REPUBLIKA HRVATSKAI DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI

Knjiga 14.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA

U REPUBLICI HRVATSKOJ(srpanj – prosinac 1994.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI KNJIGA 14.

BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 7.

Nakladnik: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb

Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Slavonski Brod

Za nakladnika: Dr. sc. Ante Nazor

Dr. sc. Stanko Andrić

Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Ozren Žunec

Urednici: Dr. sc. Ana Holjevac Tuković

Dr. sc. Slaven Ružić

Suradnici: Julija Barunčić Pletikosić, prof.

Ivan Brigović, prof. Željka Križe, prof.

Mr. sc. Anđela Ljubas Josipa Maras Kraljević. prof. Natko Martinić Jerčić, prof.

Ivan Radoš, prof. Mate Rupić, prof.

Dr. sc. Janja Sekula Gibač Domagoj Štefančić, prof.

Ilija Vučur, prof.

Lektorica: Julija Barunčić Pletikosić, prof.

Izrada kazala: Natko Martinić Jerčić, prof.

Prijepis: Indira Alpeza

Priprema za tisak: Kolumna d.o.o.

Tisak: ##

Naklada: 500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI Knjiga 14.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI

HRVATSKOJ(srpanj – prosinac 1994.)

Zagreb, lipanj 2013.

V

SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15

1. 1994., srpanj 1., Knin – Izvješće Ministarstva energetike i rudarstva RSK o energetskoj situaciji u Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19

2. 1994., srpanj 4., Vojnić – Dopis kordunske Uprave Ministarstva obrane RSK motelu u Vojniću o osnivanju tijela za koordinaciju mobilizacije na teritoriju Korduna i najznačajnijim zaključcima koji su usvojeni na njegovoj prvoj sjednici . . . . . . . . . . . . . . . . .20

3. 1994., srpanj 4., Ilok – Dopis Republičkog javnog pravobranilaštva RSK kojim se Vladi RSK predlaže osiguravanje financijskih sredstava u “republičkom” budžetu za isplatu novčanih naknada obiteljima poginulih krajinskih boraca i ranjenicima . . . . . . . .23

4. 1994., srpanj 4., Knin – Obavijest predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića o sazivu 8. sjednice Vlade RSK s predloženim dnevnim redom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24

5. 1994., srpanj 5., Beograd – Čestitka pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika Resora državne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića rukovodstvu i djelatnicima MUP-a RSK povodom Dana bezbednosti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26

6. 1994., srpanj 5., Knin – Zamolba kojom kninski Centar za socijalni rad poziva tamošnju javnost na sudjelovanje u humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava nužnih za organiziranje ljetovanja djeci iz socijalno ugroženih obitelji s područja Dalmacije i južne Like na crnogorskom primorju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27

7. 1994., srpanj 5., Knin – Izvješće Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK o problemima i incidentima u zonama razdvajanja koje su nakon sklapanja Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre između RSK i hrvatskih vlasti, u ožujku 1994. godine, uspostavljene duž dotadašnje linije bojišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28

8. 1994., srpanj 6., Knin – Zapisnik s 9. sjednice Vlade RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .299. 1994., srpanj 7., Knin – Informacija pomoćnika vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga

RSK za nacionalnu bezbjednost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića, čelnim osobama krajinske civilne i vojne vlasti o održanom sastanku s hrvatskim pregovaračem Hrvojem Šarinićem na Turnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37

10. 1994., srpanj 7., Petrinja – Zamolba kojom predsjednik SO Petrinja od predstavnika Civilne policije UN-a traži osiguravanje neophodne količine naftnih derivata za potrebe komunalnog uređenja grada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40

11. 1994., srpanj 8., Vojnić – Dopis SUP-a Vojnić rukovodstvu civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Sjever o problemima vezanim uz nemogućnost lokalnog stanovništva da pravnim putem naplati štetu koju su mu nanijeli pripadnici mirovnih snaga nesavjesnim vršenjem dužnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40

12. 1994., srpanj 17., Knin – Pismo kojim zastupnici Skupštine RSK pružaju bezrezervnu potporu poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske glede njihovog razmatranja prihvaćanja mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41

13. 1994., srpanj 18., Knin – Zapisnik s 10. sjednice Vlade RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42

VI

14. 1994., srpanj 18., Knin – Otvoreno pismo Saveza sindikata Krajine u kojem se vodstvo RSK proziva zbog teške ekonomske i socijalne situacije u RSK, te se traži njihovo obraćanje javnosti s konstruktivnim prijedlozima koji bi, uz prevladavanje uočenih poteškoća i nepravilnosti, doprinijeli konačnoj uspostavi “pravne države”. . . . . . . .51

15. 1994., srpanj 18., [Knin] – Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić u svoje i “u ime naroda” RSK čestita brazilskom predsjedniku Itamaru Francu na uspjehu nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u, te ukazuje na “tradicionalne” veze brazilskog i srpskog naroda u prošlosti. . . . . . . . . . . . . . .52

16. 1994., srpanj 19., Knin – Smjernice Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK o načinu vođenja budućih mirovnih pregovora između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, kao i o prevladavanju problema koji se javljaju pri provedbi Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre iz ožujka 1994., te nužnosti jačanja krajinskih obrambenih i ekonomskih potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53

17. 1994., srpanj 21., Knin – Zapisnik s 11. sjednice Vlade RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5518. 1994., srpanj 21., Vojnić – Upit Odsjeka za granične poslove SUP-a Vojnić kojim se

od MUP-a RSK traži očitovanje o postupanju prema konvoju motornih vozila iz AP Zapadna Bosna, koji je zbog odbijanja hrvatskih vlasti da mu dopuste ulazak na prostor pod njihovim nadzorom ostao blokiran nedaleko “granice” na Turnju . . . . . . . . . . . . . . . . .62

19. 1994., srpanj 21., Beograd – Izvadak iz stenografskog zapisnika s 23. sjednice Vrhovnog savjeta obrane SRJ na kojoj je, između ostalog, raspravljano i o problematici vezanoj uz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63

20. 1994., srpanj 21., Knin – Deklaracija Skupštine RSK o primjeni sporazuma o prekidu vatre koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali 29. ožujka 1994. u Zagrebu . . . . .71

21. 1994., srpanj 21., Knin – Izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSK Vladi RSK o teškom stanju u Javnom poduzeću “Krajinašume”. . . . . . . . . . . . . . . . . .72

22. 1994., srpanj 25., Knin – Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića s čelnikom Promatračke misije Europske unije za područje bivše Jugoslavije Paulom Joachimom von Stülpnagelom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .74

23. 1994., srpanj 25., Obrovac – Izvješće obrovačkog Odjeljenja Ministarstva obrane RSK Upravi Ministarstva obrane RSK za Sjevernu Dalmaciju o općem stanju i uvjetima života lokalnog stanovništva u mjestima SO Obrovac smještenim uz liniju razdvajanja . . . .78

24. 1994., srpanj 28., Manastir Dragović – Obavijest Srpskog pravoslavnog manastira Dragović o “vojničkom parastosu” koji će se na Ilindan 1994., povodom 48. godišnjice njegove “mučeničke smrti” održati u slavu četničkog zapovjednika iz Drugog svjetskog rata, generala Dragoljuba Draže Mihailovića i njegovih suboraca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81

25. 1994., kolovoz 1., Knin – Predsjednik Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke Krajine, Drago Kovačević, u pismu upućenom predsjedniku Skupštine RSK Branku Vojnici zahtijeva da se izvanredna sjednica Skupštine održi u Kninu, a ne na Plitvičkim jezerima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .82

26. 1994., kolovoz 2., Zagreb – Dopis Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, putem kojega obavještava Milana Martića, predsjednika RSK, da mu američko veleposlanstvo šalje knjigu Willliama Urya, stručnjaka za pregovore, te nudi mogućnost organiziranja seminara srpskim pregovaračima pod njegovim vodstvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83

27. 1994., kolovoz 2., Knin – Priopćenje sa sjednice Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o radu Vlade RSK, Skupštine RSK i javnih poduzeća na području RSK . . .84

28. 1994., kolovoz 4., Knin – Priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine u kojem je iznesen zahtjev da se na dnevni red izvanredne sjednice Skupštine RSK uvrsti i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom . . . . . . . . . . . . . .85

VII

29. 1994., kolovoz 4., Plitvička jezera – Skraćeni zapisnik s 3. sjednice izvanrednog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86

30. 1994., kolovoz 5., Knin – Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK svim ministarstvima i skupštinama općina u RSK o primjeni nepotpisanog sporazuma između Vlade RSK i UN-a o statusu Zaštitnih snaga UN-a, koji je, s ciljem reguliranja nesređenih odnosa između krajinskih vlasti s jedne te mirovnih snaga UN-a stacioniranih u RSK s druge strane, inicirala Vlada RSK, no čelništvo UN-a u New Yorku ga je odbilo potpisati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89

31. 1994., kolovoz 15., Knin – Priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine, kojim ta stranka podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku državu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91

32. 1994., kolovoz 17., Slunj – Izvješće o puštanju na slobodu osoba s prijavljenim prebivalištem na području slunjske općine iz zatvora u Staroj Gradišci, te podaci o izvršenim ubojstvima u Slunju i okolici u razdoblju od 1992. do 1993. godine, koje je SJB Slunj uputila nadređenom SUP-u u Vojniću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92

33. 1994., kolovoz 17., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK Ministarstvu vanjskih poslova Rumunjske u kojem se moli odobrenje za sudjelovanje predstavnika RSK na Konferenciji o dunavskoj suradnji u Bukureštu te ujedno zahtijeva da se predstavnicima Republike Hrvatske onemogući sudjelovanje na tom skupu. . . . . . . . . . . . .95

34. 1994., kolovoz 18., [Knin – Pale] – Prijedlog o ujedinjenju svih srpskih zemalja koji su Skupština RSK i Narodna skupština Republike Srpske uputile skupštinama Srbije i Crne Gore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97

35. 1994., kolovoz 20., Knin – Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića i predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98

36. 1994., kolovoz 22., Knin – Zapisnik s 13. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10337. 1994., kolovoz 22., Knin – Odluka Vlade RSK o kretanju i poslovanju u graničnom

pojasu prema AP Zapadna Bosna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11638. 1994., kolovoz 23., Knin – Zapisnik s 14. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11839. 1994., kolovoz 24., Gračac – Deklaracija odbornika SO Gračac o ujedinjenju svih

srpskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12040. 1994., kolovoz 25., Knin – Naputak predsjednika Vlade RSK upućen predsjednicima

općina i izvršnih savjeta općina u RSK, o načinu poslovanja i protoku roba prema Republici Srpskoj i SR Jugoslaviji nakon prekida dotadašnjeg jedinstvenog platnog prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121

41. 1994., kolovoz 26., Okučani – Dopis kojim direktor Srpskog radija Okučani Đorđe Vodogaz traži pomoć i financijska sredstva od ministra informiranja RSK Borivoja Rašua za izgradnju Radiotelevizijskog centra Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122

42. 1994., kolovoz 29., Glina – Zaključak Izvršnog savjeta SO Glina putem kojega se, uz podupiranje dotadašnje politike Narodne skupštine Republike Srpske, a vezano uz kulminaciju političkog sukoba između Beograda i vodstva pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba, zahtijeva žurno ujedinjenje RSK i RS, kao prvi korak prema budućem “svesrpskom” ujedinjenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

43. 1994., kolovoz 30., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o krađi stupova visokonaponskog dalekovoda nedaleko od Sadilovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124

44. 1994., rujan 4., Slunj – Zamolba Branka Zinaića Ministarstvu kulture i vjera RSK kojom traži financijsku potporu za izdavanje vlastitog autorskog romana “Nevini đavo” . .125

45. 1994., rujan 6., [Vojnić] – Izvješće SUP-a Vojnić o posjetu predsjednika AP Zapadna Bosna Fikreta Abdića Vojniću, Topuskom i Plitvičkim jezerima i njegovu susretu s predsjednikom Vlade RSK Borislavom Mikelićem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .126

VIII

46. 1994., rujan 6., Beograd – Obavijest Uprave carina SRJ svim carinarnicama o načinu prolaska roba namijenjenih RSK preko jugoslavenskog teritorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127

47. 1994., rujan 7., Knin – Prijedlog pomoćnika vrhovnog zapovjednika SVK za nacionalnu sigurnost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića, Komandi 18. korpusa SVK i načelnicima uprava Ministarstva obrane RSK za korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u odnosima s međunarodnim organizacijama. . . . . . . . . .128

48. 1994., rujan 7., Knin – Zahtjev Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Vladi RSK za hitno iznalaženje financijskih sredstava potrebnih za njihov daljnji rad. . . . .130

49. 1994., rujan 8., Knin – Zapisnik s 15. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13150. 1994., rujan 8., Rajić – Službena zabilješka Stanice milicije Rajić o obavljanju patrolne

službe u “tampon-zoni” u mjestu Paklenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14051. 1994., rujan 11., Slunj – Zapisnik s izvanredne sjednice SO Slunj na kojoj se raspravljalo

o političko-sigurnosnom stanju na području Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14152. 1994., rujan 12., Knin – Priopćenje Srpske demokratske stranke Krajine vezano za

održavanje tematske sjednice Glavnog odbora stranke pod nazivom “Uloga i zadaci Srpske demokratske stranke Krajine u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj Krajini”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143

53. 1994., rujan 14., Knin – Dopis kojim Ministarstvo vanjskih poslova RSK, na zahtjev vlasti Republike Ukrajine, od Glavnog štaba SVK i MUP-a RSK zahtijeva dodatne informacije o padu ukrajinske letjelice u Lici u kolovozu 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . .144

54. 1994., rujan 15., Knin – Izvješće ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića o rezultatima akcije “Prsten”, provedene s ciljem suzbijanja raširene pojave krijumčarenja na području RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .145

55. 1994., rujan 15., Glina – Zaključak kojim odbornici SO Glina pružaju bezrezervnu potporu politici Narodne skupštine Republike Srpske, osuđuju ekonomsku i informativnu blokadu srpskog naroda “zapadno od Drine” i traže ujedinjenje RSK i RS u jednu državu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .147

56. 1994., rujan 16., Vukovar – Obavijest SUP-a Vukovar Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o miniranju katoličke crkve u Lovasu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148

57. 1994., rujan 18., Vojnić – Izvješće SUP-a Vojnić MUP-u RSK o incidentu koji se dogodio u Izbjegličkom centru Batnoga, kada su ondje smještena bošnjačka djeca, izbjegla s područja AP Zapadna Bosna, provalila u skladište hrane i odjeće i otuđila dio sredstava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149

58. 1994., rujan 19., Knin – Dopis putem kojega Komesarijat za izbjeglice RSK od predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića traži mišljenje o mogućnostima iskorištavanja bošnjačkih izbjeglica iz AP Zapadna Bosna za dobivanje humanitarne pomoći za srpske izbjeglice i socijalno ugrožene Srbe u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150

59. 1994., rujan 20., Knin – Zapisnik sa 16. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15160. 1994., rujan 20., Knin – Program oživljavanja proizvodnje u RSK Ministarstva za

ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16261. 1994., rujan 20., Pakrac – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice SO Pakrac . . . . . . . . . . . . . . . . .16562. 1994., rujan 27., [Beograd] – Izvadak iz stenografskog zapisnika s 27. sjednice

Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17163. 1994., rujan 28., Topusko – Stavovi i zaključci Glavnog odbora Srpske demokratske

stranke Krajine sa stranačke sjednice održane u Topuskom, vezani uz razmatranje tadašnje političke situacije u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .176

64. 1994., rujan 29., Zagreb – Pismo Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, predsjedniku RSK Milanu Martiću, vezano za održavanje seminara “Program za pregovore” dr. Williama Uryja u Kninu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .177

IX

65. 1994., rujan 29., Knin – Dopis Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Vladi RSK sa zahtjevom da oformi komisiju koja će ispitati osnutak i djelovanje “nelegalne” zatvorske ustanove u Vojniću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .178

66. 1994., rujan 29., Glina – Rezolucija Skupštine općine Glina o teškom općem, političkom i vojno-sigurnosnom stanju u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .180

67. 1994., rujan 30., Knin – Dopis Državne komisije za ratne i zločine genocida RSK Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK s popisom osoba hrvatske nacionalnosti koje su smatrane odgovornima za izbijanje hrvatsko-srpskog sukoba u Hrvatskoj i za počinjene ratne zločine nad krajinskim Srbima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181

68. 1994., rujan 30., Vojnić – Zamolba SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK kojom traže suglasnost za izdavanje dozvola za prelazak hrvatskih obitelji iz Izbjegličkog centra Batnoga u Republiku Hrvatsku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .182

69. 1994., listopad 3., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK resornom ministru o postavljanju hrvatske zastave na zgradu SO Benkovac . . . . . . . . . . . .183

70. 1994., listopad 6., Benkovac – Priopćenje za javnost benkovačkog Općinskog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o aktualnim političkim zbivanjima u toj općini . . . . .184

71. 1994., listopad 7., Knin – Izvješće Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o izvršenim krivičnim djelima (ubojstvima i samoubojstvima) u RSK u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .185

72. 1994., listopad 7., Knin – Dopis predsjednika RSK Milana Martića političkom vodstvu Republike Srbije i načelniku Generalštaba VJ u kojem ih izvješćuje o prisutnosti paravojnih formacija pod nadzorom srbijanskog MUP-a na teritoriju SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema te neugodnostima kojima je bio izložen prilikom službenog posjeta toj oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186

73. 1994., listopad 7., [Vukovar] – Izvješće sa sastanka policijskog i vojnog vodstva SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema na kojem se, kao posljedica neugodnosti što ih je predsjednik RSK Milan Martić doživio za posjeta Vukovaru 4. listopada 1994., raspravljalo o aktualnoj sigurnosnoj situaciji na tom području . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188

74. 1994., listopad 8., Knin – Izvješće glavnog operativnog radnika za upravne i druge unutarnje poslove Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o radu u 1994. godini . . . . . . .189

75. 1994., listopad 10., Dalj – Dopis Izvršnog savjeta SO Dalj putem kojega se predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića upoznaje s poteškoćama u funkcioniranju organa vlasti u toj općini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193

76. 1994., listopad 12., Knin – Dopis sekretara Crvenog križa RSK Jovana Opačića predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću o poteškoćama u radu te organizacije . . . . . .195

77. 1994., listopad 16., Vukovar – Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK sa zahtjevom MUP-u Republike Srbije da se slobode liši Damir Grubješić, osumnjičen za sudjelovanje u ubojstvu dvaju hrvatskih civila u selu Jankovci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197

78. 1994., listopad 17., [Beograd] – Zabilješka šefa Predstavništva Ministarstva vanjskih poslova RSK u Beogradu, Branka Filipovića, o posjetu britanskog sveučilišnog profesora Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu susretu s čelnikom pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .198

79. 1994., listopad 18., Beograd – Izvješće o problematici vezanoj uz pitanje sukcesije imovine bivše SFRJ, koje je, s naglaskom na nužnost sudjelovanja RSK u spomenutom procesu, predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću uputio savjetnik predsjednika RSK Milana Martića za vanjske poslove Slobodan Jarčević. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .200

80. 1994., listopad 24., Knin – Proglas predsjednika RSK Milana Martića kojim upoznaje krajinsku javnost sa stanjem u “državi”, pozivajući tamošnji narod, a posebice političare, na jedinstvo i slogu u idućem razdoblju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .201

81. 1994., listopad 26., Knin – Zapisnik s 19. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .203

X

82. 1994., listopad 27., Knin – Priopćenje Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK kojim se krajinska javnost upoznaje s osnovnim tezama prosvjednog pisma koje je Milan Martić, ponukan Rezolucijom Glavne skupštine UN-a u kojoj se RSK naziva “okupiranim područjem” u sastavu Republike Hrvatske, uputio glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .205

83. 1994., listopad 28., Slunj – Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine nadležnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .206

84. 1994., listopad 29. – Dopis specijalnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiću o nužnosti omogućavanja posjeta pojedinim katoličkim grobljima u RSK osobama hrvatske nacionalnosti 1. studenoga 1994., u skladu s prethodno dobivenom suglasnošću krajinskog političkog vodstva o tom pitanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .207

85. 1994., listopad 30., Beli Manastir – Analiza političke situacije u RSK koju je načinio tadašnji zastupnik krajinske Skupštine iz redova Srpske radikalne stranke RSK Ratko Gondi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .208

86. 1994., studeni 1., Knin – Dopis Ministarstva prosvjete RSK Sekretarijatu Vlade RSK u kojem se žale na rješenje o raskidu ugovora o zakupu poslovnih prostorija na kninskoj željezničkoj postaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .212

87. 1994., studeni 2., Knin – Otvoreno pismo ministra informiranja Vlade RSK Borivoja Rašua predsjedniku Skupštine RSK Rajku Ležajiću u kojem kritizira rad Vlade i obavještava Skupštinu o podnošenju ostavke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .213

88. 1994., studeni 3., Knin – Izvješće Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK krajinskoj Vladi o mogućnosti proizvodnje šivaćih strojeva u RSK. . . . . .215

89. 1994., studeni 7., Knin – Zapisnik s 1. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .216

90. 1994., studeni 9., Knin – Politička platforma o problematici vezanoj uz moguće načine ostvarenja “svesrpskog” ujedinjenja, koju je izradio čelnik Srpske demokratske stranke Krajine i ministar vanjskih poslova RSK Milan Babić. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .222

91. 1994., studeni 10., Knin – Skraćeni zapisnik s 2. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226

92. 1994., studeni 10., Knin – Zapisnik s 21. sjednice Vlade RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22993. 1994., studeni 11., Knin – Zapisnik s 22. sjednice Vlade RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23194. 1994., studeni 17., Vukovar – Zapisnik s 23. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23495. 1994., studeni 17., Vukovar – Zapisnik s 24. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23696. 1994., studeni 19., Vukovar – Zapisnik s 3. sjednice drugog redovnog zasjedanja

Skupštine RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23897. 1994., studeni 22., Knin – Plan blokade UNPROFOR-a u zoni odgovornosti

7. korpusa SVK koji je, nakon napada zrakoplova NATO-a na udbinsku zračnu luku, izradio SUP u Kninu, bojeći se mogućeg izvlačenja pripadnika “plavih kaciga” na teritorij pod nadzorom legalnih hrvatskih vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242

98. 1994., studeni 25., Kostajnica – Zaključci Izvršnog savjeta SO Kostajnica usvojeni s ciljem prevladavanja poteškoća u radu općinskih organa vlasti te funkcioniranja tamošnjih javnih ustanova i privrednih poduzeća u uvjetima proglašene opće mobilizacije u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243

99. 1994., studeni 25., Benkovac – Izvješće o sastanku pripadnika benkovačke specijalne jedinice milicije sa zastupnicima Skupštine RSK iz te općine, koje je SJB Benkovac uputila ministru unutarnjih poslova RSK i sekretaru kninskog SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . .245

100. 1994., studeni 28., Glina – Apel koji je Izvršni savjet SO Glina uputio lokalnim žiteljima zahtijevajući od njih da zbog teške elektroenergetske situacije u RSK maksimalno štede električnu energiju i podmire neplaćene račune za potrošenu struju . . .246

XI

101. 1994., studeni 30., Knin – Zapisnik s 25. sjednice Vlade RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247102. 1994., studeni 30., Vojnić – Izvješće SUP-a Vojnić o izvršenim razbojništvima nad

pripadnicima UNPROFOR-a na području Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257103. 1994., prosinac 1., Knin – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja

Skupštine RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258104. 1994., prosinac 1., Knin – Zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja

Skupštine RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260105. 1994., prosinac 1., Knin – Zapisnik s 26. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .293106. 1994., prosinac 1., Knin – Otvoreno pismo pripadnika Specijalne jedinice milicije

SUP-a Knin Skupštini RSK povodom smjene ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .295

107. 1994., prosinac 2., Knin – Prijedlog Vlade RSK Skupštini RSK o stavljanju izvan snage Uredbe predsjednika RSK kojom su poslovi mobilizacije stavljeni pod nadležnost Glavnog štaba SVK, te njihovom vraćanju pod ingerenciju Ministarstva obrane RSK . . . .296

108. 1994., prosinac 7., Vukovar – Izvješće regionalnog povjerenika Komesarijata za izbjeglice RSK za područje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem o poteškoćama s kojima se u radu na teritoriju te oblasti susreću predstavnici međunarodnih humanitarnih organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .297

109. 1994., prosinac 8., Okučani – Otvoreno pismo Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija kojim se odbacuje početkom prosinca 1994. potpisani Gospodarski sporazum između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, jer se istim RSK odrekla svoje “državnosti” i prihvatila po nju nepovoljne uvjete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .298

110. 1994., prosinac 8., Glina – Informacija Odjeljenja za privredu i komunalne djelatnosti SO Glina općinskom Izvršnom savjetu o rušenju glinske katoličke crkve i uređenju lokalnih prometnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .300

111. 1994., prosinac 9., Glina – Obavijest predsjednika Okružnog suda u Glini Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK o osnivanju vojnog zatvora u zgradi Općinskog suda u Vrginmostu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .305

112. 1994., prosinac 9., Knin – Priopćenje za javnost Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK o pismu predsjednika RSK Milana Martića glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju, u kojem se traži da NATO zaustavi napredovanje hrvatskih postrojbi na području Grahova i Glamoča u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .305

113. 1994., prosinac 12., Knin – Obavijest voditelja kninske radne jedinice “Elektroprivrede Krajine” Stanici milicije Knin o učestalim pojavama samovoljnog uključivanja električne energije za vrijeme redukcija na području općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .306

114. 1994., prosinac 12., Plitvička jezera – Obavijest direktora Državnog poduzeća “Plitvice” predsjedniku RSK o devastaciji objekta DP “Plitvice” koju su tijekom tamošnjeg boravka počinili pripadnici MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .308

115. 1994., prosinac 16., Knin – Odluka Vlade RSK o dodjeli goriva obiteljima poginulih boraca i invalidima rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .309

116. 1994., prosinac 17., [Knin] – Zapisnik s 5. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310

117. 1994., prosinac 17., Knin – Odluka SUP-a Knin o upućivanju policajaca iz SJB Benkovac, SJB Obrovac, SM Kistanje i SMON Knin u Zapadnu Slavoniju, kao ispomoć pri regulaciji prometa i osiguravanju tamošnje dionice autoceste Zagreb – Lipovac koju su nadzirali pobunjeni Srbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322

118. 1994., prosinac 21., Knin – Zapisnik sa sastanka ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića i šefa civilnih poslova UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije Michela Moussallija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .323

XII

119. 1994., prosinac 23., Okučani – Proglas Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija kojim se osuđuje otvaranje za promet dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške, koju su nadzirali pobunjeni Srbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .326

120. 1994., prosinac 31., Vrlika – Izvješće Stanice milicije Vrlika o radu u 1994. godini . . . . . .328

Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .331Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .338

1

PREDGOVOR

Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj-prosinac 1994.) četrnaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaćaju razdoblje druge polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa dokumenata izvršene su nužne transkripcije radi njihove bolje čitljivosti. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj.

Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Primjerice, navod da je ”samo u Drugom svjetskom ratu u jednom logoru (Jasenovac) ubijeno 700.000 Srba” i da je “više protjeranih Srba iz Hrvatske i to prije početka rata nego što je to slučaj sa Hrvatima iz RSK u Hrvatsku” (dok. 22), da je “samo Drugi svjetski rat odnio 1.200.000 srpskih života” (dok. 39), da je “u periodu od tri mjeseca 1991. godine, hrvatska država protjerala srpsko stanovništvo iz gradova Virovitica, Podravska Slatina, Donji Miholjac, Slavonska Orahovica, Slavonska Požega, Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac, Lipik, Nova Gradiška i Novska i iz 185 srpskih naselja, sve sa područja zapadne Slavonije” (dok. 61) i drugi primjeri.

Kao i prethodne knjige dokumenata RSK, tako i ova svjedoči da je glavni cilj vodstva “RSK”, kao i vodstva “Republike Srpske”, ali i svih srpskih stranaka na tom području, bilo ujedinjenje sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, odnosno Srbijom i Crnom Gorom, u “jednu državu”, odnosno “stvaranje jedinstvene srpske države” (dok. 31, 34, 39, 80 i drugi). Tako je na zasjedanju “Skupštine RSK” 17. prosinca 1994. “predsjednik RSK” Milan Martić zaključio da “svi zastupnici imaju zajednički cilj, a taj je da ostvarimo svoju državu i da se ne vratimo nikad više u Hrvatsku, a ako bude sreće i ujedinimo tu državu sa ostalim srpskim državama” (dok. 116). Tome u prilog govori i priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine, sa zahtjevom “da se na dnevni red izvanredne sjednice Skupštine RSK uvrsti i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom”, ističući da je “ovaj zahtjev u skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem Srpske demokratske stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini, iskazan na dva provedena referenduma” (dok. 28). Posebno je “nadahnuta” bila “Deklaracija o sve srpskom

2

ujedinjenju” Kluba odbornika Srpske radikalne stranke Skupštine općine Gračac, od 24. kolovoza 1994., u kojoj se navodi da su se “mračne svjetske sile, stvarajući novi svjetski ekonomski poredak, nemilosrdno okomile na ponosni, nepokorivi i prkosni srpski narod”, da je ovoj “generaciji Srba sveti zadatak da u potpunosti riješi srpsko nacionalno pitanje”, da “rat započet na krajiškim prostorima 1990. g. nije samo rat za očuvanje zapadnih srpskih država, nego i rat za očuvanje svekolikog Srpstva i pravoslavlja”, da su “od Kosova pa na ovamo Srbi nebeski narod – opredeljen za Carstvo Nebesko – za Pravednost i Mir”, te da ih na to “obavezuju i referendum naroda Srpske Krajine o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom iz maja 1991. g., referendum o prisajedinjenju Republike Srpske Krajine Republici Srpskoj iz juna 1993. g., odluka zajedničkog prijedorskog zasjedanja Skupštine Republike Srpske i Skupštine RSK, inicijativa plitvičkog zasjedanja Skupštine RSK i poziv Narodne skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja” (dok. 39).

Snažnu podršku tadašnjem velikosrpskom projektu čiji je cilj bio ujedinjenje “zapadnih srpskih država” u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj sa Srbijom, pružao je dio svećenstva Srpske pravoslavne crkve, koji je veličao četničku ideologiju. Da su takvi svećenici SPC-a djelovali i na okupiranom području Republike Hrvatske svjedoči obavijest “nastojatelja manastira i manastirišta Sv. Dragovića, Ilariona sa braćom” od 28. srpnja 1994., da je u srpskom pravoslavnom manastiru Sv. Dragovića, na Ilindan (2. kolovoza) 1994. najavljen “vojnički parastos”, posvećen 48. godišnjici “mučeničke smrti đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića i svim srpskim voždima i vojnicima koji su braneći Otadžbinu život svoj položili”. U obavijesti se ističe da je “ceo srpski narod uglavnom bio uz počivšeg velikog junaka đenerala Mihailovića” i da “duh slavne vojske đenerala Draže do danas, kao i oduvjek, a naročito sada oličava duh našeg naroda u onoj poslovičnoj: jaki smo, jer smo sami” (dok. 24).

Iako su u drugoj polovici 1994. odnosi između vlasti u Beogradu i Kninu bili pod utjecajem pogoršanih odnosa između srbijanskog vodstva u Beogradu i vodstva Republike Srpske na Palama, ova knjiga dokumenata “RSK” svjedoči da Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), zapravo Srbija, i Vojska Jugoslavije nisu prestale pružati pomoć pobunjenim Srbima u Hrvatskoj. To se očituje i u čestitci pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika Resora državne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića poslanoj 5. srpnja 1994. rukovodstvu i djelatnicima MUP-a “RSK” povodom “Dana bezbednosti RSK”, u kojoj je naglasio da “ulaze u odlučujuću fazu borbe za ostvarenje zajedničkih ciljeva svih srpskih zemalja, spremniji i odlučniji nego ikada ranije” (dok. 5).

O pomoći “RSK”, ali i o stanju u Vojsci Jugoslavije svjedoče zapisi sa sjednica Vrhovnog savjeta obrane SRJ. Tako je na 23. sjednici, 21. srpnja 1994., navedeno da je “saveznim budžetom za 1994. godinu utvrđen vojni budžet od 1.264.000.000 dinara, ili 57 % od predloženog minimalnog iznosa”, kojim je omogućeno “samo preživljavanje”, pa je “Generalštab Vojske Jugoslavije u osnovi pokrio redovan život i rad vojske, no bez povećanja mera borbene gotovosti i popune ratnih materijalnih rezervi”. Zbog takvog budžeta “još više se pogoršalo stanje opremanja, naoružanja, vojne opreme, ratnih materijalnih rezervi i tehničkog obezbeđenja”, posebice zato što su “veće količine ubojnih sredstava, 3.640 tona, ustupljene Srpskoj vojsci Krajine i Vojsci Republike Srpske”, čime je “povećan broj kritičnih vrsta ubojnih sredstava, čija je popuna ispod 50 % potreba (pešadijske municije za podršku bilo je 37 %, artiljerijske municije za podršku 46 %, protivavionske municije cevne 49 %)”. U tom trenutku su “rezerve bile veoma kritične za 29 vrsta značajnije municije”. Sa stanovišta vođenja rata “posebno je kritična bila popuna sa minama 120 mm za minobacač – 16 %; raketa ‘zolja’ 25 %; metak 100 mm za top ‘T-12’ 17 %; raketa protivoklopna ‘maljutka’

3

10 %; metak 122 mm za haubice ‘M-38’ 26 %; metak 122 mm za haubicu ‘D-30’ 25 %; metak 152 mm za ‘noru’ 0 %; raketa 128 mm ‘plamen’ 18 %; metak 125 mm za tenk ‘M-84’ 13 % (u SRJ je tada bila moguća proizvodnja mina 120 mm i raketa ‘zolja’, dok se ostalo u tom trenutku nije moglo proizvoditi)”. Ništa bolje nije bilo s rezervama goriva (“pogonska goriva: motorni benzin 44 %; dizel gorivo 21 %; mlazno gorivo 8 %”) i intendantskim sredstvima (“hrana 57 % i odeća 27 %”). Prijeko potrebno bilo je pronaći “oko 3 miliona dolara za uvoz 720 protivavionskih raketa ‘igla’ sa 120 lansirnih mehanizama” te osigurati “mesečnu isporuku 2.500 tona mlaznog goriva za avione”. Vojska Jugoslavije tada je – “u gotovosti do tri časa” – ukupno imala “snage ekvivalenta 81 bataljona diviziona, sa 22.469 ljudi, 177 tenkova, 187 oklopnih transportera, 286 artiljerijskih i 192 protivavionska oruđa i 24 aviona” (dok. 19).

Vrhovni savjet obrane je “čitavo vrijeme, zaista, usaglašeno i jedinstveno vodio računa da maksimalno kadrovski popuni i ojača i Vojsku Jugoslavije, ali i da izađe u susret zahtjevima Vojske Republike Srpske Krajine”. Tome u prilog govori i podatak da je u “Vojsci Republike Srpske i Republike Srpske Krajine ukupno ostalo 6.800 starešina, koji su prihvatili sisteme, narod i organizaciju i uspešno vode borbu”, a da je “na njihove zahteve, poslano još ukupno 3.795 stalno u prekomandu i 187 ljudi koji se naizmenično menjaju, jer su deficitarni kadrovi – i ovde i tamo, pa su bitni!” (dok. 19). U jednom dokumentu navedeno je da “u SVK ima 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a rođeni su na bivšim područjima RH”, što je “oko 50 % ukupnog broja oficira i podoficira rođenih na bivšim područjima Hrvatske, a oko 50 % se nalazi još u Vojsci Jugoslavije” (dok. 8).

Na jednoj od sjednica Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, 27. rujna 1994., u razdoblju kad su, uz pomoć međunarodne zajednice, vođeni pregovori oko statusa Prevlake, predsjednik Crne Gore Momir Bulatović je izjavio da bi mu bio “merak” da Hrvatima potopi jedan čamac i predložio da Vojska Jugoslavije “potopi prvi hrvatski policijski čamac koji uđe u ‘plavu zonu’, pa da se izvine i da kaže da je nesporazum”. Taj “prijedlog” nije naišao na odobravanje Slobodana Miloševića, koji je zamolio da se “u narednih nedjelju dana ne potapa ništa i ne puca”, nego da se pričeka “da nam skinu ove sankcije” (dok. 62).

Jednako teška kao i u SR Jugoslaviji, ako ne i teža, bila je ekonomska situacija u “RSK”. Posebice se osjećao nedostatak goriva. Primjerice, na području Obrovca, zbog četverogodišnjeg nefunkcioniranja privrede, stanovništvo se isključivo bavilo poljoprivredom i stočarstvom, a zdravstvena briga stanovništva i “boraca na liniji”, kao i prijevoz učenika do škola, bili su omogućeni gorivom dobivenim od UNPROFOR-a (dok. 23). O kroničnom nedostatku materijalno-tehničkih sredstava za “Srpsku vojsku Krajine” svjedoče podaci sa sjednice “Vlade RSK” u srpnju 1994., da SVK raspolaže “sa minimumom rezervi osnovnih sredstava”, da su osnovna sredstva stara od 20 do 30 godina (kao “bitna sredstva navedeni su: minobacači, bestrzajni topovi 82 mm, haubice, PA topovi i borbena vozila svih tipova, a kao sredstva RV i PVO: avioni ‘Jastreb J-21’, helihopteri tipa ‘Gazela’ i avioni ‘Jastreb J-20’, koji su u upotrebi 26 godina, pa im ističe rok upotrebe”), da “minsko eksplozivnih sredstava ima dovoljno”, no da “postoji nedostatak municije za složene borbene sisteme” i da je “u identičnoj situaciji i Vojska Jugoslavije”, te da “ulje u sisteme nije dolijevano u ovom ratu, što je veoma ozbiljan problem” (dok. 8).

Uz to, u “RSK” je bilo problema i s opskrbom električnom energijom. Naime, “elektroenergetski sistemi SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine međusobno su bili povezani 110 kV vezama, uz mogućnost prenosa električne energije u

4

međusobnim razmjenama”, no uz “ograničenu prenosnu moć kroz koridor od 80 MW”, te su uz tu energiju “zapadni dijelovi srpskih republika iz sopstvenih hidroelektrana imali prosječnu satnu snagu od 50 MW”, što nije bilo dovoljno za zadovoljenje potreba za električnom energijom u “RSK” jer je “prosječna potrošnja zapadnih srpskih zemalja iznosila 160 MW” (dok. 1). Zbog toga su u “RSK” uvedene redukcije struje, no pojedinci na području općine Knin nisu se mogli pomiriti s time, pa su samovoljno uključivali električnu energiju za vrijeme redukcija (dok. 113).

Da bi poboljšalo ekonomsku situaciju, vodstvo “RSK” pristalo je na Gospodarski sporazum s hrvatskim vlastima, nastojeći pritom sačuvati “suverenitet nad cijelim teritorijem RSK”. U tom cilju, već prilikom ponuđenog nacrta “Sporazuma o krajinsko-hrvatskoj saradnji o ekonomskim pitanjima” (od 15. studenoga 1994.), “Vlada RSK” nije htjela prihvatiti “da poslije otvaranja autoputa Beograd – Zagreb onaj njegov dio koji prolazi kroz zapadnu Slavoniju ne kontroliše srpska milicija, već samo UNPROFOR”, jer bi to “bilo odricanje od suvereniteta Krajine na tom dijelu njene teritorije” (dok. 95). Usprkos teškoćama u pregovorima, Gospodarski sporazum je potpisan početkom prosinca 1994., a njegovo potpisivanje izazvalo je burne rasprave u “RSK”. Protiv njegova potpisivanja bila je Srpska radikalna stranka SO Zapadna Slavonija, jer se “istim RSK odrekla svoje ‘državnosti’ i prihvatila po nju nepovoljne uvjete” (dok. 109). Ista stranka osudila je i otvaranje dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške (zakazano za 21. prosinca u 14. sati), zaključivši da se ”kao i uvek, pa i sada, pokazalo da Hrvati vode mudru i diplomatsku politiku potpomognuti od Njemačke i Vatikana” (dok. 119).

Ekonomsko stanje u “RSK”, između ostaloga, očituje se na primjeru grada Vrlike, čija privreda nije radila, a grad nije imao ni općinske vlasti, osim “Mjesne zajednice”. U njemu je živjelo oko 200 stanovnika (od toga 30 Hrvata), a s okolnim selima Vrlika je imala oko 2000 stanovnika. Prijeratne dvije tvornice su propale tijekom rata, a glavni “poduzetnici” ostali su “privatni gostioničari” i prodavači: u gradu je bilo 7 kafića – “koji su radili bez dozvole” te “jedna prodavnica i jedna mesnica, dok se za ostalo može reći da ne postoji” (dok. 120).

Da je, uz ekonomske probleme, “SVK” imala problema i s nedostatkom ljudstva (”boraca”), pokazuje odluka “GŠ SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa ženama vojnim obveznicima” (dok. 45). Tome u prilog govori i podatak da je jedna od brigada SVK “dnevno imala 2.526 ljudi na 240 km, odnosno 1,5/1 km, pa da bi zbog toga trebalo mobilizirati žene od 19 do 45 godina. Istodobno, zbog problema s gorivom, predložena je i “mobilizacija 1.146 konja da bi se uštedila nafta za traktore i motore” (dok. 51).

O pitanjima opskrbe “SVK” i stanju na bojištima često se raspravljalo na sjednicama “Vlade RSK” i zasjedanjima “Skupštine RSK”. Tako je na 9. sjednici “Vlade RSK”, 6. srpnja 1994., navedeno da ratište u “RSK” ima nepovoljan geografski položaj, da veličinom i oblikom spada u male teritorije, da manevar snaga po frontu otežavaju rijeke, koje teku smjerom sjever – jug, da su materijalne mogućnosti skromne, da će “uz snažnu podršku artiljerije i avijacije, oružane snage Hrvatske napasti na izabranom, a ne na cjelokupnom pravcu”, te da su mogući smjerovi napada: “Zadar – Benkovac – Knin; Split – Drniš – Knin; Šibenik – Oklaj – Knin i Sinj – Vrlika – Knin”. Zapadna Slavonija istaknuta je kao “vrlo osjetljivo područje”, za čiju obranu su formirane “2 brigade, uz plan oslonca na Republiku Srpsku” (dok. 8).

Međunarodna zajednica pokušavala je vodstvo “RSK” dovesti za pregovarački stol i omogućiti dogovor s hrvatskim vodstvom. Među takvim pokušajima je i dopis Petera

5

Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 2. kolovoza 1994., u kojem obavještava Milana Martića, “predsjednika RSK”, da mu američko veleposlanstvo šalje knjigu Willliama Urya, stručnjaka za pregovore, te nudi mogućnost organiziranja seminara srpskim pregovaračima pod njegovim vodstvom. Ista ponuda upućena je i hrvatskom vodstvu (dok. 26).

Dokumenti u knjizi svjedoče o sadržaju nekih od sastanaka između predstavnika hrvatske vlasti i vodstva “RSK”. Primjerice, u organizaciji UNPROFOR-a, u srpnju 1994. na Turnju su razgovarali “pomoćnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga RSK za nacionalnu bezbjednost i međunarodne odnose, general-major” Mile Novaković i hrvatski pregovarač Hrvoje Šarinić. Tema razgovora bila je “problem vodosnabdevanja Drniša, Biograda i Teslingrada (Lički Osik) te linija razdvajanja kod sela Kakma”. Navodi se da je Šarinić tvrdio “da se posle Zagrebačkog sporazuma provodi Kiprizacija Hrvatske”, da “pregovaranje kao metod rešavanja problema samo koristi Srbima da politički jačaju, a ništa se ne rešava”, da se “priprema projekt autonomije za Srbe”, da je spreman prihvatiti i “Galbrajtov predlog da Srbi imaju svoju zastavu”, te da “jedino o čemu ni on ni Tuđman neće pregovarati je suverenitet Hrvatske”. Zanimljivo je da je srpska strana tonski tajno snimila cijeli tijek sastanka – “od susreta pa do razdvajanja”, a da se o daljnjem nastavku “ovakve vrste kontakata s neprijateljem” tražilo mišljenje “Resora državne bezbednosti” Republike Srbije (dok. 9).

U kolovozu 1994., u Stožeru UNPROFOR-a u Kninu, uz nazočnost predstavnika UN-a, sastali su se “predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić i ministar Milan Babić” s predstavnicima hrvatske vlasti Hrvojem Šarinićem i Ivićem Pašalićem, savjetnikom predsjednika F. Tuđmana za unutarnju politiku. Raspravljalo se o ekonomskim (vodoopskrba, autocesta Zagreb – Slavonski Brod i željeznički promet preko Knina za Split) i političkim pitanjima (povratak prognanika i traženje nestalih) (dok. 36).

U pregovorima s Hrvatskom predstavnici “RSK” držali su se smjernica “Odbora za odbranu i bezbjednost” i “Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK”, nastojeći prihvatiti “samo ono što vodi jačanju ‘krajinskih’ obrambenih i ekonomskih potencijala”. Tako je, 19. srpnja 1994., predstavnicima “RSK” koji su određeni za pregovore o prevladavanju problema u provedbi Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre iz ožujka 1994., sugerirano da ”uđu u pregovore, ali da se sporazumevaju samo o onom što doprinosi jačanju samostalnosti RSK”, kako bi se “skrenula pažnja sa sporazuma i bez velike buke moglo i formalno promeniti linije razdvajanja tamo gdje je to potrebno”. Istodobno je zahtijevano da se posebno “vodi briga za srpske teritorije pod okupacijom (zapadna Slavonija, Gorski kotar...), kao i da se “posebna pažnja obrati terminima koji se odnose na Hrvatsku” i da se oni “zvanično (ili poluzvanično) odrede”, jer nema razloga upotrebljavati nazive “Republika Hrvatska” ili “Hrvatska vojska”, ako hrvatska strana koristi nazive “lokalni – pobunjeni Srbi” i “četnici” (dok. 16).

U knjizi su navedeni i dokumenti koji svjedoče o sastancima između vodstva “RSK” i predstavnika međunarodne zajednice. Tako je 25. srpnja 1994. “predsjednik RSK” Milan Martić čelniku Promatračke misije Europske unije za područje bivše Jugoslavije Paulu Joachimu von Stülpnagelu naglasio da su ”RS i RSK geografski vezane, da je to isti narod, isti interes, pa je zato svaki napad na RS i napad na RSK i obratno”, da će se “u slučaju agresije na RS uključiti RSK i SRJ, a nudi se i veliki broj Rusa, posebno Kozaka”, te da se “govori i o nuklearnim bojevim glavama”, čime bi se “rat proširio na veliki dio Evrope”. Pritom je zatražio “uvažavanje zahtjeva Srba za korekturom teritorija i rješavanje Ustavnog

6

pitanja, te ukidanje sankcija prema Jugoslaviji” (dok. 22). No, činjenica da je međunarodna zajednica priznala granice RH i BiH, te da je u rezolucijama Glavne skupštine UN-a “RSK” vrlo jasno navedena kao “okupirano područje” Republike Hrvatske, znatno je otežavala prihvaćanje Martićevih zahtjeva. Naravno da je to vodstvu “RSK” bilo neprihvatljivo, pa je pisalo prosvjedna pisma glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju (dok. 82).

Ignorirajući odredbe UN-a i činjenicu da je Republika Hrvatska bila međunarodno priznata država, članica UN-a, vodstvo “RSK” pokušavalo je na sve moguće načine dobiti međunarodno priznanje za “RSK”, ali u tome nije uspijevalo. Nisu prolazila ni nastojanja da se “na mala vrata”, potpisivanjem pojedinih sporazuma, neizravno prizna državnost ”RSK”. Primjerice, čelništvo UN-a u New Yorku je u srpnju 1994. odbilo potpisati “sporazum između Vlade RSK i UN-a o statusu Zaštitnih snaga UN-a u RSK”, koji je inicirala “Vlada RSK”, ponudivši tek razgovore “na sektorskim nivoima, koje Ministarstvo inostranih poslova RSK nije moglo prihvatiti” (dok. 30).

U kolovozu 1994. vodstvo “RSK” zamolilo je Ministarstvo vanjskih poslova Rumunjske da odobri sudjelovanje predstavnika “RSK” na Konferenciji o dunavskoj suradnji u Bukureštu (jer “kroz teritoriju RSK protječe Dunav u dužini od 150 kilometara i na tom dijelu plovnosti Dunavom, organi vlasti Republike Srpske Krajine ‘de facto’ vrše potpunu kontrolu, upravljanje i korištenje režima plovidbe Dunavom”) te ujedno zahtijevalo da se predstavnicima Republike Hrvatske onemogući sudjelovanje na tom skupu, jer “Dunav ne protječe Hrvatskom” (dok. 33).

Osim toga, u cilju međunarodne afirmacije “RSK” upućivani su razni dopisi stranim državama. Tako je 18. srpnja 1994. “predsjednik RSK” Milan Martić čestitajući “u svoje i u ime naroda RSK” brazilskom predsjedniku Itamaru Francu “uspjeh nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u” istaknuo “tradicionalne” veze brazilskog i srpskog naroda u prošlosti (dok. 15). U cilju promidžbe, “Ministarstvo kulture i vjera RSK” pokrenulo je snimanje dokumentarnog filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika na državu” (dok. 101).

Međunarodnu afirmaciju “RSK” njezino vodstvo pokušalo je ostvariti i kroz pitanje raspodjele (“sukcesije”) imovine bivše SFRJ, pokušavajući već od 1992. u spomenuti pregovarački proces uključiti i “delegaciju RSK”, no bez uspjeha. Moglo je samo zaključiti da “Republiku Srpsku Krajinu niko nije ni spominjao kao naslednicu, jer se podrazumevala kao deo Republike Hrvatske” (dok. 79).

Svojevrstan pregled važnijih datuma i mogućih načina ostvarenja “svesrpskog” ujedinjenja, sadrži politička platforma predsjednika Srpske demokratske stranke Krajine i “ministra inostranih poslova RSK” Milana Babića, objavljena 9. studenoga 1994. godine (dok. 90). U tekstu, čiji naslov poručuje da je “ostvarenje srpske federacije osnovni pravac spoljne politike RSK”, navedeno je da su 22. svibnja 1992. Republika Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina “priznate za nezavisne i suverene države članice Ujedinjenih nacija, da je Savezna Republika Jugoslavija (27. travnja 1992.) sastavljena od federalnih jedinica Republike Srbije i Crne Gore “kao stvarni nasljednik bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kojoj je takvo isključivo naslijeđivanje od strane međunarodne zajednice osporeno Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija broj 777 od 18. 09. 1992. godine pozivom na Rezoluciju 757 (47. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda), iako su neke zemlje nastavile odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom bez posebnog priznavanja”. Navodi se i da je “Država Republika Srpska Krajina proglašena 19. 12. 1991. usvajanjem Ustava od strane Skupštine Srpske autonomne oblasti Krajine (koja

7

se proglasila ustavotvornom) i Velike narodne skupštine Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojoj se priključila Srpska oblast Zapadna Slavonija odlukom Skupštine Srpske oblasti Zapadne Slavonije od 21. 12. 1991. godine, a na osnovu:– plebiscita održanog 19. 08. 1990. godine kojim je potvrđena Deklaracija o suverenosti srpskog naroda Krajine donesena 25. 07. 1990. godine na Srpskom saboru u Srbu,– Rezolucije o razdruživanju SAO Krajine i Hrvatske usvojene 28. 02. 1991. godine i odluke o odvajanju od 18. 03. 1991. godine,– suverenosti Republike Srpske Krajine potvrđene referendumom građana Republike Srpske Krajine 20. juna 1993. godine”.

Za Republiku Srpsku navodi se da je nastala Rezolucijom “Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine” koja teži formiranju “Srpske Republike Bosne i Hercegovine” u okviru Savezne Republike Jugoslavije iz prosinca 1991. godine i proglašavanjem nezavisnosti “Srpske Republike Bosne i Hercegovine” 9. 1. 1992. godine. Potom je izraženo mišljenje da “na principima međunarodnog javnog prava koji služe da definišu uslove pod kojima se konstituiše država, a koji suverenu državu definišu kao zajednicu koja sadrži teritoriju i stanovništvo podređeno organizovanoj političkoj vlasti; kao i to da je postojanje ili nestanak jedne države pitanje ‘de facto’ (mišljenje Arbitražne “Badinterove” komisije broj 1 od 10. 12. 1991. godine), Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika Srpska ispunjavaju kriterijume zasnovane na navedenim principima za njihovo definisanje kao faktičkih i suverenih država (za Saveznu Republiku Jugoslaviju potvrđeno od strane Arbitražne komisije – Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, mišljenje broj 10 od 04. jul 1992. godine) kao i od strane mnogih država koje je priznaju”. U tom smislu se navodi da je “priznavanje od strane drugih država suverene države konstituisane na navedenim principima međunarodnog javnog prava čisto deklarativne prirode (mišljenje Arbitražne komisije br. 1 od 10. 12. 1991.) te nepriznavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske od strane drugih država nimalo ne umanjuje njihovu suverenost i postojanje de facto”.

U prilog tome istaknuto je “da se narod Srpske Krajine izjasnio za ostajanje u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji žele da očuvaju Jugoslaviju (Deklaracija Srpskog sabora u Srbu 25. 7. 1990. godine, Rezolucija Srpskog nacionalnog vijeća od 28. 02. 1991. godine i referendum naroda Srpske autonomne oblasti Krajine od 12. 05. 1991. godine i Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u junu 1991. godine)”, te da je “na referendumu održanom u Republici Srpskoj Krajini 20. 06. 1993. godine srpski narod Krajine odlučio da se suverena Republika Srpska Krajina ujedini sa drugim srpskim državama, čemu su prethodile Grahovska deklaracija (SAO Krajine i Zajednice opština Bosanske Krajine) i Prijedorska deklaracija (Skupština Republike Srpske i Skupština Republike Srpske Krajine) o međusobnom ujedinjenju, kao i mogućnost (ugrađena u Ustav SR Jugoslavije) kojom Savezna Republika Jugoslavija dozvoljava da se u njenom sastavu nađu i druge republike koje to žele”.

U svom tekstu M. Babić je, kao “ministar inostranih poslova RSK”, otkrio da “pregovarački proces sa Hrvatskom pod okriljem međunarodne zajednice treba da pomogne stabilizaciji međunarodnih pozicija Republike Srpske Krajine i omogući barem indirektnu podršku, ili ne suprotstavljanje međunarodne zajednice, glavnom cilju spoljne politike Republike Srpske Krajine: traženju zajednički prihvatljivog modela integracije (ujedinjenja) Republike Srpske Krajine, Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske”! Naveo je da za “RSK” postoje dva optimalna modela ujedinjenja, “koji su uslovljeni prostornim razdvojenjem

8

Republike i opredjeljenjem srpskog naroda za što čvršćim sjedinjenjem sa matičnom državom Jugoslavijom: mogućnost (istovremenog ili pojedinačnog) uključivanja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske kao posebnih federalnih jedinica u Saveznu Republiku Jugoslaviju uz moguću konfederalnu vezu kao prelazno rješenje ili (respektujući stabilniji međunarodni položaj Savezne Republike Jugoslavije) ujedinjenje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske u federaciju koja bi se u početnoj fazi konfederalno vezala za Saveznu Republiku Jugoslaviju”. Pritom je primijetio da “za ovakav model postoji već međunarodno verifikovana praksa oličena u konstruisanju bošnjačko-hrvatske federacije koja je dobila mogućnost da se konfederalno veže sa Hrvatskom”.

Ako navedena dva “optimalna” modela ne bi prošla, “treći model međusrpskog ujedinjenja bio bi stvaranje u početnom periodu federacije Republike Srpske Krajine i Republike Srpske koja bi prerasla u unitarnu državu”, no taj model bi “sa gledišta Republike Srpske Krajine mogao biti samo model iz nužde za učvršćenje i međusobnu zaštitu Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, ali u sebi krije opasnost trajne podjele na istočne i zapadne Srbe sa granicom na Drini, što nije srpski niti nacionalni niti državni interes, a za samu Republiku Srpsku Krajinu nosi opasnost odvajanja dijela istočne Slavonije i Baranje koji bi postali lak plijen još uvijek nezatomljenim težnjama Hrvatske za prisvajanjem teritorija Republike Srpske Krajine. Zavisno od stava Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, kao i odnosa snaga u međunarodnoj zajednici, Republika Srpska Krajina može biti otvorena za sva tri navedena modela ujedinjenja”.

Na kraju je zaključio da “put za konačno priznanje Republike Srpske Krajine i ujedinjenje srpskog naroda u srpsku federaciju, reintegracijom u Jugoslaviju, neće biti brz ni lak, da nosi u sebi više neizvjesnosti nego izvjesnosti, ali da srpski narod i Republika Srpska Krajina drugog puta ne žele” (dok. 90).

Neplanirani problem za “RSK”, naravno i za “Republiku Srpsku” u BiH, u tom razdoblju predstavljalo je pogoršanje odnosa između vodstva Srbije i vodstva Republike Srpske, koje je odbilo poslušati srbijansko vodstvo u Beogradu i prihvatiti prijedlog međunarodne zajednice (“Kontaktne skupine”) o unutarnjoj podjeli BiH. U tom cilju vodstva “RSK i RS” sastajala su se da bi dogovorili zajedničko djelovanje. Na jednom od sastanaka, 20. kolovoza 1994., R. Karadžić rekao je da je dobio “teleks poruku od Engleza, koji su dali najviše informacija i mole za sastanak, jer Muslimani preko njih traže pregovore”, što je on protumačio kao znak – “pobjeda je naša”. Upozorio je da je Mirovni plan Kontaktne skupine za BiH “paklen”, jer je “teritorija isječena”, što Srbima u Srbiji nije jasno, pa se pitaju zašto ga Srbi u BiH ne žele prihvatiti, a “dobili su pola Bosne”. Naveo je da “iza svega stoji Njemačka i plan Vatikana, te hrvatski interesi da se RSK reintegriše u Hrvatsku”, da “Hrvati imaju prave prijatelje u Nijemcima koji vode računa o njihovim interesima”, da je “Amerika uz muslimane ali ne u mjeri koliko su Nijemci uz Hrvate”, da “Rusi ništa ne rade za Srbe”, da “po njima, treba ostvariti cjelovitu (veliku) Hrvatsku, te joj pripojiti Bosnu i onemogućiti ujedinjenje Srba”. Stoga je zaključio da je važno ne pristati na plan, jer predviđa “jedinstvenu Bosnu” i jer “Republika Srpska planom gubi 26 % teritorija i 20 što većih što manjih gradova i naselja, koja bi Srbi napustili, a ne bi se ostali boriti za svoja prava na tom području, kako misle u Srbiji”. Istodobno, “Muslimani bi dobili strateške pozicije i opasno ugrozili Srbe”, a ni “sankcije ne bi bile skinute potpuno, budući da bi strateška roba (čelik, nafta) bili i dalje pod embargom”. R. Karadžić je bio uvjeren da “potpisivanjem spomenutoga plana Republika Srpska ne bi mogla opstati, te da u tom slučaju ne bi opstala ni RSK, ali ni Srbija”, a “Crna Gora bi spas našla u Italiji”. Stoga je odlučio da se Republika Srpska

9

brani “i za RSK i Srbiju”. Kao pravo rješenje naveo je “ujedinjenje svih srpskih zemalja u jednu srpsku državu s Beogradom kao glavnim gradom”, koja bi tako imala “13 (!) milijona stanovnika i bila garant stabilnosti na Balkanu”. Naglasio je da se ne smije popustiti, jer se svijet boji rata, a “mi smo u ratu i teže nam ne može biti”.

O potrebi “mudre politike” na tom je sastanku govorio Momčilo Krajišnik, “predsjednik Skupštine RS”, upozorivši da “ovo što se dešava može biti kobno za srpsku budućnost”, jer nije Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora (1992.-1994.) “džaba rekao – Srbe na Srbe”. Nakon njega, “predsjednik RSK” Milan Martić rekao je da bi “bio najsrećniji da odmah potpiše akt o ujedinjenju”, no da “bi bilo štetno po obe strane ići odmah na ujedinjenje”, te da se “mora izvući korist od Srbije” i da “naš mirotvorni stav ne da Hrvatima za pravo da nas napadnu”. Potom se nazočnima obratio i Brana Crnčević iz Srbije, rekavši da se “dva miliona Srba ne može dati”, da “nije opasno kad je celi svet protiv Srba, ali da ne valja kada je svet i Srbi protiv Srba”, te da u Srbiji “misle da je RS više bradata, a da on misli da je SRJ previše crvena”, pa “sporazum traži lagani kompromis”, koji je moguć, jer “misli da je Milošević na strani RSK i RS, ali je pritisak sveta velik”, no da “onaj ‘ko napusti RSK i RS neće dugo vladati u Srbiji”. Predložio je da se uvjeti postave “51:49 sa garancijama međunarodne zajednice”. Nakon završetka sastanka i ručka, “delegacije su posjetile manastir Krka” (dok. 35).

Među dokumentima koji govore o mogućim rješenjima problema odbijanja “Republike Srpske” da prihvati plan “Kontaktne skupine”, je zabilješka (od 17. listopada 1994.) “šefa Predstavništva Ministarstva vanjskih poslova RSK” u Beogradu, Branka Filipovića, o posjetu britanskog sveučilišnog profesora Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu susretu s čelnikom pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem (15. listopada 1994.) u Banja Luci. Zabilješka, koja je klasificirana kao “državna tajna”, navodi da bi Radovan Karadžić “mogao prihvatiti podelu BiH po principu 50 – 50 % (kako je predložio MacDonald), pod uslovom da se mape koriguju u korist Srba, gde bi se prihvatio princip teritorijalnog obuhvatanja većine srpskih etničkih zemalja u BiH, te da Republika Srpska mora biti suverena država sa glavnim gradom Srpsko Sarajevo, koje bi bilo podeljeno u dva grada, a NE u dva dela, što znači da bi muslimanski deo Sarajeva postao muslimanska prestonica, a srpski deo grada srpska prestonica”. Uz to, “u zamenu za enklave u istočnoj Bosni, Srbi bi se odrekli dviju opština na severu Sarajeva, a Sarajevo bi privuklo većinu muslimana iz istočne Bosne”. U slučaju potpisivanja “sporazuma o podjeli BiH po principu 50 – 50 %”, R. Karadžić je zahtijevao da se istodobno (“u roku od pet minuta”) potpiše i “dodatni sporazum o razmeni teritorija između Republike Srpske i hrvatsko-muslimanske Federacije s jedne strane i Republike Hrvatske i SRJ oko zapadne Slavonije, gde bi Srbima bio odobren povratak u zapadnu Slavoniju (tj. onaj deo koji je pod kontrolom Hrvatske)”. Tri mjeseca potom “trebala bi se održati međunarodna konferencija koja bi rešila pitanje sukoba između RSK i Republike Hrvatske”, a prema mišljenju Radovana Karadžića, “RSK bi se trebala odreći Like, Korduna i Banije u korist Republike Hrvatske, a Republika Hrvatska bi se trebala odreći istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje u korist RSK (zapravo Republike Srbije), kao i zapadne Slavonije i severne Dalmacije u korist Republike Srpske” (dok. 78).

Da bi u potpunosti provele velikosrpski plan o stvaranju jedinstvene srpske države, sa zapadnim granicama duboko na teritoriju Republike Hrvatske, srpske snage morale su osvojiti grad Bihać u zapadnoj Bosni, koji su branili 5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U borbama protiv 5. korpusa Armije BiH sudjelovale su i

10

snage Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, koje su bile odane političaru Fikretu Abdiću. Među dokumentima u knjizi je i izvješće o sastanku Borislava Mikelića, “predsjednika Vlade RSK” i Fikreta Abdića, “predsjednika AP Zapadna Bosna”, održanom na Plitvicama u rujnu 1994., od 22 do 00.30 sati. F. Abdić bio je “vrlo zadovoljan razgovorom i pun optimizma za svoj narod, uvjeren da će uz pomoć Srba i svog naroda ipak uspjeti ostvariti cilj o postojanju AP Zapadna Bosna”. Prije toga, od 13 do 16 sati, F. Abdić je bio u Zagrebu na razgovoru sa Slavkom Degoricijom (helikopterom UN-a bio je prebačen iz Topuskog i vraćen natrag). Na povratku je izjavio da “jebe Hrvatskoj mater, što su ga na vrlo perfidan i podmukao način na brzinu poslije sastanka utrpali u helikopter, a nisu mu uopšte dozvolili razgovor sa novinarima iz Hrvatske i Italije koji su ga čekali da sa njime obave intervju i naprave fotosnimke” (dok. 45).

Za vodstvo “RSK” problem su predstavljale i izbjeglice iz zapadne Bosne koje je trebalo zbrinuti, pa se nastojalo da se dio tereta njihova zbrinjavanja prebaci na Republiku Hrvatsku, ali da se zadrži savezništvo s Fikretom Abdićem. Tako je na 13. sjednici “Vlade RSK”, 22. kolovoza 1994., predloženo da se prostor za muslimanske izbjeglice iz zapadne Bosne traži na Turnju, te da se vrši pritisak na RH i UNHCR da prihvate izbjeglice, kao i da je “vrlo bitno sačuvati Fikreta Abdića kao političkog čovjeka, jer to je garancija da će uvijek vući poteze prema Velikoj Kladuši, a time se neće ostvariti jedinstvo V. korpusa, što Srbima ide u prilog” (dok. 36). Uz to, situaciju s muslimanskim izbjeglicama iz AP Zapadne Bosne na Turnju u rujnu 1994., srpska strana (“Komesarijat za izbjeglice RSK”) pokušala je iskoristiti za dobivanje humanitarne pomoći za srpske izbjeglice i socijalno ugrožene Srbe u “RSK” (dok. 58)

U drugoj polovici 1994. intenzivirale su se borbe na tom području u toj mjeri, da su angažirane i hrvatske snage, jer bi osvajanjem Bihaća srpske snage odnijele pobjedu od strateškog značaja, a to Hrvatska nije mogla dopustiti. Stoga su od rujna 1994. događaji u zapadnoj Bosni bili jedna od važnijih tema na sjednicama “Vlade RSK” i zasjedanjima “Skupština RSK”. Tako je o situaciji na bojištu u zapadnoj Bosni bilo govora na 16. sjednici Vlade RSK, 20. rujna 1994., posebice o problemima koordinacije između “Republike Srpske” i “Republike Srpske Krajine”, te nedostatku sustavnoga načina rada i donošenju odluka na lokalnoj razini. Navedena je procjena GŠ SVK “da na području AP Zapadna Bosna prvenstveno treba voditi borbu Fikret Abdić sa svojim snagama, a vojska RSK da učestvuje u domenu koliko je to politički i vojno moguće”, jer “nije dobro otvarati krizu u teškom vremenu gdje nisu definisana mnoga pitanja i kad SVK objektivno nema vojničku snagu koja može rješavati pitanje AP Zapadne Bosne”. Posebice nakon upozorenja predstavnika međunarodne zajednice 15. kolovoza 1994., da “SVK ne prelazi granice priznate države BiH jer će to biti razlog da vojska RH napadne RSK”.

Ipak, do borbenih djelovanja došlo je s 3. na 4. rujna 1994., kad je “Vojska RS prešla na teritorij RSK” i započela napad u kojem je ostvarila “početni uspjeh i prodor od 10 km u teritorij AP Zapadna Bosna, no potom su muslimanske snage preduzele protudejstva i natjerale snage RS i SVK na povlačenje”, tako da su “Muslimani ostvarili artiljerijski pregled područja Majdana, Žirovca, Komore pa i prema Dvoru”. Spomenutim protuudarom 5. korpusa Armije BiH ugrožena je sigurnost općine Dvor, “situacija sa tehnikom je jako loša (3 stara tenka), kod naroda je prisutna doza straha, ljudi na položaju su iscrpljeni jer ih nema ko mijenjati, a prosjek je 40 godina, pa nisu spremni ni za kakva ofanzivna dejstva”. “Sekretar Vlade RSK” Savo Štrbac izvijestio je da su “na zadnjem sastanku koji je bio na Maljevcu Muslimani tvrdili da imaju 10 naših mrtvih i 2 živa iz Bojne” (dok. 59). Zapisnik

11

s “4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK”, od 1. prosinca 1994. (dok. 104), pokazuje da je u borbama u “bihaćkom džepu” sudjelovala “Srpska vojska Krajine, specijalna brigada MUP-a RSK, snage Fikreta Abdića, vojska RS i još neke snage”, te da su dvije trećine Velike Kladuše bile pod nadzorom srpskih snaga, a da je Bihać “opkoljen u vidu potkovice”. Spomenuta borbena djelovanja u zapadnoj Bosni detaljno su opisana i u bošnjačko-muslimanskoj literaturi (vidi: brigadir Bejdo Felić, Peti korpus 1992.-1995., Sarajevo, 2002., 216-430).

Istodobno, kao odgovor na napredovanje srpskih snaga u zapadnoj Bosni, hrvatske snage povećale su svoju borbenu gotovost, zbog čega je zapovjedništvo SVK moralo “izvršiti domobilizaciju i ojačati područja prema RH, jer se jedan broj pripadnika SVK nalazio u Cazinskoj krajini”. Na to je hrvatsko vodstvo provelo mobilizaciju i koncentriralo velike snage prema SVK, pa je zapovjedništvo SVK moralo 18. studenoga 1994. provesti “totalnu mobilizaciju”, koja je rezultirala “potpunom paralizacijom života i rada državnih organa u RSK”. Navodi se da je “praktično sve zamrlo, pa je Petrinja par dana bila bez kruha jer su pekari bili mobilisani, Okružni zatvor je ostao bez stražara, Okružni sud bez sudija, ‘Elektra’ bez ekipa koje trebaju da trafostanicu obezbeđuju”, da “na Kordunu ne rade škole punih 18 dana, da su svi prosvjetni radnici mobilisani i svo zdravstvo, tako da civilno stanovništvo nema ko da liječi, jer liječnici su na prvim borbenim linijama, da je nastala totalna paraliza privrede, da se život kompletno paralizirao”, itd., tako da je trebalo “bar deset dana da se normalizira postojeće stanje”. Cilj napada srpskih snaga u zapadnoj Bosni bila je “predaja 5. korpusa Armije BiH i vraćanje Fikreta Abdića natrag da on na tom prostoru preuzme vlast” (dok. 104).

U napadima u zapadnoj Bosni srpske snage koristile su i ratno zrakoplovstvo, čime su prekršile odredbu Vijeća sigurnosti UN-a o zabrani letenja, što je izazvalo akciju zrakoplovstva NATO snaga. Nakon što su snage NATO pakta 21. studenoga 1994. “u 2 navrata izvršile bombardiranje aerodroma na Udbini, gdje je pričinjena veća materijalna šteta i došlo do težeg ranjavanja određenog broja vojnih i civilnih lica”, postrojbe 7. korpusa SVK dobile su razrađene planove blokade UNPROFOR-a radi sprječavanja prebacivanja njihovih pripadnika na područje RH. Planovi su predviđali da bi “ispred UNPROFOR-a stalo civilno stanovništvo, djeca, stari ljudi, milicija, vojne jedinice” (dok. 97). U “Izvještaju o uzrocima i posljedicama dejstva vazdušnih snaga NATO na aerodrom Udbina, ali i na raketne sisteme koji se nalaze na Šamarici, strateški važnim potencijalima SVK” navodi se da je “avijacija vojske RS nekoliko puta uzletila i bombardovala ciljeve u Bihaću i Cazinu, a da je NATO-pakt u svom bombardovanju priznao da je bilo 39 aviona u operaciji, iako je u jednom trenutku na radarskom ekranu izbrojeno 44 aviona, te da su u prvoj fazi uništili dva radarska sistema SVK i PVO odbranu, da su od djelovanja NATO snaga preminula dva borca SVK, a nekoliko je ranjeno lakše i teže, da je nanesena velika materijalna šteta, da je pista oštećena na 6 mjesta, a prilazne staze na nekoliko mjesta, te da su uništeni protuavionski raketni sistemi i PVO sistem” (dok. 104). Kao jedan od razloga spomenutoga napada zrakoplova NATO snaga na aerodrom srpskih snaga u Udbini, Robert Neer, predavač na Sveučilištu Columbia, u svojoj knjizi o napalmu (“Napalm: An American Biography”) navodi kažnjavanje srpskih snaga zbog uporabe napalma u zračnom napadu na Bihać u UN sigurnosnoj zoni, 18. studenoga 1994. godine. Dakle, “samo tri dana kasnije, mlažnjaci iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Nizozemske bombardirali su bazu koju su Srbi koristili za zrakoplove s napalm bombama” (o tome vidi: Jutarnji list, “Panorama”, 21. travnja 2013., str. 50-51).

12

Uz ostalo, na zasjedanju “Skupštine RSK” 1. prosinca 1994. navedeno je i da zbog velikog “utroška municije” operacija u zapadnoj Bosni “bez Jugoslavije u logističkom smislu ne bi mogla da se ostvari”, te da je “zbog pritiska na opsadu Bihaća zajedničkih snaga RSK i RS, otvoreno novo ratište između Livna i Grahova, koje je mirovalo dvije godine”, kao i da se dogodilo “nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata na linijama razdvajanja u zapadnoj Slavoniji i u predjelu Crnog Vrha na Alanu” (dok. 104). Glede stanja na novootvorenom bojištu između Livna i Grahova, na 26. sjednici “Vlade RSK”, 1. prosinca 1994., navedena je “hitna informacija iz Stanice javne bezbjednosti u Bosanskom Grahovu, da su ustaške snage napredovale 8 – 9 kilometara u dubinu na teritorij RS (od Livna prema Grahovu)”, a “sekretar Vlade RSK Savo Štrbac informaciju je nadopunio podatkom da je 11 ranjenika sa tog područja stiglo u bolnicu u Knin” (dok. 105).

Zaista, krajem studenoga i početkom prosinca 1994., kad je obrana Bihaća počela popuštati pod pritiskom srpskih postrojbi, hrvatske snage pokrenule su operaciju “Zima ‘94” protiv srpskih snaga na Dinari i time spasile Bihać. O tome, te o snazi Hrvatske vojske i potezima koje je poduzela “SVK”, govorio je na “5. sjednici drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK”, 17. prosinca 1994., zapovjednik “SVK” Milan Čeleketić (dok. 107). Naveo je da su Hrvatima “zborna područja Split, Gospić i Osijek negde ranga slabijih korpusa, a zborno područje Zagreb je negde kalibra slabije armije, a da su, valjda po ugledu na SVK, da imaju malo više korpusa, stavili još dva, te Karlovac i Bjelovar pretvorili u zborno područje”. Naveo je da su hrvatske snage s 24. na 25. studenoga 1994. planirale izvršiti agresiju na “RSK”, zbog čega je on morao “izvršiti mobilizaciju SVK”, jer “kao komandant nikada neće dočekati ustaše sa cvećem”. No, kao problem je naveo da je “24 hiljade ljudi za pušku sposobno otišlo iz naših krajeva, da je 9 hiljada adresa nepoznato, da je 7 hiljada u inostranstvu i da je 6 hiljada i 8 stotina u našoj Matici i bratskoj Republici Srpskoj”, te da je “sa 78 % popunjenosti i mobilizacijom s 19. na 20. studenoga, a koja je uspela 92 %, bio siguran da je preduzeo sve preventivno kao komandant Srpske vojske Krajine, da ne dođe do onog najgoreg”. Postotak od 92 % posebno je istaknuo, s obzirom na to da je u siječnju 1993. “odaziv na mobilizaciju bio samo 67 %”, iako je trajala 5 dana. Istodobno je podsjetio da je još bila na snazi “odluka o proglašenom ratnom stanju u RSK”, koju je 21. siječnja 1993. “doneo tadašnji predsednik Republike Srpske Krajine gospodin Goran Hadžić”.

Potom je rekao da je “pre nego što su 1. decembra ustašije zajedno sa braćom iz Herceg Bosne krenuli na glamočko-livanjskom pravcu, bila pripremljena grupacija od svih 9 gardijskih brigada, cirka negde oko 30 hiljada vojnika, od kojih su izvukli najsposobnije i najekstremnije i grupisali ih u operativnu grupu Sinj, na čelu sa 126-om brigadom i uputili se na ovom pravcu.” Kao “osetljivi deo teritorije RSK” naveo je zapadnu Slavoniju, koja je bila u zoni odgovornosti 18. korpusa SVK, nasuprot kojega su bile “121., 125., 123., 127., 106., 120. i 117. brigada iz Koprivnice”. Priznao je da “vojno jačanje 5. korpusa predstavlja otvorenu pretnju i najdirektnije ugrožava opstanak RS i RSK, što posebno zabrinjava zbog njegove prirodne sprege sa ustaškim snagama”, te da je tek nakon borbenog djelovanja “5. korpusa Armije BiH na prostoru Grmeča, doline Une te izbijanja na liniju Bosanski Petrovac, Spasovo (Kulen Vakuf ) i Martin Brod problem podignut na svesrpski nivo i na tom nivou se počeo rešavati uz konsensus svih subjekata”. Komentirajući događaje na Dinari i napredovanje hrvatskih snaga, rekao je da primjećuje “svu opasnost i ugrožavanje glavnog grada Knina te rasecanje snaga RS i RSK”, da je “planina Dinara tako studena, da se i na probranim vojnicima, najboljih godina i najbolje obučenim, posle 4 sata provedenih na

13

terenu sve mrzne”, te da je poduzeo sve da “ova združena ustašija ne dođe iza leđa i preseče put Knin – Drvar i dovede Knin u okruženje” (dok. 116).

U svom izlaganju “predsjednik Vlade RSK” B. Mikelić naveo je da je “Vojska Jugoslavije za ovu godinu od saveznog budžeta dobila 50 %, što će se odraziti i na pomoć vojskama RSK i RS”. Osvrnuo se i na “Prijedlog financijskog plana RSK za 1995.”, naglasivši da je “logistika RSK ipak Jugoslavija i naravno Srbija”. Upozorio je na zadaću “Vlade RSK da osigura veoma bitne i značajne količine municije, jer je SVK došla na najkritičniju donju tačku po djelovima pješadijskoga naoružanja, zatim za minobacače, za topove, haubice, tenkove i na kraju krajeva za rakete”. Upozorio je i na probleme vezane uz naftu, jer su “za potrebe SVK u napadnim djelovanjima u zapadnoj Bosni potrošili više od 50 % nafte nego što je bilo predviđeno po Planu, te da će ta nafta nedostajati za potrebe poljoprivrede i gospodarstva” (dok. 116). “Predsjednik RSK” Milan Martić je “nedavnu mobilizaciju smatrao nužnom, jer su Hrvati nagomilali snage”, ali i “efikasnom”, jer je “u januaru 1993. za pet-šest dana mobilizacija izvršena do 60 %, a sada je u roku od jednog dana 92 %”. Istodobno je objasnio da je promjena u provođenju mobilizacije uslijedila u veljači 1994., kad je tadašnji ministar obrane Dušan Rakić procijenio i na Vrhovnom savjetu obrane rekao da “Ministarstvo odbrane nije u stanju da efikasno vrši mobilizaciju i predložio da mobilizacija ide pod korpuse” (dok. 116). Time je odgovorio na prijedlog koji je 2. prosinca 1994. “Vlada RSK” uputila “Skupštini RSK da se stavi van snage Uredba predsjednika RSK o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze organa MO organima SVK” (donesena 8. veljače 1994.), te da se “vojna obaveza i sve izvršne radnje oko mobilizacije vraćaju pod ingerenciju Ministarstva obrane što je u skladu sa Zakonom o odbrani RSK, član 43, stavak 1 i 2” (dok. 107).

Stalno ratovanje, ekonomska iscrpljenost i gubici teritorija uzrokovali su nezadovoljstvo stanovništva “RSK”, posebice pripadnika srpskih oružanih formacija na tom području. Primjerice, na zasjedanju “Skupštine RSK”, 1. prosinca 1994., spomenuto je “nekoliko ozbiljnih incidenata u Kninu, Benkovcu i Obrovcu koje su izazvali pripadnici SVK po povratku sa fronta, dakle pucnjavom koja u tim mjestima nije prisutna više od godinu dana (u Benkovcu je pucano po zgradi Opštine i hotela u Benkovcu, u Obrovcu čak po zgradi milicije)”. O međusobnim optužbama i napetoj sigurnosnoj situaciji u “RSK” svjedoči i otvoreno pismo “Skupštini SVK”, koje su 1. prosinca 1994. potpisali pripadnici “Specijalne jedinice MUP-a RSK Knin”, u kojem upozoravaju političare da bi mogli snositi posljedice za svoje postupke. U raspravi je spomenuto i da je SVK nedavno imala “dva teška događaja – prvo u Bojni kod Gline s nemalim brojem žrtava, drugo kod Dvora na Uni također sa žrtvama” (dok. 104).

Kao i u prethodnom razdoblju, krijumčarenje je i dalje bila raširena pojava u “RSK”, posebice na graničnom prostoru prema BiH, pa je “u cilju sprečavanja krijumčarenja i povećanja priliva sredstava u budžet RSK, Ministarstvo unutarnjih poslova sačinilo plan operativnih mjera i radnji za sprečavanje krijumčarenja roba na područje RSK pod nazivom PRSTEN”. Plan se počeo provoditi u svibnju 1994., tako što je “izvršena dislokacija radnika kako bi se postigla veća objektivnost, pa su tako na područje istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje upućeni operativni radnici sa područja sjeverne Dalmacije i Banije, na područje Banije operativni radnici sa područja istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje, na područje sjeverne Dalmacije sa područja Korduna, dok na područje Like iz zapadne Slavonije, a iz Like na područje zapadne Slavonije”. Međutim, spomenuta akcija naišla je na otpor lokalnih moćnika, tako da je, primjerice, na području istočne Slavonije

14

“navedena aktivnost uspješno sprovođena sve do 09. 08. 1994. godine kada je od strane rukovodstva MUP-a istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje zabranjeno da radnici sa tog područja dalje učestvuju u radu, dok radnicima sa područja Banije i sjeverne Dalmacije nije dozvoljeno da iziđu na granične prelaze u istočnoj Slavoniji, Sremu i Baranji i preuzmu kontrolu istih” (dok. 54).

Uz spomenuto, dokumenti u ovoj knjizi pokazuju da su do sredine 1994. godine u “RSK” bila najmanje 3042 poginula i ranjena “borca” (dok. 3), da je unatoč odredbama sporazuma o demilitarizaciji i spremanju teškog naoružanja u spremišta, u nekim selima, po kojima se UNPROFOR nije smio kretati, “SVK imala sakrivene tehnike” (dok. 51), da se na okupiranom području RH, odnosno u UNPA zonama nastavilo s rušenjem katoličkih crkava – primjerice, 16. rujna 1994. eksplozivom je potpuno razrušena katolička crkva u Lovasu, SO Vukovar, koja je do tada bila djelomično porušena (dok. 56), a u prosincu 1994. ostaci srušene katoličke crkve u Glini odvezeni su na zato određeni deponij, odnosno iskorišteni su za uređenje lokalnih prometnica (dok. 110), te da su u “RSK” postojale glasine o dogovoru između predsjednika Srbije S. Miloševića i predsjednika RH F. Tuđmana o tome da Baranja, zapadni Srijem i istočna Slavonija pripadnu Srbiji. “Hranjiva podloga” takvim glasinama o “separatističkim težnjama” bila je “blizina i fizički kontakt sa SRJ i Srbijom, kao i jak osećaj kod stanovništva toga područja da ipak i po tradiciji, i po navikama i običajima, i po privredno-ekonomskom sistemu daleko više pripadaju Vojvodini nego zapadnom delu RSK” (dok. 85).

Prema tome, činjenica da se sadržaj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici vodstva “RSK”, ne razlikuje znatno od sadržaja dokumenata “RSK” u prethodnim godinama (od 1990.), svjedoči o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja – da svi Srbi žive u jednoj državi i odlučnosti srpskih dužnosnika da je provedu do kraja, bez obzira na žrtve.

Urednici knjige

15

KRATICE

AP – autonomna pokrajinaAP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna

BosnaB. – BeliBiH – Bosna i HercegovinaBJR Makedonija – Bivša Jugoslavenska

Republika MakedonijaBOV – borbeno oklopno vozilobr. – brojcca. – otprilikeCIP – Saobraćajni institut Beogradcit. – citiranoco. – kopijaCZ – civilna zaštitačl. – članakd. d. – dioničko društvoDASK – Državni arhiv SisakDB – državna bezbjednostDDR – Deutsche Demokratische Republik

(Njemačka Demokratska Republika)dip. pravnik – diplomirani pravnikdipl. ek. – diplomirani ekonomistdipl. ing. – diplomirani inženjer dipl. ing. geod. – diplomirani inženjer geodezijedipl. ing. polj. – diplomirani inženjer

poljoprivrededipl. inž. el. – diplomirani inženjer

elektrotehnikedipl. polit. – diplomirani politologdir. – direktor.DM – Deutsche Mark (njemačka marka)DP – državno poduzećeDPZ – društveno-politička zajednicadr. – doktor dr. – drugoDTG – diverzantsko-teroristička grupa

ECMM – European Community Monitoring Mission (Promatračka misija Europske zajednice)

EI – elektronska industrijaEU – Europska unijaEZ – Europska zajednicag. (G., god.) – godina g-din – gospodin GG – grupa građanaGP – granični prijelazgrađ. – građevinarstvoGŠ – Glavni štabGŠ SVK – Glavni štab Srpske vojske KrajineGŠ VJ – Generalštab Vojske JugoslavijeHDZ – Hrvatska demokratska zajednicaHIC – Hrvatski informativni centarHMDCDR – Hrvatski memorijalno-

dokumentacijski centar Domovinskog rataHSP – Hrvatska stranka pravaHV – Hrvatska vojskaHVO – Hrvatsko vijeće obraneIC – izbjeglički centarINA – Industrija nafteint. – internoIO – izvršni odborIS – izvršni savjetJKP – javno komunalno poduzećeJMBG – jedinstveni matični broj građaninaJNA – Jugoslavenska narodna armijaJP – javno poduzećeJRiM – javni red i mirJŽTP – javno željezničko-transportno poduzećeKD – kazneno djeloKEBS – Konferencija za europsku bezbjednost

i suradnjuKPD – kazneno-popravni dom

16

Kraljevstvo SHS – Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca

kut. – kutijakV – kilovoltkWh – kilovatsatL. G. – ljeta (leta) gospodnjegM. P. – mjesto pečatamat. – materijalnaMB – minobacačMIP – Ministarstvo inostranih poslovaMJBG – matični jedinstveni broj građanamm – milimetarMO – Ministarstvo obraneMOL – Marko Orešković Lički Osikmr. – magistarMUP – Ministarstvo unutrašnjih poslovaMW – megavatMZ – mjesna zajednican/r – na ruken. – noviNATO – North Atlantic Treaty Organization

(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)NB – načelnik bezbednostiNB – narodna bankaNBJ – Narodna banka JugoslavijeNIK – Naftna industrija KrajineNN – nepoznatiNOR – narodnooslobodilački ratnpr. – na primjerNŠ – načelnik štabaNŠ GŠ SVK – Načelnik štaba Glavnog štaba

Srpske vojske Krajineo. g. – ove godineOiO – osmatranje i obavještavanjeorg. – organizacijaOS – obavještajna službaOŠ – osnovna školaOUN – Organizacija Ujedinjenih narodaOUP – odjel unutrašnjih poslovaov. – ovlaštenjeovl. – ovlaštenovl. sl.- ovlašteno službeno P/M – pomoćnik ministrap/o – po ovlaštenjup.pukovnik – potpukovnik

PA – protuavionskipbr. – pješačka brigadaPIK – poljoprivredno-industrijski kombinatPIO – penzijsko i invalidsko osiguranjePMEU – Promatračka misija Europske unijePMEZ – Promatračka misija Europske

zajedniceprof. – profesorPTT – Pošta, telegraf, telefonpuk. – pukovnikPVO – protivvazdušna obranaR. – RepublikaRC – regionalni centarRD RR – Republička direkcija robnih rezerviRDB – resor državne bezbjednostireg. oznaka – registarska oznakarep. – republičkaRH – Republika HrvatskaRHE – reverzibilna hidroelektranaRJ – radna jedinicaRO – radna organizacijaROĐ. – rođenRR – ratne rezerve RS – Republika SrpskaRSK – Republika Srpska KrajinaRTV – radiotelevizijaRUJP – Republička uprava javnih prihodaRV i PVO – ratno vazduhoplovstvo i

protivvazdušna obranas. r. – svojom rukomSACP – Sabirni arhivski centar PetrinjaSAD – Sjedinjene Američke DržaveSANU – Srpska akademija nauka i umetnostiSB – Savet bezbednostiSDK – Služba društvenog knjigovodstvaSDS – Srpska demokratska strankaSDS K – Srpska demokratska stranka KrajineSDS Krajine – Srpska demokratska stranka

KrajineSDS srpskih zemalja – Srpska demokratska

stranka srpskih zemaljaSFRJ – Socijalistička Federativna Republika

Jugoslavijasist. – sistematizacijaSJB – stanica javne bezbjednosti

17

SK – PJ – Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju

sl. – sličnosl. – službenoSl. glasilo – službeno glasiloSl. glasnik – službeni glasnikSM – stanica milicijeSMON – stanica milicije opće nadležnostiSO – skupština općineSO – srpska oblastSO SBiZS – Srpska oblast Slavonija, Baranja i

Zapadni Sremsoc. – socijalnaSPC – Srpska pravoslavna crkvaSPS – Socijalistička partija SrbijeSPS – Srpska partija socijalista SR – savezna republikaSRJ – Savezna Republika JugoslavijaSRK – Srpska Republika KrajinaSRS – Srpska radikalna strankaSRT RSK – Srpska radio-televizija Republike

Srpske KrajineSSS – srednja stručna spremaSSSR – Savez Sovjetskih Socijalističkih

RepublikaSŠ – srednja školast. – stavakstam. – stambenostr. pov. – strogo povjerljivoSUC – Savezna uprava carinaSUP – Sekretarijat unutrašnjih poslovasv. – svetiSVK – Srpska vojska Krajinet – tonat. g. – tekuće godinetel. – telefontj. – to jest

TO – teritorijalna obranaTP – trgovačko poduzećeTS – trafostanicaTVIK – Tvornica vijaka KninUJB – Uprava javne bezbednostiul. – ulicaUN – Ujedinjeni narodiUNCIVPOL – United Nations Civil Police

(Civilna policija Ujedinjenih naroda)UNESCO – United Nations Educational,

Scientific and Cultural Organization (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu )

UNHCR – United Nations High Commissioner for Refugees (Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)

UNPA – United Nations Protected Area (Zaštićeno područje Ujedinjenih naroda)

UNPROFOR/UNPF. – United Nations Protection Force (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda)

UP – unutrašnji posloviUSD – United States dollar (američki dolar)v. d. – vršitelj dužnostiv. r. – vlastitom rukomV/O – vojni obveznikVES – vojno-evidencijska specijalnostVJ – Vojska JugoslavijeVMA – Vojnomedicinska akademijaVRS – Vojska Republike SrpskeVRSK – Vojska Republike Srpske KrajineVSO – Vrhovni savjet obraneVŠS – viša stručna spremaVTO – vojno teritorijalna obranaVUPIK – Vukovarski poljoprivredno-

industrijski kombinatzv. – zvaniŽTP – željezničko-transportno poduzeće

19

11994 ., srpanj 1 .KninIzvješće Ministarstva energetike i rudarstva RSK o energetskoj situaciji u Krajini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA

Broj:Knin, 01. 07. 1994. god.

KRATKA I N F O R M A C I J AO ENERGETSKOJ SITUACIJI U RS KRAJINI

I. ELEKTROENERGETSKA SITUACIJAElektroenergetski sistemi SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine su međusobno povezani 110 kV vezama uz mogućnost prenosa električne energije u međusobnim razmjenama. Mogućnost razmjene između SR Jugoslavije i zapadnih dijelova srpskih republika putem 110 kV voda kroz koridor je 80 MW, što je ograničena prenosna moć.Osim ove energije zapadni dijelovi srpskih republika imaju iz sopstvenih hidroelektrana prosječnu satnu snagu od 50 MW. Ovako mala sopstvena snaga je zbog malih dotoka u akumulacije hidroelektrana Manojlovac (8,5 m³/s) i Golubić (3,5 m³/s), Jajce 1 (20 m³/s), Jajce 2 (25 m³/s), Bočac (25 m³/s) i RHE1 Obrovac (0,1 m³/s).Raspoloživa energija u akumulaciji RHE Obrovac iznosi 9.000.000 kWh, koju sa prosječnom potrošnjom zapadnih srpskih zemalja koja iznosi 160 MW, može da se iskoristi za 84 sata.Zbog toga se ova akumulacija čuva za intervencije neophodne kada ispadne napajanje iz SR Jugoslavije, odnosno kao strateška rezerva.Stepen redukcije u ovom trenutku iznosi 40 % (30 % 01. 06. – 07. 06. i 32 % 07. 06. – 25. 06.) i ravnomjerno se raspoređuje na cijelom prostoru, uz određene nepravilnosti koje se događaju zbog nediscipline pojedinih RJ distribucije. Ovako ponašanje se sankcioniše prinudnim isključenjem takvih potrošača što dodatno usložnjava efikasnost provođenja plana redukcije.Prevazilaženje ovakve energetske situacije je u izgradnji kvalitetnije veze sa SR Jugoslavijom čija realizacija je u toku i čija izgradnja će omogućiti prenos dodatnih 100 MW.Završetak izgradnje ovog 110 kV dalekovoda uz sve teškoće koje je prate (financijska problematika i bezbjedonosna situacija) se očekuje oko 01. 08. 1994. godine. Ovim se elektroenergetska situacija u RS Krajini u ljetnim (sušnim) mjesecima znatno poboljšava, ali ne predstavlja definitivno i kvalitetno rješenje. Kvalitetno rješenje se može imati povezivanjem prostora srpskih zemalja visokonaponskim vodovima 220 kV i 400 kV naponskog nivoa, kao i uključivanjem naše 400 kV mreže u evropski elektroenergetski sistem.

1 Reverzibilna hidroelektrana.

20

II. SITUACIJA SA PROIZVODNJOM, NABAVOM I DISTRIBUCIJOM NAFTNIH DERIVATA“Naftna industrija Krajine” Mirkovci je ušla u poslove remonta bušotina na naftnim poljima Đeletovci, Srijemske Laze i Ilača.Za svega nekoliko dana rada na remontu proizvodnja je povećana za 40 t/dan, a očekuju se efekti povećanja do 150 t/dan po završetku remonta. Budući je sopstvena proizvodnja osnovni oslonac u snabdijevanju RS Krajine derivatima nafte, ovoj aktivnosti je Vlada RSK posvetila posebnu pažnju. Rezerve sirove nafte u ovom trenutku iznose oko 7.000 t što je solidan potencijal pred ovogodišnju žetvu.Za potrebe žetve je osim ovako raspoložive količine osigurano 2.000 t dizel goriva kompenzacionim aranžmanom sa Republikom Crnom Gorom kojoj smo po potpisanom protokolu dužni isporučiti 4.400 t mazuta. Za realizaciju ovog kompenzacionog posla su zaduženi “NIK” Mirkovci i “Jugopetrol” Kotor, a realizacija može započeti odmah.Vlada i Ministarstvo energetike RSK su u aktivnostima da uvezu preko:“Komercijalne banke Beograd” . . . . . . . . . . . . 1.000 t D-2 iOrganizacije UN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.000 t D-2.Osim toga u pregovorima smo sa Vladom Republike Srbije da nam izvrši isporuku 500 t D-2, a sa Rafinerijom nafte Pančevo imamo takve poslovne odnose da u bilo kojoj situaciji možemo ući u negativan saldo od 300 t dizel goriva.Zbog svega navedenog ne očekuju se problemi u snabdjevanju dizel gorivom za nastupajuću žetvu, a već sada planiramo obezbeđenje za potrebe jesenje sjetve. Ministarstvo energetike je na osnovu odluke Vlade RSK pripremilo bilansu derivata za period juli – decembar 1994. godine, na osnovu koje će se vršiti njihova distribucija. Realizacija distribucije derivata nafte u prvom polugodištu 1994. godine izvršena je prema tabeli u prilogu.2

M I N I S T A R:Milivoj Krička

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-DASK, 762., kut. 4.

21994 ., srpanj 4 .VojnićDopis kordunske Uprave Ministarstva obrane RSK motelu u Vojniću o osnivanju tijela za koordinaciju mobilizacije na teritoriju Korduna i najznačajnijim zaključcima koji su usvojeni na njegovoj prvoj sjednici

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA “KORDUN”VOJNIĆ

2 Priređivači su izostavili prilog.

21

Broj: int.3 93-1/94Vojnić, 04. 07. 1994. godine

MOTELVOJNIĆ4

Predmet: Tijelo za koordinaciju mobilizacije, zaključci i upute, dostavlja se

Na nivou regije Korduna a u zoni odgovornosti 21. korpusa konstituirano je tijelo za koordinaciju mobilizacije. Tijelo je konstituirano 24. 06. 1994. godine u Vojniću, gdje je održalo svoju prvu sjednicu. U tijelo su ušli najodgovorniji predstavnici vojnih i civilnih vlasti regije. Na sjednici je, pored ostalog, razmatrana problematika stanja obrambenih priprema civilnog dijela obrambenog sistema. Uočeno je i ocjenjeno da se obrambenim pripremama, posebno u narednom vremenu, mora posvetiti više pažnje. Konstatirano je da obrambene pripreme moraju biti svakodnevni zadaci svih nosilaca planiranja, vojnog i civilnog dijela, a ažuriranje planova kvalitetni poslovi koji će obezbjediti pravovremeno izvršenje planom predviđenih radnji. Zaključak je ovog tijela jednoglasan, da svi nosioci planiranja obrane, pa otuda i civilni sektor, koji sada rade (u funkciji su), odmah priđu ažuriranju svojih planova obrane (plan pripravnosti, plan mobilizacije, plan evakuacije) i na taj način ih podignu na nivo potrebne operativnosti i spremnosti za provjeru i upotrebu u datom momentu. Pritom valja, prethodno, upozoriti na nekoliko važnih i nezaobilaznih momenata, a to su:

1.) podsjetiti se elemenata iz Programa rada za izradu Plana obrane, čiji je cilj osiguravanje pravovremene izrade i ažuriranje Plana, postupci, radnje i zadaci (konsultirati Metodologiju izrade Plana obrane iz 1987. u najnužnijem dijelu);

2.) izrada procjene vojno-političkih, ekonomskih i drugih uvjeta rada, nosilaca planiranja (subjekata). Konsultirati istu Metodologiju kao pod broj 1. u potrebnom obimu.

Metodologija predviđa da se izvod iz procjene nosilaca planiranja na široj teritorijalnoj političkoj razini, u osnovnim elementima, dostavi nosiocima planiranja na užoj razini, kako bi ukupno planiranje cjelokupnog obrambenog sistema osiguralo njegovo jedinstvo. Tu procjenu, ovaj put, u potrebnom obimu nemamo pa, stoga, navodimo elemente koji će, nadamo se, korisno poslužiti u izradi predviđenih planova.“DRŽAVA HRVATSKA I NJENO USTAŠOIDNO VODSTVO VRŠE VRLO OBIMNE I INTENZIVNE PRIPREME SVOJIH VOJNIH SNAGA, NAROČITO NEKIH SPE-CIJALNIH I OSTALIH SNAGA PROFESIONALNE HRVATSKE VOJSKE, S KOJIMA PLANIRAJU OSTVARITI NEKE POVOLJNIJE I RADIKALNIJE CILJEVE NA LINIJI DODIRA SNAGA ILI DUBLJE U NAŠEM TERITORIJU. PRAĆENJEM NJIHOVIH PRIPREMA (VJEŽBANJE, OBUKA, NAORUŽAVANJE), POKRETA, PREMJEŠTA-NJA SNAGA, MOŽE SE ZAKLJUČITI DA SE OZBILJNO PRIPREMAJU ZA ČIN AGRESIJE KOJU NAMJERAVAJU IZVESTI SA DOBRO OBUČENIM SPECIJAL-NIM SNAGAMA, PRIJE SVEGA, U VEĆIM ILI MANJIM GRUPAMA UBACIVAJU-ĆI SE U PROSTOR RSK BLIŽE DODIRA SNAGA ILI DUBLJE U TERITORIJU. PRI TOM SE MOŽE OČEKIVATI VRLO JAKA I SNAŽNA PODRŠKA NJIHOVE AVI-JACIJE, TENKOVSKIH JEDINICA I ARTILJERIJE DEJSTVUJUĆI PO POLOŽAJI-

3 Interno.4 Dopisano rukom.

22

MA NAŠE VOJSKE, NASELJENIM MJESTIMA, PRIVREDNIM I INDUSTRIJSKIM OBJEKTIMA, KOMUNIKACIJAMA I CIVILNOM STANOVNIŠTVU, PO CIJELOJ DUBINI NAŠE TERITORIJE. TREBA RAČUNATI I NA PODRŠKU AGRESORU KOJU MOŽE DOBITI IZ BiH OD 5. KORPUSA, SA OSNOVA FEDERALNO-KON-FEDERALNOG POLITIČKOG I VOJNOG SAVEZA, ČIJI BI ZAJEDNIČKI CILJ BIO PRESJECANJE NAŠEG TERITORIJA, STVARANJE MOSTOBRANA I SPAJA-NJE OVIH SNAGA. DEJSTVO ĆE BITI PRAĆENO SNAŽNIM PSIHIČKO-PRO-PAGANDNIM AKTIVNOSTIMA, A NIJE ISKLJUČENO ANGAŽIRANJE SNAGA UNPROFORA I IZVIĐAČKO-OBAVJEŠTAJNIH SNAGA NATO PAKTA”–

Svi subjekti (nosioci planiranja) u civilnom sektoru koji su aktivni od početka rata ili su se aktivirali u toku rata (počeli raditi), bilo da su proizvodne, uslužne, javne ili državne institucije, moraju imati Plan obrane, rađen po već naznačenoj metodologiji, više ili manje ažuran ovog časa.

Pod ažurnošću Plana podrazumijeva se njegova usklađenost sa najnovijim saznanjima i podacima bitnim za operativnu primjenu plana, svakog nosioca planiranja.

Pod pojmom nosioci planiranja (subjekti) u civilnom sektoru ovdje se podrazumijevaju: privredna preduzeća (proizvodna), neprivredna (uslužna), javne ustanove i državne ustanove i organi, mjesne zajednice, Civilna zaštita (štabovi i jedinice), centri OiO.

Izradom i ažuriranjem planova odbrane kao i njihovom primjenom (i provjerom) u pravilu rukovode poslovodni organi, a oni su i najodgovorniji za stanje u ovoj oblasti.

U pravilu se Plan obrane izrađuje unutar zone i prostora rada svakog subjekta, pri čemu se u rad uključuju najodgovorniji ljudi, a njegova operacionalizacija i konkretizacija vrši se putem koordinacije i usaglašavanja svih zainteresiranih nosilaca unutar DPZ, i šire, sa najodgovornijim ljudima i tijelima, kao i sa institucijama koje se ovim poslovima bave profesionalno, pa mogu dati stručni savjet i pomoć.

Koordinacija i usaglašavanje nekih elemenata Plana je nezaobilazna radnja (sistem veza, pravci povlačenja, reoni razmještaja i evakuacije, reoni dislokacije kapaciteta i drugo).MO – Uprava “Kordun” i Odelenje MO stručni su organi MO koji u pravilu pokrivaju teren općina, a zadatak im je da svojim radom i stručnošću, pored ostalog, pomognu subjektima planiranja, uputama i koordinacijom na izradi planova obrane i njihovom dovođenju na nivo operativnosti a u cilju ostvarivanja jedinstvenog sistema obrane RSK.

Ovaj dopis dostavljamo svim zainteresiranim nosiocima zadataka na izradi planova obrane na nivou regije – općina Korduna, sa apelom da se odmah i najozbiljnije angažiraju na poslovima ažuriranja (ili izrade) svojih planova obrane, kako bi oni bili upotrebljivi u datom momentu, a eventualni faktor iznenađenja ne bi nas našao nespremne za obranu.

Zastupa načelnika MO: M. P.5 Mile Đurić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1075-2.

5 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane Knin, Uprava “Kordun” Vojnić.

23

31994 ., srpanj 4 .IlokDopis Republičkog javnog pravobranilaštva RSK kojim se Vladi RSK predlaže osiguravanje financijskih sredstava u “republičkom” budžetu za isplatu novčanih naknada obiteljima poginulih krajinskih boraca i ranjenicima

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAREPUBLIČKO JAVNO PRAVOBRANILAŠTVOBroj: Jr-26/94.Ilok, 04. 07. 1994.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N

PREDMET: Predlog za osiguranje sredstava za isplatu naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima.

Na sednici Vlade održane 25. 5. 1994. godine razmatrana je naša informacija o isplatama naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima. Nakon diskusije Vlada je donela Zaključak kojim je obavezala Ministarstvo odbrane i Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja da zajednički obezbede sredstva za isplatu naknade štete.

Prema našem saznanju sredstva za ovu namenu još nisu obezbeđena pa se ponovo obraćamo Vladi sa predlogom da se osiguraju sredstva za isplatu naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima. Po našem mišljenju porodicama poginulih boraca bi trebalo isplatiti po 2.000 dinara, jer je isti taj iznos isplaćen porodicama poginulih boraca krajem 1992. i početkom 1993. godine. Naknadu bi trebalo isplatiti samo članovima porodice koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa poginulim borcem. Što se tiče ranjenika predlažemo da se ranjenicima sa 100 % invalidnosti isplati 1.500,00 dinara, sa 90 % invalidnosti 1.400,00 dinara itd., tako da se za svaku nižu kategoriju invalidnosti isplati manje po 100,00 dinara. U toj visini isplaćivana je i naknada ranjenicima krajem 1992. i početkom 1993. godine.

U Republičkom javnom pravobranilaštvu do sada smo zaprimili 3.042 zahteva porodica poginulih boraca i ranjenika, od čega je rešeno 378 predmeta, a ostalo je nerešeno 2.664 predmeta. Ako se usvoji gore navedeni predlog o visini naknade potrebno je u budžetu ili na drugi način osigurati iznos od 4.000.000 dinara6.

U Informaciji o isplatama naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima naveli smo da i pored našeg upozorenja nije vršena korekcija naknade, odnosno ona nije usklađivana sa inflacijom, pa su mnoge porodice poginulih boraca i ranjenici na taj način oštećeni jer su realno dobili znatno manju naknadu. Ako se odluči da se njima isplati razlika potrebno je obezbediti još oko 500.000 dinara, što znači sveukupno iznos od 4.500.000.- dinara.

Vojska Jugoslavije preko Vojnog pravobranilaštva isplaćivala je znatno veće naknade u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima i sa kriterijima koji su usklađeni

6 Podcrtano u izvorniku.

24

sa sudskom praksom i praksom pojedinih osiguravajućih društava. Pri tome treba naglasiti da u Saveznoj Republici Jugoslaviji za vreme ratnih sukoba na teritoriji Republike Srpske Krajine nije bilo proglašeno ratno stanje, pa je Vojno pravobranilaštvo isplaćivalo naknadu štete kao da se radi o vojnim licima koja su nastradala u vojsci za vreme mira.

Nasuprot tome, nakon odcepljenja Republike Hrvatske od SFR Jugoslavije, došlo je do građanskog rata na prostorima Republike Srpske Krajine, jer je srpski narod na ovim prostorima odlučio da ne živi u “Nezavisnoj državi Hrvatskoj”, nego da koristeći pravo na samoopredelenje ostane u sastavu Jugoslavije. Pripadnici TO su prema tome bili u ratu sa paravojnim formacijama Republike Hrvatske i zbog toga se po našem mišljenju naknada štete ne bi trebala isplaćivati na isti način kao u SR Jugoslaviji, nego na način kako smo to gore predložili, imajući pri tome u vidu i materijalne mogućnosti Republike.

Ne znamo da li će sudovi prihvatiti ovo naše pravno stanovište, ali smatramo da ono ima osnova i zbog toga predlažemo da se isplati naknada u navedenim iznosima i to kao akontacija, a da se konačna odluka o visini naknade štete donese naknadno.

S obzirom na izloženo predlažemo da Vlada RSK u budžetu obezbedi sredstva za isplatu naknade štete u ukupnom iznosu od 4.500.000,00 dinara.

O tome obavest:1. Ministarstvo finansija,2. Ministarstvo odbrane. M. P.7 Republički javni pravobranilac Majski Radovan, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A-027-034.

41994 ., srpanj 4 .KninObavijest predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića o sazivu 8 . sjednice Vlade RSK s predloženim dnevnim redom

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D ABroj:Knin, 04. 07. 1994.

Na osnovu člana 18. st. 1. i člana 19. st. 2. Poslovnika Vlade RSK

s a z i v a m

8. redovnu sjednicu Vlade RSK na dan 05. 07. 1994. god.u 12.00 časova u zgradi Vlade u Kninu

Za sjednicu predlažem slijedeći

7 Okrugli pečat: RSK, Republičko javno pravobranilaštvo, Knin.

25

D N E V N I R E D

1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKAI. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU2. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I INDU-

STRIJU2.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzećima.2.2. Donošenje Odluke o obrazovanju Ekonomskog savjeta Vlade RSK.2.3. Donošenje Odluke o osnivanju Republičke agencije za obnovu i razvoj RSK.2.4. Donošenje Odluke o osnivanju Republičkog zavoda za standardizaciju, patente, mjere

i dragocjene metale.2.5. Razmatranje prijedloga Zakona o važenju na teritoriji RSK propisa i upravnih akata iz

oblasti industrijske svojine, standardizacije i mjera.2.6. Informacija o radu državnog spoljnotrgovinskog preduzeća “KNINEX” sa prijedlogom

daljnjih aktivnosti.2.7. Razmatranje informacija o problemima pokretanja proizvodnje industrijskih preduzeća

na području RSK. 3. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o vodama.3.2. Informacija o žetvi i isporuci nafte za žetvu.3.3. Elaborat o proizvodno tehničkom stanju i mogućnostima i kapacitetu primarne i

finalne prerade drveta u RSK.3.4. Davanje saglasnosti na odluku JP “Plitvice” za prodaju drvenih objekata.4. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE4.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi.4.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi.5. MINISTARSTVO KULTURE I VJERA5.1. Razmatranje zahtjeva Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora.6. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE6.1. Donošenje Odluke o osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” i imenovanje upravnog

odbora.7. MINISTARSTVO ODBRANE7.1. Informacija o stanju na predajnicima.8. KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE8.1. Izvještaj o radu sa prijedlozima rješenja.8.2. Donošenje Odluke o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica i

raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi Štaba Civilne zaštite.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU9. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za dogradnju Zdravstvenog centra Glina.10. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.11. Davanje saglasnosti na Pravilnik o organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za

poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama.12. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj

organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

26

13. Davanje saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradarskih područja i zaštiti geografskog porijekla vina i rakije.

14. Postavljenje pomoćnika ministra kulture i vjera.15. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za sanaciju objekata manastira

Dragović.16. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za “Sijelo Tromeđe”.17. Donošenje Odluke o visini planiranih deviznih sredstava za službeni put u inostranstvo.

III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE18. Informacija o kretanju stočnih zaraza i veterinarskoj službi.

PREDSJEDNIK VLADE Borislav Mikelić8

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 13.

