal, ni-zozemski Damen, domaća brodogradilišta Kraljevica, BSO, Montmontaža Greben, NCP, Tehnomont, Adria-Mar, te Brodar-ski institut.

Brodarski institut izložio je makete raketne topovnjače Kralj Petar Krešimir lV, ophodnog broda Mirna, podmornice klase Una, podmornice klase Sava, di-

verzantske ronilice, te projekta obalnog ophodnog broda koji je izrađen u sklopu Studije obalne straže koju je 2008. godine Brodarski institut izradio za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.

U ratnoj luci Lori izložen je i stavljen na raspolaganje visokim gostima i po-tencijalnim kupcima superbrzi gliser čiji je prototip izgrađen prema projektu dipl. ing. brodogradnje Ante Zaninovića iz Brodarskog instituta.

Sajam ASDA 2011 završio je s velikim zadovoljstvom izlagača i publike, jer su pokazana najnovija dostignuća u vojnim tehnologijama. Ovo je prvi put da je Split ugostio ovakav skup, a održavanje sajma planira se bijenalno.

_____________

Brodarski institut potpisao ugovor o izgradnji putničkoga katamarana za Olimpijadu u Londonu

Brodarski institut d.o.o. ugovorio je s engleskom tvrtkom City Cruises PLC ka-tamaran za prijevoz putnika i pružanje re-storanskih usluga. Ugovor, koji je potpisan početkom svibnja 2011. godine, obuhvaća dizajn, modelska ispitivanja, projektiranje i izgradnju broda kapaciteta 599 putnika. Primopredaja broda predviđena je pred početak olimpijskih igara u Londonu.

Glavne značajke broda

Duljina preko svega 37,00 mŠirina preko svega 14,60 mNajveći gaz 1,45 mNajveća visina 7,65 mNajveća brzina 12,5 čvMaterijal gradnje trup – čelik; nadgrađe – aluminijska slitinaDoplov 800 NM pri brzini 10,5 čv.

Brod će se projektirati i graditi po pro-pisima klasifi kacijskog društva Bureau Veritas i statutarnim pravilima United Kingdom Maritime Coastguard Agency (MCA).

Katamaran će se graditi u brodogra-dilištu Tehnomont u Puli, a opremanje inte-rijera obavit će slovenska tvrtka Metalika iz Sevnice čime je nastavljena uspješna suradnja Brodarskog instituta s ove dvije tvrtke. Posao je dobiven u jakoj konkuren-ciji britanskih i zapadnoeuropskih dizaj-nera, projektnih ureda i brodogradilišta.

Superbrzi gliser projektanta Ante Zaninovića iz Brodarskog instiuta

Katamaran za City Cruises PLC i londonsku Olimpijadu

152 62(2011)2

AKTUALNOSTI

Posebnosti su ovoga broda suvremeni dizajn eksterijera i interijera te vrlo mala potrošnja goriva što je postignuto poseb-nim oblikovanjem trupova katamarana. Na projektu su primijenjena i određena inovativna rješenja, primjerice, integrira-ni sustav nadzora i upravljanja brodskim sustavima, automatsko upravljanje bala-stom što će omogućavati prilagođavanje gaza brzim izmjenama plime i oseke, te ekološki izvori energije: solarni paneli i bio-dizelsko gorivo.

Kakvoća projekta po tehničkim i di-zajnerskim kriterijima, prihvatljiva cije-na i dobra organizacija posla, odnosno zadovoljavajući rok isporuke, glavni su razlozi dobivanja ovoga zahtjevnog po-sla. Ova tri kriterija svrstavaju Brodarski institut kao razvojno-istraživačku ustano-vu u području brodogradnje i pomorskih tehnologija i Brodogradilište Tehnomont u svjetski konkurentne brodograđevne tvrtke.

Potpisan ugovor za izgradnju bulk carriera za Jadroplov

Brodosplit-Brodogradilište i domaća brodarska tvrtka Jadroplov iz Splita ugo-vorili su 21. ožujka 2011. godine gradnju

bulk carriera, broda za prijevoz rasutih tereta.

Ugovor za izgra-dnju broda za prije-voz rasutih tereta (s opcijom izgradnje još jednog broda istih značajki) u splitskom su brodogradilištu potpisali direktor Sektora projektiranja i prodaje Brodo-split-Brodogradilišta d.o.o. Neven Jug i predsjednik Uprave Jadroplova d.d. Bra-nimir Kovačić.

Bulk carrier po dimenzijama je isto-vjetan m/v Peristilu

i m/v Svetom Dujmu koji su za domaćeg brodara građeni, te mu predani 2010. go-dine. Primjenom novih propisa došlo je do promjene izvedbe glavnog motora čime će novougovoreni brod imati bolja svoj-stva, odnosno ostvarivati manju potrošnju goriva i manju razinu zagađenja.

Brod će imati dvojnu klasu, a njegovu izgradnju nadzirat će Bureau Ve-ritas i Hrvatski registar brodova. Isporuka je planirana za 2012. godinu.

_____________

KDDK Brodosplit dvostruko nagrađen za iznimno višegodišnje humano djelovanje

Na najljepši mogući način Klub do-brovoljnih darivatelja krvi Brodosplit ove je godine obilježio punih 40 godina djelovanja – kao laureat godišnjih nagra-da Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Klub je započeo svoje djelovanje u brodogradilištu nakon Drugoga svjetskog rata u sastavu Službe zaštite na radu. Od 1970. do 1990. godine djeluje u sustavu Crvenoga križa, a od 1990. godine samo-stalno kao udruga građana, odnosno pod imenom Klub DDK Brodosplit. Prošle godine proslavio je 40. rođendan.

Cilj kluba je osigurati uvijek potrebne doze krvi za zaposlenike škvera kao i njiho-ve obitelji, a sav višak darovati bolnici, od-nosno građanima Splita i okolice. Radi toga prati se i organizira svakodnevno darivanje krvi na Odjelu transfuzije KBC Split.

Klub dobrovoljnih darivatelja krvi ujedno je i najveći takav klub u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ima više od 2000 članova, od kojih je čak 1300 članova akti-vno. Jedinstven je i po svojoj organizirano-sti i stalnoj brizi za članove. Svake godine organizira druženja, izlete i dodjele jubilar-nih nagrada najaktivnijim članovima.

Direktori Brodarskog instituta i pulskog Tehnomonta prof. Vladimir Koroman i Miljenko Brnić, dipl.ing. pri potpisivanju ugovora o gradnji katamarana

BRODOSPLITSplit

Ugovor su potpisali direktor Sektora projektiranja i prodaje Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o. Neven Jug i predsjednik Uprave Jadroplova d.d. Branimir Kovačić.

15362(2011)2

AKTUALNOSTI

Djelovanje Kluba nije moglo osta-ti nezamijećeno u društvu, a ponajviše u zdravstvu, kojeg je klub sastavni dio. Tako prema podacima Odjela za transfuzijsku medicinu KBC Split, Crveni križ osigurava oko 80 posto doza krvi potrebnih bolnici, terenske akcije Odjela transfuzije oko 4–5 posto, a KDDK Brodosplit 15 posto!

Upravo iz toga podatka vidljiva je važnost kluba DDK Brodosplit u funkcio-niranju zdravstva Splita i Splitsko-dalma-tinske županije, kao i razlog zbog kojeg je Klub ponio nagrade Grada i Županije.

Inače, KDDK Brodosplit najvećim se dijelom fi nacira donacijom zaposlenika Brodosplita, te naknadom za darovane doze krvi koju isplaćuje KBC Split.

_____________

Budući brodograditelji, strojari i ekonomisti obišli splitski škver

Studenti s Odjela za ekonomiju i poslo-vnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku 11. svibnja 2011. godine posjetili su Bro-dosplit kako bi se upoznali s poslovanjem brodograđevne tvrtke. Prof. Nikola Bratić

im je u muzeju Brodo-splita održao preda-vanje o povijesti bro-dogradnje u Splitu i potom ih proveo kroz pogone i proizvodne hale, te duž opremne obale. S posebnim zanimanjem studenti su razgledali Novo-gradnju 468, brod namijenjen prijevozu putnika, teretnih i osobnih vozila, te opasnoga tereta na re-laciji Marseille – Ba-stia na Korzici. Upra-vo su kod tog ro-paxa

ostali najduže vremena.Samo dan poslije, 12. svibnja 2011.

godine, u sklopu nastavnoga programa brodogradilište je posjetilo i tridesetak stu-denata Fakulteta elektrotehnike, strojar-stva i brodogradnje u Splitu. Riječ je o stu dentima 2. godine brodogradnje i 3. go-dine strojarstva koji su se željeli upoznati sa sofi sticiranošću dvostruke strojarnice, kakvu ima Novogradnja 465, tanker za plo-vidbu i prijevoz nafte i naftnih proizvoda.