51994 ., srpanj 5 .BeogradČestitka pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika Resora državne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića rukovodstvu i djelatnicima MUP-a RSK povodom Dana bezbednosti RSK

R e p u b l i k a S r b i j aMinistarstvo unutrašnjih poslova M. P.9Resor državne bezbednostidepeša br. 1940Beograd, 5. jul 1994. godine

Republika Srpska Krajina– Ministarstvu unutrašnjih poslova – ministru mr. Iliji Prijiću – načelnicima sekretarijata javne bezbednosti i centara DB – svima

Povodom dana bezbednosti Republike Srpska Krajina upućujem srdačne čestitke svim radnicima i starešinama organa unutrašnjih poslova. U protekle tri godine vaše službe državne i javne bezbednosti pružile su izuzetno značajan doprinos zaštiti nacionalne bezbednosti RSK i sprečavanju agresije neofašističkog hrvatskog režima. U toj borbi brojni pripadnici službe herojski su dali svoje živote i molim da njihovim porodicama ovom prilikom prenesete naše najveće poštovanje.Organi unutrašnjih poslova RSK bili su među glavnim utemeljivačima državnosti Krajine i garant njene nezavisnosti. Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem i doprinos zaštiti lične i imovinske sigurnosti građana i obezbeđenju drugih njihovih prava i sloboda – koje se sprovodi uz maksimalno pridržavanje zakonitosti u radu.

8 Izvorni zapisnik spomenute sjednice Vlade RSK nije pronađen.9 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić, ur. broj: 08-03-709/1-94., 6. 7. 1994.

27

Ulazimo u odlučujuću fazu borbe za ostvarenje zajedničkih ciljeva svih srpskih zemalja, spremniji i odlučniji nego ikada ranije.

Pomoćnik ministra, M. P.10

načelnik RDBJovica Stanišić

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1073.

61994 ., srpanj 5 .KninZamolba kojom kninski Centar za socijalni rad poziva tamošnju javnost na sudjelovanje u humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava nužnih za organiziranje ljetovanja djeci iz socijalno ugroženih obitelji s područja Dalmacije i južne Like na crnogorskom primorju

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINACENTAR ZA SOCIJALNI RAD KNINBROJ: 305/94.KNIN, 05. 07. 1994. god.

PREDMET: Učešće u finansiranju ljetovanja socijalno ugrožene djece.

Centar za socijalni rad Knin priprema organizovani odlazak djece na ljetovanje u CRNU GORU. Riječ je o učenicima petog, šestog i sedmog razreda sa područja Dalmacije i južne Like, koji bi boravili u Sutomoru od 10. 08. do 21. 08. 1994. g. Napominjemo da su to djeca socijalno ugroženih roditelja kojima je ovo jedina mogućnost za ljetovanje na moru.

Dio troškova ove akcije snositi će Jugoslavenski Crveni Krst, a dio treba da obezbedi Centar za socijalni rad Knin. Kako su naše finansijske mogućnosti vrlo ograničene, molimo Vas da u skladu s Vašim mogućnostima učestvujete u finansiranju ove izuzetno humane akcije.Naš žiro – račun je: 91100-603-2-34228poziv na broj (odobrenja): 02 305

U ime djece zahvaljujemo Vam se na razumijevanju i humanosti.

ODBOR ZA LJETOVANJE: M. P.11 D I R E K T O RKrneta Branko, šef računovodstva,Radulović Gordana, socijalni radnik, Milorad Dobrijević, dipl. polit. [v. r.]Radulović Dragica, socijalni radnik.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 604.

10 Prijemni pečat: primljeno 5. 7. 1994. u 16,40; voditelj smjene: potpis nečitak.11 Okrugli pečat: RSK, Centar za socijalni rad Knin.

28

71994 ., srpanj 5 .KninIzvješće Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK o problemima i incidentima u zonama razdvajanja koje su nakon sklapanja Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre između RSK i hrvatskih vlasti, u ožujku 1994 . godine, uspostavljene duž dotadašnje linije bojišta

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIBroj: 08/3-2-4-3397/94.Knin, 05. 07. 1994. godine

I Z V J E Š T A JO PROBLEMIMA I INCIDENTIMA

KOJI SE JAVLJAJU U ZONAMA BEZBEDNOSTI

SEKTOR “JUG”U posljednje vrijeme dolazi do većeg broja incidenata između ovlašćenih službenih lica organa unutrašnjih poslova, nadležnih za kontrolu prelaska državne granice i vojne komponente UNPROFOR-a.UNPROFOR ne dozvoljava na graničnom prelazu kontrolu putnih isprava, identifikaciju pripadnika UNPROFOR-a, kao i drugih lica koja prevoze, kao ni pregled vozila. Često ne poštuju lokalne zakone i propise, agresivno i na silu dižu rampu na graničnom prelazu, sa oklopnim transporterima idu na milicionare, vrše pretrese srpskih kuća, kako u zonama bezbednosti, tako i po dubini teritorije Republike Srpske Krajine.Civilna policija UNPROFOR-a u tri slučaja je zaustavila akreditiranu patrolu milicije RSK u zoni bezbednosti, uzela oružje i uz pratnju je vratila van zone.

SEKTOR “SJEVER”Takođe dolazi do incidenata između ovlašćenih službenih lica organa unutrašnjih poslova, nadležnih za kontrolu prelaska državne granice i vojne komponente UNPROFOR-a.Ne dozvoljavaju kontrolu putnih i drugih isprava, identifikaciju lica, pregled vozila. Vrše pretres srpskih kuća, pretres terena / objekat tvornice “Finel” u Mošćenici /, kako u zoni bezbednosti tako po dubini RSK od linije razdvajanja.U bezbednosne zone / Lađevčani kod Sunje, opština Caprag /, ubacuje se hrvatska policija i regularna vojska RH.12 U jednom slučaju intervenisali su milicionari RSK koji su akreditovani, lišavali su slobode jednog vojnika RH gdje im je u pomoć stigao i UNPROFOR koji je razoružao naše milicionare, izveo ih van zone, pokušaj silovanja jedne maloljetnice / ”Finel” Mošćenica / u blizini punkta UNPROFOR-a u bezbednosnoj zoni, od strane dva pripadnika Hrvatske vojske nanoseći lake tjelesne ozljede – UNPROFOR NIJE INTERVENISAO – česti su ilegalni prelasci iz Republike Hrvatske u bezbednosnu zonu koja je pod kontrolom RSK.

12 Republike Hrvatske.

29

SEKTOR “ZAPAD”Česti su upadi pripadnika hrvatske policije na teritorij RSK uz liniju razgraničenja, hapse naše građane, odvode ih u policijsku stanicu na teritorij Hrvatske, pod prijetnjom oružja / slučaj Jorgić Vide – 1950. Pakrac /, UNPROFOR nije intervenisao.

SEKTOR “ISTOK”Civilna policija UNPROFOR-a vrši pretres srpskih kuća na zahtjev policije RH iz Osijeka / slučaj u Belom Manastiru, Svetozara Miletića br. 16, 02. 06. 1994. /.

N A Č E L N I K Pavković Nebojša, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 10.

81994 ., srpanj 6 .KninZapisnik s 9 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 9. sjednice Vlade – tematskog karaktera održane 06. 07. 1994.

u 10.00 časova u zgradi Vlade u Kninu.

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Dragutin Bolić i Borivoj Rašuo.Sjednici prisustvuju po pozivu: Ljubomir Domazetović, Neđo Krajinović, Milan Šuput, Mile Vignjević, Mirko Bjelanović, Sava Milović, Branko Dobrijević, Dmitar Arula i Siniša Ćakić.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D

1. PROBLEMATIKA MINISTARSTVA ODBRANE (teze u prilogu)1. MJESTO I ULOGA SVK I ODBRAMBENE PRIPREME RSK U OBEZBJEĐENJU SUVERENITETA I MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RSK

Ministar Rade Tanjga – Političko bezbjedonosnu situaciju podijelio u nekoliko dijelova.1. Procjena stanja i namjera RH13

Svi podaci govore da nas očekuje nova agresija što se vidi iz hrvatskih sredstava informisanja, kao i dodatnih priprema i obučavanja Hrvatske vojske. Postavlja se pitanje

13 Republike Hrvatske.

30

oblika njihove agresije i pravca djelovanja. Vrlo vjerovatna je agresija na lokalnom pravcu, ne duž cijele linije fronta. Dosadašnji primjeri takve agresije su Miljevački plato, Maslenica, Medački džep. Cilj agresije bi najvjerovatnije bio presijecanje “Koridora” i napad na cijeloj liniji fronta.

2. Procjena stanja i namjera AP Zapadna BosnaFikret Abdić postepeno postaje zavistan od srpske pomoći i sve manji mu je prostor za

balansiranje između nas i ustaša. To nam omogućava aktivaciju i efikasniju ulogu u pružanju pomoći AP Zapadna Bosna.3. Procjena mogućnosti pomoći VRS i VJ za slučaj agresije na Republiku Srpsku Krajinu.

Ima veliki broj profesionalnih vojnika iz Jugoslavije koji su na prvoj liniji dok im porodice žive u Srbiji po kasarnama u užasnim uslovima.

Stanje civilne odbraneDo 01. 08. 1994. god. napravit ćemo početni ratni plan zajedno sa Ministarstvom

za industriju. Ima problema na terenu – nije razvijena infrastruktura i službe koji su funkcionisale u miru pa su to jedinice Civilne zaštite preuzele na sebe (snabdijevanje vodom stanovništva, zdravstvena zaštita i dr.). Morat će se rasteretiti obaveze Civilna zaštita što će preuzeti na sebe opštine.

Problemi pravne regulative odbraneMoramo ići u usklađivanje pravne regulative sa SRJ. To ne znači da ćemo slijepo

preslikavati pravnu regulativu SRJ. Morat će se donijeti četiri važna zakona, a to su:1. Zakon o odbrani,2. Zakon o SVK,3. Zakon o vojnim sudovima,4. Zakon o vojnim tužilaštvima.

Mijenjat ćemo:– Zakon o penziono-socijalnom osiguranju,– Zakon o zdravstvenom osiguranju.

Problemi snabdijevanjaPotrebno je da se ne iznose pare iz RSK (onoliko malo koliko imamo). Mi imamo tri

vrste dobavljača, iz SRJ, RS i RSK.Iz Republike Srpske – 58 dobavljača.Iz SR Jugoslavije – 112 dobavljača.Iz Republike Srpske Krajine – 257 dobavljača.Ukupno – 427 dobavljača.

Najviše dugovanja ima prema našim dobavljačima kao što su preduzeća “VUPIK”,14 PIK15 “Okučani”, “Gavrilović”, itd.

Problemi finansiranja odbrane280 miliona treba da se obezbedi za SVK da bi se mogli pokriti rashodi od nabavke

naoružanja i vojne opreme. Ima nekoliko prijedloga o modelima finansiranja. Jedan od modela je iz budžeta RSK, iz direkcije robnih rezervi, zatim porez koji je izglasan 3 %, krediti – možda bi trebali ići sa stranim kreditom. Iz rebalansa budžeta se vidi oko 80 miliona dinara potrebe za uvozom naoružanja i vojne opreme.

14 Vukovarski poljoprivredno-industrijski kombinat.15 Poljoprivredno-industrijski kombinat.

31

Nakon uvodnog izlaganja ministra Tanjge riječ dobija pukovnik Lalić16 koji govori o četiri važna dijela, a to su:

– karakteristike ratišta RSK,– oružane snage Hrvatske,– namjena i organizacija SVK,– aktivnosti SVK.Ratište ima nepovoljan geografski položaj, a veličina i oblik ratišta SRK spada u male

teritorije. Reljef RSK dijelimo na brdsko-planinski i kraško zemljište Like; manevarsko zemljište i ravnice.

Rijeke RSK teku pravcem sjever – jug što predstavlja otežanu okolnost prilikom manevra snaga po frontu.

Materijalne mogućnosti su skromne. Privredni potencijal RSK uspio da proizvede minimalne borbene potrebe. Za uspješnu odbranu treba izvesti komunikacije u RSK. Željeznička mreža samo djelomično zadovoljava potrebe.

Može se zaključiti da se oružane snage Hrvatske vjerovatno pripremaju za rat prema RSK. Najvjerovatnije će se to desiti na izabranom, ne na cjelokupnom pravcu. Pri napadu bi imali snažnu podršku artiljerije i avijacije. Možda će doći i do upotrebe hemijskih borbenih sredstava.Mogući pravci dejstava hrvatskih oružanih snaga:

a) Zadar – Benkovac – Knin, b) Split – Drniš – Knin,c) Šibenik – Oklaj – Knin,d) Sinj – Vrlika – Knin.U okviru namjena i organizacije SVK pukovnik Lalić ističe da je izvršena detaljna

procjena ratišta.Aktivnosti SVK očituju se kroz dogradnju sistema komandovanja, popravku materijalno-

tehničkih sredstava, uklanjanje minskih prepreka, itd.Nakon izlaganja pukovnika Lalića, predsjednik Vlade Borislav Mikelić je uputio nekoliko

pitanja, čisto vojnih pitanja:Ne vidim razloga da ne znamo čime i kako raspolaže SVK, ako već znamo čime raspolaže

HV. (Kakva je naša snaga i moć da se odbranimo?) Nisam vidio u vašem izlaganju način kako ćemo se odbraniti od Hrvatske (način i našu snagu).

Nisam čuo ni našu vezu sa SRJ, i njihovu obavezu (Vojske Jugoslavije) prema RSK.Ako nema pomoći Jugoslavije naše perspektive ovdje su vrlo male.Pitanja su postavljali i ministar Perić,17 Funduk,18 Budić,19 Vojnović,20 Ratković,21

Bosnić,22 Krička.23

Pukovnik Lalić – O broju starješina iz Vojske Jugoslavije – Mi u SVK imamo 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a rođeni su na

16 Milan.17 Slobodan, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja.18 Uroš, ministar pravosuđa i uprave.19 Ljubiša, ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo.20 Milivoj, ministar fizičke kulture i sporta.21 Stevo, ministar prosvjete.22 Milan, ministar trgovine i turizma.23 Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

32

bivšim područjima RH. To je oko 50 % ukupnog broja oficira i podoficira rođenih na bivšim područjima Hrvatske. Oko 50 % se nalazi još u Vojsci Jugoslavije.

Dosta od njih nije riješilo pitanje stanova.Kratak komentar o zapadnoj Slavoniji – To je vrlo osjetljivo područje. Formirali smo 2

brigade, oslonit ćemo se i na Republiku Srpsku.U vezi materijalnog i zdravstvenog obezbjeđenja govori general-major Mirko Bjelanović

kako stojimo u ovom trenutku.Raspolažemo sa minimumom rezervi osnovnih sredstava. Starosna struktura osnovnih sredstava se kreće od 20 – 30 godina.Bitna sredstva kojima raspolaže SVK:

minobacači,bestrzajni topovi 82 mm,haubice,PA topovi,borbena vozila svih tipova.

Sredstva RV i PVO:avioni “Jastreb J-21”,helihopteri tipa “Gazela”,avioni “Jastreb J-20”.

Avioni “Jastreb” su u upotrebi 26 godina. Ističe im rok upotrebe.Minsko eksplozivnih sredstava ima dovoljno.Postoji nedostatak municije za složene borbene sisteme. U identičnoj situaciji je i Vojska Jugoslavije.

Nešto kratko o pogonskom gorivu.Dnevna potrošnja 16 – 18 tona. Mjesečno je to 480 – 580 tona pod uslovom da nema borbenih dejstava. Kada bi svi korpusi izvodili borbena dejstva potrošnja bi iznosila oko 80 tona dnevno.RSK u skladištima raspolaže sa 21.300 tona goriva. Nas je premještanje nakon sporazuma24 koštalo oko 700 – 800 tona goriva.Naglašavam da ulje u sisteme nismo dolijevali u ovom ratu, što je veoma ozbiljan problem.U vezi problema oko remonta i opreme mi moramo izići iz okvira RSK.SVK u ovom trenutku nema stabilan izvor finansiranja sanitetsko materijalnih sredstava.Zaključak: SVK jeste najveći potrošač u RSK, ali ona treba da ima prioritet.Prema ovom čime raspolažemo treba da se domaćinski odnosimo.

General-potpukovnik Ljubo DomazetovićIstiče da je zadovoljan interesovanjem članova Vlade za pitanje odbrane. To je već korak naprijed. Unutrašnji neprijatelj jeste samo srpsko nejedinstvo.Odbrana mora biti jedinstvena. Treba obezbediti ratnu proizvodnju. Moramo informisati stanovništvo o svim bitnim pitanjima odbrane. Veoma je važna organizovanost civilne strukture stanovništva, što do sada nije urađeno.Da bi se sve ovo sprovelo neophodno je potrebna pravna regulativa.

24 Misli se na Zagrebački sporazum o prekidu vatre, koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali krajem ožujka 1994. godine.

33

Predlaže da Ministarstvo odbrane i vojska praktično preuzmu predložene zakone, da se umnože, da Vlada da svoj stav i nakon toga po hitnom postupku uputiti u skupštinsku proceduru i da ih Skupština usvoji. Bitno kod ovih zakona jeste potpuno odvajanje funkcije Ministarstva odbrane i vojske. Jedna zemlja nema 2 gospodara.Ministarstvo odbrane treba da radi na konceptu organizacije razvoja društvenih struktura (Ministarstvo odbrane da iznese Vladi koje organizacije treba da rade; ljudi od bitnog značaja, stručnjaci da se oslobode vojne obaveze).

Predsjednik Mikelić – gosp. Domazetović je govorio o vrlo bitnom pitanju regulisanja odnosa u RSK. Bilo bi dobro da u drugom dijelu otvorimo raspravu (kako nisu učestvovali svi predviđeni za diskusiju) na osnovu izlaganja general-majora Bjelanovića, koji je to detaljno izložio (iznio je kompletnu sliku SVK).Otvara se diskusija na osnovu izlaganja Bjelanovića, Lalića i Domazetovića.

Kratko izlaže pukovnik Neđo Krajinović o problemima finansiranja SVK.Ističe da je prijedlogom plana predviđeno:– u mirnodopskoj varijanti 418 miliona dinara,– u ratnoj varijanti 624 miliona dinara.

Planovi nisu ostvareni, obaveze prema SVK nisu izmirene. Istrošene su rezerve i našli smo se u vrlo teškoj situaciji. Rješenje se mora iznaći.

DiskusijaMinistar Veselinović25 – govori o nedostatku sredstava u budžetu. Učinjeni su napori da se obezbedi minimum sredstava za vojsku RSK. Za pokriće troškova vojske izdavali smo obveznice u mjesečnom iznosu od 4.000.000 (2.000.000 dinara i 2.000.000 maraka).Planiramo što se tiče snabdijevanja vojske hranom napraviti model da bi se to riješilo.Planiramo da osiguramo za vojsku do kraja godine oko 40.000.000 dinara. Smatramo da će i taj dio biti nedovoljan.Ne možemo teret sami podnijeti i SRJ treba da se uključi i da nam pomogne. Moramo uključiti i našu Direkciju za robne rezerve (imamo oko 17.000 teladi viška, 50.000 stoke sitnog zuba, određenih poljoprivrednih proizvoda viška).Nadamo se da ćemo zajedno sa Glavnim štabom i nadležnim ministarstvima pokušati ublažiti probleme, a riješiti ih vjerovatno nećemo moći.Nakon toga prelazi se na važno pitanje – problem saradnje sa UNPROFOR-om o čemu je kratko govorio pukovnik Dmitar Arula, a nakon toga predsjednik Mikelić skreće pažnju na bitna pitanja u vezi UNPROFOR-a.

U sporazumu se načinio veliki propust:Centralna komisija i sva vojna lica izostavili su važan element, a to je da razrade do

detalja gdje će se povući linija razdvajanja.Npr., ima sela u zapadnoj Slavoniji gdje se na terenu nije s ljudima razgovaralo. Pomjeranja linija idu na njihovu štetu. Na srpskoj strani ima tampon zone, na hrvatskoj nema.Vojne strukture moraju znati da je to ozbiljno pitanje i o tome se mora voditi računa. Da se profesionalno radi do ovoga ne bi ni došlo. Postoji još jedan podatak, a to je da tekstualni dio sporazuma imamo, a karte nemamo.Daljnji problemi su sljedeći:

25 Ratko, ministar financija.

34

UNPROFOR je počeo da se raspoređuje u neposrednoj blizini raskršća gdje najmanje treba biti prisutan. Jednom riječju, UNPROFOR je na strani ustaša. Velikim pritiskom moramo zaustaviti to što oni rade, a to nije jednostavno.Potrebna je odgovornost i vojske i milicije i ljudi.Predsjednik Mikelić naglašava da prekidamo ugovor s UNPROFOR-om(dužni nama 10 miliona dolara). Sve mora ići pod kontrolu platnog prometa u RSK. Obavijestili smo ih pismeno o tome.UNPROFOR nam je ozbiljna prijetnja.Mikelić dodaje da se ne smije isključivo pripremati samo za odbranu u slučaju napada. To je greška i na taj način smo izgubili dosta naših područja (Karlovac, Sisak, dijelove Slavonije). Ako se odluče na agresiju, moramo Hrvate na nekim mjestima napasti i oduzeti im naš dio teritorija.

Zaključna riječ predsjednika MikelićaIz svega ovoga danas se može zaključiti stav Vlade da je odbrana RSK zadatak broj jedan.

Vidjeli smo da dio tehničkih i materijalnih sredstava koja se obezbeđuju nije bio adekvatno tretiran od dijela resora u vremenu koje je bilo i koncem i početkom ove godine.Danas na sjednici je stečena slika koju će ministri moći iskoristiti na terenu.Kod pravne regulative u proteklom periodu je dosta učinjeno i stečena je disciplina i na planu poreske politike, akciza, carina i onog što je prije bilo nedokučivo (naša inspekcija u Vukovaru je utvrdila da u ovoj godini 20 miliona dinara nisu plaćene obaveze prema RSK, što akciza, carina i poreza na promet). Zato se mora znati za svaki kamion koji uđe i koji iziđe iz Krajine. Time će se poboljšati pozicija opština.Nećemo isto tako dozvoliti dijeljenje plata kako ko hoće (naročito državni organi, SDK, banke). Zato smo donijeli odluku da niko ne može imati veću osnovicu od utvrđene, a time postižemo unutrašnje jedinstvo.

Kad je riječ o strateškim pitanjima odbrane RSK, o tehnici, o avijaciji, o raketnom sistemu mi nećemo moći biti zadovoljni niti ćemo prihvatiti tezu da kod nas ostanu avioni “Jastreb” ili “J-21”. Mi ćemo tražiti dodatni dio tehnike koji nam pripada iz SRJ, jer je veća mogućnost da će napasti nas nego SRJ.Jaka odbrana je garancija mira. Jaka odbrana omogućava i kontranapad. Gospoda u Zagrebu mogu znati da se mi ojačavamo, to je i poželjno.

U vezi nedostatka municije što je rekao gosp. BjelanovićTo moramo razmotriti na saveznom nivou, da po hitnom postupku obezbedimo ovaj dio

sredstava. Ako dođe do agresije mi to moramo imati.Kad je riječ o minama naše opredjeljenje je da moramo dati podršku vlastitoj proizvodnji u Teslingradu26 i da ih proizvodimo više nego dosad. Dogovorili smo se sa željezarom Nikšić da im dajemo propan-butan u zamjenu za granate.Pogonsko gorivo – zbog goriva i metaka izginuli su Srbi na Ozrenu.Natrpali smo na sebe proljetnu sjetvu (184.000 hektara zemljišta) i imamo višak hrane. To je bitno ako nas napadnu.Ušli smo u posao sa Crnom Gorom u vezi goriva. Dobijeno gorivo prebacit ćemo u centralno skladište. Možemo kupiti još 2.000 litara nafte. Nafta treba biti na najugroženijem terenu.

26 Lički Osik.

35

Ušli smo u remont “NIK”27 Mirkovaca. Osposobljavamo tri bušotine i imat ćemo sirovu naftu.Naglašavam da ćemo i dio drveta posvetiti SVK i zato vojska mora biti u stalnom dogovoru s Vladom. Dio goriva treba da obezbedi Jugoslavija.Na kraju je predsjednik Mikelić iznio zamjerku što general Čeleketić,28 načelnik Glavnog štaba, ne prisustvuje ovoj sjednici. Naglašava da je ovo ozbiljna rasprava i da su oni dužni da prisustvuju.Ovako izlaganje predsjednika Mikelića prihvaćeno je kao zaključak sa današnje sjednice.

Odrađene su tačke sa jučerašnje sjednice VladeNa prijedlog ministra Budića utvrđen je

U G O V O Ro osiguranju profesionalnih vojnika u Republičkom fondu (prilog br. 1)

Ad-11.1. O Odluci o visini i načinu obračuna isplata plata u RSK (prilog br. 2) govorio je

ministar Perić. Potom je otvorena rasprava.U vezi zahtjeva ministra Ratkovića da se isplati prekovremeni rad, ministar Perić predlaže

da se u čl. 3. doda “kao i naknada za prekovremeni rad”.Ministar Perić – ne možemo sve ugraditi u Odluku, svaku pojedinačnu stvar.Ministar Đurić29 – postoji razlika između prekovremenog rada i dežurstava. U zdravstvu će nastati veliki problemi.Ministar Ratković – prihvata Odluku ali traži da se razriješi pitanje, pošto je jedan dio radnika dobio naknadu za prekovremeni rad, a jedni dio nije. To treba razriješiti.Ministar Veselinović – ja sam za ovu Odluku, a ako vremenom kroz analizu dođe do problema donijet ćemo dopunu.

Donijeta je

O D L U K Ao visini i načinu obračuna isplata plata u RSK (prilog br. 2)

Ad-88. a. O Pravilniku o organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za poslovne odnose

sa međunarodnim organizacijama (prilog br. 3), referisao je g-din Popac,30 a nakon toga je otvorena rasprava.Ministar Tanjga predlaže da se hitno usvoji Agencija jer je neophodna.Ministar Veselinović – da ministar Funduk doradi Pravilnik, uz primjedbu na procent 5 % usluga (čl. 15) jer smatra da je to previše. Za slijedeću sjednicu da se pripremi tekstualni dio.

Donijet je

Z A K L J U Č A KDa se pripremi tekstualni dio za slijedeću sjednicu Vlade.

27 “Naftna industrija Krajine”.28 Milan.29 Stevan, ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja.30 Boško.

36

Ad-44.1. O prijedlogu Zakona o teritorijalnoj organizaciji RSK i lokalnoj samoupravi (prilog

br. 4) govorio je pomoćnik ministra pravosuđa Radić,31 a nakon toga je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali:Ministar Babić32 – onaj tko je radio ovaj Zakon nije u toku događaja. Stavljeno je veliko akcentiranje na odvajanje opština.Daje zamjerke na čl. 10, čl. 3, čl. 22, čl. 7, čl. 8, čl. 13, itd.Ima tehničkih manjkavosti. Član 45. je bespotreban.Nakon ovih primjedbi ministar Babić je predložio da se Zakon povuče i doradi do slijedeće sjednice (nacrt Zakona).Ministar Perić dodaje da prethodni i ovaj Zakon treba elaborirati (ima suprotnosti među njima).

Po završetku rasprave donesen je

Z A K L J U Č A KDa se napravi nacrt Zakona uz izmjene i dopune za iduću sjednicu Vlade.

4.2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnoj upravi (prilog br. 5) razmotrit će se na idućoj sjednici Vlade.

Na prijedlog ministra Budića donijete su

O D L U K Ao odobrenju sredstava za izgradnju infrastrukture za montažne objekte na lokaciji Senjak

(prilog br. 6)te

O D L U K Ao odobrenju 40.000 dinara za JKP (prilog br. 7)

Donešena je i

O D L U K Ao postavljenju pomoćnika ministra odbrane RSK (prilog br. 8)33

Broj: 05-5-368/94.Knin, 18. 07. 1994.34

SEKRETAR VLADE M. P.35 M. P.36 PREDSJEDNIK VLADESavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]37

Broj: 06-5-686/94.Knin, 18. 07. 1994.38

31 Simo.32 Milan, ministar vanjskih poslova.33 Priređivači su izostavili priloge.34 Dopisano rukom.35 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.36 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.37 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.38 Dopisano rukom.

37

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 13.

91994 ., srpanj 7 .KninInformacija pomoćnika vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RSK za nacionalnu bezbjednost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića, čelnim osobama krajinske civilne i vojne vlasti o održanom sastanku s hrvatskim pregovaračem Hrvojem Šarinićem na Turnju

Pomoćnik vrhovnog komandanta Vojna tajnaza nacionalnu bezbednost i međunarodne odnose Strogo poverljivostr. pov. br. 029/94. Primerak br. 339

Knin, 07. jula 1994. M. P.40

Predsedniku Republike, predsedniku Vlade RSK, GŠ SVK, komandantu

Sastanak sa H. Šarinićem,informacija

Prema usmenoj odluci predsednika Republike od 01. jula, sastao sam se 06. jula, u 10.00 časova, na graničnom prelazu Turanj sa Hrvojem Šarinićem, šefom Tuđmanovog41 Ureda za nacionalnu sigurnost.Sastanak je organizovan od strane komandanta UNPROFOR-a, kao odgovor na predlog koji smo general Čeleketić42 i ja izneli na sastanku u Topuskom sa generalom De la Prelom,43 da se problem vodosnabdevanja rešava istovremeno za Drniš, Biograd i Teslingrad44 i da se linija razdvajanja promeni tako da s. Kakma bude van zone razdvajanja. Ceo tok sastanka, od susreta pa do razdvajanja, tonski je tajno snimljen, na osnovu čega će biti izrađen fonogram.U ovoj informaciji su osnovni stavovi iz Šarinićevog izlaganja i ocena sastanka.

1. U početku razgovora opisuje velike probleme zbog nedostatka vode u Biogradu i okolici i probleme koje imaju zbog time izazvanog nezadovoljstva naroda i javnosti. Pristaje da se problemi vodosnabdevanja Drniša, Biograda i Teslingrada rešavaju istovremeno. Slaže se da nosilac opravke budu međunarodni eksperti, a da u ekipi koja bi rukovodila opravkama budu po dva stručnjaka sa svake strane. Nudi da preko UNPROFOR-a oni daju rezervne

39 Dopisano rukom.40 Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, ur. broj: 05-5/sp-33/1-94., 20. 11. 1994., Knin.41 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.42 Milan, zapovjednik Glavnog štaba SVK (veljača 1994. – svibanj 1995.).43 Bertrand de Sauville de Lapresle, zapovjednik UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije (ožujak 1994. – ožujak 1995.).44 Lički Osik.

38

delove da bi opravka išla što brže. Traži da se voda pušta kako šta bude opravljeno. Predlaže da mešovita ekipa izvrši obilaske vodnih stanica sa obe strane. Za Drniš predlaže korišćenje izvorišta Torak (dublje u njihovoj teritoriji, manji kapacitet – 10 do 15 l/sek, slabiji kvalitet vode), a ne Čikolu za koju tvrdi da bi opravka trajala pet meseci (Torak 10 do 15 dana).Smatra da im je u ovoj situaciji jako teško pristati na promenu linije razdvajanja kod s. Kakma, a na insistiranje pristaje da do polovice naredne sedmice pripremi njihovu varijantu predloga za promenu linije razdvajanja, što bi eventualno rešili na sledećem sastanku. Za stručnu ekipu oko opravke sistema vodosnabdevanja pristaje da sagleda šta treba opraviti i da u drugoj fazi pripremi tehnički deo sporazuma o korišćenju vode za obe strane, a da se kasnije odluči ko će pregovarati i eventualno potpisati sporazum, potencirajući neprestano vreme i brzinu.

2. Veoma mlako reaguje na spominjanje potrebe da treba nastaviti ekonomske pregovore. Potencirajući “srpsku krivicu” što nije došlo do pregovora na Plitvicama i beskompromisne stavove našeg predsednika Vlade, naročito rešenost da mi ne idemo u ekonomsku integraciju s njima nego sa Srbijom, iznosi da se prvo ta pitanja moraju raščistiti. Ne prihvata našu argumentaciju da smo mi više puta dokazali da smo za pregovore. Pominje susrete sa Akašijem45 i Galbrajtom46 i očigledno očekuje od sastanka u Napulju zaključke u njihovu korist.Tvrdi da je ovo sada, posle Zagrebačkog sporazuma “Kiprizacija Hrvatske”. Pregovaranje kao metod rešavanja problema sa nama je kod njih shvaćeno kao jalov posao, koji samo koristi Srbima da politički jačaju, a ništa se ne rešava. Zbog toga im se pojavio bunt izbeglica, za koji UNPROFOR okrivljuje njih da su ga namerno izazvali, a njima se ubacila opozicija sa ciljem da dokaže kako je vlast nesposobna. Zbog toga su formirali krizni štab na čijem je čelu on, a član je i ministar unutrašnjih poslova. On lično trpi pritiske da je kriv jer samo pregovara, a ništa ne rešava, pa mu čak i sin ima neprijatnosti.Odbacuje Turanj kao moguće mesto pregovora, ali nudi Sisak i Petrinju. Tvrdi da ima punu Tuđmanovu podršku, koji ga uvek brani kad ga opozicija napadne. Iznosi da uvek zna šta Tuđman misli čak i kad to ne kaže. Tvrdi da je Tuđman za mir, kao odgovor na postojanje mišljenja kod nas da će on krenuti u rat da bi rešio probleme s opozicijom.Na pitanje zašto njihova propaganda stalno napada Srbe, tvrdi da novine tako povećavaju tiraž, a da on može telefonom narediti šta da se piše samo “Večernjem listu” i “Vjesniku”.Okrivljuje opoziciju da to radi, naročito HSP47 i pet posto poslanika u Saboru.Za dalje rešavanje problema iznosi da on i Granić48 pripremaju projekt autonomije za Srbe, gde im je problem kako da bude sprovedeno ono šta je napisano. Čak je, kaže prihvatio Galbrajtov predlog da Srbi imaju svoju zastavu. Jedino o čemu ni on ni Tuđman neće pregovarati je suverenitet Hrvatske.Tu zamisao o autonomiji oni će ponuditi međunarodnim učesnicima i nama.Najavljuje oštre stavove Sabora o UNPROFOR-u.Iznosi nameru da predlože UNPROFOR-u da se u svakom sektoru u po jedno srpsko i jedno hrvatsko selo u zoni razdvajanja vrati stanovništvo, bez obzira ko to selo kontroliše, kao i

45 Yasushi Akashi, specijalni izaslanik glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije.46 Peter Galbraith, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj (1993. – 1998.).47 Hrvatska stranka prava.48 Mate, potpredsjednik Vlade (1991. – 2000.) i ministar vanjskih poslova RH (1993. – 2000.).

39

podatke da se do sada u Pakrac vratilo 270, a u Daruvar 470 Srba. Prihvata da je njihovo prisustvo u severnom delu sektora “Zapad” ozbiljan problem o kome treba razgovarati.

3. U manje vezanom delu, pri kraju razgovora izražava sumnju kako mi možemo pregovarati i sprovoditi dogovoreno, jer prema njihovom saznanju ima razlika u stavovima vodećih ličnosti u RSK (pa i između rukovodstva Srbije i Republike Srpske). Delimično prihvata da oni koji im daju takve informacije sigurno ih preuveličavaju da bi povećali njihov značaj, a time i svoj značaj.Osnovni ton izlaganja mu je bio da izbegne konfrontacije, zbog čega je pri iznošenju onog što zna da je za nas neprihvatljivo, odmah sledila blaža ocena, ili brz prelazak na drugu temu.Isto tako, trudio se da pokaže “lično uvažavanje” sagovornika, navodeći da takvo uvažavanje postoji i kod međunarodnih učesnika. Osnova za ovakav nastup može biti što ni na kakvim pregovorima ne izlazim iz konvencionalnog tona i formalnog odnosa, ne izražavam emocije, ne odbacujem unapred nego iznosim protivargumente i protivpredloge.Verovatni ciljevi ovakvog nastupa mogu biti: 1.) da se pokuša naći veći stepen razumevanja za njihove stavove, računajući na moju eventualnu ličnu sujetu, ili 2.) da se javnim hvalama izazove na našoj strani nepoverenje u mene i sumnja da kontakte s međunarodnim činiocima koristim za ličnu promociju, čime je našoj strani jedan manje od onih koji ih dobro poznaju. Drugi cilj je verovatniji i u njegovoj realizaciji imaju već delimičnog uspeha.

4. Ocena sastankaSastanak u celini je dobro poslužio da saznamo njihove stavove o nekim bitnim pitanjima i razvijamo kod njih uverenje da se i pregovorima može nešto postići.Analizom fonograma mogu se dopuniti saznanja stečena iz drugih izvora. U ovom trenutku oni nisu zainteresovani za pregovore iz više razloga, a ako dođe do ekonomskih pregovora, oni će nastojati da ih pretvore u političke, u čemu će imati podršku međunarodnih učesnika.Projekt “autonomije” verovatno rade po Galbrajtovoj inicijativi, jer u sledećoj fazi ne računaju na pregovore kao način rešavanja problema, nego na međunarodni pritisak na nas i Srbiju, istovremeno očekujući koristi i od rešavanja krize u bivšoj BiH.Naša strana bi na eventualnim pregovorima morala odbiti koncept “ekonomsko-političkih” pregovora, prihvatajući razgovore samo o konkretnim pitanjima, a sporazumevajući se o onim koja znače faktičko jačanje naše samostalnosti.Procena predsednika Republike da će neprijatelj prihvatiti istovremeno rešavanje problema vodosnabdevanja pokazala se tačna, a stav da sada možemo pristati na obostrane opravke vodnih stanica stvara uslove da Vlada RSK zahteva od UNPROFOR-a sveobuhvatno rešavanje problema vode gde god nam je to kritično (npr. Zalužnica, Vrhovine). Predlažem da se izvrši procena da li nam treba ovakva vrsta kontakata s neprijateljem i da o tome tražimo mišljenje RDB R.49 Srbije.

general-majorMile Novaković, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 24.

49 Republike Srbije.

40

101994 ., srpanj 7 .PetrinjaZamolba kojom predsjednik SO Petrinja od predstavnika Civilne policije UN-a traži osiguravanje neophodne količine naftnih derivata za potrebe komunalnog uređenja grada

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJABroj: 01-471/94.Petrinja, 07. 07. 1994.

CIVPOL – PETRINJA n/r gos. Vinod Kapur

Predmet: poziv na saradnju

Obraćamo Vam se sa molbom i pozivom na saradnju.Naš grad Petrinja, poznato Vam je, u toku aktivnih dejstava pretrpio je brojna i teška

oštećenja. Želja nam je da pomognemo našem gradu i njegovom stanovništvu. Upravo su u toku akcije saniranja brojnih objekata, odvoženje ruševina i otpadnog materijala.

Paralelno sa ovim aktivnostima, željeli bismo održavati naš grad i kroz komunalno uređenje, a to znači, redovno odvoziti komunalni otpad – smeće, kositi travu, rezati živice, tj. održavati zelene površine.

Za ove aktivnosti nedostaje nam pogonsko gorivo D-2, tj. nafta u količini od 10 tona. Ova količina dovoljna nam je za jedan mjesec, stoga Vas molimo da osiguranje nafte bude mjesečno u navedenoj količini.

Obraćamo Vam se u nadi, da ćete nam pomoći i ovaj put i osigurati tražene količine nafte. Unaprijed se obavezujemo da gorivo koristimo za navedene potrebe.

Grad Petrinja, Vaše sadašnje prebivalište, zahvaljuje na saradnji i pomoći.S poštovanjem!

Dostaviti: P R E D S J E D N I K1. CIVPOL – PETRINJA, SKUPŠTINE OPŠTINE PETRINJA:2. arhiva Kabineta, 3. arhiva. Nikola Raišić, inž. el. teh., [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DASK-SACP, 613., kut. 4.

111994 ., srpanj 8 .VojnićDopis SUP-a Vojnić rukovodstvu civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Sjever o problemima vezanim uz nemogućnost lokalnog stanovništva da pravnim putem naplati štetu koju su mu nanijeli pripadnici mirovnih snaga nesavjesnim vršenjem dužnosti

41

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆBroj: 08-03-1/723/1-94.Vojnić, 08. 07. 1994.

UNPROFOR SEKTOR “SJEVER” CIVILNI POSLOVI T O P U S K O

Predmet: obavjest o problemima naplate štete prouzrokovaneod strane UNPROFOR-a i dr. međunarodnih organizacija.–

Brojni su primjeri sporog ili gotovo nikakvog isplaćivanja štete građanima Republike Srpske Krajine prouzrokovane od strane UNPROFOR-a i drugih međunarodnih organizacija bilo u saobraćajnim nezgodama ili na drugi način.

Na te probleme ukazivali smo Vam više puta bilo u pismenom obliku, bilo u našim kontaktima sa Vama.

Međutim i poslije toga situacija se nije popravila. I dalje se nezadovoljne stranke obraćaju SUP-u Vojnić tražeći ostvarenje svojih prava preko nas. Tom prilikom primjećeno je da pojedini građani povedeni ne ažurnošću nadležnih organa UNPROFOR-a kod isplate šteta prijete da će izvršiti samonaplatu štete na način što će oduzimati vozila i imovinu UNPROFOR-a.

Kao što smo istakli i u našim razgovorima s Vama ne podržavamo takvo ponašanje i poduzet ćemo sve da ne dođe do neželjenih posljedica, ali vas upozoravamo na činjenicu da bi ažurnost u isplati šteta s vaše strane doprinijela smanjivanju strasti i poboljšanju ukupnih odnosa.

ZAMJENIK SEKRETARA: Veljko Vujaklija, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1073-3.

121994 ., srpanj 17 .KninPismo kojim zastupnici Skupštine RSK pružaju bezrezervnu potporu poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske glede njihovog razmatranja prihvaćanja mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA RSKBroj: 02-4-3/1-94.Knin, 17. 07. 1994.

SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE P A L E

42

Draga braćo i sestre, uvaženi poslanici Skupštine Republike Srpske.

U ovom teškom istorijskom trenutku, ključnom po sudbinu Republike Srpske i njenog naroda, poslanici parlamenta Republike Srpske Krajine i ceo narod Krajine srcem je uz vas i pruža vam jedinstvenu podršku u iznalaženju najpravednijeg rješenja za budućnost Republike Srpske i srpskog naroda na svojim vekovnim i etničkim prostorima.

Verujemo u vas i šaljemo vam najsrdačnije bratske pozdrave.

M. P.50 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Branko Vojnica

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 2.

131994 ., srpanj 18 .KninZapisnik s 10 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 10. redovne sjednice Vlade RSK održane

18. 07. 1994. godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Odsutni: Borivoj Rašuo i Ilija Prijić.Sjednici prisustvuju po pozivu:

– Nikola Ljubojević, Simo Radić, Svetozar Vinčić, Vojin Peurača, Nebojša Pavković, Veljko Stojsavljević, Milan Grbić, Nebojša Jakšić, Željko Milijević, Boško Popac, Božo Rajnović, Branka Dimitrijević, Dušan Zlokas.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.

Sjednica je počela sa radom u 12.30 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći:

D n e v n i r e d:1. Verifikacija zapisnika sa 8. sjednice i tematske sjednice Ministarstva odbrane.

I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU2. Ministarstvo energetike i rudarstva2.1. Informacija o elektroenergetskoj situaciji u RSK.

50 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

43

2.2. Inicijativa za utvrđivanje mjerila i kriterija u postupku davanja na korištenje stanova u državnoj svojini.3. Ministarstvo pravosuđa i uprave3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi.3.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi.3.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izvršenju krivičnih sankcija.3.4. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izvršenju i dopuni Zakona o advokaturi.4. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede4.1. Elaborat o proizvodno-tehničkom stanju i mogućnostima i kapacitetu primarne i finalne prerade drveta u RSK.4.2. Informacija o žetvi.4.3. Informacija i zauzimanje stava Vlade oko razgovora sa UNPROFOR-om po pitanju korištenja vodenih resursa.5. Ministarstvo kulture i vjera5.1. Razmatranje zahtjeva Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora.5.2. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za sanaciju objekta manastira Dragović.6. Ministarstvo za saobraćaj i veze6.1. Donošenje Odluke o osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” i imenovanje upravnog odbora.7. Ministarstvo zdravlja7.1. Donošenje Odluke o korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova Republičke sanitarne inspekcije i organa opštinske uprave.7.2. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za dogradnju Zdravstvenog centra Glina.7.3. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.8. Ministarstvo odbrane8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima.8.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tužilaštvu.8.3. Donošenje Uredbe o vojno-ljekarskim komisijama.9. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja9.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje.10. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo10.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno korištenje i čuvanje objekata stambeno-poslovnog i drugog prostora.10.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o obnovi RSK.11. Utvrđivanje mišljenja Vlade na prijedlog Zakona o konfiskaciji imovine ratnih dezertera.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU12. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede.13. Davanje saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradarskih područja i zaštiti geografskog porijekla vina i rakije.14. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava u Ministarstvu poljoprivrede.15. Rješenje o postavljenju pomoćnika ministra kulture i vjere.

44

16. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kulturnu manifestaciju u Topuskom.17. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za opremu prostorija MIP-a.18. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja.19. Rješenje o postavljenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja.20. Rješenje o imenovanju glavnog inspektora rada Republičkog inspektorata za rad.21. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za saniranje Spomen područja Jasenovac.22. Donošenje Odluke o finansiranju izgradnje 10 montažnih stambenih objekata za prosvjetne radnike sa područja opštine Pakrac.23. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju OŠ “Vuk Karadžić” Kostajnica.24. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za registraciju JP “Državna lutrija RSK”.25. Donošenje Odluke o gašenju deviznih računa Vlade kod “Beogradske banke”, d.d. Beograd.26. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu polovnog automobila za potrebe Republičkog hidrometeorološkog zavoda.27. Utvrđivanje prijedloga odgovora na poslanička pitanja27. a. Da li su navedena ministarstva upoznata sa citiranom naredbom (naređenje Komande 31. pbr.) i da li su je odobrili?27. b. Ako su je odobrili po kojem zakonu, ako je nisu odobrili, a bili su upoznati, šta su preduzeli na njenom ukidanju i što se preduzelo prema donosiocu?27. v. Kada će građanima srpske nacionalnosti u Benkovcu biti nadoknađena šteta koju su počinili bezumni građani bez ikakvog razloga i kada će ti počinioci doći pod udar zakona?27. g. Tko su ljudi na čelu republičkih institucija?27. d. Brojno stanje zaposlenih u Birou Vlade RSK i podatak o profilu i kvalifikacionoj strukturi zaposlenih u Birou Vlade RSK? 27. đ. Da li će se, kada i šta učiniti da se zaštiti imovina na Karinskom moru koja je izložena skandaloznoj pljački?27. e. Da li će netko odgovarati za ono što je do sada opljačkano i da li će oštećeni Srbi biti obeštećeni?27. ž. Zašto Vlada ne poništi odluku opštine Petrinja kojom je postavljen direktor “Finela” i imenovan upravni odbor, jer se radi o preduzeću od republičkog značaja?

III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE28. Informacija o kretanju stočnih zaraza u veterinarskoj službi.29. Informacija Regionalne privredne komore Valjevo.30. Izvještaj Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete.31. Informacija o poslovanju DP “Lika-trans”.32. Informacija (usmena) o Srbima iz Gorskog kotara.

i izmjenjen i nadopunjen sa9.2. Isplata penzija.9.3. Zauzimanje stava oko Zakona o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca.11. a. Pravilnik o radu Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama.

Ad – 1Verifikovan je zapisnik sa 8. sjednice Vlade i 9. sjednice Vlade tematskog karaktera.

45

Ad – 22.1. Informacija o elektro-energetskoj situaciji u RSK (prilog br. 1) podnio je ministar Milivoj Krička.

Donešen je:Z A K L J U Č A K

Izvještaj se prihvata s tim da se na jednoj od idućih sjednica razmotri prijedlog mjera u vezi razrješenja elektroenergetske situacije u RSK.2.2. Skida se sa dnevnog reda.

Ad – 33.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi (prilog br. 2) obrazložio je ministar Funduk.51 Potom je govorio pomoćnik ministra Simo Radić. Donešen je

Z A K L J U Č A KVlada ocjenjuje da se u postupku donošenja ovog Zakona, obavi javna rasprava. Utvrđuje

se nacrt Zakona za javnu raspravu u predloženom tekstu (prilog br. 2). U javnu raspravu uključiti skupštine opština i poslaničke klubove republičke Skupštine. Raspravu obaviti u roku od 20 dana. Za provođenje javne rasprave zadužuje se Ministarstvo pravosuđa i uprave.3.2. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi (prilog br. 3) obrazložio je ministar Uroš Funduk i donešen je

Z A K L J U Č A KIsto kao u tački 3.1.

3.3. Prijedlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija obrazložio je g-din Nikola Ljubojević.Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izvršenju krivičnih sankcija (prilog br. 4)

koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.3.4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi obrazložio je ministar Funduk.Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi (prilog br. 5)

koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

Ad – 44.1. G-din Mile Grbić obrazložio je Elaborat (prilog br. 6). Potom je otvorena rasprava

u kojoj su učestvovali ministar Veselinović,52 Funduk, Petrović,53 predsjednik Mikelić i pomoćnik ministra poljoprivrede Veljko Stojsavljević.Ministar Simo Šijan54 predlaže da se prihvati program Elaborata, da se imenuje koordinaciono tijelo te da se po ponuđenim elementima pređe na rad.

Donešen je

51 Uroš, ministar pravosuđa i uprave.52 Ratko, ministar financija.53 Branko, ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.54 Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

46

Z A K L J U Č A KDa g-din Grbić predloži operativno sastav ljudi za koordinacioni odbor (iz Ministarstva

finansija, Ministarstva energetike i svih bitnih ministarstava). Nakon što se koordinaciono tijelo sastavi treba održati sastanak sa drvoprerađivačima, potom sa bankarima i sa nosiocima ovog programa. Dostaviti za sjednicu za četvrtak.

4.2. Informaciju o žetvi podnio je ministar Šijan. Od predviđenih 56.000 požnjeveno je 85 %, što znači da možemo očekivati preko 185.000 tona pšenice. Tok žetve je bio otežan zbog padalina pa je trebalo izvršiti sušenje pšenice. Imat ćemo duplo više pšenice nego što nam treba i možemo biti zadovoljni.

Donešen jeZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija o žetvi. Izvršit će se revizija poslovanja JP i banaka. Pošto nemamo dovoljno vlastitog kadra za reviziju, koristit ćemo pomoć saveznih organa.

G-din Crnogorac55 sutra da dostavi pismeni izvještaj u vezi podataka koje je dao g-din Skeledžija.56 Potom da ministri Šijan i Krička,57 na osnovu dobijenih podataka, pripreme odgovor.

4.3. Informaciju o razgovoru sa UNPROFOR-om po pitanju korištenja vodenih resursa (prilog br. 7) podnio je pomoćnik ministra Nebojša Jakšić.

Donešen jeZ A K L J U Č A K

Ekipu za pregovore sa UNPROFOR-om predstavljat će ministar Perić,58 g-din Jakšić i g-din Vidić59 kao i ministar Šijan.

Ad – 55.1. O zahtjevu Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora (prilog br. 8.) govorio je

ministar Dragutin Bolić.60

Donešen jeZ A K L J U Č A K

Vlada je zauzela stav da zgradu katoličkog samostana treba u cjelosti obezbediti za Ministarstvo kulture i vjera. Prethodno je potrebno da se iz ove zgrade izmjesti specijalna jedinica MUP-a i isele izbjeglice. Za realizaciju ovog zaključka zadužuju se Ministarstvo kulture i vjera i Komesarijat za izbjeglice.

5.2.Donešena jeO D L U K A

o odobrenju novčanih sredstava za sanaciju objekata manastira Dragović (prilog br. 9)

Ad – 66.1. Donešena je

O D L U K Ao osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” (prilog br. 10)

i

55 Miomir.56 Branko.57 Milivoj, ministar energetike i rudarstva.58 Slobodan, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja.59 Vlado.60 Ministar kulture i vjera.

47

R J E Š E N J Eo imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Autoprevoz – Slavijatrans”

Dvor na Uni (prilog br. 11)

Ad – 77.1.Donešena je

O D L U K Ao korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova Republičke sanitarne

inspekcije i organa opštinske uprave (prilog br. 12)7.2. i 7.3. U vezi Odluke o odobrenju novčanih sredstava za dogradnju Zdravstvenog

centra Glina (prilog br. 13) i Odluke o odobrenju novčanih sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u Kninu (prilog br. 14) donešen je

Z A K L J U Č A KUputiti zahtjev komercijalnoj banci i “Beobanki” da se iz depozita sredstava državnih

organa u ovim bankama, odobri fondu zdravstva na dvije godine kredit u iznosu 200.000 dinara.

Ad – 88.1. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima (prilog br. 15)

koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.8.2. Utvrđen je prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tužilaštvu (prilog br. 16)

koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.8.3. Donešena je

U R E D B Ao vojnoljekarskim komisijama (prilog br. 17)

Ad – 99.1. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje (prilog br. 18)koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.9.2. Ministar Perić – Mi smo prošla 2 mjeseca uspjeli isplatiti penzije iz vlastitih

sredstava. Ovaj mjesec to nećemo moći ako SRK ne ispoštuje svoj dio obaveze, što znači da nam se mora obezbjediti 30 % sredstava da bi pokrenuli sve obaveze. Za šesti mjesec nam treba 350.000 dinara (ili kredita, ili iz rezerve, ili pozajmica). Do iduće isplate moramo nešto hitno napraviti.

Z A K L J U Č A KSutra će se deblokirati banke, do četvrtka ćemo sve srediti u vezi isplate penzije za šesti

mjesec.9.3. Amandmane na prijedlog Zakona o pravima vojnih invalida i porodicama palih

boraca (prilog br. 19) koji je utvrđen na sjednici Vlade obrazložio je ministar Perić.Donešen je

Z A K L J U Č A KAmandmane uvrstiti u raniji prijedlog istog Zakona i kao novi prijedlog Zakona uputiti

na Skupštinu.

48

Ad – 1010.1. Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno

korištenje i čuvanje objekata, stambenog, poslovnog i dr. prostora (prilog br. 20)10.2. Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 1111.1. Prihvata se

M I Š L J E N J EMinistarstva pravosuđa i uprave o Zakonu o konfiskaciji imovine ratnih dezertera

(prilog br. 21)11. a. Usvaja se

P R A V I L N I Ko organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim

organizacijama (prilog br. 22)

Ad – 12Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 13Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradskih područja i zaštiti geografskog

porijekla vina i rakije (prilog br. 23)

Ad – 14Donešena jeO D L U K A

o kupovini sredstava za rad za potrebe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (prilog br. 24)

Ad – 15Donešeno je

R J E Š E N J Eo postavljenju pomoćnika ministra kulture i vjera (prilog br. 25)

Ad – 16Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 17Donešena je

O D L U K Ao kupovini osnovnih sredstava za potrebe MIP-a (prilog br. 26)

Ad – 18Donešeno je

R J E Š E N J Eo razrješenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog br. 27)

49

Ad – 19Donešeno je

R J E Š E N J Eo imenovanju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog br. 28)

Ad – 20Donešeno je

R J E Š E N J Eo imenovanju glavnog republičkog inspektora rada Republičkog inspektorata za rad

(prilog br. 29)

Ad – 21Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 22Donešena je

O D L U K Ao finansiranju izgradnje 10 montažnih stambenih objekata za prosvjetne radnike sa

područja opštine Pakrac (prilog br. 30)

Ad – 23Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 24Donešena je

O D L U K Ao odobrenju novčanih sredstava za registraciju JP “Državna lutrija RSK” (prilog br. 31)

Ad – 25Donešena je

O D L U K Ao ukidanju deviznih računa Vlade RSK kod “Beogradske banke” d. d. Beograd

(prilog br. 32)

Ad – 26Donešena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za kupovinu automobila za potrebe Republičkog

hidrometeorološkog zavoda (prilog br. 33)

Ad – 2727. a. i 27. b. Prijedlog odgovora na poslanička pitanja (prilog br. 34) podnio je ministar

odbrane Rade Tanjga.Donešen je

Z A K L J U Č A KPrihvaćen je odgovor na poslanička pitanja u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno

Skupštini RSK.27. b. Budući nismo dobili pismeni odgovor na sjednici se o ovom pitanju nije

raspravljalo.

50

27. g.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 35) podnio je sekretar Vlade Savo Štrbac.

Donešen jeZ A K L J U Č A K

Prihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno Skupštini RSK.

27. d.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 36) podnio je sekretar Vlade Štrbac.

Donešen je Z A K L J U Č A K

Prihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno Skupštini RSK.

27. đ. O ovom pitanju se nije raspravljalo.27. e.O ovom pitanju se nije raspravljalo.27. ž.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 37) podnio je ministar Petrović.Donešen je

Z A K L J U Č A KPrihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno

Skupštini RSK.Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su sljedeći materijali:

Ad – 28I N F O R M A C I J A

o kretanju stočnih zaraza i veterinarskoj službi (prilog br. 38)

Ad – 29I N F O R M A C I J A

Regionalne privredne komore Valjevo (prilog br. 39)

Ad – 30I Z V J E Š T A J

o radu Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog br. 40)

Ad – 31I N F O R M A C I J A

o postavljenju DP “Lika-trans” (prilog br. 41)

Ad – 32I N F O R M A C I J A

o Srbima iz Gorskog kotara (prilog br. 42)61

Usmenu informaciju su podnijeli: Božo Rajnović, Branka Dimitrijević i Dušan Zlokas – predstavnici Srba Gorskog kotara.Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni ministri i predsjednik Vlade. Rasprava je vođena uglavnom o naredbi predsjednika RSK da se rasformira 21. diverzantski odred. Po završetku rasprave usvojen je

61 Priređivači su izostavili priloge.

51

Z A K L J U Č A KPitanje rasformiranja 21. diverzantskog odreda razmotrit će se još jednom na sjednici

Vrhovnog savjeta odbrane.

Sjednica je završila rad u 01.30 časova.

Broj: 05-5-397/1-94.Knin, 18. 07. 94.62

SEKRETAR VLADE: M. P.63 M. P.64 PREDSJEDNIK VLADESavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]65

Broj: 06-5-700/94.Knin, 18. 07. 1994.66

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 13.

141994 ., srpanj 18 .KninOtvoreno pismo Saveza sindikata Krajine u kojem se vodstvo RSK proziva zbog teške ekonomske i socijalne situacije u RSK, te se traži njihovo obraćanje javnosti s konstruktivnim prijedlozima koji bi, uz prevladavanje uočenih poteškoća i nepravilnosti, doprinijeli konačnoj uspostavi “pravne države”

SAVEZ SINDIKATA KRAJINEVIJEĆA SAVEZA SINDIKATA K N I NBroj: 66/94.Knin, 18. 07. 1994. god.

Sa današnjeg sastanka predsjednika sindikalnih organizacija opštine Knin, upućuje se predsjedniku Republike, predsjedniku Vlade i predsjedniku Skupštine RSK slijedeće

O T V O R E N O P I S M ONa danas održanom sastanku predstavnika sindikalnih organizacija sa područja opštine

Knin, ukazano je na neodrživost sadašnje situacije u Republici, koja prijeti da rezultira potpunim haosom i bezvlašćem. U višečasovnoj raspravi ukazano je na bezbrojne slučajeve zloupotreba, pljački, nefunkcionisanja pravne države, potpunog zatiranja privrednih aktivnosti, samovolje pojedinaca i dovođenje najvećeg broja vojnika, radnika i penzionera na rub materijalne egzistencije.

62 Dopisano rukom.63 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.64 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.65 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.66 Dopisano rukom.

52

Među mnogobrojnim pitanjima o kojima je raspravljano, akcenat je stavljen na slijedeća:– Zašto se dogodila blokada “Beobanke”, koja je onemogućila isplatu plata i penzija, te

obavljanje finansijskih transakcija? Ko je odgovoran za ovakvu situaciju i kakvu će snositi odgovornost za posljedice proistekle iz višednevne blokade?

Zašto se niko od odgovornih nije javnosti obratio sa pravom informacijom o nastaloj situaciji, već se otvorila mogućnost za širenje raznih priča i glasina.

– Šta je istina o dodjeli velikih kredita privatnicima za razvoj male privrede i zašto te kredite nisu mogla dobiti državna preduzeća?

– Neodrživo je daljnje materijalno iscrpljivanje vojnika, radnika i penzionera. Svjesni smo da su posljedice rata velike, da privreda ne radi i da se ne stvaraju nove vrijednosti, ali tražimo da se postojeća dobra rasporede ravnomjerno.

– Opet tvrdimo da bi se sa boljom fiskalnom politikom, mogla ubrati značajna sredstva za finansiranje vojnika i penzionera u Republici. Pri tome, fiskalnom sistemu uglavnom uspijeva izbjeći privatni sektor, što omogućava brzo bogaćenje pojedinaca, koji će se čim počne transformacija državne svojine pojaviti da svojim lako stečenim kapitalom otkupe siromašna poduzeća.

Od najodgovornijih ljudi Republike, tražimo da vojnicima, radnicima i penzionerima pruže pravu informaciju o sadašnjoj situaciji u Republici, a u slučaju da su sami nemoćni preduzeti odgovarajuće mjere, trebaju otvoreno reći koji su to organi i institucije koje blokiraju funkcionisanje pravne države.

Tražimo da se odgovorni obrate javnosti sa obrazloženjem sadašnje situacije i mjerama za njeno prevazilaženje u roku od 8 dana, jer ćemo u suprotnom razmotriti mogućnost da radnike RSK pozovemo na druge oblike sindikalne borbe.

M. P.67 P R E D S J E D N I K Sandić Milinko, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 25.

151994 ., srpanj 18 .[Knin]Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić u svoje i “u ime naroda” RSK čestita brazilskom predsjedniku Itamaru Francu na uspjehu nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u, te ukazuje na “tradicionalne” veze brazilskog i srpskog naroda u prošlosti

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA 18. jula 1994. g.PREDSJEDNIK REPUBLIKE

NJEGOVA EKSELENCIJA ITAMAR FRANCOPREDSJEDNIK BRAZILAB R A Z I L I J A

67 Okrugli pečat: Savez sindikata Krajine, Vijeće Saveza sindikata Krajine, Knin.

53

Vaša ekselencijo,U ime naroda Republike Srpske Krajine kao i u svoje lično ime, čestitam na uspjehu koji je Vaša reprezentacija u SAD postigla na održanom svjetskom prvenstvu u fudbalu.Prijateljstvo srpskog i brazilskog naroda je tradicionalno. Ono je decenijama povezivano, ne samo miroljubivom politikom dvaju naroda, već i sportskim aktivnostima od kojih je fudbal svakako bio i ostao najpopularnija spona. Pobjeda vaše reprezentacije još jednom je potvrdila neprikosnoveno vodstvo koje ima Brazil u navedenom sportu. Vjerujem, ekselencijo, da će se u budućnosti još više učvrstiti tradicionalne veze koje postoje između naših naroda.Primite izraze mog dubokog poštovanja.

Milan Martić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

161994 ., srpanj 19 .KninSmjernice Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK o načinu vođenja budućih mirovnih pregovora između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, kao i o prevladavanju problema koji se javljaju pri provedbi Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre iz ožujka 1994 ., te nužnosti jačanja krajinskih obrambenih i ekonomskih potencijala

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.68

SKUPŠTINAOdbor za odbranu i bezbjednostOdbor za inostrane posloveKnin, 19. 07. 1994. godine

Na zajedničkoj sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK održanoj 19. jula 1994. godine na osnovu Analize primjene sporazuma o prekidu vatre, izrađene od strane pomoćnika vrhovnog komandanta za nacionalnu bezbednost i međunarodne odnose i na osnovu vođene rasprave donešeni su slijedeći

Z A K L J U Č C I1. Skupština je raspravljajući o inicijativi za pregovore prihvatila postojeću platformu o pregovorima donešenu na Skupštini prošlog saziva uz određene zaključke, na koje obavezuje učesnike u budućim pregovorima:– novu rundu pregovora, odnosno drugu fazu mirovnih pregovora između RSK i RH treba da preuzme novoizabrana vlada RSK,– u drugoj fazi pregovora sva ona pitanja koja su prejudiciranje političkog rešenja ili svojom formulacijom tome doprinose ne mogu biti predmet razgovora,

68 Prijemni pečat: RSK, Služba predsjednika Republike, ur. broj: 020/3-748/94., 26. 7. 1994., Knin.

54

– za mjesto pregovora može se izabrati bilo koja treća nepristrana zemlja, koja RSK ne stavlja u neravnopravan položaj,– svaki budući dokumenat u pregovaračkom procesu mora doći na ratifikaciju Skupštine Republike Srpske Krajine,– u toku vođenja mirovnih pregovora pripremiti sistem odbrane RSK za uspješnu odbranu od nove agresije,– nivo i sastav delegacija za vođenje pregovora moraju biti recipročni.

2. U primeni sporazuma ostao je problem nedovoljne kontrole na hrvatskoj strani. Zbog malog broja vojnih posmatrača i nedovoljne upotrebe helikoptera, na što UNPROFOR ima neograničeno pravo.U zapadnoj Slavoniji, delu UNPA zone pod hrvatskom okupacijom ostale su njihove jedinice presvučene u policiju ali bez prihvatanja propisanog broja od 75.– Na prostoru zapadne Slavonije utvrditi tampon zonu na hrvatskoj strani od linije razdvajanja,– našem pregovaračkom timu sugeriše se da ova pitanja obavezno nametnu u budućim pregovorima, bez čega nema napretka u ostvarivanju novih pitanja,– organi RSK, angažovani na pitanju razdvajanja i utvrđivanja konačne linije razdvajanja zaraćenih snaga obavezuju se na korekciju postignutih linija na mestima koja su sada sporna, a gdje je postojeće rešenje išlo na našu štetu. Ova rešenja treba tražiti u skladu sa predloženom Analizom i u skladu sa mogućnostima u ovom trenutku bez novih većih zaoštravanja.

3. Obavezuje se Vlada RSK da u okviru svojih nadležnosti predloži rešenje osnove ekonomsko-socijalnih uslova života naših ljudi u zoni razdvajanja i prostoru duž linije fronta, koji su najviše bili izloženi dejstvu neprijatelja, tako da ti uslovi budu povoljniji nego u dubini državne teritorije (pomoć u građevinskom materijalu, otkup poljoprivrednih viškova, krediti za pokretanje privredne aktivnosti, električna energija, voda, javni saobraćaj, zdravstvena i socijalna zaštita, školovanje dece).Realizaciju pratiti obilascima ekipa s republičkog nivoa i time sprečiti iseljavanje stanovništva. Rešiti problem prisustva neprijatelja u opštinama Pakrac, Daruvar, Grubišno Polje.

4. Stvarati političke uslove za operativni i strategijski manevar prema zaključcima o ugroženosti bilo kog dela teritorije. Praktično proveravati ovakve postupke uz proveru funkcionisanja sistema Civilne zaštite.

5. Ući u daljnje pregovore, a sporazumevati se samo o onom što doprinosi jačanju naše samostalnosti. Time će biti skrenuta pažnja sa sporazuma i biće moguće bez velike buke i formalno promeniti linije razdvajanja tamo gdje je to potrebno.

6. Zadužuje se Vlada da zajedno sa Generalštabom vojske predloži rešenje osnovnih pitanja strategijskih resursa odbrane: municija, gorivo, hrana, remont borbene i neborbene tehnike, organizovanje vojnih sudova i rešiti načelno i organizaciono angažovanje rezervnih vojnika iz RSK sa privremenim mestom boravka u SRJ. Regulisati vojnu (materijalnu?) obavezu naših građana izvan srpskih država. Uspostaviti snažan informativno-propagandni sistem za objašnjavanje naših političkih ciljeva, propagandni nastup prema neprijatelju i međunarodnim učesnicima i suprostavljanje neprijateljskoj propagandi.Rok za predlog Skupštini je 30 dana od dana usvajanja ovih zaključaka.

55

7. Raditi na što skorijem početku stranih ulaganja u RSK. Svaki dolar iz inostranstva uložen na našoj teritoriji smanjuje mogućnost podrške neprijateljskoj agresiji. U početku iskoristiti rešenost UN da dovedu strane kompanije za rešavanje pojedinih “humanitarnih” i komunalnih problema – vodovod, putevi, električna energija.

8. Nastaviti s aktivnostima da se preko Komiteta za akreditacije obezbedi naše prisustvo u UN, u bilo kojoj formi. Iskoristiti konfrontaciju neprijateljske vlasti s UNPF69 i nuditi im svoje usluge uz potpuno regulisanje do sada nerešenih ekonomskih odnosa.

9. Preduzeti javno i politički obavezu vođenja brige za srpske teritorije pod okupacijom (zapadna Slavonija, Gorski kotar...), imati u MUP-u organizacionu jedinicu koja će se tim redovno baviti. Koristiti Posmatračku misiju EZ za obilaske ovih prostora jer im je to mandat.

10. Posebnu pažnju obratiti terminima koji se odnose na Hrvatsku i to zvanično (poluzvanično?) odrediti. Nema nikakvih razloga da mi njih nazivamo “Republika Hrvatska” ili “Hrvatska vojska”, ako oni nas zovu “lokalni – pobunjeni Srbi” i “četnici”.

11. Ovim zaključcima Skupština obavezuje svoje organe u Republici Srpskoj Krajini da preispitaju odnose spram postojećih međunarodnih i evropskih institucija prisutnih na ovom području, kako bi svoju misiju na području Republike Srpske Krajine doveli u sklad sa postojećim opšteprihvaćenim načelima delovanja i pružanja usluga dobre volje, a zloupotrebe eliminisali.Broj: 02-3-8/1-94.

M. P.70 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE: Branko Vojnica, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

171994 ., srpanj 21 .KninZapisnik s 11 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I K sa 11. redovne sjednice Vlade RSK održane 21. 07. 1994. godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.

69 Misli se na UNPROFOR.70 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

56

Odsutni: Ilija Prijić, Borivoj RašuoSjednici prisustvuju po pozivu: Veljko Stojsavljević, Milan Grbić, Milinko Sandić, Vojin Peurača, Drago Kovačević, Branislav Bukva.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.71 Mikelić.Sjednica je počela s radom u 12.00 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D

1. Verifikacija zapisnika sa 10. sjednice.

I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU2. Rasprava o otvorenom pismu za javnost Saveza Sindikata Krajine.3. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA3.1. Informacija o sprovođenju obavezne instrukcije o primjeni Zakona i pratećih propisa SRJ.3.2. Razmatranje načina realizacije Odluke Vlade o nabavci uniformi za SVK.4. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA4.1. Prijedlog mjera za razrješenje elektroenergetske situacije.5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE5.1. Donošenje Odluke o imenovanju koordinacionog odbora za provođenje programa “DRVO”.5.2. Donošenje Odluke o razrješenju i imenovanju v. d.72 direktora JP “Krajinašume”.6. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU6.1. Rješenje o ukidanju Odluke o imenovanju direktora DP “Keramika” Dvor.6.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Finel” Petrinja.6.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Gavrilović Holding” Petrinja.6.4. Pitanje “Kamena” Obrovac.7. MINISTARSTVO ZDRAVLJA7.1. Zahtjev za reviziju Odluke o platama.8. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE8.1. Zahtjev za osiguranje goriva za JŽTP73 “Željeznice Krajine”.9. Zahtjev za učestvovanje na festivalu u Moskvi.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU10. Donošenje Odluke o odobrenju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu penzijskog i invalidskog osiguranja RSK.11. Donošenje Odluke o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva pravosuđa.12. Donošenje Odluke o osnivanju područnog odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u Vukovaru smjer – poslovanje i upravljanje – menadžment.13. Rješenje o imenovanju direktora Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama.

71 Borislav.72 Vršitelj dužnosti.73 Javno željezničko transportno poduzeće.

57

14. Usvajanje Zaključka o prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” za odobrenje kredita za adaptaciju OŠ “Vuk Karadžić” u Kostajnici.15. Usvajanje Zaključka o prijedlogu “Beobanki-Mješovitoj banci” za odobrenje kredita Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje Knin za dogradnju zgrade Doma zdravlja u Glini i adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.

Ad – 1Verifikovan je zapisnik sa 10. sjednice.

Ad – 2Predsjednik je pročitao “Otvoreno pismo” (prilog br. 1) Predsjednik Mikelić – U ovom

pismu je iznešena teška kvalifikacija u okviru RSK i zamolio sam Sandića da dođe na sjednicu i dajem mu mogućnost da iznese argumentaciju pred Vladom šta ga je motivisalo za ovakvo otvoreno pismo. Nakon toga otvorit ćemo raspravu.G-din Milinko Sandić – Nije me motivisalo ništa jer ja pismo samo potpisujem. Vođena je rasprava, sastanak je sazvan na inicijativu ljudi iz Sindikata. Iza svih konstatacija u pismu ja ne mogu stajati, jer ne mogu sve pojedinačno provjeravati (nisam ja policija). Na Vladi je da se odredi prema pismu.

Otvorena je rasprava:Ministar Bosnić74 – Pismo je neozbiljno i nije trebalo ići u javnost. Ministar Perić75 – Da je ovo predizborna kampanja ja bih razumio ovo pismo. Ovim se mogu izazvati socijalni nemiri, što RSK ne bi mogla izdržati. Trebali ste se g-dine Sandić obratiti Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja prije nego ste to dali u javnost. Koliko znam ni jedna sindikalna organizacija u RSK nije registrovana.Ministar Veselinović76 – Postavlja pitanja:Kad ste vi poslali bilo koji prijedlog na Vladu?Kod koga i kada je registrovana ova organizacija?Ministar Petrović77 – citira prvu rečenicu pisma: “Na danas održanom sastanku predstavnika sindikalnih organizacija sa područja opštine Knin, ukazano je na neodrživost sadašnje situacije u Republici, koja prijeti da rezultira potpunim haosom i bezvlašćem”.78 To nije tačno. Npr., u periodu zadnja 2 mjeseca broj zaposlenih se povećao za oko 1.200 – 1.400. U pismu je vidljiv atak na proces privatizacije. Iskustvo pokazuje da je najvitalniji dio privrede upravo privatni sektor.Ministar Petrović postavlja pitanje: Da li je ovo pismo imalo namjeru da riješi problem ili obratno?Ministar Ratković79 – Umjesto da učvršćujemo odbranu ovo pismo upućuje na pobunu (građana protiv vlasti).Drago Kovačević, predsjednik SO Knin – Zašto ovolika pažnja prema pismu i sindikalnoj organizaciji čiji se rad praktično ne vidi. U pismu fali element odgovornosti. Ovo je jeftino

74 Milan.75 Slobodan.76 Ratko.77 Branko.78 Podcrtano u izvorniku.79 Stevo, ministar prosvjete.

58

političko reklamerstvo. Ispada da je uništena država od kada je na vlast došla ova sadašnja Vlada, a prije da je bilo bolje. Upravo je suprotno. Vaša ocjena ne može, dakle, stajati.Volio bih da Sindikat bude ubuduće registrovan i partner ovoj Vladi.Ministar Babić80 – Pismo me podseća na prošla vremena (revolucije, parola – radnici, seljaci). Mislim sledeće:Sindikat mora da zaživi u RSK. Sindikat ne bi trebao da se definiše, organizuje kao politička grupacija. RSK je nastala voljom svih građana (i seljaka i radnika). RSK nisu potrebne ni revolucionarne ni kontrarevolucionarne snage (pogotovo ne u ovom trenutku).Milinko Sandić – Ipak je ovo bilo pomalo suđenje. Naša sindikalna organizacija je registrovana. Razvijen je rad Sindikata gdje je potrebno i gdje jesu svi aktivisti Sindikata (neki su u vojsci). Naš Statut precizira ko može ući u organizaciju Sindikata.Ovaj sastanak pomalo liči na partijski sastanak. Mi smo u pismu postavili jednostavna pitanja, a vi to možete kvalifikovati kako hoćete.Predsjednik Mikelić – G-dine Sandiću niste još argumentovali stvari iz pisma.

Nakon rasprave donešen je

Z A K L J U Č A KZadužuju se ministri: Perić, Bosnić, Petrović i Ratković da sastave stav Vlade što će biti i

saopštenje za javnost.

Ad – 33.1. Ministar Bosnić je obrazložio obaveznu instrukciju o primjeni zakona i pratećih

popisa SRJ vezano za carine i istakao da je instrukcija dovela do ozbiljnih problema na terenu. Predlaže da se formira interresorsko tijelo koje bi izvršilo usaglašavanje, a tim bi sačinjavali osim predstavnika Ministarstva trgovine i turizma i po jedan predstavnik Ministarstva finansija, Ministarstva industrije, Privredne komore, Narodne banke i Carina.Potom je usvojen slijedeći

Z A K L J U Č A KPrihvata se informacija i zadužuje ministar Bosnić da riješi ovo pitanje u okviru svojih

ovlaštenja.3.2. Ministar Bosnić – predlaže da se riješi zahtjev Ministarstva unutrašnjih poslova u

vezi uniformi i troškova u iznosu od 453.564 dinara.Po ranijoj Odluci Vlade ugovoreno je da im se ta sredstva obezbjede tj. kompenziraju mazutom. Pošto je to s mazutom sad neizvodivo prihvaćeno je da se u kompenzaciju ide sa pšenicom.Ja sa razgovarao sa ministrom Prijićem81 (odsutan) koji je mišljenja da bi trebali donijeti odluku kojom bi se posao priveo kraju. To znači: trebamo donijeti odluku da se kompenzacija umjesto mazutom izvrši pšenicom (rod prošlogodišnji).Na kraju je ministar Bosnić pročitao obračun troškova izrade uniformi za MUP (platna, dugmad, konac, itd.).

Donešen jeZ A K L J U Č A K

Ministar Bosnić da podnese izvještaj o tome ko je radio obračun troškova izrade uniformi.

80 Milan.81 Ilija.

59

Pošto se ovog trenutka ne može ići u kompenzaciju sa pšenicom, kao i zbog visoke cijene izrade uniformi, zadužuje se ministar Bosnić da pripremi širu informaciju i dostavi za iduću sjednicu Vlade.

Ad – 44.1. Ministar Krička82 – Uskoro treba da se završi dalekovod na “Koridoru” između nas i

SRJ. Naše učešće je u visini od 500.000 dinara. Jedan dio smo izmirili i još nam ostaje oko 250.000 dinara.Ističem da u ovom trenutku naša elektroprivreda ima negdje oko 750.000 dinara minusa, a to znači da moramo iznaći sredstava ili kompenzacije, ili nešto drugo.Ljudi koji rade na dalekovodu imaju problema, vode se borbe, izrešetan je stub, jedan radnik je povrijeđen. Područje oko Brčkog je vrlo kritično.RS ima obavezu da obezbjedi 300.000 dinara od čega su izmirili oko 170.000 dinara.Predsjednik Mikelić – Sve što iznosiš vezano je za odluku, a mi smo se dogovorili da pripremiš prijedlog mjera i obuhvatiš, skupa sa elektroprivredom, objektivne i subjektivne slabosti elektroprivrede.Ministar Krička – U prijedlogu odluke da li se prihvata član 2.?

Donešen jeZ A K L J U Č A K

Prijedlog odluke (prilog br. 2) se prihvata izuzevši član 2.Za iduću sjednicu Vlade ministar Krička, uz elektroprivredu da pripremi prijedlog mjera

za razrješenje elektroenergetske situacije.

Ad – 55.1. Milan Grbić, savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – U

konsultaciji sa ministrima za današnju sjednicu sam pripremio članove koordinacionog odbora za provođenje programa “DRVO”.

Pošto su se ministri saglasili donešena je

O D L U K Ao imenovanju Koordinacionog odbora za provođenje programa “DRVO” (prilog br. 3)5.2. Veljko Stojsavljević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,

podnio je informaciju o stanju u JP “Krajinašume” (prilog br. 4).G-din Stojsavljević – Problem je u sadašnjem rukovodstvu JP koje bi trebalo da

se promijeni. Dosadašnji direktor JP je mr. Petar Rodić koji ima 63 godine i krhkog je zdravlja što je jednim dijelom i dovelo do ovako niske proizvodnje u JP “Krajinašume”. Iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predlaže da se promijeni direktor g-din Rodić i da se za novog direktora imenuje Milan Kačar, diplomirani inženjer šumarstva. Ministar Veselinović dodaje da bi hitno trebalo izvršiti reviziju svih javnih preduzeća.

Donešena jeO D L U K A

o razrješenju i imenovanju v. d. direktora JP “Krajinašume” (prilog br. 4)

Ad – 66.1. Donešeno je

82 Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

60

R J E Š E N J Eo ukidanju Odluke o imenovanju direktora DP “Keramika” Dvor (prilog br. 5)

6.2. Donešeno jeR J E Š E N J E

o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Finel” Petrinja (prilog br. 6)6.3. Donešeno je

R J E Š E N J Eo izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Gavrilović Holding” Petrinja

(prilog br. 7)6.4. Ministar Petrović – Danas ćemo imati sastanak Upravnog odbora “Kamena” Obrovac,

a pozvani su predstavnici radnika “Kamena” i predsjednik SO Obrovac. Cilj sastanka je da se hitno utvrdi stvarno stanje u preduzeću (kadrovska situacija, tržišna pozicija, tehnološko stanje, finansijsko poslovanje).Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju je uočilo da je Upravni odbor loše radio. Ako se takav rad Upravnog odbora nastavi bit ćemo prinuđeni da promijenimo njegov sastav.Ministar Petrović naglašava da je ovo samo INFORMACIJA, pošto je već bilo na Skupštini.

Ad – 77.1. U vezi zahtjeva za reviziju Odluke o platama

Ministar Perić – Možemo dati uputstvo na teren da se produženi rad ne uračunava. Cifre koje je u Odluci naveo ministar Đurić83 ne mogu se prihvatiti. Mi ćemo aneks Odluke pripremiti.

Donešen jeZ A K L J U Č A K

Na prijedlog ministra zdravlja Đurića od Odluke se izuzima produženi rad.Ministar Perić se zadužuje da priloži tumačenje.

Ad – 88.1. Ministar za saobraćaj i veze, Milan Pađen podnio je informaciju oko sjednice

Upravnog odbora ŽTP.Ministar Pađen predlaže slijedeći zaključak:– da se za početak pokretanja željezničkog saobraćaja obezbjedi potrebna količina goriva.Linije koje bi trebale saobraćati su:

a) Knin – Benkovac,b) Knin – Drniš,c) Knin – Gračac – Medak.

Dnevno bi to iznosilo oko 300 km. Potrošnja po kilometru je 3,5 litara, mjesečno bi bilo 31.000 litara.Za početak bi vozovi saobraćali tri puta sedmično, što znači da bi bilo dovoljno 15.000 litara.Ministar Rade Tanjga – Linija prema Drnišu treba da se izostavi jer im je Vlada dala naftu za vodu.Ministar Veselinović predlaže da se iz ranije Odluke ili Zakona gdje stoji 35 % za puteve sada izmjeni (25 % za puteve, 10 % za željeznicu).

83 Stevan.

61

Donešena jeO D L U K A

o nabavci 15.000 litara goriva za potrebe JŽTP “Željeznica Krajine” (prilog br. 8)

Ad – 9Branislav Bukva, novinar, obrazložio je potrebu učestvovanja prve ratne dokumentarne

serije iz RSK “Ratna hronika Korduna” na međunarodnom festivalu u Moskvi. (prilog br. 9).g-din Bukva – Napravili smo sedam epizoda u trajanju od pola časa. Obuhvaćen je period od 1990. – 1993. godine. Pored autora (Branislav Bukva – novinar i snimatelj Žarko Božić) trebamo sastaviti ekipu ljudi koje vi možete da odredite. Na taj način ćemo prezentirati Krajinu na festivalu koji će se održati početkom septembra.Pošto je preostalo malo vremena Bukva traži od Vlade da mu se omogući korištenje jednog vozila da bi se ovaj projekat priveo kraju, kao i finansijsku podršku radi pripreme materijala za međunarodnu prezentaciju.

Donešen jeZ A K L J U Č A K

Zadužuju se Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo finansija da obave posao u vezi zahtjeva Branislava Bukve za učestvovanje na međunarodnom festivalu u Moskvi.

Nakon ove tačke dnevnog reda članove Vlade je obavijestio predsjednik Mikelić o informaciji da se Hrvati koncentrišu i da su pred odlukom daleko bržeg napada na RSK nego što je to bila naša procjena.

Predsjednik Mikelić – Moramo ići na prvi stupanj podizanja borbene gotovosti. To je komanda i učinila. Ovih dana obići ćemo cijeli teren (predsjednik Republike, ja i komandant GŠ doprinijet ćemo da se aktivnosti po opštinama pojačaju).

Potom je predsjednik Mikelić obavijestio članove Vlade o raznim manifestacijama koje se održavaju narednih dana.Jedna od tih manifestacija održava se sutra u Mirkovcima (“Dan opštine”). Predsjednik zadužuje ministra Bolića84 da sastavi čestitku u ime Vlade i da sutra prisustvuje proslavi u Mirkovcima (22. 07. 1994. godine). Predsjednik Mikelić, ministar Babić, Đurić, Ratković i Funduk prisustvovat će sutra sličnoj manifestaciji u Plaškom.

Ad – 10Donešena je

O D L U K Ao odobrenju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu penzijskog i invalidskog

osiguranja RSK (prilog br. 10)

Ad – 11Donešena je

O D L U K Ao odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave

(prilog br. 11)

Ad – 12Donešena je

84 Dragutin, ministar kulture i vjera.

62

O D L U K Ao osnivanju područnog odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u Vukovaru smjer –

poslovanje i upravljanje – menadžment (prilog br. 12)

Ad – 13Donešeno je

R J E Š E N J Eo imenovanju direktora Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama

(prilog br. 13)

Ad – 14Usvojen je

Z A K L J U Č A Ko prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” d. d. Knin za odobrenje kredita za adaptaciju

OŠ “Vuk Karadžić” u Kostajnici (prilog br. 14)

Ad – 15Usvojen je

Z A K L J U Č A Ko prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” d. d. Knin za odobrenje kredita Republičkom

zavodu za zdravstveno osiguranje Knin za dogradnju zgrade Doma zdravlja u Glini i adaptaciju Doma zdravlja u Kninu (prilog br. 15)85

Sjednica je završila sa radom u 15.30 časova.

SEKRETAR VLADE M. P.86 M. P.87 PREDSJEDNIK VLADESavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]88

Broj: 06-5-763/94. Broj: 05-5-442/94.Knin, 03. 08. 1994.89 Knin, 03. 08. 1994.90

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 13.

181994 ., srpanj 21 .VojnićUpit Odsjeka za granične poslove SUP-a Vojnić kojim se od MUP-a RSK traži očitovanje o postupanju prema konvoju motornih vozila iz AP Zapadna Bosna, koji je zbog odbijanja hrvatskih vlasti da mu dopuste ulazak na prostor pod njihovim nadzorom ostao blokiran nedaleko “granice” na Turnju

85 Priređivači su izostavili priloge.86 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.87 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.88 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.89 Dopisano rukom.90 Dopisano rukom.

63

R S K – MUP šifrirano – dd–SUP VojnićOdsjek za granične poslovebroj: 08-03/1-1-16-12/1200/94.Vojnić, 21. 07. 1994.

M U P-a K n i n M. P.91

n/r Pavković92

predmet: ekonomski konvoj, tumačenje, – traži se.–

Dana 04. 07. 1994. godine na osnovu dogovora predsjednika vlade RSK gosp. Borislava Mikelića i predsjednika AP Zapadna Bosna gosp. Fikreta Abdića ovaj SUP-a izdao je odobrenje za prolaz ekonomskog konvoja od 14 (četrnaest) teretnih motornih vozila za potrebe AP Zapadna Bosna, koji konvoj je trebao preko područja RSK preći u RH, ali usled blokade GP Turanj sa hrvatske strane navedeni konvoj nije uspio ući u Hrvatsku, već se vratio te stacionirao kod GP Turanj u RSK, gdje još uvijek čeka odobrenje sa hrvatske strane za ulaz.Budući je 21. kordunaški korpus dana 20. 07. 1994. godine proglasio punu borbenu gotovost, komandant zone odgovornosti na čijem se području nalazi granični prelaz Turanj traži da se navedeni konvoj ukloni, tj. da napusti područje njegove zone odgovornosti i vrati u AP Zapadna Bosna, stoga vas molimo za tumačenje šta da činimo, imajući u vidu interni dogovor dvojice predsjednika da konvoj ipak ostane u RSK i čeka odobrenje od RH.Molimo za hitnost.

Šef Odsjeka M. P.93

Dušan Devetak

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 7.

191994 ., srpanj 21 .BeogradIzvadak iz stenografskog zapisnika s 23 . sjednice Vrhovnog savjeta obrane SRJ na kojoj je, između ostalog, raspravljano i o problematici vezanoj uz RSK

V R H O V N I S A V E T O D B R A N E

91 Prijemni pečat: RSK, MUP, ur. broj: 08/3-1-3880/1, 22. 7. 1994.92 Nebojša.93 Prijemni pečat: primljeno 21. 7. 1994. u 11,05; voditelj smjene: potpis nečitak.

64

VOJNA TAJNA STROGO POVERLJIVO

STENOGRAFSKE BELEŠKEsa 23. sednice

V R H O V N O G S A V E T A O D B R A N E– održane 21. jula 1994. godine –

M. P.94

B E O G R A D

Sednica je započela s radom u 13.50 sati.Prisustvovali su Zoran Lilić, predsednik Savezne Republike Jugoslavije – predsednik

Vrhovnog saveta odbrane; Slobodan Milošević – predsednik Republike Srbije i Momir Bulatović – predsednik Republike Crne Gore – članovi Vrhovnog saveta odbrane; Jovan Zebić – potpredsednik Savezne vlade; Pavle Bulatović, savezni ministar odbrane; general-pukovnik Momčilo Perišić, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije s članovima Kolegijuma načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije; general-major Slavko Krivošija, načelnik Vojnog kabineta predsednika Savezne Republike Jugoslavije.

Predsedavao je Zoran Lilić, predsednik Savezne Republike Jugoslavije i predsednik Vrhovnog saveta odbrane.

(Stenografisao Jordan Živanović, viši debatni stenograf – redaktor u Kabinetu predsednika Savezne Republike Jugoslavije).

[…] BLAGOJE KOVAČEVIĆ:Gospodine predsedniče,gospodo,u Vojsci Jugoslavije neprekidno se prati i procenjuje situacija u okruženju i zemlji i

preduzimaju odgovarajuće mere borbene gotovosti kojima se sprečava iznenađenje i stvaraju uslovi za brzo podizanje borbene gotovosti na zahtevani nivo.

Komande i jedinice izvode redovne planske aktivnosti, a težišno su angažovane na održavanju naređenih mera borbene gotovosti, realizaciji transformacije Vojske Jugoslavije i intenzivnoj obuci starešina, komandi, vojnika i jedinica.

Borbenu gotovost Vojske Jugoslavije u sadašnjim uslovima posebno opterećuje nedovoljna popuna ratnim materijalnim rezervama, nizak nivo popune komandi jedinica mirnodopskog sastava ljudstvom i težak socijalni položaj velikog broja starešina i civilnih lica u Vojsci Jugoslavije, a sve kao posledica malih finansijskih sredstava.

U najkraćem, podsećamo na osnovne karakteristike navedenih problema:Saveznim budžetom za 1994. godinu utvrđen je vojni budžet od 1.264.000.000 dinara,

ili 57 % od predloženog minimalnog iznosa. Generalštab Vojske Jugoslavije je sa dodeljenim sredstvima izradio plan preživljavanja, kojim je u osnovi pokrio redovan život i rad vojske; dakle, bez povećanja mera borbene gotovosti i popune ratnih materijalnih rezervi.

94 Službeni pečat: Savezna Republika Jugoslavija, Vrhovni savet odbrane, SP broj: 7-2, 21. 7. 1994., Beograd.

65

Zbog povećanja plata i penzija, cena artikala ishrane i komunalnih usluga, izvršili smo preraspodelu sredstava na račun, pre svega, opremanja, naoružanja, vojne opreme, ratnih materijalnih rezervi i tehničkog obezbeđenja, čime se njihovo stanje još više pogoršalo.

Ustupanjem većih količina ubojnih sredstava, 3.640 tona, Srpskoj vojsci Krajine i Vojsci Republike Srpske, dalje su smanjene rezerve ovih sredstava i povećan je broj kritičnih vrsta ubojnih sredstava, čija je popuna ispod 50 % potreba.

U nekim vrstama municije, pešadijska municija za podršku, imamo je 37 %, artiljerijska municija za podršku 46 %, protivavionska municija cevna 49 %.

U ovom trenutku imamo 29 vrsta značajnije municije čije su rezerve veoma kritične. Posebno ističemo, sa stanovišta vođenja rata kritičnu popunu sa minama 120 mm za minobacač – 16 %; raketa “zolja” 25 %; metak 100 mm za top “T-12” 17 %; raketa protivoklopna “maljutka” 10 %; metak 122 mm za haubice “M-38” 26 %; metak 122 mm za haubicu “D-30” 25 %; metak 152 mm za “noru” 0 %; raketa 128 mm “plamen” 18 %; metak 125 mm za tenk “M-84” 13 %. Naglašavam da je u zemlji moguća proizvodnja mina 120 mm i raketa “zolja”, dok se ostalo za sada u zemlji ne može proizvoditi.

Pogonska goriva: motorni benzin 44 %; dizel gorivo 21 %; mlazno gorivo 8 %.U intendantskim sredstvima, hrana 57 % i odeća 27 %.Mirnodopska popuna Vojske Jugoslavije iznosi 71,5 %, a po kategorijama lica najslabija

je popuna sa vojnicima – 64,8 %, od čega vojnika po ugovoru 45 % i vojnici na odsluženju vojnog roka 61,5 %, od kojih su 17,6 % mladi vojnici.

Vanredna popuna vojnicima izvršava se uz velike teškoće, zbog slabog odziva koji iznosi 20 do 40 % i neodgovarajuće VES-ovne strukture. Preko 40 % starešina i civilnih lica na službi u Vojsci Jugoslavije, a posebno onih premeštenih iz secesionističkih republika, živi na egzistencijalnom minimumu, a to ima bitnog odraza na njihovo angažovanje u jedinicama i rezultate njihovog rada.

Usprkos izraženim teškoćama, povećanim angažovanjem i naporima u dužem vre-menskom periodu, izgrađena je i održavana borbena gotovost koja obezbeđuje stabilnost na kriznim područjima, mir na našim granicama i stvaranje uslova za podizanje borbene gotovosti, u skladu sa razvojem situacije u neposrednom okruženju.

Po direktivi o posebnim merama stalne borbene gotovosti, u dužem vremenskom periodu imamo zadejstvovane sledeće snage:

U prednjim odredima iz sastava Novosadskog korpusa 2.089 ljudi, 41 tenk, 62 oklopna transportera, 56 artiljerijskih i 30 protivavionskih oruđa – ekvivalenta šest bataljona diviziona.

Na pojačanom i dubinskom obezbeđenju državne granice prema Albaniji i Makedoniji 5.224 čoveka ekvivalenta 22 bataljona i 12 četa.

Treće, na terenu radi gađanja i obuke 709 ljudi, 14 tenkova, 15 oklopnih transportera, 31 artiljerijsko oružje, ekvivalenta 2 bataljona.

Četvrto, na prostoru Kosova, van garnizona mirnodopske lokacije, jedinice u prostoru, 1.580 ljudi, sa 40 tenkova, 36 transportera, 121 artiljerijsko, 36 protivavionsko oruđe – ekvivalenta 6 bataljona diviziona.

Peto, u jedinicama Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, 3 diviziona za protivvazdušnu odbranu teritorije i 5 srednjih samohodnih raketnih baterija sa 32 protivavionska oruđa, 4 aviona, što ukupno predstavlja oko 330 ljudi.

66

Šesto, u gotovosti do tri časa angažovane su snage ekvivalenta 33 bataljona diviziona sa 12.017 ljudi, 76 tenkova, 74 oklopna transportera, 75 artiljerijskih, 82 protivavionska oruđa i 20 aviona.

Dakle, ukupno u Vojsci Jugoslavije trenutno su u gotovosti do tri časa snage ekvivalenta 81 bataljona diviziona, sa 22.469 ljudi, 177 tenkova, 187 oklopnih transportera, 286 artiljerijskih i 192 protivavionska oruđa i 24 aviona.

Naređenjem načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, od 19. 7. u skladu sa procenjenim razvojem situacije, preduzete su dodatne mere borbene gotovosti:

neprekidno praćenje i procenjivanje stanja u Vojsci Jugoslavije, zemlji i okruženju i preduzimanje odgovarajućih mera borbene gotovosti;

redovno informisanje celokupnog sastava Vojske Jugoslavije;pojačano obezbeđenje državne granice prema bivšoj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj;intenzivan rad obaveštajnih centara u zemlji i inostranstvu;intenzivna obuka vojnika julske partije sa težištem na vatrenoj i taktičkoj obučenosti;prioritetno dovođenje osnovnih borbenih sredstava, naoružanja, borbenih vozila,

brodova i sredstava veze u ispravno stanje.Pripremne radnje: proveravaju se planovi u komandama i jedinicama sa težištem na

ažurnosti mobilizacijskih planova, planova pojačanog obezbeđenja objekata, planova za jedinice u gotovosti do tri časa, planova odmora i odsustva i mogućnosti brzog pozivanja u jedinice i planova funkcionisanja svih vrsta veza;

za angažovanje snaga za dubinsko obezbeđenje prema bivšoj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, uz ostvarivanje saradnje sa republičkim ministarstvom unutrašnjih poslova;

za proveru pozivarskog sistema i organa za izvršenje mobilizacije;za pozivanje vojnih obveznika u jedinice A klasifikacije do nivoa popune od 80 % po

mirnodopskoj formaciji u Novosadskom, Užičkom, Podgoričkom korpusu, Drinskoj diviziji, Korpusu protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;

za povećanje dežurnih snaga u sistemu protivvazdušne odbrane za 100 %;za preduzimanje mera protivvazdušne zaštite i za prelazak jedinica za elektronsko

izviđanje na stalni rad po sistemu 8 plus 8 časova.Predlog angažovanja Vojske Jugoslavije u skladu sa procenama:Prva varijanta, u slučaju da obe strane prihvate Plan.95

Mere iz nadležnosti Vrhovnog saveta odbrane:da odobri načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije vanrednu popunu kritičnih vojno-

evidencionih specijalnosti u jedinicama A klasifikacije u Novosadskom, u Užičkom, u Podgoričkom i Prištinskom korpusu, Drinskoj diviziji, Korpusu protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnom korpusu; i da se vojni obveznici zadrže na vojnoj vežbi po potrebi, a najduže dva meseca. Po ovom osnovu angažovalo bi se oko 4 hiljade lica iz rezervnog sastava;

da donese odluku o obimu, vrsti i načinu pomoći Vojsci Republike Srpske i Srpskoj vojsci Krajine, koja može biti kroz upućivanje dobrovoljaca, starešina i slanjem materijalne pomoći;

da odobri uspostavljanje pojačanog režima bezbednosti na teritoriji;da naloži saveznoj Vladi da donese odluku o sprečavanju ulaska u SRJ naoružanih lica iz

Republike Srpske i da organizovano vrši prihvat izbeglih lica u prihvatne centre na teritoriji SRJ;

95 Misli se na mirovni plan Kontaktne skupine za BiH.

67

da iznađe sredstva, oko 3 miliona dolara, za uvoz 720 protivavionskih raketa “igla” sa 120 lansirnih mehanizama;

da obezbedi mesečnu isporuku 2.500 tona mlaznog goriva za avione;da naloži republičkim Vladama pojačano angažovanje ministarstava unutrašnjih poslova

na obezbeđenju državne granice i za prinudno privođenje pozvanih obveznika u ratne jedinice.

Mere iz nadležnosti Generalštaba Vojske JugoslavijePored zadejstvovanih mera, a u skladu sa vašim odlukama i razvojem situacije, Generalštab

Vojske Jugoslavije će preduzeti sledeće:neprekidno praćenje i procenjivanje stanja u Vojsci Jugoslavije u zemlji i okruženju i

preduzimanje odgovarajućih mera borbene gotovosti;pojačano obezbeđenje državne granice prema bivšoj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj,

Albaniji i Makedoniji;pojačano obezbeđenje izdvojenih objekata u kojima se čuvaju minsko-eksplozivna

sredstva, municija i gorivo;vanredna popuna vojnika kritične specijalnosti u jedinicama A klasifikacije u

Novosadskom, Užičkom, Podgoričkom i Prištinskom korpusu, Drinskoj diviziji, Korpusu protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;

obezbeđenje kanala i uvoz odobrene količine protivavionskih raketa “igla” sa lansirnim mehanizmima.

Za realizaciju predloženih mera po prvoj varijanti, u zavisnosti od razvoja situacije, potrebno je obezbediti dodatna finansijska sredstva u minimalnom iznosu od 35 miliona i 300 hiljada dinara i optimalnom od 529 miliona 081 hiljada dinara.

Druga varijanta, u slučaju da se zaključi da Republika Srpska nije prihvatila Plan.Mere iz nadležnosti Vrhovnog saveta odbrane:da donese odluku o obimu, vrsti i načinu pomoći Vojsci Republike Srpske i Srpskoj Vojsci

Krajine, a koja bi se mogla ogledati kroz upućivanje starešina, upućivanje dobrovoljaca, slanje materijalne pomoći i angažovanje jedinica Vojske Jugoslavije;

da se predsednik Savezne Republike Jugoslavije na pogodan način obrati javnosti i ukaže na stavove Savezne Republike Jugoslavije i napore koje ona čini za mirno rešavanje jugoslovenske krize;

da odobri načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije da, shodno članu 19. zakona, naredi vanrednu popunu jedinica A klasifikacije do mirnodopske popune od 100 % u Novosadskom, Užičkom, Podgoričkom i Prištinskom korpusu, Drinskoj diviziji i Korpusu protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;

za izvršenje ovog zadatka angažovalo bi se 12 hiljada lica iz rezervnog sastava;staviti van snage Odluku Vrhovnog saveta odbrane o ograničenjima za pozivanje na

vojne vežbe zemljoradnika, studenata i učesnika rata 1991./92. godine;prema stepenu narastanja opasnosti i ugrožavanja bezbednosti Savezne Republike

Jugoslavije podizale bi se i ostale mere borbene gotovosti Vojske Jugoslavije i predložilo pravovremeno proglašavanje neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja i preduzimale radnje koje iz toga proizlaze;

da naloži saveznoj Vladi da donese odluku i stvori neophodne uslove za intenziviranje proizvodnje u preduzećima namenske industrije i u drugim preduzećima koja proizvode sredstva i opremu za potrebe Vojske Jugoslavije;

68

da donese odluku o korišćenju određenih proizvoda iz saveznih robnih rezervi bez nadoknade;

da obezbedi mesečnu isporuku mlaznog goriva od 3.000 tona i odobri uvoz 1.440 protivavionskih raketa “igla” sa 240 lansirnih kompleta;

da objedini sve informativno-propagandne potencijale i sačini program delovanja prema inostranoj i domaćoj javnosti.

Mere iz nadležnosti Generalštaba Vojske Jugoslavije:izvršiti vanrednu popunu jedinica A klasifikacije Novosadskog, Užičkog, Podgoričkog i

Prištinskog korpusa, Drinske divizije, Korpusa protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnog korpusa po mirnodopskoj formaciji od 100 %;

zadejstvovati dežurne timove u komandama;preći na pojačano obezbeđenje ljudstva i objekata u kojima se čuvaju minsko-eksplozivna

sredstva, municija i gorivo;ubrzati već započete i naređene promene komandi jedinica po planu transformacije, a

obustaviti promene koje mogu narušiti borbenu gotovost Vojske Jugoslavije;preći na dubinsko obezbeđenje državne granice prema bivšoj Bosni i Hercegovini i

Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji, uz maksimalnu saradnju sa republičkim ministarstvima unutrašnjih poslova;

informisati domaću i inostranu javnost o angažovanju Vojske Jugoslavije na zaštiti integriteta Savezne Republike Jugoslavije;

preduzeti mere za povećanje dežurnih snaga u sistemu protivvazdušne odbrane, a prema konkretnim procenama deo prevesti u potpunu borbenu gotovost;

izvršiti pripremu za raseljavanje ratnih materijalnih rezervi i skladišta, a planirane radnje realizovati prema intenzitetu ugroženosti objekata;

izvršiti pripreme za veće angažovanje bolničkih i radioničkih kapaciteta za potrebe Vojske Republike Srpske i Srpske Vojske Krajine;

realizovati odluku Vrhovnog saveta odbrane o pomoći Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini prema njihovim zahtevima i našim mogućnostima.

U slučaju odluke o angažovanju snaga Vojske Jugoslavije na prostoru Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, preći na upotrebu Vojske Jugoslavije po aneksu plana upotrebe, koga imamo razrađenog. A u slučaju ugrožavanja bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije izvršiti mobilizaciju, operativni razvoj i angažovanje po planu upotrebe koga, takođe, imamo razrađenog i koga ste vi odobrili.

Za realizaciju predloženih mera po drugoj varijanti, u zavisnosti od razvoja situacije, potrebno je obezbediti dodatna finansijska sredstva u minimalnom iznosu od 248 miliona i optimalnom 1.759.422.000 dinara.

Predložene i planirane mere od minimalnih do maksimalnih stupiće na snagu po naređenju načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, na bazi odluke Vrhovnog saveta odbrane, a u skladu sa razvojem situacije.

Završio sam! Hvala!

[...] MOMIR BULATOVIĆ:Ja se pridružujem mišljenju predsjednika Miloševića96 da smo, kao članovi Vrhovnog

saveta odbrane, bili u prilici da saslušamo izuzetno dobru procjenu po varijantama mogućeg

96 Slobodan.

69

razvoja događaja. Stvarno je bilo zadovoljstvo, u okviru datih ograničenja, suočiti se sa ozbiljnim i osmišljenim procenjivanjem buduće situacije.

Moram i ovom prilikom da kažem da mi je lično veoma žao što nismo uspjeli da naš politički uticaj upotrebimo da razmatramo u ovom trenutku samo prvu varijantu, a ne da se pribojavamo i druge. Sve ove konsultacije koje su do sada bile i suočavanje sa neminovnom realnošću koja je opisana i ovdje kroz jednu i drugu varijantu išle su u prilog očuvanja našeg jedinstva i usaglašavanja stavova. Nadam se da ta mogućnost nije definitivno ispuštena. Takođe, pridružujem se jeziku realnosti da treba da procjenimo šta nam valja činiti u ovoj prvoj predloženoj varijanti.

Mislim da nam je svima jasno da mi niti smo u situaciji niti smo u prilici da možemo da ratujemo sa čitavim svijetom. Bojim se da je sasvim dobro procijenjeno da će se, eventualni, nepovoljni razvoj događaja prema našoj zemlji i prema čitavom našem nacionalnom korpusu odvijati pod vidom principa i deklaracija Savjeta bezbednosti. S druge strane, jezik realnosti je sumoran; trebaće sigurno dosta napora saveznoj Vladi da iznađe i ovu minimalnu varijantu od 30 i nešto miliona dinara, što nas odmah upućuje da i red veličina s kojim se barata u drugoj varijanti od 250 do hiljadu i 750 miliona apsolutno nije realan. Mi te pare, jednostavno, nemamo. Možemo sve naše “džepove da izvrnemo”, tih para u SR Jugoslaviji nema.

Zbog toga, mislim da je veoma dobro da se planira da su naše materijalne mogućnosti u ovom trenutku više nego ograničene.

U odgovoru na ovo pitanje koje je pred Vrhovni savet odbrane najkonkretnije postavio general Perišić,97 treba imati u vidu sve ove prethodne elemente.

Takođe bih se pridružio eksplicitnom zahtjevu da se očuva borbena gotovost Vojske Jugoslavije i obezbjedi zaštita teritorije SR Jugoslavije; to je primarni i vrhunski cilj, po mom mišljenju – cilj kome treba sameriti svu moguću pomoć koja će se davati Vojsci Republike Srpske i Vojsci Republike Srpske Krajine. Na žalost, moramo da kažemo da to nije više ni pitanje politike i želja šta bismo htjeli da uradimo, već pitanje realnih naših mogućnosti i, konačno, pitanje Ustava SR Jugoslavije.

Neće predsjednik Lilić98 zamjeriti, iskoristio bih priliku da kažem da ovaj zahtjev da se izvrši pomoć u kadrovima Vojsci Republike Srpske i Srpskoj vojsci Krajine teško mogu da razumem, s obzirom da sam shvatio da smo čitavo vrijeme, zaista, usaglašeno i jedinstveno vodili računa da maksimalno kadrovski popunimo i ojačamo i Vojsku Jugoslavije, ali i da izađemo u susret zahtjevima Vojske Republike Srpske Krajine. Smatram da ne treba ništa mijenjati u odnosu na našu dosadašnju praksu. Smatram da smo do sada dosta uspješno popunjavali nedostajuće specijalističke strukture i u Vojsci Jugoslavije.

Bojim se da iza jednog ovakvog dopisa može da stoji i stvaranje nekog privida da mi do sada nismo pomagali u kadrovima, u ljudima, u materijalnim sredstvima, te da sada zbog dramatičnosti situacije treba to uraditi.

Zato bih predložio da mi nastavimo sa dosadašnjom praksom, računajući da smo na jedinstvenom zadatku i da nemamo potrebe da mijenjamo naše dosadašnje principe.

Hvala! Toliko!

ZORAN LILIĆ:Hvala, Momire! Ko dalje želi reč? Izvolite, generale!

97 Momčilo.98 Zoran.

70

MOMČILO PERIŠIĆ:Ako dozvolite, gospodine predsedniče, pošto su se iz Republike Srpske Krajine obratili

i meni i vama, upoznao bih vas o tome i da o tome zauzmemo stav. Oni to traže, a mi moramo imati naš i vaš stav.

Prvo, što se tiče Vojske Republike Srpske i Republike Srpske Krajine (pokazuje na tabeli), tamo je ukupno ostalo 6.800 starešina, koji su prihvatili sisteme, narod i organizaciju i uspešno vode borbu. Do sada smo, na njihove zahteve, poslali još ukupno 3.795 stalno u prekomandu i 187 ljudi koji se naizmenično menjaju, jer su ovo deficitarni kadrovi – i ovde i tamo, pa su bitni!

Ostavili smo u Vojsci Jugoslavije 1.675 ljudi koji nemaju mogućnosti tamo da obavljaju stručnu funkciju. Tu su piloti za avione koje oni nemaju; prema tome, neracionalno je poslati pilota “MIG-29”, a oni nemaju “MIG-29”; kao i medicinsko osoblje i druge stručnjake. Na primer, imamo na VMA99 urološki centar gde su pretežno ljudi sa onog prostora; ako bi ih poslali tamo, mogli bi biti samo lekari opšte prakse. To ne bi bilo racionalno.

Mogli bismo da premestimo 1.143 čoveka, koji ovde imaju dužnosti i funkcije, ali imaju i državljanstvo. Vi ste videli da je popunjenost Vojske Jugoslavije takva da i sada imamo manjak starešina.

Sad se javlja sledeće nerazumevanje: oni non-stop traže, a smenjuju ljude po sopstvenoj želji. Mi imamo mogućnost ili da zauzmemo stav da pošaljemo sve, na što pravno nismo obavezni, jer ti ljudi imaju državljanstvo. Oprostite što pravim komparaciju, ali to je kao kada bismo sada poslali starešinu u Bugarsku, iako emotivno i na druge načine to nije isto; ali, kada bi oni išli da traže pravnu zaštitu mogli bi je dobiti.

Ukupno smo popunjeni sa oficirima 81,2 %, i to prema projektovanom, a ne sadašnjem momentalnom stanju, a idemo ka projektovanom. Sa podoficirima smo popunjeni 74,6 %, u što su uključeni ovi iz Republike Srpske Krajine koji su kod nas; i civilnim licima smo popunjeni 92,9 %. Znate da smo u međuvremenu puno ljudi penzionisali koji su bili neproduktivni. Drugi su otišli iz vojske zbog sopstvene želje ili čak i neprijateljskih pobuda, itd.

Prema tome, zamolio bih da se o ovome razmisli i da u najkraćem roku zauzmemo stav koji bi bio tvrđi, a da selektivno, kako ste rekli gospodine predsedniče, pristupamo kao i do sada, da izuzetne ljude koji su motivisani šaljemo tamo, a da ostale zadržavamo.

Znači, da nastavimo princip kao i do sada, uz veću dozu selektivnosti i, uslovno da kažem, ubeđivanja. Ja samo mogu da ih ubedim pa da idu, ili da ih na neki drugi način isteram iz Vojske Jugoslavije.

ZORAN LILIĆ:Da li još ko želi reč?Tu je potpredsednik Zebić100 koga zadužujemo da iznađe ova sredstva.Ne bih ponavljao ovo što su rekli predsednik Milošević i predsednik Bulatović.Mislim da možemo da donesemo zaključak da Vrhovni savet odbrane prihvata predlog

mera po prvoj predloženoj varijanti; i da u narednim danima Ministarstvo odbrane, Generalštab Vojske Jugoslavije i Vlada Savezne Republike Jugoslavije predlože mehanizme za realizaciju predloženih mera, pre svega preraspodelom sredstava u okviru budžeta SR Jugoslavije, normalno, uključujući tu i moguća sredstva iz budžeta Republike Srbije i Republike Crne Gore; ali, sve to zajedno treba usaglasiti. Pri tome, mislim da od prve

99 Vojnomedicinska akademija.100 Jovan.

71

varijante ka drugoj varijanti lako se može transformiše; normalno, potrebna su i veća sredstva i veće angažovanje ljudi. Dakle, da tu varijantu ostavimo, a da se iskreno nadamo da će jedino prva varijanta i biti u opticaju. Sačekaćemo sve ove događaje koji su pred nama.

Po pitanju slanja oficira koji su rođeni u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, mislim da imamo donete veoma dobre odluke i da je zato formiran 30. i 40. kadrovski centar. To je praksa koja je do sada veoma dobro funkcionisala. Ono što nije dobro funkcionisalo, to je što je u nekim sporadičnim situacijama – to je moje mišljenje – rukovodstvo Vojske Republike Srpske i Vojske Srpske Krajine, bez koordinacije sa načelnikom Generalštaba, preduzimalo odluke iz oblasti kadrovske politike koje nisu bile najbolje. Možda bi na tom planu trebalo više raditi, a mi da ostanemo pri praksi koju smo do sada imali, ne kršeći pri tome ni Ustav, niti prava koja su nam data.

Što se tiče ovih 1.143 oficira, koje imamo na raspolaganju, svi oni koji dobrovoljno žele da odu, treba ih poslati; ali, samo dobrovoljno. Ja ponavljam reč “dobrovoljno”, jer smo imali dosta problema unazad i ne treba da se ponavljaju.

Mislim da je to jedino mogući zaključak. Ne vidim drugi zaključak. Ako ima po tom pitanju drugačijih predloga, izvolite! Ja predlažem da ne odustajemo od prakse koju smo do sada imali i koja je dobro funkcionisala; osim, u situacijama kada su donešene odluke bez saglasnosti načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije.

To bi bila dva zaključka koja bi jedino danas mogli doneti, po mom mišljenju.Reč ima potpredsednik Savezne vlade, Zebić.

JOVAN ZEBIĆ:Razumeo sam da je pitanje sredstava na donjem minimumu?

ZORAN LILIĆ:Ništa neće škoditi ako se obezbedi više, obzirom da su materijalne rezerve ispod svakog

minimuma.[…]

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 2809.

201994 ., srpanj 21 .KninDeklaracija Skupštine RSK o primjeni sporazuma o prekidu vatre koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali 29 . ožujka 1994 . u Zagrebu

Nakon usvajanja mirovnog Sporazuma o prekidu vatre između zaraćenih strana:

Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske i njegove ratifikacije od strane ove Skupštine dana 08. aprila 1994. godine, Skupština Republike Srpske Krajine na prijedlog Odbora za odbranu i bezbednost i Odbora za inostrane poslove, na II. vanrednoj sjednici održanoj 20. 07. 1994. godine donosi sljedeću

D E K L A R A C I J UO PRIMENI SPORAZUMA O PREKIDU VATRE IZMEĐUREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE HRVATSKE

72

1. Budući da je citirani Sporazum potpisan uz garancije velikih sila i uz aktivno učešće Ujedinjenih nacija, ovim putem izražavamo spremnost za unapređenje primene ovog Sporazuma i nastavak mirovnog procesa.

2. Do sada smo ostvarivali dobru saradnju sa snagama Ujedinjenih nacija na području Republike Srpske Krajine. Izražavamo svoju dobru volju za nastavak saradnje i naše povjerenje u postojeću misiju UNPROFOR-a.

Zalažemo se za unapređenje odnosa i u situaciji kada ove snage trpe blokadu i neprijateljski odnos od strane Republike Hrvatske i punu saradnju i eventualno premeštanje logističke baze za snabdevanje na naše područje.

3. U isto vreme, u skladu sa odredbama Sporazuma da UNPROFOR dosljedno i potpuno izvrši svoje obaveze i to:

– da rasporedi sve svoje snage u zonu razdvajanja,– da ostvari punu kontrolu prostora do 10 i 20 km prostora na hrvatskoj strani,– upotrebi helihoptere prema neograničenom pravu koje ima za kontrolu hrvatske

teritorije do 20 km od linije razdvajanja,– da spriječi udar hrvatskih oružanih snaga u srpska sela koja su u tampon-zoni,– ostvari preko vojnih posmatrača potpunu kontrolu vojnih aerodroma u Hrvatskoj,

prema mandatu koji ima,– izvjesti Savjet bezbednosti o hrvatskom kršenju embarga na uvoz oružja i preduzme

efikasne mjere za kontrolu tog embarga,– da u saradnji sa snagama za kontrolu Jadranskog mora spriječi uvoz oružja morskim

putem,– utvrditi tampon-zonu na hrvatskoj strani od linije razdvajanja u zapadnoj Slavoniji.

4. Posmatračka misija Evropske zajednice mora se obavezati da će u svojim aktivnostima posvetiti pažnju ugroženim Srbima koji žive na području Republike Hrvatske.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.101 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE:S K U P Š T I N ABroj: 02-4-8/1-94. Branko Vojnica, s. r.Knin, 21. 07. 1994. godine

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 2.

211994 ., srpanj 21 .KninIzvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSK Vladi RSK o teškom stanju u Javnom poduzeću “Krajinašume”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.102

101 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.102 Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-699/94., 21. 7. 1994., Knin.

73

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE K N I NBroj: 11-III-04-275/94Knin, 21. 07. 1994. V L A D A R S K

IZVJEŠTAJ O RADU I STANJU UJ. P.103 “KRAJINAŠUME”

I. ORGANIZACIJA ŠUMARSTVAŠumarstvo u RSK organizovano je u sistemu J. P. “Krajinašume” sa sjedištem u

Vrginmostu. Obrazovano je 6 šumskih područja i to:1. ličko-dalmatinsko,2. kordunsko,3. banijsko,4. zapadno-slavonsko,5. baranjsko,6. istočno-slavonsko – zapadno-sremsko.

U šumskim područjima sadržano je 35 šumarija.

II. STANJE U ŠUMARSTVUJ. P. “Krajinašume” danas se nalazi u krajnje nezavidnoj situaciji, a koja se ogleda u

sledećem.1. Deo šumarija je stao sa radom a deo koji još radi je u postepenom gašenju. U pojedinim

djelovima (Slavonija) prisutni su i štrajkovi. Lični dohotci nisu isplaćeni za 5., 6., a negdje i za 4. mjesec ove godine.

2. Započeta organizacija nije dovršena, upravu u J. P. čini direktor sa 4 čovjeka104 što je nedovoljno, nedostaju potrebne službe, a postojeći se ne snalaze u takvoj organizaciji i nisu u stanju odgovoriti zadatku.

3. Ovo preduzeće nije izvršilo ni uredno realizovalo gotovo niti jedan ugovor niti narudžbu i to:

– za potrebe vojske nije obezbeđen ogrev pa je vojska sama morala vršiti sječu, koja iza sebe nije ostavila red u šumi, evidencija takvog rada je otežana što je veliki propust ove organizacije,

– drvne industrije nisu dobivale robu koju su bile spremne platiti i obezbediti veću proizvodnju,

– opštinama za porodice palih boraca, izbjeglica i socijalnih slučajeva također ovo preduzeće nije bilo u stanju obezbediti ogrev.

4. Ništa nije urađeno od strane preduzeća u pronalaženju jedinstvenih dobavljača za nama potrebne robe, repromaterijal i rezervne djelove, te su 4 šumarije bile prisiljene same da se snalaze da ne bi došlo do zastoja u proizvodnji, što je često puta rezultiralo skupljim procesom proizvodnje.

5. Pod upravom “Krajinašuma” u proteklom vremenu nije bilo nikakvog obnavljanja imovine i sredstava, a naročito problem je došao do izražaja sa motornim pilama i djelovima,

103 Javno poduzeće.104 Dopisano rukom.

74

šumskim traktorima i njihovim održavanjem, voznim parkom, održavanjem šumskih puteva i vlaka, a da ne govorimo o investicionim ulaganjima.

6. Uređivanju šuma – izradi osnova gazdovanja koje su istekle preko 70 % ozbiljno se i nije posvetila pažnja, što je najveća nezakonitost rada u šumarstvu.

7. Totalnu neorganizovanost pa i nebrigu potvrđuje i činjenica da nam uposleni – radnici nemaju zdravstvenih knjižica, dok se doprinosi i sve obaveze uredno podmiruju po zakonski propisanim stopama poreza i doprinosa.

8. Sadašnji vršilac dužnosti direktora J. P. “Krajinašume” Vrginmost je na funkciji vršioca dužnosti direktora duže od godinu dana što je protivno Zakonu o radnim odnosima.

Očito je da su problemi u šumarstvu nagomilani i veliki, a imajući u vidu šumarstvo kao bitan resurs od čijeg rada i proizvodnje ovise i ostale privredne grane, uvjereni da sadašnje rukovodstvo “Krajinašuma” nije odgovorilo i nije u stanju izvršiti zadatak pokretanja konkretnog ciklusa proizvodnje, predlažu se sledeće mjere:

1. smjenu rukovodstva J. P. na čelu sa v. d. direktorom. Postavljanje stručnih ljudi koji su sposobni da pokrenu proizvodnju, a na zadovoljstvo samog šumarstva, drvne industrije i opšteg interesa,

2. imenovanje novog Upravnog odbora,3. imenovanje novog Nadzornog odbora,4. uspostavljanje kompletne organizacije u okviru postojećeg Zakona o šumama i akta o

unutrašnjoj organizaciji J. P.,5. paralelno sa time pripremati izmjenu postojećeg Zakona o šumama, koji mora proći

javnu razmjenu na nivou šumarske struke.

po ov.105 M I N I S T A R:106

M. P.107 Šijan Simo, dipl. ing. polj.108

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 27.

221994 ., srpanj 25 .KninZapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića s čelnikom Promatračke misije Europske unije za područje bivše Jugoslavije Paulom Joachimom von Stülpnagelom

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKEBroj: 020/6-761/94.Knin, 25. 07. 1994. god.

P r o t o k o l

105 Ovlaštenje.106 Potpis: nečitak.107 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Beli Manastir.108 Diplomirani inženjer poljoprivrede.

75

Z A P I S N I Ksa sastanka predsjednika RSK Milana Martića sa šefom

evropske Posmatračke misije ambasadorom FON STULPNAGELOM109

dana 21. 07. 1994. godine

Sastanak je održan dana 21. 07. 1994. u Kninu, u trajanju od 10.00 – 14.15 časova.Delegacija RSK je bila u sastavu:

– predsjednik Milan Martić,– sekretar Vlade Savo Štrbac,– pomoćnik ministra inostranih poslova Dušan Badža,– general Mile Novaković.

Delegaciju evropske Posmatračke misije činili su:– ambasador FON STULPNAGEL,– ALAIN MIE, šef RC110 ECMM111 – Knin,– RON HASIL, oficir u RC – Knin.

Sastanak otvara predsjednik Milan Martić.U najkraćim crtama upoznaje gosta sa historijskim pregledom i trenutnim stanjem u

RSK. Srbi su vjekovno živjeli na ovim prostorima. Mi nismo došljaci. Naši sukobi počinju od prije 150 g. Samo u 2. svjetskom ratu je u jednom logoru (Jasenovac) ubijeno 700.000 Srba. Od Drugog svjetskog rata Srbi su konstitutivan narod, sve do pobjede HDZ-a i generala Tuđmana.112 Srpski narod se izbacuje iz Ustava i pretvara u nacionalnu manjinu što on nije niti može prihvatiti. Iz Hrvatske je protjerano preko 400.000 Srba. Četvrta je godina rata sa RH. Srbi su stvorili svoju državu, sa teritorijom, stanovništvom i vlašću.Imamo oko 500.000 stanovnika.

Prihvatili smo UN da zaštite stanovništvo i teritorij. Težimo da sarađujemo sa cijelim svijetom. U tome nas sprečava famozna Rezolucija 820.

Srbi vide svoju budućnost u Jugoslaviji iz koje faktički nikad nisu ni izašli.Srbi neće odstupiti od prava na samoopredjeljenje koje je priznato svim narodima svijeta.

Predlažemo da se referendum održi pod nadzorom svjetske zajednice, kako bi se narod mogao izjasniti.

Imali smo najozbiljniju namjeru da pregovaramo na Plitvicama. Dati ćemo vodu Zadru i Biogradu ukoliko je oni puste Drnišu i Teslingradu.113 Težimo da sve probleme sa RH rješavamo mirnim putem. Blokada UN sa hrvatske strane je drastično kršenje sporazuma o prekidu vatre, potpisanog između dvije strane.

ambasador FON STULPNAGEL:Pozvani smo da nadgledamo sporazum o prekidu vatre, što je posebno teško ovih dana

zbog poznate blokade od hrvatske strane. Zbog svega toga ambasadori evropske trojke su jučer uložili oštar protest Zagrebu.

109 Paul Joachim von Stülpnagel.110 Regionalni centar.111 European Community Monitoring Mission (Promatračka misija Europske zajednice).112 Franjo.113 Lički Osik.

76

Evropska zajednica je zainteresovana za mir na cijelom prostoru. Poznato je da se tri faze sporazuma različito interpretišu u Zagrebu i Kninu. Uočili smo da se u Zagrebu pojačava interes za fazu političkih pregovora, dok se u Kninu pojačava interes za ekonomska pitanja.

Pitanje: šta konkretno mislite kada kažete pravo na samoopredjeljenje?

Milan Martić: Zašto bi Srbi bili jedini narod koji bi bio izuzet od prava na samoopredjeljenje? Zašto ne dozvoliti narodu da se na referendumu izjasni gdje, kako i sa kime želi da živi?

FON STULPNAGEL: Na referendumu se odlučuje o pitanju koje je postavljeno. Svako pitanje je diskutabilno.

Šta bi bilo kao pitanje?

MILAN MARTIĆ:Tri su osnovna pitanja:a) Da li narod želi da živi u Hrvatskoj?b) Da li narod želi da živi u RSK?c) Da li narod želi da živi u Jugoslaviji?

FON STULPNAGEL:Pitanje bi trebalo glasiti da li narod želi živjeti ne samo u Hrvatskoj već i u kakvoj

Hrvatskoj? Koju vrstu razgovora vidite između dvije strane po tom pitanju?

MILAN MARTIĆ:O tome ćemo razgovarati kada na red dođu politički razgovori.

FON STULPNAGEL:Kako uopšte doći do te treće faze političkih pregovora?

MILAN MARTIĆ:Ako uspješno rješimo prve dvije faze pregovora. Sve je bolje nego rat.

FON STULPNAGEL:Srcem sam na vašoj strani, savršeno se slažem. Postoji li interes Srba da se sve tri faze

tretiraju istovremeno.

MILAN MARTIĆ:Trebamo se držati onog što smo potpisali.

FON STULPNAGEL:Jako smo zainteresovani za ono što se jučer desilo u Ženevi.114 Sigurno se to i vas tiče.

MILAN MARTIĆ:RS i RSK su geografski vezane, to je isti narod, isti interes. Svaki napad na RS je i napad

na RSK i obratno. Mape su pravljene prema hrvatsko-muslimanskim interesima, a na štetu Srba. U slučaju agresije na RS, uključiti će se RSK i SRJ, a nudi nam se i veliki broj Rusa, posebno Kozaka. Govori se i o nuklearnim bojevim glavama.Rat bi se proširio na veliki dio Evrope.

FON STULPNAGEL:Koje vi druge kombinacije i prijedloge vidite?

114 Misli se na odbijanje mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH od strane predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.

77

MILAN MARTIĆ:Uvažavanje zahtjeva Srba za korekturom teritorija, da se rješi Ustavno pitanje, te ukinu

sankcije prema Jugoslaviji.

FON STULPNAGEL:Ja ne mogu govoriti u ime “Kontakt grupe”, ali prema njihovim reakcijama međunarodna

zajednica je priznala granice RH i BiH, što znatno usložava situaciju. Zaista ne znam šta će svijet učiniti na odgovor R.115 Karadžića.

MILAN MARTIĆ:Znamo pouzdano da će na jesen biti 49. zasjedanje Generalne skupštine, sa dnevnim

redom pitanje RH i RSK. O nama se razgovara bez našeg prisustva. Molimo SR Njemačku da nam pomogne da nastupimo i objasnimo svijetu naše pozicije.

FON STULPNAGEL:Predstavljam EU, o tome možete razgovarati sa nekim od njemačkih predstavnika. U

sklopu same Generalne skupštine mogli biste naći dosta prijatelja. U ponedjeljak će EU imati sastanak, i svih 12 članica ću obavjestiti o vašoj želji.

general M.116 Novaković:Pozdravlja ambasadora i zahvaljuje se na mogućnosti da prezentira svoja saznanja

o prekidu vatre. Komanda UN-a je zvanično potvrdila da je srpska strana u potpunosti ispoštovala sporazum. Sa hrvatskom to nije slučaj. Hrvatska policija u UNPA-zoni izvršava klasične vojničke zadatke. Hrvatska strana nije zainteresirana za ekonomske pregovore koji bi vodili ka miru. Nameće se pitanje hoće li mir ili se pripremaju za rat. Njihovo opredjeljenje je po svemu – rat.

U ovom momentu nije moguć politički sporazum, ovi razgovori zahtjevaju daleko veći stepen političkog povjerenja i jačanje navike kod ljudi na obe strane za mir, a ne za rat. Potrebno je vrijeme i rješavanje ekonomskih interesa. UN nedovoljno i sa malim brojem posmatrača kontroliše situaciju sa hrvatske strane. Hrvatska vojska gomila ljudstvo i tehniku. Posebno se to odnosi na tehniku na aerodromima. Mi vidimo da se radi o političkoj, volji utjecajnih međunarodnih faktora. Zabrinuti smo da je ta volja mnogo bliža hrvatskim političkim ciljevima, nego položajima koji bi se mogli okarakterisati kao realni.

FON STULPNAGEL:Već sam rekao da je EU jučer protestirala kod hrvatskih vlasti zbog blokade. Do sada smo

bezbroj puta uložili proteste zbog kršenja dogovora na lokalnom nivou. Kakva je mogućnost vraćanja izbjeglica u svoje kuće?

general NOVAKOVIĆ:To je veliki problem, ali zašto to pitanje potencirati na linijama razdvajanja i mogućeg

novog sukoba. Zašto baš na tim prostorima? Zašto se ne postavi pitanje vraćanja Srba u hrvatske gradove? Još i danas se dnevno 100-tinjak Srba seli iz Hrvatske.

DUŠAN BADŽA:Pozdravlja goste i želi ugodan boravak u glavnom gradu RSK. Skupština RSK je jučer

donijela deklaraciju o spremnosti za pregovore i nastavku mirovnog procesa. Izrazila je svoju

115 Radovan, predsjednik Republike Srpske (1992. – 1996.)116 Mile.

78

volju za nastavak saradnje sa UN. Spremni smo da UN pružimo pomoć, te ako je potrebno za premještanje jedinica ili logističkih baza na teritorij RSK. Ukazujemo na stanje Srba, na teritoriji RH. Više je protjeranih Srba iz Hrvatske i to prije početka rata nego što je to slučaj sa Hrvatima iz RSK u Hrvatsku. Treba postaviti problem na povratku svih protjeranih, ali je pitanje kada, kako i gdje.

FON STULPNAGEL:Mnogo toga će ovisiti o rezultatima ženevskih pregovora, ne može se predvidjeti šta se sve

može dogoditi. Naš zadatak je da sagledamo stanje svih raseljenih lica, ma gdje se nalazili.

SAVO ŠTRBAC:Ni prije ovog najnovijeg sukoba (treći u ovom vijeku), Hrvati nisu željeli da žive sa

Srbima u istoj državi. Dolaskom HDZ-a na vlast u Hrvatskoj, Hrvati su sve učinili da uplaše, zastraše Srbe na sve moguće načine. Povjerenje je uslov za sve, a njega nema. Nema ga zbog zločina koji su učinjeni. I poslije svega Hrvati ne žele živjeti sa Srbima, njih samo interesuje teritorij, ali bez srpskog stanovništva. Referendum u današnjoj Hrvatskoj bi dao iste rezultate.

Dostavljeno:– Vladi RSK (sekretaru),– MIP,– arhiva.

ZAPISNIK SASTAVIO: Šef protokola Grčić Momčilo, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 28.

231994 ., srpanj 25 .ObrovacIzvješće obrovačkog Odjeljenja Ministarstva obrane RSK Upravi Ministarstva obrane RSK za Sjevernu Dalmaciju o općem stanju i uvjetima života lokalnog stanovništva u mjestima SO Obrovac smještenim uz liniju razdvajanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.117

MINISTARSTVO ODBRANEODELJENJE OBROVACBroj: 5-1/94.Obrovac, 25. 07. 1994. god.

MINISTARSTVU ODBRANE UPRAVA “SJEVERNA DALMACIJA” K N I N

117 Prijemni pečat: Ministarstvo odbrane, ur. broj: 25/94., 28. 7. 1994.

79

Izvještaj o stanju u dodirnim mjestima razdvajanja.–

Na osnovu vašeg dopisa broj: 9 od 20. 07. 1994. godine dostavljamo Vam slijedeći izvještaj.1. Spisak naseljenih mjesta na teritoriji opštine Obrovac, koja se nalaze na prvoj dodirnoj liniji sa Hrvatskom jesu: 1. Karin Gornji, 2. Kruševo – Dopuđi, 3. Obrovac, 4. Zaton.2. Struktura stanovništva po naseljenim mjestima jest slijedeća:

Red.br.

NASELJENO MJESTO

DJECA PREDŠK. UZRASTA

OSNOVNO-ŠKOLS. DJECA

SREDNJO-ŠKOL.

OSTALI

1. OBROVAC 29 215 81 10692. KARIN G. 22 208 73 12713. ZATON 2 41 50 190

4. KRUŠEVO DOPUĐI       35

  UKUPNO: 53 464 204 2565

PROBLEMI SA ASPEKTA VODOOPSKRBEU vrijeme rata došlo je do velikog oštećenja na objektima postrojenja i cjevovoda.

Problem je nedostatak materijala, sredstava, radne snage, što uzrokuje neadekvatno održavanje sistema. Najveći problem su stručni i kvalificirani kadrovi. Korisnici usluga ne plaćaju vodu kao ni čistoću.

Zbog nedostatka novčanih sredstava ne može se izvršiti sanacija cjevovoda na kojima su gubitci vode do 70 %. Problemi se javljaju u gorivu, mazivu, posebno treba istaći nedovoljno podmazivanje strojeva što može prouzrokovati velike havarije.

U ljetnom periodu voda se vozi po prioritetu. Sa strane građana nemamo primjedbi i isti su zadovoljni sa vožnjom vode od strane CZ.

PROBLEMI ZDRAVSTVAGorući problemi u zdravstvu su slijedeći: nedostatak liječničkog kadra, nedostatak u

lijekovima (ampulirane stvari), nedostatak sanitetskih vozila. Nizak standard zdravstvenih radnika utječe na izvršavanje radnih zadataka. Dom zdravlja ima problema u nabavci neophodnog sanitetskog materijala.

Zahvaljujući dobivanju goriva od strane UNPROFOR-a uspjevamo zasad zdravstveno zbrinuti stanovništvo, kako na prvim linijama, tako i na cijelom području opštine.

PROBLEMI ŠKOLSTVAPotrebno je sanirati objekte školskih zgrada oštećenih ratnim dejstvima i to na objektima OŠ Obrovac, OŠ Karin, SŠ Obrovac i dječji vrtić.

Školstvo ima problema u niskom standardu radnika, nabavci neophodnog materijala, (dnevnici, krede, papir, drvo za ogrjev i dr.). Prevoz učenika za sada se odvija samo zahvaljujući dobivanju goriva od strane UNPROFOR-a.

Posebne teškoće su izražene kod srednje škole kada su u pitanju kadrovi, zbog čega može biti doveden u pitanje i sam početak nove školske godine.

80

PROBLEMI PTT-aNestankom električne energije komplet teritorija opštine Obrovac ostaje bez telefona.

Da bi to normalno funkcionisalo potrebno je odobriti određenu količinu dizel goriva za stavljanje u funkciju postojećeg agregata.

Telefonski vodovi prema pošti Karin uslijed ratnih dejstava su oštećeni pa ih treba sanirati. U toku ljeta pošta Karin posjeduje uređaj “VG 8” koji je neispravan tako da radi jedan broj linija po žičanoj vezi. Slijedeći problemi su kadrovske naravi i potrebno je odobriti veću količinu benzina za bržu dostavu pošiljki.

PROBLEMI ELEKTROENERGETIKEElektroenergetska situacija je zasad zadovoljavajuća. Sva navedena mjesta na dodirnim

linijama razdvajanja imaju električnu struju. Struja se koristi po planu i programu kako je to predviđeno od strane “Elektroprivrede Krajine”.

Problemi koji su vidno izraženi su slijedeći: vozni park dotrajao, nedostatak ljudstva za minimalno održavanje, vodovi oštećeni i dr. Potrebno je temeljito saniranje i zamjena vodova prije zime. Standard radnika nizak što utječe na izvršavanje radnih zadataka.

PROBLEMI SAOBRAĆAJAKod navedenog problema sve se poduzima da isti funkcioniše redovno. Autobusne linije

se saobraćaju dva puta dnevno u radne dane, dok za vrijeme vikenda linije se ne saobraćaju.Problemi su također poznate prirode: nedostatak voznih jedinica (autobusa) koji su

većinom uništeni u ratnim dejstvima. Ostali nezaobilazni problemi su nedostatak rezervnih djelova za postojeći vozni park, neredovno snabdjevanje gorivom, uljem i ostalim derivatima.

SNABDJEVANJE STANOVNIŠTVASnabdjevanje stanovništva na rubnim područjima opštine Obrovac teče bez većih

problema. Osnovno snabdjevanje teče preko DP “Bukovčanka” kao i nešto privatnih trgovina.

U svim mjestima rubnog područja postoje trgovine u kojima se mogu kupiti osnovne životne namirnice. Što se tiče snabdjevenosti trgovina može se biti zadovoljno. Standard stanovništva je na ivici egzistencije.

ZAPOSLENOST LICA KOJA NISU ANGAŽIRANA U STRUKTURAMA ODBRANEOvaj problem zaposlenosti je teško pitanje na području naše opštine. Zaposlenost

možemo slobodno reći da je nikakva iz razloga što privreda ne radi već 4 (četiri) godine. Stanovništvo se isključivo bavi poljoprivredom i stočarstvom. Ako se nastavi ovakva situacija oko zapošljavanja vrlo brzo ćemo doći u situaciju da će se stanovništvo početi iseljavati u druge djelove Jugoslavije.

M. P.118 Načelnik: Komazec Mirko, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 5., kut. 2.

118 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane Knin, Odeljenje Obrovac.

81

241994 ., srpanj 28 .Manastir DragovićObavijest Srpskog pravoslavnog manastira Dragović o “vojničkom parastosu” koji će se na Ilindan 1994 ., povodom 48 . godišnjice njegove “mučeničke smrti” održati u slavu četničkog zapovjednika iz Drugog svjetskog rata, generala Dragoljuba Draže Mihailovića i njegovih suboraca

SRPSKI PRAVOSLAVNI MANASTIR M. P.119

S V. D R A G O V I ĆSABORNI HRAM ROĐENJA PRESVETE BOGORODICEKAPELA SVETE PARASKEVE – PETKE SRPSKEPARAKLIS SVETOG JUSTINA ĆELIJSKOG

SERBO ORTODOSSO CONVENTO D R A G O V I C ICattedrale a Nativita di Maria VergineChiesetta a Santa Parascheva di SerbiaCappella a Sanjustinno abate e dottore

O B A V J E Š T E N J E Povodom 48-godišnjice od mučeničke smrti, na Ilindan, 2. avgusta 1994. godine

u 12.00 časova služićemo veliki vojnički parastos đeneralu DRAGOLJUBU DRAŽI MIHAILOVIĆU i svim srpskim voždima i vojnicima koji su braneći Otadžbinu život svoj položili.

Ceo naš narod je uglavnom bio uz počivšeg velikog junaka đenerala Mihailovića, što se vidi i iz toga da su Srbi iz Drugog svjetskog rata izišli ne kao pobjednički, već kao pobijeđeni narod. Duh slavne vojske đenerala Draže do danas, kao i oduvjek, a naročito sada oličava duh našeg naroda u onoj poslovičnoj: jaki smo, jer smo sami.

Pozivamo sve poštovaoce svete uspomene đenerala Mihailovića koji su u mogućnosti da uzmu učešća u našem radosno-tužnom sveštenodejstvu.

Bog da prosti svetopočivšim dušama đenerala Draže i svim njegovim vitezovima i vječna im pamjat.

Nastojatelj manastira i manastirišta Sv. Dragovića Ilarion sa braćom, [v. r.]

Na dan Sv. Kirika i Julite, M. P.120

28. jula 1994. L. G.121

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-296-005.

119 Prijemni pečat: RSK, Ministarstvo kulture i vjera, ur. broj: 55-1, 2. 8. 1994., Knin.120 Okrugli pečat: Srpski pravoslavni manastir u Dragoviću.121 Ljeta (leta) gospodnjeg.

82

251994 ., kolovoz 1 . KninPredsjednik Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke Krajine, Drago Kovačević, u pismu upućenom predsjedniku Skupštine RSK Branku Vojnici zahtijeva da se izvanredna sjednica Skupštine održi u Kninu, a ne na Plitvičkim jezerima

INFORMATIVNA SLUŽBASRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINEKnin, 01. 08. 1994. godine

Predsjednik Kluba poslanika SDS Krajine gospodin Drago Kovačević uputio je pismo predsjedniku Skupštine Republike Srpska Krajina gospodinu Branku Vojnici, slijedeće sadržine:

PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEgospodinu Branku Vojnici

Gospodine predsjedniče, iz nekih sredstava javnog informisanja saznali smo da se vanredna sjednica Skupštine Republike Srpske Krajine priprema ovih dana na Plitvicama, na lični usmeni zahtjev prvog ministra Vlade gospodina Borislava Mikelića.

Gospodine predsjedniče, da Vas podsjetim da se na osnovu Ustava vanredna sjednica Skupštine saziva na zahtjev Vlade sa unaprijed utvrđenim dnevnim redom ili po zahtjevu najmanje jedne trećine poslanika. Prema evidenciji u Sekretarijatu Vlade i Skupštine nema takvog zahtjeva. Utoliko nas čudi da obavještavate javnost o sjednici koja nije zakazana, a pogotovo to što sjednicu zakazujete na Plitvicama, u odmaralištu, dok se većina građana Republike Srpske Krajine nalazi na svojim dužnostima u radnoj ili vojnoj obavezi.

S obzirom da je tematika koja je najavljena za sjednicu od velike važnosti za Republiku Srpsku Krajinu, poslanici SDS Krajine su spremni da i formalno podrže zakazivanje takve sjednice 04. avgusta u glavnom gradu Republike, Kninu. Smatramo da je provođenjem višestranačkih demokratskih izbora u Republici Srpskoj Krajini uspostavljena ustavnost i zakonitost i učvršćenje institucije RSK, pa očekujemo da će ti i Vi dati svoj doprinos njihovom očuvanju i jačanju.

Nadamo se da je odstupanje od propisanih i dogovorenih načela samo previd, a ne nikako namjera sračunata na zanemarivanje glavnog grada i stabilnosti institucija pa očekujemo da propust ispravite. Ukoliko istrajete na nelegitimnom načinu zakazivanja Skupštine poslanici našeg Kluba joj neće prisustvovati.

S poštovanjem! M. P.122 PREDSJEDNIK KLUBA POSLANIKA SDS KRAJINE Drago Kovačević [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

122 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

83

261994 ., kolovoz 2 . ZagrebDopis Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, u kojem obavještava Milana Martića, predsjednika RSK, da mu američko veleposlanstvo šalje knjigu Willliama Urya, stručnjaka za pregovore, te nudi mogućnost organiziranja seminara srpskim pregovaračima pod njegovim vodstvom

AMBASADA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVAZAGREB, HRVATSKA

2. august 1994.Poštovani gosp. Martić,123

Sjetit ćete se da sam, tokom svog zadnjeg posjeta Kninu, s Vama razgovarao o mogućnosti da se uredi posjeta Kninu gosp. Williama Urya, američkog stručnjaka za proces pregovaranja. Gosp. Ury je visokoobučeni pregovarač, na čiju se stručnost pozivalo tokom pregovora između Izraela i Egipta u Camp Davidu. Tada sam vam predao primjerak knjige “Getting Past No” (“Kako izbjeći ‘ne’”) na engleskom jeziku. Ambasada je potom odlučila da se ova knjiga dâ na prijevod, pa Vam ovom prilikom šaljem nekoliko primjeraka.

Ukoliko mislite da bi od toga vaša strana imala koristi, još sam uvijek spreman za vaše ključne pregovarače organizirati seminare pod vodstvom gosp. Urya. Radi se o odvojenim predavanjima. Prilikom toga se ne bi radilo na suštini spora ili na pitanjima oko kojih se treba pregovarati, već samo na djelotvornoj taktici i strategiji potrebnim za uspješno pregovaranje. Dozvolite mi da naglasim da Vas ovo ne obavezuje na pristanak – jednostavno sam ponudu uputio objema stranama kako bih vam dao priliku da izvučete kakvu korist iz pregovaračkog iskustva i stručnosti gosp. Urya.

No, kao što sam ranije pomenuo, kako bi se isplatila ova predavanja potrebna je predanost obiju strana, što znači da će stvarni pregovarači, među kojima su gosp. Mikelić124 i gosp. Šarinić,125 morati stalno prisustvovati predavanjima. Vjerujem da bi predavanja trajala jedan čitav dan ili jedan i po te da će se prisustvo osigurati za najviše pet osoba.

Ukoliko za ova predavanja pokažete zanimanje, molio bih vas da o tome što prije izvjestite gosp. Enriquea Aguilara u Službi civilnih poslova u Kninu. Moram, naravno, znati da će gosp. Mikelić i ostali pregovarači ovome moći posvetiti potrebno vrijeme. Ponavljam, međutim, ovo ne predstavlja nikakvu obavezu; radi se o usluzi koja bi vam mogla biti od koristi, ali je, naravno, na vama da odlučite.

Ovom vam se prilikom također zahvaljujem na poruci koju ste poslali preko gosp. Stulpnagela,126 načelnika PMEU-a.127 Iskreno se radujem nastavku našeg dijaloga u bliskoj budućnosti.

123 Milan.124 Borislav.125 Hrvoje.126 Paul Joachim von Stülpnagel.127 Promatračka misija Europske unije.

84

S poštovanjem, Peter W.128 Galbraith

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

271994 ., kolovoz 2 . KninPriopćenje sa sjednice Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o radu Vlade RSK, Skupštine RSK i javnih poduzeća na području RSK

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINEKnin, 02. 08. 1994. godine

SAOPŠTENJE SA SJEDNICE IZVRŠNOG ODBORAU ranim jutarnjim časovima završena je redovna sjednica Izvršnog odbora Srpske

demokratske stranke Krajine. Sjednicom je predsjedavao predsjednik dr. Milan Babić.Pored tekućih pitanja na sjednici je bila posebno posvećena pažnja i analiza rada Vlade,

Skupštine i drugih državnih institucija Republike Srpske Krajine.Utvrđeno je da je ulaskom u Vladu sedmorice ministara, članova Srpske demokratske

stranke Krajine, kao i vrlo aktivnim djelovanjem poslanika u Skupštini Republike Srpske Krajine iz redova SDS Krajine, dat odlučujući doprinos stabilizaciji ukupnih političkih odnosa i funkcionisanju državnih organa i institucija Republike Srpske Krajine.

Srpska demokratska stranka Krajine, njeni ministri i poslanici omogućili su da se u Srpskoj Krajini uspostavi preko potrebno narodno jedinstvo i sloga oko najvažnijih životnih pitanja koja se tiču opstanka srpskog naroda i Republike Srpske Krajine.

I pored dobre početne ocjene, Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine je utvrdio da su se u posljednje vrijeme počele dešavati pojave koje remete uspostavljeno jedinstvo i prijete da narušavanjem ustavnog i pravnog poretka u Republici Srpskoj Krajini ugroze slobode građana i stabilnost državnih institucija.

Nezakonito prisvajanje predajnika državne televizije od strane Vrhovnog savjeta odbrane i vojnih organa, mobilizacija sudija i na taj način onemogućavanje rada redovnih sudova kao i pojave nezakonitih hapšenja, nisu ništa drugo već pokušaj uvođenja samovlašća i od naroda otuđene vlasti koja može da preraste u tiraniju.

Stranka upozorava, da pored poboljšanja privredne aktivnosti, još uvijek postoje neriješena pitanja organizacije, poslovanja i upravljanja najznačajnijim javnim preduzećima, kao što su: “Krajinašume”, željeznica, PTT – saobraćaj, “Elektroprivreda” i “Naftna industrija”.

Od Vlade i Skupštine Republike Srpske Krajine očekuje se da ova pitanja budu što prije stavljena na dnevni red, radi prioritetnog rješavanja.

128 Woodard.

85

Srpska demokratska stranka Krajine, njeni ministri i poslanici i dalje će aktivno i konstruktivno učestvovati u radu državnih organa i institucija isključivo radi dobrobiti srpskog naroda i opstanka Republike Srpske Krajine.

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE P R E D S J E D N I K M. P.129 dr. Milan Babić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 29., kut. 5.

281994 ., kolovoz 4 . KninPriopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine u kojem je iznesen zahtjev da se na dnevni red izvanredne sjednice Skupštine RSK uvrsti i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINEKnin, 04. avgust 1994. godine

SAOPŠTENJE ZA JAVNOSTPoslanici Srpske demokratske stranke Krajine u Skupštini Republike danas su i formalno

na osnovu člana 74. Ustava Republike Srpske Krajine, zatražili da se na vanrednom zasjedanju Skupštine u dnevni red uvrsti i ujedinjavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom.

Ovaj zahtjev je u skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem Srpske demokratske stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini iskazan na dva provedena referenduma.

Na ovaj način prihvaćen je i prijedlog Skupštine Republike Srpske da se zajedno zahtjevom Skupština Republike Srpske Krajine i Republike Srpske prijedlog o ujedinjenju uputi na razmatranje Skupštinama Srbije i Crne Gore.

Srpska demokratska stranka Krajine uputila je i svoju delegaciju na Pale.Delegaciju čine članovi najužeg rukovodstva Stranke i predsjednici skupštinskih odbora,

Drago Kovačević, šef Poslaničkog kluba i predsjednik Odbora za informisanje, Dušan Vještica, sekretar stranke i predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe i prof. Lazar Macura, predsjednik odbora za spoljnu politiku.

INFORMATIVNA SLUŽBA M. P.130 SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE Milorad Markoš, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 29., kut. 5.

129 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.130 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

86

291994 ., kolovoz 4 . Plitvička jezeraSkraćeni zapisnik s 3 . sjednice izvanrednog zasjedanja Skupštine RSK

SKRAĆENI ZAPISNIK

sa 3. sjednice vanrednog zasjedanja održane04. 08. 1994. godine na Plitvicama

Započeto u 10,40 časova.Sjednicom Skupštine predsjedavao je predsjednik Skupštine Republike Srpske Krajine Branko Vojnica, te nakon konstatovanja da ispunjavajući kvorum postoje uslovi za rad i za sjednicu predlaže

DNEVNI RED1. Informacija o bezbednosnom stanju i opštoj vojnoj situaciji u RSK2. Predlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija.

AD. 1) U samom uvodnom izlaganju predsjednik Branko Vojnica pozdravio je prisutne poslanike, članove Vlade, komandante vojske, goste, a posebno specijalnu delegaciju iz Republike Srpske koju predvode potpredsjednici Skupštine Branko Simić i Milanović131 koji su se obratili poslanicima u pozdravnom govoru i ukazali na istorijski trenutak srpskog naroda i istorijske sjednice sa Pala. Istovremeno su ukazali na nužnost korekcije mapa, predlog ujedinjenja dve srpske države te čin i značaj predstojećeg referenduma.M.132 Bosnić – u osvrtu je pozdravio goste i podržao Odluku Skupštine sa Pala u ime SDS – Krajine.R.133 Vujić – također kao šef poslaničkog kluba SRS134 podržava Odluku sa Pala.Predsjednik RSK M.135 Martić – Današnja situacija očekuje i RSK te u zajedničkom srpskom interesu potrebno je smiriti tenzije, istrajati bez unutrašnjeg raskola.– U daljnjem toku sjednice evidentno je da tačka 1.) dnevnog reda i aktualna situacija u Republici Srpskoj su se naizmjenično isprepletale.– Ležajić136 – da se u cilju prevazilaženja stanja imenuje delegacija parlamenta za posjet na Pale koju treba da čine predsjednik i 2 potpredsjednika Skupštine i šefovi poslaničkih klubova, poimenično nabrojani što je na kraju jednoglasno usvojeno. Delegaciju sačinjavaju: B.137 Vojnica, M.138 Atlagić, M.139 Ernjaković, V.140 Vukelić, R. Vujić i D.141 Kovačević.

131 Dragan.132 Milan.133 Ranko.134 Srpska radikalna stranka.135 Milan.136 Rajko.137 Branko.138 Marko.139 Milan.140 Veljko.141 Drago.

87

Situacija i reakcije na Odluke sa Pala ukazali su na svu težinu i delikatnost situacije te se u toku zasjedanja za diskusiju javilo 46 poslanika i članova Vlade, od čega izdvajamo najznačajnije:– Đ.142 Podunavac – diskusija se svodi na zaključak da se obe Krajine ujedine bez obzira na Odluke Republike Srbije i Crne Gore.– R.143 Gondi: saglašava se sa prethodnim diskuntatima te da se živi u jedinstvenoj srpskoj državi.– B. Vojnica: da se izjasnimo oko konkretne podrške putem zaključaka: da se prihvati prijedlog Republike Srpske, da se potvrdi predložena parlamentarna delegacija (potvrđena uz 1 glas protiv) i da se podrži Odluka Republike Srpske o skidanju sankcija SRJ.– M.144 Babić: na ove događaje moramo biti spremni jer se pripremaju već 4 godine. Uslovi koje postavlja “Kontakt grupa” identično će biti pripremani i servirani RSK.– M. Atlagić: podržava ujedinjenje sa Republikom Srpskom ali u dogovoru sa maticom Republikom Srbijom.R. Vujić i M. Bosnić: treba prihvatiti zaključke i to:

1. da Skupština RSK podržava Odluku Skupštine Republike Srpske donesenu 03. 08. 1994. godine na Palama,2. Skupština RSK prihvata predlog Skupštine Republike Srpske da se uputi zajedničku inicijativu dviju Skupština parlamentima Republike Srbije i Crne Gore za ujedinjenje svih srpskih zemalja.3. Ovlašćuje se imenovana delegacija za posjetu parlamentima svih srpskih zemalja.4. Skupština Republike Srpske Krajine traži od nadležnih organa realizaciju procesa ujedinjenja sa Republikom Srpskom u jedinstvenu državu.

Zadnja tačka AD. 4) izazvala je dosta komentara naročito od predstavnika Vlade RSK ukazujući na eventualne negativne posljedice i pogoršanje odnosa RSK sa Republikom Srbijom.B.145 Mikelić: shodno prethodnom zahtjevu da se rješi po tački AD. 1) – pitanje odbrane a potom se izjašnjavati po prethodnim zaključcima, a posebno traži parlament da se izjasni prema politici Srbije i Slobodana Miloševića, da se ponovno sjedne za stol sa Republikom Srbijom oko izlaska iz ove situacije, da se zaključak AD. 4) analizira te se sagleda njegova težina, posebno na posljedice koje mogu proizaći kad je u pitanju finansiranje vojske i privrede.B. Vojnica: tražio sam da se odredimo prema Odlukama parlamenta Republike Srpske. Mi ne želimo da se određujemo prema politici Republike Srbije i Slobodana Miloševića. “Ja nisam parlament već samo deo parlamenta i predsjedavam parlamentom”.P.146 Džodan: primjedba Mikeliću – zašto nas nije o novim momentima upoznao ranije.R. Vujić: “ne može se shvatiti politikanstvo u korist štete vlastitog naroda”.M.147 Dobrijević: Zbog delikatnosti situacije predlaže se pauza od 15 minuta.

142 Đuro.143 Ratko.144 Milan.145 Borislav.146 Petar.147 Marko.

88

Nakon pauze od 15 minuta prešlo se na tačku AD. 1) i njeno apsolviranje.– uvodni izvjestilac – puk. Milan Lalić, objašnjavajući karakteristike ratišta, raspored snaga RS i položaj snaga RH i njena transformacija, aktivnost SVK.– general Bjelanović,148 ukazujući na poziciju SVK sa materijalnog aspekta (osnovna sredstva, municija, energija itd.).U diskusiju se uključio ministar Rade Tanjga ukazujući na skromne rezerve koje su sada prisutne.

Rasprava:R. Gondi na bazi diskusije stičem utisak sigurnosti i šta preduzeti u slučaju agresije ustaša. Stanje privrede mora se obnoviti radi stabilnije odbrane.U kontekstu ove diskusije još su se javili za riječ: Ernjaković, Ličina,149 Džodan, Lemić,150 Prijić,151 Vojnica, Ležajić, Čeleketić,152 Atlagić, Perić153 i Gunj154.Ministar Tanjga predlaže i konstatuje da Glavni štab, Vlada, Vrhovni savjet odbrane nastave raditi svoj posao po prednjem što je i usvojeno uz jedan glas suzdržan.

Nastavlja se rasprava po vanrednoj tematici reakcija na Odluke parlamenta Republike Srpske:M. Ernjaković inzistira da se još jednom pročitaju predloženi zaključci.R. Bakić:155 da se pokušaju preinačiti zaključci odnosno da prva dva ostanu.B. Vojnica: Konstatuje da poslije boja su svi generali, te u slučaju korekcije zaključaka postoji mogućnost ponude ostavke.Ležajić: da se ova tačka (zaključak 3. i 4.) razmotri na Vladi RSK i dostavi se potom Skupštini na usvajanje. Tom stavu privrženi su Vukelić i Bakić.Na prijedlog predsjednika Skupštine najavljena je pauza od 30 minuta, te se nastavlja rad.R. Gondi: Uvažavajući primjedbe Vlade RSK da se zaključak 4. briše pošto je sadržan u zaključcima 1. i 2., poslanici RSK se tim saglašavaju.Predlog je usvojen uz 5 glasova protiv i 5 glasova suzdržanih.

AD. 2) Zakon o izvršenju krivičnih sankcijaZbog dugotrajnosti rada Skupštine ova tačka se odlaže za slijedeću Skupštinu.

AD. 3) Poslanička pitanja1. Dobrojević Petar: Tko vrši nelegalno izdavanje putnih isprava građana radi izbjegavanja vojne obaveze.2. Gunj: Da se Tomislav Ranković proglasi srpskim junakom (poginuo 1991. godine).(Pitanje je direktno proslijeđeno Vladi RSK na samom zasjedanju Skupštine).

Završeno 05. 08. 1994. godine u 02,30 časova.

148 Mirko.149 Ratko.150 Milorad.151 Ilija.152 Milan.153 Slobodan.154 Željko.155 Ranko.

89

za SEKRETAR SKUPŠTINE: Mirjana Rodić, dipl. prav.156 [v. r.]157

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 2.

301994 ., kolovoz 5 . KninObavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK svim ministarstvima i skupštinama općina u RSK o primjeni nepotpisanog sporazuma između Vlade RSK i UN-a o statusu Zaštitnih snaga UN-a, koji je, s ciljem reguliranja nesređenih odnosa između krajinskih vlasti s jedne te mirovnih snaga UN-a stacioniranih u RSK s druge strane, inicirala Vlada RSK, no čelništvo UN-a u New Yorku ga je odbilo potpisati

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVEBroj: 23-5-67/94.Knin, 05. 08. 1994.

MINISTARSTVA RSK SKUPŠTINE OPŠTINA RSK – S v i m a –

Predmet: Obavjest o primjeni Sporazuma između Vlade RSK i OUN o statusu snaga OUN dostavlja se.–

Na osnovu odredbi Povelje OUN-a, Rezolucije SB 743 i Konvencije o statusu, privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija, lica zaposlena u organima i institucijama OUN, osnovna i financijska sredstva, njihova svojina, lična svojina, uživaju posebne privilegije i imunitete izuzete iz jurizdikcije države na čijem se teritoriju nalaze.

Da bi angažirane snage OUN (UNPROFOR) stekle status snaga OUN i uživale privilegije i imunitete države gdje su angažirane, Ujedinjene nacije su obavezne da sa tom državom sklope Sporazum o statusu zaštitnih snaga OUN, bez obzira da li je ta država članica OUN ili nije.

Notorna je činjenica da su se zaštitne snage UNPROFOR, na poziv Jugoslavije – potpisnice Vensovog158 plana, rasporedile na čitavom teritoriju Republike Srpske Krajine i da upravo zbog nepotpisanog Sporazuma između Vlade RSK i OUN, zaštitne snage UNPROFOR nemaju legalitet i legitimitet svoga djelovanja na teritoriju RSK.

U nastojanju da se izbjegnu eventualni nesporazumi i spreče moguće posljedice anarhičnosti koja egzistira u odnosima između RSK i OUN, Vlada Republike Srpske

156 Diplomirani pravnik.157 Potpis: nečitak.158 Cyrus Vance.

90

Krajine je 08. juna 1994. godine, usvojila konačni tekst Sporazuma između Vlade RSK i OUN o statusu zaštitnih snaga OUN-a.

Tako utvrđen tekst Sporazuma, Ministarstvo inostranih poslova je 25. juna 1994. godine dostavilo UNPROFOR-u, a preko istih i Savjetu bezbjednosti OUN-a na razmatranje i moguće potpisivanje. O istom dokumentu Ministarstvo je imalo više sastanaka sa predstavnicima UNPROFOR-a, koji osim deklarativnih konstatacija da je Sporazum potreban, da je sadržaj u skladu sa normama međunarodnog javnog prava, nisu mogli učiniti ništa.

Protekom vremena, tj. 13. jula 1994. godine, Ujedinjenje nacije su dostavile MIP-u i pismeni odgovor kojim se Ministarstvo obavještava da Ujedinjene nacije nisu u poziciji da sklope Sporazum sa vlastima RSK. Svoj odgovor nisu obrazložili, ali su ponudili razgovore na sektorskim nivoima, koje Ministarstvo nije moglo prihvatiti.

I pored toga što OUN i Vlada RSK nisu potpisali ponuđeni Sporazum, odredbe Sporazuma i za UNPROFOR i za druge međunarodne organizacije koje djeluju na teritoriju RSK, kao i za sve organe i institucije RSK su obavezujuće i moraju ih primjenjivati kao pozitivni pravni akt Republike Srpske Krajine. Na ovu obavezu nas upućuje Međunarodno javno pravo koje predviđa primjenu pozitivnih propisa domicilne države na čijem su teritoriju angažirane snage OUN-a, ukoliko to nije drugačije regulisano posebnim aktom između RSK i OUN.

Ministarstvo inostranih poslova poziva sva ministarstva, organe Skupština opština i druge organe i institucije Republike Srpske Krajine na dosljednu primjenu odredbi Sporazuma, imajući pri tom u vidu činjenicu da se radi o pozitivnom pravnom aktu Republike Srpske Krajine koji ima snagu zakonskog akta.

Ukoliko ministarstva, drugi organi i institucije Republike Srpske Krajine smatraju za potrebu da preciznije regulišu pojedine segmente odnosa proizišlih iz Sporazuma, mogu donositi pojedinačne akte u skladu sa Sporazumom donešenim od strane Vlade, o čemu su dužni blagovremeno obavijestiti Ministarstvo inostranih poslova.

Za dodatne informacije u vezi primjene Sporazuma možete se obratiti Ministarstvu inostranih poslova Republike Srpske Krajine Knin.

Zahvaljujemo na saradnji.

Prilog: Sporazum između Vlade Republike Srpske Krajine i Organizacije Ujedinjenih nacija o statusu Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija.159

M I N I S T A R M. P.160 dr. Milan Babić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-DASK-SACP, 613., kut. 6.

159 Priređivači su odlučili izostaviti prilog naslovljen ”Sporazum između Vlade Republike Srpske Krajine i Organizacije Ujedinjenih nacija o statusu Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija”.160 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin (The Republic of Serbian Krajina, Ministry for Foreign Affairs).

91

311994 ., kolovoz 15 . KninPriopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine, kojim ta stranka podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku državu

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE IZVRŠNI ODBORKnin, 15. 08. 1994. godine

S A O P Š T E N J ENa redovnoj sjednici Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine, održanoj 15.

08. 1994. godine u Kninu, delegacija Srpske demokratske stranke Krajine koju su činili Lazar Macura, Dušan Vještica i Drago Kovačević, upoznala je Izvršni odbor stranke sa posjetom delegacije Republici Srpskoj i sa sadržajem razgovora koji su tom prilikom vođeni sa rukovodstvom Republike Srpske.

Srpska demokratska stranka Krajine izražava puno razumjevanje za složenu i tešku situaciju u kojoj se našla Republika Srpska, nakon što je Narodna Skupština Republike Srpske odbila plan “Kontakt grupe”, te nakon ispoljenih nesporazuma u odnosima rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore sa rukovodstvom Republike Srpske.

Srpska demokratska stranka Krajine podržava inicijativu Narodne Skupštine Republike Srpske za ujedinjenje svih srpskih država u jedinstvenu srpsku državu.

Srpska demokratska stranka Krajine je u protekle četiri godine inicirala i bila nosilac više deklaracija, skupštinskih odluka i dva referenduma sa ciljem da se Republika Srpska Krajina nađe unutar jedinstvene srpske države, ali na žalost i protiv volje Srpske demokratske stranke Krajine do ujedinjenja nije došlo.

Srpska demokratska stranka Krajine će i dalje djelovati za dobro srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini i za dobro cjelokupnog srpskog naroda ne zapostavljajući ni jedan njegov dio.

Srpska demokratska stranka Krajine, s obzirom na težak položaj u kojem se našao cjelokupan srpski narod, ističe potrebu da sve političke snage na srpskim prostorima ulože maksimum truda, mudrosti i tolerancije kako bi se našla najbolja i najpravednija rješenja u interesu cjelog našeg naroda.

M. P.161 SLUŽBA ZA INFORMISANJE Milorad Markoš, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 29., kut. 5.

161 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

92

321994 ., kolovoz 17 . SlunjIzvješće o puštanju na slobodu osoba s prijavljenim prebivalištem na području slunjske općine iz zatvora u Staroj Gradišci, te podaci o izvršenim ubojstvima u Slunju i okolici u razdoblju od 1992 . do 1993 . godine, koje je SJB Slunj uputila nadređenom SUP-u u Vojniću

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆSTANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJBroj: 08-03/1-2-1-SP-11/94.Slunj, 17. 08. 1994. godine.–

SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA V O J N I Ć

PREDMET: PAŠIĆ MILAN i drugi, izvještaj, dostavlja se.–

Veza vaš broj 08-03-1-955/2-94. od 11. 08. 1994.

U prilogu dopisa dostavljamo vam izvještaj u vezi lica koja su puštena sa izdržavanja kazne zatvora u Gradišci u toku 1994. godine.

Također vam dostavljamo podatke za 1992. i 1993. godinu vezno za krivična djela ubistva.

PRILOG: Izvještaj.–

N A Č E L N I K Ljuban Klipa, [v. r.]

I Z V J E Š T A Jsastavljen dana 17. 08. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj u vezi lica koja su puštena

iz zatvora u Gradišci,162 a ista su bila privedena radi počinjenih težih krivičnih djela.Iz zatvora prema našim obavještenjima puštena su slijedeća lica:

1. PAŠIĆ MILAN, sin Mane, rođen 01. 10. 1954. godine, iz Slunja, Broćanac br. 46,2. DRAGOJEVIĆ MILIĆ, sin Dragića, rođen 18. 01. 1927. godine iz Slunja, Glinice br. 25,3. ZEC LUKA, sin Mile, rođen 07. 08. 1915. godine iz Slunja, Gornje Primišlje br. 216,4. KOMADINA ILIJA, sin Đure, rođen 30. 07. 1936. godine iz Slunja, Veljunska Glina br. 8,5. BASARA RADE, sin Miloša, rođen 28. 09. 1956. godine iz Slunja, Gojkovac br. 29,6. VULETIĆ RADE, sin Pavla, rođen 01. 06. 1952. godine iz Slunja, Bukovac bb,7. VULETIĆ NIKOLA, sin Milovana, rođen 01. 01. 1970. godine iz Slunja, Donji Poloj br. 1,

162 Stara Gradiška.

93

8. DMITROVIĆ NEDELJKO, sin Marka, rođen 22. 05. 1966. godine iz Slunja, Nikole Tesle br. 5,9. PERIĆ MILE, sin Janka, rođen 08. 10. 1928. iz Slunja, Miljevac br. 5,10. SUDAR PREDRAG, sin Rade, rođen 29. 04. 1963. godine iz Slunja, Kukićeva 17.

U toku 1992. godine i 1993. godine na području SJB Slunj evidentirane su slijedeća krivična djela ubistava:

1. Dana 22./23. 12. 1991. godine izvršeno je krivično djelo ubistva dr. KRUŠIĆ DRAGUTINA, rođen 1937. godine iz Slunja, Milašinčićeva br. 28, po nacionalnoj pripadnosti Hrvat. Krivično djelo su počinili P. Z., sin Miloša, rođen 1963. godine iz Slunja (...) i G. M., sin Miloša, rođen 1948. godine iz Slunja (...) a krivično djelo izvršeno je iz nacionalističkih pobuda.

2. Dana 16. 01. 1992. godine izvršeno je ubistvo ŠAJFAR FRANJE, rođen 1934. godine iz Slunja, Čamerovac br. 175, po nacionalnoj pripadnosti Hrvat. Počinilac ubistava nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

3. Dana 16. 01. 1992. godine izvršeno je ubistvo RUPA ANKE, rođene 1924. iz Slunja, Čamerovac br. 182, Hrvatica. Počinilac ovog krivičnog djela nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

4. Dana 19./20. 03. 1992. godine izvršeno je ubistvo ŠAJFAR JOSE, rođen 1936. godine iz Slunja, Čamerovac br. 199, Hrvat. Počinilac ubistva nije otkriven, a krivično djelo učinjeno je iz koristoljublja jer su iz štale ukradena dva vola.

5. Dana 22. 01. 1992. godine izvršeno je ubistvo RADOČAJ ROZE, rođena 1931. godine i POTNAR ZORE, rođena 1928. godine iz Slunja, Lađevačko Selište br. 34, Hrvatice. Počinilac ovog krivičnog djela nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

6. Dana 22./23. 01. 1992. godine izvršeno je ubistvo KOVAČEVIĆ MILANA, rođen 1934. godine i KOVAČEVIĆ ANE, rođene 1936. godine iz Slunja, Milašinčićeva br. 135, po nacionalnoj pripadnosti Hrvati. Počinilac ubistva nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

7. Dana 06. 04. 1992. godine izvršeno je ubistvo ŽGELA VIDA, rođen 06. 06. 1956. godine, ŽGELA MARIJE, rođene 1922. godine, ŠEGAVAC VIDA, rođen 05. 05. 1939. godine, ŽGELA PAVE, rođen 1935. godine, CINDRIĆ MILE, rođen 20. 07. 1927. godine i ŽGELA PAVE, rođen 10. 04. 1937. godine, svi iz Slunja, Gornji Furjan bb, zaseok Žgele, Hrvati. Počinilac krivičnog djela nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

8. Dana 10. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo BJONDA DRAGE, kći Ante i Janje, rođene 1924. godine iz Slunja, Videkić Selo br. 88, Hrvatica. Počinilac krivičnog djela nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

9. Dana 12. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo KATIĆ ĐURE,163 sin Dane i Milke r. Katić, rođen 1970. godine iz Slunja Slušnica br. 116, po nacionalnoj pripadnosti Srbin. Krivično djelo počinili su pripadnici ubačene DTG (...)

10. Dana 12. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo KOTUR NEDELJKA,164 sin Miloša i Angeline r. Popović, rođen 30. 12. 1946. godine i KOTUR GORANA,165 sin Nedeljka

163 Pripadnik 13. br. TO Slunj.164 Pripadnik 13. br. TO Slunj.165 Pripadnik 13. br. TO Slunj.

94

i Drage r. Varićak, rođen 04. 04. 1969. godine, iz Slunja, Grabovac br. 31, Srbi. Krivično djelo počinili su pripadnici ubačene DTG (...)

11. Dana 15. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo TRBOJEVIĆ ĐORĐA, sin Rade i Jeke, r. 14. 04. 1934. godine iz Slunja, Močila br. 98, TRBOJEVIĆ ILIJE,166 sin Dane i Mare, rođen 01. 12. 1946. godine iz Slunja, Močila br. 97, TRBOJEVIĆ MILANA,167 sin Milana i Sare, rođen 06. 05. 1953. godine, Močila br. 111, TRBOJEVIĆ MIRJANE, kći Đorđa i Mare, rođena 06. 01. 1971. godine iz Slunja, Močila br. 98 i KOSANOVIĆ JOVANA, sin Miloša i Milke, rođen 21. 06. 1927. godine iz Slunja, Močila br. 101. Krivično djelo počinili su pripadnici ubačene DTG (...)

12. Dana 17. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo HODAK JURE, sin Ivana i Ane r. Žanić, rođen 24. 02. 1922. godine iz Slunja, Drežnik br. 5, HODAK MAGDALENE, kći Josipa i Agate, rođena 10. 04. 1915. godine, Drežnik br. 5 i VRANIĆ BARBARE, kći Pave i Roze, rođena 16. 01. 1916. godine, Drežnik br. 4, Hrvati. Počinioci krivičnog djela ubistva nisu otkriveni, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

13. Dana 21. 06. 1992. godine izvršeno je ubistvo BOGOVIĆ DANIJELA, sin Mije, rođen 04. 05. 1930. godine iz Slunja, Lumbardenik br. 87, Hrvat. Krivično djelo učinio je P. M., sin Mane, rođen 1954. godine iz Slunja (...), a isto je učinjeno iz nacionalističkih pobuda.

14. Dana 27. 06. 1992. godine izvršeno je ubistvo TRBOJEVIĆ RADE,168 sin Milana i Sare r. Vukas, rođen 10. 09. 1948. godine iz Slunja, Močila br. 101, Srbin. Krivično djelo počinili su pripadnici ubačene DTG (...)

15. Dana 18. 09. 1992. godine izvršeno je ubistvo BJONDA ROZE starosti 63 godine iz Slunja, Videkić Selo br. 84, Hrvatica. Krivično djelo počinio je B. P., sin Marka i Marije, rođen 1930. godine iz Slunja (...), a isto je učinjeno iz koristoljublja.

16. Dana 08. 10. 1992. godine izvršeno je ubistvo KOSIJER DRAGANA starosti 57 godina iz Slunja, Glinice br. 7, Srbin. Krivično djelo učinio je D. M., sin Dragića i Mile, rođen 1927. godine iz Slunja (...), a motiv je mržnja.

17. Dana 30. 10. 1992. godine izvršeno je ubistvo ORLIĆ MILE, sin Mane i Stane, rođen 18. 12. 1930. godine iz Slunja, Koranski Lug br. 169, Srbin. Krivično djelo učinio je M. D., sin Dušana i Kate, r. 1956. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvrđen.

18. Dana 22. 10. 1922. godine izvršeno je ubistvo KESER IVANA, sin Petra i Kate r. Sabljak, rođen 28. 06. 1925. godine iz Slunja, Lipovac br. 103 i KESER DRAGICE, kći Jure i Janje rođene Hodak, rođena 08. 10. 1928. godine iz Slunja, Lipovac br. 103, Hrvati. Počinioci nisu otkriveni, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

19. Dana 17. 11. 1922. godine izvršeno je ubistvo ZEC STEVANA, sin Luke, rođen 1957. godine iz Slunja (...), Srbin. Krivično djelo počinio je Z. L., sin Mile i Jelice, rođen 1915. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvrđen.

20. Dana 26. 11. 1992. godine izvršeno je ubistvo BABIĆ GOJKA, starosti 55 godina iz Slunja, Rabinja br. 27, Srbin. Krivično djelo učinio je K. I., sin Đure i Milice, rođen 1936. godine iz Slunja (...), a motiv je mržnja.

166 Pripadnik 13. br. TO Slunj.167 Pripadnik 13. br. TO Slunj.168 Pripadnik 13. br. TO Slunj.

95

21. Dana 28. 11. 1992. godine izvršeno je ubistvo PAJIĆ NIKOLE, rođen 1960. godine iz Slunja, Mala Kosa br. 6, Srbin. Krivično djelo počinio je P. R., sin Milana i Anke, rođen 1957. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvrđen.

22. Dana 07. 12. 1992. godine izvršeno je ubistvo DEJANOVIĆ MILANA starosti 57 godina iz Slunja, Novi Dol br. 2, Srbin. Krivično djelo učinili su V. R., sin Pavla i Stane, rođen 1962. godine iz Slunja (...) i V. N., sin Milovana i Dragice, rođen 1970. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvrđen.

23. Dana 17. 02. 1993. godine izvršeno je ubistvo SAMARDŽIJA PAVE, sin Nikole i Luce, rođen 20. 04. 1938. godine iz Slunja, Donji Lađevac br. 58, po nacionalnoj pripadnosti Hrvat. Počinilac krivičnog djela ubistva nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

24. Dana 17./18. 05. 1993. godine izvršeno je ubistvo GAŠPAROVIĆ JURAJA, sin Ivana i Kate, rođen 09. 02. 1940. godine iz Slunja, Rakovica br. 15, Hrvat. Počinilac ubistva nije otkriven, a isto je učinjeno najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

25. Dana 01. 06. 1993. godine izvršeno je ubistvo PUŠKARIĆ TOME, sin Juraja i Lucije, rođen 11. 10. 1932. godine iz Slunja, Kremen br. 56, Hrvat. Počinilac krivičnog djela nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.

26. Dana 19. 09. 1993. godine izvršeno je ubistvo SMILJANIĆ NEDELJKA, sin Miladina i Jeke r. Abrlić, rođen 09. 09. 1973. godine iz Slunja, Kordunski Ljeskovac br. 48, Srbin. Krivično djelo učinio je P. S., sin Luke i Kate, rođen 1950. godine iz Slunja, (...), a motiv nije utvrđen.

27. Dana 24./25. 09. 1993. godine izvršeno ubistvo MILJKOVIĆ DRAGUTINA, sin Mane i Milke, rođen 21. 09. 1930. godine iz Slunja, Basara br. 140/a, Srbin. Počinilac ovog krivičnog djela nije otkriven, a isto je učinjeno iz za sada neutvrđenih motiva.

Izvještaj podnio: Škorić Ljuban, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1073-1.

331994 ., kolovoz 17 . KninDopis Ministarstva vanjskih poslova RSK Ministarstvu vanjskih poslova Rumunjske u kojem se moli odobrenje za sudjelovanje predstavnika RSK na Konferenciji o dunavskoj suradnji u Bukureštu te ujedno zahtijeva da se predstavnicima Republike Hrvatske onemogući sudjelovanje na tom skupu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVABroj: 23-5-123/94.Knin, 17. 08. 1994.

96

MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA RUMUNIJE B U K U R E Š T

Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske Krajine ima čast pozdraviti Ministarstvo inostranih poslova Rumunije i zamoliti za poziv delegaciji Republike Srpske Krajine po učešću na trećem zasjedanju Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o pitanju dunavske saradnje, koji će se održati od 19. – 23. septembra 1994. godine u Bukureštu.

Ministarstvo skreće pažnju da delegacija Republike Srpske Krajine nije pozivana na prethodno održane sjednice Komiteta, iako su zahtjevi za učešće u radu Komiteta upućivani od strane Republike Srpske Krajine. Ministarstvo je uvjereno da ovakvih i sličnih propusta od strane organizatora više neće biti.

Ministarstvo inostranih poslova želi ukazati, da je Dunavska komisija tokom 1993. godine svojim dokumentima osnovala radno tijelo “Komitet za pripremu diplomatske Konferencije o pitanju dunavske saradnje”, sa zadatkom da izvrši sve pripremne radnje u vezi održavanja planirane Konferencije. Jednako tako, Dunavska komisija je utvrdila i legitimitet država učesnica u radu Komiteta, prema kojem pravo učešća u radu Komiteta, osim država članica Dunavske komisije imaju i druge “podunavske zemlje” sukcesori bivše Jugoslavije i SSSR-a sa “statusom de facto”.

Prema odredbi člana 1., 2. i 44. Konvencije o režimu plovidbe Dunavom, status “podunavske zemlje” imaju samo one države kojima pripada bar jedan dio obale Dunava. U ovu grupu ”podunavskih zemalja” ulazi i Republika Srpska Krajina, jer upravo kroz njezinu teritoriju protječe Dunav u dužini od 150 kilometara. Na tom dijelu plovnosti Dunavom, organi vlasti Republike Srpske Krajine “de facto” vrše potpunu kontrolu, upravljanje i korištenje režima plovidbe Dunavom i jedino ti organi mogu garantovati nesmetanu i bezbjedonosnu plovidbu Dunavom.

Prisustvo Republike Hrvatske u radu Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o režimu plovidbe na Dunavu, umanjuje legitimitet rada Komiteta i čini remetilački faktor u pripremnim radnjama za održavanje planirane Konferencije. Obzirom da Republika Hrvatska nema status “podunavske zemlje” jer na svom teritoriju nema ni jednog dijela obale Dunava ta država nema pravni osnov da učestvuje u radu Dunavske komisije ili bilo kog njenog tijela odnosno organa. Njezini organi i institucije ne vrše nikakvu “de facto” vlast kontrole, upravljanja ili bezbjednosti plovidbe Dunavom na bilo kom dijelu obale Dunava.

Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske Krajine je uvjereno da će organizator Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o pitanju dunavske saradnje, pozvati delegaciju Republike Srpske Krajine da učestvuje u radu Komiteta, imajući pri tom u vidu činjenicu da je Republika Srpska Krajina “podunavska zemlja” i da njeni organi “de facto” vrše vlast na čitavoj plovnosti Dunava kroz Republiku Srpsku Krajinu, te da će Republici Hrvatskoj koja nema status “podunavske zemlje” i čiji organi “de facto” ne vrše nikakvu vlast nad plovidbom Dunavom, uskratiti pravo učešća u radu kako u Dunavskoj komisiji tako i u radu Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o režimu plovidbe na Dunavu.

Ministarstvo inostranih poslova RSK koristi ovu priliku da Ministarstvu inostranih poslova Rumunije izrazi svoje poštovanje.

97

M. P.169 MINISTAR dr. Milan Babić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-045-001.

341994 ., kolovoz 18 . [Knin – Pale]Prijedlog o ujedinjenju svih srpskih zemalja koji su Skupština RSK i Narodna skupština Republike Srpske uputile skupštinama Srbije i Crne Gore

REPUBLIKA SRPSKA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINANARODNA SKUPŠTINA SKUPŠTINA

Broj: 02-1073/94 Broj: 01-02-4-34/1-94.Datum: 18. 08. 1994. godine Datum: 18. 08. 1994. godine

NARODNOJ SKUPŠTINI REPUBLIKE SRBIJE NARODNOJ SKUPŠTINI REPUBLIKE CRNE GORE

Smatrajući da je pravo naroda na samoopredeljenje, odnosno pravo naroda da slobodno odredi svoj politički status, istorijsko, prirodno i neotuđivo,

potvrđujući da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacija nad teritorijama na kojima živi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja,

nalazeći da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije ujedinjenih nacija, KEBS-a170 i Konferencije o bivšoj Jugoslaviji,

konstatujući da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska državni entiteti koji su, nakon secesionističkog komadanja SFRJ nastali ovaploćenjem prava na samoopredeljenje i principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije i da imaju pravo da odluče o svojoj državi, Skupštine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odlučile su da upute

P R E D L O GZA UJEDINJENJE REPUBLIKE SRBIJE, REPUBLIKE CRNE

GORE, REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEU JEDNU DRŽAVU

1. Upućuje se poziv Skupštinama Republike Srbije i Republike Crne Gore da prihvate Predlog o ujedinjenju u jednu državu i da razmotre proceduru i uslove pod kojima bi se obavilo ovo ujedinjenje.

2. Zadužuje se zajednička delegacija Skupština Republike Srpske Krajine i Republike Srpske da što pre odpočne razgovore sa predstavnicima Skupština Republike Srbije i Republike Crne Gore kako bi se izradila deklaracija o ujedinjenju kao i nacrti drugih relevantnih dokumenata.

169 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove.170 Konferencija za europsku bezbjednost i suradnju.

98

3. Zajedničkoj delegaciji daje se rok od mesec dana da obavi ovaj posao i posle toga obavesti Skupštine o rezultatima pregovora.

Predsednik N.171 skupštine Predsednik SkupštineMomčilo Krajišnik, [v. r.] M. P.172 M. P.173 Branko Vojnica, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 1.

351994 ., kolovoz 20 . KninZapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića i predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKEBroj: 020/4-868-2/94Knin, 20. 08. 1994. g.

Analitičko-informativna služba

B I L J E Š K ADana, 20. avgusta 1994. g. predsjednik RSK, g. Milan Martić, sa najbližim saradnicima,

primio je u radnu posjetu dr. Radovana Karadžića, predsjednika RS i Momčila Krajišnika, predsjednika Narodne Skupštine RS.

Zapisnik sa sastanka dostavlja se u prilogu.

SAVJETNIK FUNKCIONERA Dušan Pralica, prof.

Prilog:– Zapisnik,– Deklaracija o ujedinjenju.174

Knin, 20. avgusta 1994. g.

Z A P I S N I Ksa susreta predsjednika RSK Milana Martića i

predsjednika RS Radovana Karadžića sa delegacijama

171 Narodne.172 Okrugli pečat: Republika Srpska, Narodna skupština, Sarajevo.173 Okrugli pečat: Republika Srpska Krajina, Skupština Republike, Knin.174 Priređivači su odlučili izostaviti prilog “Deklaracija o ujedinjenju”.

99

Sastanak je održan na Tvrđavi u rezidencijalnoj zgradi RSK, dana 20. avgusta 1994. u Kninu.

Delegaciju RS su predstavljali:Radovan Karadžić, predsjednik RS, Momčilo Krajišnik, predsjednik Skupštine RS,

Stojan Župljanin i Brana Crnčević, kao gost.Delegaciju RSK su predstavljali:Milan Martić, predsjednik RSK, Branko Vojnica, predsjednik Skupštine RSK, pukovnik

Dušan Lončar NŠ GŠ SVK, episkop dalmatinski, Vladika Longin.

Sastanku su prisustvovali iAco Drača, David Rastović, Nebojša Mandinić, Pero Damjanić, Radomir Knežević,

Radomir Kužet, Momčilo Grčić, Borka Stupar, Lazar Macura.

Sastanak je počeo u 14.40 časova.

Delegacije je pozdravio predsjednik RSK g. Milan Martić, nakon toga skup je blagoslovio vladika Longin.

U uvodnom dijelu, između ostalog, g. Milan Martić, predsjednik RSK je rekao:“Naša sudbina je i vaša. Nas čeka ono što je vas snašlo. Povijati leđa sada bi bilo nečasno.

Nečasno i prema svim poginulim u ovom otadžbinskom ratu, kao i u svim dosadašnjim otadžbinskim ratovima. Definitivno trebamo ostvariti cilj. Ovoj generaciji je to pripalo kao zadatak. Svađa među Srbima, i podele među Srbima, je cilj naših neprijatelja. Svađom radimo u korist srpske štete. Pokušavamo malo strasti smiriti. Tražimo da se i dalje dogovaramo na nivou sveukupnog srpskog pokreta. Narod RSK i rukovodstvo je uz vas.”

Nakon predsjednika RSK, g. Milana Martića prisutnima se obratio Predsjednik RS, g. dr. Radovan Karadžić.

“Vidite ovo je teleks poruka od Engleza. Mole da se sastanemo. Muslimani preko njih traže pregovore. Znači pobjeda je naša. Što se tiče ponuđenih mapa, situacija ne izgleda nimalo naivna. Naime, to je veliko lukavstvo međunarodne zajednice, prije svih, Amerike. Napravite nešto što je apsolutno neprihvatljivo za jednu stranu, ovog puta opet srpsku stranu, pa ih ako ne prihvate pritežite sa novim mjerama. Tako se vodi rat, koji je veliki biznis.

Evropa hoće da se ujedini i da drži pod kontrolom (na uzdi) Njemačku. Njemačka, pak želi držati Evropu pod svojom kontrolom. Francuzi nisu naklonjeni Americi, a imaju određene obaveze prema Njemačkoj. Englezi su nam dali najviše informacija. Amerika će morati napustiti Evropu. Njemačka je ispratila Ruse, a želi i SAD. Evropske zemlje koje su vodile mirovni proces bile su opstruisane od SAD. Postoji plan okruženja Rusije, sa strane Zapada.

Plan “Kontakt grupe” je paklen. “Dobili su pola Bosne”, kažu u Srbiji, “a neće da prihvate”. Teritorija je isječena. Brčko je u svim dosadašnjim prijedlozima uvek bilo van nas.

Impresija je da iza svega stoji Njemačka i hrvatski interesi i da se RSK reintegriše u Hrvatsku. Hrvati imaju prave prijatelje u Nijemcima koji vode računa o njihovim interesima. Amerika je uz muslimane ali ne u mjeri koliko su Nijemci uz Hrvate. Rusi ništa za nas ne rade. Treba po njima, ostvariti cjelovitu (veliku) Hrvatsku, te joj pripojiti Bosnu. Onemogućiti ujedinjenje Srba. Naše “DA” im je trebalo da ostvare svoj cilj. Sve bi pratili mediji i za deset dana 80 000 vojnika NATO-a bi bili dopremljeni, prebacivani na Drinu,

100

Posavinu, hrvatsko-muslimansku teritoriju i ne bi bilo Ustava Unije. Ustav vidi jedinstvenu Bosnu. Entitet je Vojvodina, Kosovo. Šta nam je onda ponuđeno? Ništa.

Sankcije ne bi bile skinute potpuno. Strateška roba (čelik, nafta) bili bi i dalje pod embargom. Milošević 175precjenjuje Ruse. Kozirjev176 je američki čovjek.

Provlačiti se ispod mosta (Brčko) ne valja. To je tunel, ne koridor. U tom slučaju vi bi bili predati, jer mi vam ne bi mogli pomoći. Sve bi bilo pod kontrolom.

Alija177 želi da Srbi idu u Srbiju, kao Srbi iz zapadne Slavonije tokom 1991. g. Uplašen narod ne može da ostane.

Ako damo 26 % teritorije, onda bi naši Srbi išli, napuštali ustupljene teritorije. “Da ostanu i neka se bora za svoja prava”, kažu u Srbiji. To su gluposti.

Muslimani bi dobili strateške pozicije, gdje bi nas opasno ugrozili, pobedili. Garant je imao i Alija pa vidite kako je prošao. Pravac Ključ – Jajce se lako odsijeca prema ponuđenim mapama. Traže koridor Bihać – Livno, kako bi vas odsjekli.

Planom se gubi 26 % teritorija, 20 što većih što manjih gradova i naselja. Strana sila dolazi ako kažemo “DA”. Uvereni smo da ne možemo opstati ako potpišemo Plan.178

Ni Krajina ne bi opstala. Ni Srbija ne bi opstala.Plan Vatikana još nije demantovan, o krajnjem cilju: pad Srbije.Sankcije prema SRJ će se koristiti i za uvođenje RSK u Hrvatsku. Oni žele da uradimo

ono što oni moraju vojno uraditi. Oni mogu (Zapad) samo izazvati svjetski rat.Odlučili smo da se branimo i za RSK i Srbiju. Crna Gora bi spas našla u Italiji.Mape su apsolutno neprihvatljive. Istočne enklave su neprihvatljive. Mi smo faktički

ujedinjeni (RS i RSK). Mikelićev manevar je štetan. Ovim mjerama Srbije dovedeno je u pitanje 36 000 km² teritorije, dolazi u pitanje Avramovićev179 program. Neka Srbija radi na političkom planu što misli da je dobro za nju, ali zašto preduzima takve mjere u privredi, nije nam jasno.

I mi smo udarili muslimanima embargo. U suštini smo ujedinjeni. Formalno ujedinjenje je mač koga se i Klinton180 pribojava. Njima naše ujedinjenje brka planove. Naše procjene su da ako se sada formalno ujedinimo Hrvatska će krenuti na vas.

Dakle, suštinski se ujediniti, a formalno ujedinjenje im je pretnja. Potpuno rješenje nije samo naše ujedinjenje. Pravo rješenje je ujedinjenje svih srpskih zemalja.

Ujedinjenjem imali bismo 13 milijona stanovnika. Bili bismo garant stabilnosti na Balkanu. Šta bi svijet učinio, preduzeo? Milošević misli kao sa Irakom. Vjerovatno bi nas pljuvali pa ostavili na miru. Primjer Koreje. Ako uvedete sankcije, Korejci su rekli, to je rat. I Amerikanci su odustali. Proboj SAD tamo više ne ide, jer Kina i Japan se ujedinjuju. Rata se oni boje, mi smo u ratu i teže nam ne može biti.

Ovo sa Srbijom nije igra. Ovo je ozbiljno, kao i sa Vensovim181 planom. Neka ovim postupkom (blokadom) bar braća u Srbiji izvuku neku korist. Ne shvatamo vređanja, kao prekid telefonskih veza i privrednih tokova.

175 Slobodan.176 Andrej Kozirjev, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije (1991. – 1996.).177 Izetbegović, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (1992. – 1996.).178 Misli se na mirovni plan Kontaktne skupine za BiH.179 Dragoslav Avramović, guverner Narodne banke Jugoslavije (1994. – 1996.).180 Bill Clinton, predsjednik SAD-a (1993. – 2001.).181 Cyrus Vance.

101

Ako im ne skinu sankcije, onda se Rusima treba dati rok od deset dana, jer se ujedinjujemo. Onda oni (Rusi) ne bi mogli gledati ovakvo stanje i Jeljcin182 bi pao.

Ako ne bude ujedinjenja onda ćemo mi i vi (RS i RSK) zajednički se boriti. I u toj varijanti mi opet pobjeđujemo.

Skinuće se jednostrano embargo muslimanima na uvoz oružja. Onda bi i Jugoslaviji jednostrano skinuli sankcije. Evropa se boji pobjede islama. Njih je strah rata, velikog rata.

I 1914. g. bio bi rat bez Ferdinandovog183 ubistva. Tako i sada igraju. Njemačkoj nije do rata. Ona je sve dobila.

Tražićemo da se Skupštine Srbije i Crne Gore izjasne u perspektivi oko ujedinjenja.Naše samo ujedinjenje je mač kojim vitlamo. Držaćemo ga stalno. Tu prijetnju ćemo

stalno ponavljati. Neka se često o tom priča i piše.

Momčilo Krajišnik, predsjednik Skupštine RS.Ovo što se dešava može biti kobno za srpsku budućnost. Može se stvoriti brana za sva

vremena. Prestanak ljubavi može prerasti u nešto drugo. Zato mi nećemo da uzvraćamo na napade. Često ima objektivnih okolnosti. Nije Mesić184 džaba rekao “Srbe na Srbe”.

Zapad je uporno radio na razbijanju. Pozitivni saldo moramo čuvati. Ne dozvoliti podjele. Bolje je da narod misli da je ovo fingiranje.

Kada ste vi ratovali, mi smo navijali, sakupljali pomoć i slali. Kada smo mi ušli u rat drugačije smo razmišljali. Različito i u našoj Republici Srpskoj misle, zavisno od mjesta ratnog stanja. To je tako. To je život. Svi nam poručuju ne dajte Brčko.

Sve smo dogovore ispoštovali, ali nam se govori da smo lažovi. Čurkinu185opraštamo jer je lažov. Marjanović,186 Bulatović187 i Lilić188 su najotrovniji u izjavama.

Dobro je prijetiti ujedinjenjem, ali nismo donijeli deklaraciju. Vlade kao savjet treba mnogo toga da usaglase. Primjer Moldavije i Rumunije.

Na vama je problem, jer Tuđman189 vas vojnički ne može pobjediti, a uz pomoć Zapada vas želi reintegrisati. Nas žele vidjeti u jedinstvenoj Bosni. Ni mi, ni vi, ne smijemo nipošto na to pristati. Bojim se ponovnog bratstva i jedinstva, ali nije to samo u pitanju, bojim se opet ratovanja u skoro vrijeme. Mora svako sebi stvoriti nacionalnu državu.

Cilj je jedna srpska država, što će se usaglasiti između Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. Moramo na tome raditi, ali uvijek imati priključak Srbiji. Mi njima duhovnost oni nama državnost. Moramo uvezati informativni sistem RS i RSK.

Beograd je budućnost za glavni grad.

Predsjednik RSK, g. Milan Martić,Sve što su braća rekli mi smo ovo razmotrili. Nema dileme hoćemo li to potpisati. Teško

mi je pao raskol. Zvali su me da osudim odluku Skupštine RS na Palama. Nije mi palo na pamet da to učinim svojoj braći. Zato me nisu primili u Beograd. Primili su Mikelića.190 To

182 Boris, predsjednik Ruske Federacije (1991. – 1999.).183 Misli se na ubojstvo austrijskog nadvojvode Franje Ferdinanda u Sarajevu.184 Stjepan, predsjednik Vlade Republike Hrvatske (1990.); predsjednik Predsjedništva SFRJ (1991.); predsjednik Hrvatskog sabora (1992. – 1994.); predsjednik Republike Hrvatske (2000. – 2010.).185 Vitaly Churkin, zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije (1992. – 1994.).186 Mirko, predsjednik Vlade Republike Srbije (1994. – 2000.).187 Momir, predsjednik Republike Crne Gore (1990. – 1998.).188 Zoran.189 Franjo.190 Borislav.

102

sa platnim prometom je samovoljna odluka pojedinca. To ćemo riješiti. Bio bih najsrećniji da odmah potpišem akt o ujedinjenju. Procjenjujem da bi bilo štetno po obe strane ići odmah na ujedinjenje. Moramo izvući korist od Srbije. Naš mirotvorni stav ne da Hrvatima za pravo da nas napadnu, i sve ovo što je rekao predsjednik Karadžić.

Moramo u najskorije vrijeme formirati koordinaciono tijelo u Banja Luci, čiji će zadatak biti priprema za ujedinjenje. Ponudićemo im ujedinjenje (Srbija i Crna Gora), ali sumnjam u pozitivan odgovor.

Čestiti ljudi kao Brana (Crnčević) će pokušati ubjediti Srbiju u suludu ideju koju nameću najodgovorniji ljudi Srbije. Srbija će shvatiti da nije u pravu. Vi ste u pravu. Vaša braća u RSK i rukovodstvo RSK su uz vas. Ne sudite po jednom čovjeku, kretenu.

Brana CrnčevićMožda nije moje da uzmem pravo da govorim. Pravo se dobija od Boga. U politiku

smo svi zalutali. Niko nije za otpisivanje ni pripisivanje. Dva miliona Srba se ne može dati. Moramo Srbe miriti. Ublažiti ono što se desilo. Postiđen sam s onim što je urađeno. Vas optužuju da bi vas mogli smeniti.

Kad je celi svet protiv Srba, nije opasno, ali kada je svet i Srbi protiv Srba, ne valja. Nerazumjevanje SRJ i RS je u sferi ideologije. Misle da je RS više bradata, a ja mislim da je SRJ previše crvena. Sporazum traži lagani kompromis. Nije ni Miloševiću lako. Svet pritišće. U Srbiji s boka pritisak (opozicija). Pritisak kod kuće.

Uslove postaviti 51:49 sa garancijama međunarodne zajednice.Komplikovanost situacije je velika. Vi velike napore uložite da se dođe do kontakta sa

Srbijom. Ne možete biti uvređeni, niti se tako kao državnici smijete ponašati (uvređeno). Kao ljudi da. Kao državnici možete biti tužni. Nervira me državna televizija. Bolne metode su odabrali. Nešto će se prelomiti ili u Srbiji ili u Slobi.191 U poslednjim izborima u Srbiji i RSK bio sam na strani socijalista i Martića. Treba sve uraditi da se strasti koliko-toliko spuste.

Mislim da je Milošević na vašoj strani ali je pritisak sveta velik. Međutim, gadim se 100 % uvjerenja da vi niste u pravu. To i takvo uvjerenje potpisuje embargo prema Republici Srpskoj. Ratovi kad su daleko nisu naši. Podeliti Srbe veće je zlo nego sve izgubiti. Verujem u totalno pomirenje. Onaj ko napusti RSK i RS neće dugo vladati u Srbiji.

Pretnja ujedinjenjem je veliki adut. Ako hoćete pomoći jedni drugima to je potpisivanje Deklaracije. Potpisi su forma. Ma šta uradili mi smo sa vama.

Branko Vojnica, predsjednik Skupštine RSKDugo smo čekali na iskreni razgovor među braćom. Ta iskrenost kasnije obavezuje.

Nesporazum je u onome što je rekao Crnčević – u ideološkoj sferi. Ne izneveriti sami sebe.

Predsjednik Milan MartićOno što se dešava u “Cazinskoj Krajini” pokazuje da nismo dobro radili. Vaš vojni dio

nije dobro odrađen. Poraz Fikreta192 nam je opasnost. Šta dalje? Šta se može uraditi.Prva stvar je da smo pomagali Babi.193 Tu je u Babinim redovima – 2 brigade se predale.

Mi smo podržavali Babu i mnogo je municije potrošeno.

191 Slobodan Milošević.192 Abdić, predsjednik samoproglašene AP Zapadna Bosna (1993. – 1995.).193 Nadimak Fikreta Abdića.

103

Poslije ovih uvodnih riječi na stanje u tzv. Cazinskoj krajini, najuže delegacije u sastavu: dr. Radovan Karadžić, mr. Momčilo Krajišnik, Milan Martić, Branko Vojnica i pukovnik Dušan Lončar NŠ GŠ SVK, povukli su se u posebnu prostoriju gdje su raspravljali na započetu temu 40 – 45 minuta. Nakon toga Predsjednik RS, dr. Karadžić je pročitao saopštenje za javnost, a predsjednici Krajišnik i Vojnica potpisali su Deklaraciju, koja je prosleđena Skupštinama Srbije i Crne Gore na razmatranje.

Po završetku sastanka na Tvrđavi ispred rezidencijalne zgrade RSK, predsjednici Karadžić i Martić, odgovarali su na pitanja novinara vezano za održani sastanak.

Nakon zajedničkog ručka, delegacije su posjetile manastir Krka. Gosti iz RS Knin su napustili u 19.30 časova.

SAVJETNIK FUNKCIONERA Dušan Pralica, prof. [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

361994 ., kolovoz 22 . KninZapisnik s 13 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 13. redovne sjednice Vlade RSK održane 22. 08. 1994.

godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutni: Rade Tanjga i Milan Babić.Sjednici prisustvuju po pozivu: Milan Trbulin, Svetozar Vinčić, Vladimir Dmitrović, Dragan Božić, Pavao Marjanović, Vojin Peurača i Veljko Korolija.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.Sjednica je počela sa radom u 12.35 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. Usvajanje zapisnika sa 12. sjednice Vlade RSK.2. MIP2.1. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima.2.2. Informacija o situaciji u AP ZB i zauzimanju stava o izbjeglicama.

I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU3. MINISTARSTVO FINANSIJA3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju

razvoja grada Vukovara.

104

3.2. Donošenje Odluke o modelu uspostavljanja platnog prometa sa RS.3.3. Informacija o platama.3.4. Informacija o ostvarenim dogovorima sa finansijskim institucijama u SRJ.4. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE4.1. Informacija o stanju u KPD194 Stara Gradiška.

5. MINISTARSTVO PROSVJETE5.1. Donošenje Odluke o stavljanju van snage Odluke Vlade RSK broj 05-3-404 od 21. 07.

1994. godine.5.2. Donošenje Odluke o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u

Vukovaru.6. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA6.1. Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o porezu na promet.7. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA7.1. Donošenje Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o carinskom nadzoru i postupku

carinjenja robe smještene pod carinski nadzor.7.2. Donošenje Uredbe o važenju Uredbe o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne

carinske prodavnice i pod kojima se može prodavati strana roba u tim prodavnicama.7.3. Donošenje Odluke o odobrenju uvoza traktora za poljoprivredu bez plaćanja carine i

ostalih uvoznih dažbina u 1994. godini.7.4. Donošenje Odluke o zaustavljanju rasta cijena i puštanju u promet određenih količina

roba iz robnih rezervi.7.5. Donošenje Odluke o zatvaranju prodavaonica u pograničnom pojasu prema AP ZB.8. Davanje mišljenja Vlade na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

sudovima.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU9. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za nabavku jednog telefaks aparata za potrebe

Republičkog zavoda za statistiku i informatiku RSK.10. Rješenje o imenovanju pomoćnika ministra za pravosudne poslove.11. Rješenje o imenovanju pomoćnika ministra za izvršenje krivičnih sankcija.12. Donošenje Odluke o odobrenju 500 litara dizel goriva Udruženju ratnih vojnih invalida.13. Donošenje Odluke o odobrenju kupovine kancelarijskog namještaja i ostale opreme za

potrebe Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja.14. Donošenje Odluke o isplati jednokratne novčane pomoći korisnicima prava iz socijalne

zaštite sa područja opštine Vukovar.15. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Republičkog zavoda za tržište rada.16. Donošenje Odluke o odobrenju kupovine kancelarijske opreme za potrebe Ministarstva

zdravlja.17. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za javnu kuhinju u Drnišu.18. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i

sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva energetike i rudarstva.19. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ratnoj

organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu energetike i rudarstva.20. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra unutrašnjih poslova.

194 Kazneno-popravni dom.

105

21. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za održavanje Kninskog pozorišnog festivala.

22. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.

23. Donošenje Odluke o odobrenju nabavke osnovnih sredstava za potrebe Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

24. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni i dopuni Statuta Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

25. Donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o visini, uslovima i načinu isplate naknade materijalnih troškova zaposlenih u državnim organima.

III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE26. Informacija o problemima u izlaženju “Službenog glasnika RSK”.27. Informacija o početku nove takmičarske sezone u sportskim aktivnostima.28. Informacija Bjedov Milorada iz Knina o aktivnostima preduzetim za vrijeme boravka u

Rusiji od oktobra 1993. do juna 1994. god.

i izmjenjen i nadopunjen sa6.2. Informacija o situaciji sa energentima i elektroenergetskoj situaciji.7.6. Informacija o stanju u odjeljenju Ministarstva trgovine i turizma u Vukovaru.7.7. Informacija o aktivnostima Direkcije materijalnih rezervi.8. a. Informacija o planu jesenje sjetve, berbe i obrade zemljišta u 1994. godini.8. b. Informacija o Elaboratu o opravdanosti stvaranja “Gavrilović – Holding” Petrinja i

“PIK Okučani”.8. v. Informacija o privatnoj ordinaciji Zoje Grišine8. g. Odluka o izboru ponuđača za centralu.8. d. Program oživljavanja proizvodnje.8. đ. Donošenje Odluke o povećanju proizvodnje hleba.8. e. Tačka 27. (materijal za informisanje članova Vlade).25. a. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju prostorija Ministarstva

finansija.25. b. Donošenje Odluke o dodjeli novčane pomoći Udruženju ratnih vojnih invalida i

porodica palih boraca.25. v. Donošenje Odluke o dodjeli novčane pomoći Udruženju civilnih žrtava rata RSK.25. g. Donošenje Odluke o iseljenju UNPROFOR-a iz specijalne škole na Udbini.25. d. Donošenje Odluke o stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-727/94. od 14. 04.

1994. godine.25. đ. Donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i

sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.25. e. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za boravak dr. Bezrukova u hotelu u

Beogradu.25. ž. Donošenje Odluke o razrješenju dosadašnjih i imenovanju novih članova Upravnog

odbora “Belje – Holding” preduzeća u državnoj svojini.25. z. Donošenje Odluke o razrješenju i imenovanju članova Upravnog odbora i Nadzornog

odbora J. P. “Krajinašume”.25. i. Donošenje Odluke o odobravanju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu

penzijskog i invalidskog osiguranja.

106

25. j. Donošenje Odluke o odobrenju finansijske pomoći za potrebe RTV RSK Studio-Knin.

Ad – 1Usvojen je zapisnik sa 12. sjednice Vlade RSK.

Ad – 22.1. U vezi razgovora sa međunarodnim predstavnicima predsjednik Mikelić je istakao

dva dijela:– razgovor predsjednika Mikelića i ministra Babića sa g-dinom Hrvojem Šarinićem i Pašalićem195 u Kninu,– razgovor predsjednika Mikelića i ministra Rašua196 sa g-dinom Arensom197 u Beogradu.Predsjednik Mikelić – Razgovori sa Šarinićem vodili su se u Štabu UNPROFOR-a u Kninu, a prisustvovao je i g-din Aidi.198 Razgovor je imao za cilj dogovor o nastavku pregovora tj. kandidovanje pitanja koja bi mogla doći na dnevni red pregovora između RH i RSK. Kad smo došli do pitanja vodoopskrbe g-din Šarinić je naglasio da ovo možemo smatrati razgovorom i o ekonomskim i o političkim pitanjima. Šarinićev prvi zahtjev bio je vezan za auto-cestu Zagreb – Slavonski Brod i dio željezničkog saobraćaja (preko Knina za Split). Druga stvar je pitanje povratka prognanika i traženje nestalih. Mi smo istakli da može ići auto-put do Beograda, ne samo do Slavonskog Broda (ne jednosmjerna nego dvosmjerna cesta). Ovo pitanje je ostavljeno za ekipe eksperata koje će sastaviti model za eventualno puštanje ceste u promet. Naredno pitanje jeste humanitarno. Tražili smo da se izdvoji pitanje penzija. Šarinić pristaje da se isplati 1/3 i da mjesto isplate bude Knin. Došli smo i do pitanja naftovoda, trgovine. Naš stav je bio da oko svih pitanja rade eksperti. Dileme su bile oko mjesta održavanja nastavka pregovora. Mi nismo pristali da to bude bilo gdje u Hrvatskoj. To je ostalo otvoreno pitanje.Predsjednik Mikelić proširuje informacijama razgovor sa g-dinom Arensom koji je vođen u Beogradu. G-din Arens je izjavio da se neprihvaćanjem mapa od strane RS otežava stanje kod nas.Predsjednik Mikelić – Naše uvjerenje je da međunarodna zajednica neće dozvoliti novu agresiju na RSK.Kratko je izlagao ministar Rašuo, a nakon toga je prihvaćen

Z A K L J U Č A KPrihvata se informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima i zadužuju se

ministri (Perić,199 Pađen,200 Krička,201 Šijan,202 Budić203 i pomoćnik ministra Jakšić204) da odrade posao u svom resoru vezano za daljnje pregovore sa RH.

195 Ivić, savjetnik predsjednika RH Franje Tuđmana za unutarnju politiku (1993. – 1999.).196 Borivoj, ministar informiranja.197 Geert Ahrens, njemački diplomat, potpredsjednik Međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju.198 Kai Eide, norveški diplomat, posebni izaslanik UN-a pri Međunarodnoj konferenciji za bivšu Jugoslaviju.199 Slobodan.200 Milan.201 Milivoj.202 Simo.203 Ljubiša.204 Nebojša.

107

2.2. Uvodni dio podnio je predsjednik Mikelić vezano za situaciju u AP ZB. Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali ministar Prijić,205 komesar Trbulin,206 ministar Bosnić,207 Perić, Funduk208 i predsjednik Mikelić.Predsjednik Mikelić – Sadašnja situacija ukazuje da bi trebalo da se razbacanost izbjeglica na području Korduna usmjerava prema jednom mjestu – prema Hrvatskoj, ali ne blizu granice AP Zapadna Bosna.Komesar Trbulin – predlaže da se odredi lokacija za smještaj izbjeglica jer ne mogu ostati na cesti. (UNHCR nudi 80 tona nafte i 30 tona benzina).Predsjednik Mikelić – Mi moramo naftu koja je prevezena iz AP ZB i kamione staviti pod našu kontrolu. To znači da ministar Prijić nakon sjednice iziđe sa saopštenjem da gorivo, kamioni i dr. ide pod našu kontrolu. To je stav Vlade. Najbolje je tražiti prostor za izbjeglice, na Turnju, postaviti šatore s tim da ministar Prijić provjeri taj dio terena (da li je miniran).Ministar Prijić naglašava da treba slati dio po dio izbjeglica prema Turnju i istovremeno vršiti pritisak na RH i UNHCR da prihvate izbjeglice. Vrlo je bitno sačuvati Fikreta Abdića kao političkog čovjeka, jer to je garancija da će uvijek vući poteze prema V.209 Kladuši, a time se neće ostvariti jedinstvo V. korpusa. To nama ide u prilog.

Usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KPrihvata se informacija vezana za situaciju u AP Zapadna Bosna.

Ad – 33.1. Nakon što je ministar Veselinović210 obrazložio Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara utvrđen je prijedlogZ A K O N A

o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara (prilog br. 1)

3.2. Ministar Veselinović obrazložio je Protokol o obavljanju platnog prometa između RS i RSK (prilog br. 2), a nakon toga donešena je

O D L U K Ao prihvatanju Protokola o obavljanju platnog prometa između RSK i RS (prilog br. 3)3.3. Informaciju o izvršenim isplatama plata i naknada vojsci za VII. / 94. (prilog br. 4)

obrazložio je ministar Veselinović. Predsjednik Mikelić – Od prvog dana kako sam preuzeo funkciju predsjednika Vlade RSK za mene je vojska bila na prvom mjestu. Tražio sam spisak ljudi koji su na prvoj liniji. Insistirao sam na tome da se ne isplaćuje plata dok se ne dobije tačan broj ljudi koji su na prvoj liniji. Tada smo odlučili da njihova plata mora iznositi najmanje 200 dinara, a drugi ne mogu dobiti povećanje. To nije učinjeno. Uvjeravam vas da se to više neće desiti. Preispitat ću podatke. Neću vojsku da prevarim. Nećemo otvarati diskusiju.

Usvojen je slijedeći

205 Ilija.206 Milan, komesar Republičkog komesarijata za izbjeglice RSK.207 Milan.208 Uroš.209 Velika.210 Ratko.

108

Z A K L J U Č A KU iduća 3 – 4 dana izvršiti isplatu razlike borcima na prvoj liniji.

3.4. Ukratko izložio ministar Veselinović o ostvarenim dogovorima sa finansijskim institucijama u SRJ. Donešen je

Z A K L J U Č A KPrihvata se informacija koju je podnio ministar Veselinović.

Ad – 44.1. Informaciju o stanju u KPD Stara Gradiška (prilog br. 5) podnio ministar Funduk.

Ministar Funduk – Organi pravosuđa nisu nikog zatvorili u KPD Stara Gradiška.Ministar Bosnić – predlaže da se utvrdi rok Komisiji da bi počela s radom, da se iskonsultuju, formiraju da bi se dobila povratna informacija. Ministar Funduk – U toj Komisiji mora biti i predstavnik pravosuđa.

Usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Prihvaćena je informacija o stanju u KPD Stara Gradiška. Dat je rok Državnoj komisiji da izvrši popis imovine do 15. 09. 1994. i dostavi povratnu

informaciju.

Ad – 55.1. i 5.2. Odluku o stavljanju van snage Odluke Vlade RSK, broj 05-3-404 od 21.

07. 1994. god. (prilog br. 6) obrazložio je ministar Ratković211 i naglasio da je ova Odluka povezana sa Odlukom o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u Vukovaru (prilog br. 7).Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali ministar Funduk, ministar Bosnić, Bolić,212 Vojnović,213 Petrović,214 Đurić,215 Perić.Ministar Vojnović predlaže da se ovo prihvati za narednu školsku godinu, a da Vlada na jednoj od slijedećih sjednica otvori pitanje mreža visokoškolskih ustanova.

Usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Odgađa se za slijedeću sjednicu Vlade s tim da ministar Ratković pozove stručne ljude koji će pružiti članovima Vlade potpunu informaciju.

Ad – 66.1. Ministar Krička je obrazložio nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

porezu na promet (prilog br. 8), a nakon toga je ministar Veselinović dodao da je nemoguće uspostaviti fiskalni sistem u RSK i zato Ministarstvo finansija ne prihvata ovaj Zakon.

Usvojen jeZ A K L J U Č A K

(prilog br. 9)1. Ne prihvata se inicijativa Ministarstva energetike za donošenje Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o porezu na promet.

211 Stevo.212 Dragutin.213 Milivoj.214 Branko.215 Stevan.

109

2. Omogućava se javnim preduzećima “Elektroprivreda Krajine” i “NIK” da izvrše kompenzaciju njihovih obaveza po osnovu poreza na promet i njihovih potraživanja od korisnika budžeta RSK.

6.2. Ministar Krička je dao informaciju vezanu za način dolaska naftnih derivata do distributivnih dijelova i informaciju na koji način je obezbjeđen lager naftnih derivata i teškoće oko dopreme derivata. Ministar Krička iznosi slijedeće podatke:– do danas je došlo svega 13 % derivata nafte za Knin,– na područje Dvora na Uni svega 10 % za ovaj mjesec,– na područja Vukovara – 96 %,– na područje Belog Manastira – 74 %,– za Ministarstvo odbrane – 56 %,– za MUP – 40 %.Razlog ovako velike disproporcije u isporuci su poteškoće oko transporta derivata na ovo područje. Plan za istočni dio RSK (Slavonija, Baranja) je gotovo ispunjen, a za ovaj dio samo jedna desetina je isporučena i to moramo riješiti.Predsjednik Mikelić – Naši kamioni, konvoji stajali su na Rači.216 Razlog za to je veliki broj američkih posmatrača i špijuna na relaciji od Kuzmina do Bijeljine. Oni čekaju da mogu Savjetu bezbjednosti javiti da Srbija ne poštuje prekid ekonomskih odnosa, posebno kad je u pitanju nafta. Zbog toga je ovakav odnos prema nama. Trebalo je otići u Kraljevo i u fabrici vagona kupiti plastične cisterne, treba dati pratnju policije iz Vukovara. Dogovoreno je da se osposobe kamioni “Lika-transa”. Ne tovarimo više u toku dana, već od 21.00 časova do ujutro. Ovo je samo dio problema u vezi ulaska roba u RSK.

Donešen je Z A K L J U Č A K

Usvaja se informacija, a stav Vlade prema opštinama, prema preduzećima iz RS jeste da će ih pomagati ali svaki zahtjev od preduzeća RS mora doći u nadležna ministarstva RSK i dalje će se usaglašavati na Vladi.

Ad – 77.1. Donešena je

U R E D B Ao izmjeni i dopuni Uredbe o carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe smještene pod

carinski nadzor (prilog br. 10)7.2. Donešena je

U R E D B Ao važenju Uredbe o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne carinske prodavnice i

pod kojima se može prodavati strana roba u tim prodavnicama (prilog br. 11)7.3. Donešena je

O D L U K Ao odobrenju uvoza traktora za poljoprivredu bez plaćanja carine i ostalih uvoznih dažbina

u 1994. god. (prilog br. 12)7.4. Donešena je

O D L U K Ao zaustavljanju rasta cijene i puštanju u promet određenih količina roba iz robnih rezervi

(prilog br. 13)

216 Sremska Rača, granični prijelaz između SRJ i BiH.

110

7.5. Donešena jeO D L U K A

o kretanju i poslovanju u graničnom pojasu (prilog br. 14)7.6. Informaciju o stanju u odjeljenju Ministarstva trgovine i turizma u Vukovaru podnio

je ministar Bosnić i naveo je niz nezakonitih radnji koje su tamo rađene (od uzimanja novca, otvaranja posebnog žiro-računa itd., a nema nikakve evidencije).Ministar Bosnić – Smatrao sam da se treba uključiti i finansijska policija da bi iskontrolisala poslovanje mog pomoćnika (odbio je da preda pečat i dokumentaciju uz vrijeđanja). Stupio sam u kontakt s ministrom Prijićem koji je učinio ono što je u njegovoj nadležnosti. Mi smo preduzeli slijedeće:– proglasili smo nevažećim pečat i potpis g-dina Todića,217

– sva ovlaštenja odjeljenja Ministarstva trgovine i turizma prenijeli smo na Sekretarijat za privredu opštine Vukovar,– obavijestili smo usmeno sve predsjednike opština sa tog područja, a pismeno smo obavijestili i predsjednika opštine Beli Manastir.Mislim da bi jedna ekipa ojačana policijom morala otići na to područje (finansijski inspektori, tržišni inspektori, inspektori MUP-a i jedan od ministara uz obezbjeđenje).

Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri, a potom je usvojen slijedeći

Z A K L J U Č A KDa ministar Bosnić uz podršku i pomoć ministra Petrovića i ljudi iz opštine pokuša

iznaći kadrovsko rješenje.7.7. Uvodne napomene u vezi informacije o aktivnostima Direkcije materijalnih rezervi

iznio je predsjednik Mikelić.Aktivnosti oko otkupa pšenice obrazložio je g-din Božić,218 a aktivnosti vezane za Narodnu banku obrazložio je g-din Pavao Marjanović. U raspravi su učestvovali ministar Petrović, Veselinović i Šijan.

Usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Usvaja se informacija.

Ad – 8Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (prilog br. 15) obrazložio

je ministar Funduk.Ministar Funduk – Ovo je prijedlog skupštinskog Odbora za upravu, pravosuđe i zakonodavstvo, a predlagač je poslanička grupa SDS Krajine. Mišljenje našeg resora je da ako se prihvati ovaj Zakon onda bi trebalo mijenjati Zakon o vojnom tužilaštvu. To ćemo sugerisati predlagaču, a inicijativu prihvatamo.U raspravi su učestvovali ministar Veselinović, Đurić, sekretar Vlade Štrbac219 i predsjednik Vlade Mikelić.

Usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

(prilog br. 16)1. Prihvata se inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o sudovima.

217 Dragan.218 Dragan.219 Savo.

111

2. Sugeriše se predlagaču da se u okviru redovnih okružnih sudova osnuju odjeljenja vojnih sudova.

3. Zadužuje se Ministarstvo pravosuđa da za iduću sjednicu sačini nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u smislu točke 1. ovog Zaključka i nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu.

8. a. Informaciju o planu jesenje sjetve, berbe i obrade zemljišta u 1994. godini (prilog br. 17) podnio je ministar Šijan. Jedino je prisutno kašnjenje u realizaciji finansijskih sredstava. Ministar predlaže da se danas ne otvara rasprava već da Vlada donese odluku da se koordinacionom tijelu produži mandat za jesenje radove u poljoprivredi.Na slijedećoj sjednici ćemo izaći sa kompletnim prijedlogom mjera. Ministar Veselinović predlaže da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zajedno sa Direkcijom materijalnih rezervi i Ministarstvom finansija iznađe mogućnost da otkupimo svu količinu zaliha uljarica i da ih kao država damo na preradu (sada imamo oko 120.000 tona uljarica).U raspravi su učestvovali i ministar Funduk, Petrović, Bosnić, predsjednik Mikelić i direktor Direkcije materijalnih rezervi g-din Dragan Božić.