Splitski je škver od 2005. godine do danas predao već devet takvih tankera, od kojih su tri, m/v Stena Paris, m/v Stena Per-formance i m/v Stena Progress dobila ugle-dna međunarodna priznanja kao najistaknu-tiji brodovi u godinama svoje proizvodnje.

_____________

Priznanje spremnosti vatrogasaca PVPG Brodosplita

Zajednička vježba vatrogasaca Plive i Brodosplita

Na poziv kolega vatrogasaca iz far-maceutske tvrtke Pliva Hrvatska d.o.o.

spasilački tim Profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu Brodosplit sa-stavljen od tri člana sredinom travnja su-djelovao je u Zagrebu u zajedničkoj vježbi Pliva Hrvatska PbF 2011.

Uz već spomenute profesionalne va-trogasne postrojbe u gospodarstvu u toj zajedničkoj vježbi sudjelovali su i pripad-nici JVPG Zagreb i djelatnici PU DUZS-a Zagreb.

Brodosplitovi vatrogasci bili su zaduženi za zbrinjavanje i spašavanje ozlijeđenih s visina. Dakle, simulirali su spuštanje ozlijeđenih i ugroženih osoba s visoke poslovne zgrade. Upravo stoga, Brodosplitov spasilački tim u vježbu se uključio sa svojim specijalnim tehničkim vozilom, jedinstvenim te vrste u Hrvatskoj. Riječ je o kombi-vozilu opremljenom pre-ma specifi kacijama vatrogasaca PVPG Brodosplita. Tako su u njemu smještene opremne jedinice: za spašavanje s visina i iz dubina, laka ronilačka oprema, medi-cinska oprema za zbrinjavanje i prijevoz ozlijeđenih, oprema za kemijske akciden-te kao i hidraulični uređaji za tehničke intervencije kao što su uklanjanje tereta s ozlijeđene osobe ili pak za sprječavanje urušavanja nestabilnih dijelova zgrade i slično.

_____________

S obilježavanja 40. obljetnice Brodosplitova Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi

Studenti u Brodosplitu

Posebno opremljeno vozilo Brodosplitovih vatrogasaca

154 62(2011)2

AKTUALNOSTI

Veterani Brodosplita u gradu heroju

uz pratnju gđe Sarine Kalebote iz Britansko-ga konzulata u Splitu. Susreo se s Mateom Tramontanom, predsjednikom Uprave Bro-dotrogira i Mariom Geićem, rukovoditeljem Službe razvoja i investicija. Razlog posjeta bio je upoznavanje s trenutačnom situacijom u Brodotrogiru, stanje procesa privatizacije. Domaćini su ih upoznali o planovima za budućnost, te o stanju pregovora vezano za odobrenje Programa restrukturiranja od Europskoga povjerenstva. Razgovaralo se o priključivanju Hrvatske Europskoj uniji, a veleposlanik Blunt iskazao je iznimno zanimanje i dao potporu planovima Brodo-trogira koji slijede.

_____________

4. dani karijere u Splitu

Četvrta manifestacija Career Days-a u organizaciji AIESEC-a održana je 23. i 24. ožujka na Ekonomskom fakultetu u Splitu. AIESEC je međunarodna platforma, koja

omogućava ambicioznim mladim ljudima otkrivanje i razvoj vlastitih potencijala u cilju pozitivnog utjecaja na razvoj društva u cjelini.

Career Days osmišljen je s namjerom povezivanja potencijalnih poslodavaca sa studentima Sveučilišta u Splitu. Na ovaj način, tvrtke imaju prigodu informirati studente o svome radu, predstaviti sebe i svoje buduće ciljeve, ali i upoznati stu-dente s vještinama i znanjima potrebnim za uspješan rad u njihovoj tvrtki.

Tijekom manifestacije odvijala su se i predavanja koja studentima mogu pružiti bolji uvid u svijet rada i gospodarstva.

Brodotrogir d.d. sudjelovao je kao izlagač i kao jedan od pokrovitelja ove ma-nifestacije, već četvrtu godinu zaredom.

_____________

Ciparski iskorak

Na dvodnevnoj izložbi za pomorstvo, održanoj početkom travnja 2011. godine u Limassolu na Cipru, inače poznatom kao sjedištu mnogih brodarskih tvrtki, među brojnim izlagačima sudjelovao je i Bro-dotrogir i to posredstvom tvrtke Onetech Drydocks kao svog zastupnika za remont-nu djelatnost.

East Med je jedina specijalizirana izložba za pomorstvo u istočnom Medi-teranu čiji je cilj, između ostaloga, pred-staviti razgranatoj brodarskoj industriji na Cipru tehničku opremu i dijelove, nove za-misli, brodogradilišta, kemikalije, maziva, sustave upravljanja gorivima, te boje.

Prema riječima predstavnika Brodo-trogira sam poslovni skup bio je odlično posje ćen od brodarskih tvrtki i operatera brodova.

Pet godina nakon posljednjega posje-ta, 90 članova Udruge veterana Domovin-skog rata Brodosplit od 29. travnja do 1. svibnja 2011. godine boravilo je u Vuko-varu, u posjetu organiziranom u povodu dvadesete obljetnice pogibije 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu.

U spomen na žrtvu palih za Domovi-nu, s vukovarskim domaćinima su škverski dragovoljci položili vijence i zapalili svijeće na Trpinjskoj cesti, Križu uz Dunav, Groblju hrvatskih branitelja i na Ovčari. Uoči dolaska u Vukovar, u Đakovu su se susreli sa suborcima iz HVIDR-e Županije osiječko-baranjske i HVIDR-e Đakovo. Također su posjetili Šarengrad i Ilok.

12-orica članova Udruge veterana Domovinskog rata Brodosplit, kao jedna od 12 momčadi, sudjelovali su 2. svibnja 2011. godine na 10. tradicionalnom ma-lonogometnom turniru 12 redarstvenika u Vukovaru koji organizira Udruga dra-govoljaca i veterana Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije. Turnir se organizira u spomen na 12 hrvatskih re-darstvenika koji su 2. svibnja 1991. godi-ne ubijeni u Borovu Selu.

Britanski veleposlanik Blunt u Brodotrogiru

Trogirsko je brodogradilište posjetio Da-vid Blunt, britanski veleposlanik u Hrvatskoj

Pripadnici Udruge veterana Domovinskog rata Brodosplit na vukovarskoj Ovčari

BRODOTROGIRTrogir

Veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj David Blunt

15562(2011)2

AKTUALNOSTI

– Četvrti East Med Marine Exhibition je događaj koji se održava svake dvije godi-ne i to uvijek u Limassolu na Cipru. Prema mišljenju izlagača i posjetitelja svako novo izdanje je sve bolje, veće i posjećenije, te nadasve profesionalno organizirano.

Ciparska država odnosno Vlada oda-vno je prepoznala mogućnosti koje bro-darska industrija pruža, te je svojom cje-lokupnom politikom omogućila snažan razvoj ove grane na Cipru. Ispravnost takvoga pristupa očituje se u stalnom po-rastu broja brodarskih tvrtki koje za svoje sjedište odabiru upravo taj otok.

Tako je i ovogodišnja izložba East Med Marine Exhibition imala snažnu potporu ciparske vlade. U samom otvorenju su-djelovala je dr. Erato Kozakou-Marcoulli, ministrica komunikacija i radova. Brodo-trogir d.d. je izložbu East Med vidio kao odličnu prigodu da obnovi svoju prisutnost na ciparskom tržištu posebice usposta-vljanjem intenzivnijih kontakata sa svojim tamošnjim agentom radi potencijalnoga preuzimanja što primjerenijeg udjela na ciparskom brodarskom tržištu.

_____________

Megajahta White Rose of Drachs

Po prvi put termoskupljajuća plastika za zaštitu

Desetak dana na remontu u Brodotro-giru bila je megajahta White Rose of Dra-chs u vlasništvu tvrtke Novus Yachts Ltd.

Na brodu dugom 65 m i širokom 11,80 m obavile su se opće dokovske usluge što uključuje i AKZ radove na podvodnom dijelu trupa. Tom prigodom

se po prvi put na podignutoj skeli kori-stila termoskupljajuća plastika za zaštitu. Obavio se i pregled osovine i kormila za registar, remont ventila, čišćenje tankova sivih voda i slatke vode kao i pregled gla-vne razvodne ploče, te remont opreme u strojarnici.