Usvojen jeZ A K L J U Č A K

(prilog br. 18)8. b. Informaciju o Elaboratu o opravdanosti stvaranja “Gavrilović – Holding” Petrinja

i “PIK Okučani”, podnio je ministar Šijan i dodao da je prije od strane Ministarstva bio prijedlog da se “PIK Okučani” proglasi preduzećem od republičkog značaja i da dva preduzeća od republičkog značaja (“Gavrilović” Petrinja i “PIK Okučani”) idu u stvaranje Holdinga.

Nakon rasprave usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija.Za iduću sjednicu Vlade Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da izađe

sa prijedlogom novog Upravnog odbora.Da ministar Šijan i ministar Petrović obave razgovor u Okučanima sa predstavnicima

opštinskih struktura.8. b. Informaciju o privatnoj ordinaciji Zoje Grišine (prilog br. 19) podnio je ministar

Đurić.Ministar Đurić – Ovo je bilo na prethodnoj sjednici, u međuvremenu sam poslao sanitarnog inspektora da vidi da li ta doktorica posjeduje diplomu i da li ima odobrenje za rad. Doktorica nije prihvatila sanitarnog inspektora, opirala se. Nakon toga, ona i dalje radi, naplaćuje usluge. Ponovo sam poslao sanitarnog i tržišnog inspektora, (nije ih pustila) i tada sam zatražio asistenciju milicije. G-đa Grišina izjavljuje da je savjetnik ministra odbrane, da voli srpski narod i dr. Na radiju je veličaju, iznesene su mnoge laži o meni.Sada je ordinacija konačno zapečaćena.

Usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Vlada daje punu podršku ministru zdravlja Đuriću.Pošto nema dozvole za rad zatvoriti privatnu ordinaciju dr. Zoje Grišine.Sutra da se da saopštenje za javnost (sekretar Vlade) i sazove konferenciju za štampu,

(ministar Veselinović, Bosnić i Đurić) o radu na sjednici Vlade.

112

8. g. Uvodni dio koji se odnosio na izbor ponuđača za centrale podnio je ministar Pađen nakon čega je usvojen slijedeći

Z A K L J U Č A K(prilog br. 20)

1. Odobrava se nabavka četiri glavne telefonske centrale (Knin, Korenica, Vojnić i Petrinja) iz programa “Pupina”.220

2. Zadužuje se Ministarstvo za saobraćaj i veze da izradi projekat telekomunikacionog sistema RSK i izvrši koordinaciju sa Ministarstvom za saobraćaj i veze SRJ u pogledu povezivanja RSK sa RS i SRJ na planu telekomunikacija.

8. d. Program oživljavanja proizvodnje obrazložio je ministar Petrović i dodao da su u Ministarstvu industrije sve poduzeli u pogledu kontaktiranja sa preduzećima, obilaska terena itd. Uključeni su i svi privredni subjekti ukoliko imaju dobre programe.

Potom je usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

(koji se odnosi na sva ministarstva)U narednih 8 dana svi ministri da podnesu izvještaj iz svog resora o radu Vlade u protekla

4 mjeseca sa osvrtom na ekspoze predsjednika Mikelića koji je imao na Skupštini (koji su se zadaci provodili, koje su odluke donešene, koji su bili zakonski akti).

8. đ. Predsjednik Mikelić – Prije nego pređemo na skraćeni postupak želim da vam kažem da sam u toku večeri imao nekoliko kontakata sa Kordunom i da su ocjene takve da su pripadnici vojske ili starješine mnogo toga otuđile od izbjeglica iz AP Zapadna Bosna. To mi je saopštio g-din Fikret Abdić sa velikim žaljenjem i tugom. Izgleda da pojedine starješine nisu bile u stanju da to zaustave. G-din Abdić me zamolio, ako ništa drugo, da mu obezbjedimo hleb i ja sam zbog toga predložio Odluku o povećanju proizvodnje hleba. Sve pekare u Petrinji, Topuskom, Slunju, Vrginmostu, Vojniću i Plitvicama dužne su maksimalno povećati proizvodnju hleba.

Potom je donešenaO D L U K A

o povećanju proizvodnje hleba (prilog br. 21)8. e. Informaciju o početku nove takmičarske sezone u sportskim aktivnostima (prilog

br. 22) podnio je ministar Vojnović, a potom je prihvaćenaI N F O R M A C I J A

o početku nove takmičarske sezone u sportskim aktivnostima

Ad – 9Donešena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za nabavku jednog telefaks aparata za potrebe Republičkog zavoda

za statistiku i informatiku RSK (prilog br. 23)

Ad – 10Donešeno je

R J E Š E N J Eo imenovanju pomoćnika ministra za pravosudne poslove (prilog br. 24)

220 Riječ je o Institutu “Mihajlo Pupin” iz Beograda.

113

Ad – 11Donešeno je

R J E Š E N J Eo imenovanju pomoćnika ministra za izvršenje krivičnih sankcija (prilog br. 25)

Ad – 12Donešena je

O D L U K Ao dodjeli 500 litara D-2 Udruženju ratnih vojnih invalida (prilog br. 26)

Ad – 13Donešena je

O D L U K Ao odobrenju kupovine kancelarijskog namještaja i ostale opreme za potrebe Ministarstva za

rad, boračka i socijalne pitanja (prilog br. 27)

Ad – 14Donešena je

O D L U K Ao isplati jednokratne novčane pomoći korisnicima prava iz socijalne zaštite sa područja

opštine Vukovar (prilog br. 28)

Ad – 15Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Statut Republičkog Zavoda za tržište rada (prilog br. 29)

Ad – 16Donešena je

O D L U K Ao odobrenju kupovine kancelarijske opreme za potrebe Ministarstva zdravlja (prilog br. 30)

Ad – 17Donešena je

O D L U K A o odobrenju sredstava za javnu kuhinju u Drnišu (prilog br. 31)

Ad – 18Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i

sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva (prilog br. 32)

Ad – 19Data je saglasnost na

P R A V I L N I Ko izmjenama i dopunama Pravilnika o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u

Ministarstvu energetike i rudarstva (prilog br. 33)

114

Ad – 20Donešeno je

R J E Š E N J Eo razrješenju pomoćnika ministra unutrašnjih poslova (prilog br. 34)

Ad – 21Donešena je

O D L U K Ao odobrenju novčanih sredstava za održavanje Kninskog pozorišnog festivala

(prilog br. 35)

Ad – 22Donešeno je

R J E Š E N J Eo postavljanju pomoćnika ministra za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju

(prilog br. 36)

Ad – 23Donešena je

O D L U K Ao odobrenju nabavke osnovnih sredstava za potrebe Republičkog hidrometeorološkog

zavoda (prilog br. 37)

Ad – 24Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni i dopuni Statuta Republičkog fonda za

penzijsko i invalidsko osiguranje (prilog br. 38)

Ad – 25Donešen je

P R A V I L N I Ko izmjenama i dopunama Pravilnika o visini, uslovima i načinu isplate naknade

materijalnih troškova zaposlenih u državnim organima (prilog br. 39)

Ad – 25 – aDonešena je

O D L U K Ao odobravanju sredstava za adaptaciju prostorija Ministarstva finansija (prilog br. 40)

Ad – 25 – bDonešena je

O D L U K Ao dodjeli novčane pomoći Udruženju ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca RSK

(prilog br. 41)

Ad – 25 – vDonešena je

O D L U K Ao dodjeli novčane pomoći Udruženju civilnih žrtava rata RSK (prilog br. 42)

115

Ad – 25 – gDonešena je

O D L U K Ao iseljenju UNPROFOR-a iz specijalne škole na Udbini (prilog br. 43)

Ad – 25 – dDonešena je

O D L U K Ao stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-727/94. Od 14. 04. 1994. godine (prilog br. 44)

Ad – 25 – đDonešen je

P R A V I L N I Ko izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih

mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (prilog br. 45)

Ad – 25 – eDonešena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za boravak dr. Bezrukova u hotelu u Beogradu (prilog br. 46)

Ad – 25 – žDonešena je

O D L U K Ao razrješenju dosadašnjih i imenovanju novih članova Upravnog odbora “Belje – Holding”

preduzeća u državnoj svojini (prilog br. 47)

Ad – 25 – zDonešena je

O D L U K Ao razrješenju i imenovanju članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora J. P.

“Krajinašume” (prilog br. 48)

Ad – 25 – iDonešena je

O D L U K Ao odobravanju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu penzijskog i invalidskog

osiguranja (prilog br. 49)

Ad – 25 – jDonešena je

O D L U K Ao odobrenju finansijske pomoći za potrebe RTV RSK Studio – Knin (prilog br. 50)

Članovima Vlade radi informisanja podijeljene su slijedeće informacije

Ad – 26I N F O R M A C I J A

o problemima u izlaženju “Službenog glasnika RSK” (prilog br. 51)

116

Ad – 27Tačka 8. đ. u redovnom postupku.

Ad – 28I N F O R M A C I J A

Bjedov Milorada iz Knina o aktivnostima preduzetim za vrijeme boravka u Rusiji od oktobra 1993. godine do juna 1994. godine (prilog br. 52)221

Dnevni red je iscrpljen i sjednica završava s radom u 01.50 časova.

SEKRETAR VLADE M. P.222 M. P.223 PREDSJEDNIK VLADE Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]224

Broj: 06-5-902/94.225 Broj: 05-5-576/1-94.226

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 13.

371994 ., kolovoz 22 . KninOdluka Vlade RSK o kretanju i poslovanju u graničnom pojasu prema AP Zapadna Bosna

Na osnovu člana 42. stav 1. tačka 4. Zakona o odbrani (“Službeni glasnik RSK”, broj 2/93.), i člana 27. Zakona o Vladi RSK (“Službeni glasnik RSK”, broj 3/92.), Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj 13. sjednici održanoj 22. 08. 1994. godine donosi

O D L U K Uo kretanju i poslovanju u graničnom pojasu

Član 1.Zabranjuje se rad svim trgovinama, skladištima, trgovačkim posrednicima i turističkim i

ugostiteljskim objektima, kao i drugim oblicima trgovine u graničnom pojasu od 1.000 m prema AP Zapadna Bosna.

Član 2.Zabranjuje se rad trgovinama, skladištima, trgovačkim posrednicima, turističkim i

ugostiteljskim objektima, kao i drugim oblicima trgovine u graničnom pojasu od 5.000 m prema AP Zapadna Bosna, koji su navedene objekte otvorili (registrovali) poslije 31. 12. 1991. godine.

221 Priređivači su izostavili priloge.222 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.223 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.224 Priređivači su izostavili pregled prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.225 Dopisano rukom.226 Dopisano rukom.

117

Član 3.Objektima iz člana 2. ove Odluke, koji su počeli sa radom prije 31. 12. 1991. godine

dozvoljava se rad u ograničenim količinama roba prema potrebama stanovništva mjesnih zajednica koje pokrivaju ovi objekti.

Potvrdu o nabavci svih vrsta roba za ove objekte daje Izvršni savjet SO.Količina roba koju može kupiti pojedinac u ovim objektima jesu potrebe domaćinstva

toga pojedinca.Odredbe ovog člana o količinama roba odnose se i na ugostiteljske objekte unutar

graničnog pojasa od 5.000 m.

Član 4.U graničnom pojasu od 1.000 m prema AP Zapadna Bosna zabranjuje se neovlašteno

kretanje i zadržavanje svim licima, osim lokalnog stanovništva koje ima prebivalište u ovom pojasu.

Član 5.Izvršni savjeti Skupština opština izdavat će odobrenja za unos proizvoda na područje

graničnog pojasa. Lokalno stanovništvo može unositi na područje graničnog pojasa samo one robe i u maksimalnim količinama koje odredi Izvršni savjet Skupštine opštine.

U Izvršnim savjetima Skupština opština obavezno se vodi evidencija o izdatim dozvolama koja sadržava podatke: ime i prezime lica kojima se izdaje dozvola, adresa, datum izdavanja dozvole, naziv robe, količina, potpis lica koje prima dozvolu.

Dozvola se izdaje u 2 primjerka, od kojih jedan primjerak ostaje u arhivi Izvršnog savjeta Skupštine opštine, a jedan primjerak lice koje je dobilo dozvolu prodaje kontrolnim organima prilikom unošenja robe u granični pojas.

Član 6.Izvršni savjet Skupštine opštine može svojom odlukom odrediti mjesne zajednice unutar

graničnog pojasa od 5.000 m na koji se odnose odredbe člana 2. i 3. ove odluke.

Član 7.Nadležni organ opštinske uprave koji je izdao dozvolu za rad objekata iz člana 1. i 2. ove

Odluke, dužan je donijeti rješenje o prestanku rada tih objekata.Izvršenje ovih rješenja stupa na snagu odmah.

Član 8.Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 dinara kaznit će se preduzeće ili drugo pravno

lice koje učini prekršaj iz člana 1., 2. i 3. ove Odluke.Novčanom kaznom 500 do 1000 dinara kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za

prekršaj iz stava 1. ovog člana.Uz prekršaj iz stava 1. ovog člana izriče se zaštitna mjera oduzimanja roba i stvari koje su

bile predmet prekršaja i izvršenja prekršaja.

Član 9.Novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 dinara kaznit će se fizičko lice koje učini prekršaj

iz člana 1., 2. i 3. ove Odluke uz izricanje zaštitne mjere oduzimanja roba i stvari koje su bile predmet prekršaja i izvršenja prekršaja.

118

Član 10.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju da važe odredbe Odluke Vlade RSK o kretanju

i poslovanju u graničnom pojasu broj 05-3-819/93 od 27. 07. 1993. godine.

Član 11.Ova Odluka stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Vlade RSK i objavit će se u

“Službenom glasniku RSK”.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A M. P.227 PREDSJEDNIKBROJ: 05-3-527/94. Mikelić Borislav, [v. r.]KNIN, 22. 08. 1994.228

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 13.

381994 ., kolovoz 23 . KninZapisnik s 14 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 14. redovne sjednice Vlade održane dana 23. 08.

1994. godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi su u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutni: Slobodan Perić, Branko Petrović, Simo Šijan, Uroš Funduk i Borivoj Rašuo.Sjednici prisustvuju po pozivu: Vojin Peurača, Svetozar Vinčić, Dragan Božić, Milan Ernjaković.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.Sjednica počela sa radom u 17.00 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći:

D N E V N I R E D1. Formiranje Štaba za prihvat izbjeglica sa područja AP Zapadna Bosna

Ad – 1Prije diskusije oko tačke dnevnog reda predsjednik Mikelić je upoznao članove Vlade o

razgovorima sa predstavnicima UNPROFOR-a vođenim danas (23. 08. 1994.)

227 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.228 Dopisano rukom.

119

Potom je predsjednik opštine Vrginmost i potpredsjednik Skupštine g-din Ernjaković229 izložio trenutno stanje vezano za izbjeglice.G-din Ernjaković:– situacija na terenu je katastrofalna, imamo oko 40 – 45.000 izbjeglica sa područja AP Zapadna Bosna,– oko 1.000 izbjeglica je primila RH, 2.000 je na rampi UNPROFOR-a,– trenutno je većina izbjeglica na otvorenom prostoru,– ima mnogo slučajeva pljačke izbjeglica,– general Čeleketić230 sugeriše da se na području Batnoge može smjestiti 35 – 40.000 ljudi.Ministar Ilija Prijić – ističe da je plan da se dio iz Starog Sela prebaci prema Turnju i Kamenskom otpao iz bezbjedonosnih razloga. – Poduzeti su koraci da se spriječi pljačka, milicija je popisala robu koja je završila po preduzećima.– Vojska je preuzela na sebe obavezu da riješi pitanje pljačke u redovima SVK.Predsjednik Mikelić – G-din Trbulin231 me informisao da se situacija pogoršava. Po njegovom mišljenju već sada treba izbjeglice prebaciti iz Starog Sela pošto su na otvorenom prostoru.U vezi naše Odluke, pekare nisu odradile zadatak (osim u Slunju), a najviše bi Glina mogla povećati proizvodnju hljeba. Na žalost, tačna je informacija da je umrlo četvoro djece. G-din Fikret Abdić pohvalio je ponašanje naše milicije. Zamolio je da se izbjeglice udalje od granice AP Zapadna Bosna, zbog eventualnih problema.Formirat ćemo Štab koji će se večeras sastati. Predsjednik Štaba je ministar Bosnić.232

Ministar Mile Bosnić – Pozvao sam sve tržišne inspektore Korduna i Banije na sastanak sutra ujutro kako bi spriječili šverc. Sve treba staviti pod kontrolu našeg Štaba.Štab sačinjavaju:

1. Bosnić Mile, predsjednik,2. Ernjaković Milan, zam. predsjednika,3. Blagojević Slobodan,4. Mrkić Nikola,5. Popović Milan,6. Trbulin Milan,7. Reljić Miladin,8. Škaljac Đuro9. Madžarac Ljubomir,10. dr. Paić Dušanka,11. Sava Milović,12. pukovnik Bosanac Veljko.Krizni Štab će se sastati večeras u Topuskom, a prisustvovat će i predsjednik Vlade

Borislav Mikelić.SRTV233 RSK treba imati dežurnu ekipu na terenu.

229 Milan.230 Milan.231 Milan.232 Milan.233 Srpska radio-televizija.

120

Donesena jeO D L U K A

o osnivanju Štaba za prihvat, obezbjeđenje i zbrinjavanje izbjeglica sa područja AP Zapadna Bosna sa sjedištem u Topuskom (prilog br. 1)234

Sjednica je završila sa radom u 17.50 časova.

SEKRETAR VLADE M. P.235 M. P.236 PREDSJEDNIK VLADESavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]237

Broj: 06-5-903/94.238 Broj: 05-5-575/1-94.239

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 13.

391994 ., kolovoz 24 . GračacDeklaracija odbornika SO Gračac o ujedinjenju svih srpskih zemalja

Na predlog Kluba odbornika Srpske radikalne stranke Skupština opštine Gračac na 4. redovnoj sjednici održanoj dana 24. 08. 1994. g. u Gračacu, jednoglasno je podržala predlog Narodne Skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja i usvojila sledeću

D E K L A R A C I J Uo sve srpskom ujedinjenju

Mračne svjetske sile, stvarajući novi svjetski ekonomski poredak, nemilosrdno su se okomile na ponosni, nepokorivi i prkosni srpski narod. Srpska nacionalna revolucija, koju je Karađorde započeo 1804. g., još traje i na našoj generaciji Srba je sveti zadatak da ovu revoluciju završimo i u potpunosti riješimo srpsko nacionalno pitanje.

Rat započet na krajiškim prostorima 1990. g. nije samo rat za očuvanje zapadnih srpskih država, nego i rat za očuvanje svekolikog Srpstva i pravoslavlja. Od Kosova pa na ovamo Srbi su nebeski narod – opredeljen za Carstvo Nebesko – za Pravednost i Mir.

Samo Drugi svjetski rat odnio je 1.200.000 srpskih života, ali je Srpstvo preživjelo, i iz pepela, na temeljima Svetoslavlja, ponovo vaskrsava srpski narod.

Mi Srbi danas imamo samo dvije mogućnosti: ujedinjenje i stvaranje jedinstvene srpske države ili prihvatanje svjetske igre koja vodi srpskom uništenju. Zato ujedinjenje tražimo SAD i ODMAH.

U ime svih prošlih, sadašnjih i budućih srpskih generacija, u ime svih srpskih boraca i mučenika čija krv i čije kosti prekriše Balkan i Evropu. Na to nas obavezuju i referendum

234 Priređivači su izostavili prilog.235 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.236 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.237 Priređivači su izostavili pregled prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.238 Dopisano rukom.239 Dopisano rukom.

121

naroda Srpske Krajine o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom iz maja 1991. g., referendum o prisajedinjenju Republike Srpske Krajine Republici Srpskoj iz juna 1993. g., odluka zajedničkog prijedorskog zasjedanja Skupštine Republike Srpske i Skupštine RSK, inicijativa plitvičkog zasjedanja Skupštine RSK i poziv Narodne skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja.

Mi Srbi tražimo samo ono što imaju svi narodi svijeta – pravo na samoopredjeljenje – pravo da na svojim srpskim istorijskim i etničkim prostorima formiramo državu po mjeri srpskog naroda.

Za Svetu Slobodu i Srpske interese neka nam je Bog na pomoći!

U Gračacu, srijeda M. P.240 ODBORNICI SKUPŠTINE24. augusta 1994. g. OPŠTINE GRAČAC

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., SO Gračac, kut. 1.

401994 ., kolovoz 25 . KninNaputak predsjednika Vlade RSK upućen predsjednicima općina i izvršnih savjeta općina u RSK, o načinu poslovanja i protoku roba prema Republici Srpskoj i SR Jugoslaviji nakon prekida dotadašnjeg jedinstvenog platnog prometa

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

PREDSJEDNIK VLADE

KNIN, Kralja Petra I. Oslobodioca 30 Faks: 078/719-023Broj: 05-5-547/1-94. M. P.241

Knin, 25. 08. 1994. god. – PREDSJEDNICIMA OPŠTINA – PREDSJEDNICIMA IZVRŠNIH SAVJETA OPŠTINA

Predmet: Uputstvo,dostavlja se.–

Vlada RSK na sjednici održanoj 22./23. avgusta 1994. godine razmatrala je način poslovanja i protoka roba prema Republici Srpskoj i Saveznoj Republici Jugoslaviji do ponovne uspostave jedinstvenog platnog prometa koji je privremeno u prekidu zbog zatvorene mreže za elektronski prenos podataka između SRJ i Republike Srpske.

Vlada RSK ulaže napore da se premoste nastale teškoće i odnosi potpuno normaliziraju. Stoga je potrebno, do ponovne uspostave jedinstvenog platnog sistema između RSK, Republike Srpske i SR Jugoslavije, da sve privredne organizacije, institucije, ustanove, opštine i ostala pravna lica obavezno kontaktiraju resorna ministarstva Vlade RSK kada je u

240 Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Gračac, Gračac.241 Prijemni pečat: Skupština opštine Glina, 2. 9. 1994.

122

pitanju poslovanje sa Republikom Srpskom i sva druga pitanja vezana za protok roba prema SR Jugoslaviji.

Svako odstupanje i samovolja spomenutih subjekata od ovog Uputstva primorat će Vladu RSK da takve prekršioce isključi iz rada i poslovanja sa SR Jugoslavijom.

Shodno navedenom zadužuju se predsjednici Izvršnih savjeta opština da s ovim Uputstvom upoznaju sva pravna lica na području svojih opština.

Također se zadužuju predsjednici Izvršnih savjeta opština da u cilju realizacije Odluke Vlade o puštanju u promet određenih količina osnovnih životnih artikala iz robnih rezervi po zaštitnim cijenama stupe u vezu sa trgovačkim preduzećima u svojim opštinama radi dogovora o količini i načinu prodaje kako bi se spriječile mogućnosti šverca i ostalih eventualnih malverzacija i zloupotreba.

M. P.242 PREDSJEDNIK VLADE Borislav Mikelić [v. r.]

Na znanje:– Službi za platni promet i financijsku kontrolu.

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-DASK-SACP, 611., kut. 38.

411994 ., kolovoz 26 . OkučaniDopis kojim direktor Srpskog radija Okučani Đorđe Vodogaz traži pomoć i financijska sredstva od ministra informiranja RSK Borivoja Rašua za izgradnju Radiotelevizijskog centra Okučani

RADIO TELEVIZIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

SRPSKI RADIO OKUČANI

VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEMINISTARSTVO INFORMISANJA Naš znak i broj 01-86/94.KNIN, Ulica Kralja Petra I. Vaš znak i broj Oslobodioca Okučani, 26. 08. 1994.

PREDMET:

Poštovani ministre,u vezi s našim sastankom od 5. 8. 1994. godine u Okučanima, a kome ste prisustvovali Vi

i privrednici Opštine Okučani i gdje se raspravljalo o izgradnji RTV – centra243 Okučani244

242 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.243 Radio-televizijski centar.244 Podcrtano u izvorniku.

123

kao veoma važnom i prioritetnom strateškom zadatku za područje zapadne Slavonije obraćamo Vam se za podršku u našem zahtjevu.

Srpski radio Okučani nije trenutno u mogućnosti da s vrlo oskudnom i starom tehnikom izađe iz veoma snažne informativne blokade sa strane hrvatskih medija, molimo Vas za pomoć da se postojeće nezadovoljavajuće stanje prevaziđe.

Obzirom na Vaše ingerencije i Vlade RSK-e, podsećamo Vas da je na istom sastanku IDEJA O IZGRADNJI RTV – centra Okučani, podržana,245 kako s Vaše strane, tako i od privrednika Opštine Okučani, te u vezi s tim doneseni i sledeći zaključci:

– da se Vladi RSK-e pošalje zahtev246 i u vezi s tim zauzme stav,– da se završe svi građevinski radovi nadogradnje na postojećem objektu po projektu, a

Vlada RSK-e obezbedi potrebnu tehniku i opremu za RTV – centar, i– da o istom zauzme stav Izvršni savet Opštine Okučani, što je i učinio svojom odlukom

na 9. sednici, održanoj 22. 8. 1994. godine.U vezi sa svim navedenim činjenicama, obraćamo se Vama gospodine ministre da

ovu ideju o osnivanju RTV – centra Okučani podržite i date detaljno obrazloženje o neophodnosti ovog zahteva, na sednici Vlade RSK-e, a tim više, što ste projekat podržali, kako Vi, tako i sve političke i privredne strukture zapadne Slavonije.

S poštovanjem!

M. P.247 D i r e k t o r: Đorđe Vodogaz [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 42.

421994 ., kolovoz 29 . GlinaZaključak Izvršnog savjeta SO Glina putem kojega se, uz podupiranje dotadašnje politike Narodne skupštine Republike Srpske, a vezano uz kulminaciju političkog sukoba između Beograda i vodstva pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba, zahtijeva žurno ujedinjenje RSK i RS, kao prvi korak prema budućem “svesrpskom” ujedinjenju

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINA GLINAIZVRŠNI SAVJETBroj: ola – 489/5Glina, 29. 08. 1994.

245 Podcrtano u izvorniku.246 Podcrtano u izvorniku.247 Okrugli pečat: JP RTV Republike Srpske Krajine, JP Srpski radio Okučani, Okučani.

124

Na temelju člana 7. Odluke o Izvršnom savjetu SO Glina broj: 01-1665/92. od 30. 09. 1992. godine, razmatrajući bezbednosnu situaciju na području opštine Glina, Izvršni savjet na svojoj 11. sjednici održanoj 23. 08. 1994. godine jednoglasno je donio slijedeći:

Z A K L J U Č A KDa je srpski narod u Republici Srpskoj Krajini u nekoliko navrata jasno izrazio svoju

političku volju i odlučnost da istraje u stvaranju jedne srpske države.Bezrezervno podržavamo sve odluke, zaključke i inicijative Narodne skupštine RS, kao

i politiku, te nastojanje političkog rukovodstva, u želji da istraju na ostvarenju prirodnog prava srpskog naroda da živi u jednoj srpskoj državi, kao i međunarodnim konvencijama priznatog prava naroda da sam odluči u kojoj i kakvoj državi želi da živi.

Osuđujemo uvođenje političke, ekonomske i informativne blokade prema srpskom narodu zapadno od Drine.

Zahtjevamo da proces sjedinjenja svih srpskih država počne sjedinjenjem u jednu državu Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

Da se na ovu temu održi vanredna sjednica Izvršnog savjeta uz obavezno prisustvo rukovodnih struktura vojske i milicije.

Sva civilna vozila koja su oduzeta od vojske Zapadne Bosne u zoni odgovornosti 24. brigade staviti na raspolaganje IS-u SO Glina.

Da se na bolji način osigura i obezbjedi granica RSK prema Zapadnoj Bosni.

DOSTAVITI:1. predsjedniku SO Glina,2. predsjedniku IS-a, M. P.248 P r e d s j e d n i k3. uz sjednički zapisnik, Dušan Lukač, [v. r.]4. arhiva.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1077-2.

431994 ., kolovoz 30 . SlunjSlužbena zabilješka SJB Slunj o krađi stupova visokonaponskog dalekovoda nedaleko od Sadilovca

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMinistarstvo unutrašnjih poslovaSekretarijat za unutrašnje poslove VojnićSJB SLUNJBroj 08-03/1-2-1-K- /94.Datum 30. 08. 1994.

248 Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Glina, Izvršno vijeće, Glina.

125

Službena zabilješkaGrađanin CVJETIĆANIN ĐURO, zanimanje poljoprivrednik, rođen 14. 07. 1948. godine, boravište – prebivalište Slunj, Sadilovac broj 28, je dana 23. 08. 1994. godine u Sadilovcu u vezi krivičnog djela teške krađe električnih stubova, dao ovlaštenoj službenoj osobi SJB Slunj slijedeće obavještenje:

Dana 20. 08. 1994. godine oko 10.00 časova Cvjetićanin Đuro je zajedno uz prethodni dogovor sa svojim komšijom Glušica Lukom otišao u mjesto Dubrava nedaleko svoje kuće, te su sa motornom pilom oborili 6 električnih stubova, te jedan “A” stub, koji su mu bili potrebni za gradnju sjenika. Cvjetićanin Đuro je nekoliko dana prije dogovarao sa Glušica Lukom popravak, odnosno gradnju svoga sjenika. Pošto nije imao odgovarajući materijal, odnosno građu te također uvjeta da istu ispili, dogovorio je sa Glušica Lukom da odu u borovu šumu u Dubravi kuda prolazi visokonaponski vod te da sruše nekoliko stubova koje je naknadno ugradio u sjenik. Nakon dogovora isti je otišao sa traktorom i motornom pilom te je Glušica Luka oborio stubove, a potom ih izrezali na odgovarajuću mjeru, utovarili na traktorsku prikolicu i odvezli kod kuće Cvjetićanin Đure. Također u isto vrijeme oborili su tri komada smrekovih stabala te ih također traktorom odvukli kući. Nakon dovoženja kući, Cvjetićanin Đuro je izrezane električne stubove ugradio u svoj sjenik i to kao nosive stubove dok je tri smrekova stabla također ugradio kao nosive grede.

Cvjetićanin Đuro također navodi da nije znao da se radi o visokonaponskom vodu koji je u funkciji, misleći da isti nije pod naponom pošto mu je poznato da u okolici Sadilovca odnosno Drežnika ima više takvih napuštenih električnih vodova. Ovlašteno sl.249 lice Kolundžija Gojko, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1066-2.

441994 ., rujan 4 .SlunjZamolba Branka Zinaića Ministarstvu kulture i vjera RSK kojom traži financijsku potporu za izdavanje vlastitog autorskog romana “Nevini đavo”

M. P.250

Klub intelektualaca Srpske Krajine Plitvice – Korenica

Dr. mr. sci. BRANKO ZINAIĆStara Kršlja 2247 240 – S L U N J

MINISTARSTVU KULTURE I VJERA VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N

249 Službeno.250 Prijemni pečat: RSK, Ministarstvo kulture i vjera Knin, ur. broj: 75-1, 6. 9. 1994.

126

Predmet: Molba za sponzorisanje prvog krajiškog romana “NEVINI ĐAVO” u iznosu od 5000 dinara

Poštovana gospodo,štampanje i prevođenje spomenute knjige biti će uz troškove od 80 000 dinara. Dio

tih sredstava obezbijeđen je u Srbiji i Republici Srpskoj. U RS Krajini jedino je Skupština opštine Slunj skromno sponzorisala pomenutu knjigu.

Kritike – recenzije pomenute knjige i mišljenje Srpske akademije nauka i umetnosti su najpovoljniji. Molim Vas da pomenuta skromna sredstva odobrite.

Uz zahvalnost i pozdrav, Branko Zinaić, [v. r.]

U prilogu: mišljenje SANU251

U Staroj Kršlji, 04. 09. 1994.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 41.

451994 ., rujan 6 .[Vojnić]Izvješće SUP-a Vojnić o posjetu predsjednika AP Zapadna Bosna Fikreta Abdića Vojniću, Topuskom i Plitvičkim jezerima i njegovu susretu s predsjednikom Vlade RSK Borislavom Mikelićem

I Z V J E Š T A J

u vezi obezbeđenja predsjednika APZapadna Bosna Fikreta Abdića

Dana 06. 09. 1994. god. Fikret Abdić dolazi u SUP Vojnić gdje se nalazi na sastanku sa savjetnikom ministra Škaljac Đurom i ostalim rukovodiocima SUP-a.

U 12.50 časova iz mjesta Topusko sa helikopterom UN-a Fikret Abdić odlazi za Zagreb na razgovore sa Slavkom Degoricijom i to:

Fikret Abdić, Kudić Fikret, zvani “Mornar”, Bešlagić Munib koji je ujedno i zapisničar.

U 16.15 časova sa helikopterom UN-a delegacija AP Zapadna Bosna vraća se u Topusko, gdje je Fikret Abdić po izlasku iz helikoptera i u hotelu “Topusko” pred svojom i pratnjom SUP-a Vojnić izjavio da jebe Hrvatskoj mater, što su ga na vrlo perfidan i podmukao način na brzinu poslije sastanka utrpali u helikopter a nisu mu uopšte dozvolili razgovor sa novinarima iz Hrvatske i Italije koji su ga čekali da sa njime obave intervju i naprave fotosnimke.

U 17.50 časova Fikret Abdić saopštava da odlazi na Plitvička jezera sa svojom pratnjom te našom pratnjom i sa savjetnikom ministra Škaljac Đurom, te da će se na Plitvicama

251 Priređivači su izostavili prilog.

127

sastati sa predsjednikom Skupštine252 gospodinom Mikelićem.253 Sastanak sa gospodinom Mikelićem započeo je u 22.00 časa te trajao do 00.30 časova, te je Fikret po izlasku iz hotela prilikom odlaska kući rekao da je vrlo zadovoljan nakon razgovora sa gospodinom Mikelićem i da je pun optimizma za svoj narod te da je uvjeren da će uz pomoć Srba i svog naroda ipak uspjeti ostvariti se cilj o postojanju AP Zapadna Bosna.

Izvještaj podnio: Bijelić Boško, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 604.

461994 ., rujan 6 .BeogradObavijest Uprave carina SRJ svim carinarnicama o načinu prolaska roba namijenjenih RSK preko jugoslavenskog teritorija

SAVEZNA UPRAVA CARINA01/5 broj D-69036. 09. 1994. godineB E O G R A D C A R I N A R N I C I S V I M

V E Z A: Akt SUC-a254 01/5 brojD-5979/2 od 5. 08. 1994. godine

U cilju pravilnog i jednoobraznog sprovođenja Zaključka sa 187. sednice Savezne vlade, obaveštavate se sledeće:

1. Pošiljke humanitarne pomoći, uključujući i pošiljke humanitarne pomoći koje šalju međunarodne humanitarne organizacije (UNHCR, “Lekari bez granica” i dr.) mogu se upućivati na teritoriju Republike Srpske samo preko graničnih prelaza Sremska Rača i Ilijino Brdo, uz sprovođenje odgovarajućeg postupka i na osnovu propisanih isprava.

2. Počev od 09. 09. 1994. godine (petak) od 0.00 časova preko graničnog prelaza Sremska Rača, mogu da se propuštaju motorna vozila sa robom iz Republike Srpske Krajine, samo pod uslovom da robu prati original potvrde, da se radi o robi iz te republike, koja je potpisana od strane predsednika Vlade Republike Srpske Krajine Borislava Mikelića.

Odredba stava 1. ove tačke odnosi se i na robu iz Republike Srpske Krajine koja tranzitira preko područja Savezne Republike Jugoslavije i upućuje se u drugi deo Republike Srpske Krajine.

252 Radi se o očitoj pogrešci u dokumentu, budući da je Borislav Mikelić tada obnašao dužnost predsjednika Vlade RSK.253 Borislav.254 Savezna uprava carina.

128

3. Ulazne carinarnice će dozvoliti tranzit – provoz robe iz drugih zemalja za Republiku Srpsku Krajinu, preko teritorije Savezne Republike Jugoslavije, ako se radi o provozu hrane, odeće, lekova i humanitarne pomoći, a za provoz ostalih vrsta roba po prethodno pribavljenom odobrenju direktora Savezne uprave carina.

Odredba stava 1. ove tačke odnosi se i na provoz roba iz Republike Srpske Krajine, preko teritorije Savezne Republike Jugoslavije a za druge zemlje.

4. Da ne bi došlo do izigravanja Odluke Savezne vlade o prekidu ekonomskih i političkih odnosa sa Republikom Srpskom, upravnik carinarnice je dužan da energično preuzme sve potrebne mere u cilju sprečavanja takvih pojava, te da o svim uočenim negativnim pojavama pismeno obavesti direktora Savezne uprave carina.

Posebno se ukazuje na ličnu odgovornost upravnika carinarnice u vezi striktnog poštovanja Odluke Savezne vlade.

Za rešavanje spornih slučajeva, meritornu odluku može doneti samo direktor Savezne uprave carina, odnosno od njega ovlašćeno lice – Branislav Knežić, načelnik Odelenja za carinsko pravne poslove.

Ovim se stavlja van snage tačka 4. akta SUC-a 01/5 broj D-5979/2 od 5. 08. 1994. godine, kao i akti SUC-a 01/5 broj D-6148/2 od 12. 08. 1994. godine i 01/5 broj D-5972/3 od 1. 09. 1994. godine.

M. P.255 DIREKTOR Mihalj Kertes, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-124-006.

471994 ., rujan 7 .KninPrijedlog pomoćnika vrhovnog zapovjednika SVK za nacionalnu sigurnost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića, Komandi 18 . korpusa SVK i načelnicima uprava Ministarstva obrane RSK za korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u odnosima s međunarodnim organizacijama

Republika Srpska KrajinaMINISTARSTVO ODBRANETelefon: 60-145, tel / faks 011-235-1179Žiro-račun: 71100-637-399KNINBroj: 1859-2Knin; 07. 09. 1994.

KOMANDI 18. KORPUSA NAČELNICIMA UPRAVA MO

255 Okrugli pečat: Savezna Republika Jugoslavija, Savezna uprava carina.

129

Predmet: Dostava akta:Upotreba pisma i jezika u odnosima sa međunarodnim organizacijama.–

U prilogu Vam dostavljamo akt br. pov. 044/94 – Upotreba pisma i jezika u odnosima s međunarodnim organizacijama na znanje i služenje u daljim komunikacijama sa međunarodnim organizacijama.RM / ŠR

M. P.256 za M I N I S T A R-a p u k o v n i k dr. Rade Tanjga257

Pomoćnik vrhovnog komandanta za nacionalnu bezbednost i međunarodne odnosepov. br. 044/94.Knin, 31. august 1994. godine

Upotreba pisma i jezika u odnosima s međunarodnim organizacijama

Činjenica da je Sporazum o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine zvanično napisan i na srpskom jeziku, ćirilicom, a da su pravo na svoj jezik i pismo čak i prava manjina, a ne samo naroda što srpski narod u RSK jeste, omogućava nam da odbacimo ukidanje prava na jezik i pismo. To ukidanje u praksi naših odnosa sa UNPROFOR-om, PMEZ, UNHCR, Visokim komesarijatom za izbeglice i drugim međunarodnim učesnicima, oni sprovode obraćajući nam se dokumentima napisanim latinicom i prevodima u kojim su upotrebljene izmišljene reči hrvatskog novogovora, mrtvi arhaizmi koje niko ne koristi i izbačene reči (dubleti) koje koriste i Srbi. Ovo se dešava na različitim nivoima naših državnih struktura. Oni na to nemaju pravo, presedan su učinili i neki njihovi predstavnici već koristeći u komuniciranju sa nama ćirilicu i srpski jezik. U borbi za praktičnu realizaciju naše samostalnosti nemamo razloga da preko takvog ponašanja ubuduće ćutke prelazimo, tim više što su oni na našoj teritoriji već oko tri godine.Predlažem da se međunarodni učesnici zvanično obaveste da od 1. oktobra nećemo primati dokumenta, koja ne uvažavaju pravo srpskog naroda na pismo i jezik.Istovremeno takvu instrukciju trebalo bi dati nižim komandama SVK i svim državnim organima koji službeno komuniciraju s međunarodnim učesnicima. U obraćanju međunarodnim učesnicima ne bi trebalo izostaviti upozorenje da prevodioci izostave u razgovorima s našim predstavnicima izmišljene “hrvatske” reči, koje ne razumiju ni Hrvati a kamoli Srbi. Značaj ovog pitanja nije za potcenjivanje, a oni imaju mogućnost da potrebnu kompjutersku tehniku nabave u Beogradu.

general-major Mile Novaković [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

256 Okrugli pečat: nečitak.257 Potpis: Šuput.

130

481994 ., rujan 7 .KninZahtjev Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Vladi RSK za hitno iznalaženje financijskih sredstava potrebnih za njihov daljnji rad

REPUBLIČKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJEREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE – KNIN

Broj: 267Knin, 7. 09. 1994. VLADA RSK M. P.258

Predmet: zahtjev za dodatnim sredstvima od 2.000.000 dinara

Zbog izuzetno teške materijalne situacije u zdravstvu i zbog nemogućnosti da Republički zavod za zdravstveno osiguranje sopstvenim sredstvima i poduzetim mjerama pokrije gubitak iskazan u polugodišnjem obračunu I. – VI. 94. a shodno članu 54. Statuta Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje dužni smo da Vas obavjestimo o predlogu mjera koje treba poduzeti da bi se uravnotežili prihodi sa rashodima. Predlog mjera je sadržan u Informaciji koju Vam je dostavilo Ministarstvo za zdravlje i iz koje je vidljivo da bi bilo neophodno da se za kategorije stanovništva RSK koje nisu osigurane po Zakonu o zdravstvenom osiguranju (a naša država je u situaciji da nam više od 50 % stanovništva spada u te kategorije – izbjeglice, rezervni sastav vojske i milicije koji nisu u radnom odnosu, tehnološki viškovi, neosigurana lica, ratni vojni invalidi i žrtve rata) obezbjede sredstva u budžetu Republike.

Pošto budžet Republike nije izmirivao svoje obaveze prema Zakonu (za te kategorije stanovništva) ili ih je izmirivao samo djelomično, molimo Vas da za prevazilaženje trenutno vrlo teške situacije obezbjedite 1.000.000,00 dinara sredstava koja bi bila neophodna zdravstvu za izmirivanje nastalih obaveza prema dobavljačima zdravstvenih ustanova, te 1.000.000,00 dinara za snabdjevanje apotekarskih i zdravstvenih ustanova lijekovima i sanitetskim materijalom, jer je trenutno stanje snabdjevenosti nikakvo, a o bilo kakvim zalihama da i ne govorimo (uz latentnu opasnost da uslijed raznih političkih, ekonomskih i zdravstvenih razloga dođe do većih poremećaja u zdravstvenom snabdjevanju stanovništva).

Problematika snabdjevanja lijekovima i sanitetskim materijalom je i do sada bila prisutna u Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje a ni država nije bila u mogućnosti namjenski obezbjeđivati sredstva za taj vrlo osjetljiv segment svakog društva. Situacija je do sada bila mnogo povoljnija jer je humanitarna pomoć bila obimnija i zdravstvene ustanove su se u velikoj mjeri na taj način snabdjevale, dok smo sada prinuđeni ljekove i sanitetski materijal kupovati. Molimo Vas za puno razumijevanje.

258 Prijemni pečat: RSK, Ministarstvo za zdravlje, ur. broj: 1035, 7. 9. 1994.

131

M. P.259 Direktor Mirko Sinobad, dipl. ek.260 [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 43.

491994 ., rujan 8 .KninZapisnik s 15 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 15. redovne sjednice Vlade RSK održane 8. 09. 1994.

godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutni: Ilija Prijić i Borivoj Rašuo.Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Milan Trbulin, Dušan Lončar, Pavao Marjanović, Veljko Korolija.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.261 Mikelić.Sjednica je počela s radom u 10.50 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. Usvajanje zapisnika sa 13. i 14. sjednice Vlade.

I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU2. MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA2.1. Informacija o razgovorima s međunarodnim predstavnicima.2.2. Informacija o stanju izbjeglica sa područja AP Zapadna Bosna.3. MINISTARSTVO ODBRANE3.1. Zahtjev za obezbjeđenje finansijskih sredstava za uređenje operativnog centra na

aerodromu Udbina.3.2. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nastavak izgradnje zaštitnih objekata na

aerodromu Udbina.3.3. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nastavak proizvodnje mina za MB262 120

mm u preduzeću MOL263-Teslingrad.264

259 Okrugli pečat: RSK, Republički zavod za zdravstveno osiguranje, Knin.260 Diplomirani ekonomist.261 Borislav. 262 Minobacač.263 Marko Orešković Lički Osik.264 Lički Osik.

132

3.4. Informacija o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK.3.5. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nabavku artikala hrane i zimnice.3.6. Stavovi o načinu obezbjeđenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK.3.7. Zahtjev za nastavak finansiranja započete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za SVK.3.8. Isplata plata i naknada pripadnika SVK za juli i avgust 1994. godine.3.9. Upoznavanje sa Odlukom VSO od 21. 07. 1994. godine u vezi stanja emisione tehnike

i veza RSK.3.10. Izvještaj o stanju u tampon zonama sa prijedlogom mjera.4. MINISTARSTVO ZDRAVLJA4.1. Zahtjev za obezbeđenje interventnih finansijskih sredstava za potrebe zdravstva.5. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA5.1. Prijedlog bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. godine u RSK.5.2. Garancija na komercijalne zapise JP265 “Elektroprivreda Krajine”.6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAČKA I SOCIJALNE PITANJA6.1. Donošenje Odluke o kriterijumima za razvrstavanje djece ometene u razvoju, sastavu i

načinu rada Komisija za pregled djece ometene u razvoju.6.2. Donošenje Odluke o osnovici za utvrđivanje nivoa socijalne sigurnosti.7. MINISTARSTVO FINANSIJA – REPUBLIČKA UPRAVA JAVNIH PRIHODA7.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda.8. MINISTARSTVO PROSVJETE – UNIVERZITET “NIKOLA TESLA”8.1. Donošenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade RSK broj 05-3-404 od 21. 07. 1994.

godine. 8.2. Donošenje Odluke o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u

Vukovaru.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU9. Donošenje Odluke o investicionom ulaganju u Dom za stara i invalidna lica – Šarengrad.10. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava “Gerontološkom centru” iz B.266 Manastira.11. Davanje saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u

Republičkoj upravi javnih prihoda.12. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu kancelarijskog namještaja i

opreme za potrebe Republičkog deviznog inspektorata.13. Donošenje Odluke o odobrenju novčane pomoći radnici Republičkog zavoda za

statistiku i informatiku.14. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za snimanje filma “Istorijsko pravo Srba

Krajišnika na svoju državu”.15. Donošenje Odluke o prolongiranju roka za povrat pozajmice Komunalnom preduzeću

Knin.16. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra unutrašnjih poslova.17. Donošenje Odluke o rashodovanju osnovnih sredstava u Sekretarijatu Vlade.18. Donošenje Odluke o brisanju vozila iz evidencije Vlade RSK.

III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE19. Informacija GŠ SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa ženama vojnim obveznicima.

265 Javno poduzeće.266 Belog.

133

i izmjenjen i nadopunjen sa:2.1. a. Informacija o događajima na Baniji (područje Bojne).5.3. Donošenje Odluke o raspodjeli opšteg reeskontnog kontingenta po namjenama.5.4. Molba RS za isporuku goriva D-2.6.3. Informacija o događajima u Vukovaru.6.4. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDEa) Donošenje Uredbe o osiguranju D-2 za jesenje radove razmjenom za poljoprivredne proizvode.6.5. MINISTARSTVO TRGOVINEa) Donošenje Odluke o obavljanju kupoprodajnih poslova po dozvolama sa SRJ.6.6. REPUBLIČKA UPRAVA CARINAa) Donošenje Odluke o privremenom oslobađanju RD RR267 od uplate carine i ostalih

uvoznih dažbina na uvoz robe u 1994. godini. b) Donošenje Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o privremenom regulisanju uvoza

motornih vozila u 1994. godini.v) Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjenu i dopunu Pravilnika o organizaciji i

sistematizaciji poslova u Upravi carina RSK.6.7. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJUa) Program oživljavanja proizvodnje.18.a. Donošenje Odluke o odobravanju novčanih sredstava za izgradnju nadgrobnog

spomenika. 18.b. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora JP “Putevi Krajine”.18.v. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora JP “Putevi Krajine”.18.g. Donošenje Odluke o izmjeni Odluke Vlade broj: 05-3-348/94. od 06. 07. 1994.

godine.18.d. Donošenje Odluke o odobrenju pravca konvoju humanitarne pomoći za Cazinsku

krajinu.18.đ. Donošenje Odluke o osnivanju carinarnice B. Manastir.18.e. Donošenje Odluke o oslobađanju od plaćanja carina i ostalih uvoznih dažbina za uvoz

putničkog automobila.18.ž. Obavještenje Savezne uprave carina.

Ad – 1U vezi zapisnika sa 13. sjednice ministar Krička268 ima primjedbu na tačku 7. gdje piše

Ministarstvo energetike i rudarstva, a odnosi se na Ministarstvo trgovine i turizma.Na prijedlog ministra Šijana269 briše se zaključak kod tačke 8. a.

Ad – 22.1. Informaciju o razgovorima s međunarodnim predstavnicima podnio ministar

Babić270 i dao akcent na sporazum o otvaranju autoputa Zagreb – Beograd koji je sačinila Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji (prilog br. 1).

267 Republička direkcija robnih rezervi.268 Milivoj.269 Simo.270 Milan.

134

Ministar Babić – Otvaranje autoputa Zagreb – Beograd jeste ključno pitanje oko koga smo mi sarađivali. Mi smo imali primjedbe na tačku 2. b. i 3.2. koje treba da se nadopune u tekstu sporazuma. Tražili smo i skicu autoputa Zagreb – Beograd.

Formirali smo ekspertsku grupu iz saobraćaja (ministar Pađen,271 Prijić, Budić,272 Sretko Petković).

Nakon toga predsjednik Mikelić dodaje da će se razgovori o autoputu nastaviti u direktnom kontaktu RSK i RH, a logično je da na čelu naše ekspertske grupe bude ministar Pađen.

Ministar Budić je priložio karte zapadne Slavonije.Usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KUsvojena je informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima.Da “CIP”273 izradi tehničku dokumentaciju o autoputu i da se taj dio dokumentacije

upotpuni sa ocjenom objekata, infrastrukture, koja se tu nalazi (PTT, naftovodi, itd.) i u sklopu toga da se uđe u kontakt sa UNPROFOR-om.

Na osnovu informacije koja je data i onog što misle ljudi iz zapadne Slavonije, da ministri odu na lice mjesta i u razgovoru sa predstavnicima naroda iznesu aktivnosti našeg pregovaračkog tima.

2.1. a. Informaciju o događajima na području Bojne podnio pukovnik Lončar,274 a nakon toga je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri.

Donešen je slijedećiZ A K L J U Č A K

(prilog br. 2)Rasprava o odbrambenoj moći i stanju u SVK traži da se još jednom na objektivan i

analitičan način razmotri odbrambena moć na svakom dijelu granice RSK. Zbog toga Vlada zahtijeva da se hitno organizuju rasprave između organa vlasti opština i vojnih komandi u opštinama i oblastima, sa ciljem da se uspostavi čvršća odbrana državnih granica.

Vlada će učiniti sve da se pomognu i zaštite porodice poginulih boraca i istrajati u nastojanju da se sazna puna istina o okolnostima tragičnog događaja, kako se u budućnosti ne bi ponavljale slične tragedije na srpskim etničkim prostorima.

Vlada je odobrila pomoć porodicama poginulih boraca i iste će biti zajedno s ostalim porodicama poginulih boraca predmet brige i zaštite društva i države RSK.

Povodom tragične pogibije srpskih vojnika Vlada RSK porodicama poginulih upućuje izraze iskrenog i dubokog saučešća.

2.2. Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 33.1. Zahtjev za obezbeđenje finansijskih sredstava za uređenje operativnog centra na

aerodromu Udbina (prilog br. 3) obrazložio ministar Tanjga.275

Donešen jeZ A K L J U Č A K

U vezi ovog zahtjeva nije potrebno donositi posebnu Odluku.

271 Milan.272 Ljubiša.273 Saobraćajni institut Beograd.274 Dušan.275 Rade.

135

3.2. Nakon što je ministar Tanjga obrazložio zahtjev o nastavku finansiranja izgradnje zaštitnih objekata na aerodromu Udbina (prilog br. 4) donešena je

O D L U K Ao nastavku finansiranja na izgradnji zaštitnih objekata vojnog i civilnog aerodroma Udbina

(prilog br. 5)3.3. Nakon što je ministar Tanjga obrazložio zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za

nastavak proizvodnje mina za MB 120 mm u preduzeću MOL – Teslingrad (prilog br. 6) usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KNije potrebno donositi Odluku jer se ovaj zahtjev realizira kroz obaveze namjenske

proizvodnje.3.4. Informaciju o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK (prilog br. 7)

podnio ministar Tanjga, potom je usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK.3.5. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nabavku artikala hrane i zimnice (prilog

br. 8) obrazložio ministar Tanjga.Usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KZa nabavku zimnice nije potrebna posebna Odluka, a zahtjev se prihvata.3.6. Način obezbjeđenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK (prilog br. 9) obrazložio

ministar Tanjga, a potom je usvojenZ A K L J U Č A K

Za slijedeću sjednicu Vlade zadužuje se ministar Tanjga da pripremi Odluku.3.7. Zahtjev za nastavak finansiranja započete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za

SVK (prilog br. 10) obrazložio ministar Tanjga, a potom je donešenaO D L U K A

o finansiranju započete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za potrebe SVK (prilog br. 11)

3.8. Na osnovu izvještaja o isplati plata i naknada pripadnika SVK za jul i avgust 1994. (prilog br. 12) otvorena je rasprava u kojoj je učestvovao veći broj ministara.

Usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Za slijedeću sjednicu Vlade da komisija napravi cjelovit izvještaj vezano za isplatu plata, što će ići kao informacija.

Ad – 44.1. Nakon što je ministar Đurić276 obrazložio zahtjev za obezbjeđenje interventnih

finansijskih sredstava za potrebe zdravstva (prilog br. 13) donešena je

O D L U K Ao interventnom osiguranju lijekova i sanitetskog materijala (prilog br. 14)

Ad – 55.1. Prijedlog bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. god. u RSK (prilog br. 15) obrazložio

ministar Krička.

276 Stevan.

136

Potom je donešenaO D L U K A

o usvajanju bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. god u RSK (prilog br. 16)5.2. Garanciju na komercijalne zapise (prilog br. 17) obrazložio ministar Krička.Donešena je

O D L U K Ao davanju garancije na izdate komercijalne zapise (prilog br. 18)

5.3. Donešena jeO D L U K A

o raspodjeli opšteg reeskontnog kontingenta po namjeni (prilog br. 19)5.4. U vezi molbe RS za isporuku goriva D-2 (prilog br. 20) donešen je

Z A K L J U Č A KDo sada je već isporučeno 50 % od tražene količine. Vlada RSK će i dalje pomagati RS

ali u granicama mogućnosti.

Ad – 66.1. Donešena je

O D L U K Ao kriterijumima za razvrstavanje djece ometene u razvoju, sastavu i načinu rada Komisija

za pregled djece ometene u razvoju (prilog br. 21)6.2. Donešena je

O D L U K Ao osnovici za utvrđivanje nivoa socijalne sigurnosti (prilog br. 22)

6.3. Informaciju o Vukovaru podnio predsjednik Mikelić.Predsjednik Mikelić – Ministar Prijić prije nego što je donešena odluka na Vladi smijenio je g-dina Radoslava Kostića i to je objavljeno u novinama. Nakon takvog poteza potrebno je snositi punu odgovornost. Tek na prošloj sjednici Vlade bila je verifikacija odluke koja je već bila provedena. Rasprava se nije vodila.

O sastanku u Vukovaru (predsjednik RSK Martić277 i ministar Prijić sa operativcima iz Službe bezbjednosti) na koji nisam pozvan i događaju koji je potom uslijedio, nisam dobio pismenu informaciju. Imam samo usmenu informaciju ministra Prijića i podatke koje sam pročitao u novinama.

Predsjednik Mikelić naglašava slijedeće:– osuđuje napad na ministra Prijića,– potrebno je utvrditi ko je sve odgovoran za ovakav čin,– problemi MUP-a ne mogu se iznositi javnim saopštenjem,– najprije je trebalo utvrditi činjenice, Vlada je trebala dobiti podatke, argumente i tek

onda donositi Odluku.Potom je predsjednik Mikelić pročitao pismo upućeno Vladi od strane ministra Rašua

uključivši ga u kontekst cjelokupnog problema.Predsjednik Mikelić je dodao da će se sutra, 09. 09. 1994. održati sastanak u Beogradu

u vezi događaja u Vukovaru (predsjednik RSK, predsjednik Vlade RSK i ministar Prijić).Zatim je otvorena rasprava u kojoj je učestvovao veći broj ministara i donesen je slijedeći

277 Milan.

137

Z A K L J U Č A KVlada osuđuje svaki nezakoniti čin bilo kojeg pojedinca, neformalne grupe ili pravnog

lica, pa tako i fizički napad na ministra u ovoj Vladi Iliju Prijića koji se desio u Vukovaru 30. 08. 1994. godine. Vlada očekuje da će uprave MUP RSK kao nadležni organi prikupiti sve relevantne podatke u vezi događaja u Vukovaru i da će protiv počinioca ovog kriminalnog čina, na osnovu prikupljenih podataka, primijeniti adekvatne mjere u skladu sa pozitivnim propisima. Vlada će sa svoje strane preduzeti sve mjere da se raščiste odnosi unutar MUP-a koji su dijelom doprinjeli ispoljavanju ovakvih i sličnih djelovanja unutar ovog državnog organa.

Ističe da Vlada ne raspolaže sa bilo kakvom argumentacijom po pitanju secesionističkih aktivnosti pojedinaca, neformalnih grupa ili državnih institucija na bilo kom dijelu RSK, kao ni o “centrima moći izvan RSK”, pa zbog toga ne može stati iza izjava i saopštenja nekih drugih organa u RSK datih preko sredstava javnog informisanja.

Vlada se od samog početka svog izbora zalagala za jačanje pravne države i na tome će i dalje ustrajati. To znači da će Vlada podržavati sve radnje i postupke državnih organa RSK usmjerene u tom pravcu.

6.4. a. Donešena jeU R E D B A

o osiguranju D-2 za jesenje radove razmjenom za poljoprivredne proizvode (prilog br. 23)6.5. a. Donešena je

O D L U K Ao obavljanju kupoprodajnih poslova po dozvolama sa SRJ (prilog br. 24)

6.6. a. Donešena jeO D L U K A

o privremenom oslobađanju RDRR od uplate carine i ostalih uvoznih dažbina na uvoz robe 1994. godini u momentu uvoza (prilog br. 25)

6.6. b. Donešena jeU R E D B A

o izmjeni i dopuni Uredbe o privremenom regulisanju uvoza motornih vozila u 1994. godini (prilog br. 26)

6.6. v. Donešena jeO D L U K A

o davanju saglasnosti na izmjenu i dopunu Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova u Upravi carina RSK (prilog br. 27)

6.7. a. Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 77.1. Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 88.1. Skinuto s dnevnog reda.8.2. Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 9Donešena je

O D L U K Ao investicionom ulaganju u Dom za stara i invalidna lica – Šarengrad (prilog br. 28)

138

Ad – 10Donešena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava “Gerontološkom centru” iz B. Manastira (prilog br. 29)

Ad – 11Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u RUJP-u278

(prilog br. 30)

Ad – 12Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 13Donešena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava radnici Republičkog zavoda za statistiku i informatiku

(prilog br. 31)

Ad – 14Donešena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za snimanje filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika na svoju državu”

(prilog br. 32)

Ad – 15Donešena je

O D L U K Ao prolongiranju roka za povrat pozajmice Komunalnom preduzeću Knin (prilog br. 33)

Ad – 16Skinuto s dnevnog reda.

Ad – 17Donešena je

O D L U K Ao rashodovanju osnovnih sredstava u Sekretarijatu Vlade (prilog br. 34)

Ad – 18Donešena je

O D L U K Ao brisanju vozila iz evidencije Vlade RSK (prilog br. 35)

18. a. Donešena jeO D L U K A

o odobravanju novčanih sredstava za izgradnju nadgrobnog spomenika (prilog br. 36)18. b. Donešeno je

278 Republička uprava javnih prihoda.

139

R J E Š E N J Eo razrješenju direktora JP “Putevi Krajine” (prilog br. 37)

18. b. Donešeno jeR J E Š E N J E

o imenovanju direktora JP “Putevi Krajine” (prilog br. 38)18. g. Donešena je

O D L U K Ao izmjeni Odluke Vlade br.: 05-3-348/94. od 06. 07. 1994. g. (prilog br. 39)

18. d. Donešena jeO D L U K A

o odobrenju pravca konvoju humanitarne pomoći za Cazinsku krajinu (prilog br. 40)18. đ. Donešena je

O D L U K Ao osnivanju carinarnice Beli Manastir (prilog br. 41)

18. e. Donešena jeO D L U K A

o oslobađanju od plaćanja carina i ostalih uvoznih dažbina za uvoz putničkog automobila (prilog br. 42)

18. ž. Podijeljeno je članovima VladeO B A V J E Š T E N J E

Savezne uprave carina (prilog br. 43)Članovima Vlade radi informisanja podijeljena je

Ad – 19I N F O R M A C I J A

GŠ SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa ženama vojnim obveznicima (prilog br. 44)279

Sjednica je završila sa radom u 20.55 časova.

SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADESavo Štrbac, [v. r.] M. P.280 M. P.281 Borislav Mikelić, [v. r.]282

Broj: 06-5-952/94. Broj: 05-5-870/94.Knin, 20. 09. 1994.283 Knin, 20. 09. 1994.284

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 14.

279 Priređivači su izostavili priloge.280 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.281 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.282 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.283 Dopisano rukom.284 Dopisano rukom.

140

501994 ., rujan 8 .RajićSlužbena zabilješka Stanice milicije Rajić o obavljanju patrolne službe u “tampon-zoni” u mjestu Paklenica

SM RAJIĆ

S L U Ž B E N A Z A B I L J E Š K Asastavljena dana 08. 09. 1994. godine, u prostorijama SM Rajić, a u vezi analize za

protekla tri mjeseca funkcionisanja patrolne službe u tampon zoni, u mjestu Paklenica.Dana 11. 05. 1994. godine u dogovoru sa pripadnicima civilne policije UNPROFOR-a

ova SM je počela rad na patrolnoj službi u tampon zoni u mjestu Paklenica.Analizirajući protekla tri mjeseca, tj. rad može se zaključiti da se patrolna služba odvija

skoro svaki dan, ali je u više navrata patrola bila spriječena ući u zonu iz razloga nedolaska civilne policije UNPROFOR-a. Do 01. 07. 1994. godine patrola je u zonu ulazila vozilom te je nakon nastupanja vanredne situacije od strane pripadnika jordanskog bataljona bio zabranjen ulaz u zonu sve do 08. 07. 1994. godine, ali od tada se više ne ulazi vozilom, već samo pješice, jer pripadnici UNPROFOR-a to nisu dozvoljavali.

Analizirajući izvještaje radnika koji ulaze u tampon zonu zaključuje se da pored dobre pokrivenosti terena ipak dolazi do susretanja sa građanima RH u kojima su najčešće viđeni Pejić Čedo i Zorica iz Paklenice, Šolaja Živko i Ruža iz Paklenice (živi na samoj liniji razgraničenja), Bajić Ljubica iz Paklenice, Bosančić Milenko zv.285 “BRILE” iz Paklenice.U vremenu kada je bio zabranjen ulaz u tampon zonu, radnici ove SM su ulazili u civilu te tako uspjevali, koliko je to moguće, držati zonu pod kontrolom.U dosta navrata, kada bi patrola ušla u zonu i došla na samu liniju razgraničenja, na teritoriji RH bi, obično, zamjetila dosta građana RH a od kojih su najčešći bili: Komljen Milutin iz Bročica, radnik MUP-a RH, Kaurin Drago i Goran iz Rajića, Rivić Milutin i Tomo iz Paklenice, Lovrić Ivan i Pezić Vinko.Iz svega navedenog može se zaključiti da je trenutna bezbedonosna situacija zadovoljavajuća, ali da bi i te kako trebalo pojačati kontrole u tampon zoni da bi se sprečili bilo kakvi kontakti sa građanima RH.

Zabilješka se podnosi radi znanja.

Vođa sektora: Anđelko Gašparović, [v. r.]

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 2775.

285 Zvani.

141

511994 ., rujan 11 .SlunjZapisnik s izvanredne sjednice SO Slunj na kojoj se raspravljalo o političko-sigurnosnom stanju na području Korduna

Z A P I S N I K

sastavljen dana 11. 09. 1994. godine na vanrednoj sjednici S. O.286 u vijećnici S. O. Slunj sa početkom u 10.00 časova.

ODSUTNI: Milan Brković, Željko Vukas, Duško Gravora, Milan Dejanović, Duško Dragojević, Đoko Klarić, Željko Krmar, Nikola Mandić, Danica Milošević, Simo Milošević, Nikola Mihajlović, Mile Novaković, Vasilije Sudar, Danica Milošević, Jovo Šaša, Dušan Dragojević.

GOSTI: pukovnik Bosanac Veljko, pukovnik Kovačec Dragan, Đuro Gvozdenović, poslanik Simo Krnić, Miljušević Đuro, dir.,287 pukovnik Marko Relić, načelnik SJB Klipa Ljuban, Relić Miladin, Sekretarijat UP Vojnić Blagojević Mladen, S. O. Krnjak Veljko Milanović.Predsjednik S. O. otvara današnju sjednicu, pozdravlja sve prisutne i konstatira da sjednici prisustvuje nadpolovična većina i za sjednicu predlaže slijedeći dnevni red:

1. Politička – bezbedonosna situacija i provedba odluka na Kordunu.

Dnevni red se jednoglasno usvaja.PREDSJEDNIK MILAN POPOVIĆ: “Veliki je problem sa izbjeglicama iz A. P.288 Zapadna Bosna. Na području opštine nalazi se oko 34 000 izbjeglica, a sa nama taj isti problem ima i opština Vojnić, a izbeglice na Turnju zbrinjava opština Krnjak. Veliki je tu doprinos T. P.289 “Kordun”, J. P.290 “Komunalac” i Crvenog Krsta”.SEKRETAR SUP-a KORDUNA RELIĆ MILADIN: “U slučaju rata i neposredne ratne opasnosti milicija će se aktivno uključiti u V. R. S.291 Krajina. Broj teških krivičnih djela zahvaljujući radu milicije je u opadanju izuzev šverca. Javni red i mir je na zadovoljavajućoj razini. Izbjeglice su najveći problem. Broj je toliko velik da premašuje broj stanovnika na Kordunu. Ima ih do 60 000 a među njima 10 000 V/O.292 Ima ih dosta uhapšenih a neki su pod sumnjom za genocid nad srpskim narodom. Također, problem je šverc sa tim izbjeglicama. Radi sprečavanja nedozvoljenog kretanja uveden je policijski čas. V. korpus ubacuje ljude na naše područje radi izvođenja neprijateljskih dejstava. Među izbjeglicama ima puno oružja. U tampon zoni ima puno kamiona sa oružjem koji su prešli preko našeg teritorija. Prošle godine bilo je 500 krivičnih djela, 5 je rješeno na opštinskom a 3 na okružnom”.

286 Skupština općine.287 Direktor.288 Autonomna pokrajina.289 Trgovačko poduzeće.290 Javno poduzeće.291 Vojska Republike Srpske.292 Vojni obveznici.

142

POTPUKOVNIK NIKOLA MRKIĆ: “Problem nad Zapadnom Bosnom je da se uništi sve što je srpsko. Prema Kordunu su najekstremnije brigade fundamentalista. Spremaju se za ofenzivna dejstva prema Republici Srpskoj. Za sada se priprema napad ustaša i V. korpusa na S. V. K.293 Sada su popunjeni sa svim mat.294 tehničkim sredstvima. Oni će prvo napasti vojsku R. S.295 Osnovni cilj im je spajanja sa Hrvatskom. Ustaše su izvršile demobilizaciju svojih snaga a izbjeglice mobiliziraju. Obuka im traje 50 dana. U tampon zoni se ubacuju ustaše pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a”.PUKOVNIK GVOZDENOVIĆ: “Dnevno imamo 2.526 ljudi na 240 km, 1,5/1 km. Žene bi trebalo mobilizirati od 19 do 45 god. U vojsci se racionalno radi ali ima i krađe. Mobilisati 1.146 konja da bi se uštedila nafta za traktore i motore”.PUK. RELIĆ MARKO: “Treba uticati na svest i moral boraca. 1. Za najkraće vrijeme mobilisati ljude i sredstva. 2. Trebaju sredstva za uniforme i obuću boraca”.LJUBAN KLIPA: “Problem je najveći oko izbjeglica koji padaju na naš teret. Šverc je počeo od Gline, Vrginmosta, Vojnića i Slunja. Na području Kordunskog Ljeskovca, Rakovice, Tržačkih Raštela ima registrirano oko 28 trgovina. Bilo je teško vršiti kontrolu, jer imaju uredne papire. Granične jedinice nisu izvršile svoj zadatak. Zapljenjeno je 5 – 6 kamiona sa robom. Kriminalitet je u padu. Javni red i mir u granicama normale. Problem je što nema pravosuđa. Problem oko registracije vozila. 400 prijava sucu za prekršaje zbog registracije motornih vozila”.PUK.296 BOSANAC VELJKO: “Svi su se u svijetu okrenuli prema pravoslavlju, katolicizmu i islamu. Sada su sve oči uprte na Balkan. Bune se Grci, Talijani. Na Balkanu ima 12 000 000 Srba. Rat tek predstoji u R. S. K.297 na prostoru Korduna. Islam teži da na Balkanu napravi državu. Šverc raslojava narod. Izvršio sam obilazak jedinica na području Cetingrada, Bogovolje. Opšta mobilizacija mora biti. Najveći prioritet je odbrana. U Slunju je formiran još jedan bataljon zbog nepokrivenosti terena. Stanovništvo treba ostati na Kordunu. Šverc trebamo zajednički da sprečavamo. Smjene se moraju ispoštovati. Obezbjediti doručak: sir, salama, meso.UNPROFOR ne može da se kreće po svim selima iz razloga što imamo sakrivene tehnike. Što se tiče tehnike nećemo od nikoga više dobiti. Moramo uključiti sav potencijal”.MILAN POPOVIĆ: “Pozivam sve prisutne da mogu postavljati pitanja”.DRAGUTIN MILJKOVIĆ: “Treba poštivati mjere kaznenih sankcija. Sa strane koji dođu oni otvaraju šverc. Oni se nakupe para i odu”. VELJKO BOSANAC: “30 starešina je unapređeno a imamo i spisak koga treba skinuti – čin. Komandanti moraju da komanduju, a ne da vode politiku. Moramo stvoriti vojsku i mora se znati ko kome komanduje. Treba pretrpiti prvi udar”.TODOR DERETA: “Kod nas postoje tri vrste Srba: dobri, loši i nikakvi. Svi znamo ko kud ide i kako se ponaša. Pojedinci su se obogatili, a pojedini su ostali još siromašniji. Do sada se radi po starom sistemu”.BOSANAC VELJKO: “Slažem se sa Todorom jer i ja tako mislim. Trebaju se sve snage mobilisati za obranu. Tučemo vitalne objekte po cijeloj Hrvatskoj”.

293 Srpska vojska Krajine.294 Materijalna.295 Republika Srpska.296 Pukovnik.297 Republika Srpska Krajina.

143

KLIPA LJUBAN: “Jako slabo funkcioniraju krivične prijave”.BORO VELIMIROVIĆ: “Jedan dio oružja je prodan Muslimanima. U Bogovolji je ekipa švercovala municijom”.BOSANAC VELJKO: “Svi zajedno trebamo da se dogovorimo što ćemo da radimo. Oni koji nisu nikada bili u vojsci treba da idu u zatvor”.PERO KATIĆ: “Predlažem da se krene sa današnjim zaključkom!”DARKO GRUBJEŠIĆ: “Postavljam pitanja za dvojicu obaveznika koji nisu u 11. brigadi”.SIMO KRNIĆ: “Predlažem da se izdaju zadaci. U Božić Brdu su iskopani rovovi. Imamo rodbine koji imaju rodbinske veze sa suprotnom stranom, ali takve od njih treba provjeriti da li rade sa neprijateljskom stranom. U šverc je uključen i veliki dio komande, Vlade pa i Republike”.MILE MILOŠEVIĆ: “Država se pravi puškom i novcem. Molio bih da se povede računa o radnim organizacijama”.Predsjednik predlaže današnje zaključke sa današnje sjednice i predlaže slijedeće

Z A K L J U Č K E:1. odbornici moraju da rade sa narodom i da ih objektivno informišu o stanju,2. Civilna zaštita treba napraviti plan evakuacije stanovništva,3. dostaviti spiskove nadležnim organima V / O koji izbjegavaju položaj,4. u pograničnim dijelovima sazvati sastanak sa ljudima radi informisanja sa odgovornim pojedincima,5. iznaći načina da privreda mora raditi i da se izvrši revizija vojnih obaveznika.Zaključci su jednoglasno usvojeni.Dnevni red je iscrpljen.298

Dovršeno u 15.00 časova.

ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK SO:Radović Milić Milan Popović

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 2.

521994 ., rujan 12 .KninPriopćenje Srpske demokratske stranke Krajine vezano za održavanje tematske sjednice Glavnog odbora stranke pod nazivom “Uloga i zadaci Srpske demokratske stranke Krajine u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj Krajini”

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE IZVRŠNI ODBORKnin, 12. 09. 1994. godine

298 Podcrtano u izvorniku.

144

S A O P Š T E N J EIzvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine, na redovnoj sjednici održanoj 12. 09.

1994. godine u Kninu pod predsjedanjem dr. Milana Babića odlučio je da se održi sjednica Glavnog odbora stranke sa osnovnom temom “Uloga i zadaci Srpske demokratske stranke Krajine u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj Krajini”.

Sjednica Glavnog odbora zakazana je za 17. septembar u Topuskom.Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine, analizirajući političke i ukupne

prilike u Republici Srpskoj Krajini smatra da je interes naroda u Republici Srpskoj Krajini i cjelokupnog srpskog naroda očuvanje i jačanje jedinstva svih djelova srpskog naroda, te da je obaveza svih, djelovanje u tom pravcu.

Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine ističe značaj saradnje sa svim srpskim republikama, a posebno sa maticom Srbijom jer cjeni da je to najvažniji garant opstanka srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini.

Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine traži i očekuje od svih koji obavljaju javne i državne funkcije, da interes naroda i države stave iznad svakog pojedinačnog i ličnog interesa i sujete.

Ukoliko bi uzurpacija i samovolja pojedinaca dovela u pitanje ostvarenje jedinstva vlasti, na cjeloj teritoriji Republike Srpske Krajine, Srpska demokratska stranka Krajine će preispitati svoje učešće u Vladi Republike Srpske Krajine.

Politika mira i nacionalnog jedinstva srpskog naroda je trajno programsko opredjeljenje Srpske demokratske stranke Krajine i njenog predsjednika dr. Milana Babića, na kome će čvrsto i nepokolebljivo ustrajati.

SLUŽBA ZA INFORMISANJE M. P.299 Markoš Milorad, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 29., kut. 5.

531994 ., rujan 14 .KninDopis kojim Ministarstvo vanjskih poslova RSK, na zahtjev vlasti Republike Ukrajine, od Glavnog štaba SVK i MUP-a RSK zahtijeva dodatne informacije o padu ukrajinske letjelice u Lici u kolovozu 1994 . godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVABroj: 23-5-80/94Knin, 14. 09. 1994. godine

GŠ SVK KNIN MUP RSK KNIN

299 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

145

Predmet: dostava informacije t r a ž i s e

Dana 9. septembra 1994. godine g. Branko Filipović, šef Predstavništva MIP-a u Beogradu imao je razgovor s generalnim konzulom Ukrajine g. Vadimom Primarčenkom i g. vice-konzulom Aleksandrom Levčenkom koji su tom prilikom izjavili sljedeće:

I. Da se dana 1. augusta 1994. godine 15 km sjeverozapadno od Bihaća srušila ukrajinska letjelica marke “Antonov 26” sa šest članova posade. Prema njihovim podacima, registarski broj pomenute letjelice je 26 207, a ostaci aviona nađeni su po njihovim saznanjima 3 km unutar granice RSK. Od “Aeroflota” iz Zagreba su obavješteni da je nađena “crna kutija” marke MRSR – 15.

II. Prezimena članova posade su: Šporčko, Tatarinov, Hudrost, Breslavski, Nikitin i Marhinj (iznajmio avion).

III. Generalni konzul g. Primarčenko zamolio je za sljedeće:a) da od Vlade RSK dobije sve podatke oko uzroka pada aviona, kao i o sudbini članova

posade,b) da se Generalnom konzulatu u Beogradu dostavi “crna kutija”,v) da se istražnoj ekipi Ministarstva za transport – Departmant avio-transporta Ukrajine

odobri dolazak i uviđaj mjesta na kome su nađeni ostaci aviona. Ukoliko postoji suglasnost za to, interesuje ih na koji način ekipa iz Kijeva može doći u Krajinu, odnosno da je Vlada RSK u mogućnosti da ekipi obezbjedi transport do Like.

Budući da MIP ne raspolaže bilo kakvim podacima, odnosno informacijama o padu pomenute ukrajinske letjelice na teritoriji RSK, molimo Vas da nam u vezi s tim dostavite relevantne i Vama dostupne informacije kako bi mogli dati odgovor ukrajinskom generalnom konzulu u Beogradu.

S poštovanjem !

M. P.300

p / o301 MINISTRA INOSTRANIH POSLOVA POMOĆNIK MINISTRA Profesor Dušan Badža, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

541994 ., rujan 15 .KninIzvješće ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića o rezultatima akcije “Prsten”, provedene s ciljem suzbijanja raširene pojave krijumčarenja na području RSK

300 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin (The Republic of Serbian Krajina, Ministry for Foreign Affairs).301 Po ovlaštenju.

146

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAKABINET MINISTRABroj: 08/1-2045/31-94Knin, 15. 09. 1994. god.

Predmet: Akcija “PRSTEN”izvještaj, dostavlja se.–

Prema saznanjima sa kojima je raspolagalo ovo Ministarstvo, na područje RSK dovožene su velike količine roba koje se nisu evidentirale na graničnim prelazima, te se na taj način veliki dio sredstava koji bi trebao biti uplaćen u budžet RSK od carine, akcize i poreza na promet, nezakonito zadržavao kod privatnih i društvenih preduzeća.

U cilju sprečavanja navedenih negativnih pojava i povećanja priliva sredstava u budžet RSK, dana 05 .05. 1994. g. održan je radni sastanak radnika Carine, Financijske policije i Ministarstva UP302 gdje je dogovoren način kontrole i evidencije ulaska roba preko graničnih prelaza u RSK.

Shodno navedenom dogovoru na nivou ovog Ministarstva, sačinjen je plan operativnih mjera i radnji za sprečavanje krijumčarenja roba na područje RSK pod nazivom “PRSTEN”.

Navedenim Planom predviđeno je da se izvrši dislokacija radnika kako bi se postigla veća objektivnost, pa su tako na područje istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje upućeni operativni radnici sa područja sjeverne Dalmacije i Banije, na područje Banije operativni radnici sa područja istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje, na područje sjeverne Dalmacije sa područja Korduna, dok na područje Like iz zapadne Slavonije, a iz Like na područje zapadne Slavonije.

Na samom početku nastupili su određeni problemi pošto rukovodstvo MUP sa područja istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje nisu uputili radnike na zadatak u Baniju niti su dozvolili da radnici sa Banije i sjeverne Dalmacije započnu sa radom dana 09. 05. 1994. g. kako je bilo planirano. Zbog navedenih problema sa radom se na području istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje započelo sa radom 13. 05. 1994. g. a na područje Banije 16. 05. 1994. g.

Za napomenuti je da je dana 27. 05. 1994. g. u večernjim satima od strane radnika MUP na graničnim prelazima Erdut i Ilok zaustavljeno i predato Financijskoj policiji Vukovar 8 šlepera cigareta.

Provjerom na terenu tada je utvrđeno da su dva šlepera prema dokumentaciji koju su posjedovali bili namjenjeni ruskom bataljonu u Klisi, ali je komandant navedene jedinice dao pismenu izjavu da nema veze sa tovarom i da se prema njemu može postupiti kao da nije njihov. Za četiri šlepera koji su stigli na ime firme “BOMAT” vlasništvo Matić Boška iz Vukovara, provjerom je utvrđeno da se radi o mentalno zaostalom licu koje nije poslovno sposobno. Navedene cigarete su oduzete od strane Finansijske policije i prodate putem javne licitacije, a njihova ukupna vrijednost iznosila je oko 1.500.000 dinara.

Ostala dva šlepera zadržana su od strane Financijske policije, pošto su vlasnici firmi koje su uvezli cigarete imali dugovanja po osnovu poreza na promet, oko 180.000 i 110.000 dinara, a u cilju naplate duga. Nakon zaustavljanja navedenih šlepera i oduzimanja tovara od strane Financijske policije, uočeno je da su se vlasnici firmi prilikom uvoza roba počeli

302 Unutrašnji poslovi.

147

pridržavati zakonskih propisa, tako da je na području Vukovara porastao priliv sredstava po osnovu poreza na promet preko 60 %. Navedena aktivnost uspješno je sprovođena sve do 09. 08. 1994. godine kada je od strane rukovodstva MUP-a istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje zabranjeno da radnici sa tog područja dalje učestvuju u radu, dok radnicima sa područja Banije i sjeverne Dalmacije nije dozvoljeno da iziđu na granične prelaze u istočnoj Slavoniji, Sremu i Baranji i preuzmu kontrolu istih.

Osim kontrole prelaska roba preko graničnih prelaza poduzimane su i druge mjere i radnje u cilju pronalaska firmi koje nisu plaćale obaveze, pa su tako zajedno sa Financijskom policijom i Carinom poduzimane i mjere dubinske kontrole koje su rezultirale velikim financijskim efektima naročito na području Banije. Također je uspostavljena saradnja sa MUP – R.303 Srpske, tako da smo svakodnevno dobijali podatke o prelazu roba preko graničnog prelaza Rača304 i kontrolnih punktova u Banja Luci i Prijedoru.

Dobijene podatke odmah smo prosleđivali radnicima Financijske policije koji su izlazili na teren, te obračunavali i naplaćivali akcizu i porez na promet. Iz napred navedenog vidljivo je da su državni organi imali potpuni uvid u kontrolu ulaska roba u RSK, te na taj način i mogli izvršavati postavljene im zadatke oko naplate carine, akcize i poreza na promet. Sa mjerama i radnjama predviđenim po planu akcije “PRSTEN” i dalje se postupa na području sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije, dok iz napred navedenih razloga rad po akciji “PRSTEN” obustavljen je na području istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje.

M I N I S T A R mr.305 Ilija Prijić

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 2.

551994 ., rujan 15 .GlinaZaključak kojim odbornici SO Glina pružaju bezrezervnu potporu politici Narodne skupštine Republike Srpske, osuđuju ekonomsku i informativnu blokadu srpskog naroda “zapadno od Drine” i traže ujedinjenje RSK i RS u jednu državu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE GLINABroj: 01-559/9-94.Glina, 15. 09. 1994. godine –

303 Republika.304 Sremska Rača.305 Magistar.

148

Na osnovu člana 12. Statuta Skupštine opštine Glina broj: 01-1120/92., 1124/92. i 562/93., Skupština opštine Glina na 4. sjednici održanoj dana, 15. 09. 1994. godine, donijela je slijedeći,

Z a k l j u č a kI.

Usvaja se Zaključak Izvršnog savjeta Skupštine opštine Glina broj: ola-489/5 od 29. 08. 1994. godine, koji glasi:

“Da je srpski narod u Republici Srpskoj Krajini u nekoliko navrata jasno izrazio svoju političku volju i odlučnost da istraje u stvaranju jedne srpske države.

Bezrezervno podržavamo sve odluke, zaključke i inicijative Narodne Skupštine RS, kao i politiku, te nastojanje političkog rukovodstva u želji da istraju na ostvarenju prirodnog prava srpskog naroda da živi u jednoj srpskoj državi, kao i međunarodnim konvencijama priznatog prava naroda da sam odluči u kojoj i kakvoj državi želi da živi.

Osuđujemo uvođenje politike ekonomske i informativne blokade prema srpskom narodu zapadno od Drine.

Zahtjevamo da proces sjedinjenja svih srpskih država počne sjedinjenjem u jednu državu Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

II.Odbornici Skupštine opštine Glina daju podršku Odluci za ujedinjenje sa Republikom

Srpskom.

III.Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.

P r e d s j e d n i k Ljubomir Madžarac, dipl. ing. geod.,306 [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DASK-SACP, 611., kut. 3.

561994 ., rujan 16 .VukovarObavijest SUP-a Vukovar Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o miniranju katoličke crkve u Lovasu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA OTVORENO “DX”SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VUKOVAR08-06-02-01/7-DEPEŠA BROJ: 1351/94. g. G. F.Vukovar, 16. 09. 1994. g.

306 Diplomirani inženjer geodezije.

149

MUP RSK M. P.307

UJB308 K N I N

PREDMET: Obavest o miniranju katoličke crkve u Lovasu,– dostavlja se.–

Dana 16. 09. 1994. g. u 08.00 časova dežurna služba SUP-a Vukovar zaprimila je obavest da je u mestu Lovas, SO Vukovar u toku noći minirana katolička crkva. Po zaprimljenoj obavesti na lice mesta izišli su radnici SUP-a Vukovar, koji su izvršili uviđaj.

Izvršenim uviđajem i prikupljenim obaveštenjima utvrđeno je da je dana 16. 09. 1994. u [...]309 časova nepoznata osoba podmetnula eksploziv u katoličku crkvu u mestu Lovas, koja je usled detonacije potpuno srušena. Pomenuta crkva bila je od ranije delomično porušena. Usled detonacije na 15 kuća popucala su stakla i crep. Materijalna šteta pričinjena ovim krivičnim delom ceni se na oko 3 000 dinara, bez štete na crkvi.

Od strane službe poduzimaju se operativne mere i radnje u cilju pronalaska počinioca ovog krivičnog dela.

S E K R E T A R M. P.310 M. P.311 Dragan Đukić, [v. r.]

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

571994 ., rujan 18 .VojnićIzvješće SUP-a Vojnić MUP-u RSK o incidentu koji se dogodio u Izbjegličkom centru Batnoga, kada su ondje smještena bošnjačka djeca, izbjegla s područja AP Zapadna Bosna, provalila u skladište hrane i odjeće i otuđila dio sredstava

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ M. P.312

Broj: 08-03/1-1108-94.Vojnić, 18. 09. 1994. g.

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA K N I N

307 Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, ur. broj 08/3-2-5-5357/1, 21. 9. 1994.308 Uprava javne bezbednosti.309 Nečitko u izvorniku.310 Prijemni pečat: primljeno 20. 9. 1994. u 16,40; voditelj smjene: potpis nečitak.311 Pečat: nečitak.312 Prijemni pečat: primljeno 18. 9. 1994. u 13,15; obrađeno i predano 18. 9. 1994. u 14,00; potpis: nečitak.

150

Izvještavamo vas da je dana 17. 09. 1994. g. oko 13 časova u Izbjegličkom centru Batnoga došlo do incidenta između izbjeglica muslimanske nacionalnosti i pripadnika UN stacioniranih u krugu navedenog kampa.

U navedeno vrijeme u kampu se skupilo oko 400 djece starosti između 6 i 12 godina, predvođene sa 18-godišnjim mladićem koji su organizirano došli do skladišta UN skandirajući “MI SMO GLADNI”. Obzirom da nisu dobili hrane i posteljine nasilno su ušli u šator-skladište hrane i posteljine od kuda su iznosili namirnice, spužve i ćebad.

Ovaj incident je ubrzo spriječen od strane Štaba Izbjegličkog centra zajedno sa pripadnicima civilne milicije SUP-a Vojnić, te pripadnika unutarnjeg obezbeđenja kampa. Veći dio iznešenih namirnica i ostalih stvari je naknadno vraćen.

S E K R E T A R: Miladin Relić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1073-6.

581994 ., rujan 19 .KninDopis putem kojega Komesarijat za izbjeglice RSK od predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića traži mišljenje o mogućnostima iskorištavanja bošnjačkih izbjeglica iz AP Zapadna Bosna za dobivanje humanitarne pomoći za srpske izbjeglice i socijalno ugrožene Srbe u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAKOMESARIJAT ZA IZBJEGLICEBroj: 01-947/1-94Knin, 19. 09. 1994.

V L A D A R S K n/r313 predsjednika Borislava Mikelića

Visoko poštovanom naslovu,u prilogu314 Vam dostavljamo zahtjev Vlade AP Zapadna Bosna u izbjeglištvu u kojem se

traži Vaš pozitivan stav.Pošto mi nisu poznate političke konotacije i stavovi vezani za ova pitanja, nisam bio u

mogućnosti reći ništa određenije, iako se na zajedničkom sastanku, održanom u nedjelju 18. 09. u prisustvu članova Štaba i gospodina Abdića,315 tražilo moje izjašnjenje od strane gospodina Ernjakovića.316 Tom prilikom sam bio slobodan iznijeti da je Vlada RSK i svi nadležni organi imala pozitivan stav kad je u pitanju prihvat i zbrinjavanje izbjeglica, te da

313 Na ruke.314 Prilog nije pronađen uz izvornik.315 Fikret.316 Milan.

151

se po dijelu pitanja ne može raspravljati bez kompletnog Štaba, a dio pitanja spada isključivo u domen različitih resora, te da ću tražiti mišljenje o mogućem iznalaženju rješenja za svako pojedinačno pitanje u skladu sa nadležnosti.

Slobodan sam Vas zamoliti za Vaš stav po ovim pitanjima kao i po pitanju procjene koliko će dugo ostati izbjeglice na teritoriju RSK.

Situacija u kampovima je veoma teška, a postat će gotovo nesnošljiva kod pojave jačih i dugotrajnijih kiša i hladnijeg vremena, posebno na Turnju, te može izmaći kontroli, ako se na vrijeme ne poduzmu potrebne aktivnosti. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije i cjelovit izvještaj o stanju, kao i moje procjene, bit ću počašćen da Vam ih dostavim.

NAPOMENA: Dolazak Muslimana iz AP Zapadna Bosna nastojao sam što je moguće bolje iskoristiti da obezbjedim što veće količine humanitarne pomoći za Srbe, kako izbjeglice tako i socijalno ugroženo stanovništvo.

Molim Vas instrukcije kako da ovaj momenat što bolje iskoristim kako bi obezbedio što veću pomoć za Srbe od međunarodnih humanitarnih organizacija, kao i dopustive metode.

Koristim i ovu priliku da Vam uputim izraze svog dubokog poštovanja.

M. P.317 za KOMESAR-a Milan Trbulin318

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 30.

591994 ., rujan 20 .KninZapisnik sa 16 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 16. redovne sjednice Vlade RSK održane 20. 09. 1994.

u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi su u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutan: Milan PađenSjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Anka Bojanić, Branko Škorić, Dragan Božić, Pavao Marjanović.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.319 Mikelić.Sjednica je počela s radom u 14.45 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

317 Okrugli pečat: RSK, Komesarijat za izbjeglice, Knin.318 Pismo je potpisao Jovica Knežević, pomoćnik komesara.319 Borislav.

152

D N E V N I R E D1. Usvajanje zapisnika sa 15. sjednice Vlade.

I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU2. Informacija o događajima na Baniji i Kordunu.3. Informacija o stanju sa izbjeglicama iz AP Zapadna Bosna.4. MINISTARSTVO ODBRANE4.1. Upoznavanje sa Odlukom Vrhovnog savjeta odbrane od 21. 07. 1994. u vezi stanja

emisione tehnike i veza RSK.4.2. Izvještaj o stanju u tampon zonama sa prijedlogom mjera.4.3. Isplata plata i naknada pripadnika SVK za 7. i 8. mjesec 1994.4.4. Donošenje Odluke o načinu obezbjeđenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK.5. MINISTARSTVO FINANSIJA5.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu RSK.5.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda.6. MINISTARSTVO PROSVJETE – UNIVERZITET “NIKOLA TESLA”6.1. Donošenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade RSK broj: 05-3-404 od 21. 07. 1994.

godine.6.2. Donošenje Odluke o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u

Vukovaru.7. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU7.1. Program oživljavanja proizvodnje.7.2. Polazne osnove za promjene u kategorizaciji državnih preduzeća, strukturi i sastavu

upravnih odbora.8. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama krivičnog Zakona RSK.8.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.9. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA9.1. Izvještaj o stanju u “Elektroprivredi Krajine”.10. MINISTARSTVO INFORMISANJA10.1. Razmatranje zahtjeva JP320 RTV321 RSK za finansijsku pomoć.11. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAM.322 KOMUNALNE POSLOVE I

GRAĐ.323

11.1. Finansijski plan Rep.324 komisije za popis i procjenu ratne štete.12. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA12.1. Donošenje Odluke o privremenom regulisanju plaćanja posebne dažbine za

izravnavanje poreskog opterećenja uvezene robe u 1994. godini.12.2. Donošenje Odluke o privremenom regulisanju plaćanja posebne takse na uvezenu

robu u 1994. godini.

320 Javno poduzeće.321 Radio-televizija.322 Stambeno.323 Građevinarstvo.324 Republička.

153

12.3. Donošenje Odluke o privremenom oslobađanju Rep. direkcije robnih rezervi od plaćanja težinske takse na izvoz žitarica u 1994. godini.

12.4. Donošenje Odluke o oslobađanju Rep. direkcije robnih rezervi od uplate carina i ostalih uvoznih dažbina na uvoz robe u 1994. godini.

12.5. Donošenje zaključka o primjeni čl. 19. Zakona o carinskoj službi.12.6. Donošenje Odluke o prodaji cigareta u RSK.13. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAČKA I SOC.325 PITANJA13.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o platama.13.2. Donošenje Odluke o određivanju “Doma umirovljenika” Knin za državno preduzeće

od opštinskog značaja.13.3. Usvajanje programa rehabilitacije i zbrinjavanja djece ometene u razvoju na ratnom

području13.4. Donošenje Odluke o odobrenju pozajmice RO326 “Invaplast” Udbina.14. Mišljenje Vlade na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.

PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU15. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava za potrebe

Sekretarijata Vlade i Predstavništva Vlade u Beogradu.16. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji

radnih mjesta u RUJP-u.327

17. Donošenje Odluke o kupovini automobila za potrebe Informativne agencije “ISKRA”.18. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora Rep. zavoda za zaštitu zdravlja.19. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora Rep. zavoda za zaštitu zdravlja.20. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava rep. Crvenom krstu.21. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji

i sistematizaciji u Rep. fondu PIO.328

22. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj org.329 i sist.330 radnih mjesta u Ministarstvu finansija.

23. Donošenje Rješenja o imenovanju koordinatora za saradnju s jugoslavenskom Ko-misijom za saradnju s UNESKOM.331

i izmjenjen i nadopunjen sa:13.5. Nacrt Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata.13.6. Nacrt Uredbe o pravu i o načinu ostvarivanja prava na besplatnu i povlaštenu vožnju

za vrijeme ratnog stanja.24. Donošenje Rješenja o razrješenju savjetnika predsjednika Vlade RSK.25. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra za informisanje.26. Donošenje Odluke o odobravanju novčanih sredstava Ministarstvu inostranih poslova.28. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora državne Informativne agencije “ISKRA”.

325 Socijalna.326 Radna organizacija.327 Republička uprava javnih prihoda.328 Penzijsko i invalidsko osiguranje.329 Organizacija.330 Sistematizacija.331 UNESCO – United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu).

154

29. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora državne Informativne agencije “ISKRA”.30. Donošenje Odluke o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Italiju Ministarstvu

inostranih poslova.

Ad – 1Usvojen je zapisnik sa 15. sjednice Vlade RSK.

Ad – 2Informaciju o događajima na Baniji i Kordunu podnio pukovnik Lončar,332 načelnik GŠ

SVK.Pukovnik Lončar – Za ovo pitanje podjednako svi dijelimo odgovornost. Kratko ću iznijeti genezu događaja ne upuštajući se u analizu. Ocjenjivali smo da na području AP Zapadna Bosna prvenstveno treba voditi borbu Fikret Abdić sa svojim snagama, a vojska RSK da učestvuje u domenu koliko je to politički i vojno moguće. Prelazak naše vojske na teritorij AP Zapadna Bosna nije bio moguć iz dva razloga:– nije dobro da otvaramo krizu u teškom vremenu gdje nismo definisali mnoga pitanja,– mi objektivno nemamo vojničku snagu koja može rješavati pitanje AP Zapadne Bosne.Mi jesmo preuzeli neke obaveze koje smo 95 % i izvršili (materijalna pomoć i podrška snaga Abdića). To Vojska RS i Vojska SRJ nisu učinile ni 10 %.Održan je sastanak (Martić,333 Karadžić,334 puk. Lončar i ministar Tanjga335) gdje je dogovoreno da se moraju neutralisati snage V. korpusa.Zaključili smo da nismo u stanju da se vojnički angažujemo u AP Zap. Bosna naročito zbog pisma De Laprela336 (15. 08. 1994.) gdje nas upozorava da ne prelazimo granice priznate države BiH jer će to biti razlog da vojska RH napadne RSK.Kasnija događanja su se odvijala na slijedeći način:31. 08. 1994. su počela prva izviđanja od strana generala Talića337 u zoni odgovornosti naše 33. brigade. O tom vojska niti GŠ nisu izvještavani. Radi se o teritoriju u rejonu Donjeg i Gornjeg Žirovca i Majdana. Vojska RS je počela sa razmještanjem snaga u zoni odgovornosti naše brigade, tj. na teritorij RSK bez saglasnosti zvaničnih organa RSK. Uslijedila su borbena dejstva 3. na 4. 09. 1994. Nakon početnog uspjeha Vojske RS i prodora od 10 km u teritorij AP Zapadna Bosna, muslimanske snage su preduzele protudejstva dejstvujući jednim dijelom ka snagama našeg bataljona i tada su ubijena naša 2 čovjeka, a 1 je ranjen. Potom su se i snage RS i naše snage povukle. Ja sam otišao na lice mjesta, vladalo je opšte rasulo; vrlo brzo se sredila situacija i očekivalo se da zajedno sa snagama RS vratimo taj dio teritorije.Naglašavam da, ako je postojala zbrka, napravila ju je Vojska RS koja je i imala daleko više gubitaka nego mi. Predlažem da se narodu na Baniji i Kordunu sve ovo iznese, da se kaže prava istina. Ocjenjujem da je sve ovo u većoj mjeri državni nego što je vojnički problem.Svetozar Vinčić – Sagledali smo stanje na sastanku 19. 09. 1994. u Dvoru na Uni i opšta ocjena je da nije bilo jedinica RS žrtava bi bilo daleko više. Lokalno rukovodstvo smatra da je čitava akcija trebala biti u subordinaciji RS i RSK. Političko rukovodstvo smatra da

332 Dušan.333 Milan.334 Radovan.335 Rade.336 Bertrand de Sauville de Lapresle.337 Momir, zapovjednik 1. krajiškog korpusa VRS.

155

se radi o prodoru muslimanske vojske na naš etnički prostor na oko 2 km². Ističe se da je u Kostajnici i Petrinji mobilizacija izvršena 20 %, a u Dvoru 100 % (svi muškarci od 16 – 60 godina). Situacija je sada vrlo dramatična tim više što se 33. brigada nije pripremala za ratna dejstva. Muslimani imaju artiljerijski pregled područja Majdana, Žirovca, Komore pa i prema Dvoru.Političko rukovodstvo Dvora očekuje i od Vrhovne komande i od Vlade da im pomognu (u vezi vojne opremljenosti, u pogledu materijalnih sredstava) kako bi se stanje popravilo.Ministar Prijić338 – O ovom problemu treba raspravljati mnogo šire. Ja kao član Vrhovnog savjeta odbrane nisam imao pojma o tome da je Vojska RS prešla na naš teritorij. Ne postoji sistemski način rada u RSK. Odluke se donose na lokalnom nivou. Temeljno je da se pozabavimo sa svim anomalijama koje dovode do ovakvih problema jer postoji nepovjerenje ljudi u samu organizaciju sistema.Predsjednik Mikelić – Cjelokupna struktura mora da razriješi probleme koji su prisutni. Težak protivnik jesu Muslimani, Dudaković339 sa V. korpusom i tako treba da se tretiraju. Moraju se onesposobiti, a to se tiče i nas i RS. Cilj nije da optužujemo našu vojsku već kako pomoći ljudima u Dvoru. Zato sam ovo i stavio na dnevni red. U Dvoru je izvršena dodatna mobilizacija. Bezbednost opštine je vrlo ugrožena. Od 52 odbornika koliko ima opština, 50 ih je u uniformi. Situacija sa tehnikom je jako loša (3 stara tenka). Kod naroda je prisutna doza straha, ljudi na položaju su iscrpljeni jer ih nema ko mijenjati, a prosjek je 40 godina. Oni nisu spremni ni za kakva ofanzivna dejstva. Rukovodstvo opštine Dvor traži pomoć. Potpuno su nezadovoljni onim što čini Vrhovna komanda RSK. Istakli su da se ovaj problem stavi na dnevni red. Predložio sam ministru Veselinoviću340 da im damo 50.000 dinara. Potrebno im je 500 – 1000 čizama, uniforme. Morat ćemo prebaciti dio specijalaca sa Slunja ili drugih opština da bi pomogli Dvor. I što se tiče tehnike moramo ih pomoći.Ministar Tanjga naglašava:– obuća nije sporna,– možemo šiti hlače i bluze,– otići ćemo u Dvor, riješiti pitanje tehnike i mislim da Vlada u tom smislu ne treba donositi nikakve posebne odluke jer ovo ulazi u redovnu djelatnost koju možemo riješiti.Sekretar Štrbac341 – Održavaju se redovni kontakti preko Komisija za razmjene sa V. korpusom. Sutra (21. 09. 1994.) u 13.00 časova u Ličkom Petrovom Selu bit će sastanak komisija. Na zadnjem sastanku koji je bio na Maljevcu Muslimani su tvrdili da imaju 10 naših mrtvih i 2 živa iz Bojne. U vezi Novog naši nemaju spisak nestalih. Nadam se da ćemo sutra imati tačan spisak.

Potom je usvojen slijedećiZ A K L J U Č A K

Zadužuje se ministar Tanjga da kroz Ministarstvo realizuje potrebe opštine Dvor na Uni.Da se hitno dođe do tačnih podataka o broju mrtvih i nestalih bilo preko UNPROFOR-a

ili preko Međunarodnog Crvenog krsta.

Ad – 3Informaciju o stanju sa izbjeglicama iz AP Zap. Bosna podnio ministar Bosnić.342

338 Ilija.339 Atif, zapovjednik 5. korpusa Armije BiH.340 Ratko.341 Savo.342 Milan.

156

Stav članova Vlade u vezi zahtjeva Fikreta Abdića (prilog br. 1) je da su oni nerealni i veliki i ne mogu se prihvatiti.

Predsjednik Mikelić – Naš osnovni cilj je da izbjeglice što prije napuste područje Korduna. Mi smo dokazali svoju humanost koja je i potvrđena. Naš stav treba da bude da se po hitnom postupku rade aktivnosti s naše strane prema međunarodnoj organizaciji i Fikretu Abdiću da traže rješenja oko odlaska izbjeglica sa našeg područja. Svako duže ostajanje rađalo bi nove probleme. Predlažem da ja, ministar Babić343 ili krizni štab održimo sastanak sa Abdićem.

Usvojen jeZ A K L J U Č A K

Ne prihvataju se zahtjevi Fikreta Abdića.Da se obustavi rad radio stanice “VELKATON”.Da se ide ka pravcu odlaska izbjeglica s Korduna.Da se izbjeglice iz kuća premjeste u kampove.

Ad – 44.1. Odluku Vrhovnog savjeta odbrane u vezi stanja emisione tehnike obrazložio ministar

Tanjga, a potom je usvojenZ A K L J U Č A K

(prilog br. 2)Vlada ocjenjuje da je Odluka Vrhovnog savjeta odbrane br. 188-52 od 20. 07. 1994.

godine neustavna i nezakonita.Vlada predlaže Vrhovnom savjetu odbrane da navedenu Odluku iz tog razloga stavi van

snage.4.2. Skinuto s dnevnog reda.4.3. Skinuto s dnevnog reda.4.4. Donešena je

O D L U K Ao formiranju prodajne cijene drveta ogrevnog (prilog br. 3)

Ad – 55.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu RSK (prilog br. 4)

obrazložio ministar Veselinović.Donešen je

Z A K L J U Č A KDa se nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o budžetu RSK analitički razradi

za slijedeću sjednicu Vlade.5.2. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda (prilog br. 5)

Ad – 66.1. Donešena je

O D L U K Ao ukidanju Odluke Vlade RSK broj: 05-3-404 od 21. 07. 1994. godine (prilog br. 6)

343 Milan.

157

6.2. Donešena jeO D L U K A

o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u Vukovaru (prilog br. 7)

Ad – 77.1. Uvodni dio vezan za program oživljavanja proizvodnje podnio predsjednik Mikelić.

Nakon toga je ministar Petrović344 ukratko izložio sve prednosti ovog programa uz prijedlog da se donese odluka po kojoj upravni odbori JP imaju 7 članova, s tim da 4 člana imenuje Vlada, a 3 člana imenuje JP u konsultaciji s opštinom.

Potom su govorili ministar Veselinović i guverner Marjanović.345

Usvojen jeZ A K L J U Č A K

Pozvati sve predsjednike Izvršnih savjeta i predsjednike opština Banije i Korduna na sastanak 23. 09. 1994. (ministar Veselinović, Petrović, Šijan346 i guverner Marjanović).

Poslije naredne sjednice ekipa ministara će ići u Slunj, Vojnić, Vrginmost, Krnjak i Korenicu.

Da ministar Petrović proširi ekipu vezanu za program oživljavanja privrede.7.2. Ministar Petrović je naglasio da se moraju napraviti određene promjene u skladu s

nastalom situacijom.Sa terena se javlja zahtjev da se napravi revizija kategorizacije državnih preduzeća.Insistiram da prijedlog na Vladu kad se ide sa upravnim odborom za državno preduzeće

mora proći konsultacije sa opštinom.Predlažem, kad su u pitanju preduzeća od opštinskog značaja, da njihovi upravni odbori

nemaju 3 člana, nego da imaju 5 članova. Tri člana da imenuje opština, jednog nadležno ministarstvo, a jednog sindikat, tj. preduzeće. Na taj način međusobna koordinacija bi bila daleko bolja.

Kod republičkih preduzeća predložio bih da 5 članova koje daje Vlada za upravni odbor ne budu iz jednog ministarstva.

Kad su u pitanju holding-preduzeća, struktura upravnih odbora je dosta nedefinisana. Jedno od rješenja je takvo da bi holding-preduzeće u pravilu trebalo biti od republičkog značaja.

Usvojen je slijedećiZ A K L J U Č A K

Prihvata se prijedlog ministra Petrovića.Nadležna ministarstva za iduću sjednicu Vlade da naprave selekciju preduzeća, a potom

će se odrediti koliki je potreban broj ljudi u upravnim odborima.

Ad – 88.1. Nakon obrazloženja ministra Funduka347 utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao izmjenama krivičnog Zakona RSK (prilog br. 8)

8.2. Utvrđen je prijedlog

344 Branko.345 Pavao, guverner Narodne banke RSK.346 Simo.347 Uroš.

158

Z A K O N Ao izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (prilog br. 9)

Ad – 99.1. Ministar Krička348 smatra da ne bi trebalo razmatrati stanje u “Elektroprivredi

Krajine”, već dopise koji su stigli na Vladu (od SO Benkovac i od Komunalnog preduzeća Knin). Ministar je dodao da su svi prekidi električne energije učinjeni zbog nedostatka u napajanju. Specijalni potrošači se odmah uključuju nakon ispada. U pitanju je samo tehnička problematika, a nisu u pitanju nikakve zadnje namjere.Predsjednik Mikelić naglašava da “Elektroprivreda Krajine” nije dostavila prijedlog mjera na Vladu, iako je to bi zaključak na jednoj od sjednica.Ministar Babić – Ovaj problem otvoren je na Skupštini RSK i zato je ovo trebalo doći na dnevni red. Ovdje postoji otuđenost od strane rukovodstva iz “Elektroprivrede Krajine”. Smatram da se ministar Krička pokroviteljski odnosi prema njima. Potrebno je da se pozabavimo sa kadrovskim rješenjima u okviru JP “Elektroprivreda Krajine”.

Potom je raspravljao veći broj ministara koji su se uglavnom složili sa ministrom Babićem.Usvojen je

Z A K L J U Č A KZa slijedeću sjednicu Vlade da upravni odbor ocjeni odgovornost direktora

“Elektroprivrede Krajine” i da upravni odbor dostavi stav Vladi, nakon čega će Vlada dati svoj stav.

Ad – 1010.1. U vezi zahtjeva JP RTV RSK za finansijsku pomoć (prilog br. 10) donešen je

Z A K L J U Č A KOvaj zahtjev će biti riješen u okviru novog modela finansiranja ministarstava.

Ad – 1111.1. Donešena je

O D L U K Ao finansijskom planu za rad Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete i pomoći

opštinskim komisijama (prilog br. 11)

Ad – 1212.1. Donešena je

O D L U K Ao privremenom regulisanju plaćanja posebne dažbine za izravnavanje poreskog opterećenja

uvezene robe u 1994. g. (prilog br. 12)12.2. Donešena je

O D L U K Ao privremenom regulisanju plaćanja posebne takse na uvezenu robu u 1994. god.

(prilog br.13)12.3. Donešena je

O D L U K Ao privremenom oslobađanju Republičke direkcije robnih rezervi od plaćanja težinske takse

na izvoz žitarica u 1994. godini (prilog br. 14)

348 Milivoj.

159

12.4. Donešena jeO D L U K A

o oslobađanju RD RR349 od uplate carina i ostalih uvoznih dažbina na uvoz robe u 1994. godini (prilog br. 15)

12.5. Donešen jeZ A K L J U Č A K

o primjeni člana 19. Zakona o carinskoj službi (prilog br. 16)12.6. Skida se s dnevnog reda

Ad – 1313.1. Skida se s dnevnog reda.13.2. Donešena je

O D L U K Ao određivanju “Doma umirovljenika” Knin za državno preduzeće od opštinskog značaja

(prilog br. 17)13.3. Usvojen je

P R O G R A Mo rehabilitaciji i zbrinjavanju djece ometene u razvoju na ratnom području (prilog br. 18)

13.4. Donešena jeO D L U K A

o odobrenju pozajmice RO “Invaplast” Udbina (prilog br. 19)13.5. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao zaštiti civilnih žrtava rata (prilog br. 20)

13.6. Donešena jeU R E D B A

o pravu i o načinu ostvarivanja prava na besplatnu i povlašćenu vožnju za vrijeme ratnog stanja (prilog br. 21)

Ad – 14Skida se s dnevnog reda.

Ad – 15Donešena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava za potrebe Sekretarijata Vlade i

Predstavništva Vlade u Beogradu (prilog br. 22)

Ad – 16Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u RUJP-u

(prilog br. 23)

Ad – 17Donešena je

349 Republička direkcija robnih rezervi.

160

O D L U K Ao kupovini automobila za potrebe informativne agencije “ISKRA” (prilog br. 24)

Ad – 18Donešeno je

R J E Š E N J Eo razrješenju direktora Republičkog zavoda za zaštitu zdravlja (prilog br. 25)

Ad – 19Donešeno je

R J E Š E N J Eo imenovanju direktora Republičkog zavoda za zaštitu zdravlja (prilog br. 26)

Ad – 20Donešena je

O D L U K Ao odobrenju novčanih sredstava republičkom Crvenom krstu (prilog br. 27)

Ad – 21Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na izmjene Pravilnika o unut.350 organizaciji i sistematizaciji u Rep.

fondu PIO (prilog br. 28)

Ad – 22Donešena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravilnika o unut. organiz. i sistematizaciji

radnih mjesta u Ministarstvu finansija (prilog br. 29)

Ad – 23Donešeno je

R J E Š E N J Eo imenovanju koordinatora za saradnju s jugoslavenskom Komisijom za saradnju

UNESKOM (prilog br. 30)

Ad – 24Donešeno je

R J E Š E N J Eo razrješenju savjetnika predsjednika Vlade RSK (prilog br. 31)

Ad – 25Donešeno je

R J E Š E N J Eo postavljenju pomoćnika ministra informisanja (prilog br. 32)

Ad – 26Donešena je

350 Unutrašnjoj.

161

O D L U K Ao odobravanju novčanih sredstava MIP (prilog br. 33)

Ad – 28Donešeno je

R J E Š E N J Eo razrješenju direktora državne Informativne agencije “ISKRA” (prilog br. 35)

Ad – 29Donešeno je

R J E Š E N J Eo imenovanju direktora državne Informativne agencije “ISKRA” (prilog br. 36)

Ad – 30Donešena je

O D L U K Ao odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Italiju MIP-u (prilog br. 37)351

Na kraju je predsjednik Mikelić obavijestio članove Vlade da Skupština RSK traži izvještaj o radu Vlade od 20. 04. do 01. 09. 1994. godine.Predsjednik Mikelić – Ja sam prisustvovao svim sjednicama Skupštine i takav zaključak nije donešen, a nije bilo ni rasprave. Ovo je odluka g-dina Vojnice.352

Sekretar Štrbac – Vlada je obavezna jednom godišnje da dostavi izvještaj Skupštini RSK, a na svoju inicijativu i više puta.Predsjednik Mikelić – Vlada je obavezna da dostavi izvještaj o radu i na zahtjev Skupštine.

Usvojen jeZ A K L J U Č A K

Da ministri naprave izvještaj o radu svog ministarstva u proteklih šest mjeseci.

Sjednica je završila s radom u 02.00 časova.

SEKRETAR VLADE M. P.353 M. P.354 PREDSJEDNIK VLADESavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]355

Broj: 06-5-1103/94. Broj: 05-5-1460/94.Knin, 24. 10. 1994.356 Knin, 24. 10. 1994.357

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 14.

351 Priređivači su izostavili priloge.352 Branko, predsjednik Skupštine RSK.353 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.354 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.355 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.356 Dopisano rukom.357 Dopisano rukom.

162

601994 ., rujan 20 .KninProgram oživljavanja proizvodnje u RSK Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE,PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJUBroj: 15-1001/94.Knin, 20. 09. 1994.

Predmet: Sprovođenje programa oživljavanja proizvodnje

Program oživljavanja proizvodnje od prvoga dana konstituisanja ove Vlade RSK imao je posebno značenje. Njegovom realizacijom svi drugi segmenti (jačanje odbrane, jačanje pravne države, aktivna spoljna politika, socijalni program, ujedinjenje) imaju svoju materijalnu podršku. Posmatrano po pojedinim privrednim granama (poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda, industrija i energetika, građevinarstvo, saobraćaj i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, zanatstvo, komunalne djelatnosti i ostalo) jedino se za poljoprivredu može tvrditi da je dobila određenu, iako nedovoljnu pomoć, tako da su velika kašnjenja iz prethodnog perioda i žetva uspješno obavljeni. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju mora konstatovati da se položaj industrije u tom periodu pogoršao. Ovaj zaključak ilustruju podaci o broju zaposlenih u pojedinim industrijskim granama.

Broj preduz. pre rataRadnika po evid. na ček.

ind. građ. materijala 12 1312 1094 447drvoprerađ. industrija 9 1437 714 170grafička industrija 6 1039 593 328hemijska industrija 6 645 485 233metalna industrija 16 7757 5007 2918kožarska, obućarska i gumarska ind. 7 23644 4741 1952

tekstilna industrija 17 10249 5750 3834ostala industrija 1 70 40 0svega ukupno 73 46153 18424 9882

Broj radnika po evidenciji je za 2.5 puta manji u odnosu na predratno stanje (mada se broj stanovnika RSK smanjio tek za 10 %) i da pri tom radi tek svaki drugi radnik sa evidencije. Ako se u najskorije vrijeme ne realizuju prve tranše kredita za oživljavanje proizvodnje, prijeti opasnost da stane gotovo cijela industrija. S druge strane, već sa 20.000.000 novih dinara kredita na posao se može vratiti najveći broj radnika na čekanju.

Pogrešan bi izveli zaključak da su za oživljavanje proizvodnje potrebna samo finansijska sredstva. Uvidom u stanje u pojedinim preduzećima dolazi se do zaključka da su jednako

163

tako značajni problemi u sferi kadrova i marketinga (tržišnog poslovanja). U zapadnom dijelu RSK (Banija, Kordun, zapadna Slavonija, Lika i sjeverna Dalmacija) posebno su izraženi problemi osiguranja potrebnih i kvalitetnih izvora energije i enormno visoki troškovi transporta, koji značajno ograničavaju geografski domen poslovanja preduzeća.

IZVORI SREDSTAVA ZA KREDITIRANJE PROGRAMA OŽIVLJAVANJA PROI-ZVODNJE

Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju nije direktno učestvovalo u osiguranju sredstava za finansijsku podršku programu oživljavanja proizvodnje. Do sada su u više navrata dogovarani aranžmani kojima se definisao iznos sredstava, dinamika i uslovi korištenja. Svi ti dogovori su bili usmenog karaktera, tako da Ministarstvo ne raspolaže sa nekakvim pismenim tragom.

Zbog značaja programa oživljavanja proizvodnje ipak smo ušli u proces definisanja zahtjeva za odobrenje kredita namjenjenih isključivo za nabavku repromaterijala, što se može ocjeniti kao brzoplet ili površan pristup, jer nisu poznati ni konačna visina sredstava, ni dinamika korištenja ni uslovi plasmana.

KRITERIJI KORIŠTENJA SREDSTAVA ZA OŽIVLJAVANJE PROIZVODNJEJedan od najkrupnijih ekonomskih, ali i socijalnih i političkih problema RSK jeste

veoma velika nezaposlenost, koja poprima dramatične razmjere. Zato se u prvoj tranši dodjele kredita nastoji ovo stanje sanirati. To znači da će prednost u korištenju raspoloživih kreditnih sredstava imati radno intenzivni sektori, a to su obućarska i tekstilna industrija. Ove grane industrije karakteriše visok procenat ženske radne snage, problemi u plasmanu gotovih proizvoda i niske profitne stope. Zapošljavanje ženske radne snage ima svoje opravdanje u sledećim činjenicama:

– nesigurnost osiguranja kontinuiteta rada muške radne snage zbog obaveza u SVK;– zapošljavanjem ženske radne snage osiguran je ostanak cijele porodice na teritoriji RSK.Osiguranje potrebne radne snage je veliki problem, posebno ako se radi o stručnoj muškoj

radnoj snazi i menadžerima. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju insistira da u svakom preduzeću koje radi mora biti minimalan broj izvršioca pod stalnom radnom obavezom. To su prije svega direktor i rukovodioci komercijale (marketinga) i finansija, jer kontakti sa tržištem roba i kapitala ne mogu čekati. U tom smislu GŠ SVK treba izdati operativna uputstva podređenim jedinicama, sve do komandanta brigada i bataljona. Kad bi radila sva industrijska preduzeća u RSK po toj osnovi trebalo bi osloboditi oko 200 radnika, što smatramo da je minimalan broj. Također GŠ SVK mora izdati uputstvo podređenim komandama da su dužne sarađivati sa rukovodstvima preduzeća koja rade i opštinskim organima u sprovođenju sistema “7+21”, da se ne bi ugrozio proizvodni i poslovni proces. Koliko god su preduzeća i opštine odgovorni za odbranu zemlje, toliko je vojska odgovorna za proizvodnju.

Problem nedostatka menadžerskih kadrova koji mogu uspješno upravljati programom oživljavanja proizvodnje u pojedinim preduzećima pokušaće se rješiti i kroz poslovno-tehničku saradnju sa firmama iz Srbije i SR Jugoslavije. To znači da će se na konkretnim projektima formirati menadžerski timovi i od stručnjaka izvan RSK koji imaju zadatak da u što kraćem periodu osposobe menadžere iz RSK da što prije samostalno preuzmu upravljanje preduzećima. Iako je ova ideja potekla iz Srbije, ne treba u početku očekivati brze i značajne rezultate, ali na njezinom oživljavanju svakako treba raditi.

164

Problem plasmana gotovih proizvoda obućarske i tekstilne industrije uzrokovan je time što naša industrija ima instalisane i ispravne kapacitete koji višestruko premašuju apsorpcionu moć domaćeg tržišta, ali i time što je država potpuno zaboravila na zaštitu domaće proizvodnje. Bez obzira na blokadu, naše tržište je preplavljeno jeftinom obućom i odjećom po dampinškim358 cijenama, koje guše ionako posustalu proizvodnju. Vlada RSK je obavezna da u saradnji sa Vladama Srbije i SR Jugoslavije hitno donese protudampinške mjere,359 jer će u protivnom nastupiti totalno uništenje pojedinih grana industrije i privrede.

Pri dodjeli kredita prednost će imati ona preduzeća koja proizvode za poznatog, platežno sposobnog kupca. Proizvodnja za zalihe, koja će prividno povećati zaposlenost za dva ili tri mjeseca neće imati nikakvu podršku. Zato se od svakog preduzeća koje podnosi zahtjev traži presjek potraživanja i dugovanja, sa posebnim akcentom na zalihe gotovih proizvoda i zalihe repromaterijala.

Problem nabavke repromaterijala, posebno onog uvoznog porjekla, treba rješavati u konceptu povezivanja naše privrede sa spoljnotrgovinskom infrastrukturom Srbije i SR Jugoslavije. Spoljna trgovina RSK ne može se oslanjati samo na snalažljive pojedince, jer takva orjentacija, osim kratkoročne koristi, dugoročno nanosi značajnu štetu privredi RSK. U tom cilju prvi zadatak je definisanje uvoznih kontingenata i preko Narodne banke RSK osiguranje potrebnih deviznih sredstava. Nosioc ove aktivnosti treba biti Ministarstvo trgovine u saradnji sa Ministarstvom za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Ministarstvom poljoprivrede, Robnim rezervama i NB RSK.

U prvoj fazi realizacije programa oživljavanja proizvodnje prednost će imati preduzeća sa tehnički i tehnološki ispravnim kapacitetima, kojih je veoma mnogo, a nedovoljno ili nikako rade. Samo izuzetno će se podržavati programi koji predviđaju manje sanacije ili rekonstrukcije (na primjer supstitucija energenata). Sve nove investicije nemaju mogućnost praćenja u ovoj fazi realizacije programa.

Svaki zahtjev mora sadržati korektnu kalkulaciju koja mora dokazati ekonomsku opravdanost zahtjeva. Profit je osnovna motorna snaga tržišne privrede. Iako se nalazimo na početku puta izgradnje moderne tržišne privrede, nedopustivo je davati finansijsku podršku programima koji bi proizvodili gubitak. Pri tom se svjesno odustaje od selekcije programa prema visini projektovanih profitnih stopa.

POSTUPAK IZRADE ZAHTJEVA I ODOBRAVANJA KREDITANa osnovu postavljenih kriterija definisana je struktura podataka koje svaki zahtjev treba

sadržavati. To su:– efekti realizacije zahtjeva na zaposlenost;– kadrovski, energetski i tehničko-tehnološki uslovi za realizaciju zahtjeva;– plasman proizvoda i usluga koji su rezultat zahtjeva sa specifikacijom ugovora o prodaji

proizvoda i usluga i ponuda o kupovini repromaterijala (ukoliko se takvi podaci mogu dokumentovati);

– kalkulacija zahtjeva;– presjek potraživanja i dugovanja preduzeća, sa posebno iskazanim stanjem zaliha

repromaterijala i gotovih proizvoda.

358 Damping – stavljanje proizvoda u promet u drugoj državi po cijeni koja je manja od cijene u zemlji izvoznici i koja je niža od uobičajene vrijednosti proizvoda. 359 Država može, radi neutralizacije ili sprječavanja dampinga, uvesti protudampinšku carinu (anti-dumping duty) na svaki proizvod koji se uvozi po dampinškoj cijeni.

165

Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede je održalo sastanke sa predsjednicima izvršnih savjeta i sekretarima za privredu opština i predstavnicima poslovnih banaka sjeverne Dalmacije u Kninu, Like u Donjem Lapcu, Korduna u Vojniću, Banije u Petrinji, zapadne Slavonije u Okučanima, istočne Slavonije u Borovom naselju i Baranje u Belom Manastiru, na kojima je izložen koncept programa oživljavanja proizvodnje i dane operativne upute za izradu zahtjeva za kreditiranje. Predloženo je da se zahtjevi upućuju u sekretarijate za privredu opština i poslovne banke. Za sve potrebne informacije i pomoć pri izradi zahtjeva zadužena su regionalna odelenja Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju. Ovim dogovorima su prisustvovali predstavnici svih opština, izuzev opština Caprag i Glina. Namjera je da se u program oživljavanja direktno uključe izvršni savjeti opština i njihovi sekretarijati za privredu i uspostavi u domeni upravljanja državnom imovinom kakva takva vertikala vlasti. Ovakav pristup dobro je na terenu prihvaćen.

Prva obrada i selekcija zahtjeva mora se obaviti u opštinama. Tu selekciju zajedno sprovode predstavnici opštine, poslovnih banaka i regionalnog odelenja Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju. Nakon toga se svi zahtjevi razmatraju na koordinacionom tijelu koje je imenovala Vlada RSK, sastavljenom od predstavnika Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, poslovnih banaka i NB RSK i donosi odluka o korisnicima, visini i dinamici plasmana kredita.

ZAKLJUČAKProgram oživljavanja proizvodnje nalazi se u fazi da su po opštinama prikupljeni svi

zahtjevi i da se vrši, uz određene teškoće i nesnalaženja, prva selekcija tih zahtjeva. Također, intenzivno se radi na definisanju uvoznih kontigenata, kako bi se nakon toga obavio razgovor sa nadležnim institucijama Srbije. Vrlo je bitno za autoritet ove Vlade da se što prije uđe u završnu selekciju zahtjeva, što je limitirano okončanjem dogovora sa NBJ360 i drugim finansijskim institucijama u Srbiji i SR Jugoslaviji. Paralelno s tim treba ići sa izradom odgovarajućih odluka i uredbi koje su predložene u ovom materijalu.

MINISTAR: dr. Branko Petrović

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 37.

611994 ., rujan 20 .PakracSkraćeni zapisnik s 4 . sjednice SO Pakrac

SKRAĆENI ZAPISNIK

sa četvrte sjednice Skupštine opštine Pakrac koja je održana 20. septembra 1994. godine u Pakracu.

360 Narodna banka Jugoslavije.

166

Sjednica je počela sa radom u 10.05 sati.Sjednici Skupštine prisutno je 19 odbornika.

Iz Srpske demokratske stranke srpskih zemalja prisutni su:Vranešević Radomir, Grozdanić Miroslav, Grubišić Nenad, Kovačić Stojan, Mandić Simo, Marić Ljuban, Milaković Savo, Miščević Predrag, Mrzić Milan, Nenadović Blagoja, Pavković Radovan, Prodanović Milorad, Romanić Čedomir, Samardžić Dragan, Šeatović Jovan.Iz Socijaldemokratske partije RSK prisutni su:Basta Dušan, Vujanić Dragan i Prodanović Čedomir.Iz Srpske radikalne stranke RSK prisutni su: Barjaktar Željko.

Sjednici ne prisustvuju slijedeći odbornici:Iz Srpske demokratske stranke srpskih zemalja ne prisustvuju:Vranešević Milan, Divjak Dragan, Milanković Jovan i Uzur Mirko.Iz Socijaldemokratske partije RSK ne prisustvuju:Anđelić Dušan i Đurić Čedomir.

U funkciji članova Izvršnog savjeta opštine Pakrac sjednici prisustvuju:Obrad Ivanović, predsjednik Izvršnog savjeta, Petar Krneta, sekretar opštinskog Sekretarijata za građevinarstvo, urbanizam i komunalno-stambene djelatnosti, Radomir Vranešević prisustvuje i u funkciji sekretara Sekretarijata za privredu i finansije, Stipić Vojin, direktor Uprave za katastar i geodetske poslove, Dušan Vučković, sekretar Sekretarijata za opštu upravu, Dušan Svilarević, sekretar Sekretarijata društvenih djelatnosti, Stevo Harambašić ispred Srpske vojske Krajine i Ostoja Pavić ispred Stanice milicije opšte namjene Pakrac.

Sjednici su prisutni i:Petar Džodan kao poslanik u Skupštini RSK i kao predsjednik Socijaldemokratske partije

RSK za opštinu Pakrac i Branko Torbica u svojstvu predsjednika Srpske radikalne stranke RSK za opštinu Pakrac.

Predsjednik Skupštine opštine Pakrac dipl. inž.361 Miroslav Grozdanić pozdravio je prisutne i pozvao ih da minutom šutnje odamo počast i pozdrav preminulom odborniku Mirolović Sveti.

Poslije odate pošte preminulom odborniku predsjednik Skupštine konstatovao je da sjednici prisustvuje dovoljan broj odbornika za pravovaljano odlučivanje i predložio slijedeći

D N E V N I R E D1. Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika.2. Verifikacija zapisnika i akata sa sjednice Skupštine od 24. maja 1994. godine / po

jedan primjerak zapisnika dostavljen je predsjednicima klubova odbornika /.

[...] Druge rasprave nije bilo, pa je Skupština opštine Pakrac na sjednici održanoj 20. septembra 1994. godine jednoglasno donijela ovaj

Z A K L J U Č A KU s v a j a s e zapisnik i usvajaju se akta donešena na sjednici Skupštine opštine Pakrac

koja je održana 24. maja 1994. godine

361 Diplomirani inženjer.

167

AD 3.INFORMACIJA:a/ o političko-bezbedonosnoj situaciji na području opštine Pakrac,b/ sa sastanka ekspertne grupe za pregovore o ekonomskim pitanjima sa Republikom Hrvatskom održanog u Kninu 05. septembra 1994., uključujući teze za razgovore sa hrvatskom stranom na lokalnom nivou,c/ o pismu predsjednika Skupštine predsjedniku RSK, Skupštine RSK, Vlade RSK i ministru inostranih poslova RSK i zauzimanje stavova po pitanju prostora opštine Pakrac u vezi sa prijedlozima za otvaranje komunikacija.

IZVJESTIOCI pod 3. a, b i c su:predsjednik Skupštine, predsjednik Izvršnog savjeta, predstavnik Srpske vojske Krajine, predstavnik MUP-a.

O bezbedonosnoj situaciji ispred Srpske vojske Krajine informaciju je podnio p.pukovnik Stevo Harambašić.

On je Skupštinu upoznao o snagama i kretanju Hrvatske vojske u UNPA zonama i van UNPA zona, o izvršenoj smjeni argentinskog bataljona, o našoj vojsci.

Izvjestilac je stanje bezbjednosti ocijenio zadovoljavajućim.Potrebna je pomoć opštine u materijalnim sredstvima.Ispred Stanice milicije opšte namjene o unutrašnjoj bezbedonosnoj situaciji Skupštinu je

upoznao Ostoja Pavić, koji je istakao da na unutrašnjem dijelu teritorije nema ozbiljnijih problema i da je stanje mirno. Što se tiče materijalne pomoći bilo bi potrebno u sastavu stanice osigurati prostor za zadržavanje lica.

Kao poslanik u Skupštini RSK u raspravi je učestvovao i Petar Džodan. On je istakao da je njegovo gledanje drugačije nego Stevino i Ostojino. Cijeni da je situacija dosta uzavrela. Ona skroz tinja. Situacija na opštini Pakrac je teška. Svagdje u svijetu se ulaže u rubna područja i to znatno više nego u centre da bi ta rubna područja bila što manje zavisna od druge strane. Pita se, da li opština Pakrac sa ovim područjem i sa ovim brojem stanovnika može egzistirati. Istakao je dalje da je nekoliko puta na Skupštini RSK na Plitvicama rečeno gdje su granice. Zemlja je uvijek onoga čije su ovce. Govorio je dalje o tendenciji kretanja stanovnika na ovom prostoru.

Kako ćemo riješiti ovo stanje:– politički ili– vojno.Vojno ne možemo, a politički koliko ćemo uspjeti teško je reći. Mi ovdje bez vitalnih

zdravstvenih kadrova ne možemo.Ovdje su dolazili i predsjednik države i Vlade. Bili su i otišli, ali bez velike pomoći.Ocijenio je da ove jeseni neće biti odlaska ljudi, ali je za nas kobno proljeće.U državi nam se čini jedno – da budemo okrenuti prema neprijatelju, ali dio mozga nam

mora biti okrenut ka onome šta nam se dešava iza leđa, rekao je poslanik Džodan. Ogromne sume novca se pretaču u privatne džepove. Otkud tvrdnja da ćemo čuvati ovaj prostor ako nemamo mogućnosti da razvijemo privredu. Postavljam pitanje gdje ćemo zaposliti sto ili dvjesto ljudi ako se desi djelomična mobilizacija.

168

Hadžić362 i Paspalj363 su nam nanijeli toliko zla da ćemo teško to moći ispraviti. Ne možemo za sve okrivljivati Genšera364 i Kola,365 mnogo toga moramo i sami riješiti.

Međusobni međuljudski odnosi su dosta nakrnjeni. Moramo imati daleko više tolerancije da bi obstali. Ne vidim nešto značajnije da je učinjeno od stranih ulaganja na ovom području, rekao je poslanik Džodan.

U raspravi po diskusiji poslanika Petra Džodana učestvovao je predsjednik Izvršnog savjeta Obrad Ivanović koji je odgovorio:

– Netačno je da se smanjuje broj stanovnika na ovom području u posljednje vrijeme. Broj je stabilan – ljudi se čak i vraćaju – istina u malom broju, ali se vraćaju.

– Netačno je i to da ništa značajnije od stranih ulaganja na ovom području nije učinjeno – izvršena je za sadašnje uslove kvalitetna adaptacija svih škola na našem području, pomaže se u nastavnim sredstvima, isfinansirano je pet temelja za stambene objekte, kvalitetno je saniran objekat “Komunalnog” Pakrac, dovršava se objekat za tzv. Dom zdravlja II, za apoteku i zubnu ambulantu.

– Kad smo trebali da se u nekim programima zamašemo mi smo vršili maksimalne opstrukcije da se oni ne realiziraju.

– Nećemo priznati koliko smo spremni da podmećemo klipove umjesto da pomažemo.Predsjednik Skupštine Miroslav Grozdanić podnio je pismenu informaciju o političko-

bezbjedonosnoj situaciji na ovom području koja je prilog ovom zapisniku.366 Predsjednik je Skupštinu upoznao i sa Zaključcima Skupštine RSK broj: 02-3-8/1-94 od 19. 07. 1994. godine – posebno zaključak broj 7 koji daje saglasnost i na naše programe koji se odvijaju na području opštine Pakrac, sa Deklaracijom Skupštine RSK broj 02-4-8/1-94 od 21. jula 1994. godine, te sa sadržajem pisma broj: 020-877/94-I-01 od 31. augusta, koga je predsjednik Skupštine Pakrac poslao predsjedniku RSK, predsjedniku Skupštine RSK, predsjedniku Vlade RSK i ministru inostranih poslova RSK.

Nakon izlaganja predsjednika Skupštine Pakrac, poslanik Petar Džodan je primijetio da je spomenut predsjednik RS Radovan Karadžić, te je istakao da najviše informacija koje on dobiva, dobiva ih od Veljka Vukelića. Gospodin Vukelić je njegov stalni pratilac i da laž ne ide sa te njegove strane. Ne vjerujem da bi Karadžić nešto iznio da nema podataka sa druge strane.

b) sa sastanka ekspertne grupe za pregovore o ekonomskim pitanjima sa RH održanog u Kninu 05. septembra 1994. uključujući teze za razgovore sa hrvatskom stranom na lokalnom nivou.Informaciju je podnio član grupe Obrad Ivanović.

Sastanak grupe održan je u Kninu. Mi nismo nikakva ekspertska grupa, mi smo zapravo predstavnici opština koje imaju interes u vezi sa otvaranjem autoputa. Naši zaključci su dostavljeni Skupštini i Vladi RSK u vezi stavova oko otvaranja autoputa. Zaključili smo da stručni posao pripremi jedna stručna institucija iz Beograda.

Činjenica je da se treba razgovarati oko autoputa. Ako ne budemo htjeli razgovarati, međunarodne diplomate će o tome obavijestiti Hrvatsku i ona se može iza toga odlučiti

362 Goran.363 Mile.364 Hans Dietrich Genscher, ministar vanjskih poslova SR Njemačke (1974. – 1992.).365 Helmut Kohl, kancelar SR Njemačke (1982. – 1998.).366 Priređivači su izostavili prilog.

169

za agresiju, i što je najgore, postoji vjerovatnost da im svijet to progleda kroz prste zbog naše nekooperativnosti. Zamolio sam predsjednika Vlade RSK da prenese predsjedniku Miloševiću367 da mi jesmo za puštanje autoputa uz naše uslove za povratak naroda u srpski etnički prostor zapadne Slavonije.

Imamo informacije da mini “kontakt-grupa” radi prijedlog o razrješenju hrvatsko-srpskog pitanja – bojim se po sistemu uzmi ili ostavi, a mi smo do sada dosta izgubili vremena – na nivou cijele Republike – i mogli smo učiniti više i konkretnije reći šta mi hoćemo.

Na lokalnom nivou smo održali sastanak posredstvom UNPROFOR-a sa hrvatskom stranom nakon dužeg prekida. Ni ovoga puta nije gotovo ništa dogovoreno. Njihovi prijedlozi oko obrade “Pakračkog” i “Lipičkog” polja za nas su neprihvatljivi. Oni hoće maltene zajedničku obradu – čak ističu ideju oko finansijskog kredita od strane njihovih banaka. Posjete na kontrolnim punktovima nisu prihvaćene.

Što se tiče pomoći opštini Pakrac od strane Vlade RSK, bitno je da će iz mase od 5 miliona dinara koja će se usmjeriti u razvoj PTT sistema, opština Pakrac biti obuhvaćena sa cijenom centrale od 200 priključaka.

c) Zauzimanje stavova po pitanju prostora opštine Pakrac u vezi sa prijedlozima za otvaranje autoputa

Odbornicima Skupštine opštine Pakrac pročitani su prijedlozi za proširenje zona zaštite (UNPA zona) na onaj dio srpskog etničkog prostora zapadne Slavonije koji iz neopravdanih razloga nije stavljen pod zaštitu UN sa tačnom naznakom prostora koji je nužno staviti pod zaštitu.

Odbornicima je pročitan i prijedlog uslova i način otvaranja autoputa.Rasprava je zaključena, pa jena osnovu člana 11. stava 2. tačke 3. Statuta Skupštine opštine Pakrac, Skupština opštine

Pakrac na sjednici održanoj 20. septembra 1994. godine donijela ove

Z A K L J U Č K E1. Usvajaju se informacije podnesene pod tačkom 3) a i b i podržava se da se i dalje

konstantno radi na pripremi za pregovore sa hrvatskom stranom u sastavu tzv. ekspertske grupe Vlade Republike Srpske Krajine.

2. Usvaja se prijedlog za proširenje zona zaštite (UNPA zona) na onaj dio srpskog etničkog prostora zapadne Slavonije koji iz neopravdanih razloga nije stavljen pod zaštitu Ujedinjenih nacija sa tačnom naznakom prostora na koji treba proširiti zaštitu UN.

Tekst prijedloga dostaviti Savjetu bezbjednosti sa zahtjevom da ima karakter službenog dokumenta u postupku rada na razrješenju srpsko-hrvatskih odnosa. Tekst prijedloga dostaviti i generalnom sekretaru UN Butros Butros Galiju,368 ambasadama nekih zemalja članica Evropske unije u Beogradu, kao i ambasadama Rusije i SAD u Beogradu, Vladi RSK i predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloševiću.

Tekst prijedloga:Obraćamo vam se iskrenom namjerom da vam objasnimo pozadinu iza koje se krije

namjera i cilj hrvatskih vlasti i hrvatskog Sabora da se srpski etnički prostor zapadne Slavonije izuzme ispod pokrića mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.

367 Slobodan.368 Boutros Boutros Ghali.

170

U toku ratnih sukoba između srpskog naroda i Hrvatske vojske na prostorima zapadne Slavonije 1991. godine došlo je do egzodusa srpskog naroda iz zapadne Slavonije. Srpski narod nedovoljno zaštićen nije imao snage da se odupre agresoru, da spasi imovinu i gole živote, Hrvatska vojska jakim snagama protjeruje srpsko stanovništvo koje u dugim kolonama odlazi od svojih kuća spašavajući od imovine samo ono što su mogli ponijeti sa sobom.

Pored oružanih napada na srpski etnički prostor i srpski narod, hrvatska država je donijela naredbu oko iseljavanja svih srpskih sela sa područja opštine Slavonska Požega. Takvim svojim ponašanjem hrvatska država svojom politikom, svojom policijom i vojskom vrši PRVO ETNIČKO ČIŠĆENJE NA PROSTORIMA BIVŠE JUGOSLAVIJE i genocid nad srpskim narodom zapadne Slavonije.

U periodu od tri mjeseca 1991. godine, hrvatska država je protjerala srpsko stanovništvo iz gradova Virovitica, Podravska Slatina, Donji Miholjac, Slavonska Orahovica, Slavonska Požega, Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac, Lipik, Nova Gradiška i Novska i iz 185 srpskih naselja, sve sa područja zapadne Slavonije.

Hrvatska država ne samo što je izvršila progon i etničko čišćenje iz navedenih gradova i naselja sa područja zapadne Slavonije već je sistematski izvršila pljačku imovine, zatim paljenjem, razaranjem sa ciljem i namjerom da uništi sve tragove postojanja jednog naroda na ovim prostorima, ne žaleći pri tom ni grobove i groblja kao posljednje tragove ljudskog postojanja.

Svjesna zla i zločina koji je učinila, hrvatska država preko svih svojih institucija i prijatelja u svijetu nastoji prikriti tragove vlastitog zločina kako bi izbjegla odgovornost za zločine učinjene srpskom narodu za koje okrivljuje druge. Zbog toga su i njena velika nastojanja da se Sektor “Zapad” izuzme iz UNPA područja Ujedinjenih nacija.

Hrvatska vlast svojom programiranom politikom još od prije 1991. godine, odmah po protjerivanju Srba iz srpskog etničkog prostora zapadne Slavonije, naseljava Hrvate tzv. “Janjevce” iz Janjeva sa Kosova i vrši njihov razmještaj po srpskim naseljima opštine Podravska Slatina i Daruvar čime nastoji spriječiti povratak Srba na svoja imanja, u svoja naselja i gradove.

Pouzdano znamo da su Hrvate iz Janjeva naselili u selima opštine Podravska Slatina; Voćin – Macute – Bokane – Ćelarije,369 te na području opštine Daruvar na relaciju uz cestu od Miokovićeva do Batinjana.

Molimo vas da svojim autoritetom i uticajem iznađete načina u okviru organizacije Ujedinjenih nacija kako bi navedeno područje i dalje ostalo pod zaštitom Ujedinjenih nacija, odnosno da se proširi i na onaj dio srpskog etničkog prostora koji je iz nama nerazumljivih razloga ostao van područja pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Svojim radom i ponašanjem podržavamo mirovni proces jer smo uvjereni da se samo na taj način raseljena lica mogu vratiti svojim kućama pod vodstvom humanitarnih agencija Ujedinjenih nacija.

U tom pravcu već u prvoj polovini 1992. godine sa područja zapadne Slavonije upućen je putem Državnog komiteta za odnose sa Ujedinjenim nacijama zahtjev da se srpski etnički prostor zapadne Slavonije stavi kompletan pod zaštitu Ujedinjenih nacija, praktično sav prostor na kome su izbili etnički sukobi i prostor sa koga su Srbi protjerani.

369 U izvorniku je pogrešno napisano, radi se o Ćeralijama.

171

Na osnovu našeg traženja izvršen je i određeni uviđaj koga su sačinili tada visoki funkcioneri Ujedinjenih nacija Sektora “Zapad”, a i posmatrači Evropske zajednice koji su obilazili cijeli prostor Sektora “Zapad” i potvrdili naše navode o opustošenim naseljima na području zapadne Slavonije gdje su živjeli Srbi kao većinsko stanovništvo.

Pored područja zapadne Slavonije koje se već sada nalazi pod zaštitom Ujedinjenih nacija, u cilju cjelovitog mirovnog rješenja srpsko-hrvatskih odnosa na području zapadne Slavonije nužno je da se pod zaštitu stavi područje opštine Podravska Slatina, dio srpskog etničkog prostora opštine Virovitica, Donji Miholjac, Slavonska Orahovica i Slavonska Požega. Isto tako nužno je staviti pod zaštitu UN i naselje Novi Grabovac – naselje koje je pripadalo pod opštinu Novska. Prilikom razmatranja područja, mora se uzeti u obzir teritorijalno-politička podjela koja je bila na snazi neposredno pred izbijanje ratnih sukoba na ovom području 1991. godine. U prilogu370 dostavljamo spisak naselja koja je nužno staviti pod zaštitu mirovnih snaga i uz već zaštićena područja Sektora “Zapad” omogućiti povratak srpskom narodu svojim kućama.

Broj: 021-976/94-II-01Pakrac, 20. septembra 1994.

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 15., kut. 9.

621994 ., rujan 27 .[Beograd]Izvadak iz stenografskog zapisnika s 27 . sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije

STENOGRAFSKE BELEŠKE

sa 27. sedniceV R H O V N O G S A V E T A O D B R A N E

ODRŽANE 27. 09. 1994. GODINE

Sednica je počela s radom u 16.45 sati. Prisustvovali su: Zoran Lilić, predsednik SRJ – predsednik Vrhovnog saveta odbrane;

Slobodan Milošević i Momir Bulatović – članovi Vrhovnog saveta odbrane; dr Radoje Kontić, predsednik Savezne vlade; Pavle Bulatović, savezni ministar odbrane; general-pukovnik Momčilo Perišić, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije; general-major Slavko Krivošija, načelnik Vojnog kabineta predsednika SRJ.

(Stenografisao Jordan Živanović, viši debatni stenograf – redaktor u Kabinetu predsednika SRJ).

Predsedavao je Zoran Lilić, predsednik Vrhovnog saveta odbrane.

ZORAN LILIĆ: Predlažem da počnemo s radom.Otvaram 27. sednicu Vrhovnog saveta odbrane.

370 Prilog nije pronađen uz izvornik.

172

Prvo imamo usvajanje zapisnika sa 24. i 25. sednice Saveta.Ja sam napravio jednu intervenciju na zapisnik sa 24. sednice u tački 4. koja se odnosi

na 30. i 40 kadrovski centar. Nadam se da se slažete sa tom formulacijom? (Odobravanje).Predlažem da to usvojimo kako smo i ranije radili – i zapisnik sa 24. i zapisnik sa 25.

sednice.Da li se slažete? (Odobravanje).Za današnju sednicu predložen je sledeći

D n e v n i r e d:1. KADROVSKA PITANJA2. TEKUĆA PITANJA

[...] ZORAN LILIĆ:Imamo ove iz Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.

MOMČILO PERIŠIĆ:To je samo radi verifikacije.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ:Šta je to, šta “iz republike”?

ZORAN LILIĆ:To je predložio za 40. kadrovski centar Martić.371

MOMČILO PERIŠIĆ:Da, Martić i Karadžić,372 odnosno Ratko Mladić.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ:Šta treba da radimo?

ZORAN LILIĆ:Da ih penzionišemo.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ:Nećemo to, uopšte, da primamo k znanju!

MOMČILO PERIŠIĆ:Gospodine predsedniče, mi ih još uvek odavde plaćamo, a razlika je ako su penzionisani

– manje primaju kao penzioneri.U tom smislu, bilo bi dobro da tako regulišemo. Ako sada mi ne odlučimo, oni će primati punu platu. Ukoliko se penzionišu pošto su njihova dosijea ovde, primaju penziju oko 85 % zavisi koliko ko ima godina.SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Ja neću da odobravam nikakve odluke organa Republike Srpske!MOMČILO PERIŠIĆ:

Onda, da ne vodimo njihov kadar? Onda nešto moramo radikalno menjati.SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Apsolutno!MOMČILO PERIŠIĆ:

Dobro, znači ovo je znak pitanja?MOMIR BULATOVIĆ:

Mi smo o tome dosta pričali, ali mi još nijesmo donjeli definitivnu odluku u vezi 30. kadrovskog centra.

371 Milan.372 Radovan.

173

ZORAN LILIĆ:To imamo kao posebnu podtačku.

MOMIR BULATOVIĆ:S obzirom da je Odluka o formiranju 30. i 40. kadrovskog centra naša odluka, za mene

je jedina tačka gde možemo apsolutno da “aminujemo” ova tačka – odlazak u penziju. Unapređenja do sada nismo “aminovali”. Odlazak u penziju proizvodi samo materijalno-finansijska prava tih ljudi koji su tamo, u skladu sa našim prethodnim odlukama.

Znači, mi ne “aminujemo” odluke Republike Srpske, nego naše odluke i konstatujemo činjenicu da treba da dobijaju penziju.SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Da im damo mogućnost da dobijaju penziju.ZORAN LILIĆ:

Znači, to je u redu.Predlog razmeštaja generalskog kadra.Zamenik načelnika Generalštaba, general-potpukovnik Kovačević Blagoje – lično,

mislim da to nije sporno. Generala Kovačevića znate; mislim da je to u redu.Na njegovo mesto da dođe Ćopić Nedeljko iz Centra visokih vojnih škola.Da li se slažete? (Odobravanje).Ratna mornarica: pomoćnik načelnika Generalštaba za Ratnu mornaricu – bio je Zec

Milan; on je već postavljen ukazom za komandanta RM. Ostaje kao predlog Rakić Dušan?MOMČILO PERIŠIĆ:

Ostaje kao predlog.ZORAN LILIĆ:

Momire, šta ti misliš?MOMIR BULATOVIĆ:

Ja tog čovjeka stvarno lično znam i cijenim. Ja sam sklon da tražimo rešenje i da pomognemo. Ali, čovjeka koji je pregovarao ispred Republike Srpske Krajine, koji je bio u Zagrebu, koji je javna ličnost, ne znam da li tako rešavati. Ja jesam za to da pomognemo. Neka on dejstvuje na ovom mjestu, ukaz ćemo kasnije potpisati, kada se malo stabilizuju opšte prilike.ZORAN LILIĆ:

Misliš da ga ne penzionišemo, da obavlja ovu funkciju na neki način, a da nema ukaza?MOMČILO PERIŠIĆ:

Ja njemu status moram da rešim. On je sada u statusu ministra tamo i sada “lebdi u vazduhu” – tamo više nije ministar ovde nije nigde postavljen.373

MOMIR BULATOVIĆ:Sjećate se kada smo dali suglasnost da pređe tamo, konstatovali smo da smo, faktički,

tog čoveka žrtvovali; [...]374 se to je grubo rečeno, ali kada pošaljete čovjeka da ode na neko istaknuto mjesto, mi nismo mogli da računamo na neki njegov raspored u našoj Ratnoj mornarici ili Vojsci Jugoslavije.ZORAN LILIĆ:

Da onda zadužimo načelnika Generalštaba da nađe rešenje.

373 Dušan Rakić je bio ministar obrane u Vladi RSK premijera Đorđa Bjegovića, te je u ime RSK potpisao tzv. Zagrebački sporazum o prekidu vatre između RSK i hrvatskih vlasti 29. ožujka 1994. godine.374 Nejasna riječ u izvorniku.

174

MOMIR BULATOVIĆ:Predlažem da odložimo odluku dok se ne pronađe neko rešenje.

ZORAN LILIĆ:Da, uz pomoć ministra Bulatovića.

MOMIR BULATOVIĆ:Njegova slika je obišla čitav svijet. On je išao u Zagreb, u ruskoj ambasadi je pregovarao.

Sutra će to iskoristiti Hrvatska kao krunski dokaz za našu političku licemjernost i dvoličnost. [...]

Sledeće je RAZMATRANJE DODELE BRODOVA ZA SRPSKU VOJSKU KRAJINE.MOMČILO PERIŠIĆ:

Republika Srpska Krajina ima reka, a nema nijedan brod za kontrolu stanja na svojoj obali, a mi u Rečnoj ratnoj flotili imamo viška brodova, predlažem da im se dodele četiri broda, da bi formirali svoju rečnu ratnu flotilu.ZORAN LILIĆ:

To su dva minolovca i dva desantna čamca koji će ploviti Dunavom.MOMČILO PERIŠIĆ:

Pošto je to van moje kompetencije, molim vas da to odobrite.ZORAN LILIĆ:

Da li se s tim slažete? (Odobravanje).SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Samo, da se ne povlači da ih sada naoružavamo, da ne ide po novinama.MOMČILO PERIŠIĆ:

Ne, to će sve biti tajno.SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Neće tajno moći da plovi Dunavom, nego neka se zna da imaju svoje brodove.PAVLE BULATOVIĆ:

Ali, Savezna vlada treba da donese takvu odluku, tu se radi o saveznoj imovini.RADOJE KONTIĆ:

Ako odlučuje o tome Savezna vlada, to ne može nikako biti tajno.ZORAN LILIĆ:

Evo, donela je Savezna vlada odluku, tu je Raja!MOMIR BULATOVIĆ:

Mi sada to da damo, a ti ćeš u stabilnijim prilikama da doneseš odluku (obraća se Radoju Kontiću).RADOJE KONTIĆ:

Slažem se.ZORAN LILIĆ:

Mi smo doneli jednu odluku da ti to, Rajo, možeš da radiš. [...]MOMČILO PERIŠIĆ:

Ako dozvolite, pre toga bih da definišemo Prevlaku. Republika Hrvatska je jednostrano donela odluku i proglasila “plavu zonu” svojim teritorijalnim vodama. Ja sam razgovarao sa predsednikom Bulatovićem. Mi smo mišljenja da bi bilo dobro da mi sa našom mornaricom štitimo “plavu zonu”, a ja sa Prelom375 imam sutra razgovor. Ja bih njemu rekao: “pošto je

375 Bertrand de Sauville de Lapresle.

175

zabranjeno da u plavu zonu ulaze bilo koje snage – i naše i hrvatske, a hrvatske već ulaze; čak i u “žutoj zoni” da se ništa ne radi”, a Hrvati već rade, pa predlažem da se Ratna mornarica stavi u zaštitu teritorijalnih voda u “plavoj zoni”, tako što će da spreči hapšenja od strane organa Hrvatske naših građana, tako što će da spreči ulazak njihovih glisera, itd. i da zapreti, ako bilo šta uđe, da će upotrebiti čak i vatru, jer tako ćemo mnogo lakše to zaštititi, jer Hrvati obzirom da imaju kopnenu vezu i pomorsku, malo po malo uzurpiraju stvari i sutra može doći do situacije da to moramo vraćati ratom; pa, da ne bismo vraćali ratom, da mi njima malo pokažemo “zube”!MOMIR BULATOVIĆ:

Moja su razmišljanja na tu temu sljedeća: Izjava Hrvoja Kačića, koji, u suštini, nije zvanična ličnost, uslijedila je tri ili četiri dana posle veoma povoljne izjave koju je za našu stvar u Ženevi dao lord Oven376 oko Prevlake. Izjava Kačića je digla našu opoziciju. Mi smo to smirili i mislim da je to sasvim sada u redu.

Ali, mislim da bi bilo dobro da general [...]377 upozori generala De la Prela da smo mi do sada ulagali puno protesta, a ništa od toga nije riješeno. Mislim da bi bilo dobro da prvi hrvatski policijski čamac koji uđe u “plavu zonu” da potopimo, da se izvinemo i da kažemo da je nesporazum. Jer, dok mi njima stalno popuštamo, oni nama stalno tamo zveckaju oružjem.SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Ja vas molim – čekajte da nam skinu ove sankcije; nemojte u narednih nedelju dana da potapate ništa.MOMIR BULATOVIĆ:

Mi bismo se izvinili zbog incidenta!SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Nemojte da napravimo cirkus, da posle zaseda Savet bezbednosti!MOMIR BULATOVIĆ:

Pohapsili su nam tamo ljude, svakom uzimaju pare, itd. Nesigurnost je u Herceg Novom velika. Dobro, da malo sačekamo, ali da general Perišić upozori De la Prela.SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Razgovor sa De la Prelom može odmah da bude, ali nemoj, molim te, da nešto potapaš i da pucaš dok se ne skinu sankcije.ZORAN LILIĆ:

Ti mu, Momo, reci da ćemo to uraditi!SLOBODAN MILOŠEVIĆ:

Ali, De la Prel mora da preuzme odgovornost. Ti, Momo, njega pitaj: “Generale, hoću li ja ili Vi preuzeti odgovornost za to?”MOMIR BULATOVIĆ:

Hrvati osporavaju da Tuđman378 nije potpisao Sporazum. Kako nije potpisao, gledali smo to!MOMČILO PERIŠIĆ:

Oni su ubeđeni da nije potpisao.

376 David.377 Nejasna riječ u izvorniku.378 Franjo.

176

MOMIR BULATOVIĆ:Rezolucija Savjeta bezbednosti 797 je to potvrdila i pozdravila mirovni sporazum. Prema

tome, oni moraju da štite taj dio. Dobro, da ih još ne potapamo, ali bi mi bio “merak” da im potopimo jedan čamac! (Smeh).[...]

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 2809.

631994 ., rujan 28 .TopuskoStavovi i zaključci Glavnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine sa stranačke sjednice održane u Topuskom, vezani uz razmatranje tadašnje političke situacije u RSK

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE28. septembar 1994. godine

STAVOVI I ZAKLJUČCI GLAVNOG ODBORA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE

SA SJEDNICE ODRŽANE U TOPUSKOM 24. 09. 1994. GODINE

Glavni odbor Srpske demokratske stranke Krajine analizirajući aktivnost stranke u proteklom periodu, ocjenio je, da je Srpska demokratska stranka Krajine dala veliki doprinos izgradnji Republike Srpske Krajine kao demokratske države srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive.

Provođenjem prvih višestranačkih demokratskih izbora u Republici formirani su državni organi na principima koji su opšteprihvaćeni u savremenom svijetu i koji garantuju da će isključivo volja naroda biti usmjerivač cjelokupne politike i društvenih odnosa u Republici.

Iako je u proteklim izborima bilo određenih nekorektnosti zbog uticaja na izbore sa prostora van Krajine, kao i ne uvijek na zakonu zasnovanog rada Republičke izborne komisije, Srpska demokratska stranka Krajine prihvatila je konstituisanje državnih organa na osnovu verifikovanih mandata i ustavne procedure.

SDS Krajine dobila je najveće povjerenje naroda u Srpskoj Krajini što joj je i nalagalo da srazmjerno dobivenom povjerenju preuzme i svoj dio obaveza u obavljanju javnih poslova u Republici. Stoga je Glavni odbor ocjenio ispravnom odluku da se sa drugim strankama formira skupštinska većina radi stabilnosti organa zakonodavne vlasti, kao i preuzimanje određenog broja mjesta u Vladi Republike.

Analizirajući rad Vlade, Glavni odbor ocjenjuje da se opšti rezultati rada Vlade mogu ocjeniti vrlo uspješnim, u cjelini i u resorima, mada je ukazano i na određene pojedinačne propuste u radu.

Glavni odbor Srpske demokratske stranke Krajine izražava zabrinutost i ukazuje na unutrašnji državni i politički problem koji se odnosi na funkcionisanje MUP-a Republike Srpske Krajine na čitavoj teritoriji Republike. Slabostima u radu i unutrašnjoj organizaciji

177

rada MUP-a, ali i nepravovremenim i nedovoljnim djelovanjem Vlade Republike nastao je teritorijalni rascjep u radu ovog Ministarstva na području istočne Slavonije i Baranje, što može ugroziti teritorijalni integritet Republike Srpske Krajine i bitno oslabiti njenu poziciju u pregovaračkom procesu.

Analizirajući rad državnih organa u cjelini, zapažena je međusobna neusklađenost u radu nosilaca vlasti što otežava funkcionisanje političkog sistema u Republici.

Srpska demokratska stranka Krajine podržava nastavak pregovaračkog procesa između Republike Srpske Krajine i Hrvatske uz međunarodno posredovanje kako bi se mirnim putem razrješila sva sporna pitanja.

Glavni odbor ocjenjuje da odnosi među srpskim zemljama utiču na položaj Republike Srpske Krajine, te da je državni interes Krajine očuvanje dobrih odnosa i sa Republikom Srpskom, a posebno sa maticom Srbijom odnosno Saveznom Republikom Jugoslavijom.

Srpska demokratska stranka Krajine nastaviće svoje učešće u radu Vlade, Skupštine i lokalnih organa vlasti, isključivo u cilju ostvarivanja interesa naroda.

Zadatak je članova Srpske demokratske stranke Krajine u Vladi, Skupštini i lokalnim organima vlasti, da utiču na razrješavanje postojećih problema u cilju očuvanja teritorijalne cjeline Republike Srpske Krajine i izgradnji Republike kao suverene države srpskog naroda.

Apeluje se na sve nosioce vlasti u Republici na jedinstvo, međusobnu saradnju i ustavno ponašanje.

Srpska demokratska stranke Krajine će istrajati na svom osnovnom programskom opredjeljenju na očuvanju suverenosti srpskog naroda i ostvarenju njegova prava na ujedinjenje u jednu državu.

PREDSJEDNIK M. P.379 SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE dr. Milan Babić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 29., kut. 6.

641994 ., rujan 29 .ZagrebPismo Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, predsjedniku RSK Milanu Martiću, vezano za održavanje seminara “Program za pregovore” dr . Williama Uryja u Kninu

EMBASSY OF THE

UNITED STATES OF AMERICAZagreb, Croatia

29. septembar 1994.

379 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

178

Poštovani gosp. Martiću,380

prilikom našeg prošlog sastanka složili smo se da će dr. William Ury sa Univerziteta Harvard, pravnog odsjeka, “Program za pregovore”, doći u Knin da održi seminar o taktici i strategiji pregovora.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država će da omogući da dr. Ury asistira vašem pregovaračkom timu oko problema taktike i strategije; on nastupa kao privatna osoba i neće zastupati naše poglede u direktnim, važnim problemima koji su trenutno u sporu. Dr. Ury ima prilično iskustvo u pomoći partijama, Vladi i poslovnim ljudima u poduci kako da što bolje, formulišu pregovaračke strategije da bi postigli željeni rezultat.

Klijentela doktora Ury-a uključuje “IBM”, “Ameriken Ekspres”381 i američko Ministarstvo inostranih poslova. Takođe je radio sa bivšim predsjednikom SAD-a Jimmyem Carterom, državnim sekretarom Cyrusom Vanceom, u pripremi ugovora iz Camp Davida, na kraju sedamdesetih. Prije pregovora u Camp Davidu državni sekretar Vance proveo je dva puna dana na seminaru dr. Ury-a; a predsjednik Carter odvojio je jedan cijeli dan od svojeg dragocjenog vremena.

Da bi ovaj program bio što uspješniji, vaši glavni pregovarači moraće takođe da posvete značajnu količinu vremena za seminar. Sada moramo da potvrdimo vašu odluku. Predviđamo da dr. Ury održi dvodnevni seminar za vaše glavne pregovarače 11. i 12. oktobra 1994. Drugi mogući datumi mogli bi da budu 13. i 14. oktobar 1994. Neophodno je da najvažniji pregovarači budu uključeni kako bi se postigao maksimalan efekat od seminara dr. Ury-a.

Zamolio sam moje osoblje Susan Hovanec i Toma Mittnachta da otputuju u Knin da bi dogovorili detalje te posjete. Kao što sam rekao, ovo je usluga koju možemo da vam omogućimo. Vi nemate nikakvih obaveza da je prihvatite. Ali, ako je prihvatite, važno je da vaši najviši službenici posvete seminaru određeni dio svog vremena. Gospođa Hovanec i gospodin Mittnacht mogu da dogovore ostale detalje.

Hvala Vam na saradnji.

S poštovanjem, Peter W.382 Galbraith

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

651994 ., rujan 29 .KninDopis Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Vladi RSK sa zahtjevom da oformi komisiju koja će ispitati osnutak i djelovanje “nelegalne” zatvorske ustanove u Vojniću

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE

380 Milan.381 American Express.382 Woodard.

179

BROJ: 021-403/94-XII-04 M. P.383

Knin, 29. 09. 1994. god. VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N

PREDMET: Razrješenje zatvora u Vojniću.–

Pravosudnim organima se obraćaju predstavnici Međunarodnog Crvenog krsta, predstavnici civilne policije UNPROFOR-a i predstavnici drugih međunarodnih organizacija, domaći i strani novinari, sa pitanjima o karakteru zatvora u Vojniću. Svi stalno ističu da su u tom zatvoru nepodnošljivi uslovi zbog toga što je nedozvoljeno velik broj zatvorenih osoba na malom prostoru.Vlada RSK, a ni Skupština RSK, nisu osnovale taj zatvor. Taj zatvor nije pod upravom Ministarstva pravosuđa i uprave, u isti zatvor od strane redovnih sudova ne upućuju se osumnjičena lica protiv kojih se vodi krivični postupak, jer zato postoje redovni okružni zatvori u sjedištima okružnih sudova.Dakle, Ministarstvu pravosuđa, koje jedino je nadležno da kontroliše sve postojeće, naravno od Vlade osnovane zatvore, nije poznato tko je osnovao zatvor i pod čijom je on nadležnosti, kao ni to tko financira taj zatvor. Jedino što je poznato, jer je to vidljivo, da njime rukovodi tamošnja milicija.Po usmenoj obavjesti oficira VRSK na dan 26. 09. 1994. godine u zatvoru su se nalazila zatvorena 82 (osamdesetdva) lica. Tko ih je zatvorio i na osnovu čijih odluka, te od kada ih se toliko nalazi u zatvoru ovom Ministarstvu nije poznato.U svakom slučaju postojanje ovog zatvora je teški atak na državu i pravni sistem. Iza toga se mogu kriti teške zloupotrebe, kao što se širom Korduna i Banije prepričava. Na međunarodnom planu o našem pravnom sistemu i funkcionisanju pravne države su zbog negativnih izvještaja sigurno nastale velike štete.Ovo stanje je neodrživo, pa se predlaže da Vlada osnuje jednu komisiju da ispita kada je i tko osnovao ovaj zatvor, tko ga sada drži, tko je odgovoran za negativne posljedice i eventualno učinjene zloupotrebe, te da donese odluku o ukidanju istog.

Na znanje:– predsjedniku Odbora za pravosuđe i upravu Skupštine RSK.–

M. P.384 M I N I S T A R: Uroš Funduk, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-159-031.

383 Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, ur. broj: 06-5-989/94, 30. 9. 1994.384 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Knin.

180

661994 ., rujan 29 .GlinaRezolucija Skupštine općine Glina o teškom općem, političkom i vojno-sigurnosnom stanju u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE GLINABROJ: 01-582/1-94.Glina, 29. septembar 1994.

Na osnovu člana 12. Statuta Skupštine opštine Glina broj 01-1120/92., 1124/92. i 562/93., Skupština opštine Glina razmatrajući opštu, političku i vojno-bezbedonosnu situaciju u državi, s posebnim osvrtom na događaje 1. i 2. septembra 1994. godine u selu Bojna, na drugoj vanrednoj sjednici održanoj dana 29. septembra 1994. godine, donijela je slijedeću

R E Z O L U C I J UUkupno stanje u oblasti odbrane, bezbednosti i organizovanosti svih odbrambenih

subjekata zemlje nije na zadovoljavajućem nivou, unatoč najavljenim i očekivanim mjerama najviših državnih organa vlasti.

Globalna politička situacija u svijetu i ponašanje velikih sila iako nepovoljno po srpski narod, ne utiče na moral i voljni momenat naroda i vojske, dapače motiviše Srbe da, dosljedni sebi, ostanu nepokorni zlu i nepravdi. Politički nesporazumi između rukovodstva srpskih zemalja, kao i sukobi u državnom i političkom rukovodstvu Republike Srpske Krajine djeluju razorno na moral naroda i vojske i umanjuju volju da se ustraje u odbrani svojih prava i slobode do ostvarenja konačnog cilja – stvaranja jedinstvene države.

Ponašanje pojedinaca u državnom rukovodstvu i komandnom kadru vojske izaziva sumnje naroda u iskreno opredjeljenje za očuvanje teritorijalnog integriteta Republike Srpske Krajine, što je razlog negativnog odnosa prema dijelu pripadnika oficirskog kadra bivše JNA.

U cilju prevazilaženja postojećeg stanja Skupština opštine Glina p r e d l a ž e:– P o d u z i m a n j e svih neophodnih mjera na prevladavanju nesporazuma među

državnim i političkim rukovodstvima srpskih zemalja;– O b a v e z n o ponašanje svih državnih organa u okvirima ustavnih i zakonskih

ovlaštenja, čime bi se prekinuli nepotrebni sukobi u državnom i političkom rukovodstvu Republike Srpske Krajine radi postizanja neophodnog jedinstva u vođenju državne politike;

– H i t n o iznalaženje najoptimalnijeg odbrambenog sistema koji bi garantovao efikasno suprostavljanje mogućoj agresiji i prevazišao organizacioni oblik vojske kao naoružanog naroda

– I s t r a j a v a n j e na utvrđivanju odgovornosti svih nosilaca funkcija u državi i vojsci za učinjene greške i propuste uz obavezno i pravovremeno obavještavanje javnosti o toku postupka i izrečenim mjerama;

– U t v r đ i v a n je konkretne i poimenične odgovornosti za nepotrebne žrtve u akciji u predjelu sela Bojna 1. i 2. septembra 1994. godine u kojoj nije bio definisan ni politički ni vojni cilj.

181

M. P.385 P r e d s j e d n i k: Madžarac Ljubomir, dipl. ing. geod.386 [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-DASK, 611., kut. 3.

671994 ., rujan 30 .KninDopis Državne komisije za ratne i zločine genocida RSK Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK s popisom osoba hrvatske nacionalnosti koje su smatrane odgovornima za izbijanje hrvatsko-srpskog sukoba u Hrvatskoj i za počinjene ratne zločine nad krajinskim Srbima

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINADRŽAVNA KOMISIJA ZA RATNE I ZLOČINE GENOCIDABr. 43/94.Knin, 30. septembra 1994.

MINISTARSTVU ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU K N I N

Dostavljam vam spisak utvrđenih počinilaca ratnog zločina i zločina genocida u toku 1991. / 94. godine, nad pripadnicima srpskog naroda. Nadam se da će ovaj spisak s navedenim podacima biti proslijeđen pravosudnim organima Republike Srpske Krajine, koji će organizovati suđenje za slijedeće počinitelje zločina:

1. Tomislav Merčep, zapovjednik Jedinice za posebne namjene. Izraziti je srbofob i ekstrem. Odgovoran je za masovne zločine u Vukovaru, zapadnoj Slavoniji / Marino Selo i Pakračka Poljana/ te u Lici / Divoselo, Počitelj i Čitluk /.2. Dr. Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, je odgovoran kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske i policije za ukupno ponovljeno zločinstvo nad srpskim narodom u ratu 1991. / 1994. On je idejni tvorac neoustaštva i najodgovornija ličnost za hrvatsko-srpski rat. Svoj politički imidž je gradio isključivo na raspirivanju mržnje između Hrvata i Srba. I on je poput zločinca i fašiste dr. Ante Pavelića pokušao degradirati srpski narod iz vjekovne pozicije naroda u poziciju nacionalne manjine, što je i bio stvarni uzrok rata.3. Gojko Šušak, ministar odbrane Republike Hrvatske, odgovoran je za zločine Hrvatske vojske u Vukovaru, zapadnoj Slavoniji, Gospiću, Miljevačkom platou, Ravnim kotarima, za ubistvo 22 srpska milicionara na zaštićenom području prema Malom Alanu / 22. januara 1993. /, za masovne zločine izvršene u Divoselu, Počitelju i Čitluku septembra 1993.[...] M. P.387 Predsjednik Državne komisije

385 Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Glina, Glina.386 Diplomirani inženjer geodezije.387 Okrugli pečat: RSK, Republička komisija za ratne i zločine genocida, Knin.

182

za ratne i zločine genocida mr.388 Mile Dakić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 42.

681994 ., rujan 30 .VojnićZamolba SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK kojom traže suglasnost za izdavanje dozvola za prelazak hrvatskih obitelji iz Izbjegličkog centra Batnoga u Republiku Hrvatsku

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OTVORENO DXMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆBroj: 08-03-123/1-94.Vojnić, 30. 09. 1994.

M U P K N I N UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI

Predmet: Dozvola za prolaz izbjeglica (Hrvata) iz IC389 Batnoga za RH.–

Ovom SUP-u Visoki komesarijat za izbjeglice UN-a, u suglasnosti sa komesarom za izbjeglice RSK gospodinom Trbulinom,390 podnio je zahtjev za odobrenje prolaska 42 Hrvata, uglavnom se radi o porodicama koji su početkom izbijanja rata odnosno padom Slunja i Cetingrada prebjegli u Veliku Kladušu, a sada zajedno sa pristalicama Fikreta Abdića pobjegli natrag u Republiku Srpsku Krajinu i trenutno se nalaze u izbjegličkom kampu Batnoga.

Operativnim radom na terenu utvrdili smo da se radi o porodicama koji se nisu slagale sa politikom HVO u bihaćkoj regiji i da su zato prešli zajedno sa pristalicama Fikreta Abdića i sada žele preći u Republiku Hrvatsku, za koji im je prelazak Ured za prognanike Republike Hrvatske posredstvom UNPROFOR-a izdao odobrenje.

Molimo Vas da nam izdate saglasnost kako bi mogli izdati odobrenje za njihov prelazak pozivom na naš broj depeše gornji.

N A Č E L N I K Nikola Vuletić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1067-9.

388 Magistar.389 Izbjeglički centar.390 Milan.

183

691994 ., listopad 3 .KninObavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK resornom ministru o postavljanju hrvatske zastave na zgradu SO Benkovac

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA STROGO POVJERLJIVORESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTIBroj: 08/2-1211/94.Knin, 3. 10. 1994.

– MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK K N I N

Predmet: Postavljanje zastave RH na zgradu SO Benkovac.–

Obavještavamo Vas da smo operativnim radom na terenu utvrdili lice koje je postavilo zastavu RH na zgradu SO Benkovac.Radi se o Bogovac Nevenu zvani “Mumi”, sin Svete, rođen 1964. godine u Benkovcu gdje je i nastanjen. Prema našim saznanjima isti je zastavu postavio u alkoholiziranom stanju, kako bi iskazao revolt prema opštinskom rukovodstvu. Navodno u pitanju je odbijanje rukovodstva SO Benkovac da materijalno pomognu karate klub “Dušan Silni” kojeg vodi Goran Opačić.Bogovac je poznat kao lice sklono incidentnom ponašanju zbog čega je više puta kažnjavan, sebe smatra čovjekom Gorana Opačića. Važno je napomenuti da Opačić više nije u sastavu formacija vojske ili milicije RSK, međutim i dalje oko sebe okuplja lica sklona incidentima. Također napominjemo da smo utvrdili da je Opačiću poznato tko je postavio zastavu, međutim tvrdi da on ne stoji iza tog. Ovaj događaj je na području Benkovca u znatnoj mjeri uznemirio javnost i izazvao širenje dezinformacija.Na kraju molimo Vas da ukoliko budete upoznavali političke strukture sa ovom informacijom, upozorite na mogućnost izbijanja incidenata s obzirom da se radi o grupaciji sa kojom je i ranije bilo sličnih problema.

M. P.391 NAČELNIK RESORA Drača Aco, [v. .r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 4.

391 Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbednosti, Knin.

184

701994 ., listopad 6 .BenkovacPriopćenje za javnost benkovačkog Općinskog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o aktualnim političkim zbivanjima u toj općini

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINEOPŠTINSKI ODBOR BENKOVACBenkovac, 06. 10. 1994. godine

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST05. 10. 1994. godine u Benkovcu je održana sjednica Opštinskog odbora Srpske

demokratske stranke Krajine Benkovac, kojoj su prisustvovali uz članove Opštinskog odbora, organizacioni sekretar SDS Krajine Dušan Vještica, članovi Izvršnog odbora Glavnog odbora SDS Krajine Milan Štrbac i dr. Stevan Đurić, ministar zdravstva u Vladi RS Krajine.

Na sjednici se između ostalog raspravljalo o političkoj situaciji na području opštine Benkovac i Republike Srpske Krajine u svjetlu najnovijih događanja.

Opštinski odbor SDS Krajine Benkovac je bezrezervno podržao stavove i zaključke Glavnog odbora SDS Krajine, održanog 24. 09. 1994. godine u Topuskom.

Po pitanju političkog stanja na području opštine Benkovac je zaključeno da postoji stalni trend stvaranja napete političke klime od strane pojedinaca i grupa. Njihov osnovni alat su razna podmetanja i laži koje šire o našoj stranci i njenim predstavnicima. Te prljave njihove rabote učestalo datiraju od predizbornih pamfleta, pa preko sijanja laži, preko postavljanja šahovnice na zgradu Opštine, a verovatno kao najnoviji proizvod tog prljavog političkog ološa su i ustaški leci rasturani po Krajini, sa samo jednim ciljem da SDS Krajine optuže za ono što su zapravo oni sami. Ti koji su servirali stavljanje šahovnice 9. na 10. VIII. 1994. godine na zgradu Opštine i koji su štampali i pisali i rasturali ustaške letke 1. na 2. X. 1994. godine nisu ništa drugo do izdajnici srpskog naroda.

Opštinski odbor SDS Krajine Benkovac, zahtjeva od MUP-a RS Krajine da javno objavi postavljača šahovnice i njegove nalogodavce, te da objavi gdje su se ustaški leci štampali, ko ih je štampao i ko ih je rasturao i po čijem scenariju.

Također, zahtjevamo da se objave imena atentatora, minera i njihovih režisera sa područja opštine Benkovac, te da se protiv njih pokrenu krivični postupci.

Svako tajenje tih šahovničara – sijača zla, od bilo koga, pa i od strane zvaničnih organa smatramo saučesništvom.

Opštinski odbor SDS Krajine Benkovac poziva sve svoje članove i simpatizere i sve ostale građane da tim provokatorima i njihovim podmetanjima ne nasjedaju, jer je SDS Krajine prava i istinska snaga srpskog naroda. M. P.392 Predsjednik: Rajko Ležaić, dipl. ing.393 [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 604.

392 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Opštinski odbor Benkovac.393 Diplomirani inženjer.

185

711994 ., listopad 7 .KninIzvješće Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o izvršenim krivičnim djelima (ubojstvima i samoubojstvima) u RSK u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna 1994 . godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIBroj: 08/3-2-5–Knin, 07. 10. 1994. god.

I Z V J E Š T A JO IZVRŠENIM KRIVIČNIM DJELIMA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA – – UBISTVIMA I SAMOUBISTVIMA U RSK od 01. 01 do 30. 09. 94.

U periodu od 01. 01. do 30. 09. 1994. godine na području RSK izvršeno je 67 krivičnih djela ubistva. U momentu izvršenja izvršioc je bio poznat u 42 slučaja, a u 25 nepoznat. Operativnim radom radnici OUP-a394 otkrili su izvršioca 15 krivičnih djela, a u 10 slučajeva izvršioci su ostali neotkriveni. Do sada nisu otkriveni izvršioci u 8 slučajeva, gdje su žrtve bili Srbi, i 2 slučaja gdje su žrtve bile Hrvat, odnosno Mađar.

Najviše nerazjašnjenih krivičnih djela ubistva dogodilo se na području SUP-a Vukovar – 5. Jedno lice ubijeno je u stanu (Hrvatica), 2 na ulici, i jedno za vrijeme vožnje u putničkom vozilu, a jedno ubijeno (još uvijek nije utvrđen identitet leša), pa bačeno u bunar. Svi su ubijeni iz vatrenog oružja. Na području SUP-a Beli Manastir izvršno je tokom noći razbojništvo nad porodicom mađarske nacionalnosti, i to prilikom je ubijeno 1 lice, a njegova žena i otac povređeni. Izvršioc još nije otkriven.

U mjestu Meljinovac, blizu granice prema Bihaću, SO D.395 Lapac, u svojoj kući ubijeni su iz vatrenog oružja majka (1912. g.) i sin (1940. g.), izvršilac još nije otkriven.

U Petrinji je ubijeno 1 lice, linčovano, koje je prethodnog dana lišio života drugo lice.Na području Knina prilikom čuvanja ovaca iz vatrenog oružja ubijen je čobanin,

izvršilac još nije otkriven, a na području Slunja iz zasjede je pucano na vozilo u kretanju, i tom prilikom je vozač smrtno stradao, a suvozač ranjen. Po nepotvrđenim operativnim saznanjima ovo ubistvo je izvršeno, jer je ubijeni navodno ukazivao na nemoralnost trgovanja sa muslimanima. Izvršioc još nije otkriven.

U krivičnim djelima ubijeno je 78 lica, od toga 65 Srba i 13 Hrvata i ostalih, odnosno, 63 muškarca i 15 žena.

Od 15 razjašnjenih krivičnih djela, kod kojih u momentu saznanja izvršioci nisu bili poznati, u 12 slučajeva izvršioci su bili Srbi, a u 3 slučaja Hrvati. U posmatranom periodu u 8 slučajeva desila su se višestruka ubistva, u kojima je ubijeno 19 lica, sve srpske nacionalnosti (u 6 slučajeva dvostruko, u 1 trostruko i u 1 četverostruko ubistvo).

U istom periodu izvršena su 103 samoubistva, od toga 77 muškaraca i 23 žene. U 101 slučaju samoubistvo su izvršili Srbi, a u jednom slučaju Hrvatica, odnosno Mađarica. Način

394 Organ unutrašnjih poslova.395 Donji.

186

izvršenja je različit, od upotrebe vatrenog oružja (puška, pištolj, bomba) u najvećem broju do vješanja.

Od eksplozivnih naprava (mina) u istom periodu smrtno je stradalo 18 lica, 19 zadobilo teže, a 11 lakše povrede.396

OPERATIVNI OVL.397 RADNIK ZA OPŠTI KRIMINAL Košević Gojko, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 13.

721994 ., listopad 7 .KninDopis predsjednika RSK Milana Martića političkom vodstvu Republike Srbije i načelniku Generalštaba VJ u kojem ih izvješćuje o prisutnosti paravojnih formacija pod nadzorom srbijanskog MUP-a na teritoriju SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema te neugodnostima kojima je bio izložen prilikom službenog posjeta toj oblasti

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Šifrirano “DH”PREDSJEDNIK REPUBLIKE Strogo poverljivoBroj: 020/1-1028/94Knin, 07. 10. 1994. g.

– Predsjedniku Republike Srbije – Slobodanu Miloševiću– Predsjedniku Vlade Srbije – Mirku Marjanoviću– Ministru unutrašnjih poslova – Zoranu Sokoloviću– Načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije – generalu Perišiću398

Predmet: Novi incident na prelazu Tovarnik

Ovim putem želim da Vas upoznam sa najnovijim teškim incidentom koji se dogodio dana 04. 10. o. g.399 oko 10 časova, prilikom mog prelaska iz Republike Srbije u Republiku Srpsku Krajinu. Naime, tog dana sam pošao u planiranu radnu posjetu Komandi 11. korpusa vojske Republike Srpske Krajine u Vukovar. Na prelazu Tovarnik koji kontrolišu pripadnici MUP-a Republike Srbije sam korektno prihvaćen i bez problema propušten. Na

396 U “Izvještaju o radu glavnog operativnog radnika za opšti kriminal (Gojko Košević, op. ur.) od 01. 01. do 30. 09. 1994. god.”, datiranom 5. listopada 1994., navodi se da je od ”01. 01. 1992. do 30. 09. 1994. godine evidentirano 440 krivičnih djela ubistava prilikom čega je ubijeno 573 lica, 305 Srba i 268 Hrvata i ostalih, odnosno, 425 muškaraca i 148 žena”. Uz to, navodi se da su “u istom periodu ostala neotkrivena 173 krivična djela, odnosno, nerasvjetljena, u kojima je ubijeno 293 lica, od toga 98 Srba i 195 Hrvata i ostalih, a otkriven je izvršioc(i) u 60 slučajeva, od toga 33 slučaja gdje su žrtve bili Srbi, i 27 slučaja gdje su žrtve bili Hrvati i ostali”. Vidi: HR-HMDCDR, 20., kut. 13.397 Ovlašteni.398 Momčilo.399 Ove godine.

187

tom prelazu me je sačekao načelnik štaba korpusa pukovnik Stojan Španović sa kolima vojne policije. Prešao je u moj automobil i odmah saopštio da prelaz sa strane RSK kontrolišu ljudi Ilije Kojića. Dolaskom na sam prelaz kolona automobila (“Ford” VRSK sa rotacionim svjetlom, “Audi” u kojem sa se ja nalazio i “Pajero”400 sa pratnjom) je zaustavljena. U momentu zaustavljanja automobila desetak momaka u maskirnim vojnim uniformama je prišlo automobilima i uperilo automatske puške, držeći prst na obaraču. U mene lično, kao i u sve moje ljude je upereno oružje.

Čovjek koji je to sve vodio (crna uniforma, crvena beretka) je prilazio i pregledao tko se nalazi u svakom automobilu. Na moju žestoku intervenciju šta ovo znači, tko su oni, znaju li u koga upiru oružje, odgovoreno je da kontrolišu granicu. Na moje više puta postavljeno pitanje kako se zove čovjek koji vodi ovu akciju odgovorio je sa vidnom zadrškom MARKO, a poslije još BAJIĆ.

Iz prvih kola (vojna policija) i mog automobila nitko nije izlazio. Moja pratnja iz “Pajera” je izašla iz automobila, ali im je odmah naslonjena automatska puška i naređeno da ne mrdaju.

Nakon svega ovoga rečeno mi je da možemo ući na prostor RSK. Na sastanku u Komandi 11. korpusa u Vukovaru, saopšteni su mi slijedeći podaci:

– ljudi koji su organizirali ovaj incident su pripadnici paravojnih i paramilicajskih snaga stacioniranih u Erdutu. Nalaze se pod direktnom kontrolom RADE KOSTIĆA, radnika Resora državne bezbjednosti MUP-a Srbije. Isti pojedinci su učestvovali i u otmici ministra UP401 – RSK Ilije Prijića,

– dotični RADE KOSTIĆ je na područje RSK ušao istog dana sat vremena (oko 9.00) prije mog ulaska, sa službenim automobilom “BMW”, reg. oznake MUP-a Srbije,

– Komanda 11. korpusa VRSK nema bilo kakve ingerencije nad logorom u Erdutu, ili nekim drugim na prostoru istočne Slavonije i Baranje,

– 80 % pripadnika ovih snaga su sa područja, najviše iz Republike Srbije, a neznatan broj i iz Republike Srpske,

– učestale su pretnje upućene starješinama 11. korpusa od strane istih snaga.Po završetku radnog dogovora u Komandi korpusa cijelim putem smo bili maksimalno

pokriveni sa pripadnicima istih formacija. U nekoliko slučajeva na pojedinim pravcima na vrijeme su uočene grupe u kukuruzima uz cestu, pa smo mijenjanjem pravca kretanja izbjegavali možda još teže incidente. Na izlazu iz RSK nismo zaustavljani, iako su na njemu bili isti naoružani pripadnici paravojnih i paramilicajskih snaga.

Gospodine predsjedniče Republike, predsjedniče Vlade, ministre UP, i načelniče GŠ VJ!Moja odluka je da u ovom momentu ne izlazim u javnost sa svim što mi se događa

na prostoru gdje sam ja predsjednik države. Neoborivi su dokazi da iza ovih paravojnih i paramilicajskih snaga stoji RDB402 MUP-a Srbije. Isto tako neoborivi su dokazi da se u 80 % slučajeva radi o ljudima iz Republike Srbije.

Za sve ovo imam argumente. Očekujem i tražim kao predsjednik države od Vas, najodgovornijih ljudi u Republici Srbiji, da naredite povlačenje dotičnih snaga sa prostora RSK, kako bi bili u mogućnosti da opet uspostavimo pravni poredak na cijeloj teritoriji.

400 Radi se o terenskom vozilu marke “Mitsubishi”.401 Unutrašnji poslovi.402 Resor državne bezbjednosti.

188

Ukoliko se navedene jedinice u razumnom roku ne povuku sa prostora RSK biti ću prisiljen obavjestiti svoju, kao i javnost u Republici Srbiji sa svim činjenicama sa kojima raspolažem. Također ću biti prisiljen da posegnem i za drugim argumentima kako bi uspostavio vlast i pravni poredak na cijelom prostoru RSK.

Sa kompletnom informacijom o strukturi ovih jedinica ću Vas naknadno upoznati.Srdačno Vaš!

M. P.403 PREDSJEDNIK REPUBLIKE Milan Martić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.

731994 ., listopad 7 .[Vukovar]Izvješće sa sastanka policijskog i vojnog vodstva SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema na kojem se, kao posljedica neugodnosti što ih je predsjednik RSK Milan Martić doživio za posjeta Vukovaru 4 . listopada 1994 ., raspravljalo o aktualnoj sigurnosnoj situaciji na tom području

O B R A Z L O Ž E N J E

Neka saznanja u vezi incidenta na punktu Tovarnik

Dana 07. 10. 1994. g. održan je sastanak sa predstavnicima MUP-a (Ilija Kojić, pomoćnik ministra UP i Dragan Đukić, sekretar SUP-a Vukovar) u vezi realizacije zadataka koji su dobiveni od predsednika RSK za vreme njegovog boravka u Komandi korpusa. Sastanak je održan u Komandi korpusa, na kome su prisustvovali komandant, NŠ404 i NB.405 Radilo se o dogovoru da se pored pripadnika milicije na punktove postave i pripadnici vojne policije radi kontrole vojnih motornih vozila i pripadnika SVK, obavezno najavljivanje pokreta kako jedinica vojske tako i jedinica milicije i dogovor oko raspodele obezbeđenja nekih važnih objekata.Tom prilikom pomoćnik ministra UP, između ostalog izneo je da su oni imali pouzdane podatke da je predsednik RSK dolazio u Komandu korpusa s namerom da smeni komandanta i da su oni zbog toga izveli incident na punktu Tovarnik kako bi dali do znanja predsedniku da to ne čini. Isto tako naglasio je da je šurovanje sa MEDIĆ SLOBODANOM 1 / pogrešan potez i sa tim se ne može postići ništa već samo prolivanje srpske krvi. Tvrdi da niko od sadašnjih komandanata neće preuzeti na sebe rizik da se sukobi sa pripadnicima MUP-a zbog toga što je sa ove teritorije isteran ministar UP Prijić,406 kao ni to da će prihvatiti naređenje Knina. Pored toga naglasio je da ništa ne radi sam, već za to ima pokriće i da za svaki potez koji čini konsultuje ljude iz Beograda. Kao i do sada predlažem da se spor,

403 Prijemni pečat: primljeno 7. 10. 1994. u 10,00 sati; obrađeno i predano 7. 10. 1994. u 12,00 sati.404 Načelnik štaba.405 Načelnik bezbjednosti.406 Ilija.

189

odnosno sukob, reši tamo gde je i nastao i da uvlačenje vojske bi samo još više pogoršalo i onako tešku situaciju. Imamo pouzdana saznanja da ni jedna jedinica nije spremna ići u sukob sa MUP-om radi razrešavanja problema, kao ni jedinica za obezbeđenje NIK407 “Đeletovci”.U razgovoru sa komandantom ove jedinice treba biti veoma oprezan, pre svega zbog toga što se zna ko ju je formirao i čija je to jedinica.1 / major, komandant jedinice za obezbeđenje NIK “Đeletovci”.

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 6., kut. 56.

741994 ., listopad 8 .KninIzvješće glavnog operativnog radnika za upravne i druge unutarnje poslove Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o radu u 1994 . godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTIKnin, 08. 10. 1994. god.

MINISTRU MUP-a RSK – ovdje –

PREDMET: Upravni i drugi unutrašnji poslovi,Izvještaj o radu s posebnim osvrtom na 1994. godinudostavlja se.–

Kao glavni operativni radnik iz oblasti upravnih i drugih unutrašnjih poslova na nivou ovoga Ministarstva podnosim izvještaj i osvrt o radu iz ovog domena poslova organa unutrašnjih poslova, sa svim uočenim karakterističnim problemima i preprekama koje su se javljale u toku rada svih radnika zaposlenih na tim poslovima, kao i o postignutim rezultatima i kvaliteti rada, posebno apostrofirajući rezultate, poduzete akcije kao i prepreke u radu, u toku 1994. god.

Kada se govori o upravnim i drugim unutrašnjim poslovima gdje upravni referenti i drugi radnici koji se bave neposrednim provođenjem upravnih postupaka i koji neposredno primjenjujući pozitivne zakonske propise odlučuju o određenim pravima i obavezama građana RSK, mora se spomenuti pitanje kadrova po svim organizacionim jedinicama Ministarstva. Naime, činjenica je da na ovim poslovima po sekretarijatima, odnosno, službe javne bezbednosti često puta rade referenti koji za to nisu stručni, niti imaju bilo kakvog prethodnog iskustva, što bitno utiče i determinira kvalitet i efikasnost u radu. Pogotovo se navedena činjenica odnosi na rad referenata u referadama za registracije vozila na motorni

407 “Naftna industrija Krajine”.

190

pogon, gdje je aktualnom kontrolom, odnosno, revizijom rada utvrđeno da o nekim SJB referenti u toku rada sistematski krše pozitivne zakonske propise, što je između ostalog i posljedica neznanja i nestručnosti. Međutim, isto tako treba reći da se s vremenom u tom segmentu situacija popravlja, te da kontinuirano praćenje rada referenata (kroz pismene i telefonske kontakte), kao i obavljene kontrole imaju uticaja na edukaciju referenata i rezultiraju kvalitetnijim stručnijim i zakonitim radom. Vezano za kadrovsku problematiku treba navesti da u nekim sekretarijatima (Okučani, Korenica, Glina), nije popunjena većina radnih mjesta predviđenih za rad u upravnim i drugim unutrašnjim poslovima, što također bitno otežava rad. Iako je u postojećim kontaktima sa rukovodiocima sugerisano da se izvrši popuna navedenih radnih mjesta, po tom pitanju je do sada vrlo malo učinjeno. Jedan od razloga je vrlo slab koeficijent za platu tih radnih mjesta, pa često puta i oni rijetki zainteresovani kandidati jednostavno okreću leđa kada čuju visinu plate (ispod 80 dinara mjesečno), za koju bi trebali raditi i mahom se odlučuju za rad u privatnom sektoru. Stoga je neophodno potrebno pristupiti izmjeni i dopuni Pravilnika o platama i na taj način barem donekle motivisati kako postojeće, tako i dolazak novih radnika.

Osim gore navedenog, određene poteškoće u radu predstavlja i pravna regulativa iz ovog domena poslova organa unutrašnjih poslova, gdje ona kao takva uglavnom postoji, ali je predviđena za mirnodopske uslove i zbog toga vrlo teško primjenjiva. Stoga su referenti prinuđeni ponekad u praksi tražiti rješenja koja nisu izregulisana postojećim propisima i prilikom čega je referentima ostavljeno pravo na diskrecionu ocjenu o opsegu društvene opasnosti takvih postupanja, a da se pri tom stranci izlazi maksimalno u susret, u ostvarivanju njegovih prava.

Međutim, usprkos navedenim poteškoćama treba konstatovati da se problemi rješavaju u hodu i kao takvi nestaju, a što je posljedica potpunog angažovanja svih radnika na ovim poslovima, od referenata do rukovodioca i što je naročito izraženo u ovoj tekućoj godini. U vezi s navedenim potrebno se posebno osvrnuti na dvije akcije provedene iz domena ovih poslova na nivou svih sekretarijata, a koje se odnose na sveobuhvatnu kontrolu rada referada za registracije vozila na motorni pogon (Akcija “Čikago”), kao i akcija legalizacije onog oružja koje po zakonskim propisima mogu posjedovati i faktično posjeduju građani, a za koje nemaju odgovarajuće dokaze o porjeklu (Akcija “Koral”).

Akcija “Čikago” pokrenuta je 11. 08. 1994. godine i uz manje prekide traje do danas, u kojem periodu je posebno imenovana Komisija za reviziju pregledala u svim sekretarijatima (bez SJB Benkovac, gdje je kontrola u toku), ukupno 36.768 dosijea registrovanih motornih vozila. Ova akcija iziskivala je mukotrpan rad i posebne napore od članova Komisije, obzirom da je pregledan svaki postojeći dosije posebno (po sistemu “Spis po spis”). Od ukupnog broja pregledanih dosijea Komisija je izuzela do sada 1.339 dosijea, za koje smatra da se radi o dosijeima vozila koja su registrovana na nezakonit način, ili barem postoji osnovana sumnja u tako nešto. Kao što se to iz priložene tabele vidi, posebni nedostaci su uočeni u SUP-u Beli Manastir i Okučani, iako su po drugim sekretarijatima, odnosno, pojedinim SJB uočene velike nepravilnosti u radu.

Gledajući stanje ukupno na nivou svih sekretarijata, potrebno je naročito naglasiti određene karakteristične negativne radnje i pojave iz ovog djela upravnih poslova, a koje su u dostavljenim izvještajima Komisije navedene.

– Velik broj vozila registrovan je na osnovu:a) sumnjivih saobraćajnih dozvola (falsifikati, prepravljanje podataka u dozvolama i sl.),

191

b) pravno nevaljalih kupoprodajnih ugovora, odnosno, vozila kojima je sumnjivo porijeklo (nepotpisani ili neovjereni ugovori od strane vlasnika vozila, komisioni kupoprodajni ugovori – nepotpisani od strane komitenta),

c) računa o prodaji vozila iz sabirnih centara sa prostora bivše BiH putem licitacija, koja se prodaju pod firmom “havarisana”, a riječ je o gotovo, ili potpuno novim vozilima visoke vrijednosti po bagatelnim cijenama i gdje je zbog ratnih dejstava provjera nemoguća, (mahom registrovana u SUP-u Beli Manastir),

d) carinskih deklaracija koje su izdavane i udarane na uvezena vozila visoke materijalne vrednosti, a da pri tome manjkaju dokazi o porijeklu vozila, ili ih u opšte nema (vlasnička knjižica, original račun garaža u inostranstvu, kupoprodajni ugovor ovjeren od strane inostranog notara).

Propusti u radu navedenih u tački d) naročito su zastupljeni u SUP-u Okučani i SJB Dvor (SUP-a Glina).

Tokom kontrole (revizije) također je uočen kod nekih sekretarijata nedovoljan stepen kooperativnosti određenih državnih organa i institucija vlasti, gdje se za neke može reći da kontinuirano krše postojeće zakonske propise. Ovo zadnje posebno se odnosi na određene ispostave Republičke uprave carina (Dvor, Okučani i vjerojatno Vukovar), koje na prije navedeni način protuzakonito legalizuju uvezena vozila i tako omogućuju privatnim licima protupravno sticanje ogromne materijalne i imovinske koristi. Upravni referent je u takvim slučajevima nemoćan i mora registrovati takva vozila, iako je jasno da su ista bez odgovarajuće dokumentacije.

Osim carinskih organa i određeni redovni sudovi pojedinih opština ne pokazuju, ili pokazuju vrlo malo volje i želje da se spreče određene zloupotrebe od strane privatnih (fizičkih) lica. Naime, često puta u vanparničnom postupku utvrđivanja vlasništva nad vozilom, takvi sudovi uopšte ne traže operativnu provjeru od strane nadležnih OUP-a, već presudu zasnivaju prvenstveno i isključivo na izjavi aktivno legitimisane stranke, potvrđeno od strane dva svjedoka, a što je apsolutno nedopustivo. U vezi s tim, već su uspostavljeni određeni kontakti, što je rezultiralo određenim pozitivnim pomacima u vezi navedenog, odnosno, neki sudovi su prihvatili naše sugestije (Opštinski sud u Kninu), te ubuduće presude donose uz prethodno pribavljenu operativnu provjeru.

Druga od spomenutih akcija iz domena upravnih poslova na nivou čitavog Ministarstva je akcija pod radnim nazivom “Koral” i pod kojom se podrazumjeva legalizacija i registracija onog oružja koje posjeduju i u skladu sa pozitivnim zakonskim odredbama mogu posjedovati građani RSK, a za koje nemaju odgovarajuće dokaze o porijeklu (ratni plijen, dio oružja podjeljen od strane TO, i bivše JNA i sl.). Akcija je započela sa danom objavljivanja odluke Vlade RSK o legalizaciji u sredstvima javnog informisanja, odnosno, okvirno 01. 09. 1994. godine i trajat će naredna tri mjeseca. Prema pristiglim informacijama iz sekretarijata, kao i neposrednim uvidom na terenu, može se konstatovati da interes za legalizaciju postoji, premda to često ne rezultira definitivnim podnošenjem zahtjeva za registraciju. Procjena je da je kod građana još uvijek prisutna bojazan da će im se na taj način oduzeti oružje, odnosno, postoji određena doza nepovjerenja i stoga nerado podnose zahtjeve. Kako bi se prevazišla takva situacija, akcija je po svim sekretarijatima preko mas-medija popularizirana, sa kojim aktivnostima će se nastaviti i dalje. Radi veće efikasnosti ove akcije, kao i lakšeg postupanja upravnih referenata izrađeni su i distribuirani, po terenima, novi oružni listovi, koji su izrađeni u skladu s pravilnikom propisanim obrascem i znatno su praktičniji i svrsishodniji od prethodno izrađenih, koji su bili glomazni i praktično neupotrebljivi.

192

Osim permanentnog rada na prethodno navedenim dvjema akcijama, aktivnosti radnika na upravnim i drugim unutrašnjim poslovima odvijale su se oko redovnih i svakodnevnih poslova, uz relativno normalnu dinamiku rada i uz određene poteškoće materijalne prirode (nedostatak kancelarijskog materijala, obrazaca), koje su uglavnom u hodu rješavane.

Naime, umjesto putničkih isprava i dalje se u skladu sa izrađenim Uputstvom građanima RSK za putovanje u inostranstvo od strane OUP-a izdaju potvrde o nepostojanju zapreka za putovanje, a same putne isprave se izrađuju kod nadležnih organizacionih jedinica MUP-a Republike Srbije.

Za vojno sposobna lica inzistira se na prethodnom pribavljanju odobrenja od strane Ministarstva odbrane, o čemu postoji njihova puna saglasnost i kooperativnost.

Poslovi prijave i odjave prebivališta i boravišta, određivanje JMBG408 i izrada ličnih karata se uglavnom određuju redovno i na zadovoljstvo stranaka. Problemi eventualno znaju iskrsnuti iz tehničkih razloga (nedostatak dovoljnog broja terminala), ali to može samo za kratko prolongirati posao (npr. određivanje JMBG), ali nikako utjecati na kvalitet rada.

U saglasnosti sa Ministarstvom odbrane prijavu, odnosno, odjavu prebivališta građana RSK referenti vrše samo uz prethodno nabavljenu potvrdu da su se prijavili nadležnoj upravi MO, kao vojni obveznici, što se čak traži i od ženskih lica dobi između 18 – 50 godina starosti. Na isti način se rješavaju pokušaji fiktivne izrade ličnih karata (najviše se radi o izbjeglim i raseljenim licima, koja žele iskoristiti određene zakonske mogućnosti), te im se iste izdaju jedino ako su se prijavili na vojni odsjek. Ako jesu, to je dokaz više da zaista žele prebivati u određenom mjestu, s namjerom da tu stalno žive.

U vezi s tom kategorijom lica u fazi izrade su obrasci izbjegličkih legitimacija (obaveza Komesarijata za izbjeglice), koje će nadležni sekretarijati / SJB izdavati onim licima kojima je prethodno utvrđen rješenjem status izbjeglice. Takva legitimacija imati će snagu javne isprave i predstavljati će osnovni identifikacijski dokumenat tih lica. U tom smjeru već nekoliko mjeseci traju kontakti sa republičkim Komesarijatom za izbjeglice i po izradi navedenih obrazaca krenuće se u realizaciju po OUP-a.

Pitanje izrade novih, zamjene starih i izrade duplikata vozačkih dozvola u posljednjih nekoliko mjeseci je definitivno rješeno. Posebno se to odnosi na izdavanje duplikata licima koja su vozačke dozvole izgubili, ili na bilo koji drugi način ostali bez nje, a nemaju relevantnog dokaza da su je posjedovali. Tamo gdje to redovni sudovi nisu htjeli u vanparničnom postupku utvrđivati (npr. u Kninu), dokazivanje o posjedovanju vozačke dozvole se provodi u upravnom postupku, uz ovjerene izjave podnosioca zahtjeva i najmanje dva svjedoka, te uz obaveznu operativnu provjeru od strane ovlaštenih radnika pojedinog OUP-a. Na taj način do danas je ostao veoma malen broj onih lica, koja nisu rješila navedeno pitanje i rješavanje istog ovisi o samoj stranci.

Kod registracije udruženja građana i društvenih organizacija poslovi se obavljaju redovno i na tom području, kao i kad je rječ o javnim skupovima i matičarstvu, se ne nailazi na posebne teškoće. Obzirom da se udruženja građana registruju po osnovu važećeg zakona Republike Srbije, jedan od slijedećih zadataka iz ove oblasti je izrada prijedloga našeg zakona i puštanja u skupštinsku proceduru na usvajanje.

Posebno poglavlje iz oblasti upravnih i drugih unutrašnjih poslova predstavlja rad na poslovima državljanstva. Naime, premda postoji važeći Zakon o državljanstvu RSK, isti je relativno nedorečen i po njemu je u praksi teško postupati. Naročito je to izraženo, kada

408 Jedinstveni matični broj građanina.

193

su u pitanju naknadni upisi lica u knjige državljana, kao i pitanje vođenja evidencija o državljanstvu. Problem se očituje u tome da se na području RSK trenutno nalazi veliki broj izbjeglih i raseljenih lica, koja uopšte nemaju, ili imaju nedostatnu ličnu dokumentaciju, te se ista radi ostvarivanja nekih svojih prava često pojavljuju kod lokalnih OUP-a sa zahtjevom o naknadnom upisu u knjigu državljana. Nadležni matični uredi smatraju da ne mogu izdati uvjerenje o državljanstvu bez prethodnog rješenja određenog OUP-a o naknadnom upisu, a važeći zakon jasno kaže ko se smatra državljaninom RSK i ko vodi evidenciju o državljanstvu (nadležni matični uredi).Tako dolazi do negativnog sukoba nadležnosti koji je potrebno rješiti u dogovoru sa nadležnim licima iz Ministarstva za pravosuđe i upravu. U proteklom periodu takve slučajeve smo rješavali izdavanjem potvrda o trenutnoj nemogućnosti dolaska do knjige državljana, te da se takva lica u skladu sa važećim zakonom smatraju punopravnim državljanima RSK. Kada je riječ o otpustu, odnosno o prijemu u državljanstvo navedeni poslovi se provode u skladu sa zakonskim odredbama i uz obaveznu prethodnu provjeru, dali konkretno lice ispunjava propisane preduslove.

PRILOG: GLAVNI OPERATIVNI RADNIK1. Tabelarni prikaz ZA UPRAVNE I DRUGEAkcije “Čikago”409 UNUTRAŠNJE POSLOVE Dragan Škopelja, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 20., kut. 17.

751994 ., listopad 10 .DaljDopis Izvršnog savjeta SO Dalj putem kojega se predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića upoznaje s poteškoćama u funkcioniranju organa vlasti u toj općini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE DALJIzvršni savet opštineBroj: 01-34/2-62/94. M. P.410

Dalj, 10. 10. 1994. g.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Gosp. predsednik Mikelić Borislav K N I N

Predmet: Funkcionisanje organa vlasti u opštini Dalj – službeno pismo

409 Priređivači su izostavili tabelarni prikaz.410 Prijemni pečat: Sekretarijat Vlade RSK, ur. broj: 06-5-1040/94., 11. 10. 1994.

194

Gospodine predsedniče,dozvolite da Vam se obratimo ovim službenim pismom u kojem Vas želimo obavestiti

o nekim problemima u vezi sa funkcionisanjem organa vlasti u opštini Dalj, te da u vezi s tim damo i određene predloge. U daljnjem tekstu ovog službenog pisma navodimo Vam sledeće:

Dana 3. 10. 1994. g. održana je peta sednica Skupštine opštine Dalj sa predviđenim dnevnim redom za tu sednicu. Međutim, na samoj sjednici Skupštine došlo je do dopune dnevnog reda sa tačkom dnevnog reda o izglasavanju nepoverenja predsedniku Skupštine opštine Dalj Pantelinac Rajku. Do izglasavanja nepoverenja predsedniku nije došlo iz razloga što je za nepoverenje glasalo 10 odbornika, a za izglasavanje nepoverenja bilo je potrebno ukupno 12 glasova.

Skupština opštine trajala je vrlo dugo sa vrlo lošim tonovima i raspoloženjima, pa je u tim okolnostima Skupština prekinula sa radom s tim da će uslediti njen nastavak. Međutim, do nastavka rada Skupštine nije došlo. Umesto nastavka rada Skupštine došlo je do masovnih ostavki odbornika Skupštine. Ostavke je podnelo ukupno 16 odbornika od 23 koliko je izabrano u Skupštini opštine Dalj. Obzirom da je više od polovine odbornika podnelo ostavke Skupština opštine Dalj ne može više da obavlja svoju funkciju u smislu odredbi čl. 15. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (“Sl.411 glasnik RSK”, br. 3/92.).

U vezi sa napred iznetim problemom postavlja se pitanje daljnjeg funkcionisanja organa vlasti u situaciji kada ne postoji Skupština opštine kao najvišeg organa lokalne uprave, kako to stoji u stavu 1. čl.412 15. cit.413 Zakona. Ovakova situacija nije pravno obrađena u našem zakonodavstvu. Istina je da je čl. 30. Zakona o teritorijalnoj organizaciji RSK i lokalnoj upravi rešeno da poslove Skupštine opštine obavlja Izvršni savet koga postavlja svojom odlukom Vlada RSK na predlog Oblasnog veća. To je predviđeno kada su Skupštine opština prestale sa radom zbog rata i ratnih dejstava. Istim aktom o postavljanju Izvršnog saveta, prema cit. članu Zakona, Vlada rešava pitanje organizacije organa uprave i dr.

Međutim, u konkretnom slučaju u opštini Dalj postoji organizovan Izvršni savet, postoji Statut opštine i svi potrebni pravilnici, te osnovani organi opštinske uprave potrebni za normalno funkcionisanje Izvršnog saveta i organa uprave.

Smatramo da Vlada RSK u nastaloj situaciji u opštini Dalj treba da ovlasti Izvršni savet opštine Dalj u sadašnjem sastavu da obavlja sve poslove u opštini koji se trebaju obaviti do konstituisanja nove Skupštine opštine Dalj. Naravno, do nove Skupštine će doći nakon što se obave izbori za novu Skupštinu. Po pitanju novih izbora obratit ćemo se predsedniku Skupštine RSK prema odredbama čl. 8. Zakona o izboru odbornika u Skupštine opština. Prema odredbama čl. 18. Zakona o izboru odbornika u Skupštine opština se kaže: – “u Skupštinama u kojima su Skupštine prestale s radom i u novo formiranim opštinama, izborne jedinice utvrđuju svojom odlukom Izvršni savet opštine”.

Na kraju ovog službenog pisma obaveštavamo Vladu RSK da sadašnji sastav Izvršnog saveta opštine Dalj, kao i opštinska uprava u svom sastavu ima dovoljno stručnih kadrova da se obave svi potrebni poslovi u upravi i u vezi sa predstojećim izborima za odbornike

411 Službeni.412 Članak.413 Citirani.

195

Skupštine. U opštinskoj upravi rade 3 diplomirana pravnika, jedan pravnik sa potrebnim iskustvom u radu organa opštinske uprave kao i drugi potrebni kadrovi.

Prednje se dostavlja gospodinu predsedniku Vlade RSK na upotrebu i daljnju nadležnost.S poštovanjem,

PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA: Ing.414 Đukić Radomir, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-099-102.

761994 ., listopad 12 .KninDopis sekretara Crvenog križa RSK Jovana Opačića predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću o poteškoćama u radu te organizacije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINACRVENI KRST RSKBroj: 275/1-1994.Knin, 12. 10. 1994. godine

PREDSEDNIKU VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N

Predmet: Problemi u funkcionisanju Crvenog krsta RSK

Uvaženi gospodine predsjedniče,prema odluci Izvršnog odbora Crvenog krsta RSK od 1. oktobra t. g.415 obavezan sam da

Vas upoznam sa osnovnim problemima vezanim za rad ove naše najznačajnije humanitarne organizacije, te da Vas zamolim za saradnju i pomoć u onim aspektima koji su bitni sa stanovišta njenog optimalnog funkcionisanja u teškim vremenima ratnih oskudica i svekolike neimaštine.

Kao prvo, želim da Vas obavijestim da su međunarodne humanitarne organizacije, koje djeluju na području Republike Srpske Krajine, smanjile svoje donacije za cca. 50 % u odnosu na prvo polugodište ove godine, zbog čega će se smanjiti i ukupan broj korisnika humanitarne pomoći koja se realizuje preko Crvenog krsta RSK. No, smanjenje broja korisnika humanitarne pomoći neće biti proporcionalno smanjenju ukupnih količina robe iz humanitarnog kontingenta, zbog toga što smo izvršili smanjenje individualnih normativa pomoći u odnosu na međunarodne standarde. Pored toga, u saradnji sa Komesarijatom za izbjeglice RSK i Ministarstvom za rad, boračka i socijalna pitanja preduzimamo mjere rigoroznije socijalne selekcije stanovništva, na one koji su stvarno socijalno ugroženi i na one koji mogu preživjeti ratnu oskudicu, izazvanu drastičnim smanjenjem privrednih aktivnosti na svim sektorima.

414 Inženjer.415 Tekuća godina.

196

Iako smo o naprijed iznijetim činjenicama, koje mogu imati vrlo značajne socijalne i političke reperkusije, blagovremeno upoznali Ministarstvo za socijalno staranje, ipak, zbog važnosti ove problematike za očuvanje socijalnog mira u RSK, smatramo našom profesionalnom i patriotskom obavezom da upoznamo i Vas lično.

Drugo, veliki broj ljudi iz personalne strukture RSK, a naročito sekretari opštinskih organizacija, permanentno su izloženi pritiscima najviših predstavnika opštinskih vlasti, kroz koje se zahtjeva ili čak i sprovodi kršenje našeg statuta i drugih normativnih akata naše organizacije, jer se Crveni krst želi staviti u funkciju stranačkih i političkih interesa, a ne interesa cjelokupnog naroda – što je naša izvorna i eminentna funkcija kao humanitarne organizacije.

Molimo Vas da kao predsjednik Vlade i najodgovorniji čovjek za sprovođenje Ustava i zakonskih propisa, preduzmete potrebne mjere u cilju zaštite autonomnosti naše organizacije, a time i pravnog sistema u Krajini i međunarodnog humanitarnog prava. U okviru naše organizacije statutarno i normativno definisana su sva pitanja koja se odnose na organizaciju rada i rukovođenja, raspodjelu pomoći i sl., i to u skladu sa Zakonom o javnim ovlaštenjima i Ženevskim konvencijama, koje predstavljaju osnovu međunarodnog humanitarnog prava.

Iskreno i sa zahvalnošću prihvatamo sve oblike konstruktivne saradnje sa organima vlasti u našoj Republici, ali – ne možemo prihvatiti da se problemi naše organizacije “rješavaju” mimo Crvenog krsta i njegovih legalnih organa, kao što su Skupština, Izvršni odbor, stručne službe i sl. Također se iskreno zalažemo za punu odgovornost u radu svakog našeg stručnog radnika i aktiviste, ali smatramo da se ona u svakom pojedinačnom slučaju može utvrditi na osnovu naših normativnih akata, a ne na osnovu bilo čijih ličnih i političkih afiniteta.

Treće, svojevremeno je Skupština RSK usvojila Zakon o izbjeglicama, objavljen u “Službenom glasniku RSK”, br. 12/93., na osnovu kojeg ovaj državni organ formalno-pravno preuzima mnogobrojne kompetencije Crvenog krsta RSK, čime je bitno ugrožena naša samostalnost i nezavisnost kao humanitarne organizacije. O tome smo Vas obavijestili 13. jula 1994. godine našim dopisom broj 185/1-1994., i u prilogu istog dostavili Vam stručnu ekspertizu pravne službe Jugoslovenskog crvenog krsta, a u cilju izmjene spornih odredaba pomenutog Zakona. Nažalost, ni do danas nismo dobili nikakav odgovor, iako su neke naše opštinske organizacije zbog toga onemogućene da normalno obavljaju svoj teški, složeni humanitarni posao. U tome kontekstu navodim informaciju koju sam danas primio od regionalnog sekretara Crvenog krsta za istočnu Slavoniju i Baranju, Ličina Milovana, da Komesarijat za izbjeglice RSK preuzima skladišta opštinskih organizacija Crvenog krsta na ovoj [...]416

Na žalost, svemu ovome nije potreban bilo kakav komentar, i zbog toga očekujem da ćete preduzeti hitne i odlučne korake po ovom pitanju ili ćete biti lično odgovorni za ugrožavanje i devalviranje Crvenog krsta RSK i stvaranje haosa u sferi socijalne i humanitarne brige za ugroženo civilno stanovništvo.

Četvrto, Crveni krst RSK ostao je bez bilo kakve financijske potpore od strane Vlade RSK, iako smo sve do 1. jula ove godine na području Republike imalo preko 200.000 stalnih korisnika humanitarne pomoći. Nelogično je i krajnje neshvatljivo da Vlada RSK ima tako maćehinski odnos prema ljudima koji su u zadnje tri godine rata odigrali presudnu ulogu u socijalnoj brizi za 120.000 izbjeglica i još toliko ostalog socijalno ugroženog stanovništva,

416 Nečitko u izvorniku.

197

dok ministri u Vašoj Vladi troše milionske svote na kupovinu brzih automobila i uređenje “radnih” kabineta.

Kao ljudi čija je jedina snaga u razumu i ljubavi, mi – uprkos ovim neveselim konstatacijama – ipak očekujemo bar minimalnu financijsku podršku naše Vlade i njenog predsjednika, kao i da će preduzeti sve ostale potrebne mjere za nesmetan rad Crvenog krsta.

Uz najljepšu zahvalnost, ostajem s visokim poštovanjem,

SEKRETAR M. P.417 Jovan Opačić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A-176-102.

771994 ., listopad 16 .VukovarObavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK sa zahtjevom MUP-u Republike Srbije da se slobode liši Damir Grubješić, osumnjičen za sudjelovanje u ubojstvu dvaju hrvatskih civila u selu Jankovci

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVAV U K O V A R M. P.418

DEPEŠA BROJ: 08-06-02-01/7-0-1460/94. G.VUKOVAR, 16. 10. 1994. G.

M U P K N I N M. P.419

PREDMET: GRUBJEŠIĆ DAMIR IZ MOROVIĆA, LIŠENJE SLOBODE MOLIMO.–

MOLIMO MUP SRBIJE DA OBAVESTE OUP420 ŠID DA LIŠE SLOBODE GRUBJEŠIĆ DAMIRA, SINA RADE I MAJKE MARE, ROĐ. 1972. G., NASTANJEN U MOROVIĆU, ULICA BATROVAČKA BROJ 51.GRUBJEŠIĆ JE DANA 14. / 15. 10. 1994. GOD. ZAJEDNO SA BANDA ĐORĐEM IZ VUKOVARA IZVRŠIO DVOSTRUKO UBISTVO U JANKOVCIMA KARATOVIĆ IVE I JEKE, ULICA NIKOLE TESLE BR. 44. UBISTVO SU IZVRŠILI IZ AUTOMAT-SKE PUŠKE I PUŠKE “M-48”, TAKO DA JE BANDA UBIO KARATOVIĆ IVU IZ PUŠKE “M-48”, A GRUBJEŠIĆ IZ AUTOMATSKE PUŠKE LIŠIO ŽIVOTA KARA-TOVIĆ JEKU. DEO NOVCA I TO 700 DINARA U NOVČANICAMA OD 20, 10, 5 I

417 Okrugli pečat: Crveni krst RSK, Knin.418 Prijemni pečat: primljeno 16. 10. u 19,15; obrađeno 16. 10. u 19,37; primio: Dragan Subotić. 419 Prijemni pečat: RSK, MUP, ur. broj: 08/3-2-5-6123/1., 16. 10. 1994.420 Odjeljenje unutrašnjih poslova.

198

OKO 150 DM421 U ISTIM APOENIMA JE KOD GRUBJEŠIĆ DAMIRA ŠTO TREBA IMATI U VIDU PRILIKOM LIŠAVANJA SLOBODE.MOLIMO OUP ŠID DA OBAVESTI SUP VUKOVAR NAKON ŠTO LIŠE SLOBODE GRUBJEŠIĆ DAMIRA POZIVOM NA DEPEŠU BROJ GORNJI.UJEDNO OBAVEŠTAVAMO MUP KNIN DA SMO VAM DOSTAVILI DEPEŠU ZA OVO KRIVIČNO DELO DANA 15. 10. 1994. G. POD BROJEM 1459/94. G.

S E K R E T A RĐUKIĆ DRAGAN

NAČELNIKPAVKOVIĆ NEBOJŠA

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 20., kut. 13.

781994 ., listopad 17 .[Beograd]Zabilješka šefa Predstavništva Ministarstva vanjskih poslova RSK u Beogradu, Branka Filipovića, o posjetu britanskog sveučilišnog profesora Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu susretu s čelnikom pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ZA INOSTRANE DRŽAVNA TAJNAPOSLOVE17. 10. 1994.

Z A B E L E Š K Ao susretima 15. 10. 1994. g. u Banja Luci između dr.