Prije isplovljenja iz trogirskoga škvera, kapetan Schofi eld, zadovoljan obavljenim radovima, nije štedio riječi hvale za škverske radnike. – Velike pohvale upućujem svim radnicima. Nakon obavljenog dokiranja u Brodotrogiru, čišćenja i bojenja trupa bro-da, brod je brži za 0,7 čvorova nego ikad, izjavio je kapetan Andrew Schofi eld.

_____________

Nor-Shipping 2011

Brodotrogir je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore uz druga hrvatska brodogradilišta i Hrvatsku brodogradnju-Jadranbrod d.d., te proizvođače brodske opreme, nastupio na međunarodnoj pomorskoj izložbi Nor-Shipping 2011, koja se od 24. do 27. svibnja 2011. godine održavala u norveškom Lillestrø-mu pored Osla.

Nor-Shipping se održava svake druge godine od 1965. i da-nas je postao vodeće mjesto okupljanja svjetske pomorske industrije. Izložba je i ove godine oku-

pila sve relevantne sudionike pomorske industrije: brodo-graditelje, brodar-ske tvrtke, brokere, projektantske kuće, proizvođače opreme, ukupno 1100 izlagača iz 50 zemalja organi-ziranih u 22 nacional-na paviljona. Izložba je kao i uvijek bila popraćena raznim forumima, konferen-cijama, seminarima, radionicama, te dru-gim susretima i bila-teralnim sastancima. Procjenjuje se da je

na izložbi sudjelovalo oko 34 500 delega-ta – izlagača i posjetitelja.

Tema ovogodišnjeg Nor-Shippinga bila je Sljedeća generacija pomorske in-dustrije, usredotočena kako na razvoj po-morske industrije tako i na nove napredne tehnologije. Poseban naglasak izlagača bio je na ulaganju i razvoju tzv. zelenih brodova sa smanjenom potrošnjom gori-va i smanjenom emisijom štetnih plinova. Nor-Shipping 2011 pokrenuo je nagradu za brod sljedeće generacije (Next Gene-ration Ship Award), koja se dodjeljuje za inovativni projekt broda budućnosti. Nor-Shipping 2011 predstavio je također i na-gradu za zeleni brod (Clean Ship Award).

Na zajedničkom hrvatskom izložbe-nom prostoru, pored Brodotrogira, izla-gala su druga brodogradilišta – Uljanik, 3. maj, Kraljevica, Viktor Lenac i Brodosplit, te proizvođači opreme: Adriadiesel, Biga Group, Elka Kabeli, INDImetal i Končar

Megajahta White Rose of Drachs na doku u Brodotrogiru

Brodotrogirani na Nor-Shippingu 2011

GIM. Brodotrogir su predstavljali direk-tor Mateo Tramontana, Vedrana Vukman i Nenad Flesch, koji su imali i niz posebnih sastanaka s bivšim i potencijalnim novim naručiteljima.

_____________

Posjet za posjetom

Posjeti studenata i srednjoškolskih učenika Brodotrogiru radi stjecanja spo znaja o procesima u brodogradnji ne jenjavaju. U mjesec dana trogirsko brodogradilište po-sjetilo je više od 200 mladih posjetitelja.

U pratnji dr.sc. Roka Markovine i dr. sc. Ante Čaglja, obišli su ga studenti splitskog FESB-a poslušavši izlaganja trogirskih inženjera o projektiranju i konstruiranju broda, te pripremi same proizvodnje.

156 62(2011)2

AKTUALNOSTI

Budući inženjeri brodogradnje najviše su vremena proveli u brodoradionici kod trasera na prikazu izrade šablona i radnika na preši, gdje su vidjeli prikaz krivljenja lima i kontrolu zakrivljenosti šablonom, te tim na robotu pri rezanju profi la i otvora na profi lu. Uslijedio je obilazak radova rav-nanja i rezanja zavarenih profi la gdje su na licu mjesta pratili rezanje plazmom, plame-nom i poluatomatom za ravno rezanje tzv. blanjanje odnosno pripremu ruba profi la za zavarivanje. Uslijedio je pregled panel li-nije, montaže, bojenja i opremanja sekcija, te izgradnje trupa uz sad već nezaobilazan razgled i razgovore o platformi.

Vidno zadovoljni viđenim studen-ti su priznali da je bez ovakvih stručnih posjeta teško sagledati i predočiti kako

Studenti FESB-a u Brodotrogiru

U Brodotrogiru su bili belgijski studenti politehnike,…

… učenici Tehničke škole iz Šibenika…

… i osmoškolci iz Dugog Rata

se izrađuju šablone, koriste letvice i utezi kod interpolacije krivulje, a kamoli kako izgleda uživo prostor brodske strojarnice.

Osim studenata FESB-a, škver su obišli belgijski studenti politehnike, naft-no-rudarski tehničari iz SŠ Ivan Švear iz Ivanić-Grada, učenici iz Tehničke škole iz Šibenika, te učenici drugog razreda iz OŠ Jesenice iz Dugog Rata.

_____________

Seagull II i La Perla na remontu

Tijekom svibnja 2011. godine na re-mont su doplovila dva broda – Seagull II i La Perla. Vlasnik jahte Seagull II je Cruise Services Limited Company – USA, a La Perla je u vlasništvu tvrtke Mare Placidum d.o.o. iz Splita.

15762(2011)2

AKTUALNOSTI

La Perla i Seagull na vezu u Brodotrogiru

Na brodovima se obavilo pranje viso-kotlačnom vodom, antikorozivna zaštita podvodnog dijela broda, mehaničarski, bravarski i cjevarski radovi u manjem op-segu. Na Seagullu se obavljaju radovi na osovinskom vodu pogonskih motora (pro-mijenjena su tri ležaja osovinskog voda), te ugradnja krmenog bočnog propelera.

Inače, povijest Seagulla seže u već pomalo davnu 1952. g. kad je sagrađen u Uljaniku. Pripadao je ondašnjoj seriji četiriju putničkih brodova popularno zvanih pjesnici ploveći za Jadroliniju pod imenom Vladimir Nazor. U Brodotrogiru je 2009. g. prenamijenjen u luksuznu me-gajahtu za 12 putnika i 9 članova posade.

La Perla je dugačka 40, a široka 7,6 metara. Temeljitom rekonstrukcijom pretvo-rena je od oronule ribarice, koja je nekada plovila Sjevernim morem, u spoj jahte i cruisera i to za manji broj putnika uz veću udobnost, koju pritom putnici uživaju.

_____________

Ususret primopredaji chemical tankera

Na Novogradnji 322 obavljaju se završni radovi za primopredaju broda, koja je planirana za sredinu lipnja 2011. godine. U međuvremenu brod je prvi put isplovio iz brodogradilišta 8. svibnja, da bi stigao na Maltu 10. svibnja u Palumbo Malta Shipyard radi dokiranja. Brod je potom pre-ma planu obavio probnu plovidbu, koja je uspješno završena 22. svibnja, nakon čega se vratio u brodogradilište radi završnih radova – prilagođavanja mjernoga sustava tankova tereta i balasta, dovršavanja cjevovoda na palubi, te AKZ radova, fi nalnih radova u strojarnici i na nadgrađu broda.

Nakon primopredaje Novogradnje 322 u lipnju, planirano je porinuće i svečanost davanja imena Novogradnji 323 uz prisut-nost obitelji i prijatelja, te poslovnih partne-ra brodovlasnika Laurin Maritime AB.

Da bi se brod uspješno porinuo i u što većem stupnju opremljenosti, intenzivno se radi na završetku predmontaže i montaže na navozu kao i na opremnim radovima.

Za Novogradnju 324, čija će se ko-bilica položiti u lipnju nakon porinuća Novogradnje 323, obrada crne metalurgije je u tijeku, a počela je i predmontaža, te pripremne radnje za polaganje kobilice.

Posade Divića i Tritona prevezle dizalicu u Bršicu

Posada Uljanikove ploveće dizalice Divić i posada remorkera Uljanik Triton sredinom su travnja 2011. godine obavile iznimno zahtjevan posao transportiranja rabljene lučke dizalice iz pulske tvorni-ce cementa Istra cement d.o.o. do luke Bršica.

ULJANIKPula

Novogradnja 322 na malteškom doku

158 62(2011)2

AKTUALNOSTI

Dizalica rastavljena na tri dijela ukup-ne mase od 120 tona na Divić je ukrcana 14. travnja, a transport i iskrcaj obavljeni su dan kasnije. Unatoč nepovoljnim vre-menskim prilikama i snažnom vjetru po-sade Divića i Tritona uspješno su obavile zadatak. Inače, naručitelj ovoga posla bila je tvrtka Luka Rijeka.