Hugh MacDonalda, profesora sa Oksforda i Londona, BrankaFilipovića, šefa Predstavništva MIP-a RSK u Beogradu

sa predsednikom Radovanom Karadžićem

Poseta dr. Hugh MacDonalda Republici Srpskoj bila je u sklopu posete Republici Srpskoj Krajini. Dr. Hugh MacDonald, posredstvom Predstavništva MIP-a RSK u Beogradu, tražio i dobio ugovoren sastanak sa predsednikom Radovanom Karadžićem u Banja Luci, koji se 15. 10. 1994. g. pretvorio u dva sastanka, održana u hotelu “Sinekop Ambalažerka – Slavko Roguljić” u 15.55 časova (za vreme ručka) i 20.00 časova (za vreme večere).Iz sastanka najvažnije sledeće:1.) dr. Radovan Karadžić dao istorijat odnosa između Srba, muslimana i Hrvata u bivšoj B. i H.,422 gde je izneo da su tradicionalno sve tri zajednice bile podeljene u svoje regije (odnosno “kantone”),

421 Deutsche Mark (njemačka marka).422 Bosna i Hercegovina.

199

2.) “Kontakt grupa” iznela neprihvatljive karte – mape se nikako ne mogu prihvatiti, a pogotovo pitanje Brčkog i “Koridora”,3.) mogao bi prihvatiti podelu B. i H. po principu 50 – 50 % (a kako je predloženo od strane dr. MacDonalda), pod uslovom:a) da se mape koriguju u korist Srba, gde bi se prihvatio princip teritorijalnog obuhvatanja većine srpskih etničkih zemalja u B. i H.,b) sama podela po principu 50 – 50 % bi se mogla progurati kroz Skupštinu RS, ali uz dosta teškoća. Ipak, dr. Radovan Karadžić bi se lično založio da se princip prihvati, ali pod uslovom da se srpski predlog mapa predstavi kao predlog “Kontakt grupe”, kako bi se pozicije dr. Karadžića održale u Republici Srpskoj. Ukoliko bi se predlog prihvatio, u tom slučaju dr. Radovan Karadžić bi podržao (nove) mape,c) Republika Srpska mora biti suverena država sa glavnim gradom Srpsko Sarajevo,d) Sarajevo bi bilo podeljeno u dva grada, a NE u dva dela. To znači da bi muslimanski deo Sarajeva postao muslimanska prestonica, a srpski deo grada srpska prestonica. Sama podela bi bila ili po vertikalnoj ili po horizontalnoj osnovi, mada lično smatra da je horizontalna podela logičnija. U zamenu za enklave u i.423 Bosni, Srbi bi se odrekli dvaju opština na severu Sarajeva. Sarajevo bi privuklo većinu muslimana iz i. Bosne,e) podvukao da mala muslimanska država u bivšoj Bosni treba da odgovara interesima zapadne Evrope, jer bi tim putem Srbi i Hrvati držali muslimane u okruženju,f ) ukoliko bi se potpisao sporazum o podeli B. i H. po principu 50 – 50 %, pet minuta pošto se sporazum potpiše, treba da se potpiše dodatni sporazum o razmeni teritorija između Republike Srpske i hrvatsko-muslimanske Federacije s jedne strane i Republike Hrvatske i SRJ oko zapadne Slavonije, gde bi Srbima bio odobren povratak u zapadnu Slavoniju (tj. onaj deo koji je pod kontrolom Hrvatske),g) tri meseca po potpisivanju dvaju sporazuma, trebala bi se održati međunarodna konferencija koja bi rešila pitanje sukoba između RSK i Republike Hrvatske. Dr. Radovan Karadžić smatra da bi se RSK trebala odreći Like, Korduna i Banije u korist Republike Hrvatske, a Republika Hrvatska bi se trebala odreći istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje u korist RSK (zapravo Republike Srbije), kao i zapadne Slavonije i severne Dalmacije u korist Republike Srpske. NAPOMENA: Izjava je data u takvom tonu da je bilo sasvim jasno da bi Republika Srpska ustupila zapadnu Slavoniju Republici Hrvatskoj, ali bi zato zadržala najveći deo Kninske krajine u regionu severne Dalmacije,h) dr. Radovan Karadžić je takođe izjavio da mu je Republika Hrvatska ponudila 35 kilometara morske obale južno od Dubrovnika, i da je on ponudu i prihvatio.NAPOMENA: Izjava je data u takvom tonu da je bilo nedvosmisleno jasno da je hrvatska koncesija od 35 kilometara mora data na račun koncesija u RSK, odnosno ovakvim aranžmanom Republika Srpska Krajina bi najvećim delom nestala u sklopu Republike Hrvatske.

GENERALNA NAPOMENA:a) dr. Hugh MacDonald je vidno šokiran datim predlozima, jer je sasvim očigledno da isti nisu u interesu Velike Britanije. Izjavio mi je da su obaveštajne službe Velike Britanije upoznate sa ovakvim stavovima dr. Radovana Karadžića, ali da ne znaju da li i predsednik

423 Istočna.

200

Slobodan Milošević stoji iza njih, što je i jedan od razloga posete dr. Hugh MacDonalda SRJ / RSK / RS,b) navedene je predloge dr. Radovan Karadžić izneo u mom prisustvu, i to isključivo propustima od strane protokola Republike Srpske. Bio sam prethodno obavešten od strane šefa Kabineta predsednika Republike Srpske da će dr. Radovan Karadžić najverovatnije razgovarati nasamo sa dr. Hugh MacDonaldom. Međutim, sticajem okolnosti kao i ličnom inicijativom, ja sam se našao u salonu gde su razgovori vođeni, i gde su bili prisutni samo dr. Radovan Karadžić, dr. Hugh MacDonald, kao i ja. Za vreme prvog razgovora, došlo je do tragikomične situacije kada se dr. Radovan Karadžić setio da me pita “da li vi živite u Beogradu”, odnosno kojim poslovima se bavim. Tek kada sam mu dao svoju vizit-kartu, shvatio je ko sam, odnosno da predstavljam RSK, i da je u mom prisustvu rekao ono što u normalnim okolnostima ne bi. Pošto je i onako rekao više nego što bi trebao, “dozvolio” mi je da ostanem do kraja prvog razgovora i da prisustvujem i drugom, kraćem razgovoru, gde je dr. MacDonaldu sve potvrdio, odnosno da on, dr. Radovan Karadžić, mora voditi računa o interesima svog naroda u RS, ma koliko to bilo bolno za RSK,c) skrećem pažnju da je ova zabeleška samo izvod iz šire zabeleške koja će biti gotova u utorak, 18. oktobra 1994. g. Inače dr. Hugh MacDonald je i pored svega napustio Banja Luku sa mišljenjem da predsednik Slobodan Milošević (skoro sigurno) ne deli iznete stavove dr. Radovana Karadžića. Ipak, Beograd bi trebao isto i potvrditi Londonu.

ŠEF PREDSTAVNIŠTVA MIP-a RSK U BEOGRADU Branko Filipović, [v. r.]

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

791994 ., listopad 18 .BeogradIzvješće o problematici vezanoj uz pitanje sukcesije imovine bivše SFRJ, koje je, s naglaskom na nužnost sudjelovanja RSK u spomenutom procesu, predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću uputio savjetnik predsjednika RSK Milana Martića za vanjske poslove Slobodan Jarčević

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAKABINET PREDSEDNIKABeograd, 18. 10. 1994.broj, 55/94

Predsednik Vlade RSK g. Borislav Mikelić K N I N

201

Predmet: Raspodela imovine savezne države (sukcesija)

Prema predlogu delegacije Savezne Republike Jugoslavije, predmet raspodele treba da budu preduzeća, ustanove, stambeni objekti i druga imovina u koju je investirala Federacija.Stručnjaci Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji skloni su da prihvate mišljenje delegacije Jugoslavije, bez obzira što delegacije Slovenije, Hrvatske i drugih naslednika traže da predmet raspodele budu samo objekti uknjiženi u vlasničke knjige Federacije.U dosadašnjim pregovorima u Ženevi, nisu usaglašeni stavovi, niti je dogovoreno koji bi ključ za raspodelu, među naslednicima, bio upotrebljen. Naravno, Republiku Srpsku Krajinu niko nije ni spominjao kao naslednicu, jer se podrazumevala kao deo Republike Hrvatske. MIP RSK je još 1992., a onda i 1993., tražio uključenje delegacije RSK u pregovore o nasledstvu imovine, ali kopredsednici nisu odgovorili. Traženo je od SR Jugoslavije da ona pokrene pitanje učešća RSK, ali ni to nije prihvaćeno. Profesor Kosta Mihajlović je mišljenja da RSK, češćim insistiranjem na tome, može otvoriti pitanje svog učešća o sukcesiji.S obzirom da RSK ima objekte na svojoj teritoriji, koji su na jugoslovenskom spisku za raspodelu, trebalo bi izračunati da li bi oni bili dovoljna vrednost za dodelu RSK, ili bi RSK mogla da potražuje više.Za sad Vam dostavljam spisak imovine424 na teritoriji RSK i RH, a naknadno, kad kopiramo, poslaćemo Vam spisak imovine Federacije iz svih novih država.

Dostaviti: Martiću,425 SAVETNIK PREDSEDNIKAVojnici,426 Slobodan Jarčević, [v. r.]Babiću,427

Prijiću.428

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 30.

801994 ., listopad 24 .KninProglas predsjednika RSK Milana Martića kojim upoznaje krajinsku javnost sa stanjem u “državi”, pozivajući tamošnji narod, a posebice političare, na jedinstvo i slogu u idućem razdoblju

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK REPUBLIKE

Narode Republike Srpske Krajine

424 Prilog nije pronađen uz izvornik.425 Milan.426 Branko, predsjednik Skupštine RSK.427 Milan.428 Ilija.

202

Prošlo je više od devet mjeseci otkako smo proveli višestranačke predsjedničke i parlamentarne izbore u Republici Srpskoj Krajini. Time smo, na institucionalnom planu, u velikoj mjeri zaokružili našu državnost. Preostaje nam da se na međunarodnom planu izborimo za priznanje faktičkog stanja i za ostvarenje naših osnovnih političkih ciljeva.

U ovom istom periodu potpisan je sporazum o prekidu sukoba sa Hrvatskom, nakon čega su stvoreni uslovi za kakav-takav mir, povratak radu, privređivanju i otklanjanju ratnih šteta.

Na diplomatskom planu, nakon što je potpisan Zagrebački sporazum, naše pozicije znatno su ojačane, pošto smo u tim pregovorima imali status ravnopravne strane i Ameriku i Rusiju kao garante realizacije potpisanog sporazuma.

Ostvarene su dobre predispozicije za nastavak mirovnog procesa u kome se ne mogu nametati jednostrani zahtjevi na štetu Republike Srpske Krajine i u kojem se bez našeg učešća ne može ništa riješiti.

Ono što u nastavku pregovaračkog procesa postignemo biće rezultat naše unutrašnje snage, jedinstvenog političkog stava i pregovaračke platforme, koja u svakom trenutku polazi od nedvosmislenog opredjeljenja ovog naroda.

Na unutrašnjem planu, nažalost, nismo postigli onaj stepen političkog jedinstva koji nam je neophodan da bi naše pregovaračke pozicije i odbrambena moć bili na zadovoljavajućem nivou. Nedostaje neophodna koordinacija i saradnja što, posebno na diplomatskom planu, ostavlja izuzetno nepovoljan utisak. Sve to posljedica je činjenice da su stranački interesi i lične ambicije pojedinih političara i dalje nadređeni interesima države, iako smo se kod izbora Vlade rukovodili željom da oformimo Vladu nacionalnog jedinstva, polazeći od pretpostavke da samo jedinstveni možemo da izdržimo sve pritiske koji nam predstoje.

Umjesto toga, svjedoci smo nedjelotvornih i štetnih političkih razračunavanja i polemika, svakodnevno imamo smjenjivanje kadrova na svim nivoima i to ne po principu sposobnosti već pripadnosti političkim strankama. Svjedoci smo takođe pojave da se državne institucije zloupotrebljavaju za stranačka djelovanja, a pojedinci koji se time koriste, svoj nerad prikrivaju napadima na one koji uistinu rade, optužujući ih da navodno uzurpiraju tuđa ovlaštenja.

Sve to rezultira jačanjem unutrašnjih tenzija, nezadovoljstvom među narodom i borcima te jačanjem želje za revanšizmom, što prijeti destabilizacijom države i ugrožavanjem osnovnih interesa naroda za koje smo se svi zalagali u vrijeme izbora.

Ono što je dodatno otežalo položaj Republike Srpske Krajine, svakako je prekid svih veza između Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, odnosno uvođenje blokade prema Republici Srpskoj.

Zbog sudbinske povezanosti dviju zapadnih srpskih država i jedinstvenog nacionalnog cilja, prihvatili smo zajednički politički kurs sa Republikom Srpskom u odnosu na ponuđena rješenja svjetskih moćnika. Taj kurs nećemo napustiti bez obzira na svakodnevne podvale i pokušaje da nam se servira teza o tome kako Republika Srpska i njeno rukovodstvo navodno rade protiv interesa ove države. Sa tim ljudima ja sam u svakodnevnom kontaktu i uvjeravam vas da oni nikada neće uraditi nešto što bi moglo da nanese štetu našim zajedničkim političkim ciljevima.

S druge strane, naš odnos sa Maticom nikada nije bio doveden u pitanje, jer je poznato da je naše trajno opredjeljenje, od kojega nismo niti hoćemo odustati – stvaranje jedinstvene srpske države. To mora da bude naš jasan i neskriven stav oko kojega ne može da bude

203

nikakvih političkih kalkulacija, niti mjesta za nekakve sitnosopstveničke interese pojedinaca ili stranaka.

Narode Republike Srpske KrajineU predstojećem periodu možemo na međunarodnom planu očekivati intenzivne

političke i diplomatske pritiske na narod i rukovodstvo Republike Srpske Krajine. Njihova namjera je da nam se nametnu takva politička rješenja koja bi nas vratila u sastav Hrvatske.

Vaša slobodna volja i nedvosmisleno opredjeljenje sa kim i kako želite da živite, ponovljena je više puta, i nema toga političara među Srbima koji bi smio da se poigrava sa sudbinom srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini.

Ja kao predsjednik države neću ni po koju cijenu odustati od onih ciljeva za koje ste mi vi dali svoje glasove. Takođe neću dopustiti da u državi, navodno u ime demokratije, uzmu maha sva ona ponašanja koja mogu da ugroze našu odbrambenu moć, da nas oslabe na unutrašnjem i međunarodnom planu i izazovu haos u državi.

Zato najenergičnije zahtijevam od svih državnih institucija i pojedinaca da, kroz maksimalno lično angažovanje i saradnju, pokažu svoje dosljedno patriotsko opredjeljenje i odanost onim vrijednostima koje su propagirali kao svoje političke ciljeve, da daju puni doprinos prevazilaženju sadašnjeg stanja, te da svoje ustavne i zakonske obaveze dosljedno izvršavaju.

Knin, 24. oktobar 1994. g.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE Milan Martić

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 6., kut. 8.

811994 ., listopad 26 .KninZapisnik s 19 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I K sa 19. sjednice Vlade RSK održane 26. 10. 1994. god.

u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutni: Dragutin Bolić, Rade Tanjga.Sjednici prisustvuju po pozivu: Aco Drača, Svetozar Vinčić, Pavao Marjanović, Nebojša Jakšić, Mile Novaković.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.429 Mikelić.

429 Borislav.

204

Sjednica je počela s radom u 22.30 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. Pripreme za nastavak pregovora sa RH: – razmatranje Sporazuma o otvaranju vodovoda, – razmatranje Sporazuma o otvaranju “Jadranskog naftovoda”, – razmatranje Sporazuma o otvaranju autoputa Zagreb – Beograd.2. Razmatranje zahtjeva UNPROFOR-a za posjet grobljima na dan 01. novembra 1994. godine

Ad – 1Razmotren je nacrt Sporazuma o otvaranju vodovoda za određene opštine i povrat polova

rotora u hidroelektranu Obrovac (prilog br. 1). U raspravi je učestvovao veći broj ministara, kao i general Novaković,430 te Nebojša Jakšić.

Potom su usvojene primjedbe na Sporazum o otvaranju vodovoda (prilog br. 2).O Sporazumu o otvaranju “Jadranskog naftovoda” (prilog br. 3) otvorena je diskusija.

Ministar Krička431 je iznio tehničke podatke i dodao da se treba insistirati da sirova nafta dolazi u Novi Sad, Pančevo. Ministar je također stavio primjedbu na naziv ovog sporazuma koji bi se, po njegovu mišljenju, trebao promijeniti u “Sporazum o otvaranju Jugoslavenskog naftovoda”. U diskusiji su učestvovali i ministar Petrović,432 Babić,433 predsjednik Mikelić. Potom su usvojene primjedbe na nacrt Sporazuma o otvaranju “Jugoslavenskog naftovoda” (prilog br. 4).

Otvorena je rasprava o nacrtu Sporazuma o otvaranju autoputa Zagreb – Beograd (prilog br. 5). Ministar Babić je iznio primjedbe na ovaj Sporazum i predložio promjene koje su prihvaćene od ostalih članova Vlade.

U raspravi su učestvovali ministar Budić,434 Petrović, Pađen,435 g-din Drača,436 ministar Perić437 i predsjednik Mikelić.

Usvojene su primjedbe na Sporazum o otvaranju autoputa Zagreb – Beograd (prilog br. 6).438

Nakon usvojenih primjedbi na ova tri Sporazuma sastavljena je delegacija koja će učestvovati u pregovorima sa RH (ministar Krička, ministar Petrović, predsjednik Mikelić, g-din Drača, g-din Jakšić,439 general Novaković).

Ad – 2Ministar Babić usmeno je saopštio zahtjev UNPROFOR-a za posjet grobljima na dan

01. 11. 1994. upućen MIP-u i zatražio da Vlada zauzme stav o istom. Nakon rasprave u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri usvojen je slijedeći

430 Mile.431 Milivoj.432 Branko.433 Milan.434 Ljubiša.435 Milan.436 Aco, načelnik Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK.437 Slobodan.438 Priređivači su odlučili izostaviti priloge.439 Nebojša.

205

Z A K L J U Č A KOdobrava se posjeta Hrvata na groblja dana 01. 11. 1994. god. MUP i MIP odredit će

mjesta u kojima će se moći obaviti posjeta grobljima.Sjednica je završila s radom u 4.30 časova.

SEKRETAR PREDSJEDNIKSavo Štrbac, [v. r.] M. P.440 M. P.441 Borislav Mikelić, [v. r.]442

Broj: 06-5-1158/94. Broj: 05-3-1613/94.Knin, 04. 11. 1994.443 Knin, 04. 11. 1994.444

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 15.

821994 ., listopad 27 .KninPriopćenje Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK kojim se krajinska javnost upoznaje s osnovnim tezama prosvjednog pisma koje je Milan Martić, ponukan Rezolucijom Glavne skupštine UN-a u kojoj se RSK naziva “okupiranim područjem” u sastavu Republike Hrvatske, uputio glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SLUŽBA ZA INFORMISANJEBroj: 020/5-1101/94.Knin, 27. 10. 1994. g.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOSTPredsjednik Republike Srpske Krajine Milan Martić uputio je danas pismo generalnom

sekretaru OUN Butrosu Galiju445 u kome upozorava na moguće opasne posljedice zaokreta u politici svjetske organizacije prema krajinsko-hrvatskom sukobu, nakon usvajanja Rezolucije Specijalnog komiteta za politiku i dekolonizaciju (četvrti komitet) Generalne skupštine, kojom se teritorij Republike Srpske Krajine tretira kao okupirano područje.

Predsjednik Martić upozorio je Galija na, u posljednje vrijeme, učestale Rezolucije tijela OUN koje, odstupajući u bitnom od odredbi Vensovog446 plana, prejudiciraju političko rješenje.

440 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.441 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.442 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.443 Dopisano rukom.444 Dopisano rukom.445 Boutros Boutros Ghali.446 Cyrus Vance.

206

Upozoravajući na učestale prijetnje hrvatskih državnika upućene Republici Srpskoj Krajini, predsjednik Martić u pismu Galiju kaže: “Iznenađuje me Vaše prećutkivanje ovakvih izjava i stavova”, te dodaje: “Opravdan je strah i sumnja da je riječ o Vašoj prećutnoj saglasnosti. Ovakav zaokret u politici OUN prema krajinsko-hrvatskom sukobu mogao bi značajno da poremeti započeti mirovni proces, i u krajnjem, dovede u pitanje rezultate pregovaračkog procesa”.

Ističući: “Siguran sam u Vaše ispravno uvjerenje da područja pod zaštitom Ujedinjenih nacija nisu, niti to mogu biti, okupirana područja jer srpski narod ne može biti optužen za okupaciju svoje zemlje”. Predsjednik Martić na kraju pisma generalnom sekretaru OUN naglašava: “Nadam se da ćete uvažiti naše opravdane razloge za negodovanje povodom Rezolucije Generalne skupštine, i da ćete u pravom momentu ukazati na opasnu tendenciju jednostrane politike OUN kako bi očuvali započeti mirovni proces koji je takvom politikom doveden u ozbiljnu opasnost”.

ŠEF SLUŽBE Petar Damjanić

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

831994 ., listopad 28 .SlunjIzvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine nadležnosti

I Z V J E Š T A J

Sastavljen dana 28. 10. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj, vezano uz okolnosti obilaska IV. sektora, te prikupljanje važnijih podataka na istom.

U toku službe 27. 10. 1994. godine od 08.00 do 16.00 časova doznaje se da na području K.447 Ljeskovca, Rakovice, Stare i Nove Kršlje vrši kontrolu mješovita vojna policija koja se predstavlja kod svake kuće pod drugačijem imenom, / aktivna vojska RSK i vojna policija mješovita, Like, Korduna i Dalmacije /, gdje vrše pretrese stambenih kuća i oduzimaju robu, traktore pa se čak i nekorektno ponašaju prema stanovnicima navedenih mjesta. Za sve te vidove toga posla nemaju odgovarajuće papire i to prilikom oduzimanja predmeta kao i traktora za isto ne izdaju nikakvu potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.

Iste jedinice su dana 25. 10. 1994. godine priveli Danu Rončevića iz K. Ljeskovca i Zdravka Škorića iz Nove Kršlje, gdje je kod Škorića pronađena jedna bačva benzina i jedna bačva nafte, koju naftu i benzin su oduzeli, a njega su sproveli na Vojni poligon u Slunj.

Dana 24. / 25. 10. 1994. godine u mjestu Jamarje kod Ilije Vukovića oduzet je traktor “Zetor” što je počinila navedena grupa, zbog sumnje da je isti snimljen na švercu sa muslimanima, te da je prevozio određenu količinu goriva. Prije otprilike mjesec i nešto dana u K. Ljeskovcu, na mostu preko rijeke Korane, vojska RSK postavila je 12 protutenkovskih

447 Kordunskog.

207

mina / šestica / te se prije dva dana 6 mina aktiviralo, a tom prilikom nanesena je velika materijalna šteta stanovništvu bližnjeg objekta / Pjevac Jovi popucala su sva stakla na kući /. Na lokaciji gdje su mine postavljene nije bilo nikakvog obilježja da se iste tu nalaze, a niti je fizički obezbeđeno.

Dana 26. 10. 1994. godine obilaskom III. sektora doznaje se da se vrši masovna sječa šumskih stabala – ogrevnog drveta na lokaciji Palež – Glinice, a isto čine mještani sela Klokoča i Ruševice.

Prema informacijama doznaje se da muslimani iz Batnoge odlaze u V.448 Kladušu i vraćaju se nazad, pa je stanovništvo uza samu granicu uznemireno. Šverc u Maljevcu i Pašin Potoku učestalo se odvija i to sa uniformama i municijom.

Ovl. sl. Lice:449

Vidović Milan, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1067-5.

841994 ., listopad 29 .Dopis specijalnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiću o nužnosti omogućavanja posjeta pojedinim katoličkim grobljima u RSK osobama hrvatske nacionalnosti 1 . studenoga 1994 ., u skladu s prethodno dobivenom suglasnošću krajinskog političkog vodstva o tom pitanju

ZAŠTITNE SNAGE UJEDINJENIH NACIJA

SPECIJALNI PREDSTAVNIK GENERALNOG SEKRETARAZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

29. oktobar 1994.

Ekselencijo,20. oktobra 1994. obratio sam Vam se tražeći Vašu suradnju u omogućavanju poseta hrvatskih katolika različitim grobljima unutar zone razdvajanja i u UNPA-zonama na dan 1. novembra. S obzirom na jasnu humanitarnu prirodu ovih poseta, bio sam siguran da mogu računati na Vašu podršku i bilo mi je drago kada me je Enrike Agilar450 28. oktobra obavestio o Vašem pozitivnom odgovoru i podršci ovim posetama iz Vašeg kabineta, kao i od g. Mikelića451 i g. Babića.452

Na osnovu daljih razgovora između g. Agilara, g. Prijića453 i g. Pavkovića,454 saznao sam da je dogovor postignut za posete sledećim grobljima:

448 Veliku.449 Ovlašteno službeno lice.450 Enrique Aguilar, ravnatelj civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Jug.451 Borislav.452 Milan.453 Ilija.454 Nebojša.

208

Sektor “Jug”: Gračac, Škabrnja, Pristeg, Maljkovo, Zemunik Donji, Dabar, kao i Smilčić, koje se ne nalazi unutar zone razdvajanja.

Sektor “Sever”: Glinska Poljana, Kamensko, Donje Jame, Stankovac, Banski Grabovac, Banska Selnica, kao i Kostajnica van zone razdvajanja.

Sektor “Istok”: Recipročne posete Dardi i Donjem Gradu (u Osijeku).Sektor “Zapad”: Dati su predlozi za Gorice i Jasenovac, ili Paklenicu.

Na osnovu ovih dogovora, obavestio sam hrvatsku Vladu o Vašim mudrim i humanim odlukama i naložio osoblju UNPROFOR-a da obavi sve neophodne logističke i bezbednosne pripreme. Hrvatska Vlada me je uverila da ove posete imaju čisto humanitarni karakter, kao i u svoju punu kooperativnost, time što će osigurati da učestvuju samo civili koji nisu imali učešća u ofanzivnom ratu. Takođe su pružili svoju punu i bezuslovnu saradnju u omogućavanju poseta Vaših ljudi grobljima pod njihovom kontrolom.Danas sam obavešten da izgleda postoji neka zabuna na lokalnom nivou u vezi sa Vašim instrukcijama. Moram da naglasim svoje duboko lično razočaranje u slučaju da Vaše prethodno odobrenje ne bude sprovedeno. Moja prva bojazan je naravno za osećanja onih koji su se toliko dugo nadali da će posetiti grobove svojih najdražih. Ali Vam takođe moram skrenuti pažnju na verovatne negativne utiske kod onih koji su Vaši prijatelji, ukoliko ove posete budu dovedene u pitanje, posebno nakon što ste već izrazili svoju saglasnost i saradnju.Stoga bih Vas zamolio da razjasnite Vašim lokalnim vlastima svoju saglasnost za posete gore navedenim grobljima. Ovo bi trebalo učiniti 30. oktobra, kako bi se omogućilo da se izvrše konačne pripreme. Naglašavam najviši značaj toga da ove posete budu uspešne, za što ocenjujem da je veoma mnogo u interesu mira, u interesu humanosti i u interesu Vašeg naroda.Uveravam Vas, Ekselencijo, u izraze mog najvišeg uvažavanja.

Jasuši Akaši455

Njegova Ekselencija Milan MartićKnin

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

851994 ., listopad 30 .Beli ManastirAnaliza političke situacije u RSK koju je načinio tadašnji zastupnik krajinske Skupštine iz redova Srpske radikalne stranke RSK Ratko Gondi

Ratko J. GondiBeli ManastirStevana Štiljanovića 20tel. 0251/772-933 30. 10. 1994.

455 Yasushi Akashi.

209

NEOPHODNE MERE POTREBNE ZA POLITIČKU STABILIZACIJU POLOŽAJA PREDSEDNIKA RSK456

1. Sadašnje stanje Sadašnje stanje u RSK karakteriše sledeći odnos snaga:

1.1. Predsednik Martić457 kontroliše policiju i najveći deo SVK u zapadnom delu države. I tamo je donekle prisutna aktivnost SKPJ, naročito kod pojedinih oficira, ali po mojoj proceni to nije zabrinjavajuće, bar za sada, jer sam u razgovorima sa većim brojem oficira GŠ SVK stekao utisak da su iskreni, patriote i da podržavaju političku opciju predsednika Martića, a da ih veoma brine pozicija Srbije i predsednika Miloševića.458 Ovo naročito obzirom na dobro poznavanje kompletnog logističkog problema vojske Republike Srpske.1.2. Komandant GŠ SVK, po mojoj proceni na osnovu mnogih kontakata je patriotski opredeljen i podržava predsednika Martića, iako je izložen jakim pritiscima iz Knina i iz Beograda, u smislu da se drži samo vojske, a da politiku (čitaj Martića) ostavi drugima. Mislim da se u njegovu postojanost ne treba sumnjati. Isti je slučaj i sa ministrom unutrašnjih poslova. Za ministra odbrane ne mogu dati kategoričan sud jer nisam bio u prilici prikupiti dovoljno relevantnih podataka, ali ipak smatram da je ispravan i patriotski raspoložen.1.3. Stanje u istočnom delu RSK izmiče kontroli i karakteriše se dosta jako ispoljenom težnjom za odvajanjem od zapadnog dela. Ovo potpomaže i sledeće:1.3.1. Blizina i fizički kontakt sa SRJ i Srbijom. Ovo, kao i činjenica da su ovi krajevi oduvek bili u sastavu srpske Vojvodine, dirigovane glasine da su ti krajevi (Baranja, zapadni Srem i istočna Slavonija) “dogovoreni” između Miloševića i Tuđmana459 da pripadnu Srbiji, kao i jak osećaj kod stanovništva da ipak i po tradiciji, i po navikama i običajima, i po privredno-ekonomskom sistemu daleko više pripadamo Vojvodini nego zapadnom delu RSK, daju “hranjivu podlogu” separatističkim težnjama.1.3.2. Ambicije bivših političara – Hadžića460 i kompanije, koji bi pošto – poto da se ponovo vrate na političku scenu.1.3.3. Prisutnost dvojne vlasti: zvanične i paralelne, sive iz senke, a koju predstavlja Rade Kostić, službenik MUP Srbije i RSK. Snage koje on predstavlja žele kontrolu nad ovim delom RSK zbog lične koristi.1.3.4. Sastav Vlade RSK – smatra se da nema ni jednog ministra u ovoj Vladi iz istočnog dela i da je to učinjeno sa jedinim ciljem da se ovaj kraj slobodno pljačka.1.3.5. U Baranji čak i komandant divizije i njegov zamenik potstiču ove težnje. Sada su na poziciji da Martića treba skiniti. Treba proveriti kome su na vezi, pošto odobravaju poznate vukovarske događaje oko ministra policije. U svakom slučaju trebalo bi ih premestiti, jer unose previše politike i podela u vojsku i građanstvo.1.3.6. Predsednik Opštine Beli Manastir priznaje da ga ovo stanje muči i da mora svakih 15 dana ići u Beograd na razgovor sa Kostićem, Kertesom461 i drugima, kako bi “napunio baterije” (izraz je njegov).

456 Priređivači su izostavili dio teksta izvornika, naslovljen “Analiza stanja i mogući pravci razvoja situacije u Republici”.457 Milan.458 Slobodan.459 Franjo.460 Goran, bivši predsjednik RSK (1992. – 1994.).461 Mihalj, direktor Savezne uprave carina SRJ.

210

1.4. Stanje u Skupštini RSK je sledeće:1.4.1. Interesna grupa Babić462 / Mikelić463 ima trenutnu prevlast. Grupa se sastoji od gotovo svih poslaničkih klubova osim SRS.464 Međutim, njihovo jedinstvo nije tako čvrsto kako bi se moglo zaključiti iz rezultata glasanja o Vojnici.465 Ključne ličnosti su:1.4.1.1. Babić. Neverovatno bolesna ambicija i želja za vlasti. Spreman je na sve postupke samo da se dočepa mesta predsednika RSK. Sada se predstavlja kao sledbenik politike predsednika Miloševića i izigravaće ropski poslušnog slugu dok ne ostvari cilj, a tada će ponovo pokušati da postane lider svih Srba. Gaji gotovo patološku mržnju prema Miloševiću, Martiću, Mikeliću i Vojnici. Milošević mu je potreban kao kišobran za obračun sa Vojnicom i Martićem, a Mikelić kao oruđe. Kada ostvari cilj, okreniće se protiv obojice. Šteta što tako visoka inteligencija i neosporne sposobnosti, kao i vrlo izražena liderska crta, leže u tako narcisoidnom čoveku.1.4.1.2. Veljko Vukelić. Političar / politikant. Lični interes iznad svega. Postoje indicije (treba proveriti) da je sa Džakulom466 i kompanijom bio umešan u tragediju zapadne Slavonije. Stalno je uz Mikelića, te sa Čičićem467 i Bakićem468 čine “ekonomski savet” Mikelića. Predsednik poslaničkog kluba SDS srpskih zemalja469 (predsednik je Karadžić470), a ni jednu sugestiju svog predsednika nije prihvatio. Sada je precizniji izvršilac naređenja iz SPS471 i Miloševića nego članovi SPS472 Bjegović473 i ostali, jer tako obezbeđuje svoje sumnjive poslove. Prevrtljiv i nepouzdan.1.4.1.3. Čičić. Predvodi poslanike GG.474 Klasičan mafijaš. Desna ruka Mikelića, naročito oko eksploatacije drveta, ali i manipulacije naftom, naročito mazutom.1.4.1.4. Ranko Bakić. Veliki privrednik i veliki “mafiozo”. U vreme galopirajuće inflacije ostvario ogromnu “dužničku dobit” korištenjem reeskontnih kredita kod četiri poslovne banke u isto vreme i za iste namene. Teškoće “Beogradske banke” u Kninu proistekle su upravo zahvaljujući njemu i kreditu od preko 900.000 novih dinara odobrenih njegovom kombinatu u proleće ove godine.1.4.1.5. Đorđe Bjegović. Šef SPS. Nikada konkretan, uvek na “vazi”. Sa svima želi dobre odnose, želi biti “dobar čovek” svima. Na njega se teško iko može osloniti. Ima indicija da je umešan u sumnjive poslove oko “Knineksa”.Poslanici ovih političkih grupa nisu “jedinstveni i monolitni”. Čak i jedan broj poslanika SDS K475 (Gavrilović,476 L.477 Macura, Maljković478) ne podržava politiku lidera stranke

462 Milan.463 Borislav.464 Srpska radikalna stranka.465 Branko.466 Veljko, čelnik pobunjenih zapadnoslavonskih Srba.467 Dragan.468 Ranko, predsjednik Socijaldemokratske partije RSK.469 Srpska demokratska stranka srpskih zemalja.470 Radovan.471 Socijalistička partija Srbije.472 Srpska partija socijalista (osnovana krajem 1993. kao krajinska inačica Miloševićeve Socijalističke partije Srbije).473 Đorđe, bivši predsjednik Vlade RSK (travanj 1993. – travanj 1994.).474 Grupa građana (zastupnički klub u sazivu Skupštine RSK konstituirane na osnovi rezultata skupštinskih izbora koji su u RSK održani krajem 1993. godine).475 Srpska demokratska stranka Krajine.476 Vaso.477 Lazar.478 Radovan.

211

Babića. Usled jasno izraženog neslaganja u stavovima, ispoljenog pri smeni Vojnice (uzdržani su u stvari isto protiv), zatim i jasno izražene nesigurnosti kod donošenja odluke o pokretanju postupka smene (desetak poslanika je izjavilo da su potpisali zahtev a da nisu sigurni u ispravnost, ali da misle da “tako treba”, tj. da je to naredio Milošević) – jasno ukazuje da proces smene na vrhu RSK ne bi tekao glatko. To je i Babić procenio i obustavio dalje akcije dok ne konsoliduje redove.1.5. Mikelić. To je političar za “jednokratnu upotrebu” i toga je svestan. Ako pobedi u ovom odmeravanju snaga Martić, on leti. Ako pobedi Babić, leti također. Zato nastoji što bolje iskoristiti sadašnji položaj i obezbediti se za budućnost. Treba proveriti njegove poslove oko prodaje pšenice iz RR479 za cigarete, zatim manipulacije u poslu mazut – đubrivo, oko izdavanja u zakup pogona u Vrhovinama, kao i ostale poslove (sve gde se javlja Čičić ili Vukelić).1.6. Danas verovatno najsnažniji politički faktor, jedini nekompromitovani, opšte prihvaćen i poštovan u celom narodu jeste SPC.480 Na poslednjoj sednici Skupštine sveštenstvo je jasno iznelo stav Crkve. To što ovaj apel za jedinstvo nije prihvaćen od strane većeg dela poslanika ukazuje da je uticaj predsednika Miloševića i centra moći za koji misle da je pod njegovom upravom u ovom momentu suviše jak, i da veliki broj poslanika još uvek ide u neki centar po svoje mišljenje. Ipak, po mojoj proceni, stav SPC i zaključci koje će doneti u Banja Luci imaće dalekosežne posledice. Ukoliko SPC konačno uplovi u politiku – a najverovatnije će morati – interesna grupa B / M481 će postati prošlost. SPC je danas sigurno jedina prava koheziona sila u srpskom narodu i ona će taj momenat sigurno maksimalno koristiti.

2. Neophodne mereDalja sudbina RSK ovisi o merama koje će predsednik Martić poduzeti, jer interesna grupa B / M intenzivno radi na ostvarenju svojih ciljeva. Neke od neophodnih mera po mom mišljenju jesu:

1. Jačanje pozicija u vojsci.1.1. Sve nepouzdane komandante korpusa, divizija i brigada zameniti proverenim i sposobnim kadrom, spremnim da izvrše svako NJEGOVO naređenje.1.2. Pretresti vojnu obaveštajnu službu, koja vrvi od SKPJ.1.3. Hitno proveriti stanje (političko) u vojnoj policiji i jedinicama specijalne namene – pod čijom se stvarnom komandom nalaze.1.4. U Baranjskoj diviziji zameniti komandanta divizije puk. Mladenovića482 i njegovog zamenika puk. Novakovića.483 Obojica se više bave politikom nego vojskom, a na “špagi” su R.484 Kostića.2. Jačanje pozicija u policiji, naročito u istočnom delu, po principu koji sam naveo za vojsku. U jednoj državi može biti samo jedna policija i jedan ministar policije.3. Jačanje pozicija u privredi. Sve rukovodioce državnih i javnih preduzeća, koji nemaju zadovoljavajuće rezultate, ili su korumpirani, treba smeniti, i tako dobiti podršku u narodu, ali i jačati privredu.

479 Robne rezerve.480 Srpska pravoslavna crkva.481 Babić/Mikelić.482 Stojan, komandant 1. baranjske divizije.483 Rajko, načelnik štaba 1. baranjske divizije.484 Rade.

212

4. NAJVAŽNIJE!!! Oformiti Obaveštajnu službu RSK. Sada se ovim poslom bave vojska i policija (DB).485 Međutim, praksa i iskustvo ostalih država pokazuju da to nije dovoljno. Potrebno je imati posebnu specijalizovanu službu, koja pre svega odgovara predsedniku republike i snabdeva ga bitnim, preciznim i objektivnim podacima. Ova služba bi se bavila kompleksnom obradom podataka iz svih relevantnih područja (vojno, političko, privredno i dr.). U radu bi usko sarađivala sa vojskom i DB, ali bi bila autonomna. OS486 ne bi trebala biti velika, ali mora biti dobro organizovana i efikasna.

ZAVRŠENO! U Belom Manastiru, 30. oktobar 1994.

Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, SO SBiZS, kut. 3.

861994 ., studeni 1 .KninDopis Ministarstva prosvjete RSK Sekretarijatu Vlade RSK u kojem se žale na rješenje o raskidu ugovora o zakupu poslovnih prostorija na kninskoj željezničkoj postaji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.487

MINISTARSTVO PROSVJETEBroj: 01-16-489/94.Knin, 01. 11. 1994. godine

SEKRETARIJATU VLADE R S K K N I N

Obavještavamo Vas da smo dana 28. 10. 1994. godine dobili od ŽTP488 – “Željeznica Krajine” dopis da se u roku od 30 dana iselimo iz poslovnog prostora u željezničkoj stanici Knin, koji je izdat u zakup ovom ministarstvu.

S obzirom da ovo ministarstvo nema drugog prostora zahtjevamo od Vlade Republike Srpske Krajine, da odmah razmotri ovaj problem i da nam nađe adekvatan prostor za rad.

Ovo ministarstvo se u više navrata obraćalo Vladi RSK sa problemom poslovnog prostora ovog ministarstva (jer ove tri prostorije u kojima do sada radi 15 radnika nisu adekvatne) ali do sada nismo naišli na razumjevanje.

U momentu kad se iselimo iz ovih prostorija, pored problema poslovnog prostora pojavit će se i problem kancelarijske opreme za rad 15 radnika ovog ministarstva u sjedištu Ministarstva prosvjete u Kninu, jer smo do sada koristili kancelarijsku opremu zatečenu u prostorijama željezničke stanice Knin.

485 Državna bezbjednost.486 Obavještajna služba.487 Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-1134/94., 1. 11. 1994., Knin.488 Željezničko transportno poduzeće.

213

U prilogu vam dostavljamo fotokopiju otkaza ugovora.489

S poštovanjem, M. P.490 S E K R E T A R Radinović Slavka, dipl. prav.,491 [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 28.

871994 ., studeni 2 .KninOtvoreno pismo ministra informiranja Vlade RSK Borivoja Rašua predsjedniku Skupštine RSK Rajku Ležajiću u kojem kritizira rad Vlade i obavještava Skupštinu o podnošenju ostavke

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEMinistarstvo informisanjaKnin, 2. novembar 1994.br. 04-37/94.

SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Predsjedniku Skupštine g. Rajku Ležajiću

Gospodine predsjedniče,u Vladu Republike Srpske Krajine ušao sam s opredjeljenjem da po mjeri svojih

sposobnosti pomognem u rješavanju krupnih problema pred kojima se našao srpski narod u Srpskoj Krajini. Nakon svega što se zbivalo u proteklom šestomjesečnom periodu rada Vlade – a što je naročito došlo do izražaja u poslednjih mesec dana – ostajem u uvjerenju da moja pomoć, moje shvatanje problema i predlozi kako da se oni rješavaju ne samo da nisu naišli na razumjevanje Vlade, već su bili dočekani s nerazumljivim negodovanjem i naglašenom nervozom.

Ocjenjujući da je stanje u Republici Srpskoj Krajini kritično, da ono ima sva obilježja ozbiljne političke krize koja vrlo razorno djeluje kako na unutrašnjem političkom planu tako i na međunarodni položaj Republike Srpske Krajine, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja da Vladi na to ukažem, smatrao sam neophodnim da joj se obratim otvorenim pismom i postavim pet pitanja, po mom shvatanju presudnih za budućnost srpskog naroda:1. Da li je vrhovni cilj nacionalne politike Vlade učvršćivanje srpskog nacionalnog i državnog suvereniteta Republike Srpske Krajine, što čini pretpostavku za cjelovito srpsko državno ujedinjenje?

489 Prilog nije pronađen uz izvornik.490 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo prosvete, Knin.491 Diplomirani pravnik.

214

2. Da li je prioritetni cilj Vladine politike brzo svesrpsko ujedinjenje u srpsku nacionalnu državu?3. Kakav je odnos Vlade prema sadašnjim inicijativama za ujedinjenje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske?4. Kakav je stav Vlade prema besprimernom, nastranom i opasnom zatvaranju srpsko-srpske “granice” na Drini?5. Da li najnoviji potezi vlasti Republike Srpske Krajine – razgovori o vodosnabdevanju gradova u susjednoj Hrvatskoj bez odgovarajućeg reciprociteta i najavljeno otvaranje auto-puta koje bi koristili samo Hrvati – doprinose međunarodnom priznanju Republike Srpske Krajine i našem najvišem državnom cilju: ujedinjavanju s ostalim srpskim državama – Srbijom, Srpskom i Crnom Gorom u jednu državu?

Pri tom sam, razumije se, tražio da se prema tim pitanjima Vlada odredi i da o svom stavu obavjesti javnost.

Umjesto da raspravlja o postavljenim pitanjima i time pokaže da je na visini svog zadatka, Vlada je, po scenariju g. Mikelića, otvorila raspravu o meni a ne – što je morala učiniti – o budućnosti Republike Srpske Krajine.

Zbog toga sam sa žaljenjem došao do zaključka da ili Vlada Republike Srpske Krajine ne zna odgovor na postavljena pitanja i u tom slučaju ne može voditi politiku Srpske Krajine, ili, što je još gore, ne želi da odgovori na ta pitanja i zato ne smije voditi politiku Srpske Krajine.

Gospodine predsjedniče,obaveštavam Skupštinu da zbog nesaglasnosti s Vladom čiji sam član u odnosu na bitna

pitanja nacionalne politike, prije svih pitanje ujedinjenja srpskih država (koje smatram formulom opstanka za srpski narod, dok Vlada ujedinjenje srpskih zemalja smatra nerealnim), na osnovu člana 87. Ustava Republike Srpske Krajine podnosim ostavku na dužnost ministra informisanja Republike Srpske Krajine.

Razlozi za ovakvu odluku postojali su i ranije. Odgađao sam njeno donošenje samo zato što smatram da niko nema pravo bez valjanih argumenata odustati od borbe za ostvarivanje pravednog cilja srpskog naroda – stvaranja njegove nacionalne države. Uz to ocijenio sam da moram uložiti maksimum napora i strpljenja kako bih u teškom vremenu učinio najviše što mogu. Nažalost, svi moji argumenti i razlozi, kao i sva moja ukazivanja na to u kojoj se situaciji nalazimo, kako na međunarodnom tako i na unutrašnjem političkom planu i šta nam je činiti bili su nedovoljni i zato sam odlučio da podnesem ostavku.

Neka moja ostavka bude još jedan znak da Vlada Republike Srpske Krajine izbegava da se suoči s ključnim pitanjima kojima bi morala da se bavi i svojom pasivnošću utire put onom političkom ishodu koji je protiv volje i interesa srpskog naroda.

Za neodgovorno ponašanje Vlade Republike Srpske Krajine u vrlo odgovornom vremenu neko mora platiti cijenu. Vreme će pokazati da li je podnošenje računa trebalo da krene baš od mene.

Dostavljeno:1. Skupštini Republike Srpske Krajine,2. Vladi Republike Srpske Krajine,3. predsedniku Republike Srpske Krajine,4. sredstvima obaveštavanja.

Borivoj Rašuo, [v. r.]

215

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 15.

881994 ., studeni 3 .KninIzvješće Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK krajinskoj Vladi o mogućnosti proizvodnje šivaćih strojeva u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE,PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJUBroj: 15-1062/94.Knin, 03. 11. 1994.

VLADA R S K

Predmet: Mogućnost proizvodnje šivaćih mašinaPoznato je da je “Bagat” – Zadar do prije rata vršio montažu šivaćih mašina, iako je

najveći dio kooperanata koji su proizvodili delove, podsklopove i sklopove bio i ostao na teritoriji SR Jugoslavije i RS Krajina.

Inicijativa i određene aktivnosti su već ranije pokrenute od strane “Ben-bagata” iz Benkovca, ali očigledno da se sve odvijalo mimo oficijelnih institucija dvaju republika.

Uključivanjem u ovu aktivnost Ministarstvo industrije RSK-a je u kratkom roku uspjelo da definiše nekoliko bitnih elemenata:1. u saradnji sa Izvršnim savjetom SO Benkovac i Knin, predstavnicima “TVIK”-a,492 “Jadran-metala” i “Ben-bagata” usaglašeno je da se montaža mašine treba obavljati u Kninu,2. ovakav pristup je podržan i u Ministarstvu industrije Republike Srbije na sastanku održanom 30. 09. 1994. godine. Sastanak je održan na nivou ministara, te predstavnika zainteresiranih proizvođača iz obe republike,3. međuvremeno je izvršen kontakt sa svim proizvođačima pozicija za šivaću mašinu, koji su uglavnom potvrdno odgovorili, tj. da u kratkom roku mogu započeti sa proizvodnjom svih pozicija koje su i prije rata proizvodili,4. na osnovu, nacrta “Prva Petoletka” je u mogućnosti da uđe u proizvodnju pozicija koje je proizvodio ino partner “Veritas” iz DDR-a,493 koji je navodno u stečaju.

Napomenuti ćemo osnovne učesnike u proizvodnji šivaće mašine: “EI494 Holding Korporacija” – Niš, “Krušik” – Valjevo, “Plastika” – Bujanovac, “Plastika” – Nova Varoš, “Balkan” – Suva Reka, “Vulkan” – Niš, “SINTER” – Užice, “Elid” – Donji Dušnik, “Feruid” – Bela Palanka, “Fabrika reznog alata” – Čačak, “Prva Petoletka” – Trstenik, “Fopa” – Vladičin Han, “Ben-Bagat” – Benkovac, “TVIK” – Knin, “Jadranmetal” – Kistanje i “Borovo” – Borovo.

492 Tvornica vijaka Knin.493 Deutsche Demokratische Republik (Njemačka Demokratska Republika).494 Elektronska industrija.

216

Konačnu potvrdu o mogućnostima proizvodnje svakog od učesnika očekujemo na sastanku koji se u organizaciji Ministarstva industrije očekuje u “EI Niš” između 9. i 11. oktobra ove godine.

Istovremeno opština Benkovac nominira stručni tim koji bi proširen sa predstavnicima “TVIK”-a bio nosilac ovog projekta, a zbog značaja samog proizvoda preduzeće bi trebalo biti na republičkom nivou što ćemo naknadno i predložiti.

Pošto je ovo samo informacija o poduzetim radnjama, napomenuti ćemo da je tržište Srbije apsorbovalo prosječno 35.000 komada mašina godišnje, a postoji i snimak tržišta Rusije čije su potrebe neograničene.

Elaborat o pokretanju ove značajne proizvodnje biti će uskoro dostavljen Vladi od strane stručnog tima i Ministarstva industrije.

S poštovanjem!

M. P.495 MINISTAR dr. Branko Petrović, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 28.

891994 ., studeni 7 .KninZapisnik s 1 . sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA REPUBLIKESlužba SkupštineBroj: 01-02-04-83/1-94.Knin, 07. 11. 1994. godine

Z A P I S N I K sa I. sjednice drugog redovnog zasjedanja

Skupštine RSK, održane 25. 10. 1994. godine u Kninu

Sjednica je počela sa radom u 11.00 časova.Sjednicom je predsjedavao predsjednik Skupštine Branko Vojnica, a prisustvovao je 71 poslanik.Pored poslanika prisutni su i gosti:– njegovo preosveštenstvo episkop gornjekarlovački g. Nikanor,– njegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski g. Longin,– predsjednik I. O.496 Srpske radikalne stranke Krajine – Rade Leskovac,– gospodin Uglješa Čenić – član Patrijaršijskog saveta Srpske pravoslavne crkve,

495 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.496 Izvršni odbor.

217

– direktor SRT RSK497 Dušan Badža,– mitropolit dabrobosanski (njegovo visoko preosveštenstvo) g. Nikolaj,– njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Hrizostom,– gospodin profesor dr. Predrag Lazarević, Banja Luka,– Rajko Kasagić – poslanik Narodne Skupštine RS.Nakon pozdravnog govora gostiju Skupštine prešlo se na usvajanje dnevnog reda. Predloženi dnevni red pročitao je Predsjednik Skupštine Branko Vojnica, kako slijedi:

1. Aktuelna društvena i vojno-politička situacija u RSK.2. Izvještaj Vlade za proteklo razdoblje.3. Predlozi Vlade3.1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima.3.2. Prijedlog Zakona o turizmu.3.3. Prijedlog Zakona o obnovi Republike Srpske Krajine.3.4. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju razvoja

grada Vukovara.3.5. Prijedlog Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata.3.6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.3.7. Prijedlog Zakona o izmjenama krivičnog zakona RSK.3.8. Prijedlog Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda.4. Prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o šumama.5. Davanje saglasnosti na Statut RTV498 RSK.6. Izvještaj o prijedlozima skupštinskih odbora i tekuća pitanja.6.1. Inicijativa za izmjenu i dopunu Odluke o učešću osiguranika u troškovima zdravstvene

zaštite (SO Vukovar).6.2. Prijedlozi za preispitivanje stanja i normativa koji uređuju status penzionera u Krajini

(SO Vukovar i SO Petrinja).7. Poslanička pitanja.

Nakon pročitanog predloženog dnevnog reda šef poslaničkog kluba SDS Krajine, Drago Kovačević predložio je da se kao prva tačka na dnevni red stavi pitanje povjerenja predsjedniku Skupštine RSK, Branku Vojnici. Klub poslanika SDS Krajine i SDS srpskih zemalja499 predlažu ujedno razrješenje predsjednika Skupštine, a ostali radni dio Skupštine da ide po utvrđenom dnevnom redu.

Izvodi iz rasprave vezane za dnevni red:RANKO VUJIĆ: Nakon pozdrava upućenih gostima i Skupštini nastavlja:“Naš položaj je takav da ovo što predlaže Kovačević je naredbodavno, ovo je druga faza što se zove upravljanje iz centra moći, koje hoće da se ostvari preko nekih ljudi. Prijedlog je iznenađujući, a Kovačević će obrazložiti zašto traži smjenu predsjednika. Gospodin Vojnica zaslužan je za rad i dignitet ovog parlamenta, na koji sam ja bio ponosan i sretan. Bio sam sretan što sam radio sa SDS Krajine jedan period. Međutim, sada sam sretan što više neću raditi sa njima. Pitanje je koliko smo svi mi nosioci svojih sudbina, ili nam je neko nameće. Vidjeli smo jedan jedini cilj, međutim desilo se da smo konačno došli do pozicije da ne

497 Srpska radio-televizija Republike Srpske Krajine.498 Radio-televizija.499 Srpska demokratska stranka srpskih zemalja.

218

možemo sami o sebi da odlučujemo. Mir o kojem se sada priča plaši me mnogo više od rata”.RATKO LIČINA: “Da li ovo televizija prenosi, da li ima struje – ne zna se. Postoji li način da narod bude upućen u sve ovo. Ne znam za inicijativu SDS srpskih zemalja za smjenu predsjednika Branka Vojnice”.MILORAD VIŠIĆ: “Predsjednik Skupštine izabran je od koalicije SDS Krajine i SRS,500 pa se pitam otkud ta inicijativa bez analize rada. Predlozi da se prije utvrdi analiza i onda vidjeti koga treba smjenjivati. Podržavam diskusiju Ranka Vujića i podržavam dnevni red predsjednika Skupštine”.VELJKO VUKELIĆ: “Tačno je da je SDS srpskih zemalja održao sjednicu, i ocjena naše stranke je da smo na izborima podržavali predsjednika RSK Martića501 i prvog ministra Vlade Mikelića.502 Nismo podržali izbor predsjednika Skupštine Vojnice, pa to ni sada ne činimo. Mi ostavljamo koaliciji da ona to riješi. Većina poslanika je za uskraćivanje podrške predsjedniku Vojnici. Na sjednici naše stranke zaključili smo da ne postoji ni jedan argumenat da mu pružimo podršku, kao što je to bilo prilikom njegovog izbora za predsjednika Skupštine. Demokratija je pravo glasanja i odlučivanja”.SIMO KRNIĆ: “Poslanici sa Korduna predlažu da se uz prvu tačku stavi podtačka – Pitanje problema izbjeglica iz AP Zapadne Bosne”.ERNJAKOVIĆ MILAN: “Dolazim sa Korduna, gdje boravi 65.000 muslimana, a živi 50.000 Srba i koji mogu da preko srpskog naroda ostvare vezu Bosne i Hrvatske. Kordun može da bude grobnica za sve Srbe. Tražim da se odredi kako je došlo do koncentracije tolikog broja izbjeglica i kako da se riješi problem, jer jako brzo Kordun može biti u krvi”.VOJNICA BRANKO: “Predlažem da ova tema u okviru 1. tačke, bude posebna točka kao – pitanje izbjeglica. Pitanje izbjeglica je najveći problem u okviru bezbjednosti u Krajini”.KALEMBER MILAN: “Prije donošenja Statuta TV RSK da se usvoji amandman na Zakon o RTV – Krajine koji je donesen”.RAJIĆ SIMO: “Predlažem da se uvrsti u dnevni red izbor sudija, jer sud u Dvoru na Uni ne radi 3 godine, ujedno da se izaberu sudije porotnici”.VJEŠTICA DUŠAN: “ Imenovanje sudija je predloženo i ne mora ići posebno”.GONDI RATKO: “Izuzetno sam iznenađen ovakvim prijedlogom kluba SDS Krajine, iako znam da dobar dio njih ne misli tako. Otkud ovaj prijedlog u ovo vrijeme kad nam se toliko toga dešava. Predsjednik je dokazao da radi na ujedinjenju svih srpskih zemalja. Otkud i na osnovu čega to pitanje? Zar u ovom vremenu nemamo većih i važnijih problema. Milioni maraka pokradeni uz pomoć ministara, to vas ne muči, već jedan patriota. Za koga sad odrađujete? Molim da se ovaj prijedlog povuče. Da napravimo analizu rada parlamenta i svih nas, pa da onda odlučimo da li je predsjednik kriv. Posledice će po ovoj raspravi biti teške za naš narod. Nisam siguran u pobude onih koji sad traže cepanje parlamenta.

2. Zakon o vodama da se povuče, jer nije bio u materijalima koje smo dobili. Da se odloži za slijedeću sjednicu”.DRAGO KOVAČEVIĆ: “Obrazloženje za ovaj predlog će biti kad ova tačka bude uvrštena u dnevni red. Niko ovdje ne dira predsjednika kao patriotu”.Ministar

500 Srpska radikalna stranka.501 Milan.502 Borislav.

219

SIMO ŠIJAN: “Mi možemo prihvatiti gosp. Gondija da se skine Zakon o vodama za drugu sjednicu”.VOJNICA BRANKO: “Uvažavam”.MinistarBORIVOJ RAŠUO: “Ovdje ni jedan Srbin nije gost. O javnosti rada parlamenta se ne može glasati već samo o pojedinim tačkama”.VOJNICA BRANKO: “Pismeno smo tražili da se obezbjedi prijenos Skupštine, od ministarstva je obećano, ali ima teškoća”.MinistarMILIVOJ KRIČKA: “Rad Skupštine je javan, tu nema dileme. Međutim, “Elektroprivreda” nije uspjela iz tehničkih razloga da obezbjedi struju. Mislim da se snimak od nekoliko časova može emitovati u određenim terminima, kad ima struje”.DUŠAN BADŽA: “Radio-televizija ja dobila obavijest o održavanju Skupštine. Mi smo ekipirani, spremni za snimanje, ali nismo odgovorni za one koji ne mogu prenositi zbog nedostatka električne energije”.VUJIĆ RANKO: “Dio oko rasprave o poverenju predsjedniku Skupštine da bude prezentiran javnosti”.Ministar BORIVOJ RAŠUO: “U ovom trenutku nije dovoljno da se samo prenosi gospodine Badža, već da se to i vidi. Prioritetnije stvari u Krajini danas nema od ovih pitanja dnevnog reda. Tvrdim da je ova Skupština lice i naličje RSK. Smatram da je vrlo značajno da javnost bude direktno upoznata”.DRAGO KOVAČEVIĆ: “Ova Skupština je javna, ako svaka kuća nema struje ova Skupština ne može snositi krivicu. Neka se ovaj dio Skupštine snimi i naknadno emituje. Javnost je obezbeđena i samim tim što su novinari u sali”.Ministar UROŠ FUNDUK: “Predlažem da se uvrsti u dnevni red – Zakon o Vladi”.RANKO VUJIĆ: “Ovo je klasična tiranija u kojoj je učestvovao gospodin Kovačević. Mi smo se odrekli učešća u Vladi, a sada ni demokratski izabran predsjednik ne može obavljati dužnost zato što je radikal”.

Nakon završene diskusije oko dnevnog reda predsjednik Branko Vojnica dao je prijedloge na glasanje.Za prvi prijedlog da se ne mijenja dnevni red izvršeno je glasanje:za: 21protiv: 29uzdržanih: 4

Drugi prijedlog Drage Kovačevića daje na glasanje:za: 39protiv: 19uzdržano: 4

Glasanjem je usvojen dnevni red, a nakon toga određena pauza za ručak.Nakon pauze za ručak sjednica je nastavljena po tačkama kako slijedi:AD. 1. Usvajanje zapisnika sa prošle sjednice. Glasanjem usvojen je skraćeni zapisnik sa sjednice održane na Plitvicama.AD. 2. Glasanje o povjerenju predsjedniku Skupštine.

220

IZVODI IZ DISKUSIJA –

DRAGO KOVAČEVIĆ: “Prijedlog za razrješenje predsjednika Skupštine poslanički klub SDS Krajine, temelji na slijedećim argumentima:1. Kršenje Poslovnika Skupštine RSK – kao argument navodim zaključak Odbora za mandatno-imunitetska pitanja, u kojem je konstatovano da je predsjednik Skupštine samovoljno suspendovao sekretara Skupštine Mirjanu Rodić (nakon izlaganja slijedi čitanje zaključaka).2. Kršenje Ustava RSK, redovno jesenje zasjedanje počinje prvog radnog dana oktobra, a ova sjednica se održava 25. 10. 1994. godine.3. Niz grubih i neargumentovanih uvreda na račun SDS Krajine i njenog predsjednika. Uvrede na račun organa vlasti i nanošenje štete i razdora (“Srpski glas”, str. 3., članak “Podvale tragične figure”).4. Potpuna i neravnomjerna samovolja u radu te blokada Skupštine. Ne radi se o tome da neko nešto ima protiv radikala, niti to ima SDS Krajine, uostalom zato smo išli u koaliciju”.

“Gospodin Vojnica je uzročnik razdora”.Poslanički klub SDS Krajine ostaje otvoren za saradnju sa svim strankama.

BRANKO VOJNICA: “Vi ste videli kako je počeo tok sednice. Ovo pitanje je nametnuto. Izvor ovoga je u onome ko je podneo ovaj zahtev. Kad smo zaključivali koaliciju, to je bilo jedino u interesu naroda. U ovom momentu kao predsednik Skupštine ne napadam SDS Krajine”.“Moj sukob sa gospođom Rodić – otkud Vam to? Gđa Rodić nije ni jedan zapisnik kvalitetno napisala. Kancelarijskog prostora mi za sad nemamo dovoljno. Ako mislite da me optužujete, ja ne mislim da se branim”.VUJIĆ RANKO: “Zahvaljujem se gospodinu Kovačeviću na uvažavanju SRS i molim da je više ne uvažava na ovaj način. Optužnice na račun predsjednika su prozaične, znamo im poreklo. Na odboru su glasali oni koji su bili tamo, ja sam tražio izuzeće. Gospođa Rodić – pokazali smo toleranciju jer nemaju prostora, a predsjednik je htio da sarađuju. G-đa Rodić uz takav odnos prema predsjedniku postupila je kako je postupila. Poznavajući predsjednika mislim da je nije suspendovao, niti joj je zabranio ulaz u Skupštinu. Vređanje SDS Krajine od B. Vojnice je neprimjerena optužba. Predsjednik teži da ima što više saradnika jer to njemu ide najviše u prilog, jer se otklanja dilema oko ispravnosti u radu. U svakom slučaju ni jedna od ovih optužbi ne stoji. Pitao bih SDS, ako ste na ovakav način diskvalifikovani, da li je ministar vanjskih poslova nešto postigao na nivou spoljne politike, nigdje nisam pročitao – nema rješenje ili uspjeh, šta je s tim… Ovdje nema ni jednog argumenta koji stoji. Predsjednik je korektno pokušavao da dignitet ovog doma bude na jedan način primjeran. U toku rada i u vođenju Skupštine, najvažniji je čovjek koji predsjedava”.BRANKO BIBIĆ: “Želim da potkrijepim sinoćnju sjednicu Odbora za administrativna i mandatno-imunitetska pitanja” (slijedi čitanje obavijesti sekretara Skupštine i odredaba iz Odluke o Službi Skupštine).VIŠIĆ MILORAD: “Imam utisak da se radi o unutar pripremljenom linču. Očito je da će do toga i doći. Koalicija SDS – SRS bila je principijelna, sada nije. Ovdje mnogi mogu glasati sa dvije ruke. Došli smo do stepena da stid ne možemo da pokažemo. Gospodin Kovačević i gospodin Bibić nisu dovoljno ubedljivi. B. Vojnica je odbačen da bude žrtva, to me i ne brine ali me brine zaokret u politici koji sledi. Ja se tome suprostavljam i glasaću protiv smene”.

221

RATKO LIČINA: “Teško je puno toga reći nakon ovoga. Bilo bi dobro da glasanje bude pojedinačno, jer se ovdje ne radi o SRS, već su ciljevi drugi, dolazi do zaokreta u politici, u čemu ja ne želim učestvovati. Koliko je ovdje poslanika uplovilo u kriminal. Želim da se informiše o uniformama. Bojim se da se radi o personalnom sukobu. Glasao sam protiv predsjednika za izbor, ali sad će na red doći i ostali ministri. Ja ću glasati protiv smjene”.KOVAČEVIĆ DRAGO: “Jedna stvar – istu konstataciju dao je i kad je predsjednik biran. Radi se o ogromnoj većini poslanika. Ovaj momenat koristim da predam spisak poslanika koji su za to”.GONDI RATKO: “Moram da kažem da je konačno jasno zašto se ne obezbeđuje struja, da narod ne vidi o čemu se ovdje radi. Kad bi narod čuo ove optužbe, ne bi vjerovao da je u pitanju najviši činovnik države. Samovoljno suspendovana – imate li rješenje o suspenziji. Gospođa Rodić ni jednu sjednicu nije odradila do kraja… ni jedan materijal nije stigao na vreme… Ona je podmetnuta žrtva, preko koje se moraju slomiti kola i to je suština toga. Kršenje Ustava – zasjedanje jesenje sjednice… Ministri neka pošteno kažu da li je Vlada napravila izvještaj, odnosno saopštenje. Da li je cilj da se Skupština sastane da radi ili da se vidimo. Na čelo parlamenta treba dovesti nekog ko će lakše pregovarati sa Hrvatskom. Izabrani smo voljom naroda. Vojnica nije izabran voljom SDS već koalicijom koju smo dosljedno poštovali. Mi smo kompletan stranački aparat stavili u predizbornoj kampanji za gospodina Babića.503 Još ni jednu primjedbu nismo dobili za nekooperativnost gospodina Vojnice. Ovdje smo dogovorili na predlog predsjednika Vlade da se Skupština održi na Plitvicama, koji je prihvaćen od svih poslanika koji su bili savesni i bili ovdje. Kovačević napada za to predsjednika, a to nije njegova odluka, već odluka Vlade.Deo rukovodstva SDS optužuje predsjednika Skupštine da je stalno sa predsjednikom Martićem, otkad se pojavio u RS: da je on Martićev potrčko. Problem je što oba predsjednika zastupaju istu opciju a to nekom smeta i to je pravi razlog smjene”.VJEŠTICA DUŠAN: “Riječ je o inicijativi za smjenu predsjednika. Početkom oktobra mi smo upozorili na nekorektan odnos prema sekretaru Skupštine. Ja sam pogriješio što sam lično pozvao dio kolega radikala da se dogovorimo da ne iznosimo sve na Skupštini.Očit primjer kršenja Poslovnika je sazivanje skupštinskih odbora, koje umjesto predsjednika odbora saziva predsjednik Skupštine. Preuzimanje kompetencija odbora je kršenje Poslovnika. Šta znači kršenje Ustava… vidimo da dio poslanika traži kao podtačku pitanje izbjeglica – što nije za odlaganje. Hitno je trebalo sazvati vanrednu sjednicu a ne je […]504

BRANKO VOJNICA: “Ova Skupština je radila 3 sjednice u vanrednom zasjedanju. Rad odbora ne može biti uspješan, ako odbori rade u toku sjednice. Mislim da je normalno da zakažem odbore ranije sa dnevnim redom”.BRANKO PERIĆ: “Teško mi je da prihvatim ovakvu diskusiju. Bio sam sretan kad je gospodin Vojnica izabran za predsjednika. Međutim gospodine Gondi – mijenjaju se događaji i vremenom i svi razumni ljudi mijenjaju mišljenja. SDS Krajine od prvog dana je na liniji srpstva – ja sam bio sretan što me svrstavaju u te, a sad odjednom mi ćemo prodati Krajinu Hrvatskoj. Ja ne mogu sakriti gnušanje prema tome”.Učešće u diskusiji uzeo je ministar Borivoj Rašuo, koji je široko govorio o činu razrješenja predsjednika i šta to znači u ovom momentu za Krajinu. Zatim se javio njegovo preosveštenstvo episkop gornjekarlovački g. Nikanor.

503 Milan.504 Nedostaje dio teksta u izvorniku.

222

Poslije njegovog govora u diskusiji su učestvovali poslanici:B.505 Bogunović, Ćurković,506 Vojnović,507 Buha,508 Brdar.509

Predsjednik Vojnica je zaključio raspravu i dao prijedlog na glasanje.U Sali su bila prisutna 72 poslanika.

ZA smjenu – glasalo je 39 poslanikaPROTIV – 21 poslanikUZDRŽANIH – 11 poslanika

Pošto je Skupština glasanjem razrješila predsjednika B. Vojnicu, šef poslaničkog kluba SDS Drago Kovačević ispred poslanika SDS Krajine predložio je Rajka Ležajića za novog predsjednika što je Skupština glasanjem prihvatila.Podpredsjednici Skupštine Marko Atlagić i Milan Ernjaković su podnijeli usmene ostavke na svoje funkcije, pa se prešlo na izbor podpredsjednika.

Za podpredsjednike Skupštine su izabrani:Borislav Bogunović iz […]510

Đorđe Damjanović iz […]511

Izborom predsjednika i podpredsjednika Skupštine završen je prvi radni dan Skupštine.512

ZAPISNIČAR: M. P.513 ZAPISNIK SASTAVILA:Neda Dondur, s. r. Mirjana Rodić, dipl. prav.,514 [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 6.

901994 ., studeni 9 .KninPolitička platforma o problematici vezanoj uz moguće načine ostvarenja “svesrpskog” ujedinjenja, koju je izradio čelnik Srpske demokratske stranke Krajine i ministar vanjskih poslova RSK Milan Babić

OSTVARENJE SRPSKE FEDERACIJE

KAO OSNOVNI PRAVAC SPOLJNE POLITIKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

505 Boro.506 Boško.507 Milivoj.508 Milorad.509 Milan.510 Nedostaje dio teksta u izvorniku.511 Nedostaje dio teksta u izvorniku.512 Priređivači su izostavili zapisnik nastavka iste sjednice Skupštine RSK od 26. listopada 1994. godine.513 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.514 Diplomirani pravnik.

223

Raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije izazvanog secesijom pojedinih federalnih jedinica na njenom prostoru nastali su:

1. Novi državni entiteti priznati za nezavisne i suverene države članice Ujedinjenih nacija (Republika Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina 22. 05. 1992. godine, a nešto kasnije i BJR515 Makedonija).

2. Država Savezna Republika Jugoslavija (27. 04. 1992. godine) sastavljena od federalnih jedinica Republike Srbije i Crne Gore kao stvarni nasljednik bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kojoj je takvo isključivo naslijeđivanje od strane međunarodne zajednice osporeno Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija broj 777 od 18. 09. 1992. godine pozivom na Rezoluciju 757 (47. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija), iako su neke zemlje nastavile odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom bez posebnog priznavanja.

3. Država, Republika Srpska Krajina proglašena 19. 12. 1991. godine usvajanjem Ustava od strane Skupštine Srpske autonomne oblasti Krajine (koja se proglasila ustavotvornom) i Velike narodne skupštine Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojoj se priključila Srpska oblast Zapadna Slavonija odlukom Skupštine Srpske oblasti Zapadne Slavonije od 21. 12. 1991. godine, a na osnovu:

– plebiscita održanog 19. 08. 1990. godine kojim je potvrđena Deklaracija o suverenosti srpskog naroda Krajine donešena 25. 07. 1990. godine na Srpskom saboru u Srbu,

– Rezolucije o razdruživanju SAO Krajine i Hrvatske usvojene 28. 02. 1991. godine i odluke o odvajanju od 18. 03. 1991. godine,

– suverenosti Republike Srpske Krajine potvrđene referendumom građana Republike Srpske Krajine 20. juna 1993. godine.

4. Republika Srpska, nastala Rezolucijom “Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine” koja teži formiranju “Srpske Republike Bosne i Hercegovine” u okviru Savezne Republike Jugoslavije iz decembra 1991. godine i proglašavanjem nezavisnosti “Srpske Republike Bosne i Hercegovine” 09. 01. 1992. godine.

Na principima međunarodnog javnog prava koji služe da definišu uslove pod kojima se konstituiše država, a koji suverenu državu definišu kao zajednicu koja sadrži teritoriju i stanovništvo podređeno organizovanoj političkoj vlasti; kao i to da je postojanje ili nestanak jedne države pitanje de facto (mišljenje Arbitražne “Badinterove” komisije broj 1 od 10. 12. 1991. godine), Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika Srpska ispunjavaju kriterijume zasnovane na navedenim principima za njihovo definisanje kao faktičkih i suverenih država (za Saveznu Republiku Jugoslaviju potvrđeno od strane Arbitražne komisije – Međunarodne konferencije o Jugoslaviji mišljenje broj 10 od 04. jul 1992. godine) kao i od strane mnogih država koje je priznaju.

Priznavanje od strane drugih država suverene države konstituisane na navedenim principima međunarodnog javnog prava je čisto deklarativne prirode (mišljenje Arbitražne komisije br. 1 od 10. 12. 1991.) te nepriznavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske od strane drugih država nimalo ne umanjuje njihovu suverenost i postojanje de facto.

Tokom otvaranja i eskalacije jugoslovenske politike i državne krize (1990. godine, 1991. godine) izazvane secesijom slovenačkog, hrvatskog, muslimanskog i makedonskog naroda u Jugoslaviji, narod Srpske Krajine se izjasnio za ostajanje u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom

515 Bivša jugoslavenska republika.

224

Gorom i drugima koji žele da očuvaju Jugoslaviju (Deklaracija Srpskog sabora u Srbu 25. 07. 1990. godine, Rezolucija Srpskog nacionalnog vijeća od 28. 02. 1991. godine i referendum naroda Srpske autonomne oblasti Krajine od 12. 05. 1991. godine i Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u junu 1991. godine).

Republika Srpska Krajina stvorena je voljom srpskog naroda kao optimalni oblik zajednice za zaštitu ljudskih, građanskih i nacionalnih prava srpskog naroda Srpske Krajine ugroženih od strane hrvatskih secesionista u uslovima pristranog arbitriranja međunarodne zajednice u korist hrvatske secesije od Jugoslavije.

Narod Srpske Krajine nije prihvatio mogućnost da trajno ostane odvojen od drugih dijelova srpskog naroda u Srbiji i Crnoj Gori, kao i srpskog naroda u Republici Srpskoj.

Na referendumu održanom u Republici Srpskoj Krajini 20. 06. 1993. godine srpski narod Krajine odlučio je da se suverena Republika Srpska Krajina ujedini sa drugim srpskim državama, čemu su prethodile Grahovska deklaracija (SAO Krajine i Zajednice opština Bosanske Krajine) i Prijedorska deklaracija (Skupština Republike Srpske i Skupština Republike Srpske Krajine) o međusobnom ujedinjenju, kao i mogućnost (ugrađena u Ustav SR Jugoslavije) kojom Savezna Republika Jugoslavija dozvoljava da se u njenom sastavu nađu i druge republike koje to žele.

Republika Srpska Krajina priznaje Saveznu Republiku Jugoslaviju, federaciju Republike Srbije i Crne Gore, isključivim nasljednikom SFR Jugoslavije, i ujedinjenje Republike Srpske Krajine sa Saveznom Republikom Jugoslavijom odnosno Srbijom i Crnom Gorom, kao i sa Republikom Srpskom smatra ostvarenjem volje naroda Krajine da se sjedini sa drugim djelovima srpskog naroda i ostvarenjem suverenog prava Republike Srpske Krajine na reintegraciju u pravni, politički, privredni i kulturni prostor Jugoslavije iz koga je mimo svoje volje isključena.

Iako priznavanje ili nepriznavanje Republike Srpske Krajine od strane drugih država ne utiče na stvarno stanje njenog postojanja, (ali) svjesni činjenice da živimo u međuzavisnom svijetu i okruženi poretkom međunarodne zajednice kao i posebnom međunarodnom pozicijom Republike Srpske Krajine, Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije, za ostvarenje suverenog prava Republike Srpske Krajine na ujedinjavanje sa drugim srpskim državama reintegracijom u Jugoslaviju prihvatamo realno izvodljive modele koji mogu biti prihvatljivi i međunarodnoj zajednici, radi osiguranja budućnosti srpskog naroda i njegovih država uključivanjem u međunarodnu zajednicu.

Posebnu važnost ima integracija Republike Srpske Krajine sa Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom kao jedini mogući način povezivanja razdvojenog prostora zapadne Krajine i istočne Slavonije i Baranje.

Ova prostorna razdvojenost opredjeljuje i izbor mogućih načina integracije srpskih država.

Republika Srpska Krajina, da bi ostvarila ujedinjenje sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i Republikom Srpskom neophodno je da istovremeno učvršćuje svoju suverenost jačanjem unutrašnjeg demokratskog poretka koji štiti ljudska građanska prava i slobode svih svojih građana i istovremeno da istraje na opredjeljenju da se svi sporovi sa drugim državama rješavaju mirnim putem.

Pregovarački proces sa Hrvatskom za postizanje trajnog mira i ostvarenja zajedničkih ekonomskih interesa u interesu je ostvarenja takvih ciljeva Republike Srpske Krajine, kao i to da se i druga politička pitanja rješavaju pregovorima.

225

Zato smatramo da je i osnovni pravac spoljne politike Republike Srpske Krajine traženje zajednički prihvatljivog modela integracije (ujedinjenja) Republike Srpske Krajine, Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, a pregovarački proces sa Hrvatskom pod okriljem međunarodne zajednice treba da pomogne stabilizaciji međunarodnih pozicija Republike Srpske Krajine i omogući barem indirektnu podršku, ili ne suprostavljanje međunarodne zajednice, takvom cilju.

Za Republiku Srpsku Krajinu postoje dva optimalna modela ujedinjenja, koji su uslovljeni prostornim razdvojenjem Republike i opredjeljenjem srpskog naroda za što čvršćim sjedinjenjem sa matičnom državom Jugoslavijom.

– Prva je mogućnost (istovremenog ili pojedinačnog) uključivanja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske kao posebnih federalnih jedinica u Saveznu Republiku Jugoslaviju uz moguću konfederalnu vezu kao prelazno rješenje.

– Drugi način (respektujući stabilniji međunarodni položaj Savezne Republike Jugoslavije) je ujedinjenje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske u federaciju koja bi se u početnoj fazi konfederalno vezala za Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Za ovakav model postoji već međunarodno verifikovana praksa oličena u konstruisanju bošnjačko-hrvatske federacije koja je dobila mogućnost da se konfederalno veže sa Hrvatskom.

– Treći model međusrpskog ujedinjenja bio bi stvaranje u početnom periodu federacije Republike Srpske Krajine i Republike Srpske koja bi prerasla u unitarnu državu. Ovaj model bi sa gledišta Republike Srpske Krajine mogao biti samo model iz nužde za učvršćenje i međusobnu zaštitu Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, ali u sebi krije opasnost trajne podjele na istočne i zapadne Srbe sa granicom na Drini, što nije srpski niti nacionalni niti državni interes, a za samu Republiku Srpsku Krajinu nosi opasnost odvajanja dijela istočne Slavonije i Baranje koji bi postali lak plijen još uvijek nezatomljenim težnjama Hrvatske za prisvajanjem teritorija Republike Srpske Krajine. Zavisno od stava Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, kao i odnosa snaga u međunarodnoj zajednici, Republika Srpska Krajina može biti otvorena za sva tri navedena modela ujedinjenja.

Podvlačeći posebnu važnost opredjeljenja naroda Republike Srpske Krajine za njegovo nacionalno i državno ujedinjenje, svjesni svih poteškoća u kojima se nalaze Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika Srpska kao i njihovih međusobnih odnosa, posebno imajući u vidu sadašnje opredjeljenje međunarodne zajednice prema prostoru bivše Jugoslavije i njen stav prema srpskom narodu, put za konačno priznanje Republike Srpske Krajine i ujedinjenje srpskog naroda u srpsku federaciju, reintegracijom u Jugoslaviju, neće biti brz ni lak, nosi u sebi više neizvjesnosti nego izvjesnosti, ali srpski narod i Republika Srpska Krajina drugog puta ne žele.Knin, 09. novembar 1994. godine

dr. Milan Babić PREDSJEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE I MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 15.

226

911994 ., studeni 10 .KninSkraćeni zapisnik s 2 . sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

SKRAĆENI ZAPISNIK

sa 2. sjednice Skupštine RSK, drugog redovnog zasjedanjaodržane u Kninu 10. 11. 1994. god. sa početkom u 12.30 časova.

Sjednici su prisustvovala 64 poslanika.

Predsjednik Skupštine Rajko Ležaić otvorio je sjednicu i predložio dnevni red koji je usvojen jednoglasno.

1. Izvještaj Vlade za protekli period. 2. Ostavka ministra informisanja u Vladi RSK. 3. Izvještaj i prijedlozi odbora. 4. Prijedlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. 5. Prijedlog Zakona o sudskim taksama. 6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima. 7. Prijedlog Zakona o teritorijalnoj nadležnosti sudova. 8. Imenovanje sudije Okružnog suda u Kninu. 9. Prijedlog Zakona o vodama. 10. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-televiziji RSK. 11. Poslanička pitanja. 12. Vojno-bezbedonosna situacija.

AD 1. Povodom prve tačke dnevnog reda opsežan izvještaj podnio je prvi ministar u Vladi RSK Borislav Mikelić. U izvještaju je obuhvaćen pojedinačno rad svih resornih ministarstava. U uvodnom dijelu izlaganja prvi ministar se ukratko osvrnuo na odnos RSK sa Srbijom i Republikom Srpskom i SR Jugoslavijom kao i sa Republikom Hrvatskom, a u kontekstu sprovođenja Zagrebačkog sporazuma. U tom izlaganju sadržani su pravci razvoja i djelovanja aktualne spoljne politike RSK. Veoma opsežan izvještaj obuhvatio je 23 tačke:

1. Odbrana RSK, 2. Aktivna spoljna politika, 3. Pravna država, 4. MUP, 5. Problemii funkcionisanje izvršne vlasti, 6. Socijalni program, 7. Oživljavanje proizvodnje, 8. Poljoprivreda, 9. Stočarstvo, 10. Prehrambena industrija, 11. Industrija, 12. Šumarstvo, 13. Vodoprivreda, 14. Mala privreda i zanatstvo, 15. Energetika i rudarstvo, 16. Saobraćaj i veze, 17. Trgovina i turizam, 18. Urbanizam, stambeno-komunalni poslovi i građevinarstvo, 19. Finansije, 20. Zdravstvo, 21. Nauka, prosvjeta i informisanje, 21. Kultura i vjera, 22. Fizička kultura i sport.

Nakon podnijetog izvještaja ministar inostranih poslova dr. Milan Babić je dao informaciju o ostvarenju Srpske Federacije kao osnovnog pravca djelovanja spoljne politike RSK.

Poslije pauze koja je trajala 1 sat sjednica je nastavljena raspravom o izvještaju o radu Vlade.

227

Prvi se za riječ javio ministar informisanja Borivoj Rašuo i pročitao pismo upućeno Vladi i Skupštini RSK. Izvještaj Vlade ocijenio je više kao statistički izvještaj.

U raspravi o izvještaju Vlade izdvojila su se dva stava, od onog koji podržava izvještaj Atlagić Marko, Bakić Ranko, Dmitrović B.,516 Kresojević M.,517 Rebrača J.,518 Perić B.,519 Lemić M.,520 i poslanika koji nisu bili zadovoljni izvještajem i kratkoćom vremena koje im je dato da se upoznaju sa njim, a to su Macura L.,521 Gondi R.,522 Vujić R.523

Diskusija po izvještaju je trajala nekoliko časova, a onda je glasanjem poslanika izvještaj prihvaćen sa 53 glasa “ZA”, 7 glasova “PROTIV” i 2 glasa “UZDRŽANA”.

AD 2. Ostavka ministra informisanja BORIVOJA RAŠUA, koju je i usmeno obrazložio, čitanjem svoje ostavke, usvojena je JEDNOGLASNO.

AD 3. IZVJEŠTAJ I PREDLOZI ODBORAU okviru ove tačke prijedloge su podnijeli Odbor za nauku, kulturu, vjere, fizičku kulturu i sport (inicijativa za formiranje Olimpijskog komiteta RSK), Odbor za pravosuđe i upravu (da se pokrene inicijativa za donošenje Zakona o stambenim odnosima RSK, te Zakon o imovinsko pravnim odnosima), te Odbor za saobraćaj i veze sa više prijedloga.Sve predloge i inicijative Stručna služba Skupštine upućuje nadležnim tijelima.Prijedlozi odbora su jednoglasno prihvaćeni.Ovom tačkom dnevnog reda završen je prvi radni dio Skupštine RSK.

Sjednica je nastavljena 11. 11. 1994. godine sa početkom u 10.30 časova, uz prisustvo 56 poslanika.

AD 4. Prijedlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija

Izvjestilac ministar pravosuđa i uprave UROŠ FUNDUK, Zakon usvojen jednoglasno.

AD 5. Prijedlog Zakona o sudskim taksama

Izvjestilac ministar pravosuđa i uprave, Zakon usvojen jednoglasno.

AD 6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima

Zakon usvojen jednoglasno.

AD 7. Prijedlog Zakona o teritorijalnoj nadležnosti sudovaIzvjestilac ministar pravosuđa i uprave. Po ovom prijedlogu u član 11 dodaje se “I PLAŠKI”.Zakon usvojen jednoglasno.

AD 8. Imenovanje sudije Okružnog suda u KninuNa prijedlog Odbora za pravosuđe i upravu za sudiju Okružnog suda u Kninu izabrana je MANDIĆ NEDA, sa jednim glasom protiv i 1 uzdržanim.

516 Branko.517 Milan.518 Jovo.519 Branko.520 Milorad.521 Lazar.522 Ratko.523 Ranko.

228

AD 9. Prijedlog Zakona o vodamaOvaj Zakon je izazvao dužu raspravu poslanika, a takođe su podnijete primjedbe Odbora za poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo, vodoprivredu i razvoj sela. Predsjednik Skupštine odredio je pauzu od 15 minuta kako bi Odbor usaglasio sve date primjedbe.Nakon pauze Odbor je dao svoje prijedloge koji se ugrađuju u nacrt Zakona o vodama.Za sjedište preduzeća određuje se Knin, Kostajnica i Darda.Zakon je usvojen sa jednim glasom protiv.

AD 10. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o RTV RSKIzvjestilac po ovom prijedlogu poslanik MILAN KALEMBER.Odbor za informisanje dao je pozitivno mišljenje o ovom amandmanu, koji je glasanjem jednoglasno prihvaćen.

AD 11. POSLANIČKA PITANJAU okviru ove tačke postavljeno je nekoliko pitanja koja će Služba Skupštine proslijediti na upućene adrese.

AD 12. VOJNO-BEZBEDONOSNA SITUACIJAPo ovoj tački dnevnog reda koja je bila zatvorena za javnost informaciju je podnio ministar odbrane RADE TANJGA i ministar unutrašnjih poslova ILIJA PRIJIĆ.

Nakon informacije razvila se diskusija.Poslanik ŽIVKOVIĆ MILAN kritikovao je izlaganje ministra Prijića i pojedine poslanike koji su po njegovom mišljenju zloupotrebili govornicu.VOJNOVIĆ MILIVOJ je predložio da ovu tematiku Skupština nastavi tamo gdje je stala na Plitvicama.VIŠIĆ MILORAD predložio je donošenje Zakona o teritorijalnoj organizaciji koji po njegovom mišljenju nije donijet, ne slučajno.IVANOVIĆ OBRAD apostrofirao je problem Bukovčanske ulice,524 i tampon zone u tom dijelu, obzirom da tu živi 90 % Srba.BOGUNOVIĆ BORO tvrdi da na području Slavonije, Baranje i istočnog Srema ministar Prijić, nije imao niti će imati kontrolu, te je predložio da se razriješi dužnosti ministra unutrašnjih poslova, za šta postoji zahtjev potpisan od strane 21 poslanika.Nakon tog prijedloga predsjednik RSK MILAN MARTIĆ obratio se poslanicima, pismom koje je pročitao, a zatim istakao da je ILIJA PRIJIĆ čestit čovjek i borac, a da se ovdjeočito radi o režiji.MALJKOVIĆ RADOVAN je istakao da odgovornost svakog pojedinca treba da bude maksimalna, kao i jačanje sistema i institucija, jer ovako stanje odgovara samo ratnim profiterima.ČUBRA MILAN je postavio nekoliko pitanja, koja se odnose na moral vojske, zatim o smjeni generala Novakovića,525 o kojoj ništa nije rečeno.Pitanje smjene ministra unutrašnjih poslova i stavljanje tačke na dnevni red izazvalo je neslaganje među poslanicima, zbog čega je određena pauza kako bi Zakonodavni odbor dao autentično tumačenje Poslovnika Skupštine oko naknadnog proširenja dnevnog reda.Nakon završene pauze član odbora BUHA MILORAD je obavijestio poslanike da je stav Odbora da se na ovoj sjednici Skupštine ne može razmatrati pitanje razrješenja ministra unutrašnjih poslova.

524 Radi se o lokaciji u Lipiku.525 Mile.

229

Predsjednik Skupštine RAJKO LEŽAIĆ je završio pretres po 12 tački dnevnog reda i zaključio II. sjednicu, a za 15 minuta zakazao III. sjednicu.Na ovaj stav reagovao je RANKO VUJIĆ, šef poslaničkog kluba SRS526 – koji je pozvao poslanike SRS da napuste sjednicu, napominjući da ne želi da učestvuje u svađama i konfrontacijama.RATKO LIČINA je također pozvao sve “časne poslanike” da napuste parlament, a zatim napustio sjednicu.Šef poslaničkog kluba SDS K527 – DRAGO KOVAČEVIĆ da se odredi pauza i da se održe sastanci šefova poslaničkih klubova zajedno sa predsjednikom Skupštine.Određena je pauza za održavanje dogovora klubova poslanika.Sjednica je nastavljena u 22.30 časova.Predsjednik Skupštine je obavijestio poslanike da je i Vlada u međuvremenu održala sjednicu, sa temom razrješenja ministra unutrašnjih poslova, i pozvao prvog ministra Vlade da iznese stav Vlade.Poslanicima se obratio BORISLAV MIKELIĆ, koji je iznio da je prvog radnog dana nakon čitanja svog izvještaja nagovijestio rekonstrukciju Vlade.Ono što je posebno istakao jeste da je ministar Prijić nakon njegovog izlaganja na Skupštini iznio svoj koreferat koji je vjerojatno iritirao neke poslanike. Poštujući stav Vlade, podržao je inicijativu za razrješenje i predložio da se ona nađe na dnevnom redu Skupštine kad budu prisutni svi poslanici.Šef poslaničkog kluba SDS Krajine DRAGO KOVAČEVIĆ, je predložio da poslanici podrže inicijativu, a da se ona stavi na dnevni red poštujući proceduru i u skladu sa Poslovnikom Skupštine, kada će se o toj temi legitimno i u prisustvu svih poslanika raspravljati.Inicijativu za razrješenje ministra unutrašnjih poslova ILIJE PRIJIĆA glasanjem je podržalo 46 poslanika.

Sjednica je završila sa radom u 1.00 čas.

ZAPISNIČAR M. P.528 ZAPISNIK SASTAVILANeda Dondur SEKRETAR SKUPŠTINE Mirjana Rodić, dipl. pravnik

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 2.

921994 ., studeni 10 .KninZapisnik s 21 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

526 Srpska radikalna stranka.527 Srpska demokratska stranka Krajine.528 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

230

Z A P I S N I Ksa 21. redovne sjednice Vlade RSK održane dana

10. 11. 1994. god. u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar VinčićSjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.Sjednica je počela sa radom u 10.30 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. Izvještaj o radu Vlade RSK2. Ostvarenje srpske federacije kao osnovni pravac spoljne politike RSK.

Ad – 1Predsjednik Mikelić obrazložio je izvještaj o radu Vlade (prilog br. 1) što će ići na dnevni

red Skupštine. Predsjednik je također naglasio pritisak međunarodne zajednice i pročitao dva pisma upućena Vladi RSK od g-dina Akašija529 i Žaka Mušea, a vezano za situaciju na području Bihaća.

Ad – 2Ministar Babić530 istakao je potrebu zaokruživanja tj. definisanja politike RSK i

neophodnost preciziranja pravca spoljne politike. Potom je pročitao tekst ostvarenja srpske federacije kao osnovnog pravca spoljne politike RSK (prilog br. 2).531

Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali: ministar Prijić,532 Bosnić,533 Rašuo,534 Veselinović,535 Đurić,536 Funduk537 i predsjednik Mikelić, a potom je donesen slijedeći

Z A K L J U Č A KPrihvata se pristup kojeg je sačinio ministar Babić.Sjednica je završila s radom u 12.15 časova.

SEKRETAR M. P.538 M. P.539 PREDSJEDNIKSavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]540

Broj: 06-5-1250/94. Broj: 05-5-2488/94.Knin, 30. 11. 1994.541 Knin, 30. 11. 1994.542

529 Yasushi Akashi.530 Milan.531 Priređivači su izostavili priloge.532 Ilija.533 Milan.534 Borivoj.535 Ratko.536 Stevan.537 Uroš.538 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.539 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.540 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.541 Dopisano rukom.542 Dopisano rukom.

231

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 15.

931994 ., studeni 11 .KninZapisnik s 22 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 22. sjednice Vlade RSK – vanrednog karaktera

održane 11. 11. 1994. godine u zgradi Vlade u KninuSpisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni

dio. Odsutni: Dragutin Bolić, Milan Pađen, Ljubiša Budić.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gospodin Borislav Mikelić.Sjednica je počela s radom u 20.10 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. Rasprava o inicijativi grupe poslanika za smjenu ministra unutrašnjih poslova Ilije Prijića i zauzimanje stava Vlade po tom pitanju.

Ad – 1Prije prelaska na dnevni red predsjednik Vlade upoznao je članove Vlade da smo

dobili poziv iz Vukovara za održavanje sjednice Vlade u tom gradu, a u povodu godišnjice oslobođenja grada. Potom je usvojen

Z A K L J U Č A KIduća sjednica Vlade održati će se u Vukovaru, u srijedu 16. novembra u 12.00 časova, a

na dnevnom redu naći će se i Zakon o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara.

Potom se prešlo na utvrđeni dnevni red.

Predsjednik Mikelić – jučer smo imali široku raspravu i usvojen je izvještaj Vlade. Jučer nisam želio replicirati ministrima u Vladi ali sam bio iznenađen i razočaran istupom ministra Prijića i načinom na koji je diskutovao i elaborirao svoje izlaganje. Bilo je vrlo teških kvalifikacija kao što su ocjene o državnom kriminalu i strukturama koje su u svemu tome povezane. Svaki ministar je imao pravo da u svoj izvještaj stavi što smatra da treba dati poslanicima. Molim članove Vlade da se redom izjasne o inicijativi grupe poslanika.Ministar Babić543 – što se tiče Prijića mislim da je radio iskreno i pošteno što se tiče rada u Vladi, a što se tiče rada van Vlade postavlja se pitanje efikasnosti. Kad se pokazalo da on ne može vršiti vlast na velikom dijelu Krajine pojavio se veliki problem i to je teški presedan jer mu je onemogućeno da vrši svoju funkciju od strane ljudi iz njegovog ministarstva.

543 Milan.

232

Iznenadio me način na koji je slučaj izišao u javnost što se nije smjelo desiti prije rasprave na sjednici Vlade.Međutim, odabran je krivi put koji je između ostalog doveo i do konfrontacije sa organima Republike Srbije koji su prozvani da su učestvovali u svemu tome i sad se pokazuje štetnost takvog pristupa. Odnosi sa MUP-om Srbije od tada su narušeni i to se ne može popraviti dok je na čelu našeg MUP-a Ilija Prijić. To nam je jasno dano do znanja na sastancima u Beogradu kojima je prisustvovao i predsjednik Martić.544 Smatram da je jedina optimalna mogućnost bila da se on sam povuče da bi se popravili odnosi sa MUP-om Srbije i da bi naš MUP mogao djelovati jedinstveno na cijeloj teritoriji RSK. Budući on to nije uradio smatram da je opravdana inicijativa grupe poslanika i da bi je Vlada trebala podržati.Ministar Tanjga545 – pripremajući se za tačku vojno bezbjednosnog stanja smatrao sam da bi to trebalo biti kratka informacija koja bi trebala biti moralni poticaj poslanicima da se to podrži na terenu. Zasmetalo me međutim što je diskusija otišla u drugom pravcu i u tom smislu me zasmetao i istup ministra Prijića. Također me zasmetalo što je ova inicijativa došla u vrijeme žestokih borbi u AP Zapadna Bosna i mislim stoga da je došla u nevrijeme. Ministar Prijić je pogrešio iz razloga što ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da budemo protiv Srbije.

Ministar Veselinović546 – mjesto koje sam dobio u ovoj Vladi shvatio sam kao mobilizacijski poziv. Nikad se u životu nisam bjednije osjećao kao jučer kad sam trebao biti sretan jer je više poslanika glasalo za izvještaj nego za Vladu kad je birana. Bijedno sam se osjećao zbog ministra Rašua547 koji kaže “da će vrijeme pokazati jer on je za Krajinu i Srbiju, a mi nismo”. Kad govorimo o kriminalu o tome smo trebali ovdje da govorimo jer ja sam protiv državnog kriminala. Kad je u pitanju privredni kriminal, unutar svog resora napravili smo organizaciju i koordinaciju sa Srbijom. Što se tiče “uniformi” po zakonu bi morali podnijeti krivičnu prijavu protiv onih koji su ih oduzeli, jer se sva oduzeta roba po zakonu protekom određenog roka mora predati Republičkoj upravi javnih prihoda. Nisu korektne ni tačne izjave u stilu da “Srbija pere novac preko RSK”. Veze sa Srbijom su ovom narodu bitnije od bilo kog funkcionera pa i ove Vlade. Pogodila me i diskusija predsjednika Republike oko isplate plata SVK i mi ćemo morati o tome raspravljati na Vladi. Pravo je Skupštine da se izjasni o svima nama i moj je stav da ukoliko odbor prihvati ovu inicijativu da to ide na Skupštinu i neka poslanici odluče. Pogodilo me i što se u holovima za vrijeme pauze nastupa sa stanovišta sile i prijetnje i o tome Vlada treba da progovori.Ministar Perić548 – najbjednije se osjećam kad se moram izjašnjavati o kolegi, ali o svima nama odlučuje parlament. Postavlja se pitanje: Sukob sa Srbijom ili razrješenje ministra? Ja da sam na mjestu Prijića podnio bih ostavku.Ministar Đurić549 – slažem se s Perićem i molio bih kolegu Prijića da sam podnese ostavku jer nije vrijeme da idemo u sukob sa Srbijom.Ministar Funduk550 – Ilija se nije snašao jer su njegovi potezi posljedica nedostatka rukovodećeg iskustva i mislim da bi bilo najbolje da sam podnese ostavku.

544 Milan.545 Rade.546 Ratko.547 Borivoj.548 Slobodan.549 Stevan.550 Uroš.

233

Ministar Ratković551 – mislim da su Vlada i Skupština sada homogen politički blok i ako se želi sačuvati moralni dignitet ja bi istoga časa podnio ostavku.Ministar Vojnović552 – spadam u one koji su duboko uvjereni da je on radio pošteno i imao dobre namjere. U želji da spriječi kriminal postao je međutim sopstvena žrtva. Ostavka bi možda bila rješenje, ali mislim da je Prijić u stanju da mu je to sad teško učiniti i zato se zalažem za rekonstrukciju Vlade.Ministar Bosnić553 – nije sporna želja i rezultati rada Prijića puno toga je napravio, ali mi bez Srbije u ovom trenutku ne možemo. Prijić mora biti svjestan težine situacije i jedino bezbolno rješenje, mada za njega najteže bi bilo da podnese ostavku.Ministar Šijan554 – Prijić je radio pošteno, predavao i vrlo konstruktivno na sjednici Vlade. Radi kompaktnosti Vlade i Skupštine i odnosa sa Srbijom najbolje bi bilo podnijeti ostavku.Ministar Petrović555 – ne ovisi položaj ove Vlade samo o nama već i o riziku okolnosti i mislim da je Ilija žrtva tih okolnosti. Kako se moglo desiti da se pismeni izvještaj Prijića i njegova diskusija na Skupštini tako drastično razlikuju. Mislim da on koristi jedan opasan termin “državni kriminal” jer se tu optužuju i državni funkcioneri. Rezultat toga rada je nažalost podjela koju je on nesvjesno napravio za razliku od kolege Rašua. Mislim da bi optimalno rješenje bilo rekonstrukcija Vlade, ali vrata su danas nažalost zatvorena.Ministar Krička556 – zatečen sam i iznenađen ovim što čujem. Meni nije teško kao što mnogi ovdje govore. Možda je malo čudno i sve se brzo dogodilo da se ova Vlada počela baviti sama sa sobom. Vlada mora da bude kolektivan tim, ali sam svjestan da u ovoj Vladi ima i određenih režija. Što se tiče Prijića njegova smjena će njemu vrlo dobro doći. Ako se tako nešto učini i radi moramo imati valjane argumente, a ne znam koji su to argumenti od strane Skupštine. Ne znam da li smo dovoljno dobro reagovali kad je njemu bilo najteže. Ja ne bi na mjestu Prijića podnosio ostavku kao što se večeras od njega traži, već bi to prepustio Vladi i Skupštini.Ministar Prijić – smeta me što svi ponavljaju jedno te isto, znaju što moraju reći, a trude se da to bude blago. Ja sam svoj cilj iskazao ovdje i ne vidim razloga što svi tražite od mene ostavku kao moralni čin. U čemu je to moralni čin? Ja se nemam čega sramiti za razliku od mnogih koji nisu ništa učinili. Postupio sam ovako jer sam znao za ovaj “scenarij”. Nije tačno da sam mogao staviti sve u izvještaj, ja sam znao za scenarij i na to sam se pripremio. Niste se oglasili poslije onoga u Vukovaru. Ne treba držati prodike “mi ne možemo bez Srbije”. Kad sam ja to rekao da možemo. Smatram da ovim činom više pomažem i vama i RSK jer je dato do znanja što se radi. Što se tiče prijetnji u holu na pauzi nikad se s tim nisam borio niti stojim iza toga. Ja nisam rekao da Srbija pere novce preko RSK i nemojte molim vas velike riječi stavljati u mala usta. Ja sam prvi progovorio na Vrhovnom savjetu odbrane gdje su završili novci za plate SVK. Ostavku neću podnijeti i neka ide sve po scenariju.Predsjednik Mikelić – ja sam između ostalog predlagao Iliju Prijića za ministra i s njim sam konkretno sarađivao do događaja u Borovu Selu. Ni poslije toga ja nisam stavljao zid između mene i njega i nastavili smo saradnju. Ja nikakvih namjera ni režija nisam imao za ovo. Znao sam da problem postoji i razgovarali smo o premoštavanju problema vezano

551 Stevo.552 Milivoj.553 Milan.554 Simo.555 Branko.556 Milivoj.

234

za istočnu Slavoniju i odnose sa MUP-om Srbije. Zato sam jučer rekao da ćemo imati dogovore i razgovore oko toga i to sam mislio da rješimo poslije ove Skupštine. Ispred sebe imamo inicijativu grupe poslanika i postoje samo dva prijedloga, ili ostavka ili izjašnjenje parlamenta. Ja sam mišljenja da se parlament izjasni. Potom je usvojen

Z A K L J U Č A KStav Vlade je da parlament donese odluku jer ovo je inicijativa i pravo Skupštine.

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica je završila s radom u 22.00.

SEKRETAR VLADE M. P.557 M. P.558 PREDSJEDNIK VLADESavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]559

Broj: 06-5-1251/94. Broj: 05-5-2487/94.Knin, 30. 11. 1994.560 Knin, 30. 11. 1994.561

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 16.

941994 ., studeni 17 .VukovarZapisnik s 23 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 23. sjednice Vlade održane 17. 11. 1994. god.

sa Izvršnim savjetom opštine Vukovar u zgradi “Vinarije” u Vukovaru

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutan: Ilija PrijićSjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Nikola Radaković, Jovica Radan, Božidar Berić, Miroslav Keravica, Radovan Graora, Jovan Pejaković, Ilija Galović, Dušan Teofilović, Slavko Dokmanović, Miomir Crnogorac, Ilija Kojić, Svetislav Mađarević, Milenko Živković, Boro Bogunović.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.Sjednica je počela s radom u 14.50 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

557 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.558 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.559 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.560 Dopisano rukom.561 Dopisano rukom.

235

D N E V N I R E D1. Informacija o obnovi i izgradnji grada Vukovara u 1994. godini

Ad – 1U odnosu na informaciju o obnovi i izgradnji grada Vukovara (prilog br. 1)562 predsjednik

Mikelić daje riječ domaćinu.Predsjednik SO Vukovar g-din Slavko Dokmanović – Dosta novca je potrošeno za

obnovu i nadam se da ste danas mogli vidjeti neke razlike i promjene na bolje. Ovdje su danas prisutni i privrednici i rukovodioci Vukovara kojima dajem riječ.G-din Teofilović – Osnov za izgradnju i obnovu Vukovara donesen je na Skupštini, a SO Vukovara je za 1994. godinu donijela program obnove. Mnogo toga je učinjeno:– ulagano je u saniranje privrednih objekata,– stvaraju se uslovi za nastavu u osnovnim i srednjim školama (sanirana je OŠ “Zmaj Jova Jovanović”), isti tretman imaju i objekti za predškolski odgoj,– saniranje komunalne infrastrukture,– dovedena je struja u skoro svaki dio grada,– ušlo se u saniranje informativnog centra,– sanirane su mjesne kancelarije,– sanirani su objekti značajni za odbranu,– saniran je zdravstveni centar “Sveti Sava”,– sanirani su objekti za smještaj opštinskih funkcionera, kao i stambeni objekti koji nisu potpuno uništeni.Kroz ovo možete vidjeti kako su i u šta vršena ulaganja. U toku su i pripreme za 1995. godinu.Sekretar za privredu, Miroslav Keravica – Vjerujem da ćemo poslije današnjih dogovora i dalje istim tempom obnavljati Vukovar. Vlada je obezbjeđivanjem sredstava za obnovu Vukovara mnogo pomogla. Sredstva koja nam nisu dostavljena su zaustavila tempo koji smo planirali. “VUPIK”563 je bio vodeći kombinat, sada proizvodnja stoji, rezultata nema. Predlažem da se donese Odluka o reintegraciji “VUPIK-a”. Ne slažem se s odlukom da sjedište vodoprivrede bude u Dardi, već u Vukovaru. Veoma bitno pitanje je luka Vukovar, oko čega se moramo dogovoriti. Najteža situacija je po seoskim domaćinstvima.Predsjednik Mikelić – Slažem se po pitanju sjedišta vodoprivrede. Stav Vlade jeste da bude u Vukovaru i to pitanje ćemo još jednom razmotriti.Sekretar za urbanizam Svetislav Mađarević – Predlaže da ministarstva dostave informaciju o sufinansiranju objekata u Vukovaru RUJP-u.564 Postavlja pitanje Vladi i njenim članovima da li su spremni da izdvoje za izgradnju stanova za republičke kadrove.G-din Teofilović – Predlaže da se Odluka o sjedištu vodoprivrede promijeni i da to bude u Vukovaru, gradu sa dvije rijeke.Generalni direktor “Borova” Nikola Radaković – “Borovo” danas u potpunosti radi i ovakav kontinuitet održat ćemo do kraja godine. Dnevna proizvodnja je 5.000 pari obuće. Od nekadašnjeg broja radnika ne radi samo 200 radnika.Većina ministara se složila da je napredak vidljiv, razlike u odnosu na 1991. godinu su očigledne.

562 Priređivači su izostavili prilog.563 Vukovarski poljoprivredno-industrijski kombinat.564 Republička uprava javnih prihoda.

236

Predsjednik Mikelić je dodao da su Vukovar i okolna mjesta najveći privredni potencijali naše države i ulaganje u njih je ulaganje u budućnost. Obnova Vukovara mora da bude problem ne samo Krajine nego i Srbije i SRJ.

Potom je usvojenZ A K L J U Č A K

Prihvata se informacija o obnovi i izgradnji grada Vukovara u 1994. godini.

Sjednica je završila s radom u 18.20 časova.

SEKRETAR M. P.565 M. P.566 PREDSJEDNIKSavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]567

Broj: 06-5-1252/94. Broj: 05-5-2486/94.Knin, 30. 11. 1994.568 Knin, 30. 11. 1994.569

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 16.

951994 ., studeni 17 .VukovarZapisnik s 24 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I K sa 24. sjednice Vlade održane 17. 11. 1994. god.

u zgradi “Vinarije” u Vukovaru

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutan: Ilija PrijićSjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.Sjednica je počela s radom u 19.05 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. Usvajanje zapisnika sa 20., 21. i 22. sjednice Vlade RSK.2. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima.3. Donošenje Rješenja o razrješenju šefa Predstavništva Vlade RSK u Beogradu.4. Donošenje Rješenja o davanju saglasnosti na razrješenja u Republičkoj upravi carina.

565 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.566 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.567 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.568 Dopisano rukom.569 Dopisano rukom.

237

Ad – 1Podijeljeni su zapisnici sa 20., 21. i 22. sjednice kako bi se članovi Vlade mogli upoznati

sa sadržajem, a na idućoj sjednici će se dati na usvajanje.

Ad – 2Povodom ponuđenog Sporazuma (15. 11) (prilog br. 1) o krajinsko-hrvatskoj saradnji

o ekonomskim pitanjima ministar Babić570 je istakao da neke odredbe ni pod kakvim uslovima, bez korekcija ne možemo prihvatiti.Ministar Babić je mišljenja da bi mi po tom sporazumu ostali bez svoje imovine, dok bi Hrvati preuzeli vodovode, elektro-postrojenja i puteve u čitavoj Krajini.

U raspravi su učestvovali predsjednik Mikelić, ministar Bosnić,571 Krička,572 Petrović,573 Perić,574 Funduk,575 Šijan,576 Veselinović577 i pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Kojić.578

Donesen jeZ A K L J U Č A K

Vlada je na nacrt Sporazuma dala dvije suštinske primjedbe i to:1. RSK ne može prihvatiti da poslije otvaranja autoputa Beograd – Zagreb onaj njegov dio

koji prolazi i kroz zapadnu Slavoniju ne kontroliše srpska milicija, već samo UNPROFOR. To bi bilo odricanje od suvereniteta Krajine na tom dijelu njene teritorije. Stav Vlade je da kontrolu zajedno vrše krajinska milicija i pripadnici mirovnih snaga.

2. Druga suštinska primjedba odnosi se na odredbu kojom je predviđeno da se poslije otvaranja autoputem ne mogu prevoziti robe namijenjene SRJ i RS, tj. robe koje stižu iz ovih država. Vlada RSK će tražiti od kopredsjednika (Dejvid Oven579 i Torvald Stoltenberg580) da se ta odredba potpuno izbaci iz nacrta Sporazuma.

Osim ove dvije primjedbe Vlada ima i osam primjedbi formalno-tehničkog karaktera.Vlada će pismeno obavijestiti kopredsjednike o ovim primjedbama. Također će upoznati

Skupštinu, a nakon što se dobije odgovor od kopredsjednika tražit će se ponovno zasjedanje Skupštine.

Ad – 3Nakon kraće rasprave doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju šefa Predstavništva Vlade RSK u Beogradu (prilog br. 2)

Ad – 4Doneseno je

570 Milan.571 Milan.572 Milivoj.573 Branko.574 Slobodan.575 Uroš.576 Simo.577 Ratko.578 Ilija.579 David Owen.580 Thorvald Stoltenberg.

238

R J E Š E N J Eo davanju saglasnosti na razrješenja u Republičkoj upravi carina (prilog br. 3)581

Dnevni red je iscrpljen i sjednica je završila s radom u 22.20 časova.

SEKRETAR M. P.582 M. P.583 PREDSJEDNIKSavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]584

Broj: 06-5-1253/94. Broj: 05-5-2485/94.Knin, 30. 11. 1994.585 Knin, 30. 11. 1994.586

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 16.

961994 ., studeni 19 .VukovarZapisnik s 3 . sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

3. SJEDNICA II. REDOVNOG ZASJEDANJA

SKUPŠTINE RSK U VUKOVARU 19. 11. 1994. godine

Sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Rajko Ležaić, uz pozdrav svim gostima, te je odata pošta svim palim borcima.Prozivkom je utvrđeno da prisustvuje 61 poslanik.Dnevni red je u prilogu.Bogunović B.587 – predlog dopune dnevnog reda:– razrješenje ministra u Vladi RSK Prijić Ilije uz potpis 21 poslanika s kratkim obrazloženjem.