_____________

Uljanik Brodogradilište i FER sklopili sporazum o suradnji

U l j a n i k Brodogradilište i Fakultet elektroteh-nike i računarstva iz Zagreba sklopili su 30. ožujka 2011. godine Sporazum o suradnji na znanstve-no-istraživačkim, razvojnim i obra-zovnim projektima. Sporazum o suradnji potpisali su predsje-dnik Uprave Ulja-nik Brodogradilišta d.d. Marinko Brgić, dipl. ing. i dekan FER-a prof. dr. sc. Nedjeljko Perić. Uz predsjednika Uprave Brgića potpisivanju je nazočio i Dario Perović, rukovoditelj konstrukcije elek-

troopreme u Brodogradilištu.Sporazum je okvirnoga karaktera,

a suradnja unutar svakoga područja od zajedničkog interesa provodit će se u okviru pojedinačnih projekata. Sporazu-mom je iskazano zanimanje za suradnju na svim područjima od zajedničkog inte-resa, a posebno na:

• istraživačko-razvojnim projektima i ekspertizama s ciljem usavršavanja tehničko-tehnoloških rješenja u Ulja-nik Brodogradilištu uz znanstvenu kompetenciju FER-a;

• prijavi i realizaciji zajedničkih istra-živačko-razvojnih projekata prema domaćim i međunarodnim izvorima fi nanciranja;

• obrazovanju djelatnika Uljanik Brodo-gradilišta putem specijalističkih semi-nara, radionica, predavanja, speci ja-lističkih poslijediplomskih studija, doktorskih studija i sl.;

• stručnom i praktičnom usavršavanju stu -denata FER-a putem studentske prak se, radionice, stručnih predavanja i sl.

Posjet studenata FER-a Uljaniku

Slijedom spomenutoga sporazuma o suradnji više od pedeset studenata četvrte godine diplomskoga studija na Fakultetu elek trotehnike i računarstva Sveučilišta u Za-grebu profi la Elektrotehnički sustavi i teh-nologija posjetili su početkom travnja 2011. godine u pratnji svojih profesora Uljanik.

Nakon uvodnog dijela posjeta u kojem je predstavljen Uljanik, njegova povijest i aktualni trenutak, studentima su prezentira-na projektna rješenja koja su izradili projek-tanti Uljanikovog odsjeka konstrukcije elektroopreme, a poseban osvrt dan je na instalirane električne strojeve i regulirane elektromotorne pogone na jaružarima.

Studenti su poslije predavanja, također uz stručno vodstvo, obišli jaružar, Gra-dnju 484, kako bi sve o čemu je govoreno na prezentaciji mogli vidjeti na brodu i mjestu korištenja.

_____________

Plovna dizalica Divić u teglju remorkera Uljanik Triton

Sporazum su potpisali predsjednik Uprave Uljanik Brodogradilišta d.d. Marinko Brgić, dipl. ing. i dekan FER-a prof. dr. sc. Nedjeljko Perić

15962(2011)2

AKTUALNOSTI

ra za koje je izdan tipski certifi kat BV, a proizvedenih po tehnološkim procesima i pogonima certifi ciranim od BV.

Slijedom toga TESU je uspješno oba-vio ispitivanje, preuzimanje i predaju dva dizelska generatora izrađena po licen-ciji Siemensa snage 1380 kVA pri 900 min-1 namijenjena ugradnji na asphalt carrier (Gradnja 548) iz serije brodova s ugrađenim PTO/PTI sistemom, koji se gradi u Brodogradilištu Kraljevica. Ge-neratori su nakon bojenja otpremljeni na agregatiranje u Wärtsilu.

Prvu polovinu 2011. godine obilježio dovršetak preinake broda-dizalice Seminole

Glavna zvijezda ovogodišnjeg među-na rodnog sajma offshore aktivnosti Off-shore Mediterranean Conference, koji se održao u ožujku u Ravenni, bio je brod-dizalica Seminole, koji su zajednički pred-stavili vlasnik, talijanska tvrtka Subsea Oil Services (dio tvrtke Micoperi iz Ravenne) i Viktor Lenac kao izvođač preinake.

Na ovom brodu izgrađeno je i oprem-ljeno kompletno novo nadgrađe s nastam-bama za 250 članova posade, te je oba-vljen opsežan remont, ukupne vrijednosti posla od oko 16 milijuna eura.

Viktor Lenac izradio je kompletnu pro jektnu i radioničku dokumentaciju za novo nadgrađe. Obavljene su preinake i uređeni su servisni prostori na krmenom dijelu ispod glavne palube. Izrađen je,

Stara lokomotiva za vrijeme obnavljanja i na novoj lokaciji

VIKTOR LENAC,RIJEKA

Obnovljena lokomotiva na novoj lokaciji

Stara lokomotiva koja je dugo vreme-na stajala na Uljanikovoj porti Bulevar preseljena je nakon obnove i bojenja u park unutar Uljanika kod glavnog ulaza. Lokomotivu je 1916. godine proizvela ondašnja austrijska tvrtka Oesterr Loko-motiv Fabrik Wiener Neustadt, u to vrije-me najveći proizvođač lokomotiva u Au-stro-Ugarskoj Monarhiji.

Prema lokomotivskoj knjižici koju Uljanik posjeduje između ostalog stoji kako je najveća dopuštena brzina loko-motive bila 15 km/h, težina 21 tonu, a u knjižici se navodi 1. travnja 1959. godine kao posljednji datum veće revizije popra-vka i obnove obloga kotača, pojedinih ležišta i ležajeva. Lokomotivu je Uljanik otpisao 31. prosinca 1980. godine, a valja reći da je Uljanik jednu svoju staru parnu lokomotivu darovao nekadašnjem dječjem odmaralištu na Puntiželi.

_____________

Vijesti iz TESU-a

Nakon što je dobio tipski certifi kat za dio ponude vlastite proizvodnje brodskih generatora koji olakšava i standardizira postupak ponude, proizvodnje i isporuku opreme za brodove koji se grade prema propisima klasifi kacijskog društva Bu-reau Veritas, TESU je sredinom ožujka sam obavio testiranje i preuzimanje gene-ratora prema propisima Registra, te izdao certifi kate BV za preuzete generatore.

Isto tako, Registar BV i Uljanik-TESU su na osnovi postignutih rezultata potpisali Ugovor pod nazivom BV Mode I kojim se omogućava Uljanik-TESU-u preuzimanje i izdavanje certifi kata brodskih generato-

Certifi kat iz TESU-a

160 62(2011)2

AKTUALNOSTI

montiran i opremljen tunel za REMACUT uređaje na glavnoj palubi. Ugrađena je kompletna navigacijska i komunikacijska oprema.

Trup broda temeljito je obnovljen, izmijenjeno je ukupno 1500 tona čelika

( p a l u b a , o p l a t a , tankovi), obavljen je remont dizalice CLYDE kapaciteta 750 tona, izrađene su i ugrađene vodi-lice za sidra, te repo-zicionirana sidrena i pritezna oprema. Izrađeni su i ugrađeni drveni bokoštitnici i obloga glavne pa-lube, izmijenjen je cjevovod balasta, ugrađene su 2 dizalice provijanata. Ugrađen je mehanički dio RE-MACUT sustava za obradu i polaganje cjevovoda. Obavljena je podvodna ugradnja brzinomjera. U okvi-ru dokiranja, obavljen je kompletan remont propelerne osovine, propelera i sapnica propelera. Kompletno su uređeni rashladni prostori provijanata. Obavljena je kom-pletna antikorozivna zaštita oplate, palube, nadgrađa, tankova balasta i tankova pi-tke vode.

Tijekom ovoga projekta u Lencu su na remontu bila još četiri broda tvrtke Micoperi (barža Micou-rier I, brod-dizalica Micoperi 30, barža Micoperi 12 i tegljač Snipe), što zajedno s preinakom broda Seminole čini ukupnu vrijednost od oko 20 milijuna eura.

Dugogodišnja uspješna suradnja Vik-tora Lenca i talijanske tvrtke Micoperi na-stavila se s još dva nova ugovorena posla na brodu Bucaneer i barži Micourier II.

Početak 2011. godine obilježila je i prva opsežna obnova Lenčevog Doka 5 otkad je kupljen prije 40 godina u Nizo-zemskoj i dotegljen u dvije sekcije koje su spojene ovdje u brodogradilištu. Dok 5 bio je dokiran u Doku 11, koji može primiti brodove veličina Aframax i Suezmax. Ob-novljeno je više od 230 tona čelika, od čega više od 170 tona na pontonima. Osim rado-va u čeliku i antikorozivne zaštite podvod-nog dijela trupa, te vanjskih stijenki tornje-va doka, obavljena je preinaka upravljanja dokovskim dizalicama, ugrađena je aktivna anodna zaštita, kompletno je uređen sustav rasvjete doka, te je obavljen remont ventila po svim sustavima koji poslužuju dok. Ob-novljen je i prilazni mostić doka.

U prvih pet mjeseci ove godine ukupno je 29 brodova bilo na remontu s najvećom zaposlenosti u travnju. U prošloj 2010. godini obavljen je remont na ukupno 63 broda, uglavnom za strane naručitelje, među kojima je tradicionalno jako tržište talijansko, potom norveško i njemačko. Od ukupnih 299 milijuna kuna prihoda ostva-renih u 2010. godini u osnovnim djelatno-stima, svega 13 posto odnosi se na domaće naručitelje, uglavnom remonte za domaćeg brodara Tankersku plovidbu, dokiranja no-vogradnji za domaća brodogradilišta, te druge manje remontne poslove.

U djelatnosti re monta brodova naj važ-nije promjene u tehnologiji rada ve zane su uz primjenu visokotlačnoga čišćenja vo-dom kao ekološki prihvatljivijeg načina čišćenja limova u odnosu na tehnologiju pjeskarenja. Osim toga, uvodi se tehno-logija premazivanja trajnijim silikon-

Potpuno obnovljen Dok 5

Seminole – radovi u Lenčevom Doku 11

Seminole – preinaka je dovršena u ožujku 2011. godine

Seminole – svečanost primopredaje, vlasnik tvrtke Micoperi g. Silvio Bartolotti i predsjednik Uprave Viktora Lenca g. Robert Škifi ć

16162(2011)2

AKTUALNOSTI

skim bo jama umjesto ko rištenja klasičnih brod skih boja, što implicira i promjenu u opremi za rad. Svakako će i Viktor Lenac u sljedećim razdobljima ulagati i u ove tehnologije kako bi ostao konkurentan, ali i zbog unapređenja zaštite okoliša.

Početkom godine, točnije 1. siječnja 2010. godine po prvi je put upućen u rad uređaj za kontinuirano mjerenje razine buke u naselju Vrh Martinšćica čime je brodogradilište započelo sa sustavom upravljanja bukom okoliša. Sustav pre-dstavlja integralni model identifi kacije i rješavanja prekomjernih razina buke u kojem uspostava monitoringa kao prvi korak predstavlja neizostavni instrument upravljanja bukom. Svi podaci monito-ringa buke mjesečno se dostavljaju u jedi-nice lokalne samouprave putem kojih su dostupni javnosti.

Unatoč sporijem oporavku svjetsko-ga tržišta i nižoj razini prodajnih cije-na, reinženjering svih procesa uz mjere za povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova, ulaganja u tehnologiju i proizvo-dnju, omogućio je da Viktor Lenac treću godinu zaredom posluje pozitivno. U 2011. godini započela je prva faza novog investi-cijskog ciklusa s ciljem proširenja kapaci-teta i ulaganja u tehnološku obnovu, kako bi se osigurao rast i razvoj, na dobrobit dioničara, klijenata, radnika, dobavljača, te cjelokupne društvene zajednice.

***

Ove, 2011. godine u siječnju je u pro-storijama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka, predsjedniku Uprave Brodogradilišta Viktor Lenac g. Robertu Škifi ću uručeno priznanje ZLAT-NA KUNA za Najuspješnije trgovačko druš tvo u županiji u 2009. godini u kate-goriji velikih trgovačkih društava.

Norveška kraljica porinula brodove u šibenskom NCP-u

Petak 13. svibnja 2011. godine bio je ve-lik dan za NCP Remontno Brodogradilište Šibenik s obzirom da ga je po prvi put posjetio Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u društvu kralja Haralda V. i kraljice Sonje od Norveške.

Jedan od razloga posjeta visokih uzva-nika Šibeniku bilo je i porinuće radnih katamarana koje NCP gradi za norveškog naručitelja, a ta čast pripala je kraljici Sonji koja im je poželjela mirno more.

Razlog dvodnevnoga posjeta Hrva-tskoj norveškoga kraljevskog para bio je

službene prirode, te je u njihovoj pratnji došlo i stotinjak norveških gospodar-stvenika s ciljem ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Da bi koristi od suradnje s norveškim tržištem mogli imati i hrvatski brodograditelji pokazuje primjer NCP-a gdje je početkom 2010. godine ugovorena izgradnja prva dva od ukupno 15 brodova za norvešku tvrtku Nordic Aqua Boats. Ugovoreni posao bio je veliko priznanje Nautičkom centru Prgin s obzirom da je naručitelj šest mjeseci paralelno vodio pregovore i s kineskim brodograditeljima, no unatoč njihovoj iznimnoj konkurentno-sti, jedno hrvatsko brodogradilište u ovom je slučaju imalo više uspjeha. Brodovi su isporučeni šest mjeseci nakon potpisa ugovora i nedugo nakon obavljena je narudžba sljedeća dva – Hedda i Haelge – koje je porinula kraljica Sonja. Nakon dovršetka faze opremanja u kojoj se ova dva katamarana trenutačno nalaze, Goran Prgin – predsjednik Uprave NCP Grupe – najavio je izgradnju još četiri.

Inače, riječ je o aluminijskim katama-ranima model NAB CAT duljine 13,5 me-tara, širine 7,5 metara s gazom od 2,5 me-tara, spremnicima goriva 2 x 2000 litara i spremnikom vode od 2000 litara. Brodovi služe za rad u ribogojilištima i karakterizi-ra ih velika radna površina opremljena di-zalicom, a u svaki model ugrađeni su mo-tori John Deere snage 2x243 kW. Osnov-na je namjena ovog radnog broda opskrba i održavanje ribogojilišta, a i inače uzgoj ribe jedna je i od najbrže rastućih indu-strijskih grana u Norveškoj. Najveći dio

NCP - RB Šibenik,ŠIBENIK

Zlatna kuna za Najuspješnije trgovačko društvo u županiji u 2009. godini u kategoriji velikih trgovačkih društava

Norveška kraljica Sonja sa svojim domaćinima na svečanosti u NCP, Šibenik

162 62(2011)2

AKTUALNOSTI

otpada na uzgoj lososa; u proteklih 20 godina kada se proizvodilo 20 000 tona lososa, proizvodnja je dosegla današnjih čak 850 000 tona godišnje. Zbog ovog in-tenzivnog rasta tržišta, znatno je narastao i broj ribogojilišta koja su često locirana daleko od obale, pa su i plovila koja ih opskrbljuju nerijetko izložena nepovolj-nijim vremenskim prilikama. Upravo sto-ga je kakvoća radnih brodova za opskrbu ribogojilišta od iznimne važnosti, a svoju prigodu u ovoj tržišnoj ekspanziji mogli bi pronaći i drugi hrvatski brodograditelji.

Do suradnje NCP-a s Nordic Aqua Boatsom došlo je zahvaljujući posredništvu tvrtke Cronomar, inovativne tvrtke koja je osnovana s ciljem prepoznavanja i stva-

ranja novih poslovnih mogućnosti kroz projekte s norveškim i hrvatskim partne-rima. Kraljevski par svečano je otvorio i pomorsko-inovacijski centar iNavis, a nakon protokolarnog dijela kraljevskoga posjeta Šibeniku, poduzetnici obiju ze-malja za okruglim stolom tražili su modele zajedničke suradnje, raspravljajući na temu Konkurentnost hrvatske brodogradnje.

_____________

O NCP grupi

NCP Grupa jedna je od najbrže rastućih tvrtki u nautičkom poslovanju u regiji, osnovana 1995. godine kao čarterska tvrtka. Osim NCP Remontnog

Brodogradilišta Šibenik specijaliziranog za refi t, održavanje i servis jahti i me-gajahti, te komercijalnih i vojnih brodova, NCP upravo proširuje svoju Mandalina Marinu za dodatnih 79 vezova za me-gajahte čime će postati prva marina u Hr-vatskoj takve vrste i jedina u mogućnosti prihvatiti brodove do 140 m duljine.

NCP je također i proizvođač i ovlašteni zastupnik za prodaju pontona Marinetek, a među posljednjim uspješnim projek-tima ove tvrtke je i Adriatic Boat Show sajam novih i rabljenih brodova koji ak-tivno promovira hrvatsku malu brodo-gradnju i sektor megajahti u hrvatskom nautičkom turizmu. Više informacija na: www.ncp.hr

Katamarani za Norvešku u šibenskim vodama

MALA

BRODOGRADNJA

– NAUTIČKA

PROIZVODNJA

Počinje proizvodnja prvog hrvatskog trimarana

U sklopu jedinstvene nautičke manife-stacije Fiumanke održana je konferencija za medije u povodu početka izgradnje prvog hrvatskog trimarana pod nazivom VITAR 23 projektantskog tima koji čine Ivan Cindrić, Ivan Margić, Tin Matulja.