Ličina:588 Da ne bi trebalo narušavati pravila pošto su prve dvije tačke svečarskog karaktera.Višić:589 Dolazimo u situaciju primjene dvojakih aršina i tu poslužuje Vukovar. Dogovorili

smo se da tri predsjednika zauzmu stav o ovom problemu pa onda na Skupštinu.Rebrača:590 Na prošloj sjednici sam pokrenuo i podržao raspravu o smjeni ministra Prijića.

Predlažem 3. tačku dnevnog reda. Napravio je grešku obelodanjivanjem tajnih podataka učešća naše vojske na tlu Republike Srpske.

Vujić:591 Slažem se sa predlogom predsjednika Skupštine. Možemo dogovoriti 4. sjednicu u Vukovaru, ali ipak da treća sjednica ostane sa 2 tačke.

581 Priređivači su izostavili priloge.582 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.583 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.584 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.585 Dopisano rukom.586 Dopisano rukom.587 Boro.588 Ratko.589 Milorad.590 Jovo.591 Ranko.

239

Bjegović:592 Zašto Vukovar treba staviti na teret koji ne treba i ne zaslužuje. Predlažem da 3. tačka se uvrsti u rekonstrukciju Vlade.

Višić: Ne prihvatam da Vukovar bude treće Karađorđevo ili Novi Brioni.Ležaić: Svi predsednici su dobili uredan predlog i dužan sam staviti na glasanje:glasanje: za – 40 protiv – 15 uzdržan – 6Tačka treća je usvojena.Glasanje za dnevni red: za – 40 protiv – 7 uzdržan – 9

AD 1.) INFORMACIJA O OBNOVI GRADA VUKOVARAIzlaganje o gradu Vukovaru iznio je predsjednik SO Vukovar – Slavko Dokmanović.Ležaić: po ovom pitanju traži se mišljenje Vlade.Mikelić:593 upućena čestitka građanima Vukovara iako nije vrijeme za slavlje, ali je ovo

izuzetak. Prije rata opština Vukovar imala 80.000 stanovnika i 30.000 zaposlenih radnika, danas grad ima 30.000 stanovnika a opština oko 60.000 stanovnika. U Vukovaru se obnavlja proizvodnja u “Borovu”, “Vupiku”, oblast zdravlja, kulture, prosvjete i dr. Predlažem da se informacija g. Dokmanovića prihvati.

Vuksanović:594 izvještaj je iscrpan, potrebno je obezbediti što više radnih mjesta, 50 % stanovnika živi od poljoprivrede, sa finansijama nismo zadovoljni, troškovi poljoprivrede su veliki. Problem su energenti.

Ležaić: nakon ove informacije informacija se daje na glasanje.za – jednoglasno usvojena.

AD 2.) INFORMACIJA O PREGOVORIMAIzlaganje podnosi B. MIKELIĆ:

U nekoliko prethodnih sjednica Vlade informisao sam o rezultatima pregovaranja sa Hrvatskom uz posredovanje Ovena595 i Stoltenberga.596 Vrlo je odgovoran posao i može se odraziti na ukupno stanje u RSK. Shvatljivo je da se sporazumi rade pod velikim pritiskom. Međunarodni faktori vršit će pritisak na Hrvatsku da ne preduzme vojnu akciju protiv RSK. Vodimo računa da se ne desi Maslenica, Medački džep i sl., ako nema dogovora o ekonomskim pitanjima nema rješenja političkog rješenja. S ovih nekoliko pitanja traži se od Vlade velika odgovornost, posebno u slučaju pogrešnog koraka po cijeli narod. Ništa neću preduzeti bez Vlade i parlamenta.Možda je Vensov597 plan ocjena na kom se mogu graditi velika iskustva. Odlazeći u Zagreb smatram da je bolje ići na pregovore nego mobilisati 50 brigada. Stalno smo u iskušenju s onim što ti drugi nameću. Ekspertska grupa u Splitu i Topuskom za naftovod i električnu energiju – pokušavaju nas reintegrirati u Hrvatsku.

592 Đorđe.593 Borislav.594 Vaskrsije.595 David Owen.596 Thorvald.597 Cyrus Vance.

240

Izjava Aidija598 – ukoliko jedna od strana odbije neće biti nastavka pregovora, međutim obje strane su ostale nezadovoljne.

Dana 17. 11. 1994. godine Sporazum je stavljen na Vladu i evidentirali smo primjedbe i manjkavosti rezultata pregovaranja i dostavili posrednicima kod pregovaranja i to:1. Auto-put – UN – garantuju sigurnost, ali na kontrolnim tačkama kontroliše srpska

i milicija UN-a, a Hrvatska na drugoj strani.2. Odredbe kojim se UN obavezuje da spreči promet robe što nije predmet sporazuma.Vlada smatra da su ove 2 tačke prepreka za potpis sporazuma. Predloženo da se sljedeći pregovori održe u Kninu.Ličina: Insistira da se poslanicima dostavi primjerak sporazuma radi boljeg praćenja toka

izlaganja.Babić599: Predsjednik Vlade iznio je primjedbe. Ako ste pratili izlaganje i reagovanje u

javnosti ima nekoliko primjedbi. Skupština daje podršku pregovaračkom timu. Hrvatska ističe da je njen osnovni cilj integracija Krajine u njen ustavno-pravni sistem. Posebno iz oblasti vodosnabdjevanja, predloženo je na način kako bolje odgovara Hrvatima. Nismo postigli dogovor oko otvaranja vodovoda Benkovac, Drniš i Obrovac. Za nas je to neprihvatljivo.

Oko električne energije: otvaranje 400 kV600 prstena da možemo uzimati i isporučivati el.601 energiju kad nama odgovara. Hrvatska za uslov traži puštanje manjih dalekovoda koji prolaze tampon zonama. Naša ekipa postavila je još neke zahtjeve.

Autoput – žele isključiti iz kontrole našu miliciju. Po tom pitanju je suštinska primjedba. Naftovod – nisu htjeli ući u raspravu da je riječ o našem zajedničkom sistemu. Predviđeno je osnivanje zajedničkih komisija, sporazum je ostao nedorečen. Tražimo

komisiju po sistemu 2 + 2 + 2. SPORAZUM JE DOBRA OSNOVA ZA RAZGOVOR, ALI NEPRIHVATLJIVA ZA

POTPIS.Vujić: primjedba što nemamo informaciju; realno je i potrebno pregovarati; primjedba što

Babić nije bio u Zagrebu, a smatramo da treba ići. Mikelić: Ovakvi nastupi dovode u pitanje dali se ja i ministar Babić razlikujemo u stavovima.Babić: U Zagreb nisam išao zbog dostojanstva. Vlada je predlagala pregovore, ako Skupština

smatra da trebam ići, ići ću.Gondi:602 Delikatnost pregovora je prisutna i od njih očekujem dosta ali nemam riječi o

zajedničkim preduzećima.Vojnović:603 Lično mi smeta nepovjerenje u pregovaračku ekipu, ja u nju vjerujem i slažem

se sa Vujićem da u ekipi mora biti i ministar Babić.Kovačević:604 Slažem se sa svim diskutantima, ali predlažem da pri formulisanju zaključaka

odlučimo u pauzi.

Nastavak rada sjednice u 16.00 sati.

598 Kai Eide.599 Milan.600 Kilovolt.601 Električnu.602 Ratko.603 Milivoj.604 Drago.

241

Ležaić: pročitan zaključak – suština: Daje se podrška Vladi u daljnjim pregovorima, Skupština ostaje uključena u

pregovaranje i verifikuje svaki sporazum.Mikelić: Uvjerava sve poslanike da se ispod minimuma dozvoljenog i bitnog po opstanak

RSK neće ići i da ništa neće biti potpisano bez verifikacije poslanika, uvažavajući opreznost na koju ukazuju poslanici.

Ležaić: Ni jedan dokument nije valjan dok ga ne potpiše Skupština.

STAV SKUPŠTINE JEDNOGLASNO PRIHVAĆEN.

AD 3.) RAZREŠENJE MINISTRA MUP-a GOSP. ILIJE PRIJIĆABogunović: Uz kratko obrazloženje navedeni su razlozi za razrješenje ministra MUP-a Ilije

Prijića. Navedeno je da postoji dovoljan broj potpisa za smjenu s funkcije. Pored činjenice da nema nekih rezultata u radu navodi se da je nanio štetu RS izjavljujući da jedinice MUP-a učestvuju na bihaćkom ratištu. Evidentiran je porast kriminala u svim sredinama (naročito u Vukovaru, problem uniformi na Baniji i drugo) su pokazatelji da nije imao kontrolu u radu organa po sredinama.

Mikelić: Na zadnjoj sjednici Skupštine podnešen je zahtjev za razrješenje pošto se Vlada izjasnila za smjenu. Vlada nije bila obavještena o više inkrimisanih radnji (hapšenje građana, akcija “PRSTEN”, događaji u Borovu Naselju, nezakonito razrješenje pomoćnika MUP-a putem sredstava informisanja). Nastavljajući s tim i sličnim kvalifikacijama doveo je u pitanje odnos MUP-a RSK sa MUP-om Republike Srbije, to je nedopustivo i za to se mora snositi odgovornost. Posebno informacija o djelovanju na bihaćkom ratištu, tu mora postojati sinhronizacija i sklad, a ne samovolja pojedinaca. Njegovo izlaganje od 45 minuta nakon mojeg izvještaja o radu nije bilo na mjestu, to i ostalo proizvelo je zahtjev poslanika za razrješenje s funkcije ministra. U ovakvim uslovima se ne može raditi, te sam morao iznijeti probleme i kvalifikacije.

Dokmanović: Ako predsjednik Vlade kaže da ne može vjerovati jednom ministru, mi smo dužni vjerovati prvom ministru.

Ležaić: Nakon iscrpnih izvještaja dajem prijedlog na glasanje. ZA RAZRJEŠENJE: 46 PROTIV: 1 SUZDRŽANO: 4

Ministar Ilija Prijić razrješen dužnosti.Mikelić: Za v. d.605 ministra imenuje NEBOJŠU PAVKOVIĆA – dosadašnjeg pomoćnika

ministra.ZAPISNIČAR: M. P.606 ZAPISNIK SASTAVIO S E K R E T A R:Neda Dondur Mirjana Rodić, dipl. pravnik

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 2.

605 Vršitelj dužnosti.606 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

242

971994 ., studeni 22 .KninPlan blokade UNPROFOR-a u zoni odgovornosti 7 . korpusa SVK koji je, nakon napada zrakoplova NATO-a na udbinsku zračnu luku, izradio SUP u Kninu, bojeći se mogućeg izvlačenja pripadnika “plavih kaciga” na teritorij pod nadzorom legalnih hrvatskih vlasti

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA K N I NBroj: 3-94Knin, 22. 11. 1994. godine

P L A Nblokade UNPROFOR-a

U zadnje vrijeme na području SUP-a Knin, odnosno odbrane zone 7. KORPUSA primjećeno je užurbano izmještanje ljudstva UN CIVILPOL-a i svih policijskih stanica u najbliže kampove UNPROFOR-a, što se vrši na osnovu naredbe štaba UN-a. Samo pomjeranje jedinica bio je nagovještaj za događaj koji se desio dana 21. 11. 1994. godine gdje su snage NATO pakta u 2 navrata izvršile bombardiranje aerodroma na Udbini gdje je pričinjena veća materijalna šteta i došlo je do težeg ranjavanja određenog broja vojnih i civilnih lica. Za pretpostaviti je da će određeni broj snaga UNPROFOR-a nastojati da sa područja Republike Srpske Krajine pređu na područje Republike Hrvatske. Sve ovakve pokušaje prelaženja potrebno je blokirati, spriječiti.

Po liniji komandovanja sve vojne jedinice, odnosno brigade dobile su razrađene planove blokada UNPROFOR-a. Naime, u tim planovima predviđeno je da ako dođe do blokade UNPROFOR-a da se odmah stupi u kontakt sa načelnicima SJB i komandirima milicije. Cilj blokade bi bio da se spriječi svaki izlazak UNPROFOR-a iz zone, odnosno punkta. Blokiranje bi se vršilo na način da bi se na pogodnim mjestima postavile prepreke (zidovi, traktori, ježevi, teretna vozila) te druge pogodne prepreke. Isto tako vojni planovi predviđaju da bi ispred UNPROFOR-a stalo civilno stanovništvo, djeca, stari ljudi, milicija, vojne jedinice.

Osnovni zadatak SJB bi bio:– uspostaviti tješnju saradnju sa organima vojne bezbjednosti,– upoznati se sa vojnim planovima koji se odnose na blokadu UNPROFOR-a,– stalno vršite opserviranje, izviđanje – osmatračnica, punktova gdje je lociran UNPROFOR,– potrebno je da se o svim zapažanjima izvještava rukovodilac organa,– da ukoliko dođe do blokade da služba izvrši određeno zaprečavanje, blokiranja sa vojnim jedinicama,– otvaranje vatre prema UNPROFOR-u vršiti samo onda ako bi došlo do neposrednog napada od strane UNPROFOR-a.

M. P.607 N A Č E L N I K Đorđe Jelić

607 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

243

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 2.

981994 ., studeni 25 .KostajnicaZaključci Izvršnog savjeta SO Kostajnica usvojeni s ciljem prevladavanja poteškoća u radu općinskih organa vlasti te funkcioniranja tamošnjih javnih ustanova i privrednih poduzeća u uvjetima proglašene opće mobilizacije u RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.608

SKUPŠTINA OPŠTINE KOSTAJNICA IZVRŠNI SAVJETBroj: II-01-02-25-9/94.KOSTAJNICA, 25. XI. 1994. godine

Na osnovu člana 48. Statuta opštine Kostajnica i člana 61. Poslovnika Izvršnog savjeta SO Kostajnica, Izvršni savjet Skupštine opštine Kostajnica na 25. sjednici održanoj 25. novembra 1994. godine, donio je

Z A K L J U Č A KIzvršni savjet SO Kostajnica razmatrajući vojno-političku i bezbjedonosnu situaciju, te

provođenje pojačanih mjera borbene gotovosti oružanih snaga vojske RSK u rejonu opštine i šire, kao i probleme koji proizlaze iz navedenih zadataka, a u vezi organizacije i rada organa i službi, javnih ustanova i privrede na teritoriji opštine Kostajnica, ocjenjuje:

1. Novonastala situacija je uzrokovala podizanje borbene gotovosti u zoni odgovornosti 26. pbr.609 na najviši mogući nivo, što iziskuje angažman cjelokupnog vojno sposobnog ljudstva u sastav brigade.

2. Prema izvještaju predstavnika Komande 26. pbr. domobilizacija je uspjela u potpunosti, moral pripadnika brigade je na zavidnom nivou, što garantuje izvršenje svakog postavljenog zadatka u odsutnoj odbrani i očuvanju granica RSK.

3. Izvršni savjet SO Kostajnica konstatuje da nije do danas od nadležnih republičkih organa dobio niti jedno uputstvo, odnosno nije upoznat sa načinom rješavanja organizacije rada organa i službi, javnih preduzeća i privrede, analogno podizanju mjera borbene gotovosti brigade, odnosno mobilizacije ljudstva raspoređenog iz navedenih organa po osnovi radne obaveze.

Ovakav postupak, odnosno jednostrano dobijanje naređenja samo putem vojne linije, kao i njihovo izvršavanje od potčinjenih organa dovelo je u datom momentu do potpune paralizacije života i rada napred navedenih organa.

4. Uvažavajući trenutnu vojnu situaciju i potrebe oružanih snaga za raspoloživim ljudstvom i materijalnim sredstvima, podržavamo prioritet rasporeda istih u oružane snage, ali smatramo da neophodno potrebni broj stručnog dijela ljudstva za rad navedenih organa

608 Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-1313/91., 27. 11. 1994., Knin.609 Pješadijska brigada.

244

u ratu mora imati raspored po osnovi radne obaveze, kao ratni raspored, jer isti organi moraju funkcionisati i u najtežim uslovima rata, kao sastavni i neodvojivi dio ukupnog odbrambenog sistema RSK.

Radi toga zaključeno je, da svi privredni subjekti moraju održati kontinuitet proizvodnje, državni organi i institucije također moraju funkcionisati, ali sa minimalnim brojem izvršilaca.

5. Molimo i zahtjevamo od nadležnih republičkih organa, prije svega od Vlade RSK, da u okviru svojih zakonskih ovlaštenja osigura pravilnu raspodjelu ljudskog i materijalnog potencijala za potrebe oružanih snaga i gore navedenih organa, uvažavajući i procjenjujući vojnu i bezbjedonosnu situaciju, u suprotnom prijeti nam dalja paralizacija tih organa, a na taj način i opsloživanja oružanih snaga, kao prioritetnog dijela odbrane RSK-e.

6. Izvršni savjet SO Kostajnica sa žaljenjem konstatira, da nešto nije u redu sa organizacijom koordinacije izvršavanja obaveza iz djelatnosti odbrane (na nivou opštine) na liniji Republika-opština, odnosno života i rada DPZ610 u ratnim uslovima, a što je vidljivo iz dosadašnjeg rada, jer se stiče dojam zaobilaženja DPZ u primanju uputstava i naređenja kojima treba da se usmjerava rad na istima u periodima pojačanih mjera vojno-bezbjedonosne situacije na teritoriju RSK.

Smatramo da u gore navedenim trenutcima pojačanih mjera, paralelno i istovremeno moraju stizati obavještenja i uputstva vojnim i civilnim organima vlasti od nadležnih organa Republike prema opštini.

Duboko smo uvjereni, da je to jedini način kojim možemo i moramo obuhvatiti, odnosno uspostaviti jedinstveni sistem odbrane RSK-e.

7. Izvršni savjet SO Kostajnica će i dalje izvršavajući svoje zakonske obaveze iz dijela odbrambenih priprema uspostaviti još čvršću i stabilniju saradnju sa Komandom 26. pbr. i Ministarstvom odbrane – odelenje Kostajnica, a u cilju što veće koordinacije iz ove oblasti.

8. Zbog političko-bezbjedonosnog i sigurnosnog stanja, te poboljšanja javnog reda i mira na teritoriji opštine Kostajnica, radno vrijeme u svim ugostiteljskim objektima do daljega se određuje u vremenu od 7.00 do 20.00 časova.

II.Zaključak stupa na snagu danom donošenja.

DOSTAVLJENO: M. P.611 PODPREDSJEDNIK:1. Vlada RSK Knin, Dušan Dabić, [v. r.]2. Komanda 26. pbr.Kostajnica,3. Predsjednik SO Kostajnica,4. Ministarstvo odbrane Odelenje Kostajnica,5. Opštinski štab CZ612 Kostajnica,6. državnim preduzećima i institucijama opštine, svima,7. SJB613 Kostajnica,8. VTO614 Kostajnica,9. arhiva, ovdje.

610 Društveno-politička zajednica.611 Okrugli pečat: nečitko.612 Civilna zaštita.613 Stanica javne bezbjednosti.614 Vojno-teritorijalna obrana.

245

Izvornik, strojopis, latinicaHrvatski informativni centar, A-106-101.

991994 ., studeni 25 .BenkovacIzvješće o sastanku pripadnika benkovačke specijalne jedinice milicije sa zastupnicima Skupštine RSK iz te općine, koje je SJB Benkovac uputila ministru unutarnjih poslova RSK i sekretaru kninskog SUP-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KNINSTANICA JAVNE BEZBEDNOSTI BENKOVACBroj: 08-01-2-03-198/94.Benkovac, 25. 11. 1994. god.

MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK /n/r615 ministra/

SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN /n/r sekretara/

Danas u vremenu od 12.00 do 15.30 časova u prostorijama specijalne jedinice u Benkovcu održan je sastanak pripadnika jedinice sa poslanicima Skupštine RSK Markom Atlagićem, Stevanom Vukšom i Mirkom Gagićem. Sastanku su pored navedenih prisustvovali potpredsjednik IS SO Radomir Drača, predstavnici specijalne jedinice iz Knina i načelnik SJB Benkovac. Na sastanak je pozvan i predsjednik Skupštine RSK Rajko Ležaić, koji se nije odazvao pozivu.Na sastanku se raspravljalo o aktualnoj političko-bezbednosnoj situaciji u opštini i RSK, te o razlozima smjenjivanja bivšeg predsednika Skupštine RSK Branka Vojnice, a posebno ministra unutrašnjih poslova mr.616 Ilije Prijića.Borci su osudili dosadašnji rad aktualnog političkog rukovodstva opštine Benkovac, a posebno su istaknute nepravde i nepravilnosti raspodjele goriva građanima, nebrige o borcima i vojsci, nepravilnostima u politici zapošljavanja, stranačkoj isključivosti pripadnika SDS-a Krajine,617 te smjenama direktora i drugih cjenjenih i priznatih u narodu rukovodilaca i građana, samo zbog toga što ne pripadaju stranci na vlasti. Poslanici i prisutni predstavnici opštinske vlasti su od strane boraca upozoreni da prestanu sa takvom politikom.Borci su osudili nastupe i političko djelovanje pojedinih poslanika Skupštine RSK, posebno R. Ležaića, M. Atlagića, D.618 Kovačevića i još nekih iz SDS-a Krajine, koji “zbog ličnih

615 Na ruke.616 Magistar.617 Srpska demokratska stranka Krajine.618 Drago.

246

političkih ambicija pojedinih stranačkih moćnika, a ne u ime interesa naroda koji ih je izabrao” smjenjuju i šikaniraju najviše republičke funkcionare; predsjednika Skupštine B. Vojnicu i ministra mr. I. Prijića.Prisutni borci su upozorili prisutne poslanike da odmah prestanu sa takvim, kako rekoše, prljavim rabotama, a sve u interesu mira, zajedništva i jačanja odbrambene moći RSK. Borci su pozdravili govor poslanika M. Gagića, a osudili, uz oštra upozorenja dosadašnje djelovanje i rad poslanika R. Ležaića, M. Atlagića, D. Kovačevića i još nekih, koji po riječima boraca destabilizuju političko-bezbednosnu situaciju u RSK. Borci su izrazili podršku predsjedniku RSK M.619 Martiću i dali priznanje za dosadašnji rad MUP-a RSK.Sastanak je protekao bez incidenata.

M. P.620 NAČELNIK Zoran Lakić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 48.

1001994 ., studeni 28 .GlinaApel koji je Izvršni savjet SO Glina uputio lokalnim žiteljima zahtijevajući od njih da zbog teške elektroenergetske situacije u RSK maksimalno štede električnu energiju i podmire neplaćene račune za potrošenu struju

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUPŠTINA OPŠTINE GLINA IZVRŠNI SAVJETBroj: ola-721/94.Glina, 28. 11. 1994.

Na temelju člana 7. Odluke o Izvršnom savjetu SO Glina broj: 01-1665/92. od 30. 09. 1992. godine, predsjednik Izvršnog savjeta 28. 11. 1994. godine, donosi slijedeći:

Z A K L J U Č A KApelira se na sve građane opštine Glina, da maksimalno štede električnu energiju iz

razloga što je situacija u “Elektroprivredi” vrlo teška, pa se uskoro može dogoditi da cijela opština ostane bez struje, što bi imalo nesagledive posljedice.

Molimo građanstvo da se ponaša krajnje disciplinirano, te da isključuje potrošače kao što su peći, bojleri, razne grijalice i slično, čime bi se stvorili uvjeti da uz redukciju imamo struju bar svaki drugi dan. Svima je poznato stanje u “Elektroprivredi RSK”, s obzirom na sušni period stanje iz dana u dan je sve lošije.

619 Milan.620 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sekretarijat unutrašnjih poslova Knin, Stanica javne bezbednosti Benkovac.

247

Još jedan od razloga za redukciju je neplaćanje potrošnje električne energije, tako da se postojeća postrojenja ne mogu ni minimalno održavati.

Ovim putem molimo da svi građani u roku od 8 dana podmire svoje obaveze prema “Elektroprivredi”.

DOSTAVITI: P r e d s j e d n i k1. “Elektra” Glina, M. P.621 Dušan Lukač, [v. r.]2. Radio Petrinja,3. predsjednik IS-a,622

4. predmet spisa,5. arhiva,6. Radio Petrova Gora,7. televizija RSK Knin.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1077-2.

1011994 ., studeni 30 .KninZapisnik s 25 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 25. sjednice Vlade održane 30. 11. 1994. god.

u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutan: /Sjednici prisustvuju po pozivu: Pavao Marjanović, Svetozar Vinčić, Veljko Korolija, Nebojša Jakšić.Sjednica je počela s radom u 16.00 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. Usvajanje zapisnika sa 20., 21., 22., 23. i 24. sjednice.I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU2. Zauzimanje stava o prijedlogu Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i RH.3. Vojno bezbjedonosna situacija.4. Donošenje Odluke o imenovanju Odbora za obilježavanje 50-te godišnjice proboja

logora “Jasenovac”5. MINISTARSTVO ODBRANE

621 Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Glina, Izvršno vijeće Glina.622 Izvršni savjet.

248

5.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje brašna tip 850 iz Republičkih robnih rezervi SVK.

5.2. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (prehrambeni artikli).

5.3. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (odjeća).

5.4. Donošenje Odluke o pravu reotkupa deviznih sredstava za kupovinu opreme i repromaterijala od Narodne banke RSK.

6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAČKA I SOCIJALNA PITANJA6.1. Donošenje Uredbe o stavljanju van snage Uredbe o visini invalidnina vojnih invalida i

porodica palih boraca.6.2. Donošenje Uredbe o stavljanju van snage pojedinih odredbi Uredbe o materijalnom

obezbjeđenju boraca NOR-a,623 vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica.

6.3. Donošenje Uredbe o uslovima i načinu ostvarivanja prava na dohodak na djecu.6.4. Donošenje Odluke o odobrenju kupnje deviznih sredstava Kovačević Peri, vojnom

rezervisti.6.5. Donošenje Odluke o odobrenju kupnje deviznih sredstava […],624 ratnom vojnom

invalidu.7. MINISTARSTVO ZDRAVLJA7.1. Donošenje Odluke o izmjeni Odluke broj 05-3-1233/94. od 13. 10. 1994. godine.7.2. Donošenje Odluke o odobrenju jedne cisterne goriva bolnici “Sveti Sava” u Kninu na

teret Ministarstva odbrane.7.3. Donošenje Odluke o odobrenju finansijskih sredstava za nabavku ljekova i sanitetskog

materijala.8. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima.8.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o pravosudnim ispitima.8.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o ispitu za sudiju za prekršaje.8.4. Donošenje Odluke o dodjeli automobila “JUGO” reg. oznake KNN 47-54 Opštinskom

sudu Knin.8.5. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za prehranu lica lišenih slobode za 11/94.8.6. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za opremu prostorija Ministarstva8.7. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Ministarstvu pravosuđa i uprave, Okružnom

sudu Knin i Okružnom zatvoru Knin.8.8. Donošenje Odluke o plaćanju javnog prevoza radnika kazneno popravnih ustanova.9. MINISTARSTVO PROSVJETE9.1. Zahtjev za dodjelu prostora za rad Ministarstva.10. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE I GRAĐEVINARSTVO10.1. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za saniranje objekata spomen područja

Jasenovac.10.2. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava.

623 Narodnooslobodilački rat.624 Nečitko u izvorniku.

249

10.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izgradnji objekata.10.4. Razmatranje nacrta Zakona o stanovanju i zauzimanje stava po prijedlogu za uređenje

odnosa u stambenoj oblasti.11. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE11.1. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu automobila.12. MINISTARSTVO KULTURE I VJERA12.1. Donošenje Odluke o odobrenju 5.400 dinara direktoru “Krajina-filma” za troškove

montaže dokumentarnog filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika na državu”.13. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE13.1. Donošenje Uredbe o prometu vina u rinfuznom stanju.13.2. Donošenje Odluke o utvrđivanju granica vodnih područja.13.3. Davanje saglasnosti na inicijativu robnih rezervi za rekonstrukciju mlina u Ernestinovu.14. MINISTARSTVO INFORMISANJA – RTV625 RSK14.1. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za lične dohotke zaposlenih u javnom

preduzeću RTV RSK.15. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA15.1. Donošenje Odluke o prodaji cigareta.15.2. Donošenje Odluke o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Carinske

službe RSK.16. UDRUŽENJE RATNIH VOJNIH INVALIDA RSK16.1. Zahtjev za dodjelu goriva za ogrev invalidima i porodicama palih boraca.16.2. Zauzimanje stava o zahtjevima Udruženja.17. AGENCIJA ZA POSLOVNE ODNOSE SA MEĐUNARODNIM ORGANIZACI-JAMA17.1. Prijedlozi za obezbjeđenje provođenja odredbi Pravilnika.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU18. Donošenje Odluke o prolongiranju roka vraćanja kredita Agenciji za poslovne odnose

sa međunarodnim organizacijama.19. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke broj 05-3-882/94. od 20. 09. 1994.

godine.20. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra za urbanizam, stambeno-

komunalne poslove i građevinarstvo.21. Donošenje Rješenja o razrješenju glavnog urbanističko-građevinskog inspektora.22. Donošenje Rješenja o postavljenju glavnog urbanističko-građevinskog inspektora.23. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Statuta JP626

“Elektroprivreda Krajine”.

III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE24. Zaključak Izvršnog savjeta SO Pakrac.25. Informacija Službe za platni promet i finansijsku kontrolu o problemima sa gotovim

novcem.26. Informacija JŽTP627 “ŽELJEZNICA KRAJINE” o problemima sa isplatom pripadnika

SVK zaposlenih u ovom preduzeću.

625 Radio-televizija.626 Javno poduzeće.627 Javno željezničko-transportno poduzeće.

250

i izmjenjen i nadopunjen sa7.4. Donošenje Odluke o oslobađanju plaćanja carinskih dažbina Zdravstvenom centru

“Sveti Sava” u Vukovaru.11.2. Donošenje Odluke o kupovini 3 šinobusa za potrebe JŽTP “Željeznica Krajine”.17.2. Tačka 18. iz skraćenog postupka.17.3. Donošenje Odluke o ustupanju zaplijenjene robe (cigareta).18. Donošenje Rješenja o postavljanju šefa Predstavništva Vlade RSK u Beogradu.

Ad – 1Usvojeni su zapisnici sa 20., 21., 22., 23. i 24. sjednice Vlade RSK.

Ad – 2Vezano za Sporazum o ekonomskim odnosima RSK i RH (prilog br. 1) predsjednik

Mikelić628 je kratko elaborirao. Otvorena je rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara kao i g-din Jakšić, predsjednik Skupštine Rajko Ležaić, Nebojša Pavković.

Ministar Babić629 je iskazao svoju rezervu na:I. 1.1. stav drugi (o zajedničkoj Komisiji),II. 2.1. (c) (o dalekovodu 110 kV630 OBROVAC – ZADAR),B.2. (o zajedničkoj Komisiji).

Potom su doneseni slijedeći

Z A K L J U Č C I(prilog br. 2)

Ad – 3Predsjednik Mikelić – Zbog velike mobilizacije doveden je u pitanje život i rad preduzeća

i ustanova koje su od životnog interesa RSK. Zato smo ovu tačku stavili na dnevni red bez obzira što će ona biti sutra na Skupštini.

Ministar Tanjga631 – Moramo uputiti zahtjev GŠ, na ruke komandanta, da nam se dostave podaci za pripremu mog uvodnog izlaganja na Skupštini, i to slijedeći podaci:– obavještajno bezbjedonosna procjena,– izvještaj o izvršenoj mobilizaciji,– planirani i ostvareni nivo operacija na području bihaćke regije,– izvještaj o uzrocima i posljedicama dejstava NATO vazdušnih snaga na aerodromu Udbina,– materijalno-finansijsko obezbjeđenje operacija na području bihaćke regije,– utrošak sredstava.Ovo je potrebno zbog kompletne ocjene trenutne situacije. Trenutno je najvažnije da mobilizaciju uskladimo sa zakonom, a moj prijedlog je da postupkom donošenja novog Zakona o SVK i novog Zakona o odbrani pronađemo rješenja pa da to uskladimo sa onim što bi nama bilo optimalno.

Izlaganje ministra Tanjge nadopunio je i gosp. Nebojša Pavković. U raspravi su učestvovali gotovo svi ministri .

628 Borislav.629 Milan.630 Kilovolt.631 Rade.

251

Potom su usvojeni

Z A K L J U Č C I(prilog br. 3)

Ad – 4Na osnovu zabilješke o razgovoru direktora dr. Milana Bulajića sa predsjednikom Vlade

RSK B. Mikelićem od 18. 08. 1994. i prijedloga g-dina Bulajića o sastavu Odbora (prilog br. 4) raspravljali su ministri, a potom je usvojen

Z A K L J U Č A KPrihvata se prijedlog g-dina Bulajića o sastavu Odbora za obilježavanje 50-te godišnjice

proboja logora Jasenovac. Odbor se proširuje slijedećim članovima:dr. Milan Babić, Uroš Funduk, Stevo Ratković, Ljubiša Budić, Ratko Veselinović,

Nebojša Pavković, Smilja Avramov, Jovan Ilić, Milivoj Vojnović, Rade Tanjga, Ranko Bakić, Mićo Jelić Grnović i Ljuban Jednak.

Konačna odluka o sastavu Odbora donijet će se na slijedećoj sjednici Vlade.

Ad – 55.1. Nakon obrazloženja ministra Tanjge donesena je

O D L U K Ao stavljanju na korištenje brašna tip 850 iz Republičkih robnih rezervi SVK (prilog br. 5)

5.2. Donesena jeO D L U K A

o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (prehrambeni artikli) (prilog br. 6)

5.3. Donesena jeO D L U K A

o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (odjeća) (prilog br. 7)

5.4. Donesena jeO D L U K A

o pravu reotkupa deviznih sredstava za kupovinu opreme i repromaterijala od NB632 RSK (prilog br. 8)

Ad – 66.1. Nakon obrazloženja ministra Perića633 donesena je

U R E D B Ao stavljanju van snage Uredbe o visini invalidnina vojnih invalida i porodica palih boraca

(prilog br. 9)6.2. Donesena je

U R E D B Ao stavljanju van snage pojedinih odredbi Uredbe o materijalnom obezbjeđenju boraca

NOR-a, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica (prilog br. 10)6.3. Donesena je

632 Narodna banka.633 Slobodan.

252

U R E D B Ao uslovima i načinu ostvarivanja prava na dohodak na djecu (prilog br. 11)

6.4. i 6.5. Nakon što je guverner Pavao Marjanović obrazložio zahtjeve dvojice invalida donose se

O D L U K Ao odobrenju kupovine deviznih novčanih sredstava Kovačević Peri (prilog br. 12)

O D L U K Ao odobrenju kupovine deviznih novčanih sredstava Beuković Radovanu (prilog br. 13)

Ad – 77.1. Donesena je

O D L U K Ao izmjeni Odluke broj 05-3-1233/94. od 13. 10. 94. (prilog br. 14)

7.2. Uz saglasnost ministra odbrane donesena jeO D L U K A

o odobrenju jedne cisterne goriva bolnici “Sveti Sava” u Kninu na teret Ministarstva odbrane (prilog br. 15)

7.3. Uz korekciju iznosa namjenjenog za pojedine zdravstvene ustanove donesena jeO D L U K A

o odobrenju finansijskih sredstava za nabavku lijekova i sanitetskog materijala (prilog br. 16)

7.4. Donesena jeO D L U K A

o oslobađanju plaćanja carinskih dažbina (prilog br. 17)8.1. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao pripravnicima u pravosudnim organima (prilog br. 18)

koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.8.2. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao pravosudnim ispitima (prilog br. 19)

koji će se uputiti u skupštinsku proceduru8.3. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N Ao ispitu za sudiju za prekršaje (prilog br. 20)

koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.8.4. Donesena je

O D L U K Ao dodjeli automobila “JUGO” reg. oznake KNN 47-54 Opštinskom sudu Knin

(prilog br. 21)8.5. Donesena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za prehranu lica lišenih slobode za 11/94. (prilog br. 22)

8.6. Donesena jeO D L U K A

o odobrenju sredstava za opremu prostorija Ministarstva (prilog br. 23)8.7. Donesena je

253

O D L U K Ao odobrenju sredstava Ministarstvu pravosuđa, Okružnom sudu Knin i Okružnom zatvoru

Knin (prilog br. 24)8.8. Donesena je

O D L U K Ao plaćanju javnog prevoza radnika kazneno-popravnih ustanova (prilog br. 25)

Ad – 99.1. Ministar Budić634 – Problemi prostora Ministarstva rješavat će se u paketu, što se

vidi iz prijedloga korisnika objekata (prilog br. 26), ali još nisu stvoreni uslovi za premještaj.Ministar Perić je naglasio da je stanje u njihovom Ministarstvu katastrofalno i da hitno

treba intervenisati. U raspravi su učestvovali ministar Ratković,635 Veselinović,636 a potom je usvojen

Z A K L J U Č A K1. Budući još nije izvršen tehnički pregled objekata na “Senjaku”,637 konačna odluka o

dodjeli spomenutog prostora donijet će se na idućoj sjednici.2. Zbog nemogućnosti rada u sadašnjim uslovima odobrava se preseljenje u jedan od

spomenutih objekata Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja.

Ad – 1010.1. Ministar Budić – Pokrenuta je inicijativa da se napravi most kao i ostali objekti da

bi se zaštitili od daljnjeg propadanja. U izvještaju o stanju memorijalnog centra “Jasenovac” (prilog br. 27) može se vidjeti o čemu se radi.Ministar Veselinović predlaže da ovo ostane za iduću godinu jer će se teško isfinansirati i donijete odluke.Ministar Budić je zatražio da se bar pola isplati u ovoj godini a drugi dio u prvom kvartalu iduće godine

Donesena jeO D L U K A

o odobrenju sredstava za saniranje objekata spomenpodručja Jasenovac (prilog br. 28)

10.2. Donesena jeO D L U K A

o kupovini osnovnih sredstava Ministarstvu za urbanizam, stam.-kom.638 poslove i građevinarstvo (prilog br. 29)

10.3. Skida se s dnevnog reda.10.4. Skida se s dnevnog reda.

Ad – 1111.1. Donesena je

O D L U K Ao odobrenju sredstava za kupnju automobila (prilog br. 30)

634 Ljubiša.635 Stevo.636 Ratko.637 Radi se o lokaciji u Kninu.638 Stambeno-komunalni.

254

11.2. Nakon što je ministar Pađen639 obrazložio zahtjev za kupnju tri šinobusa JP ŽTP RSK usvojen je slijedeći

Z A K L J U Č A KZadužuje se Ministarstvo saobraćaja i veza da zajedno sa JP “Željeznica Krajine” pripreme

nacrt Zakona kojim će se regulisati spomenuta materija.

Ad – 1212.1. Direktor “Krajina-filma” Duško Govoruša obrazložio je zahtjev za odobrenje

sredstava za troškove montaže dokumentarnog filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika na državu” (prilog br. 31). Otvorena je rasprava i veći broj ministara je istakao da je sporna namjena za koju se isplaćuju sredstva.

Na prijedlog ministra Bosnića640 usvojen jeZ A K L J U Č A K

Da se navede cijena za završetak filma.Ministar Bosnić se obavezuje da nađe sponzora za ovaj iznos, te će ministar kulture i

“Krajina-film” sklopiti ugovor.

Ad – 1313.1. Nakon što je ministar Šijan641 obrazložio Uredbu donesena je

U R E D B Ao prometu vina u rinfuznom stanju (prilog br. 32)

13.2. Donesena jeO D L U K A

o utvrđivanju granica vodnih područja (prilog br. 33)

13.3. Nakon što je ministar Šijan obrazložio inicijativu RR642 (prilog br. 34) donesena jeO D L U K A

o davanju saglasnosti na inicijativu robnih rezervi za rekonstrukciju mlina u Ernestinovu (prilog br. 35)

Ad – 1414.1. G-din Dušan Badža, direktor RTV RSK, naglašava da dva mjeseca nije isplaćena

plata i predlaže da se to riješi principijelno, ne mjesec po mjesec.Ministar Veselinović je dodao da RTV treba riješiti problem plata samofinansiranjem.Predsjednik Mikelić predlaže da se interventno djeluje, da se isplate plate, ali da se pronađe način kako će se RTV isplaćivati jer to nije predviđeno budžetom.G-din Drago Kovačević naglašava da su potrebni određeni uslovi da bi se RTV RSK mogao samofinansirati. Treba navikavati građane da TV plaćaju. Potom je donesena

O D L U K Ao odobrenju sredstava za lične dohotke zaposlenih u JP RTV RSK (prilog br. 36)

Ad – 1515.1. Nakon obrazloženja ministra Bosnića donesena je

O D L U K Ao prodaji cigareta (prilog br. 37)

639 Milan.640 Milan.641 Simo.642 Robne rezerve.

255

15.2. Uz korekciju člana 4. donesena jeO D L U K A

o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Carinske službe RSK (prilog br. 38)

Ad – 1616.1. Vezano za zahtjev za dodjelu goriva za ogrev (prilog br. 39) Ministarstvo za rad,

boračka i socijalna pitanja je zatražio od Ministarstva energetike i “NIK”643-a (prilog br. 40) da se pomenuto gorivo osigura po opštinama.

Ministar Perić je dodao da gorivo nije osigurano po svim opštinama i u traženim količinama, već djelomično.

Donesen jeZ A K L J U Č A K

Prima se na znanje informacija ministra Perića s tim da je pitanje goriva za porodice poginulih boraca i invalide u fazi rješavanja preko Ministarstva odbrane i Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja.

16.2. Budući je ministar Perić obrazložio zahtjeve Udruženja (prilog br. 41) usvojen jeZ A K L J U Č A K

Da ministar Perić prouči ove zahtjeve, a na slijedećoj sjednici članovi Vlade izjasnit će se o ovom pitanju.

Ad – 1717.1. G-din Boško Popac je obrazložio prijedloge za obezbjeđenje provođenja odredbi

Pravilnika (prilog br. 42).Usvojen je

Z A K L J U Č A KPrihvataju se prijedlozi za obezbjeđenje provođenja odredbi Pravilnika.17.2. G-din Boško Popac obrazložio je prijedlog za produženje roka vraćanja kredita

(prilog br. 43) i usvojen jeZ A K L J U Č A K

Odobrava se prolongiranje roka vraćanja kredita do 31. 12. 1994. god.17.3. Na zahtjev g-dina Branka Škorića donesena je

O D L U K Ao ustupanju zapljenjene robe (prilog br. 44)

Ad – 18Doneseno je

R J E Š E N J Eo postavljenju šefa Predstavništva Vlade RSK u Beogradu (prilog br. 45)

Ad – 19Donesena je

O D L U K Ao izmjeni i dopuni Odluke broj 05-3-882/94. od 20. 09. 1994. god. (prilog br. 46)

Ad – 20Doneseno je

643 “Naftna industrija Krajine”.

256

R J E Š E N J Eo postavljenju pomoćnika ministra za urbanizam, stam.-kom. poslove i građevinarstvo

(prilog br. 47)

Ad – 21Doneseno je

R J E Š E N J Eo razrješenju glavnog urbanističko-građevinskog inspektora (prilog br. 48)

Ad – 22Doneseno je

R J E Š E N J Eo postavljenju glavnog urbanističko-građevinskog inspektora (prilog br. 49)

Ad – 23Donesena je

O D L U K Ao davanju saglasnosti na Statut o dopunama Statuta JP “Elektroprivreda Krajine” – Knin

(prilog br. 50)Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedeći materijali:

Ad – 24Z A K L J U Č A K

Izvršnog savjeta SO Pakrac (prilog br. 51)

Ad – 25I N F O R M A C I J A

Službe za platni promet i finansijsku kontrolu o problemima sa gotovim novcem (prilog br. 52)

Ad – 26I N F O R M A C I J A

JŽTP “Željeznica Krajine” o problemima sa isplatom pripadnika SVK zaposlenih u ovom preduzeću (prilog br. 53)644

Sjednica je završila s radom u 01.55 časova.

SEKRETAR PREDSJEDNIKSavo Štrbac Borislav Mikelić645

Preslika, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-156 -052.

644 Priređivači su izostavili priloge.645 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.

257

1021994 ., studeni 30 .VojnićIzvješće SUP-a Vojnić o izvršenim razbojništvima nad pripadnicima UNPROFOR-a na području Korduna

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆBroj: 08-03-1-546/1-94.Vojnić, 30. 11. 1994.

PREDMET: Razbojništva nad pripadnicima UNPROFOR-a.–Dana 30. 10. 1994. godine u Brezovoj Glavi, SO Krnjak, od strane dva NN646 lica

obučena u vojničke, maskirne uniforme izvršeno je razbojništvo nad pripadnikom UNPROFOR-a pri čemu je od istog uz pretnju oružja oduzeto vozilo marke “Čiroki”,647 reg.648 oznake UNPF 9431 i 150 USA dolara.

Dana 31. 10. 1994. godine u mjestu Klokoč, SO Vojnić od strane dvojice NN lica, obučenih u vojničke, maskirne uniforme izvršeno je razbojništvo nad pripadnicima UNPROFOR-a od kojih je uz pretnju oružja oduzeto vozilo marke “Toyota”, reg. oznake UNPF 15135.

Dana 29. 11. 1994. godine u mjestu Brezova Glava, SO Krnjak, izvršeno je razbojništvo nad pripadnicima UNPROFOR-a stacioniranim u kući vlasništvo Galić Milene pri čemu su četvorica NN muškaraca obučenih u maskirne, vojne uniforme, naoružani dugim i kratkim oružjem uz pretnju oružja oduzeli dva vozila marke “Nissan”, reg. oznake UNPF 36733 i UNPF 17793, te veću količinu opreme vlasništvo pripadnika UNPROFOR-a.

Radnici SUP-a Vojnić zaveli su krim. obradu vezano za navedena razbojništva pri čemu se došlo do slijedećih saznanja:

Na licu mjesta prilikom razbojništva u Brezovoj Glavi dana 30. 10. 1994. primjećeno je vozila sa reg. oznakom VN 38-35 koje su NN počinioci obučeni u maskirne, vojne uniforme koristili. Navedeno vozilo, kako je utvrđeno operativnim radom na terenu, koriste pripadnici diverzantske jedinice smještene u osnovnoj školi u Vojišnici.

Razbojništvo izvršeno 31. 10. 1994. godine u mjestu Klokoč počinjeno je u neposrednoj blizini punkta na kojem su pripadnici vojne policije 21. korpusa vršili kontrolu. Oduzeto vozilo marke “Toyota” prema prikupljenim podacima prefarbano je u sivo maslinastu boju i primjećeno je da ga na području Korduna koriste pripadnici vojske 21. korpusa.

Razbojništvo izvršeno 29. 11. 1994. godine u mjestu Brezova Glava počinila su četvorica NN muškaraca obučena u maskirne, vojničke uniforme pri čemu su se koristili terenskim, vojnim vozilom nepoznate marke i reg. oznake. Zapaženo je da navedena četvorica govore bosanskim dijalektom.

646 Nepoznati.647 Radi se o vozilu marke “Jeep Cherokee”.648 Registracijska.

258

Na temelju prikupljenih podataka vidljivo je da su navedena razbojništva počinili pripadnici vojske RSK o čemu je potrebno obavijestiti nadležne vojne organe radi poduzimanja daljnjih mjera i radnji.

M. P.649 S E K R E T A R Miladin Relić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 1073-6.

1031994 ., prosinac 1 .KninSkraćeni zapisnik s 4 . sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

SKRAĆENI ZAPISNIK

sa IV. sjednice II. redovnog zasjedanjaSkupštine RSK održane 01. 12. 1994. godine u Kninu

Sjednica je počela sa radom u 16.00 časova.Sjednici je prisustvovalo 57 poslanika.

Sjednica je počela sa zakašnjenjem od 4 sata, zbog konsultacija poslanika Zapadne Slavonije sa predsjednikom Vlade Borislavom Mikelićem oko otvaranje auto-puta kroz Zapadnu Slavoniju.Predsjednik Skupštine Rajko Ležaić, pozdravio je prisutne i predložio dnevni red za sjednicu, dopunjen sa 3 Zakona koja je Vlada u međuvremenu dostavila:1. Prijedlog Zakona o pravosudnom ispitu.2. Prijedlog Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima.3. Prijedlog Zakona o ispitu sudije za prekršaje.4. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK.5. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i susjedne Republike Hrvatske.

Predsjednik je dalje predložio da prve tri tačke budu otvorene za javnost, a 4. i 5. tačka zatvorene. Nakon iznijetog prijedloga otvorio je raspravu po predloženom dnevnom redu.Za riječ se javio poslanik Lemić Milorad, koji je smatrao da se prijedlozi navedenih Zakona ne stavljaju na dnevni red iz razloga što su dobijeni uoči same sjednice, te nije bilo vremena da se upoznaju sa istim, uz obrazloženje da nije sporna potreba donošenja Zakona.Predlagač Zakona Ministarstvo pravosuđa i uprave – odnosno ministar pravosuđa je obrazložio potrebu donošenja Zakona koji su trebali davno biti donijeti, i to da se radi o 3 kratka zakona. Međutim, nakon primjedbe poslanika Lemića, on kao predlagač je povukao sva tri prijedloga sa dnevnog reda.

Predsjednik Skupštine je utvrdio dnevni red kako slijedi:1. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK.

649 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sekretarijat unutrašnjih poslova Vojnić.

259

2. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i susjedne Republike Hrvatske.

Ujedno je dao na glasanje prijedlog da obadvije tačke budu zatvorene za javnost.Prijedlog je prihvaćen za 1. tačku jednoglasno, dok je za 2. tačku glasalo 44 poslanika “ZA”, 11 poslanika “PROTIV” i 4 poslanika su bila uzdržana.

Nakon utvrđenog dnevnog reda, i izglasavanjem da cijela sjednica bude zatvorena za javnost, a prije prelaska na dnevni red, predsjednik Skupštine je predložio usvajanje Zapisnika sa prošle sjednice.Za riječ se javio poslanik Lemić Milorad, ističući da misli da ovaj Zapisnik nije korektno napisan, zbog toga što je on bio za uslovno prihvatanje tog izvještaja (Izvještaj o radu Vlade), i da će ga prihvatiti pod uslovom da Vlada do kraja godine dostavi relevantne, sintetične i analitične ekonomske pokazatelje za vremenski period do danas.Druga primjedba na Zapisnik se odnosila po riječima Lemića na slijedeće: (citat): “Predložio sam zbog nemogućnosti da budemo informisani o radu Vlade Krajine, jer SRS650 nema nijednog predstavnika u Vladi, smatramo da bi trebalo svim poslanicima dostaviti sve odgovarajuće važne akte koje je Vlada donijela i dokumente. Prvenstveno mislim na uredbe, jer jedan dio uredbi su mnogo značajniji i važniji od mnogih zakona. Mislim da je to usvojeno i u trećem dijelu sam rekao da bi trebali zatražiti izvještaje od upravnih odbora državnih preduzeća, što dosad nije bilo zatraženo. I s tim se predsjednik Vlade složio, međutim ja to u ovom Zapisniku ne vidim. Zato predlažem da se sačini novi zapisnik ili dopuna zapisnika.”Primjedbi na Zapisnik je imao i poslanik Đorđe Bjegović, koja se odnosila na to da u Zapisnik nije ušla njegova diskusija koja je sadržavala prijedlog da se smjena ministra unutrašnjih poslova izvrši uz jednu koordinaciju tri predsjednika, Skupštine, Republike i Vlade. Primjedba se odnosi i na sjednicu u Vukovaru.Nakon ovih primjedbi Zapisnik sa prošle sjednice je usvojen uz 1 glas “PROTIV” i 1 “UZDRŽANIM” glasom.

Na prijedlog potpredsjednika Skupštine Damjanović Đorđa glasanjem je usvojeno da diskusija poslanika traje 10 minuta, a replika 3 minuta.

AD.1. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK

Izvještaj po ovoj tački podnio je ministar odbrane Rade Tanjga u nekoliko stavki:1. Obavještajno-bezbedonosna situacija.2. Izvještaj o mobilizaciji obveznika na radnoj obavezi i stanju nakon mobilizacije.3. Izvještaj o uzrocima i posljedicama dejstva Nato-pakta na Udbini.

Na kraju svog izlaganja predložio je Skupštini usvajanje Zaključaka koje je donijela Vlada a povodom iste tačke dnevnog reda.

1. Traži se hitno zasjedanje VSO651 sa zadatkom da analizira uzroke i posledice sprovedene potpune mobilizacije, korištenje strategijskih potencijala odbrane mimo njegovih odluka (Udbina, Šamarice) i preduzme sve potrebne mjere radi dovođenja kompletnog sistema odbrane u ustavni i zakonski okvir RSK.

650 Srpska radikalna stranka.651 Vrhovni savjet odbrane.

260

Ujedno se obavezuje VSO da na slijedećoj sjednici Skupštine podnese informacije o rezultatima sprovedene analize i preduzetim mjerama.

2. Zaključak odnosno Odluke o stavljanju van snage Uredbe predsjednika Vrhovnog savjeta odbrane o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze MO652 organima Srpske Vojske Krajine br. 03-1-24/94. od 08. 02. 1994. godine.

Poslanici su glasanjem prihvatili navedene Zaključke sa 44 glasa “ZA” i 9 “UZDRŽANIH”.

Po ovoj tački dnevnog reda kratku informaciju je dao v. d.653 ministra unutrašnjih poslova Nebojša Pavković.U pretresu povodom ove tačke dnevnog reda učestvovali su poslanici:Ratko Ličina, Đurić Stevan, Čubra Milan, Ernjaković Milan, Dmitrović Branko, Atlagić Marko, Čičić Dragan, Živković Milan, Vukša Stevan, Simo Krnić, Dokmanović Slavko i Perić Branko.

AD.2. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i susjedne Republike Hrvatske.Po ovoj tačci informaciju je pred poslanike iznio prvi ministar Vlade RSK gospodin Borislav Mikelić. (Tekst Sporazuma su dobili poslanici)Bakić Ranko u ime poslanika zapadne Slavonije je izjavio da oni prihvataju Sporazum u cjelosti a da su to učinili nakon uvjeravanja od strane Vlade i davanje dodatnih garancija vezanih za puštanje dijela auto-puta koji prolazi kroz zapadnu Slavoniju.Poslanik Lemić Milorad je bio mišljenja da Sporazum ne treba prihvatiti ili ga treba prihvatiti uslovno.Poslanik Buha Milorad je predložio dopunu Sporazuma preambulom u kojoj bi se navele ugovorne strane.Poslanik Vujić Ranko je izjavio da u ime srpskih radikala nećemo prihvatiti Sporazum.Po završenom pretresu prešlo se na glasanje.“ZA” predloženi tekst Sporazuma glasala su 44 poslanika, “PROTIV” je bilo 9, a 3 glasa su bila “uzdržana”.Sjednica je završena u 22,30 časa.

Zapisničar: Zapisnik sastavila:Dondur Neda M. P.654 Mirjana Rodić, dipl. prav.655

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 2.

1041994 ., prosinac 1 .KninZapisnik s 4 . sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

652 Ministarstvo obrane.653 Vršitelj dužnosti.654 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.655 Diplomirani pravnik.

261

MAGNETOFONSKI SNIMAK ZAPISNIKASA 4. SJEDNICE II. REDOVNOG ZASIJEDANJA

SKUPŠTINE RSK ODRŽANE 01. 12. 1994. GODINE U KNINU[...]Ministar Tanjga:656

Poštovani gospodine predsjedniče Skupštine, poštovani gospodine predsjedniče Vlade, poštovani poslanici, mi smo praktično svaki put ne iz hira nego iz potrebe na dnevni red Skupštine stavljali vojno-bezbedonosnu situaciju u RSK. Današnja situacija nije inicirana zbog nekih posebnih tematskih razloga koji bi bili obuhvatniji, nego iz potrebe da se sagleda stanje u kojem se nalazimo i da se tom analizom, naravno uz vašu pomoć, pomogne i Vladi a i ostalim subjektima u rukovođenju i komandovanju da što efikasnije iziđemo iz situacije u kojoj smo se našli i da mjerama i postupcima sprečimo eskalaciju bilo haosa, da spriječimo negativnu tendenciju u budućnosti. Kad smo se dogovarali za ovaj dnevni red i sa predsjednikom Skupštine i sa predsjednikom Vlade, ja sam dobio zadatak da prikupim informacije i da napravim kraće uvodno izlaganje i da se osvrnem na period od druge sjednice Skupštine 10. 11. 94. u Kninu do dana današnjeg. Moje izlaganje ja sam podijelio u šest dijelova. Prvo je obavještajno-bezbedonosna situacija, drugo je izvještaj o mobilizaciji i mobilizaciji vojnih obveznika, treći dio je planirani i ostvareni nivo na području bihaćke regije, četvrti je izvještaj o uzrocima i posljedicama dejstva NATO vazdušnih snaga na aerodromu Udbina i na Šamarici, peto je materijalno-finansijsko obezbeđenje operacije vojske ali i odbrane, šesto je neki predlozi nekih zaključaka i mjera koje bi trebalo preduzeti. Dozvolite mi na kraju da za ovo šesto predložim moje mišljenje i mišljenje Vlade, koje je Vlada smatrala potrebnim. Pred sam početak ja vas molim da mi uvažite što će izlaganje ići ovim tokom. Ja sam za ovaj dnevni red tražio podatke od našeg Glavnog štaba i uputio sam u tom smislu jedan akt i dogovorili smo se usmeno da bi bilo dobro da zajednički učestvujemo da dobijemo podatke. I odmah na startu moram reći, nažalost i ja kao ministar odbrane i neki segmenti, kad je u pitanju obavještajno-bezbedonosna situacija praktično nemamo podatke, nemamo informacije šta se dešava, kakva je situacija, gdje su ustaške lokacije, kakve su im namjere, tako da smo gotovo svedeni na ono maltene ono rekla-kazala. Svedeni smo na usmene informacije koje dobijemo od prijatelja a ne po službenoj dužnosti, iako imamo i dvije ozbiljne institucije u našem sistemu, a to je vojna obaveštajno-bezbedonosna služba, ali imamo i državnu bezbednost. Moram vam reći i jedna i druga služba iz nekih razloga meni nepoznatih ne osjeća potrebu da meni dostavlja te podatke. Tako je bilo i u ovoj situaciji. Prisiljeni smo da na bazi poluinformacija donosimo odluke i zaključke. Međutim nešto znamo, znamo kako je krenula ofanziva muslimanskih snaga u bihaćkom džepu, kako je krenula kontraofanziva i kako smo se uključili mi. Tim uključivanjem smo okrenuli predznak te operacije muslimanske i vjerovatno je to pogodovalo s obzirom da smo izišli iz rovova dobro ukopanih da smo mogli ostvariti taj početni tempo napada, odnosno kontraofanzive takav da vratimo oduzete teritorije, ali paralelno time vraćanjem tih oduzetih teritorija išao je proces planirane operacije koja je imala za cilj da definitivno riješi problem petog korpusa. S naše strane učestvovala je Srpska vojska Krajine, učestvovala je specijalna brigada našeg MUP-a, snage Fikreta Abdića, vojska RS, i učestvovale su još neke snage, ja pretpostavljam da se zna o čemu je riječ. Situacija je puno kompliciranija nego što smo mislili. Dosta sporo sve to ide. Operacija mora biti sveobuhvatna, ako nam je

656 Rade.

262

interes da ostvarimo uspješno taj cilj. Tako bez obzira na početni uspjeh ne možemo se previše pohvaliti u svemu tome. Kladuša657 bi danas trebala biti, tj. dvije trećine i jesu naše, ali bi danas trebala biti u okruženju i nadamo se da će taj problem biti riješen, također Debeljača i onaj dio kod Bihaća je potpuno u našim rukama. Mi smo tu Bihać opkolili u vidu potkovice i postoji jedan prolaz kroz koji je dobar dio snaga Petog korpusa izvučen, prije svega misli se na njihovu komandu koja je locirana negdje prema Cazinu u UNPROFOROVOM okruženju, odnosno u blizini UNPROFOR-a. I dobar dio stanovništva iz Bihaća je izišao i zatim sa istočne strane dosta tvrdo ide, jer kako sam rekao svaka kuća se mora osloboditi. Kad su u pitanju ustaše onda su oni shvatili da ćemo mi krenuti prema Velikoj Kladuši i povećali svoju borbenu gotovost; to sve skupa mora se promatrati u kombinaciji sa pregovorima i kombinaciji sa našim radnjama jer mi smo morali zato što smo uputili jedan broj ljudi ka Cazinskoj krajini, morali smo izvršiti domobilizaciju pa ojačati naša područja prema RH i time naravno, krenule su ustaše na mobilizaciju i tu su dosta velika koncentracija gotovo na svim pravcima njihovih snaga je postavljeno. To je vjerojatno izazvalo ali nešto drugo kod nas totalnu mobilizaciju i kod nas, tako da je komandant SVK dao naredbu 18. 11. 94. za mobilizaciju. Rezultat takve mobilizacije je moram reći da je doveo do potpune paralizacije života i rada državnih organa. Praktično je sve zamrlo, a dokle je sve to išlo pokazuje jedan primjer u Petrinji, par dana je bila bez kruha jer su pekari bili mobilisani, dalje Okružni zatvor je ostao bez stražara, Okružni sud je ostao bez sudija, “Elektra” je ostala bez ekipa koje trebaju da trafostanicu obezbeđuju. U Benkovcu, Glini ostali smo bez poštara, ne u onom uobičajenom smislu, nego bez kvalifikovanih ljudi koji na centrali rade. Svi ljudi iz MUP-a koji imaju ratni raspored uredno sproveden u skladu sa uredbama o ratnoj sistematizaciji također su dignuti, još uvijek saniramo te posljedice i jedan dio ljudi iz Ministarstva odbrane koji su također bili na ratnoj sistematizaciji mobilisani su u okviru Ministarstva odbrane. Takav pristup mobilizaciji, ja moram reći nažalost nepromišljen pristup mobilizaciji a da ne govorim da je protuzakonit, tj. da nije usklađen sa zakonom, takav pristup mobilizaciji uzrokovao je ono kao što sam maloprije rekao paralizu i haos u svim segmentima života. Odmah 19. 11. 94. godine isti trenutak kad smo čuli za to, a vi svi znate gdje smo bili 19. – Skupština u Vukovaru. Ja i predsjednik Mikelić658 smo se čuli svakih deset minuta i probali gasiti požar tako da kažem, intervenisali smo kod generala Čeleketića,659 uključujući i zvaničnu pismenu intervenciju, usmene intervencije da se stanje popravi u smislu tako kad se vratimo tamo gdje je moguće da se vratimo na ratnu sistematizaciju, tamo gdje je legalna i ničim ne narušava borbenu gotovost i to je moram reći da je komandant nakon dva dana napisao dodatno naređenje kojim se zahtjeva od ratnih jedinica da oslobode ljude koji su na ratnim sistematizacijama, međutim znate kako je kad proces krene. Moja procjena je da nam treba bar deset dana da normaliziramo postojeće stanje. Bez obzira na to što me možete proglasiti neefikasnim u tome a ja znam sigurno, a imamo jedan slučaj nije važno, slučaj jednog direktora kojeg je trebalo vratiti, i evo baš se jutros vratio na svoju radnu obavezu. Do uredbe predsjednika Republike od 2. mjeseca ove godine i radna obaveza i vojna obaveza time i kompletna mobilizacija društvenih potencijala uključivši i vojsku bila je u onom izvršnom smislu stručnom, tehničkom smislu u rukama Ministarstva odbrane. Dok je

657 Velika.658 Borislav.659 Milan.

263

mobilizaciju društva moglo da odlukom o mobilizaciji donosi Vrhovni savjet odbrane i proglašava je predsjednik Republike, međutim ovu mobilizaciju je proglasio komandant vojske, pozvao se čovjek na neke odluke Vrhovnog savjeta odbrane. Lično mislim da moramo riješiti taj problem i u tom pravcu ćemo imati još jedan prijedlog i ja ga odmah iznosim i moramo, svi su uslovi zreli da se jedan takav ukaz odnosno uredba predsjednika Republike koja inače mora ići na verifikaciju na Skupštinu povuče i da se vratimo na Zakon o odbrani RSK, čiji član 43. tačka 1. i 2. detaljno precizira nadležnost za uvođenje vojne obaveze i radne obaveze, pošto je to jedinstven sistem, jer to nisu razdvojena dva sistema pa je onda haos pošto je nepovezanost među njima, a u ingerenciji Ministarstva odbrane. I druga stvar da se mora inzistirati da bi trebala Skupština da to potencira da Vrhovni savjet odbrane efikasnije radi, sastaje se onda kad je potrebno i donosi odluke. Mi smo na inicijativu predsjednika Vlade napravili smo jedan uzorak, tekst da tako kažem, a nemojte me krivo shvatiti ljudi sa Banije, ništa ružno, otišli smo na sastanak u banijskoj regiji. Sastanku su prisustvovali predsjednici opština, predsjednici izvršnih vijeća i načelnici uprave odnosno odelenja Ministarstva odbrane, ali i neki ljudi iz javnih preduzeća da vidimo kakva je situacija, kakve su posljedice i šta je potrebno da se uradi da se taj problem apsolutne paralizacije života pokuša riješiti i prevazići. Naša saznanja sa tog sastanka su se potvrdila u još većoj mogućoj mjeri, jer smo saznali neke podatke, kao što je da su neki komandanti da kažem lokalni imali potrebu da sa “bovom”660 ganjaju vojne obaveznike, otimaju hranu. To je pokazalo da smo na početku haosa. Tu bi ja sad završio uz moje pravo, odnosno mogu da pred kraj diskusije dadem jedan od zaključaka. Pod tri planirani ostvareni dio operacije na području bihaćke regije. Već sam na početku rekao nekoliko je struktura učestvovalo u svemu tome. Tih nekoliko struktura zahvaljujući tome što su iz tri ili četiri različita državna entiteta bio je ozbiljan problem da se to na početku sinhronizuje, da se zna tko je komandant, da se onda drži tenzija operacija, da se uveže i po sistemu veza i svega onoga što vojnički uspjeh čini zagarantovanim, međutim dosta se eksploatirao taj vojnički uspjeh, ali su veliki problemi i mora se gotovo osvajati kuća po kuća. U tom smislu s obzirom da smo se opredijelili za što manje naših žrtava, veliki su utrošci materijalnih resursa i evo za vašu ilustraciju do sada ukupno, uključujući i gorivo, uključujući i municiju, mazivo, hranu, odjeću itd., mi smo po nekoj gruboj procjeni potrošili 30 miliona dinara do sada. Naš budžet je bio 9 miliona, a 7 je išlo na vojsku, pitanje je o čemu trebamo voditi računa, odbrana jeste odbrana i s puškom u ruci. Mi smo napravili neke prodore, uspjeli smo uzdrmati taj Peti korpus, bojim se da nećemo ići tako brzo kao što smo mi očekivali, jer oni nemaju izbora, oni se moraju boriti, oni nemaju neki koridor da iziđu, da ih propusti pa da im bez nekih velikih razaranja možda zauzmemo Bihać. U principu oni iz tog prostora ne mogu izaći. Nije cilj da mi njih uništimo, nego da presijecanjem na nekoliko dijelova razbijemo Peti korpus, da izoliramo ih negdje u području Cazina i na taj način pritisnemo ih na predaju, da vratimo Fikreta Abdića natrag da on na tom prostoru preuzme vlast. Slijedeća stvar koja je i te kako važna i povezana i sa bihaćkom operacijom i povezana je sa mobilizacijom posredno ili sa zakašnjenjem od par dana jeste Izvještaj o uzrocima i posljedicama dejstva vazdušnih snaga NATO na aerodrom Udbina, ali i na raketne sisteme koji se nalaze na Šamarici. Odmah da kažem da je to po onome kako ja to ocjenjujem i aerodrom Udbina i raketni sistemi raspoređeni na Šamarici da su po mojoj ocjeni nama strateški važni. Avijacija vojske RS je nekoliko puta uzletila i bombardovala

660 Borbeno oklopno vozilo.

264

ciljeve u Bihaću i Cazinu. Za vašu informaciju NATO-pakt u svom bombardovanju je priznao da je bilo 39 aviona u operaciji, mi smo u jednom trenutku na radarskom ekranu izbrojili 44 aviona, možda nisu svi učestvovali, a možda su bili lažni ciljevi da zavaraju naš PVO661 sistem, ali u svakom slučaju oni su priznali da je bilo 39 aviona u zraku. U prvoj fazi uništili su naša dva radarska sistema i uništili su PVO odbranu, mi smo tu imali dva preminula borca i nekoliko ranjenih lakše i teže, ali smo imali i veliku materijalnu štetu, pista je oštećena na 6 mjesta i prilazne staze su oštećene na nekoliko mjesta, zatim uništeni su nam protuavionski raketni sistemi i PVO sistem. Kad se sve to skupa zbroji materijalna šteta iznosi oko 13 do 15 miliona dinara. Za nas je to ogromna stavka. Treba stvoriti višak vrijednosti da se kupe ta sredstva, pogotovu mi to danas ne možemo tako lako nabaviti. Nešto od toga se može vratiti i remontovati, ali ne baš preveliki broj tih sredstava. Pista je oštećena kako sam rekao na nekoliko mjesta i mi smo hitno poduzeli akciju saniranja piste. Bez obzira što će se pista osposobiti, o upotrebi aviona može da odlučuje samo Vrhovni savjet odbrane. Moje je mišljenje da ne smije da poleti avion, ako nije poletio s razlogom prema ustašama. Nikako ne smije poletiti prema nekoj čuki ili prema nekom artiljerijskom oruđu koje se nalazi na muslimanskoj strani. To za nas nije strateški cilj i interes. Na kraju možda vjerojatno je ružno, vjerojatno ćete mi zamjeriti možda nisam trebao da kažem ali moram reći i to bio je komandant ratnog vazduhoplovstva da moramo sanirati ovu pistu, a on ju je koristio za ovu operaciju, a on ju je koristio ostavio mi je neki gorak okus. To je meni ličilo na ono upotrebljavam te dok mi trebaš, nakon toga zapravo služiš mi za jednokratnu upotrebu. Kad te ne trebam ja ću te odbaciti. No, međutim, to nije njegova odgovornost ni krivica, odgovornost je ovdje nas i prije svega Vrhovnog savjeta odbrane. I na kraju da vam kažem da imamo cijele spiskove utroška municije. Ova operacija bez Jugoslavije u logističkom smislu ne bi mogla da se ostvari. Sve ovo upućuje što sam govorio i osnovni mi je cilj svega ovoga što sam danas ovo govorio da ukažem da je došao jedan prelomni trenutak hoćemo li u neizvjesnost rata ili idemo ka nekom ipak izvjesnijem miru, govorim da je krajnje vrijeme došlo da mi sistem odbrane moramo, da kažemo, vratiti da bude postavljen čvršće u okviru Ustava i zakona. U tom smislu tu imamo neke predloge zaključaka Vlade.

V.d. ministar unutrašnjih poslova Pavković:662

Poštovano predsjedništvo, gospodo poslanici iz oblasti unutrašnjih poslova ako mogu da unekoliko pokušam dopuniti, inače vrlo opsežnu diskusiju ministra odbrane. Iz dijela obavještajno-bezbedonosnih procjena kojim raspolaže MUP-a sasvim je očito da je koncentracija neprijatelja u blizini, u blizini neposrednih granica tako da prijeti jednom dosta velikom mogućnošću agresije. Pogotovu se to lokaliziralo u zadnja dva-tri dana, vama je vjerojatno već to poznato da je otvoreno novo ratište između Livna i Grahova, koje je mirovalo dvije godine i ono nije otvoreno slučajno, otvoreno je zbog pritiska na opsadu Bihaća od strane naših zajedničkih snaga. Isto tako nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata na tim linijama razdvajanja, znate da su poginula tri naša vojnika u zapadnoj Slavoniji i danas negdje oko deset sati u predjelu Crnog Vrha na Alanu neprijateljska teroristička diverzantska grupa upala i teže ranila jednog našeg borca, a prema za sada još uvijek nepotvrđenim informacijama naših pet vojnika je nestalo. Nadajmo se da taj podatak nije tačan. Koncentracija ustaške sile je počela već da provocira uspostavljeno primirje. Što se tiče

661 Protivvazdušna obrana.662 Nebojša, vršitelj dužnosti ministra unutarnjih poslova.

265

ostalih obavještajnih procjena kojim MUP raspolaže a koje ukazuju na mogućnost agresije, sigurno su nekakvi politički uvjeti i razlozi koji ukazuju da li će do te agresije doći ili neće. Mogućnost agresije je izvjesna. Koliki je to stepen i kolika mjera to niko od nas ne može znati. Što se tiče bezbedonosne procjene, želim da kažem slijedeće, u RSK je stanje kriminaliteta u zadnjem periodu dosta povoljno. Bilježimo pad kriminaliteta, isto tako visok porast otkrivanja tog kriminaliteta, moram da kažem da je suradnja sa pravosuđem u zadnje vrijeme krenula jednim boljim tokom, da se mnogi predmeti već rješavaju i da ima mnogo lica koji već odlaze na odsluženje kazne zatvora. Šta se tiče javnog reda i mira on je bio do unatrag desetak dana povoljan, ali unazad nekoliko zadnjih deset dana desilo se nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata od pripadnika milicije i vojske. Po povratku sa fronta bilo je incidenata upadom u zgradu Opštine u Kninu koji je nanio veliku štetu MUP i uopće pravnom poretku, ali budite sigurni da smo mi učinili zaista velike napore da spriječimo bilo kakvu daljnju lokalizaciju tog sukoba. Taj postupak ćemo dovesti do kraja a počinioce ćemo ozbiljno kazniti.Nekoliko ozbiljnih tih incidenata koji su se desili i ovdje u Kninu, i u Benkovcu i Obrovcu koje su izazvali pripadnici vojske po povratku sa fronta, dakle pucnjavom koja u našim mjestima nije prisutna više od godinu dana, u Benkovcu je u jednom dosta drastičnom obliku pucano po zgradi Opštine, po zgradi hotela u Benkovcu, u Obrovcu čak po zgradi milicije; cjenimo da je to vid ispoljavanja jednog nezadovoljstva na jedan totalno krivi i pogrešan način, ispoljavanje energije u totalnom krivom smjeru. Očito je da je ratna psihoza kod ljudi prisutna sve više i više. To nas navodi da moramo biti više ljudi između sebe. Mi smo zaista intervenisali na tu pucnjavu ovdje u Kninu, čak ovdje nam je u Kninu patrola milicije bila povređena na autobusnoj stanici iz vatrenog oružja, međutim sve se završilo dobro. Ja vam želim da kažem da ulažemo maksimalni napor da se to spriječi. MUP je isto tako učestvovao u čitavoj operaciji bihaćkog džepa od početka. Nekih ostalih problema gledano sa našeg aspekta u RSK koji bi bitnije u ovom momentu utjecali na bezbjedonosnu i uopšte vojno-bezbedonosnu situaciju nema. Smatramo da krajnje ipak ide jednim uzlaznim pravcem stvaranja i pravne države i njenog jačanja. Ja znam da i vi meni imate da postavite puno pitanja, ali ja sam ovdje tek desetak dana i tek sam počeo sa radom. Mislim da ću ovaj posao obaviti kako treba, a vama budući da nisam bio na onoj Skupštini u Vukovaru zaista zahvaljujem na ukazanom povjerenju i smatram da ću svoju intelektualnu i fizičku sposobnost [...]663 da ovo vrlo veliko i važno Ministarstvo vodim zaista na pravi način.

Ležaić:664 Prvo nego što otvorim pretres moram reći da smo uredno poslali poziv za ovu Skupštinu komandantu Glavnog štaba i predsjedniku Republike pošto je ova tema jako interesantna za sve nas. Otvaram pretres po prvoj tački dnevnog reda.

Ličina:665 Mene su zamolili ovi momci iz Specijalne jedinice MUP-a da pročitam ovo jedno otvoreno pismo Skupštini, ako može. Evo piše ovdje MUP RSK Knin – Specijalna jedinica, Knin, 01. 12. 1994. godine.“Gospodo poslanici povodom nečasne smjene ministra unutrašnjih poslova magistra Ilije Prijića imamo časnu obavezu da vam ukažemo na slijedeće: Mi smo bili ti koji smo u četiri

663 Nedostaje dio teksta u izvorniku.664 Rajko, predsjednik Skupštine RSK.665 Ratko.

266

prethodne godine štitili poredak RSK u trenutcima kada je on bio najviše ugrožen od strane paravojnih formacija, onda kada to drugi nisu mogli činiti, mi smo slati u Vukovar, Beli Manastir i Glinu i drugdje da se razračunavamo sa njima. Mi smo bili ti koji smo zajedno sa pripadnicima vojske u sklopu akcije “Krug” suzbili šverc sa muslimanima. Mi smo bili ti koji smo sudjelovali u hapšenju najokorelijih ubica iz Krajine. Mi smo bili ti koji smo zajedno sa pripadnicima vojske rame uz rame učestvovali u većini bitaka našeg oslobodilačkog rata, uključujući tu i “Koridor”, benkovačko ratište, uključujući tu i bihaćko ratište. To kao stvari kako smo činili do sada činit ćemo i ubuduće, međutim izgleda da je došao trenutak da ćemo se prvo morati obračunati sa onima među vama i onima na vlasti koji vlast drže za lično bogaćenje i zadovoljenje bolesne sujete, umjesto da svjesno i trezveno razmišljate i postupate sa interesom većine građana vi se pretvarate u patrone, koji navodno u ime partijske discipline, provodite sve ono što vam gazda kaže. Pri tome nije važno da li oni među vama koji to čine, inspiraciju nalaze kako narod priča u novčanoj stimulaciji ili boljem položaju, ili pak slijepoj poslušnosti vođi. U oba slučaja rezultat je isti, vi prestajete da budete narodni poslanici. Vi umjesto da dajete svoj puni doprinos u borbi protiv kriminala, umjesto da radite na suzbijanju nelegalne trgovine, umjesto da se borite protiv onih koji naoružavaju muslimane, rušite sve ono što ne bi trebalo da rušite, tako ste napravili i sa gospodinom Ilijom Prijićem, koji je javno ukazao na kriminalizaciju države i učinio početne poteze na suzbijanju te pojave, vi ste smijenili još i sebe kao narodne poslanike koji se ne smiju ponašati na taj način, ali i nas kao mnoge naše kolege iz vojske i milicije koji razmišljamo i postupamo na isti način. Uostalom tako razmišlja i većina naših građana, nadamo se da ste čuli njihov glas. Zato vam poručujemo tako nakaradnoj politici ubuduće ćemo se suprotstaviti svim sredstvima. Podršku za to smo već dobili. Zar želite se da se ponovi slučaj u Benkovcu kojim je nekidan izrešetana zgrada opštine, ne od strane pripadnika milicije već vojske, zbog politike koju provode gospoda Ležaić i Vukša,666 rešite se kriminala među vama, okanite se slijepe poslušnosti, pomozite u borbi protiv kriminala i tada ćete imati našu podršku. Sve drugo terat će nas da idemo protiv vas što zaista ne želimo i nadam se neće biti potrebno, u to ime pozdravljamo vas i želimo više odlučnosti i moralnosti u radu”. U potpisu: Specijalna jedinica SUP-a Knin.667

Ministar Đurić:668

Mislim da gospodin Ličina stoji lično iza ovoga, ako čita anonimno pismo, anonimno pismo ništa ne znači, znači ako on nije potpisao, tko je potpisao to pismo, znači da on lično stoji iza toga. Držanjem lekcija ko će biti na vlasti, ko će biti u Skupštini, mi poslanici iz Knina smo imali čast da tri puta budemo na izborima i sva tri puta smo potvrđeni, za mene je lično glasalo 11 hiljada građana sa opštine Knin. Ne treba da glasa tih pet ljudi i Ličina sa njima. Narod je odlučio ko će ga predstavljati ovdje, taj narod ima povjerenja u ove poslanike, jedino je ova Skupština mjerodavna da odlučuje ko će sjediti u Vladi i sva sreća da je tako da sve nas koji smo izvršna vlast da ova Skupština smatra da ne izvršavamo svoj zadatak onako kako bi trebali da nas smjeni. Tragično i žalosno je ono što su uradili pripadnici milicije. Ono što je gospodin Ličina ovdje iznio je tragično i žalosno.

Ministar Tanjga:Ne bi trebali praviti gužvu oko ovoga i trebali bi se usredotočiti na vojno-bezbedonosnu situaciju. Sada imamo određeni zadatak i trebali bi raditi isključivo na njemu. Molim vas

666 Stevan. 667 Spomenuto se pismo naknadno donosi kao zaseban dokument u izvornom obliku (vidi dok. 106).668 Stevan.

267

da ponovo ne idemo na prepirke, jer moramo riješiti vojno-bezbedonosnu situaciju na pozitivan način.

Ličina: Prije svega ovo što sam dobio, dobio sam od ljudi iz specijalne jedinice, i dobit ćete njihove potpise ako bude trebalo. Radi se o nečemu drugom. Očito je da ovaj parlament već duže vremena radi nešto drugo od onoga što treba da radi. Sve što radimo, radimo iza zatvorenih vrata, po Vukovarima, bez prisustva javnosti, itd.

Ležaić: Ja vam moram reći da je Odbor za odbranu i bezbjednost zasjedao u deset časova i da je prisustvovalo sedam članova Odbora od devet, pa ja ću iznijeti, pošto nije bio predsjednik, a ja sam legalni potpredsjednik, pa da iznesem neki stav. Stav Odbora jeste da se prihvati predlog Vlade RSK po pitanju vojno-bezbedonosne situacije koju je iznio ministar Tanjga jednim delom, a ima još predloga koje treba da iznese. Također je stav Odbora da se donese zaključak, a to je ujedno i stav Vlade, da se donese Zakon o deložaciji svih vojnih i svih stanova, kako bi vojna lica mogla biti ovdje u Krajini i njihove porodice. Jer želimo da vojska RSK bude prava vojska, profesionalna vojska koja će rješavati sve zadatke i da ima sve obezbeđeno za život u našoj Republici Srpskoj Krajini. Ja zato molim ministra Tanjgu da iznese sve predloge koji su rečeni, a u svakom slučaju ovaj predlog što je gospodin Tanjga rekao treba staviti van snage. Svi predlozi Vlade su usvojeni na ovom Odboru.

Ministar Tanjga:Vlada RSK na 25. sjednici održanoj 30. 11. 1994. godine razmotrila je situaciju nastalu sprovođenjem potpune mobilizacije u RSK koju je naredio komandant SVK. Vlada je konstatovala da je nastupila potpuna blokada života i rada. S obzirom da je mobilizacija sprovedena suprotno zakonskoj regulativi, svako produženje ovakvog stanja prijeti da izazove haos i nenadoknadive štete privredi.Vlada predlaže Skupštini sledeće:1. Da se stavi van snage Uredba predsjednika RSK o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze od strane Ministarstva odbrane, organima SVK donesene dana 08. 02. 1994. godine. Ovim se vojna obaveza i sve izvršne radnje, vraćaju pod ingerenciju Ministarstva odbrane što je u skladu sa Zakonom o odbrani RSK, član 43. stav 1. i 2.2. Da se zatraži hitno zasjedanje Vrhovnog savjeta odbrane sa zadatkom da analizira uzroke i posljedice potpune sprovedene mobilizacije, korištenje strategijskih potencijala odbrane mimo njegovih odluka koje se odnosi na Udbinu i Šamarice i preduzme sve potrebne mjere radi dovođenja kompletnog sistema odbrane u ustavni i zakonski okvir RSK. Obavezuje se Vrhovni savjet odbrane da na narednoj sjednici informiše Skupštinu RSK o rezultatima sprovedene analize i preduzetim mjerama.

Ležaić: Otvaram pretres.

Čubra669:Gospodine predsjedniče, da pozdravim prisutne ministre i kolege poslanike, ja sam samo htio ovdje oko vojno-bezbedonosne situacije da dam jednu smjernicu u daljnjem radu. Ja bi

669 Milan.

268

zamolio ovu Skupštinu da na jednoj od sjednica stave samo jednu tačku dnevnog reda i to Srpska Vojska Krajine. Treba razgovarati o srpskoj vojsci.

Ernjaković:670

Poštovano predsjedništvo, gospodo ministri, cijenjeni poslanici, saslušali smo gospodina ministra vojnog, gospodina ministra v. d. unutrašnjih poslova, ja moram da kažem da je situacija gospodine ministre Tanjga mnogo teža na Kordunu nego što ste vi iznijeli uopšte u RSK. Vi rekoste u svom izlaganju da nije mobilisana prosvjeta, da nije mobilisano zdravstvo, ja sam zaprepašten koliko vi niste obavješteni, na Kordunu ne rade škole punih 18 dana. Svi prosvjetni radnici su mobilisani, svo zdravstvo je mobilisano, civilno stanovništvo nema ko da liječi, jer liječnici su na prvim borbenim linijama, primjera radi moja je supruga 18. i 19. bila na prvoj borbenoj liniji pet stotina metara u Ramićima. Za 24 sata imala je 31 slučaj. Nastala je totalna paraliza privrede. Mobilizacija je izvršena od 18 do 60 godina. Molim vas gospodo, život se kompletno paralizirao. Svi javni objekti trebaju biti zatvoreni. Postavljam vam jedno pitanje, kada se sastao Vrhovni savjet odbrane i ko čini te ljude?

[...] Ležaić: Ja ću pročitati jednu stavku iz Ustava, jer bilo je pitanja ko sačinjava Vrhovni savjet odbrane. Njega sačinjavaju: predsjednik Republike Srpske Krajine, predsjednik Vlade, ministar odbrane, ministar unutrašnjih poslova, komandant Srpske Vojske Krajine. Skupština Republike Srpske Krajine na predlog Vrhovnog savjeta odbrane postavlja komandanta Srpske Vojske Krajine.

Atlagić:671

Poštovano predsjedništvo, poštovani ministri, kolege i kolegice ministri čuli smo izvještaj o vojno-bezbedonosnoj situaciji i smatram da se osvrnemo u prvom redu na izvještaj, da podržimo sve ono što smatramo mi poslanici da je u redu, da damo nadopune ukoliko smatramo da ih imamo. Dozvolite odmah da kažem da podržavam ovaj izvještaj koji je gospodin ministar Tanjga podnio ovdje sa jednom konstatacijom da mu zahvaljujem kao ministru na iskrenosti u iznošenju problema i eventualnim razlikama koje je on ovdje iznio, gospodo ministri u ovom izvještaju, kao i da prihvatam onaj prijedlog koji je Vlada uputila. Ja neću zaista biti širok danas na ovoj Skupštini koliko sam mislio. Dozvolite ipak da kažem, molim vas uz uvažavanje ovog što je gospodin ministar i jedan i drugi rekao, ukoliko se nastavi situacija koja je sada prisutna u ove tri- četiri opštine i više vjerujte da će otići sve i jedan intelektualac iz RSK. Ja prenosim mišljenje i stavove intelektualaca i naroda, vi znate o čemu se radi, prema tome i duboko sam uvjeren da je to atak na pojedine čestite Srbe, patriote sa one strane naše granice. Ima neprijatelja svagdje. Za Krajinu je bitno pored odbrane od ustaša, da li će ona biti fašistička ili demokratska. To sam na sve i jednoj Skupštini ponavljao pa ponavljam i sada opet. Nadalje, dozvolite ipak da i provociram sam sebe i vas ovdje, još jednom rečenicom sve skupa, molimo vas zar zaista ne bi trebali progovoriti o onome što se desilo na Udbini. Ja to neću sad govoriti. Mi ovdje moramo biti iskreni i pošteni jedni prema drugima. Mora biti pojedinačne ali i kolektivne odgovornosti, dakle u tom smislu zaista bi trebali dati podršku izvještaju da se neke i ovlasti, bilo da se radi od najviših državnih organa do najnižih, razluče.

670 Milan.671 Marko.

269

Čičić:672

Javio sam se što se dešava na ovom području Banije, moram vam reći ovdje odgovorno čini mi se da komanduje Zagreb. Ja ću pokušati objasniti, volio bih da griješim, onda bi bilo manje bolno, mobilizacija, mobilizaciju vrše mimo ministarstva, oni koji ne poznaju ljude ni problematiku privrede raspoređuju kontra od VES-ova.673 Vjerovali ili ne u Petrinji su naredili evakuaciju stanovništva, odobrili gorivo, autobuse, mi ako se iselimo iz Petrinje mi se ne trebamo ni vraćati, znači da je Petrinju trebalo predati. Sreća pa se to nije desilo, zahvaljujući rukovodstvu opštine, ljudima koji su se tome suprotstavili, toj evakuaciji. Mobilizaciju ko vrši, a ne odredi ko će braniti a tko će hraniti postaje neprijatelj svog naroda. Zašto, ono u skladištu brzo se potroši, a ono što očekujemo da dobijemo ne znamo kako to da dobijemo, a ono što možemo proizvesti vlastitim snagama, znamo da smo se odlučili za kraj.

Živković:674

Poštovano predsjedništvo, kolege poslanici i ministri,Gospodine ministre Tanjga ja sam pažljivo slušao i kada sve ono što ste vi rekli realiziram mislim da je situacija više nego teška. Rekli ste da ne funkcioniše Vrhovni vojni savjet, i ne radi kako bi trebao raditi. Samovoljno ponašanje pojedinaca, dogodilo se bombardovanje naših strateških objekata, a kako vi to kažete do toga nije trebalo doći. Ja mislim da se sa svim ovim problemima treba izići pred ovu Skupštinu.Ja moram reći da sam na kraju kad sam pošao iz Vukovara morao ići tražiti dokument da bi izašao iz tog dijela Krajine i vratio se na svoj prostor, rekli su mi ne može, to mora dati Komanda korpusa. Ja sam sticajem okolnosti neki rezervni oficir, kad ovo sve zbrojim i oduzmem reći ću nešto što nije dolično ali ja se bojim da je ovo vojni udar. Možda su velike riječi ali mi sve što ovdje raspravljamo nema nekog velikog efekta, na terenu se odrađuje u odnosu na namjere i želje ovog parlamenta. Sasvim drugačije se to reproducira. Ja mislim da smo sa ovim Zakonom o odsluženju vojnog roka promašili cilj, da nema efekta, kad se sve zbroji i mislim da bi trebalo napraviti analizu, kao što je rekao Nebojša on ima ljudi u specijalnoj jedinici i sad bi ih trebalo vratiti na dosluživanje. Mislim da nismo pogodili srž. Sinoć sam bio učesnik u jednoj raspravi mladih ljudi koji su cijeli period na ratištu, sad ih vraćaju iz jedne formacije u drugu i trebaju ići dosluživati tamo negdje na drugo mjesto. Nešto što bi hteo da zamolim, ja sam sa mnogo sreće i radosti prihvatio inicijativu poslanika iz Benkovca kada je bio dat prijedlog onome Zakonu o ratnim dezerterima. Mislim da ima ljudi kod nas u vrhu države koji štite oficire koje je ovaj narod finansirao, koji su stekli svoja znanja, koji nisu ni minuta ni sata dali doprinos ovdje, aktivni oficiri i vi to znate. Ako ništa ne budemo poduzimali u zaštitu ljudi koji čuvaju Krajinu, a budemo se prilagođavali onima koji su otišli i koji prave Novi Beograd, a većina njih su mladi ljudi. Ovako se tumači sa one Skupštine koju je prenosila javnost da mi štitimo ljude dezertere koji su izdali ovaj prostor i ovu Krajinu.

Vukša:Gospodine predsjedniče, gospodine prvi ministre Vlade, gospodo ministri, gospodo poslanici ja imam zaduženje ispred Skupštine opštine Benkovac gdje sam predsjednik da pročitam zaključke sa njene Skupštine održane 20. 11. 94. godine. Skupština opštine Benkovac

672 Dragan.673 Vojno-evidencijska specijalnost. 674 Milan.

270

raspravljala je o bezbedonosnoj situaciji na području opštine Benkovac na svojoj 4. sjednici održanoj 28. 11. 94. godine i zaključila da je bezbedonosno stanje zabrinjavajuće. Pored ostalog iz slijedećih razloga. Neprimjerna i ponižavajuća primanja boraca Srpske vojske Krajine. Traži se hitno rješenje ovog pitanja kroz donošenje Zakona o uvođenju ratnog poreza, zajma za obranu ili na neki drugi način. Neadekvatni rezultati profesionalizacije i transformacije Srpske vojske RSK koja se svela uglavnom na realizaciju socijalnih slučajeva pojedinih pripadnika Srpske vojske RSK umjesto da se postigne strateški cilj, podizanje borbene gotovosti na viši nivo. Traži se analiza cjelokupnog programa i transformacije, profesionalizacije Srpske vojske Krajine. Definisanje ciljeva i sredstava i konkretna primjena. Nepoštovanje važećih propisa oko određivanja radne obaveze i potpunog ignorisanja nadležnog Ministarstva odbrane što dovodi do blokade njenih organa vlasti i vitalnih privrednih i društvenih subjekata, raznih zloupotreba i samovolja pojedinaca. Traži se strogo poštovanje svih donesenih propisa ili hitno donošenje onih ukoliko se utvrdi da postojeći nisu adekvatni. Neprilagođenost cjelokupnom pravnom sistemu, ratnom stanju ili neposredne ratne opasnosti, traži se donošenje zaokruženog ratnog zakonodavstva koje bi stupilo na snagu onog momenta kada takvo stanje proglasi državni organ ovlašten Ustavom RSK. Traži se, ovo se uglavnom odnosi na nekažnjene dezertere koje se ogleda u neodazivanju po pozivu i samovoljnom napuštanju jedinica, zloupotreba dozvola za odlazak SRJ i na druge načine. Traži se hitna primjena zakona krivične prijave od strane vojnih odsjeka ili komande jedinica, podizanje optužnica od strane javnog tužioca i donošenja presuda od suda i donošenje novog Zakona ukoliko postojeći nije primjenjiv. Neažuran uvid u trenutno stanje u pojedinim jedinicama od strane viših komandi i sa stanovišta popunjenosti jedinica ljudstvom, snabdjevenosti oruđima i municijom i drugim materijalno-tehničkim sredstvima, obučenost za rukovanje oruđima, osposobljenosti starešina. Traži se od nadležnog ministarstva da se hitno razrade navedeni planovi i ažurira sve poslove po navedenim pitanjima. Skupština opštine Benkovac smatra da su navedena ali i druga pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti hitne prirode i da njihovo rješenje ne trpi daljnje odlaganje. Zato molim Skupštinu RSK da navedena pitanja razmotri već na slijedećoj sjednici zakazanoj za 01. 12. 94., dakle danas, u skladu sa Poslovnikom da se donesu odgovarajuće mjere, odnosno da obaveže Vladu da u roku od 8 dana izradi odgovarajuće zakone i druge pravne propise. Ovo je šta se tiče sa sjednice Skupštine opštine Benkovac.Ono drugo što sam želio da rečem, a to me i gospodin Ličina ponukao i moram mu odgovoriti da odbornici Skupštine opštine na svojoj sjednici su prihvatili moj izvještaj o političko-bezbedonosnoj situaciji kao i izvještaj o radu Izvršnog savjeta Skupštine opštine Benkovac čiji je još uvijek predsjednik, predsjednik našeg parlamenta gospodin Rajko Ležaić. Međutim, ono zašto Ličina i ostali koji ga štite ne znaju nešto a to je ovo, ova je zastava visila na zgradi opštine Benkovac. Ovi kuršumi nisu ni od ustaša, ni od balija nego od nesretne srpske ruke. Gospodo ova zastava nije zastava Stevana Vukše kao pojedinca ni Rajka Ležaića, ova je zastava Republike Srpske Krajine. Pucanj u nju je pucanj u suverenitet i nezavisnost Republike Srpske Krajine. Mislim da je komentar ovdje suvišan. Ja ću još jednom ponoviti gospodina Marka Atlagića riječi sa ove naše prve Skupštine, ono što je on maloprije rekao a to je da se pitamo hoćemo li demokraciju ili fašizam. Mislim da ova anarhija vodi upravo ka fašizmu. Moramo se prisjetiti onoga što se dešavalo prije 40 – 50 godina, onda kada su Rim i Berlin išli u fašizam. Išli su narode ovim putem, ovim stopama. Danas ako se mi ne odredimo prema svetinji i našoj zastavi u koju je pucao izdajnik ovog naroda, peta kolona, mi nemamo šta tražiti, mi nemamo za koga stvarati ovu državu.

271

Ličina:Prije svega ne dozvoljavam da me netko naziva izdajnikom, nisam uopšte bio u Benkovcu niti pucao u ovu zastavu. Ovo što sam pročitao su stavovi pripadnika Specijalne jedinice MUP-a. Evo vam potpisa tih ljudi i ispada da je ovo uradio neko drugi.

Krnić:675

Poštovani kolege, ja sebe smatram u uslovima kako primamo informacije, slovim za čovjeka koji ima dosta informacija, ali uvijek me zateknu neke stvari koje ne mogu shvatiti, ne mogu i zbog ovih godina i zbog toga što te stvari stvarno ne valjaju, a naročito što vidim da nekoliko naših tijela u ovoj našoj Republici ne dišu istim plućima. Iako išta mogu da plediramo onda mi stvarno molimo da se učini maksimum od ljudi koji rukovode tim tijelima da se to usaglasi, da ne dolazimo do ovakvih stvari koji nam remete čitav ovaj jadni život u kojem jesmo. Izašao sam ovdje jer čini mi se možda predsjedniče niste zaboravili da kažem da je još jedan zaključak našeg Odbora danas. Prvo je da se predloži, da podržimo zaključke Odbora našega koji je iznio i naš ministar i koji je i prezentovao predsjednik našeg parlamenta. Iz nekoliko razloga, prvo u tim zaključcima ne stoji precizno da smo mi ovaj zadatak, tj. operacija Zapadna Bosna, ovaj parlament bi trebao o njoj da raspravlja a da su najviši državni organi ušli u ovu operaciju sa svim onim informacijama o kojoj je gospodin ministar govorio. Ja smatram da i ovaj parlament ne bi trebao danas drugačije zaključiti, nego da tu operaciju treba dovršiti, na način kako je to planirano i od pametnih i umnih ljudi koji bi trebali da pametno i umno isplaniraju, ako nisu neka poprave i da dovršimo tu operaciju, jer bi bilo stvarno pogubno da taj zadatak ne izvršimo. To bi bilo stravično pogubno. Za mene kao Kordunaša, pozdravljaju vas dragi Baranjci, dragi istočni Slavonci, Dalmatinci, ja sam tamo od Željave do Ličkog Petrovog Sela sve sam upoznao naše borce, svi idu sa osmjehom na to ratište, da izvrše taj zadatak. Mislim da od ovog zadatka ne bi trebalo bježati, prvi što nas Kordunaše tišti šezdesetak hiljada izbjeglica koji su nam teška mora na duši. Oni će nas podaviti ko miševe. Svi oni imaju, ovo se ne prenosi, svi oni imaju do 25 godina. Moramo riješiti da se vrate u svoju tazbinu neka tamo žive, neka tamo uređuju život kako oni smatraju da trebaju da uređuju. To je jedan od elemenata, sasvim pošteno i ljudski vam to govorim. U ime onog naroda, u ime onih ljudi, dakle da se oni vrate da se mi više ne bavimo s tim. Oni ako ostanu kod nas oni su većina. Ako se razoruža Peti korpus, mi oslobađamo dio naših boraca koji su uz tu granicu od Dvora na Uni pa preko Gline, Vrginmosta, Vojnića, Slunja do Korenice oslobađamo da se malo odmore da idu na granicu gdje se gomilaju ove ustaške grupe, gomilaju se gospodo, ja ne znam kakvih podataka ko ima, ali gomilaju se ja znam makar na onom pravcu. Izašli su bre, izašli smo mi, ali izašli su i oni. Ja molim ovaj parlament, da ne bi došla nekakva nova odluka, da se prekine akcija. Mi moramo to znati, razumete. Podržavam prijedloge Odbora, odnosno samo ih malo pojašnjavam i prijedloge koje je iznio ministar i molim da se ovaj zadatak mora razriješiti do kraja.

Dokmanović:676

Poštovani predsjedniče, gospodine predsjedniče Vlade, gospodo ministri, kolege, tema koju smo očekivali s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i navodi koje je doktor ministar podnio bili su dobar uvod i nešto se od toga moglo izvući, određeni zaključci. Vidili smo mi

675 Simo.676 Slavko.

272

situaciju u kojoj se mi nalazimo, pitanje je da li smo baš morali na ovakav način reagovati kad je u pitanju mobilizacija, slična situacija je i u Vukovaru, sve je mobilisano, privreda stoji. Mislim da bi vrlo brzo trebalo reagovati da se to popravi. Mene je malo ponukalo pismo koje je gospodin Ličina pročitao, molim vas gospodine ministre, gospodine predsjedniče Vlade da se jasno prema tome odredi. Mi smo u ove tri godine mijenjali predsjednika države, predsjednika Vlade, a da ne govorim o ministrima. Nitko ovdje nije napadao ni vojsku, ni policiju, ni specijalne jedinice. Ja ne želim učestvovati u radu parlamenta u koji trebam da idem po mišljenje bilo u koju četu, bilo u koju četu specijalne jedinice.

Ministar Tanjga:Ružno mi je da sada kažem i to da se određujem u svemu ovome što mi je mučno i baš ružno, ja sam 91. godine prvi put, bez obzira što sam oficir, prvi put ušao u tenk dva sata prije nego što sam ga morao upotrijebiti. I nije me bilo uopšte strah da ga upotrijebim, još nešto da vam kažem, nije problem, ne moram ja sjediti ovdje, ja ponešto znam o raketnim sistemima i PV677 odbrani, tog trenutka kad ja budem sjedio tamo budite sigurni daću sve svoje sposobnosti dati da PVO odbranu napravim kako treba. To je posao koji ja znam da radim, sada ovdje sjedim, je li to dovoljno određenje, to što neko dolazi, dopisuje se s parlamentom, što nekom snaga u topuzu leži vi znate i odgovore drugi dio toga. Ajte molim vas da mi izguramo ovo, ovo nam je važno da izguramo, vjerujte mi da ove prijedloge usvojimo, ali ne može se graditi preko noći.

Perić:678

Ja pre nego što kažem ono što sam hteo malo ću da polemišem sa gospodinom Ličinom i onima koji su polemisali sa njim. Ja se sa njegovim istupom ne slažem, ali mu dajem za pravo da iziđe i kao poslanik da i to kaže što je rekao. Prema tome ova Skupština kao i svaka druga deluje svojim radom ili preventivno ili gasi požare. Uglavnom mi više gasimo požare nego što preventivno radimo. Nije to ništa novo da u svim sistemima u svim društvima, pogotovu kod nas Srba postoje dvije struje, jedne su militantne, a drugi to nisu a između njih su krojači, uglavnom oni što sam ja rekao služe se parolama izdajnik, lopov itd. I stvarno je u ovom parlamentu palo puno reči da ima puno kriminala i lopovluka, ali nije niko imenovao ni kriminalce, ni lopove. To ne znači da ih nema, kao što ne znači da ih mnogo ima, ali oni koji nemaju argumenta da nešto ozbiljno na ovom parlamentu kažu i koji su verovatno nekim čudnim slučajem postali poslanici. Dobro bi bilo da angažuju nekog da im nešto napiše, nešto pametno, pa da jednom od hiljadu puta nešto lepo ovdje iznesu. Daleko sam ja ovdje od toga da ovdje prozivam ko je militantan a ko je demokrata, jer se često ljudi menjaju pa se kako neki kaže ko bi gore ode dole. Međutim mene nisu birali revolveraši nego dobronamjerni pristojni građani u prvom redu Srbi i samo njima ću da odgovaram. S druge strane ne može se utukom na demokratiju i obrnuto. Ja moram ovdje da kažem da sam bio gost u bivšem sazivu Skupštine i lepo sam vidio da sedi vrhovni komandant, da sede komandanti korpusa, da sede neki njihovi zamjenici kad se o ovim temama radilo, ali sam isto tako vidio na toj Skupštini da su gospoda razočarani što nisu slavljeni na Skupštini ovako po redu napustili sve i jedan zasjedanje uz gunđanje, a bilo je i psovki. Bio sam prisutan kad je jedan ministar admiral u kopnenoj državi izišao onom stranom i rekao “Ko ste vi da ja vama polažem račune”. Ima toga i toga će uvijek biti, ali

677 Protivvazdušna obrana.678 Branko.

273

je važno da se odluke u ovoj Skupštini donose onako kako je to u interesu ovog naroda. I priča o bezbednosti, priča o sankcijama i priča o potpisu i priča o onome što će biti druga tačka ima samo jednu svrhu da se završi u interesu ove države i njene samostalnosti i njenog naroda. A ovi prolazni koji su ovdje zalutali, sigurno su zalutali, je li da moram da kažem kad je jedan poslanik prošli put rekao da pošteni i čestiti napuste, onda je jedan drugi pored mene odgovorio u tom slučaju bi jedino ti trebao da ostaneš u sali. I nije to slučajno, nepismenost je rak rana svakog naroda, ali nepismen u parlamentu i u državnim forumima to je otrov na tu živu ranu u jednom narodu. I onda kad se o ovakvim stvarima odlučuje onda nije važan Branko Perić ili neko drugi, važno je šta će ova Skupština donijeti. Važno je šta će da bude na kraju, a ja mislim da se zna da će ovo biti samostalna država i dalje bit će država svih Srba. Da li će netko usput dobiti metak, zaslužan ili nezaslužan to nije važno, ali je važno da se Ličini i svakom drugom omogući da iznesu svoje mišljenje i da to bude i dalje višestranačka i demokratska Skupština.

Gospodin ministar – predsjednik Vlade:Mislim da bi zaista bilo nelogično da budem u ovoj dvorani, da slušam ovu raspravu a i takvu smo vodili noćas u kojoj su učestvovali svi članovi Vlade, a da ne kažem i dio svojih pogleda na ono što jeste u okvirima naše Republike Srpske Krajine, ali zaista sa ciljem da ovo što sad imamo kao problem prevaziđemo i da uđemo u neku stabilniju situaciju i odnosa i odbrane unutar tih odnosa i opšte života u okvirima RSK. Na sinoćnjoj sjednici Vlade mi smo se dogovorili o tehnologiji današnje sjednice u onom dijelu koji učestvuje u pripremi sama Vlada i njena ministarstva. Tako je bilo i u prethodnim sjednicama. Ta priprema se odnosi na vojno-bezbedonosnu situaciju, gledamo Ministarstvo za odbranu i Ministarstvo za unutrašnje poslove i vi ste danas čuli sa tog aspekta izlaganje gospodina ministra Tanjge i gospodina Nebojše Pavkovića, ministra u Vladi. To što je iznesao Tanjga da nije imao sve relevantne pokazatelje vojnog aspekta, čitavog vojnog operativnog stanja na samome ratištu verovatno nije zamerka i ne može biti zamerka Vladi, ne može biti zamerka ministru, nego onih od kojih je Tanjga tražio, a nije dobio da bi pred vas i pred parlament izašao i sa tim dijelom ocjene. Druga tačka dnevnog reda također je vezana za ono što izlazi Vlada i ja kao predsjednik u okvirima pregovora u ekonomskim odnosima i mislim da smo se mi do sada pred ovim parlamentom trudili da to što imamo zadatak prezentujemo pred ovaj parlament. Ja nemam namjeru da na bilo kakav način ponavljam ono što je ministar odbrane Tanjga iznio i apostrofirao. Jesmo se s tim noćas složili, isto tako nemam namjeru da nadopunjujem ministra odnosno v. d. ministra unutrašnjih poslova gospodina Pavkovića. Jednostavno nakon što smo saslušali izlaganje velikog dijela poslanika koji sasvim sigurno i gledaju iz različitih uglova, to je sasvim sigurno i dobro i tereni su takovi potrebno je da i sam u završnom dijelu iznesem neke konstatacije. Na sinoćnjoj sjednici Vlade mi smo ovu problematiku uglavnom rasvjetlili sa nekoliko aspekata. Zauzeli stavove, ali stavovi parlamenta mogu biti i širi i veći i ne mora biti prihvaćeno ono što je kazala Vlada. U svom izlaganju koga sam iznosio oko izvještaja o radu Vlade za šest mjeseci, rekao sam, a to i večeras hoću da ponovim i to ponavljam drugi puta pred ovim parlamentom, ne zbog Vlade, ne zbog mene, poslanika, nego zbog naroda, ako možemo da ispravimo nešto što se mora ispraviti, a to je da u RSK postoje tri nivoa odlučivanja. To je ono što je Ustav RSK odredio kao djelokrug rada Vlade i njenih ovlašćenja koja nosi svakodnevni život i naravno sve ono što pripada njegovim resorima, a kako znadete njih je 17 na čelu sa mnom kao predsjednikom Vlade. Ovlaštenja Vlade kao kolektivnog organa su velika, ali ne i samog predsjednika. Drugo područje jeste odluke koje su u nadležnosti predsjednika Republike

274

Srpske Krajine koje su također sasvim jasno precizirane Ustavom i koji je također biran neposrednim izborima. U kom području se nalazi Vrhovni savjet odbrane sastavljen tako kako je ovdje danas iz dijela Ustava pročitao predsjednik Skupštine. Predsjednik Republike Srpske Krajine kao predsjednik Vrhovnog savjeta odbrane, komandant vojske RSK, kojeg kako je rekao Ležaić po Ustavu bira Skupština i imenuje, te predsjednik Vlade, te ministar odbrane i ministar unutrašnjih poslova koji ne bi mogli postati članovi Vrhovnog savjeta odbrane ako ne bi bili izabrani u ovom parlamentu. Promjenama unutar Vlade na tom dijelu menjaju se i članovi Vrhovnog savjeta. To znači da rad Vlade, ministarstava, rad i sagledavanje kolektivnog organa prenosi se i na dio zadataka Vrhovnog savjeta sa aspekta onoga što svako od nas snosi prema tom Vrhovnom savjetu kada se održavaju njegove sjednice. I naravno Skupština kao najviše zakonodavno tijelo RSK koja je preko višestranačkih izbora izabrana neposrednim glasanjem od strane građana. Dakle svako ima svoj nivo odlučivanja i svako treba tako i da nosi teret. Na samom početku svog preuzimanja odgovornosti funkcije predsjednika Vlade i kabineta kojeg sam predložio rekao sam da je odbrana RSK zadatak broj jedan. Izvedeno iz te odbrane i mirovnog sporazuma kojeg smo upravo tada potpisali i sa kojim smo krenuli u realizaciju jeste bila i obnova proizvodnje i jačanje Republike Srpske Krajine, iznutra po čitavom nizu pitanja, da ih ja ovdje ne nabrajam. Kao sastavni dio broj dva on je sastavni dio zadatka broj jedan jer bez te isključive veze, teško je stvoriti odbranu. U RSK narod je organizovana vojska u kojem je ostalo oko 550679 starešina iz bivše vojske JNA, koji su zadržali određene veze sa tom vojskom. 4.100 je potpisalo ugovore. Da se od toga dijela oružane snage niti jednog trenutka ne može odvojiti milicija kao bitne snage, kao bitan unutrašnji faktor, i na borbenim linijama kada to u stvari zatreba i na unutrašnjoj stabilnosti rješavanju svih onih pitanja što [u] jednoj apsolutno demokratskoj državi postoje, koja se uostalom stvara. Uostalom i stvaranje otpora srpskog naroda iz 90. godine i posebno 91. upravo je imala ta milicija koja je kasnijim razvojem događaja preuzimala i ovaj sadašnji djelokrug rada. Ovo sam rekao po drugi put na parlamentu, jedan dio sam šire elaborirao više nego što sam to rekao na zadnjoj sjednici Skupštine RSK, odnosno kad smo usvajali taj Izvještaj. Ja zato današnju sjednicu parlamenta na ovu temu moram kazati gledam da ima izuzetnu važnost i da ona postavi zaista zaključke i pristupe koji će i određene tenzije i probleme, a takav je poziv došao i od poslanika ovdje, svoditi u te okvire što sam prethodno nabrojao, u tri nivoa odlučivanja. Vi ste svjedoci da je RS zaista u ratnom stanju, da je i napadnuta i napada [se] i na unutarnjem [...]680 itd. i da na tri sjednice raspravlja da li će proglasiti ratno stanje i da se odlučila za neki blaži oblik tog nivoa. Ako se u nekim drugim situacijama pozivamo i na to kako je na drugoj strani kod naše braće. Vraćam se odbrani kao zadatku broj jedan. Raspadom bivše Jugoslavije naravno i JNA, te transformacijom vojske Jugoslavije u okvirima Savezne RJ i mi smo po Vensovom681 planu zadržali veliku vezu sa Jugoslavijom. Dosta je učinjeno da se iz dana u dan vidi ili da kažemo ide na zaokruživanje veće sposobnosti vojske RSK i da se na toj liniji ona približava onom zadatku, a rekao bi da joj je odbrana zadatak broj jedan, ali da se u svakom slučaju može postaviti onda ako bi bila napadnuta od agresora. Mi smo kao Vlada, ja lično učinili dosta velike napore da se raspravom o odbrani poslanici i parlament veoma detaljno upoznaju sa stanjem u Vojski Republike Srpske Krajine i o njenoj odbrambenoj

679 U izvorniku piše 550, a sadržaj izlaganja upućuje na zaključak da treba biti 5500.680 Nedostaje dio teksta u izvorniku.681 Cyrus Vance.