Projekt su predstavili vlasnik projekta Ivan Cindrić, projektant Ivan Margić i predstavnik proizvođača Alan Klanac. Trimaran je naziv za plovilo koje se sastoji

VITAR 23…

16362(2011)2

AKTUALNOSTI

od glavnog i dva pomoćna trupa, a gradnja prvog takvog hrvatskog plovila započinje krajem lipnja 2011. godine.

VITAR 23 je atraktivno i dinamično plovi-lo izuzetnih maritimnih svojstava, zasnovano na omjerima zlatnog reza. Plovilo izgrađeno od karbona, bit će dugačko 6,99 metara, široko 5,62 metra i mase oko 750 kilograma te u idealnim uvjetima može postići brzinu

i preko 20 čvorova. Projekt jedrilice na-pravljen je u skladu s važećim pravilima za projektiranje i gradnju plovila za sport i razo-nodu. Prema svojim značajkama zadovolja-va sve uvjete za dobi-vanje CE certifi kata.

Vlasnik projekta, Ivan Cindrić ističe kako je VITAR 23, počevši od koncepta do detaljnog projekta, u potpunosti hrvatski proizvod te da vjeruje

kako je to tek prvi trimaran iz VITAR serije čije će se kvalitetne značajke potvrditi već u sljedećoj nautičkoj sezoni.

Ivan Margić, iz projektnog ureda Margić projekt d.o.o., izjavio je kako je projekt detaljno razrađen, te da je tehnička dokumentacija gotova čime su, velikim dijelom, ostvareni preduvjeti za početak gradnje trimarana.

Ispred proizvođača, Alveus Perfor-mance-a, gradnju trimarana konkretnije je objasnio Alan Klanac naglasivši kako su pripremne radnje izvršene te kako je sve spremno za proizvodnju prototipa. Klanac je dodao i kako u potpunosti vjeruje u uspjeh gradnje VITRA 23 jer je sa svojim iskustvom u gradnji, Alveus Performance preuzeo od-govornost za izradu plovila prema visokim normama kakvoće i sigurnosti.

Važno je spomenuti kako dugoročno projekt VITAR ima za cilj popularizaciju sporta, unapređenje nautičkog turizma te uspostavljanje atraktivnog i dinamičnog su-stava regatnog natjecanja s one class design trimaranima, tip VITAR 23. Održavanjem trimaranskih regata u blizini većih gradova na jadranskoj obali, uz veliki broj učesnika regata, sponzora i medija, plasira se novi proizvod na svjetsko tržište te promovira Hrvatsku novim turističkim sadržajem.

Sve dodatne informacije o projektu i multimedijalni sadržaj dostupni su na www.vitar23.com

_____________

… i njegovi tvorci: Ivan Margić, Ivan Cindrić i Alan Klanac

Fisher Panda - povoljna ponuda

Stvarnih 50 posto popusta (ali samo za brodogradilišta ili brodograditelje)

Zadovoljstvo nam je predstaviti iz-nimnu ponudu proizvođača generatora Fisher Panda, i to modela do 30 kW, koje zajedno s pratećom instalacijom i opre-mom možete nabaviti za samo pola cije-ne. Jedini je uvjet za ostvarenje ovakvo-ga popusta da vaše brodogradilište u svome radu dosad nije koristilo Fisher Panda generatore. Ukoliko do sada niste u svojim pogonima imali Fisher Panda generatore, onda je ovo prava prigoda za ekonomski vrlo privlačnu modernizaciju energetike vašeg brodogradilišta.

Fisher Panda generatori poznati su po svojoj izdržljivosti u radu, odličnoj zvučnoj zaštiti, maloj masi, kompaktno-sti, te petogodišnjem jamstvu (uz nara-vno uvjet redovitog održavanja). Kako smo već naveli riječ je o posebnom popu-stu od 50 posto, koji Fisher Panda daje na kompletnu gamu generatora do 30 IC

PMS, te na pripadajuću instalaciju i opre-mu. Ovome u kompletu dodaje se i jedan GRATIS Servis kit. Navedena ponuda od-nosi se na sva brodogradilišta, koja dosad nisu u svojem radu i proizvodnji koristila Fisher Panda generatore. Ukoliko pripa-date među ove sretnike, iskoristite prigo-du, te za samo pola cijene nabavite Fisher Panda generatore i osjetite vrhunsku kakvoću iz prve ruke. Među mnogobroj-nim malim i velikim brodogradilištima koja su svoje povjerenje odlučila preda-ti profesionalcima i uvesti Fisher Panda generatore u svoj rad i proizvodni ciklus nalaze se i vrhunska imena iz nautičkoga sektora Europe. Na popisu se nalaze dobro

znana imena Ferretti, Cranchi, Bavaria, Hanse, Dehler, Atlantic, Nauticat, Bal-tic Yachts, Sunseeker, Princess i mnogi drugi.

Fisher Panda u Hrvatskoj zastupa i pro-daje:

INDEL MARINE d.o.o.Rubeši 134HR – 51 215 Kastav Tel.: +385 (0)51 224 384Fax.: +385 (0)51 687 266Mob.: +385 (0)91 421 9904E-mail: info@indelmarine.hr

_____________

Fisher Panda generatori

164 62(2011)2

AKTUALNOSTI

Nautički sajmovi

3. dani hrvatske male brodogradnje

Od 28. travnja do 1. svibnja 2011. godine javnosti se na sajmu u Podstrani pokraj Splita predstavilo više od 60 plovila iz svih krajeva Hrvatske

Prema riječima Branimira Matijace, jednog od organizatora manifestacije, ove godine ostvaren je rast broja izlagača od 20 posto u odnosu na 2010. godinu što ne uključuje izlagače nautičke i ribolo-

vne opreme zbog čijega se povećanog zanimanja ove godine u Marini Lav, uz postojeće uredske prostore postavio i dodatni šator. Predstavilo se više od 40 proizvođača plovila iz svih krajeva Hrva-tske. Prednjače proizvođači Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije (po 14 izlagača), slijede proizvođači iz Istre (6), po tri proizvođača iz Primorsko-goranske županije i Šibensko-kninske županije, te po prvi put dva proizvođača s područja Zadarske županije.

Posjetitelji su tijekom 4 dana mani-festacije imali prigode vidjeti i isprobati pasare, gumenjake, motorne brodove i prekrasne primjere tradicijske brodogra-

dnje uključujući i jedrenjak Barbara na kojem su organizirana brojna druženja za izlagače i posjetitelje uključujući i promociju Brodske kuharice poznatoga gastrokritičara Zlatka Galla.

Dani hrvatske male brodogradnje potvrdili su status središnjeg mjesta okupljanja ove jedine proizvodne grane pokretnina u Hrvatskoj, jer su izlagači osim na samom izložbenom dijelu svoja iskustva razmjenjivali na mnogobojnim druženjima i na stručnim skupovima koji su se održavali u konferencijskim dvora-nama hotela Le Meridien Lav. Svoje je programe, između ostalih, predstavila i Splitska banka Societe Generale, glavni pokrovitelj manifestacije.

Na samom kraju ovogodišnjeg izdanja Dâna hrvatske male brodogradnje, or-ganizatori su dodijelili priznanja svim brodograditeljima koji su u ovoj turbu-lentnoj godini imali hrabrosti predstaviti nove tipove plovila. Tako su priznanja dobili tvrtka Zanzini za inovaciju, tvrtka AD Boats za najveći iskorak na stranom tržištu, te redom za premijere tvrtke Ven-zor, Kuštera, Bura Boats, Barracuda, Manikela, Salona Var i Colnago, dok je posebno priznanje uručeno županu spli-tsko-dalmatinskom Anti Sanaderu za dugogodišnju potporu i poseban doprinos manifestaciji.

_____________

Mali brodograditelji s priznanjima

INTERNAUTICA 2011

Usprkos još uvijek velikoj krizi ovogodišnja, 16. po redu Internautica u Portorožu ponudila je nekoliko zani-mljivih plovila. Svakako zaslužuje po-sebnu pozornost Seawayjev skagen 70, onda je tu neobični Wider 42, pa prvi put u ovim vodama Brioni 44, Adriana 36, Salpa 30 GT i među jedrilicama no-viteti Elana – jedrilice Elan 210 i Im-pression 394.

Nautička industrija u Europi još uvijek proživljava jednu od najvećih kriza pro-teklih desetak godina, te tako i ovogodišnja Internautica nije bila iznimka. Usprkos svim problemima organizator je skupio 100 plovila i među njima bilo je i vrlo za-nimljivih. Je li time postao i najveći sajam na istočnoj obali Jadrana tek će se vidjeti.

Najveća i najstarija motorna jahta na sajmu bila je Benettijeva Intuition Lady sa duljinom 38,2 metra i čak 34 godine starosti. Vlasnik ove jahte je i vlasnik je-

dnog brodogradilišta za popravak brodova no izvanjski izgled i stanje ove jahte nisu bili prava referen-cija za posao ovoga vlasnika. Općenito prvi put na nautičkim izložbama predsta-vio se Wider 42. Tilli Antonelli, bivši vla-snik i direktor Per-shinga, ostvario je svoju dugogodišnju želju za barkom, koju je imenovao Party boat. Oko 13 metara dugo plo-vilo resi se velikom otvorenom palub-nom površinom, koju dobiva otvaranjem bočnih stranica trupa. Dvama dizelskim motorima, ugrađenim jedan pored drugo-ga, te površinskim propelerima arnesson postiže 50 čvorova brzine.

Još više zanimanja pobudio je ad-miralski brod Seawaya skagen 70 ili Greenline 70 ili Ocean Class 70 kako se jahta zvala. Hvali se patentiranim tru-pom tipa super displacement, s tri palu-be, suvremenom unutarnjom opremom,

Benettijeva Intuition Lady

16562(2011)2

AKTUALNOSTI

te sa dva MAN dizelska motora. Pokazani model imao je potpuno klasičan pogon s osovinama i propelerima, no strojarnica je spremna i za hibridnu verziju. Među no-vostima mora se posebice istaknuti Salpin 30 grand turismo sa danas vrlo traženim

konceptom otvorenog broda, onda je tu plovilo Brioni 44 s ponešto promijenje-nom unutrašnjošću. Među novitetima je i Adriana 36 zadarskoga SAS–Vektora, pa Cranchijev Fifty 6 ST i Sixty 6 fl y, Riva sport 56, pa Austin parker 42 i 52.

Jedrilica je uvijek manje od motornih plovila, a među važnijim novostima su Elan 210 i Impression 394. Posjetitelji su mogli izbliza razgledati i najnoviju pri-novu slovenske vojske – višenamjenski ophodni brod Triglav.

_____________

Wider 42 Adriana 36 zadarskoga SAS–Vektora

Cranchijev Sixty 6 fl y Elan 210

Brioni 44 Perjanica slovenske ratne mornarice – višenamjenski ophodni brod Triglav

166 62(2011)2

AKTUALNOSTI

Okrugli stol

Može li se hrvatska brodogradnja uključiti u proizvodnju specijalnih plovila i dijelova za europske vjetroelektrane na moru?

Dana 29. ožujka 2011. godine Znanstve-no vijeće za pomorstvo i Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj HAZU-a priredili su okrugli stol s vrlo aktualnom i ambicioznom temom koja je privukla uz uvažene akade-mike iz naslovnih, ali i drugih područja i veliki broj dužnosnika i stručnjaka iz gospo-darskih sredina, te državnih, znanstvenih i visokoobrazovnih ustanova.

Nakon prigodnoga pozdravnog slova predsjednika HAZU-a akademika Zvonka Kusića uslijedila su uvodna izlaganja akademika Mirka Zelića: Aktivnosti znan-stvenih vijeća Akademije i stručnih udru-ga u razvoju gospodarstva, akademika Ive Senjanovića: Razvoj i sadašnje stanje u hrvatskoj brodogradnji, te akademika Božidara Liščića: Planovi izgradnje eu-ropskih vjetroelektrana na moru do 2020. godine.

U prvom izlaganju od ukupno 15 znan-stvenih vijeća Akademije, predstavljena su ona sa svojim sekcijama vezana za gospodarstvo: Znanstveno vijeće (ZV) za naftu, ZV za pomorstvo, ZV za tehnološki razvoj i ZV za energetiku. Posebno su istaknuti rad i uloga Energetskog vijeća, koje okuplja širu skupinu istaknutih

stručnjaka izvan Akademije, u kreiranju energetske politike RH.

Drugo izlaganje bilo je zanimljiv ilu-strirani pregled dostignuća i ostvarenja hrvatskih brodogradilišta u proteklih nekoliko desetljeća. Istaknuta je važnost opstojnosti i razvoja hrvatske brodogra-dnje kao još jedine velike preostale indu-strijske grane u Republici Hrvatskoj, koja održava i potiče tehnološki razvoj zemlje. Također su spomenuti napori znanstvene i stručne zajednice u ostvarenju toga cilja. Ocjenjujući izlaganje edukativnim i infor-mativnim za sve one koje zanima brodo-gradnja, a dosad je nisu dostatno upoznali, časopis Brodogradnja zamolio je autora akademika Senjanovića da svoje vrijedno izlaganje priredi za online izdanje časopisa (www.hrbi.hr/brodogradnja). Ovo izla-ganje ipak nije problematiziralo postojeće stanje hrvatske brodogradnje u obliku koji bi nudio akciju ili moguće konkretnije pu-tove prevladavanja nagomilanih teškoća u kojima se nalazi ova gospodarska gra-na. S druge strane postoji stajalište kako, s obzirom da je pitanje restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta u djelokrugu Vlade RH, Akademija se kao znanstvena i umjetnička institucija ne može upuštati u rješavanje tih problema već samo daje sugestije i iznosi svoje mišljenje.

Treće izlaganje skupu je ponudilo mnogo korisnih informacija o namjeri i već realiziranim poslovima u izgradnji čitavih sustava vjetroelektrana na moru diljem Europe, prije svega njezinoga sje-vera i sjeverozapada. Hrvatska država, međutim, prema upućenim izvorima, opredijelila se za kopnene vjetroelek-trane, jer one morske nisu primjerene jadranskim uvjetima i turističkoj orijen-

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Zagreb

taciji, pa bi bilo korisno da se izlaganje pozabavilo i mogućnostima angažiranja hrvatskih brodogradilišta u projektiranju i izgradnji kopnenih vjetroelektrana, koje su se već počele instalirati u RH. Brodo-gradnja je odlučila na svojim stranicama predočiti čitateljstvu i ovo vrlo zanimljivo izlaganje.

_____________

Visoko priznanje Josipu Brniću

Prof.dr.sc. Josip Brnić

Prof. dr. sc. Josip Brnić, redoviti profe-sor Tehničkoga fakulteta u Rijeci, dobitnik je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrva-tskoj za 2010. godinu za područje tehničkih znanosti.

S okruglog stola HAZU-a posvećenog brodogradnji

16762(2011)2

AKTUALNOSTI

Profesor Josip Brnić poznati je znan-stvenik u području mehanike čvrstih tijela i sta bilnosti konstrukcija. Uže po dručje znanstvenog zanimanja profesora Josipa Brnića jesu elastomeha nika, plastomehanika i oblikovanje kovina deformiranjem. Poseb-no se ističu njegovi radovi iz proteklih dviju godina objavljeni u međuna rodnim vodećim časopisima, a odnose se na ponašanje kovina pri razli čitim temperaturnim režimima i mahom su citirani u svjetskim bazama poda-taka. Najnoviji objavljeni rezultati teorijskih i eksperimentalnih istraživanja ponašanja konstrukcijskih materijala – kako kod sniženih, tako i kod povišenih temperatura – za koje je profesor Josip Brnić od znan-stvene javnosti dobio najviše ocjene, iznim-no su dostignuće koje unapređuje primjenu kovina, posebno čelika, u mehaničkim konstruk cijama, a i važan su doprinos svjetskoj i hrvatskoj znanosti, zbog čega je profesor Josip Brnić i predložen za Nagradu Hrvatske akademije zna nosti i umjetnosti. Nagrada mu je uručena na svečanoj sjednici HAZU-a 26. svibnja 2011. godine u palači HAZU-a u Zagrebu.

Čestitkama na priznanju pridružuje se časopis Brodogradnja i njegovi čitatelji.

Odd Magnus Faltinsen primio nagradu Fridtjof Nansen

Profesor Odd Magnus Faltinsen za svoj je iznimni rad u području morske hidrodinamike dobio uglednu nagradu Fridtjof Nansen za izvanredan doprinos u znanosti i medicini u 2011. godini. Na-grada Fridtjof Nansen dodjeljuje se za iz-niman doprinos u znanosti i medicini, te

humanističkim i društvenim znanostima. Dobitnici su norveški istraživači koji su dali znanstveni doprinos međunarodnog značaja na vrlo visokoj razini.

Profesor Faltinsen zaposlen je u Insti-tutu za morsku tehnologiju na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije. Stručnjak je za opterećenje brodova i po-morskih konstrukcija na morskim valovi-ma, hidrodinamiku veoma brzih plovila i dinamiku zapljuskivanja, a iz navedenih je područja objavio tri knjige. Rad profe-sora Faltinsena uključuje razvoj teorijskih i numeričkih metoda za procjenu držanja brodova i pomorskih konstrukcija na mor-skim valovima. Šire najpoznatiji je njegov doprinos u razvoju vrpčaste teorije koja se za procjenu njihanja i opterećenja broda na valovima uspješno koristi već više od 40 godina.

Nagrada je profesoru Oddu Magnusu Faltinsenu dodijeljena 3. svibnja 2011.

godine na svečanoj godišnjoj sjednici norveške akademije znanosti.

Profesor Faltin-sen uz ostale brojne aktivnosti, intenzivno surađuje i s hrvatskim znanstvenicima, a go-stovao je i u Brodo-gradnji, pa se i s ovih strana pridružujemo čestitkama na viso-kom priznanju ovom ugledniku.

_____________

32. međunarodna regata brodocikla u Hamburgu

U razdoblju od 4. do 8. svibnja 2011. godine u Hamburgu se održavala 32. međunarodna regata brodocikla (IWR – International Waterbike Regatta).

IWR je međunarodno natjecanje koje organiziraju studenti brodogradnje i bro-dostrojarstva, a natječu se s plovilima na nožni pogon s dva člana posade pod na-zivom brodocikl. Zamisao je da studenti pojedinih sveučilišta sami projektiraju i izgrade svoje plovilo i to u skladu s određenim pravilima IWR-a. Natjecanje se odvija u 7 disciplina: 1 – sprint na 100 m, 2 – sprint na 250 m, 3 – ubrzanje na 10 m, 4 – vučna sila na mjestu, 5 – plo-vidba naprijed/stop/plovidba unatrag, 6 – maraton na 10 000 m i 7 – slalom na 100 m, tako da natjecanje u pravilu traje oko 3 dana. Prva IWR održana je davne

Profesor Odd Magnus Faltinsen prima visoko priznanje

Riječki i zagrebački studenti na brodociklijadi u Hamburgu

168 62(2011)2

AKTUALNOSTI

1980. godine u Hannoveru, gdje je sudje-lovalo samo 4 brodocikla i 10 sudionika i to samo iz Njemačke. Od tada se ovo natjecanje održava svake godine u raznim zemljama diljem Europe i šire (Turska). U dva navrata, 1999. i 2008. godine, IWR je u organizaciji studenata FSB-a održana i u Hrvatskoj, na zagrebačkom jezeru Jarun.

Ovogodišnju IWR organizira-la je udruga studenata brodogradnje s Tehničkoga sveučilišta u Hamburgu koja nosi naziv Heylige Frawe Latte ad Hammburg. Natjecanje se održavalo na prostoru Međunarodnoga središta za vo-dene sportove na rukavcu Dove Elbe u Allemöhe u predgrađu Hamburga. Uvje-ti smještaja (prostor za šatore, sanitarije, prehrana) i organizacija samog natjecanja bili su odlični.

Sudjelovalo je 15 posada s 33 bro-docikla iz 6 zemalja (Njemačka, Nizo-zemska, Poljska, Hrvatska, Austrija i Tur-ska). Broj sudionika ovog događaja bio je najveći dosad i iznosio je više od 300.

Iz Hrvatske su na ovom natjecanju sudjelovale dvije ekipe, sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) i sa Tehničkoga fakulte-ta Sveučilišta u Rijeci (TF). Svaka ekipa brojala je 18 članova s pratnjom jednoga svog profesora (FSB - Rajko Grubišić, TF – Bruno Čalić). Ekipa FSB-a imala je je-dan brodocikl (Pegula), a ekipa TF-a dva brodocikla (Kajzer i Zvizda). Na samom natjecanju dominirali su brodocikli iz Njemačke i Poljske. Ukupni pobjednik je brodocikl Imperator iz Hamburga, a među prvih 5 posada tri su iz Njemačke i dvije iz Poljske. Brodocikl Pegula sa FSB-a u ukupnom je poretku zauzeo 14. mjesto, a brodocikli s TF-a zauzeli su 19. mjesto

(Kajzer) i 22. mjesto (Zvizda).

Na skupštini regate posljednjeg dana odlučeno je da domaćin sljedeće 33. regate brodo-cikla u 2012. godi-ni bude Tehničko sveučilište u Delftu, Nizozemska.

Valja napo-menuti da se regata održavala upravo u vrijeme kad je hamburška luka sla-vila svoj rođendan. Tim povodom, a i da uveličaju jubilej ove

velike luke, u Hamburg su kao gosti pri-stigli razni brodovi sa svih strana svijeta, što je bio poseban spektakl za posjetitelje luke među kojima su bili i hrvatski stu-denti. Osim toga, studenti FSB-a su po-sjetili i glasoviti Međunarodni pomorski muzej koji na pregledan i sustavan način prikazuje povijest brodarstva i brodogra-dnje od pamtivijeka do danas.

Studenti FSB-a imali su dosta tehničkih problema sa svojim Pegulom, kako sa sustavom upravljanja tako i s pogonom. Očito je da Pegula, uz svoja odlična dva trupa, zahtijeva generalni tehnički re-mont, a osim toga svakako bi valjalo po-raditi na projektiranju i izgradnji novog brodocikla. Pritom valja naglasiti da su na ovogodišnjoj IWR skoro sve momčadi imale već po dva brodocikla u konkuren-ciji. Naravno, za projektiranje i izgradnju novog brodocikla valja osloboditi dosta vremena i namaknuti znatna materijalna sredstva. Studenti kažu da vremena ne-maju, jer ih pritišće režim studiranja po smjernicama Bolonjske deklaracije, a da isto tako nema niti novaca, jer je odaziv sponzora ove godine bio izrazito slab.

Kao nastavnik i vođa skupine, au-tor ovoga priloga, promatrajući sa strane sva ova događanja, a posebno prekrasnu atmosferu druženja i međunarodne komu-nikacije studenata, preporučio bi i ovom prigodom vodstvima odgovarajućih Za-voda i upravama FSB-a i TF-a da ozbiljno shvate ovu manifestaciju te da u svakom pogledu pomognu i iziđu u susret studen-tima koji će održavati tradiciju sudjelo-vanja s vlastitim brodociklima na ovom lijepom natjecanju.

SORTA 2012

Jubilarni XX. simpozij Sorta 2012 u Zagrebu

Na završnom skupu XIX. simpozija Sorta 2010 održanog u Lumbardi na oto-ku Korčula odlučeno je da organizator ju-bilarnog XX. simpozija Sorta 2012 budu zajednički Fakultet strojarstva i brodo-gradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu i Brodarski institut (BI) iz Zagreba. Tra-gom ove odluke, oba suorganizatora su iz svojih redova imenovali svaki po tri člana u užu radnu skupinu Organizacijskog od-bora simpozija i prof. dr. sc. Rajka Gru-bišića sa FSB-a za predsjednika odbora. Od svog osnutka krajem 2010. godine radna skupina se redovito sastaje svaka tri tjedna te je do sada učinila niz radnji vezanih za organizaciju simpozija.

Kao prvo, napravljen je prijedlog pu-nog sastava Organizacijskog odbora sim-pozija, koji je dan na odobrenje Stalnom odboru simpozija koji ga je i prihvatio. Zatim, glede termina i mjesta održavanja simpozija, predloženo je, a to je također Stalni odbor odobrio, da se simpozij održi od 27. do 29. rujna u Zagrebu i to dijelom na FSB-u a dijelom u BI-u. Svi sudionici simpozija koji dolaze izvan Zagreba bit će smješteni u hotelu International s kojim su dogovorene rezervacije, utanačene cijene i program te je napravljen i preliminarni predugovor. Nakon toga, prišlo se izradi Prve obavijesti simpozija koja je nedavno i tiskana i, između ostalog, priložena uz ovaj broj časopisa Brodogradnja. Zajed-no s Prvom obavijesti sastavljen je i Spon-zorski ugovor za sve pravne subjekta koji bi bili voljni da svojim novčanim prilozi-ma pomognu simpozij i ujedno na njemu sudjeluju preko jedne od niza ponuđenih promidžbenih aktivnosti.

U sljedećem razdoblju obavit će se prijava na odgovarajući natječaj pri Mini-starstvu znanosti, obrazovanja i športa za dodjelu materijalnih sredstava znanstve-nom skupu. Kontaktirat će se Ured pre-dsjednika RH kao i predsjedništvo HAZU radi prihvaćanja pokroviteljstva nad sim-pozijem. Uputit će se poziv odgovarajućim istaknutim znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva da budu pozvani predavači kako na plenarnom dijelu tako i unutar pojedinih sekcija simpozija.

Hrvatske posade na startu jedne od regata