275

moći i to upravo kao na Plitvicama. Na drugoj strani našeg teškog, nacionalnog neprijatelja ustaške vojske Franje Tuđmana kako ovo stanje vidimo, to je bila rasprava 04. 08. 94. godine. I nakon one rasprave na Plitvicama mi smo na svakoj narednoj sjednici imali raspravu o vojno-bezbedonosnoj situaciji, ako nije bila tačka onda smo nastojali da pri kraju sjednice u nekim oblicima damo informaciju kakvo nam je stanje. Znači stvari koje su ovdje kazane morali bi čuti ljudi koji bi to trebali čuti, neki od njih se nalaze na vojnom zadatku i ne možemo im zamjeriti što danas ovdje nisu. Na prethodne dvije sjednice, dakle izuzev naravno one u Vukovaru, mi smo imali raspravu o toj vojnoj našoj unutrašnjoj situaciji. Na sjednici 10. 11. 94. imali smo izlaganje ministra odbrane i ministra unutrašnjih poslova, iako sam ja, to zna i gospodin Tanjga, inzistirao da dođe do izlaganja onoga tko predstavlja, ili je načelnik ili je komandant vojske Republike Srpske Krajine i da se parlament od vojnog lica koje rukovodi sa vojnom operacijom upozna sa onim što je u stvari teško kazati ministru odbrane u detalje. I zbog toga zaista se ne bi moglo desiti da Vlada ili ministarstvo nosi dio odgovornosti, ako takovo, takav dio ocjene ovdje nije iznesen, ako su poslanici za taj dio posla ovdje uskraćeni. To se naravno nije desilo, današnja rasprava pokazuje isto, ona je sada samo nešto proširena zato što se naša situacija pogoršala, ona se apsolutno pogoršala. Ona se ozbiljno pogoršala i da pođem redom. Prvo samo uvod da kažem postoje razlike [u] RSK po svojoj teritorijalnoj cjelovitosti, istočna Slavonija, Baranja, Srem i to što tamo nema muslimanskih snaga, nema Petog korpusa, nema takvih dejstava nije u tom dijelu izuzev linije dodira sa ustašama ugrožena kao opasnost nečega što se dešava na ovom terenu. I to su dvije stvari koje mi moramo realno promatrati. One izvode zaključke i mogu izvoditi zaključke, čak i kod mobilizacije apsolutne drugačije tretmane. Kao što i Republika Srpska da proglasi ratno stanje na bihaćkom celokupnom delu, a da to ne učini neko na nekom drugom delu, da bi se na jednom delu bar mogao organizovati život onako kako ga je moguće organizovati, da se radi, ako već ovdje mora da se ratuje. Skoro će sad dva mjeseca započela je muslimanska ofanziva Petoga korpusa na bihaćkom džepu kada je srpski narod došao u izuzetno tešku situaciju u tom dijelu i sa određenim refleksijama ugroženosti ovoga područja RSK. Pojavile su se naravno i izbjeglice, iako izbjeglice nisu srpski narod kod srpskog naroda, ali se pojavila jedna velika opasnost ako to krene dalje i ofanziva Petog korpusa se nastavi onda su opasnosti zaista velike. Normalno je, i apsolutno bilo opravdano, da se naše snage uključe, i trebale su se uključiti sa mjerom koja neće ugroziti sigurno sutra naše vitalne interese i našu upornost da se suprostavimo ako nas ustaše napadnu. Jer ako je zbog neaktivnosti nekog, nekog drugog razloga došlo do toga da je 2. korpus vojske RS bio ozbiljno uzdrman, potisnut rekao bih nedovoljno u tom cjelokupnom vremenu, borba je izazvala to što je izazvala, apsolutno se mora da i uslijedi ocjena toga stanja i teško drugo područje može snositi odgovornost ili biti nosilac najvećega tereta. Prije toga mi smo imali dva teška događaja. Prvo u Bojni kod Gline kada smo imali ne mali broj žrtava, drugo kod Dvora na Uni također sa žrtvama. Mi smo na sjednici Vlade imali raspravu o tome, dali smo i saopštenje, tražili smo da se utvrdi odgovornost onih koji su načinima svoje komande, odlukama doveli do toga da narod na Baniji bude ugrožen. Čitav taj slučaj i slučajevi nisu dovedeni do kraja i nisu utvrđeni stupnjevi odgovornosti. Nakon kontraofanzive koja je bila daleko efikasnija i sa uključivanjem više naših i drugih snaga sa dosta, rekao bi, pojačanom logistikom u kojoj smo svi zajednički morali učestvovati da bi akcija uspjela, dovodi se situacija u okvire naše moguće pobede. Ne možemo dakle samo govoriti o plaču, nego o tome da je moguće tu da pobedimo. I da je moguća tu pobeda. Ona još nije, ali ona je tu. Istovremeno, verovatno da nije bilo međunarodnih snaga i nekih naših pogrešaka u

276

strategijskom smislu onoga što se desilo sa avijacijom verovatno da bi rezultati te naše borbe, možda već prije protekle nedelje bili učinjeni. Istovremeno, naša odluka je bila da idemo u organizovanu akciju oslobođenja Kladuše i tog cjelokupnog dijela koji se naslanja na dio Like, Korduna i Banije. To je odluka Vrhovnog savjeta. I ne treba se moj drug Simo plašiti, to je zaista odluka Vrhovnog savjeta da se u to ide, da se to organizuje, da se odradi logistika i da mi njih porazimo. Ne samo zbog toga hoćemo li vratiti Fikreta Abdića i izbjeglice nego da se riješimo jednog velikog zla, jedne opake zmije koja s one strane treba biti poražena, s ove strane treba biti poražena, a pred definitivne odluke oko mapa “kontakt-grupe” i našega pregovaračkog procesa olakšavaju se naše pozicije, olakšavaju se pozicije Republike Srpske. To je strategija i ona nije pogrešna, ona u sebi samo traži sinhronizaciju i nikakvu naravno samovolju. Takvu odluku smo dakle donijeli i ja neću govoriti, iako je zatvorena sjednica, a i sigurno nikome ne treba u stvari kako se to i na koji način odrađuje. Situacija je u svakom slučaju usporenija. Usporenija je u pogledu, to je u procjenama vjerojatno strategije. Ja nisam komandant vojske ili specijalac iako mogu kazati da se barem donekle razumijem u strategiju odbrane. Istovremeno mislim da mi koji smo u pozadini i koji pripremamo logistiku trebamo učestvovati u odlukama od sudbinskog karaktera koje mogu značiti velike probleme narodu i prostoru u kome imamo organizovanu državnu vlast. Ako toga ne bi bilo onda bi mi u pozadini bili mali papani, a ja ne želim budem mali papan koga će konsultovati samo onda kada ga zatrebaju. Iz tih razloga procjenjujući stvari oko toga da li je trebalo dizati avione na Udbini. Ja sam jučer imao tu čast da se susretnem sa gospodinom Ninkovićem682 generalom, koji je komandant avijacije vojske RS na Udbini. Na sastanku nakon što smo obišli i vidjeli, nakon što smo zauzeli stav da ćemo sve učiniti i već smo obezbedili dio sredstava, obezbedit ćemo ih još, ne samo da dovede aerodrom u poziciju u kojoj je bio nego da bude bolji, jači i da se na njemu pojavi još tehnike koja će biti u mogućnosti da u našoj boljoj i većoj lukavosti zadamo ustašama teži udarac nego što smo to napravili na Cazinu ili na nekim ovim drugim kolosijecima na kojim su upotrebljeni avioni. Znači tu nema dileme, za mene bar ne postoji dilema, sredstva ćemo da obezbedimo, da se ta stvar dovede do kraja, ali ako je odluka i dogovor bio da se dio tehnike prebaci na Udbinu, kako je moguće da se kod takve krupne odluke, a poučeni iskustvom onoga što se desilo proljetos avionima, da razmislimo dobro da li je dizanje aviona i uništavanje nekih ciljeva koji mogu biti čak i uništeni i efikasno, istovremeno koliko dobivaš kada 39 aviona zagrmi. Tada je veliki strah kod naroda, kod djece. Na razgovorima koje sam vodio u Zagrebu, ovdje su dio ljudi koji su učestvovali u tim razgovorima, na traženje gospodina Akašija,683 na traženje gospodina Galbrajta684 i protesne note koju su mi predavali bila je da smo učinili to i to, da to prestanemo ili nam preti velika opasnost. Pazite već su bili upotrebljeni oni prvi avioni na bihaćkom dijelu, nakon razgovora nije bilo nagovještaja da ćemo mi biti bombardovani.

Ležaić: Pošto smo čuli sve diskusije, čuli smo i predsjednika Vlade, mislim da je mnogo toga jasno, i mislim da ovi prijedlozi što je Vlada ponudila, kao i ono što je Odbor usvojio, kao što su vaše diskusije koje su bile jako konstruktivne, ja predlažem da se ova tačka usvoji i da svatko u RSK radi ono što mu je nadležnost. Vlada da radi u svojoj nadležnosti, Vrhovni savjet

682 Živomir.683 Yasushi Akashi.684 Peter Galbraith.

277

odbrane, ovaj parlament u svojoj, predsjednik Republike u svojoj, da ne bi bilo mešanja kompetencija i predlažem da se ovi predmeti usvoje. Dajem na glasanje. Ko je za to da se ovi predlozi Vlade prihvate kao i predlozi Odbora za odbranu i bezbjednost i vaše konstruktivne diskusije koje su bile ovdje. Ko je za to neka digne ruku.Konstatujem da je ovaj prijedlog Vlade usvojen sa 44 glasa “ZA” i 9 uzdržanih bez ikog protiv. S ovim smo iscrpili prvu tačku dnevnog reda i prelazimo na drugu tačku dnevnog reda. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i susjedne Republike Hrvatske.

[...] Mikelić:Dio naših izlaganja u Vukovaru o pregovorima treba smatrati i dijelom ove rasprave. Danas je na dnevnom redu tako kako je i stavljeno na Skupštini, ja ću naravno istaći nekoliko bitnih momenata koji su vezani uz trenutak u kome se nalazimo samo sa nekoliko tih konstatacija da bih prešao na sam Sporazum. Nastavak pregovora sa Republikom Hrvatskom odvijao se u veoma [...]685 sastavu, dvojice kopredsjednika, gospodina lorda Ovena,686 Stoltenberga,687 zatim dvojice ambasadora, odnosno njih četvorice od kojih su dvojica zastupnici zemalja koje su članovi Saveta bezbednosti, SAD i Rusije i sasvim sigurno da jedan takav nivo međunarodnih predstavnika i onih koji su zastupali Hrvatsku nije davao, što sam i u Vukovaru istakao, sve mogućnosti koje bi mi u razgovorima koji smo vodili o pitanjima koje bi željeli postići RSK i sam narod što bi želio da postigne. Nastavak razgovora se odvijao u vrijeme dramatičnih događaja, moram kazati na području Bihaća, gde se kako vidite i međunarodna zajednica ozbiljno umešala i gdje se svakim danom stvari rekao bi i mogu menjati ali se nadamo da će se privoditi kraju po želji srpskog naroda. Konstatovali smo prije ovih događaja da se naši odnosi sa Hrvatskom nalaze u kritičnoj fazi, da se čak zaoštravaju, što u poslednje vrijeme pokazuju određeni događaji. Kazali smo da je od strateškog značaja da se ovaj prostor ekonomski otvori jer će ratne opcije biti verovatno i skoro sam siguran bitno umanjene, pogrešno je sasvim sigurno smatrati da time samo Hrvatska dobiva, ona rješava pitanje jednog dijela svojih problema ali isto tako i Republika Srpska Krajina ima i kad je riječ o dugoročnom ekonomskom opstanku. Ako u međuvremenu i ovaj dio odnosa sa RS i ono što će biti predloženo već sutra na ministarskom savjetu i u subotu objavljeno i u okvirima toga kako se gleda i kako se mogu rešavati pitanja Republike Srpske, gdje se između ostalog sasvim precizno kaže konfederacija, to je u stvari federacija sa Jugoslavijom, odnosno Srbijom. Na položajima vojska RS ostaje u sistemu pregovora, a i zamjene teritorija koji su mogući, postoje dakle veliki izgledi da se taj dio uvrsti u ovaj dio pregovora, onda je moguće potpisivati oslobađanje Doboja i Dervente i Bosanskog Broda iz ovog dijela mapa “kontakt-grupe”, a onda sa ustavnim uređenjem koje se u stvari istina zakočilo na onim događajima prošle godine i rekao bi limitirajući je faktor, moglo se RS ako uđe u taj proces i dođe do državnosti da je u stvari pozicija Republike Srpske Krajine apsolutno porasla i pojačana, pogotovu ako razvoj događaja u Zapadnoj Bosni bude išao onim tempom o kojem su govorili u prvoj tačci. Ako se riješi pitanje o ekonomskim odnosima sasvim sigurno je za očekivati da će i međunarodna zajednica iz ekonomskih interesa vršiti snažan pritisak na Hrvatsku da odustane od ratne opcije, a neka kretanja koja se događaju u Saboru i jučer i sinoć evo i u popodnevnim i večernjim satima

685 Nedostaje dio teksta u izvorniku.686 David Owen.687 Thorvald Stoltenberg.

278

daju otprilike ovu konstataciju o kojoj ja govorim. U okruženjima u kojima se nalazimo moramo zaista voditi računa da se kroz pregovore izvlačimo, da iznutra jačamo i da ne dozvolimo da na bilo kakav način, da se i sam Sporazum bez obzira kako on ustvari bio tumačen ne dozvoli dakle, ni Hrvatskoj, a dakle ni međunarodnoj zajednici [...],688 da tu krajnje odgovorni budemo, ustvari veoma prisutni na svakome djeliću, da ne dozvolimo bilo kakve manipulacije. Ako se dogovorimo i nađemo takav pristup kojega ću ja sad pokušati da još jednim dijelom reproduciram, mislim da je onda moguće očekivati i neke bolje rezultate na ekonomskom planu i smanjivanje tenzija. Kad je riječ o sporazumu kojega smo imali na sastanku u Vukovaru, o kojem smo informisali parlament i govorili i o tome kako je bila sjednica Vlade i kad smo došli do samoga parlamenta, mi smo zauzeli stavove da imamo dvije suštinske primjedbe i da imamo šest tehničkih i rekao bih primjedaba koje su bitne i mi smo nakon te naše Skupštine i usvajanja zaključaka koje je Skupština usvojila, mi smo uputili gospodi lordu Ovenu i Stoltenbergu, potpisali smo naravno ja i gospodin Babić,689 iznesli smo te primjedbe i konstatovali jedan dio oko tehničkih primjedbi. Nakon njihovog razmatranja i kontakata koji su imali i sa delegacijom u okvirima Hrvatske, oni su meni kao šefu pregovaračkog tima saopštili onaj dio primjedaba koji je između ostalog u suštinskim dijelovima prihvaćen. Mi smo noćas to odredili da je to negdje oko 75 %. Jedan dio u stvari tehničkih primjedaba i jedan dio kojega smo od noćas [utvrdili] kad je u pitanju dalekovod, ovaj koji je vezan za Obrovac – Zadar gdje također izvlačimo na jedan specifičan način kao rešenje iz okvira Sporazuma. Kad je dakle riječ o prethodnom sporazumu kojega sam komentarisao, ili da kažem od suštinskih primjedaba, ja ću ipak dakle odlučiti se na sam početak, ovaj Sporazum kojega ste vi dobili danas, koji je prečišćeni tekst prvo da kažem da je oslobođen bilo kakvih političkih rezolucija ili vezivanja za bilo kakav oblik reintegracije RSK, ili to što bi Hrvatska htjela izuzev naravno ako se neki sistemi, ustvari koji su sistemi voda, ili električna energija, ili neki problemi oko auto-puta, ne očiste ili nisu takvi kakve smo mi u stvari željeli. Dakle što se tiče same vode Sporazum je ostao takav kakav smo mi u stvari prezentovali u samom Vukovaru. On jeste imao primjedbu oko toga da bi se sistemi trebali znati. Noćas smo slušali i ta obrazloženja i ljude koji su oko toga učestvovali. Kod vodovoda je ostala formulacija takva kakva je i bila sa svim ovim tehničkim podacima. Što se tiče električne energije, ona je tačka dva ustvari izostavljena u kojoj se je Hrvatska obavezivala da je moguće da ona nama obezbedi struju, to mi naravno nismo prihvatili. Taj dio je i u potpunosti izostavljen, ostao je sporan dalekovod od 150 kilovata Obrovac – Zadar i mi smo ga predstavili u našem zaključku nakon rasprave koju smo noćas imali. Što se tiče auto-puta, ako se sećate naravno uz naše traženje koje smo između ostalog predlagali, mi smo predlagali da se, kod suštinskih primjedbi kod tačke koja se odnosi kao prva suštinska primjedba i smatrali smo je i najvećom iz vrijednosnih razloga, jest ta da se na onome dijelu formulacije tačke 3.1.b. i 3.2. gdje je između ostalog bilo stavljeno “kontrola na punktovima”, ali da ima pravo i da ima raskršća i prilazne puteve, taj dio formulacije kod prilaznih puteva je potpuno skinut, da bi se obezbedio prolaz UNPA sektora “zapad” i “istok” i UNPROFOR će u okviru svog zadatka obezbjediti delove auto-puta. Znači izostavljen je onaj dio teksta kojega smo smatrali i po vojnoj i bezbedonosnoj liniji da ne mogu da nam drže raskršća i prilazne puteve, da ostaje naša lokalna milicija i da se u okvirima patroliranja koja će biti uzduž auto-puta na osnovu i samoga pisma [...].690 Što

688 Nedostaje dio teksta u izvorniku.689 Milan.690 Nedostaje dio teksta u izvorniku.

279

se tiče tog dijela kada bi se na samome punktu kazalo da na ulazu je ustvari srpska policija i UNPROFOR, ali zbog toga što oni smatraju da je auto-put internacionalizovan i da je on više međunarodni, onda je u stvari taj dio elaboracije ostavljen samom UNPROFORU. Mogu čak da se uspostave autobusne linije između UNPA područja. U pismu se kaže ako treba da se prati konvoj ili grupa vozila, naših ljudi odnosno robe, da će UNPROFOR dati tu pratnju koja će biti data srpskoj strani i na jednu i na drugu stranu i naravno, ovaj dio kod stavova UNPROFORA u dogovoru sa nadležnim vlastima, utvrdit će se procedura oko slučaja pružanja pomoći oko saobraćajnih nesreća, kvarova na vozilu, kršenja saobraćajnih propisa. Ovdje sam zaboravio da kažem da će u autobusima biti nenaoružani pripadnici UNPROFORA.Mi smo naravno taj dio izostavili i ostalo je da će patrolirati auto-putom između UNPA sektora “zapad” i “istok” i UNPA sektora “zapad” i Zagreba, ali do kraja hrvatske granice kako bi potvrdili poštovanje ovog dogovora, a to je u stvari nešto što je UNPROFOR sam nametnuo u Hrvatskoj, s čim se Hrvatska nije slagala i gdje je bio velikih diskusija, verovatno bi ih i danas bilo jer oni smatraju da su suverena država, odnosno međunarodno priznati, da kod njih UNPROFOR nije, nego da ne bi mogao kontrolirati [nitko] naravno sem njihove milicije. Tako da u ovome dijelu oko auto-puta kasnije ću kazati oko još dodatnih bezbedonosnih mera koje smo i dogovarali i na sjednici Vlade koje su usaglašavali sa dvojicom kopredsjednika polazeći dakle od svih elemenata koji su vezani za bezbednost naroda u zapadnoj Slavoniji kao i ovog sastanka kojeg smo danas imali sa poslanicima pa i Vlade u pauzi koju smo imali između ove dve tačke dnevnog reda. Kad je riječ dakle o naftovodu onda hoću kazati da je tu došlo do te promjene u kojoj smo sada mogli maksimalno postići da se zove zajednička trgovačka kompanija, ali ona će po razgovoru kako smo ga vodili i dogovorili biti naravno “INA”691 na njihovom području, kod nas će to biti “NIK”692 i trgovina koju ćemo obavljati bit će na nivou garancije dvojice kopredsjednika koji su lično meni kazali i na samom sastanku, dakle [po] tržnim cenama koje su svetske cene, a to znači da će ako dođe, naravno do sporazuma, da ćemo kandidovati 20 hiljada tona nafte mesečno, kolike će naše mogućnosti biti da u smislu roba sa kojima možemo to plaćati, da li će to biti drvo, mi smo kazali prvo po svjetskoj cjeni s čim su se oni složili, oni naftu po svjetskoj cjeni, mi niti drvo sada ne možemo prodati po svjetskoj cijeni niti negdje možemo dobiti naftu po svjetskoj cijeni. To znači da kolike će naše mogućnosti biti kontra robi da platimo, to je verovatno drvo, toliko ćemo biti u mogućnosti da kupimo nafte po takvim cenama i taj naftovod bi išao; u prvoj rundi se otvara na neograničeno korištenje samo kroz UNPA sektor “sever”, znači ovo što ide preko Korduna i na Baniju, sa Banije do rafinerije nafte u Sisku, a u drugom dijelu, dakle čim dođe do popuštanja sankcija prema Jugoslaviji, deonica naftovoda koja prolazi kroz UNPA sektor “sever”, “zapad” i “istok”, to znači praktički ide na Novi Sad, odnosno na Beograd. Ovo je dosta rekao bih krupan zalogaj, on sa aspekta našega, ja ga sada ekonomski tumačim, govorim da mi sada izvlačeći naftu iz Đeletovaca, odnosno iz Mirkovaca u preradi imamo mesečno negdje na nivou 3 hiljade i 200 tona, onaj dio mazuta koji se izvlači iz sirove nafte, ili godišnje negdje na nivou 36 hiljada tona po zaista dobrim uslovima, a mi imamo mogućnosti da istrgujemo mesečno ovakav oblik nafte koji bi omogućio da u dva meseca pokrijemo uz ovo što imamo iz Mirkovaca, potrebe nafte za privredu i za poljoprivredu sasvim sigurno i za stanovništvo, na

691 Industrija nafte.692 “Naftna industrija Krajine”.

280

nižoj osnovi, jer se nafta u Hrvatskoj prodaje po jednu marku, mi ako dođemo na jednu marku i bit će krupna stvar jer vi znate da se po nižoj osnovi cene, kada se dodaju obaveze koje jesu sasvim sigurno, nešto drugo dešava. Mi sada imamo odnos kad smo sagledavali kukuruz odnosno pšenicu, vidjeli ste da je odnos i to su zadnji puta dobro primjetili, ja sam to isticao iz Baranje, jedan prema jedanaest, a on je u normalnim uslovima jedan naprama jedan i po, što je zaista u jednom takvom paritetu prosto nemoguće biti konkurentan u okvirima tržišta. Znači tu postoje i najveće šanse kad je u pitanju rešavanje našega krupnoga problema, mi svakim danom dolazimo u težu i težu situaciju, što se tiče nafte. Ona je vidjeli ste sada problem, mi smo sada u 11. mjesecu da vam kažem isporučili vojsci preko pet stotina tona nafte uz dodatak benzina, isporučili smo im u postotku 150 % u odnosu onog što smo trebali, to znači da su potrebe vojske zbog ratne situacije koja je ovdje bila takova da je velika količina nafte potrošena u tenkovima i naravno benzina u vozilima i mi smo sebe doveli u mnogo složenu situaciju. Dodam li tome da smo ostali bez nafte ovim sistemom uzimanja i u Banja Luci i u Bijeljini negdje na nivou oko 900 hiljada litara i nafte i benzina koje još nismo regulisali, a i jutros smo imali razgovore gospodin Kozić693 i ja i gospodin potpredsjednik Vlade Brđanin694 imat ćemo sjednicu Vlade sledećeg četvrtka u Banja Luci, što bi praktički značilo da moramo vidjeti kako ćemo te odnose finansijski ili na neki drugi način riješiti, a oni su me uveravali da mogu da im verujem ali eto situacija je bila u pitanju, jednog trenutka Modriča u drugom trenutku bilo pitanje Petrovac, u trećem trenutku je bilo jedno drugo mesto i naša nafta ako je završila vojsci, meni je drago da je spašavala vojnu situaciju ako smo već došli u situaciju da smo tada na ovom terenu Banije, Korduna, zapadne Slavonije, Kninske krajine ostali bez nafte. Bila je, dakle, takva situacija da sada imamo nafte, ne tu količinu zaista koju trebamo, ali je to vrlo teško rješavati. Pogotovu se sad ostvaruju stvari u hladnim vremenima i bit će sve teže i teže. Dužan sam da i taj dio elaboracije kažem, oko daljnjih pregovora ostao je onaj tekst koji se između ostalog i odnosi na pitanja koja će se naći oko povratka izbjeglica i penzija – u razgovoru kojega sam u subotu vodio sa gospodinom Ovenom i Stoltenbergom oni su kazali da Hrvatska već daje neku ocjenu da je zaista u pitanju oko trideset hiljada penzionera, pa ako dođemo i do te cifre da je trideset hiljada penzionera mi kažemo da je to deset, sedam hiljada deviznih štediša i da je ukupna vrijednost negdje oko 200 miliona dolara u ove četiri [...]695 i devizne štednje koju ima, onda su zaista to velike, specifične težine za Krajinu koja je u velikoj meri iscrpljena. Kad uzmete sada kolika je penzija naših u stvari tih ljudi koji su do kraja doveli radni staž u Hrvatskoj, to socijalno, zdravstveno osiguranje, ostale su naravno tamo i knjižice i naravno ono [u] odredbama u Sporazumu oko zajedničke komisije, oko čega je i inzistirao i ministar Babić opravdano, bilo je sad u ovoj situaciji i nemoguće, oni su me uvjerili da će, a i naravno oni koji su sa mnom učestvovali u razgovoru, ova stvar što se tiče kopredsjednika o bivšoj Jugoslaviji biti na nivou arbitraže krajnje objektivna, ali je moguće da u zajedničkom dogovoru, tako su mi kazali, napravimo taj oblik koga smo mi tražili po područjima, po specijalizaciji područja, to znači ono što smo mi predlagali da za svako područje bude komisija, moguće je da tu stvar dovedu u našem za sada daljnjem sistemu realizacije ovog Sporazuma. Vraćam se nazad prema auto-putu i prema onome što smatram i obavezom sebe kao predsjednika Vlade, naravno i ljudi s kojima smo i vodili razgovore i onoga što se

693 Dušan.694 Radoslav.695 Nedostaje dio teksta u izvorniku.

281

u stvari odvijalo u okvirima i ovoga parlamenta i javnosti i ono što je prisutno nekoliko godina. Vi znate da je postojao zahtjev, naravno opravdani zahtjev srpskog naroda sa područja zapadne Slavonije i opština Pakraca i Okučana i Oblasnog vijeća koje je tada tretirano kao veliko Oblasno vijeće i Skupštine Republike Srpske Krajine koja je bila na Plitvicama 93. godine, da se uslovljava ta stvar sa povratkom srpskog naroda u naravno dio sela, od 183 [napuštena sela] poslije onog velikog zbjega i egzodusa koji je bio na području zapadne Slavonije i da to postane jedan od uslova u smislu pregovora. Nije bilo moguće, ovdje je prisutna pregovaračka ekipa, ja sam izišao sa tim stavom, izišli smo zajednički sa tim stavom, ja i Babić itd., imali smo i pismeni stav kojega smo predavali i ono što je bilo sa gospodinom Akašijem u razgovoru kada smo bili predsjednik Republike, ja i Babić i poslije toga i sa dvojicom kopredsjednika, da je nemoguće u okvirima ekonomskih pregovora vezivati ustvari povratak izbjeglica na jedan teritorij koji i jeste u okvirima Hrvatske koji bi se trebao proglasiti UNPA područjem, to je prosto po njima u ovoj fazi nemoguće. Pošto slijedi sledeća faza, smatraju da ćemo na slijedećoj fazi to pitanje razgovarati, dogovarati, istovremeno i onaj drugi zahtjev koji je bio vezan za realizaciju mirovnog sporazuma o prekidu vatre i nepoštovanje od strane Hrvatske na nekim linijama dodira u zapadnoj Slavoniji, posebno kad je u pitanju bio Pakrac i taj dio u okvirima zaključaka stavljamo još jednom, i što je bio u razgovorima sa gospodinom Akašijem prije desetak dana u Beogradu, nakon onih dramatičnih događaja oko aviona. Taj dio dakle nije mogao u kontekstu sada auto-puta da uđe. Ono što je što smo mi ocjenili kao Vlada i ono što smo dužni da obezbedimo i ono što moram da kažem ovdje pred parlamentom uz čitav niz aktivnosti koje već sada radimo na ekonomskom planu kad je u pitanju zapadna Slavonija i Pakrac i Okučani i to zaista područje koji su sa svojom borbom ostali tamo, koji su imali i odliva stanovništva, koji su imali i one ljude koji čak nisu bili ni registrovani, a iz Podravske su Slatine, Daruvara, Grubišnog Polja, a da i ne nabrajam druga mjesta. To treba apsolutno na najvažnijem dijelu uvek isticati i ja ističem, moramo im stvoriti apsolutno jednu sigurnost i bezbednost. Zbog toga je Vlada na pauzi, a naravno to smo činili i ranije, išla sa odlukom o pojačanom dijelu bezbednosti i pojačavanja vojnih i milicijskih snaga, radi samoga auto-puta i s druge strane radi veće bezbednosti Srba na području zapadne Slavonije da otvaranje auto-puta, ako naravno se odluka donese neće biti u stvari otvaranje na štetu naroda, nego u korist naroda i da će u stvari polazak tom rijekom djelomično biti apsolutno sa naše strane popraćen i ekonomskim i bezbedonosnim merama. Prvo kroz ovaj dio što se treba rješavati putarina, ona će se rješavati putem robe, jer da se na tom prostoru kratkom od 28 kilometara plaća putarina izmerićemo mesečno koliko će biti vozila koje će prelaziti iz Evrope i Hrvatske, imaćemo naša vozila koja će ići i prema istoku i odovud prema Jugoslaviji i na toj liniji ćemo utvrditi ono što jeste inače putarina i na tom principu graditi ustvari robu kao kontra nečemu što će biti u stvari plaćena putarina, u sistemu verovatno nafte o kojoj sam prethodno elaborirao. Znači, mi smo doneli odluku i to je već danas objasnio i na sjednici Vlade gospodin Pavković, zatim gospodin Tanjga ministar odbrane, a to znači da jedan nedostatak koji je prisutan sa vojnog aspekta tamo na području zapadne Slavonije, gledajući na broj stanovnika i na popunu korpusa, mi sada moramo radi Republike Srpske Krajine, radi naroda, radi jedne psihološke i druge bezbednosti i sigurnosti da se taj prostor maksimalno bezbedno obezbedi sa naše strane uz pomoć Savezne Republike Jugoslavije. Uz to prolazak auto-putem i prolazak kroz Srbiju i niški dio i prema Bugarskoj i prema Turskoj, itd., sasvim sigurno će imati apsolutne koristi i prema Republici Srpskoj Krajini. Kad je riječ o nekim “žonglerajima” koje ćemo sprovoditi, onda će ti “žongleraji” biti preko istočne

282

Slavonije kad je u pitanju Savezna Republika Jugoslavija, ili obrnuto kao što mi sada moram kazati dajemo papire firmama iz RS koje su pod blokadom ekonomskom, a one su iz Krajine, a robe završe u Republici Srpskoj. Drugim riječima, na taj način smo izbjegli i možemo izbjeći onaj rezolucijski dio koji je i na kraju izostavljen. Ne nalazi se u sastavu Sporazuma dio koji govori o robama koje su namjenjene za Saveznu Republiku Jugoslaviju i one koje trebaju ići prema Crnoj Gori ili obrnuto, one će se sasvim sigurno pratiti od strane UNPROFOR-a, ali to nije stvar Republike Srpske Krajine niti nas kao rukovodstva; mi taj dio kod njih ne možemo spriječiti i mi nećemo da potpisujemo sporazum u kome stoji takva odredba koju bi mi prihvatali. I na kraju da kažem da je sa ovim Sporazumom upoznat predsjednik Martić696 koji se složio, uz naravno da se ovaj dio oko ovih suštinskih primjedaba u ovoj dimenziji uvažao, obavestio sam dakle i pismeno, ovaj dio prema njemu dakle slaže se da se prihvati ovakav dio Sporazuma i ja sada iznosim i predlog zaključaka koje je Vlada tražeći načina da se u ovoj veoma složenoj i rekao bih dramatičnoj situaciji koja se vrlo širi i ona se komplikuje, da između ostalog kažemo evo što je Vlada na svojoj 25. sjednici noćas održanoj kazala oko zaključaka. Ona je dakle razmotrila prijedlog Sporazuma o ekonomskim odnosima i predložila je zaključke, usvaja se dakle predloženi tekst Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i Hrvatske po pitanju vode, električne energije, auto-puta i naftovoda i predloži ga Skupštini Republike Srpske Krajine na verifikaciju prije konačnog potpisivanja, to je u stvari evo u zaključku koji je nakon ovoga kod Skupštine predložen, daje se saglasnost na tekst Sporazuma o ekonomskim odnosima. Drugo je to zbog toga što je u toku rata sto deset kilovoltni dalekovod Obrovac – Zadar upotrebljen za napajanje Benkovca i nije ga moguće upotrijebiti i za napajanje do Zadra, to smo već i danas komunicirali sa jednim od ambasadora gospodinom Aidijem,697 koji je direktnu vezu držao i sa Ovenom i Stoltenbergom i za sve treće i za sve objekte i sisteme koji nisu u sadržini ovog teksta Sporazuma, čije se uključivanje na osnovu predloga ovog Sporazuma može naknadno dogovoriti. Vlada RSK mora prethodno dati saglasnost za njihovo uključivanje. I kao četiri, naravno, provođenje ovog Sporazuma podrazumijeva potpunu realizaciju Sporazuma o prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine, odnosno utvrđivanje tampon zona o čemu smo nekoliko puta pisali. Ono što bi ja molio pošto sam taj koji bi trebao u ime pregovaračkog tima ako naravno Sporazum bude prihvaćen samo dodati da u ovome tekstu Zaključaka za Skupštinu koju sam evo sada pročitao, molio bi da se kaže: “Daje se saglasnost na tekst Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i RH, po pitanju vode, električne energije, auto-puta i naftovoda”, a to znači da se mene kao predsjednika Vlade koji sam i na čelu pregovaračkog tima, ovlašćuje da to mogu potpisati.

Ležaić: Otvaram pretres. Ko se javlja za riječ.

Bakić698:Gospodo predsjednici, kolegice i kolege poslanici, poslanici zapadne Slavonije razmatrali su Sporazum i konstatirali slijedeće: Stavili smo svoje primjedbe u pet tačaka. Upoznali su predstavnike Vlade sa tim primjedbama i dobili smo mišljenje Vlade da se ovaj Sporazum usvaja u paketu, znači i voda i struja i naftovod i auto-put, sve se usvaja u paketu. Pošto smo dobili uvjeravanja od Vlade, predstavnika Vlade da su naše primjedbe osnovane, ali

696 Milan.697 Kai Eide.698 Ranko.

283

da nisu u ovom trenutku sprovedive, da bi narušavale ovaj Sporazum, a mi ne bi željeli, poslanici zapadne Slavonije, da otežavamo ni Vladi ni narodu Republike Srpske Krajine u ovim teškim trenucima da rušimo taj Sporazum. Mislim da nema ni osnova ni elemenata da ga rušimo iz razloga što smo dobili dodatne garancije po pitanju bezbjednosti kao što je predsjednik rekao. Dobili smo i dodatne garancije u sistemu ekonomskih pitanja koja muče prostor zapadne Slavonije. Zbog toga smo stavili na stanovište da ovaj Sporazum prihvaćamo u cjelosti. Znači u ime poslanika zapadne Slavonije izjavljujem da ovaj Sporazum prihvaćamo u cijelosti, da na taj način neće doći do drastičnog rušenja nekih stvari u odnosu na prostor zapadne Slavonije iz razloga što se dodatnim garancijama bez vrijednosti i reguliranja ekonomskih pitanja ovaj problem na zadovoljavajući način rješava. Vidjet ćemo to sprovođenje, nadamo se da će kako je ovdje predloženo u ovom Sporazumu, da će se i tako realizirati, da će Hrvatska strana ostati korektna, a da ove dodatne mjere utječu na to da zaista bezbednost na tom području bude zagarantovana.

Lemić:Gospodine predsjedniče, gospodine predsjedniče Vlade, gospodo poslanici, saslušao sam ovdje informaciju predsjednika Vlade o pregovorima sa predstavnicima Republike Hrvatske; mislim da je u ovoj situaciji bilo zaista vrlo teško voditi takve pregovore. Ja lično mislim da nikad ne bi prihvatio takvu obavezu. Ovaj Sporazum sadrži i jedan dio tema koje je po mojoj procjeni nametnula Hrvatska. Teme koje su kandidovane su praktično sve teme koje je Hrvatska uredila. Ne znam šta smo mi radili ako smo već ušli u pregovore da idemo sa kandidovanjem vlastitih tema. I ovaj Sporazum ovdje mislim da je prvenstveno interes Hrvatske i sporazum o električnoj [energiji] i sporazum o auto-putu i o naftovodu po mojoj proceni. Ovaj drugi dio, željeznički transport preko Knina, čini mi se i otvaranje puta prema Splitu preko Knina što oni planiraju, mislim da je također u interesu Hrvatske, a i oni uporno inzistiraju na tome, naši prijedlozi i kandidovanje naših tema ja nigdje ne čujem. Bar javno ne. I to je ono što meni pomalo smeta. Ispada da Hrvati tiskaju i vrše pritisak i mi popuštamo polako. Paralelno sa njihovim prijedlozima mi nismo uspjeli nametnuti teme koje su u interesu za Krajinu i za srpski narod. To je jedna od dilema. Druga stvar, rečeno je ovdje da je ovaj Sporazum oslobođen svih političkih konotacija. Međutim, ovdje pored Šarinića699 i Mikelića700 tu se ne poštuje reciprocitet, a to je posebna priča, iako smo zaključili ovdje, zatim Oven i Stoltenberg, Piters ili Peters701 ne znam, to mogu prihvatiti, međutim ne znam kako može promaći našim pregovaračima da su posvjedočili Piter Galbrajt i Kerestidžijanac,702 ambasadori SAD i Rusije u Hrvatskoj. Znači ne američki i ruski ambasador iz Grčke ili iz Egipta ili iz Poljske, nego američki i ruski ambasadori iz Hrvatske i sad da me neko razuvjeri da ovaj Sporazum nema i da je oslobođen svih političkih konotacija. Mislim da me nitko ne može razuvjeriti u to. Uvažavajući sve ove potrebe za pregovorima i određenim interesima jedne i druge strane, ne ulazim u to, ali ovaj Sporazum je ipak opterećen i ovo je greška koja se nije smjela desiti u Sporazumu. Odmah da kažem ne znam da li netko ima Sporazum iz prve faze, a to je Sporazum o prekidu vatre, ako ima nema potrebe da ima, ja imam ovdje, na zadnjoj stranici potpisnici Šarinić i Rakić,703 Aide,

699 Hrvoje.700 Borislav.701 Pierre Peeters, šef vojnog promatračkog tima UNPROFOR-a.702 Leonid Keresteđijanc, veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj.703 Dušan.

284

Arens704 i Delaprel.705 To je potpuno u redu i taj Sporazum je gotovo ovdje usvojen. Međutim, ovdje se sad najednom u drugoj fazi pojavljuju Galbrajt i Kerestidžijanac i mislim da je to [...],706 ali su se našli mimo ovog Sporazuma. Oni su baš slučajno ambasadori SAD i Rusije u Hrvatskoj. Nadalje, da idemo u neke detalje, meni nisu potpuno jasni i bilo bi dobro da ih raščistimo prije nego što se glasa za ovaj Sporazum. Vozila se mogu kretati pojedinačno ili u grupama. Mislim da je stav Vlade bio da se zbog bezbedonosne situacije ne može dozvoliti kretanje pojedinačno već isključivo u konvojima. To nije slučajno. Zatim, pod b) lokalna milicija bit će obavezna, govorim o dijelu za auto-put, da pruži pomoć kad god to UNPROFOR zatraži, kako bi se obezbedio siguran i bezbedan saobraćaj kroz UNPA sektore “zapad” ili “istok”, znači lokalna milicija, srpska milicija (pretpostavljam da se to odnosi na našu miliciju) ima pravo djelovati isključivo kad UNPROFOR to zatraži, koliko sam ja shvatio iz ovog Sporazuma. Znači lokalna milicija, bit će obavezna da pruži pomoć kad god to UNPROFOR zatraži, kako bi se obezbedio slobodan i bezbedan saobraćaj itd. Zatim ovdje kod prolaza auto-putom, nigdje nije regulisano pitanje carina. Pitanje carina uopšte nije regulisano, a to mora biti regulisano da li ćemo mi tu postaviti carinsku službu. Pored obećanja Vlade da će se carine prema Srbiji i Jugoslaviji ukinuti još prvog jula i dan danas postoje carine, carinske službe na svim prelazima prema Srbiji, međutim sa ovim Sporazumom nije predviđeno uvođenje carina. Sad da vam ne govorim pored političke konotacije koliko može štete državi izazvati šverc na tim prostorima. I vjerojatno veliki dio dobiti države koji bi bio umanjen baš ulaskom roba nelegalnim putem kroz te prelaze. Zatim ovdje vezano za putarinu, rečeno je ovdje da postoji mogućnost da se naknadno izvrši naplata, međutim to kod Sporazuma nema. Ako to bude zavisilo od komisija koje će ovaj globalni Sporazum u koji možda ne idemo u detalje [...],707 a zadatak komisija, zajednička komisija će biti između ostalog da utvrđuje i pojedina pitanja do detalja. A vjerojatno pojedine sitnice mogu rušiti kompletan Sporazum. A u vezi donošenja odluka tih zajedničkih komisija samo da kažem da je ovdje pod 4.1. predviđeno u vezi spornih slučajeva u slučajevima kad Sporazum ne bude moguće postići konsenzusom, kopredsjednici zajedničke komisije pokušat će odluku donijeti arbitražom. Ukoliko njihov predlog ne bude prihvatljiv slučaj može da se iznese pred, vjerojatno je to štamparska greška, kopredsjednike inicijativnog komiteta Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, čija će arbitraža biti konačna. Prema tome u svim spornim slučajevima s obzirom na odnos snaga i odnos zapadnih zemalja prema Krajini, svi sporni slučajevi će biti rješeni na našu štetu. To unapred možemo pretpostaviti. U vezi daljnjih pregovora ovdje se govori između ostalog i o penzijama i to naši mnogi političari uporno ponavljaju da je Hrvatska nama dužna isplatiti penzije i to u zaostatku u posljednje četiri godine. Koje penzije? Da li je Hrvatska dužna isplatiti penzije za onog tko je četrdeset godina radio u Kninu? Ili je dužna isplatiti penziju za onoga ko je radio četrdeset godina u “Belju” u Baranji, ako mi smatramo da smo samostalna država ili pretendujemo da budemo samostalna država po pitanju suvereniteta Krajine. Hrvatska ne traži od Jugoslavije penzije za svoje građane, zato što želi biti suverena samostalna država, mi također želimo biti samostalna država ili u okviru, međutim plaćaju samo za one građane koji su proteklih 40 godina proveli radeći u Zagrebu, a sad žive u Kninu, njima plaćaju, međutim slušajući naše funkcionere i političare ne govore samo o tome nego govore o tome

704 Geert Ahrens. 705 Bertrand de Sauville de Lapresle.706 Nedostaje dio teksta u izvorniku.707 Nedostaje dio teksta u izvorniku.

285

da je Hrvatska dužna vršiti isplatu penzija za one koji su radili godinama na “Belju” ili u Kninu. Prema tome tu treba biti oprezan iz političkih razloga, da [ne] budemo lakomni na novce, da bi se prodali za novce. Po pitanju suvereniteta devizna štednja, to se potpuno slažem, to je potpuno opravdano; željeznička pruga Zagreb – Okučani – Beograd neka bude, nekad bude Zagreb – Knin – Split, neka bude otvaranje ceste Zagreb – Knin – Split i pregovori i o drugim pitanjima. Međutim, mislim da se mora staviti na dnevni red možda ne sa Hrvatskom, nego sa UNPROFOROM, pitanje otvaranja državnog željezničkog prelaza Baranje prema Mađarskoj i pitanje državnog graničnog prelaza cestovnog prema Mađarskoj i pitanje plovidbe Dunavom, također se to sa Hrvatskom ne dogovara nego sa UNPROFOROM. I trebalo bi to konačno staviti na dnevni red. Isto tako, ako se već otvara put Zagreb – Knin – Split nema problema neka ide, ali moramo shvatiti da je Baranja povezana sa istočnim dijelom Krajine i Jugoslavijom kompletnom prugom preko Osijeka i to samo četiri kilometra. Moje je mišljenje bez obzira na sve probleme koje može izazvati neprihvatanje tog Sporazuma, da Sporazum ne bi trebalo prihvatiti, ili bi ga trebalo prihvatiti uslovno, ako je moguće, ako ne mislim da ga ne bi trebali prihvatiti. Posebno zbog toga, što se ni prva faza, odnosno Sporazum o prekidu vatre ne poštuje u cjelosti, ili se krši u čitavom nizu slučajeva. Mi imamo u zadnja dva mjeseca slučajeve gdje ustaški vojnici prelaze učestalo liniju dodira, ulaze u našu liniju razgraničenja, odnosno zonu razgraničenja, prije par dana su ubili dvojicu ljudi, znači prešli liniju dodira na našem području, [u] našoj zoni razgraničenja ubili dvojicu naših vojnika i jednog ranili. Slična situacija je i u zapadnoj Slavoniji, a imamo situaciju gdje Hrvatska vojska praktično preti da će svakog časa napasti Krajinu. Mi u takvoj situaciji, pod takvim pritiskom sklapamo sporazum sa Hrvatima. Znači moj stav je da se taj Sporazum ne potpisuje u ovakvoj formi kako je predloženo.

Mikelić:Svaka naravno primjedba, svaki konzultivan pristup oko toga da li da nešto poboljšamo i koliko je to moguće ja prihvatam, pa i ono što nije moguće i rekao sam da je ovo višestranačka Skupština i različita mišljenja, pristupa pa i oni mogu kazati da se sasvim sigurno ne slažu i iz kojih razloga. Prvo hteo bih reći da gospodinu Lemiću nije tačno da su na dnevni red kandidovana pitanja samo ta koja je htela Hrvatska. Na dnevnom redu nije bilo električne energije, mi smo je kandidovali i donesli mi sami poseban sporazum, a dokaz ustvari koliko u tome ima neke specifične težine, izneću vam primjer oko Ernestinova i onaj dio rekonstrukcije koji se treba obaviti koji košta oko 16 miliona dolara i da postoje već određene saglasnosti prema Jugoslaviji i pregovorima koji su tu vođeni, a to znači skoro je to 25 miliona maraka708 preko kojega bi Srbija pustila struju preko Hrvatske u Krajinu i na toj osnovi u velikoj meri bi mi bili zadovoljeni. Uz one druge elemente koji su navedeni u dijelu. Kad je riječ o vodi, vodu mi trebamo prodati, ona je sada u velikoj meri neiskorištena i tu nema nikakve dileme. Izneću samo primjer u Petrinji, vodovod koji ima kapacitet 8 stotina litara u sekundi, 200 stotina litara se koristi, 600 tona se koristi u Sisku, sada on snabdjeva “Gavrilović” i grad, čak rekao bi ispod toga kapaciteta od 200 i ako bi taj vodovod radio na kapacitetu od 8 stotina litara u sekundu i “Gavrilović” i Petrinja, a i ekonomika bi apsolutno bila u korist Petrinje, a ne samo to što bi Sisak dobio vodu, jer je on bio ranije kao regionalni vodovod. Da ne napominjem i neke druge u količinama vode koje će ići kada se uspostave kapaciteti kontra robe koje će se iz toga dobiti. Mislim da se Lemiću stvari ne mogu ovako gledati, vi ste bar čovjek koji imate duha i sluha za ekonomiju i za biznis.

708 Njemačkih maraka (Deutsche Mark).

286

Druga stvar kad je riječ o auto-putu ili kada sam između ostalog izlagao ja sam rekao da su naše mere za bezbednost dozvoljene takve kakve mi ustvari hoćemo, pa i oko toga da i sa jedne i sa druge strane žice možemo da miniramo, da pojačamo snage, kao što ćemo i pojačati i da je u stvari nemoguće ići na carinu jer vi sada govorite o carini, to nije prosto bilo moguće postići u takvom nivou. Da je to međunarodni auto-put ili da mi isključivo imamo na to pravo.

Buha:709

Cenjeno predsjedništvo, dame i gospodo, ja ću se u uvodnom dijelu osvrnuti na ekonomski sporazum, i mislim da se svi slažemo da smo u nekoliko navrata ovdje na Skupštini išli i donijeli takve zaključke da moramo ići u pregovore. Između ostalog i u ekonomske pregovore. Međutim, moramo prihvatiti jednu drugu realnost a to je trenutna situacija u kojoj se nalazi Republika Srpska Krajina. Mi smo danas od ministra odbrane i ministra unutrašnjih poslova dobili informaciju o gomilanju hrvatskih trupa, o čestim incidentima na našim granicama, što u svakom slučaju dovodi u situaciju da smo ugroženi, i da ćemo i dalje biti ugroženi. Time po meni ekonomski pregovori sa Hrvatskom ovoga trenutka dolaze u pitanje. Zato što ćemo kroz ekonomske odnose sa njima omogućiti njima da postaju ekonomski snažniji, a s druge strane kroz određene provokacije koje oni izazivaju i koje će verovatno izazivati i dalje, proći će nekažnjeno. Ova Skupština se nije ogradila niti jednim zaključkom, niti jednim stavom na sve ovo što se dešava u našim tampon zonama. Hrvatski vojnik nema šta da traži u tampon zoni, oni nama ubijaju vojsku, našu vojsku, naše građane u tampon zonama, nitko to ni jednom notom, koliko ja znam ovdje nije rečeno, nije se ogradio i nije na bilo koji način rekao Hrvatima, rekao UNPROFORU koji bi u krajnjem slučaju morao reagirati u tampon zonama zajedno sa našom i hrvatskom policijom. Da se vratim na Sporazum. Samom Sporazumu u pravnom smislu fali preambula. [U] ovom Sporazumu o prekidu vatre postoji jedna vrlo kratka preambula kojom se definiše ko su subjekti koji pregovaraju i ko ih zastupa i kad se taj akt donosi. U ovome Sporazumu tih naznaka nema, tih elemenata nema. Ja bih predložio ovoj Skupštini da bilo koji oblik preambule kao što je to navedeno kod onog Sporazuma o prekidu vatre. Sudionici sporazuma, samo sudionici sporazuma je znak da mi dobijamo jedan subjektivitet koji nam je neophodan. Znači mi smo sudionici u određenom odnosu. Dalje, kod voda u tačci 3.1. kaže sve tehničke informacije koje UNPROFOR zatraži u vezi gore navedenih vodovodnih sistema bit će stavljene na raspolaganje bez odlaganja. Prema našem pozitivnom pravu davanje bilo kakve informacije, bilo kome predstavlja kršenje određenih odnosa, odnosno izdavanje naših tajni. Ovdje se radi o državnoj tajni. Državna tajna je nacrt tehničkih specifikacija i instalacija, zatim podatke o instalacijama, cevovodima, itd. To mi ne smijemo dati, ako želimo sačuvati svoj subjektivitet. UNPROFOR ni prema jednoj međunarodnoj rezoluciji, deklaraciji ili bilo kome međunarodnom aktu nema mandat da to traži od nas. A mi ovim Sporazumom njima omogućavamo da oni to uzimaju i koriste u određene svrhe koje će oni znati jako dobro iskoristiti. Također kroz tačku 3., podtačka tri, četiri i pet, dajemo velika ovlašćenja UNPROFORU. Kaže izvršit će preglede svih objekata, zatim imaju neograničen pristup tim objektima, zatim UNPROFOR će nakon konsultovanja odrediti vremenski raspored za popravak svakog vodovodnog sistema. UNPROFOR da određuje nama kada ćemo i pod kojim uslovima vršiti popravke vodovodnih sistema. Zar mi to ne možemo? Zar mi ne znamo koji ćemo vodovodni sistem i u kojem vremenu pustiti u normalnu funkciju. Znači

709 Milorad.

287

deo svog suvereniteta kroz ovo dajemo UNPROFORU. Po meni je to vrlo škakljivo. Tačka 4 kroz 2, u ovoj tačci o vodama. Cijena vode za korisnike bit će dogovorena na zajedničkoj komisiji prije početka isporuke vode. Mi direktno narušavamo naš pravni sistem u pogledu ovih cena, ako želimo biti suvereni onda moramo koristiti načela i pravna pravila naše države. Cijenu voda određuje naš lokalni organ vlasti, izvršni savjet, određuje upravni odbor javnih preduzeća koja gospodare vodama. Ni u kom slučaju zajednička komisija. To će se povezati sa donošenjem odluka, to je u glavi šest ovoga Sporazuma gdje kaže: Da će se vršiti arbitraža ukoliko se strane ne sporazume, ukoliko na arbitraži ne prođe jednostavno ne može doći do sporazuma ići će se na inicijativni komitet Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji čija će arbitraža biti konačna. Znači kada budemo dogovarali sa Hrvatima cijenu vode ukoliko Hrvatima ne bude cijena odgovarala oni će reći mi to ne prihvatamo i idemo na arbitražu i bit će dogovorena ona cijena koja njima odgovara. Glava dva, električna energija. Pod tačka 2 kaže u svakom dijelu UNPA područja gdje i nakon sprovođenja ovog Sporazuma još uvijek neće biti električne energije, hrvatska “Elektroprivreda” se obavezuje da će preduzeti sve u svojoj moći (ta je tačka skinuta). Izvinjavam se. Glava osam kroz jedan, dijelovi rotora bit će vraćeni u hidroelektranu Obrovac čim kopredsjednici Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji proglase da je auto-put otvoren i da se koristi u skladu sa ovim Sporazumom. Predlagači ovog nacrta su jednostavno međunarodna zajednica koja želi veliki interes ovdje. Oni u dogovoru sa Hrvatima odmah nam stavljaju uslov, vi ćete dobiti rotore ukoliko pustite auto-put. Mi ničim ili sa vrlo malo elemenata smo njih uslovili. Mi njima moramo usloviti, a ne oni da nama uslovljavaju. Što se tiče tačke 3 auto-put pod tačka 3. Kaže ovako: dok se ne postigne drugačiji dogovor vozilima koja dolaze izvan UNPA područja neće se unutar UNPA područja naplaćivati cestarina, kao što se ni vozilima koja dolaze iz UNPA područja neće naplaćivati cestarina izvan UNPA područja. Mi kad postignemo ovaj Sporazum do nekog drugog Sporazuma će proći mnogo vremena. Sudionici na auto-putu moraju platiti cestarinu. Predlažem također, kao što je kolega Lemić rekao, da ubacimo u pregovore pitanje otvaranja puta Vukovar – Osijek – Darda – Beli Manastir – Mohač. Možda Mohač ne bi trebao biti predmet ovoga sporazuma, ali putni pravac kao takav moramo ubaciti. Ono što me najviše smeta u ovom Sporazumu je donošenje odluka. Znači Hrvati mogu u više slučajeva prekršiti Sporazum, a mi ne smijemo učiniti niti jednu aktivnost koja bi bila jednostrana. Svaki spor u koji uđemo sa Hrvatskom pretpostavka je da ćemo izgubiti. Sugestija kod potpisnika. Ova Skupština danas raspravlja o Sporazumu i jednostavno će donijeti odluku o prihvatanju ili neprihvatanju. Sledeća aktivnost ove Skupštine je ratifikacija. Da bi se međunarodni akt ratificirao i dato mu faktički odobrenje za njegovu primjenu mora imati određenu formu. Prema našem Ustavu se zna ko ima pravo zastupanja i predstavljanja RSK i mi smo to u ovom Sporazumu ispoštovali. Sa hrvatske strane je šef ureda za nacionalnu sigurnost, ja nisam čitao hrvatski Ustav, ali mislim da on ne može biti potpisnik jednog međunarodnog akta. Ako želimo pravni akt na koji ćemo se pozivati moramo inzistirati na to da oni to ispoštuju. Ni u kom slučaju svjedoci u jednom međunarodnom aktu ne mogu biti predstavnici u Hrvatskoj. Trebali bi da to budu predstavnici SAD i Rusije čije je sjedište u UN.

Mikelić:Prvo, ja bi molio ako se međusobno uvažavamo i ako neko ne pokušava da u stvari nekoga ko učestvuje u pregovorima ili same ove pregovore o ekonomskim odnosima vodi, pokušava spuštati na neku drugu razinu, molim da onda pogledaju na ono što ovde govore. Gospodin Buha se ovdje trudio sa pravnog aspekta, iako se ne radi o međunarodnom ugovoru dve

288

države, ne postoji gospodine Buha ispod teksta nikakva preambula. Moram vas ispraviti. Jer ako ste to već imali na Skupštini, a ja sam se potrudio da ga pribavim da vas ovdje demantujem, ovdje piše Sporazum o prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine i počinje sa tekstom: Strane potpisnice ovog dokumenta prihvataju da bi se sva oružana neprijateljstva itd. Znači ne postoji preambula. Hrvatska i RSK ne postoji i na kraju svjedoci: Aide, u Hrvatskoj ambasador konferencije međunarodne, Arens, ambasador iz Njemačke u Hrvatskoj, ako govorite o svjedocima onda se i na taj Sporazum morate vratiti. Kad govorite o naftovodu, mi smo vlasnici naftovoda; kroz nas naftovod prolazi; mi smo na sastanku sa argumentima i dokumentima Hrvatske [...],710 doneseni da su otplatili i dug od 364 miliona dolara. Kad se zatvarala konstrukcija bivšeg Jugoslavenskog naftovoda, ovdje se radi o rentama, o prolazu, o onome što možemo naplatiti ali mi nismo vlasnici naftovoda. Jeste Jugoslavija u postotcima [u] kojima je bila, ali uzmite sada tu kilometražu upravo, zbog te kilometraže ih i teramo što prolazi kod nas da će morati dati naftu po svjetskim cjenama.

Buha:Niti jednog trenutka nisam rekao da smo mi vlasnici naftovoda, ali što se tiče naftovoda ja sam sugerisao samo da se naplati u cijeni protok nafte tim naftovodom. U Sporazumu o prekidu vatre stvarno u preambuli ne stoji, međutim prva rečenica kaže strane potpisnici ovog dokumenta. Mi na bilo koji način moramo ugraditi u ovaj Sporazum strane potpisnice ovog dokumenta. Moramo dobiti u tom Sporazumu subjektivitet. Ukoliko toga nema mi ćemo mnogo toga izgubiti.

Vojnović:711 Gospodine Predsjedniče, kolege, ja se bojim ako mi ovako nastavimo raspravljati o ovom Sporazumu da nama neće biti dovoljna ni ova noć, ni sutrašnji dan. I ne znam da li smo mi večeras realni kad raspravljamo o nečemu o čemu je i ova Skupština raspravljajući prije nekoliko mjeseci otezala za sam dogovor, o čemu je ova Vlada na nizu sjednica svojih razgovarala, pa čak i o svim ovim argumentima sa kojim danas ide i gospodin Lemić i gospodin Buha. Ja mislim da mi danas treba da raspravljamo o tome da li je rezultat tog mjesečnog razgovora i dogovora, dakle ostvarenje, maksimalno što smo smogli za nas, prihvatljiv ili nije prihvatljiv. I da se mi prema tome opredjeljujemo, a ne da mi idemo sada po svakoj tačci, pa na sjednicama Vlade svaki član je Vlade imao primjedbe na svaku od tih tačaka. Ali se ostvarilo dakle ovo što se ostvarilo. Da li je to za nas prihvatljivo ili nije prihvatljivo, dajte da se prema tome opredjeljujemo, a ne da raspravljamo o onome što je i Vlada i pregovaračka ekipa danima i noćima raspravljala i pregovarala. Vlada je svoj stav jasno dala, ja predlažem i siguran sam da ima više koristi, nego štete, on nije najbolji, možda je to najmanje loše rješenje, ali je to što je to. Predlažem da se to prihvati.

Bjegović:712

Poštovano predsjedništvo, ja nisam naučio kasno raditi, oči me bole, ostavio [...]713 ali moram reći neke stvari, mislim da je vrijeme realne politike i realnih odnosa. Plan želja ostavimo kod sebe kući, a gledajmo ono od čega se živi. Želio bi samo jedno poboljšanje teksta, ili eventualno pregovaračima sutra ili kad će razgovarati vezano s ovom primjedbom

710 Nedostaje dio teksta u izvorniku.711 Dragan.712 Đorđe. 713 Nejasno u izvorniku.

289

oko Benkovca, dalekovoda. Mi tehničari moramo reći da će realno biti na drugoj strani neki tehničari koji znaju taj dio tehnike. Ovaj dalekovod može služiti za Zadar, možemo napraviti nekoliko drugih varijanti, možemo uvesti taj dalekovod u trafostanicu Benkovac pa ga izvesti, to su realna pitanja i mislim da će biti problema oko toga. Možemo sada razgovarati da dalekovod od Obrovca do Vira, ili ovaj dalekovod koji bi išao, ili ovaj dalekovod koji je išao od Šibenika do Benkovca, sve su to neke varijante ili podvarijante, ja vas samo upozoravam da ima tu masu varijanti koje će [trebati] riješiti. Možemo govoriti o Ernestinovu, ja ne želim o tome govoriti. Želim da je ovaj prijedlog, prijedlog o kome treba razgovarati uz jednu našu sudbinu koju trebamo shvatiti. Imamo Sporazum o prekidu vatre, mi smo ga spremni potpisali ali smo ga spremno i realizirali i danas imamo odgovarajuće posljedice. Imat ćemo i dalje. Koliko budemo organizovani, toliko ćemo bolje savladavati teškoće. U ovom ekonomskom sporazumu on je daleko teži, a najteži dio politički nam ostaje. Ekonomski je težak ako samo kroz jednu projekciju za idućih pet godina dobijemo da ostanemo sa ovakvim statusom, a da se poslije pet godina izjasnio na referendumu gdje ćemo i kako živjeti, ostaje pet dugih godina kako se ekonomski osposobiti da ne budemo ekonomski zavisni od Hrvatske ili da uopšte ne budemo zavisni od Hrvatske. To je projekat na kome treba raditi. Isto kao što trebamo dati projekat da li možemo izdržati dugotrajni rat i kolika su ta sredstva za godinu dana ratovanja ili tri godine ratovanja. Zato ovaj dio posla ja gledam za idući period u kome ćemo ove ekonomske poslove razmatrati, mislimo onoliko koliko budemo organizovani, koliko budemo spremni toliko ćemo i provesti taj sporazum.

Ministar Babić:Pošto sam i na prošloj sjednici u Vukovaru i na sastavljanju zaključaka inzistirao upravo na ovom dijelu oko struje, bez obzira što [kaže] gospodin Krička,714 da ne kažem i gospodin Bjegović da se mi koji nismo elektro inžinjeri mnogo petljamo u struju, ali u ovoj drugoj rečenici zbog toga što je u toku rata 110 kilovoltni dalekovod Obrovac – Zadar upotrebljen za napajanje Benkovca nije ga moguće upotrijebiti za napajanje Zadra. Ova rečenica nije tehničke prirode, mislim da se on zaista može prespojiti na trafostanicu pa izvesti za Benkovac, ili se može preko Nina ili se može pored treće naš stav da ga nećemo dati u Zadar. A da on ostane u tekstu kako stoji pošto je, ako se vodi kao dalekovod Obrovac – Zadar da ne čačkamo u taj tekst, ali da ga ne damo u Zadar.

Vujić:715

Poštovano predsjedništvo, gospodo ministri, kolege i kolegice poslanici, ovo vrijeme u kome se ovi pregovori vode u vrijeme kada i Hrvati i mi imamo potpunu mobilizaciju, dakle negdje preko 100 % mi imamo i oni isto tako, stalno prijete i ovom otvorenom linijom napada na Grahovo. Hrvati su krenuli verovatno u neku ofanzivu kojom žele da isprovociraju srpske snage i samim tim izazovu konačan obračun sa nama. Ono kako oni nas nazivaju u svom parlamentu šta smo mi za njih, to je nama svima jasno i to smo mi svi čuli, mi to verovatno ni ne možemo da upotrebljavamo. Međutim, meni to posebno smeta. Mi smo Republika Srpska Krajina i da je ono što gospodin Mikelić traži da mu ovaj parlament dozvoli da u ime Republike Srpske Krajine potpiše ovaj ugovor odmah bi mi pristali na to, i ne bismo morali ni da raspravljamo o tome, zaista bih ga potpisali. Arbitražu svega ovoga vrši UNPROFOR. Svugdje se on pominje kao arbitar, a UNPROFOR da li će biti tu i koliko će biti nije jasno,

714 Milivoj, ministar energetike i rudarstva.715 Ranko.

290

da li imamo negdje predviđeno šta bi se dešavalo ukoliko Hrvati ostvare svoju pretnju. Da li mi gospodo od ovoga imamo neku korist ili nemamo. Mi smo se zaista trudili da pronađemo neku korist, ima je jednim malim dijelom, uglavnom koristi imaju više Hrvati. Trudili smo se stoga da to analiziramo na najbolji mogući način, da doprinesemo mirnom rješenju, mi smo zaista za mir i mir nam je neophodan. Zaista mislim tako i zaista smo sagledavali najrealniji mogući način kako da izbegnemo bilo kakav sukob sa Hrvatima koji bi prijetio ovom miru i daljnjem stradanju srpskog naroda. Uvažavajući sve činjenice, ali baš sve činjenice, došli smo do zaključka da bi ovakav Sporazum za nas bio štetan i u ime srpskih radikala mi ga nećemo prihvatiti, kao takvog.

Mikelić:Ne osporavam pravo gospodinu Vujiću i srpskim radikalima, verovatno je postala praksa za sve ono što je vezano i od izvještaja dalje glasa se protiv, ali je to tehnologija, nemam ništa protiv, pa čak i kad nije bilo riječi o Sporazumu. To može da bude i dobro i može da bude i loše, ali neka bude tako. Ja ću samo prokomentarisati onaj dio. Okruženje u kome se nalazimo moram da kažem da traži od nas najveću ozbiljnost i da upravo to koje je gospodin Vujić istakao o gomilanju snaga, po koncentracijama po ratnoj opciji koja se nadvila nad nama mi sa potpisivanjem Sporazuma pred međunarodnom zajednicom, i to baš pred međunarodnom zajednicom koja je u ovom konkretnom slučaju najbolji svjedok, ulazimo u drugu fazu nakon mirovnog Sporazuma o prekidu vatre i stvaramo za sebe opcije da smo za mirno rješenje, a to znači da smanjimo tenzije, da smanjimo verovatno sutra i mobilizaciju. Ja bi bio najsretniji gospodine Vujiću da ne piše UNPA područje i kad bih ja kao predsjednik Vlade RSK mogao da kažem ili da se piše da to zaista RSK čini, međutim segmenti, događaji međunarodne okolnosti i proglašeno UNPA područje po svim međunarodnim faktorima u ovoj fazi ili u ovom vremenu kakvom jesmo i vi ste svedoci i ja da ulazimo u razgovore, isto tako kad je bio i ovaj prvi sporazum. Znači, ne osporavam da bi bilo najbolje tako kao što vi kažete, ali odbiti i odbijati a istovremeno ne vidjeti šta će se stvarno desiti, ako ovde zavlada pravi ratni vihor je isto tako odgovornost i poslanika i rukovodstva za sudbinu naroda. Znači nije samo odgovornost kazati odbacujem, neprihvatljivo, nego odgovornost je i kad odbacimo a poslije toga ako su ljudi iz zapadne Slavonije toliko ozbiljno tu stvar shvatili, a moram kazati da su je shvatili i opasnost za sebe i njihov život koji je tamo od tih upravo [...]716 pretnji, onda mislim da i vi to tako trebate shvatiti, a da sam ja to kao predsjednik shvatio i zbog toga je Vlada izišla sa takvim prijedlogom jer smo shvatili zaista trenutak u kome se nalazimo. Uvažavajući sve ovo što se nabraja i što se još može nabrojiti mi smo stotinu stvari nabrojili, predlagali i da vidite naše sporazume koje smo mi nosili vi bi rekli ovo je odlično, ali ne mogu da prođu.

Vujić:Ja sam u domenu mojih nekih na nekim prirodnim osnovama obaveza i mogućnosti repliciranja i ocjenjivanja gospodina Mikelića, iako sam pazio da ne sugerišem njemu kakav on treba da bude i koliko on treba da bude takav i drugo. U ovom slučaju gospodin Mikelić meni sugeriše i cijelom poslaničkom klubu kako mi treba da uradimo. Još nešto, gospodin Mikelić vrši uspoređivanje jedne grupe ljudi i druge grupe ljudi. U tom uspoređivanju ova druga grupa ljudi ima prednost. Moguće je, ne sporim i to, međutim gospodine predsjedniče

716 Nedostaje dio teksta u izvorniku.

291

Vlade ja mislim da ste ovdje prešli neka svoja ovlaštenja obzirom da čini mi se nemate pravo da nas ocjenjujete na taj način.

Ministar Krička:Gospodo predsjednici, gospodo poslanici, samo da kažem nekoliko riječi koje pokazuju da imamo i mi neke koristi. Konkretno kad je riječ o električnoj energiji onda smo isključivo sa naše strane tražili naravno u početku pregovaranja da se puštaju četiristo kilovatne magistrale i to sjeverna magistrala i južna magistrala i da ih vežemo na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Time bi naša područja, kompletno zapadna područja RS i RSK, riješili ovih ogromnih problema sa električnom energijom koje imamo non-stop prisutne, a evo i sada. Naravno da veze sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, zbog toga što je takva situacija da se radi o pregovorima između nas i Republike Hrvatske, a i zbog toga što je Savezna Republika Jugoslavija pod sankcijama, nisu mogle ući u Sporazum. Hrvatska strana je kandidovala sa strahovitim velikim brojem vodova i jedan od njih je 220 vod između Splita i Brinja, mi taj vod koristimo između Knina i Gračaca, i naravno mi smo pristali da damo u tu funkciju. Masu drugih 110 kilovoltnih dalekovoda kao što je i ovaj kojega pokušavamo da izbacujemo između Obrovca i Zadra također su kandidovali, mi smo pristali. Pristali smo na neke koje apsolutno ne diraju niti imaju veze sa našim energetskim sistemom i koji to ne opterećuju. Dobili smo, ja bih rekao, mogućnost da se 400 kilovatni vod pušta u funkciju i to na način da ulazi u naš teritorij na predjelu Ernestinova, odnosno dolazi na naš teritorij na području Obrovca. Isto tako dobivamo u tom dijelu i još neke mogućnosti koje su dosta bitne, a to su polovi u hidroelektrani Obrovac, odnosno hidroelektrana Obrovac na 400 kilovatnoj mreži, to znači mnogo manje problema na dijelu Gračaca kojih ima i sada. Vrlo je teško pregovarati i vrlo je teško mjeriti sve te koristi. Cilj ovog mog govora je da kažem da i mi imamo odgovarajuće koristi iz ovog Sporazuma a ne samo hrvatska strana.

Damjanović:717

Gospodine predsjedniče, gospodine predsjedniče Vlade, poštovane kolege poslanici, dozvolite da se obratim sa nekoliko reči kako vezanih za ovaj Sporazum, tako vezanih i za prijašnje neke sporazume i da napravimo jednu analogiju. Do sada na prostorima na kojima živimo bila su potpisana dva sporazuma, konkretno za zapadnu Slavoniju, jedan koji je potpisao banjalučki korpus, nažalost na štetu zapadnih slavonaca, jer su dali neke prostore na kojima ustaška čizma nikad nije bila. Drugi sporazum koji je potpisao gospodin Rakić na koga samo mi imali veoma slučajne primjedbe, međutim u parlamentu, ovom istom parlamentu doduše u drugom sastavu, naše primjedbe nisu prošle ili smo nadglasani a taj sporazum je bio opet na štetu nas. Ovdje imamo bar jedan nov kvalitet, utoliko što je možda nepravovremeno, jer ja sam danas dao primjedbu i na klubu suviše kratko vrijeme nam je ostavljeno za razmatranje i analizu ovog sporazuma, kao i eventualni dogovor na širem auditorijumu predstavnika iz zapadne Slavonije, međutim barem kvalitet je toliko veći što smo imali priliku da se sastanemo sa predsjednikom Vlade i da sa njim razmotrimo neke ključne elemente. Uglavnom došli smo do nekih zajedničkih rešenja, iako smo imali veoma značajne primjedbe u pet tačaka i još poneku. No, međutim, budući uz obrazloženje predsjednika koje je dato da se ništa kvalitetno više ne može odraditi na Sporazumu, bukvalno da je dat ovakav kakav jest, uzmi ili ostavi, došlo se do jednog zaključka da se ipak priđe prihvatanju, jasno uz određene dopunske kvalitativne promjene i dopune barem u onom momentu koje može da ova Skupština i Vlada da ne samo garanciju nego i ekonomske

717 Đorđe.

292

momente vezane za naše područje. I ne bi sada želio nešto šire elaborirati budući da smo na tom sastanku dosta o tome raspravljali i vjerujem da će na tome polju na tom planu i dalje ići. Međutim, želio bih da jedno razmišljanje iznesem, a kome treba može se netko i naći tu. Na kraju trke prvi dobija, ostali zbog pobednika gube, najbrži je na stazi najmanje bio, poslednji na putu najduže provede, put i cilj su večito u svađi. Cilj uzima prvog, ostali na putu ostaju da žive, u životnoj trci samo je prvi [pobjednik]. Još jedno interesantno za mog prijatelja, inače poljoprivrednog stručnjaka poslanika Bakića, ali ne znači samo za njega. Žitna polja rastu zajedno sa kukoljem, on ima vekovnu mudrost preživljavanja, dušu i samosvest univerzuma i ne uništava pšenicu koja živi. Ne želi da sa pšenicom uništi i sebe.

Ernjaković:Ja zaista ovdje ne bi hteo da kažem niti da odgovaram šta je gospodin Damjanović mislio. Smatram da su ozbiljna vremena i ozbiljan trenutak i možda će ovaj prvi decembar ući ponovo u istoriju. Jer u hrvatskom Saboru su već čuli da smo mi danas sazvali parlament i to se zna zbog čega. Zbog prvog decembra 1918. godine. Jeste, tada je stvorena SHS.718 I zna se naravno, to gospodin Šeks719 dobro objašnjava zašto smo mi danas sazvali oni to kažu tzv. parlament. Gospodo poslanici, nama je ponuđeno i naš tim je uložio veliku energiju i mnogo napora da dođe do ovog teksta za koji se može uhvatiti udicom svak od nas koji sjedimo ovdje. Lično sam poslije toliko sastanaka sa poslanicima iz zapadne Slavonije bio obradovan i pozitivno iznenađen kada je njihov predstavnik gospodin Ranko Bakić ovdje izašao i rekao da prihvataju objeručke izmjene i korekcije i da su se jednoglasno složili u tome. Mada taj dio se najviše njih dotiče, ali dotiče se svih nas jer to je sve RSK i država. Bez obzira što se ovdje kaže UNPA zona, i u pravu je i gospodin Lemić i gospodin Buha. Bilo bi dobro da postoji i preambula i da ne bude, što reče gospodin Vujić, UNPA zona, ali politika je realnost mogućeg što reče gospodin predsjednik Mikelić. Šta je ovdje korisno za nas, a šta je šteta. Nismo u poziciji da važemo bilo kakvom vagom, a najmanje apotekarskom. Moramo prihvatiti činjenice onakve kakve jesu, a to je da dobivamo s tim što vršimo pregovore, jer ja vas ubjeđujem u jedno, ako mi večeras donesemo ovu odluku da se pregovori vode i da se ovaj Sporazum potpiše, hrvatski Sabor će ga odbiti. On ga neće potpisati. Na poslijepodnevnom Saboru donešena je odluka gdje je njihova oporba imala tekst iz “Borbe” i kad to njihovim sabornicima nije dostavljeno i onda je Savka Dapčević-Kučar izišla i rekla da je to nečuveno. Došlo je do oštre svađe i do razlaza u njihovom Saboru. Ja želim da se u ovom parlamentu ne stvaraju tenzije, da se ne stvaraju polarizacije, ja mislim da je to želja svakog od nas. Pregovori su naša pozitivna strana. Pregovori su i pred svijetom u ovom trenutku jedino pozitivno rješenje. Ali gospodine predsjedniče, ja ću se sada obratiti samo sa jednom činjenicom, a to je [da] bez obzira na neke manjkavosti koje su prevaziđene i koje ste vi odgovorili s obzirom da su poslanici s pravom nešto postavili, ja neću postavljati to pitanje, jedno vas pitam otvoreno da li se može izbjeći u ovom Sporazumu potpis gospode ambasadora Galbrajta i Kerestedžijanca. Zašto to pitam? Zato što su ovo pregovori o ekonomskim pitanjima a dotična gospoda su ambasadori, politička lica. I kao politička lica mogu da imaju i političko prejudiciranje rješenja.

Gospodin Mikelić:Ja nisam shvatio da su oni političke ličnosti, moram da kažem da su učestvovali u svim pregovorima, na ovim koji su bili u Zagrebu i Kninu i da su bili u tom dijelu koji se ustvari

718 Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.719 Vladimir.

293

[...],720 odnosno da su dvojica kopredsjednika vodili pregovore, a da su oni uz Arensa i Aidija bili kao svjedoci tih pregovora. Oni su ovdje stavljeni kao svjedoci.

Ležaić: Stavljam ovo na glasanje, tj. dajem na glasanje ko je za ovaj Sporazum. Zato ja predlažem da se ovaj zaključak da na glasanje. Ja ću ga i pročitati. Daje se saglasnost na tekst Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske po pitanju voda, električne energije, auto-puta i naftovoda. Za sve objekte i sisteme koji nisu sadržani u ovom tekstu Sporazuma, a čije se uključivanje može naknadno dogovoriti, Vlada RSK mora dati saglasnost za njihovo uključivanje. Provođenje ovog Sporazuma podrazumijeva potpunu realizaciju Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. g. odnosno utvrđivanje tampon zona.

Dajem ovaj zaključak na glasanje.Dakle, konstatujem da je ovaj Sporazum i ovaj zaključak prihvaćen uz 44 glasa “ZA”, 8 “PROTIV” i 4 “UZDRŽANA”.

Ja vas molim samo malo. Od 25. 10. 1994. godine nije izvršena primopredaja mene i gospodina Vojnice,721 pa ja molim ovu Skupštinu i gospodina Vojnicu da sutra u 9 sati u prostorijama Skupštine izvršimo primopredaju.

Sjednica je završena u 23.10 časa.

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 5.

1051994 ., prosinac 1 .KninZapisnik s 26 . sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I Ksa 26. sjednice Vlade RSK održane 01. 12. 1994. god.

u zgradi Vlade u Kninu

Osim ministara i predsjednika Vlade prisutni su: Ranko Bakić i Nebojša Pavković.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.Sjednica je počela s radom u 19.50 časova.Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I R E D1. Informacija o Sporazumu o ekonomskim odnosima RH i RSK

720 Nedostaje dio teksta u izvorniku.721 Branko, smijenjen s dužnosti predsjednika Skupštine RSK u listopadu 1994. godine.

294

Ad – 1Predsjednik Mikelić obavijestio je prisutne o sastanku sa poslanicima iz zapadne Slavonije

(bili su prisutni i ministri Ratković,722 Tanjga,723 Babić,724 Krička725) na kom je predočena cjelokupna situacija kao i Sporazum o ekonomskim odnosima RH i RSK (prilog br. 1).Predsjednik Mikelić – Dogovorili smo se sa poslanicima da se i na vojnom i na policijskom bezbjedonosno-sigurnosnom planu moraju pojačati snage u zapadnoj Slavoniji. Po ovom pitanju predlažem članovima Vlade da donesemo odluku radi pojačane bezbjednosti i veće vjere naroda u ovo što radimo. Potom ćemo odluku saopštiti na terenu u Okučanima, Pakracu.G-din Nebojša Pavković – dodaje da je u toku osnivanje stanice milicije za kontrolu saobraćaja na autoputu što bi bila garancija u smislu bezbjednosti.G-din Ranko Bakić – Van je teme, ali je hitno i moram da vas obavijestim, prema informacijama iz Stanice javne bezbjednosti u Bosanskom Grahovu, ustaške snage su napredovale 8 – 9 kilometara u dubinu na teritorij RS (od Livna prema Grahovu).Sekretar Štrbac726 je nadopunio informaciju podatkom da je 11 ranjenika sa tog područja stiglo u bolnicu u Knin.G-din Ranko Bakić – Moramo dokazati narodu zapadne Slavonije da otvaranje autoputa znači čvršće i jače ostajanje stanovništva na tom terenu. Prijedlog poslanika sa tog područja je da Vlada čini nešto konkretno na ovom planu.Predsjednik Mikelić – Način kako ćemo to odrađivati i raditi riješit će se na narednoj sjednici Vlade. Vezano za Sporazum o ekonomskim odnosima RH i RSK imali smo konsultacije s Aidijem727 i dvojicom kopredsjednika u smislu ublažavanja naših zaključaka.Ministar Budić728 predlaže da se ispusti iz teksta “Aneks B tačka 6” zbog toga što time uzimamo dio posla Centralne komisije.Ministar Babić – da se predloži Skupštini na usvajanje tekst zaključaka.

Usvojeni su slijedećiZ A K L J U Č C I

(prilog br. 2)729

Sjednica je završila s radom u 20.35 časova.

Broj: 06-5-1310/94. Broj: 05-5-2774/94.Knin, 16. 12. 1994.730 Knin, 16. 12. 1994.731

SEKRETAR M. P.732 M. P.733 PREDSJEDNIKSavo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]

722 Stevo.723 Rade.724 Milan.725 Milivoj.726 Savo. 727 Kai Eide.728 Ljubiša.729 Priređivači su izostavili priloge.730 Dopisano rukom.731 Dopisano rukom.732 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin. 733 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

295

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 16.

1061994 ., prosinac 1 .KninOtvoreno pismo pripadnika Specijalne jedinice milicije SUP-a Knin Skupštini RSK povodom smjene ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića

MUP RSK – SUP KNINSpecijalna jedinicaKnin, 1. 12. 1994.

OTVORENO PISMO SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEGospodo poslanici, povodom nečasne smjene ministra unutrašnjih poslova magistra Ilije

Prijića imamo časnu obavezu da Vam ukažemo na slijedeće:– mi smo bili ti koji smo u četiri prethodne godine štitili poredak RSK u trenucima kada

je on bio najviše ugrožen od strane paravojnih formacija i ogrezlih kriminalaca. Onda kada to drugi nisu mogli činiti mi smo slati u Vukovar, B. Manastir,734 Glinu i drugdje da se razračunavamo sa njima,

– mi smo bili ti koji smo zajedno sa pripadnicima vojske RSK u sklopu akcije “Krug” suzbili šverc sa muslimanima,

– mi smo bili ti koji smo sudjelovali u hapšenju najokorelijih ubica iz Krajine,– mi smo bili ti koji smo rame uz rame sa pripadnicima vojske RSK učestvovali u većini

bitaka našeg oslobodilačkog rata – uključujući tu i “Koridor”, benkovačko ratište, kao i petrovačko-bihaćko ratište...

To, kao i mnoge druge stvari kako smo činili do sada činićemo i ubuduće. Međutim, izgleda da je došao trenutak da ćemo se morati prvo razračunati sa onima među Vama i onima na vlasti koji vlast i državu koriste za lično bogaćenje, ili pak zadovoljenje bolesne sujete. Umjesto da savjesno i trezveno razmišljate i postupate u saglasnosti sa interesom većine građana RSK, Vi se pretvarate u poltrone koji u ime navodne partijske discipline provodite sve ono što Vam “gazda” kaže. Pri tom, nije važno da li oni među Vama koji to čine inspiraciju za svoj postupak pronalaze u – kako narod priča – novčanoj stimulaciji ili boljem položaju, ili pak sljepoj poslušnosti harizmatskom vođi. U oba slučaja rezultat je isti, Vi prestajete da budete narodni poslanici.

Vi umjesto da date svoj puni doprinos u borbi protiv kriminala, umjesto da radite na suzbijanju nelegalne trgovine, umjesto da se borite protiv ljudi koji naoružavaju muslimane... ponašate se kao slon u staklarnici, te rušite i ono što se ne bi trebalo i smjelo rušiti. Smjenjivanje ministra unutrašnjih poslova koji je javno ukazao na kriminalizaciju države i učinio početne poteze na suzbijanju te pojave Vi ste smjenili još i sebe kao narodne poslanike koji se ne smiju ponašati na taj način, ali i nas kao i mnoge naše kolege iz vojske

734 Beli.

296

i milicije koji razmišljamo i postupamo na isti način kao i smjenjeni ministar. Osim toga, tako razmišlja i većina naših građana – nadamo se da ste čuli njihov glas.

Zato Vam poručujemo, tako nakaradnoj politici ubuduće ćemo se suprostaviti svim sredstvima. Podršku za to smo već dobili. Zar želite da se ponovi slučaj recimo Benkovca u kojem je nekidan izrešetana zgrada opštine (ne od strane pripadnika milicije već vojske) zbog politike koju provode gospoda Ležajić735 i Vukša.736 Rješite se kriminalaca među Vama (poslanik Bibić737 je pravomoćno osuđen, protiv Vještice,738 Egića739... podnešene su krivične prijave. Ovaj zadnji tereti se da je oštetio državu za nekoliko miliona maraka740), okanite se sljepe poslušnosti i idolopoklonstva, pomozite u borbi protiv kriminala i tada će te imati našu podršku.

Sve drugo tjerati će nas da idemo protiv Vas, što zaista ne želimo i nadamo se neće biti potrebno. U to ime Vas pozdravljamo i želimo mnogo više odlučnosti i moralnosti u radu.

Specijalna jedinica SUP-a Knin

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 51.

1071994 ., prosinac 2 .KninPrijedlog Vlade RSK Skupštini RSK o stavljanju izvan snage Uredbe predsjednika RSK kojom su poslovi mobilizacije stavljeni pod nadležnost Glavnog štaba SVK, te njihovom vraćanju pod ingerenciju Ministarstva obrane RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

PREDSJEDNIK VLADE

KNIN, Kralja Petra I. Oslobodioca 30 faks: 078/719-023BROJ: 05-5-2638/94.KNIN, 2. 12. 1994.741

Vlada RSK, na svojoj 25. sjednici održanoj dana 30. 11. 1994. godine, razmotrila je situaciju nastalu sprovođenjem potpune mobilizacije u RSK koju je naredio komandant SVK. Vlada je konstatovala da je nastupila potpuna blokada života i rada državnih organa i privrede.S obzirom da je mobilizacija sprovedena suprotno zakonskoj regulativi, a produženje ovakvog stanja prijeti da izazove haos i nenadoknadive štete u privredi i društvu Vlada predlaže Skupštini RSK slijedeće:

735 Rajko.736 Stevan.737 Branko.738 Dušan. 739 Vukašin.740 Njemačkih maraka (Deutsche Mark).741 Dopisano rukom.

297

1. Da se stavi van snage Uredba predsjednika RSK o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze organa MO organima SVK, donesena dana 08. 02. 1994. godine. Ovim se vojna obaveza i sve izvršne radnje oko mobilizacije vraćaju pod ingerenciju MO što je u skladu sa Zakonom o odbrani RSK, član 43, stavak 1. i 2.2. Da se hitno zatraži zasjedanje VSO sa zadatkom da analizira uzroke i posljedice sprovedene potpune mobilizacije, korištenje strategijskih potencijala odbrane mimo njegovih odluka (Udbina, Šamarice) i preduzme sve potrebne mjere radi dovođenja kompletnog sistema odbrane u ustavni i zakonski okvir RSK.Obavezuje se VSO da na narednoj sjednici informiše Skupštinu RSK o rezultatima sprovedene analize i preduzetim mjerama.

M. P.742 PREDSJEDNIK BORISLAV MIKELIĆ, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 16.

1081994 ., prosinac 7 .VukovarIzvješće regionalnog povjerenika Komesarijata za izbjeglice RSK za područje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem o poteškoćama s kojima se u radu na teritoriju te oblasti susreću predstavnici međunarodnih humanitarnih organizacija

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASRPSKA OBLAST SLAVONIJA,BARANJA I ZAPADNI SREM

REGIONALNO POVERENIŠTVOKOMESARIJATA ZA IZBEGLICEBroj: 05-117/94.Vukovar, 07. 12. 1994. g. M. P.743 gosp. MILAN TRBULIN744

PREDMET: Izvještaj o problemima u radu

Na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema je došlo do velikih problema u radu Regionalnog povereništva Komesarijata za izbeglice, odnosno blokiran je rad UNHCR-a u japanskoj humanitarnoj organizaciji “JEN”.

Gospodin pukovnik Kosta Novaković je zabranio slobodan rad i kretanje svih radnika UNHCR-a. Na naš zahtev da se obezbedi slobodan rad UNHCR-a i dolazak humanitarne pomoći na našu teritoriju nismo dobili nikakav pismeni odgovor, usmeno nam je saopšteno

742 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.743 Prijemni pečat: RSK, Komesarijat za izbjeglice, Knin, broj: 1226, 12. 12. 1994.744 Dopisano rukom.

298

da gosp. Cempbell745 šef kancelarije UNHCR-a dostavi spisak svih radnika, te brojeve službenih kartica, a isto i brojeve vozila UNHCR-a. Gosp. Cempbell je to dostavio direktno gosp. Kosti Novakoviću a jedan primerak smo i mi dostavili, nažalost i pored obećanja da neće više biti problema i da će radnici UNHCR-a moći neometano da se kreću, niko od njih ne sme da dođe iz Sombora na posao u Erdut. 06. 12. 1994. g. predali smo pismenu molbu da se omogući ulazak iz Sombora u Erdut gosp. Bilu Kazenu radniku UNHCR-a i prevodiocu Tanji Radulović, međutim i pored obećavanja da mogu ući na mostu Erdut je sprečen njihov prolaz od strane naše policije, rečeno je da graničari nisu dobili nikakvo odobrenje da dozvole ulazak ovih ljudi u Krajinu.

03. 12. 1994. g. tri šlepera humanitarne pomoći su trebala da uđu na teritoriju naše regije na prelazu Nemetin – Sarvaš, međutim konvoji su zaustavljeni u Okučanima i vraćeni za Zagreb, mi nemamo nikakvih informacija zašto je ta hrana vraćena. Pošto mi na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema imamo mnogo izbeglica a i socijalno ugroženog stanovništva (oko 65.000) svakodnevno imamo zahteve za pomoć u hrani i lekovima.

Prestankom rada humanitarne apoteke “JEN” velik broj socijalno ugroženog stanovništva nije u mogućnosti da nabavi neophodne lekove. Kako je u ovim uslovima otežan rad Regionalnog povereništva molimo Vas da nam dostavite odluke Vlade o daljem radu UNHCR-a na teritoriji naše regije.

M. P.746 REGIONALNI POVERENIK KOMESARIJATA ZA IZBEGLICE Savo Sandić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-078-010.

1091994 ., prosinac 8 .OkučaniOtvoreno pismo Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija kojim se odbacuje početkom prosinca 1994 . potpisani Gospodarski sporazum između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, jer se istim RSK odrekla svoje “državnosti” i prihvatila po nju nepovoljne uvjete

SRPSKA RADIKALNA STRANKAOBLAST ZAPADNA SLAVONIJAOkučani, 08. 12. 1994. god.

OTVORENO PISMO SRS-e747 ZAPADNE SLAVONIJEPOVODOM POTPISANOG SPORAZUMA O EKONOMSKOJ SARADNJI

IZMEĐU RSK-e i RH-e.

745 John Campbell.746 Okrugli pečat: RSK, Regionalno povereništvo za izbeglice, Vukovar. 747 Srpska radikalna stranka.

299

SRS-a Zapadne Slavonije sledeći svoje generalne stavove, koji su bili iskazani i na skupštinskom zasedanju u Kninu, kada je izglasano poverenje Mikelićevoj748 Vladi u smislu potpisivanja sporazuma sa RH-m oko ekonomske saradnje, SRS-a Zapadne Slavonije smatra svojom obavezom i dužnošću da izjavi sledeće:1. – Odbacuje se potpisani sporazum oko ekonomske saradnje sa Hrvatskom stranom jer se po njegovom potpisivanju RSK-a odrekla svoje državnosti potpisavši dokument koji nigde ne navodi RSK-u kao pravni i državni subjekt sa isključivim pravom sklapanja sporazuma takvog karaktera a koji je kao zahtev i obaveza za sve pregovore bio ne jednom istican kao osnovni preduslov za sve pregovore i razgovore.2. – Sam sporazum potpisan je bez definisanja detalja i nekih tehničkih rešenja koja su veoma bitna za tok i način primene.

Električna energijaSporazumom su predviđeni samo visokonaponski dalekovodi kao i rotor za hidroelektranu Obrovac (a i ovo je uslovljeno otvaranjem autoputa). Niskonaponska mreža ovim sporazumom potpuno je nedefinisana pa prema tome postavlja se pitanje koju ekonomsku opravdanost od potpisanog ima područje npr. zapadna Slavonija. U ovom delu nije definisan niti način naplate korištenja dalekovoda koji prolazi našim područjem, nejasno je da li tačka četiri tačka jedan ovog sporazuma, predviđa i prostor oko dalekovoda koji bi bio svojevrstan koridor međunarodnim i / ili Unproforovim stručnjacima za potrebe održavanja. Smatramo da ostavljanje ovih pitanja za rešavanje nekoj zajedničkoj komisiji, nakon što je sporazum potpisan, je bespredmetno jer kako stoji u potpisanom u slučaju neslaganja zadnju reč imaju kopredsednici inicijativnog komiteta Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, u čiju “nepristranost” smo imali prilike više puta [da se] uverimo.

AutoputPotpisani trilateralni ugovor odnosi se samo na područje RSK-e i to istočnu i zapadnu Slavoniju. Oko uslovljavanja gospodina Mikelića za nesmetani saobraćaj do Beograda u ovom sporazumu nema ništa sem stidljivo ponuđene mogućnosti otvaranja nekih autobusnih linija (pa čak i onih, ako je tačno da sporazum vredi za UNPA područja, dakle i onih autobusnih linija kao npr. Rajić – Dragalić autoputom; ispada da do sada to nismo mogli jer nismo potpisali sporazum sa Zagrebom).

Tehnički detalji kao što su državna obeležja na samoj saobraćajnici, zatim upotreba ćiriličnog pisma (uz one međunarodne oznake koje se nužno, a prema međunarodnim ugovorima, pišu latinicom), zatim nemogućnost kontrole naše milicije kako roba i saobraćaja. Do potpisane klauzule dva tačka jedan koja je ništa drugo do pretvaranja zone autoputa u zonu razdvajanja gde se ta zona tretira kao koridor bez mogućnosti neke naše ozbiljnije kontrole, već se naša prisutnost svodi na servis Unproforu koji ima sva prava pa i da procenjuje koga zaustaviti a koga ne. U koliko su i ova veoma bitna pitanja, uz ono koliko će biti priznata OK749 registracija, dakle u koliko je i ovo ostavljeno komisiji smatramo to kao velikim ustupkom hrvatskoj strani a na štetu našu.

Nije nam poznato da li je prilikom potpisivanja ovog sporazuma kada se pristalo na slobodu saobraćaja razmatrana i mogućnost eventualnog i istovremenog prisustva većeg broja autobusa ili kamiona u kojima opet u veoma kratkom vremenu može biti ubačena i

748 Borislav.749 Registracijska oznaka koja se u RSK rabila za Okučane.

300

više nego jedna brigada neprijateljske vojske i to u srce našeg teritorija ili je i to ostavljeno da komisije i komiteti procenjuju i ocene ili da se jednostavno i ne okrenu na tu po nas izuzetno bitnu moguću situaciju.

NaftovodZbog čega je otvaranje (u prvoj fazi) samo do Siska, zašto se nisu odmah spojile prva i druga faza i tek u tom momentu otvoriti naftovod koji je od izuzetne važnosti i za rafineriju u Brodu750 u RS-j751 ali i u onoj u Pančevu. Razlog je nejasan kao što je nejasan i termin mešovitog preduzeća za korištenje ovog naftovoda. Uz ovaj deo sporazuma i te kako bi bio koristan i potreban barem neki preliminarni elaborat iz kojeg bi bila vidljiva barem u nekim grubim crtama ekonomska korist kako za RSK-u tako i za RH-u.Ovaj sporazum treba odbaciti i zbog toga, ako ne i pre svega što se nije ispoštovala volja izbeglog srpskog naroda koji se sad pretežno nalazi u Opštini Pakrac a koji je zahtevao, a to je čvrsto i obećano, da se svaka pa i ona ekonomska saradnja sa Republikom Hrvatskom uslovi njihovim povratkom barem u početnom periodu u ona srpska sela gde je to objektivno i najprije i moguće.

Iz svega ovog rečenog SRS-a Zapadne Slavonije smatra da potpisani sporazum treba odbaciti a svaka daljnja pregovaranja, od kojih ne treba odustati, voditi na osnovu one političke platforme koja već postoji, a koja je u ovom potpisanom sporazumu zaobiđena.

M. P.752 GLAVNI ODBOR SRS-e ZAPADNE S L A V O N I J E Stupar Drago

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 6047.

1101994 ., prosinac 8 .GlinaInformacija Odjeljenja za privredu i komunalne djelatnosti SO Glina općinskom Izvršnom savjetu o rušenju glinske katoličke crkve i uređenju lokalnih prometnica

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPŠTINA GLINAOpštinska upravaOdjeljenje za privredu i komunalne djelatnostiBroj: 04-738/1-94.Glina, 8. 12. 1994. godine.–

IZVRŠNOM SAVJETU – o v d j e –

750 Bosanski Brod.751 Republika Srpska.752 Okrugli pečat: RSK, Srpska radikalna stranka, Oblasni odbor SAO Zapadna Slavonija, Okučani.

301

PREDMET: Informacija o nasipanju puteva i rušenju crkve

U skladu s Programom koji je sačinio i predložio Izvršnom savjetu organ uprave – Odjeljenje za privredu i komunalne djelatnosti radi popravke i sipanja lokalnih i nerazvrstanih puteva na području opštine Glina, kao i uređenje i sipanje puteva koji su od prioritetnog značaja za potrebe 24. brigade. Nakon razmatranja ovog programa Izvršni savjet je 02. 08. 1994. godine donio zaključak broj ola-456/1-94. u kome je zaključeno da se pristupa izvođenju ovih radnih zadataka, a u istom paketu je razmotreno i rušenje katoličke crkve te odvoz porušenog materijala na zato određeni deponij.

Kao nosilac ovih aktivnosti po ovom zaključku imenuje se Birač Ranko iz Gline, Ulica Cara Dušana bb, koji je ujedno i organizator poslova koji se odnose na potrebe mehanizacije i svih ostalih radnji neophodnih da se ovaj dio poslova izvrši tačno i u predviđenom roku. Izvršenju ovog radnog zadatka pristupilo se prioritetno s tim da se odmah poruši crkva te da se porušeni materijal odveze na deponiju “u staro korito rijeke Gline” kao i da se uredi prostor na mjestu gdje je bila crkva, dok će se za ostali dio radova sačiniti ponuda i troškovnik od strane Birač Ranka. Kada je u pitanju napred navedena ponuda ista bi se odnosila na uređenje i sipanje lokalnih i nerazvrstanih puteva.

Za početak ovih poslova naloženo je benzinskoj pumpi u Glini da izda Birač Ranku 5.000 litara D-2,753 o čemu će i benzinska pumpa i Birač Ranko voditi potrebnu svakodnevnu evidenciju. Navedeno gorivo se stavlja na trošak Izvršnog savjeta opštine Glina.

Kako su u samom početku izvođenja ovih radova nastali nesporazumi, a oni su se očitovali u načinu korištenja goriva na benzinskoj pumpi kao i načinu rušenja i odvoza porušenog građevinskog materijala na deponiju, Izvršni savjet opštine Glina je 11. 08. 1994. godine donio novi zaključak pod rednim brojem ola-456/2-94. kojim se naređuje da:

– izvođač radova dužan je voditi građevinski dnevnik iz koga će biti vidljivo za svaki radni dan šta se učinilo na izvršenju ovih poslova. Građevinski dnevnik podliježe svakodnevnoj kontroli, a istu bi bio dužan vršiti Baltić Dušan, referent organa uprave opštine Glina,

– materijal nastao rušenjem crkve obavezno se mora odvoziti u staro korito rijeke Gline. Ukoliko postoji potrebe da se isti odvozi na drugu lokaciju izvođač radova je dužan da o tome obavijesti Izvršni savjet i na to dobije posebno odobrenje, odnosno saglasnost,

– zabranjuje se preuzimanje odnosno sipanje goriva na benzinskoj pumpi u Glini izvođaču radova bez odobrenja i prisustva predstavnika Izvršnog savjeta SO Glina,

– utvrđuje se normativ za potrošnju goriva i to za građevinski radni stroj 18 litara na jedan radni sat a po prevoznoj jedinici odnosno kamionu 35 litara na 100 kilometara.

28. 09. 1994. godine Izvršni savjet vjerojatno nezadovoljan postupcima i radom izvođača radova Birač Ranka donosi novi zaključak broj ola-489/3-94. kojim se utvrđuje da će u nasipanju i uređenju lokalnih i nerazvrstanih puteva biti korištena mehanizacija 24. brigade.

Skupština opštine Glina će za sve navedene radove osigurati samo potrebnu količinu goriva za strojeve i kamione.

Ovaj dio poslova oko nasipanja i uređenja lokalnih i nerazvrstanih puteva obavljati će se uz znanje i dogovor sa predsjednicima mjesnih zajednica u selima u kojima se budu poslovi izvršavali.

Sve potrebne stručne predradnje koje se odnose na utrošak goriva, učinak strojeva, efektivno radno vrijeme i građevinske kalkulacije obavljati će se u svojstvu nadzornog organa građevinskog tehničara Samardžija Dušana.

753 Dizelsko gorivo.

302

U isto vrijeme pristupa se i pripremi materijala u kamenolomu Slatina i Šašava za potrebe nasipanja lokalnih puteva. Za ovaj dio aktivnosti u svojstvu nadzornog organa isto kao i u prethodnom stavu zadužuje se Baltić Dušan. Na ime troškova koje je imao Birač Ranko oko pripreme kamena i rušenja štetnih objekata izvršit će se isplata istome na temelju priložene dokumentacije iz koje će biti vidljivo koliki su stvarni troškovi koje je Birač Ranko platio drugim licima.

U skladu s napred iznesenim neophodno je za konstatovati da izvođač radova Birač Ranko nije u većem dijelu ispoštovao ni jedan od donesenih zaključaka po Izvršnom savjetu opštine Glina, iz slijedećih razloga:

– nije dozvolio da se vrši kontrola preuzimanja i sipanja goriva na benzinskoj pumpi od strane zadužene osobe po Izvršnom savjetu SO Glina,

– nije vodio građevinski dnevnik iz koga bi se mogli vidjeti šta je isti uradio po svakom radnom danu,

– materijal koji je nastao rušenjem crkve je jednim dijelom odvežen na zato predviđenu deponiju u staro korito rijeke Gline, drugim dijelom su istim sipani putevi i ulice, a dobar dio je odvožen po zahtjevu drugih privatnih i fizičkih lica za njihove vlastite potrebe,

– nije dozvolio učešće mjesnih zajednica na čijem području su izvođeni radovi da one samostalno odlučuju gdje će se putevi popravljati i gdje će se sipati. Naime, ni jedan predsjednik mjesne zajednice nije izvođaču radova potpisao satnicu radnog stroja niti količinu doveženog materijala,

– veći dio radova u mjesnim zajednicama izvršen je mimo programa koga je utvrdio Izvršni savjet, moglo bi se reći po principu “ti meni ja tebi” a ne gdje je bilo potrebno izvršiti sipanje tamo gdje je stvarno neophodno.

Izvođač radova je međutim ipak izvršio veći dio poslova koji su mu bili povjereni po Izvršnom savjetu i to:

1. rušenje katoličke crkve u potpunosti izvršeno,2. sipanje i popravak puteva u nekoliko mjesnih zajednica o čemu će biti napisano u

daljnjem tekstu izvještaja,3. sipanje puteva od interesa za vojsku.Da bi se ovi radovi izvršili izvođač radova je koristio osnovna sredstva za izvođenje ovih

radova građevinske mašine i kamione radi vršenja prevoza, gorivo koje je osigurano od strane Izvršnog savjeta opštine Glina i 24. brigade.

U skladu i zavisno od opsega izvršenih radova izvođač radova je imao i posebnih troškova.U ovom dijelu izvještaja podatke o osnovnim sredstvima, opsegu radova, utrošenom

gorivu te ostalim troškovima dao je sam izvođač radova, a satnica je sačinjena na osnovu slobodne procjene o opsegu učešća građevinskih mašina u izvođenju ovih radova kao i u količini preveženog materijala kako sa porušene crkve tako i sa materijalom koji je navežen na lokalne i nerazvrstane puteve i gradske ulice.

OSNOVNA SREDSTVA SA KOJIMA SU IZVEDENI RADOVIOd osnovnih sredstava sa kojima su izvedeni radovi su građevinske mašine:– buldožer “ULT 220”,– utovarivač,– kompresor,– gredelj,

303

– kamioni čiji su vlasnici Birač Ranko, Janus Svetozar, Gavrilović Milan, Joka Ljubomir, Aleksa Simić, Martić Mikan, svi iz Gline, te dva kamiona “KRAJINA PUTEVA” iz Petrinje i jedan kamion “Dom – Privredni pogoni” Glina.

OPSEG RADOVA1. Rušenje i odvoz te utovar građevinskog materijala od porušene katoličke crkve u

količini 2.800 m3.2. Nasipanje lokalnih i nerazvrstanih puteva i gradskih ulica– MZ Brnjeuška100 m3– MZ Dragotina 100 m3– MZ Brubanj 100 m3– MZ D.754 Klasnić250 m3

Gradske ulice Gline i to:– Veljka Vlahovića, novo naselje – Glina I, ulica Nikole Demonje, ulica ispod nasipa u

količini 300 m3.– Šumarija “Šamarica” 30 m3

– bolnica Vojnić 50 m3

Ovdje se mora konstatovati da u programu koji smo napred spomenuli nije bilo predviđeno sipanje gradskih ulica niti bilo kakvog prevoza materijala za druga pravna lica.

Materijal navežen po mjesnim zajednicama se koristio iz kamenoloma “Slatina”, a po gradskim ulicama se koristio materijal od porušene crkve i iz Hađera.

Popravak puteva radnim strojevima izvršen je u mjesnoj zajednici Majske Poljane – 12 sati,

– Drenovac – B. Vode755 30 sati,– Roviška – R. Rašće756 12 sati,– Donji Klasnić – 10 sati.Za ove radove isključivo je korišten gredelj što znači da je isti imao učinak na popravku

lokalnih i nerazvrstanih puteva ukupno 64 sata.Buldožer “ULT 220” je vršio izradu i rušenje kamena u kamenolomu “Slatina” 100 sati.Utovarivač je vršio utovar sa porušene crkve te kompletan utovar napred navezenog

građevinskog materijala i za taj dio poslova utrošio 400 sati.Kompresor je vršio bušenje rupa radi miniranja crkve i za taj posao je utrošeno 30 sati.

PRIORITETI ZA VOJSKUIzvođač radova je također izvršio radove na putevima koji su prioritetni za vojsku i to na

relaciji Hađer – Gornje Jame u dužini od 3,2 km.Na ovom putu su izvršeni zemljani radovi buldožerom i gredeljom i izvršen je nasip

navedenog puta sa materijalom iz kamenoloma “Slatina” i “Šaševa” u količini od 1.450 m3.Tačnije podatke o učešću u uređenju i sipanju ovih puteva nadležni u brigadi nam nisu

mogli dati.Za izvršenje ovih poslova izvođač radova ne posjeduje nikakovu dokumentaciju upravo

iz razloga koje smo napred naveli pošto je isti odbio odnosno nije sarađivao sa nadležnim opštinskim organima niti mjesnim zajednicama, tako da su satnice pojedinih strojeva

754 Donji.755 Bijele Vode.756 Ravno Rašće.

304

i količina odveženog i ugrađenog materijala izvršene na osnovu izjave izvođača radova Birač Ranka i na osnovu utvrđivanja na licu mjesta nakon čega je data slobodna odnosno proizvoljna procjena satnice i količine materijala od strane nadležnog opštinskog organa.

UTROŠENO GORIVOZa ove poslove izvođač radova Birač Ranko je koristio odobreno gorivo na benzinskoj

pumpi, a prema izdatnicama koje su dostavljene i nalaze se kod predsjednika Izvršnog savjeta od benzinske pumpe utrošeno je 4.140 litara D-2.

Ovdje moramo napomenuti da je dio goriva za izvođenje radova na putevima od vojnih prioriteta osiguravala i 24. brigada prema izjavi nadležnog u brigadi Arbutina Marija.

TROŠKOVIZa izvođenje i izvršenje ovih radova i zadataka zaduženi izvođač radova Birač Ranko

imao je prema njegovoj izjavi i ostale troškove koji se odnose na nabavku rezervnih dijelova za građevinske mašine i kamione te troškove reprezentacije i to:

– nabava dijelova za buldožer 1.500 dinara– nabava anlasera za “ULT” 800 dinara– pedala kočnice za “ULT” 600 dinara– filteri za gorivo i ulje 300 dinara– motorno i hidrolno ulje 1.500 dinara– paušalna radna snaga 1.500 dinara– reprezentacija 1.000 dinara– gume za kamion 2.400 dinara– nagrada strojaru “ULT” 500 dinara

UKUPNO: 10.100 dinara

Ovi troškovi su nastali prema izjavi izvođača radova Birač Ranka, međutim isti nije mogao prije izrade ovog izvještaja dostaviti ili priložiti račune kako za nabavljene rezervne dijelove tako ni za reprezentaciju niti dokumenat o datoj nagradi strojaru.

Osim toga sada u ovom momentu nije moguće niti utvrditi da su rezervni dijelovi, odnosno gdje su ugrađeni i da li su ugrađeni.

Prednji izvještaj je sačinjen u skladu s usmenim zahtjevom predsjednika Izvršnog savjeta, a treba da posluži kao dokumenat za raspravu na Izvršnom savjetu radi naplate troškova koje je imao izvođač radova prilikom izvršenja napred navedenih poslova.

Prednji izvještaj se dostavlja na daljnji postupak.

DOSTAVITI: Izvještaj sačinio:1. naslovu, R e f e r e n t:2. Birač Ranko, Glina, Baltić Dušan, [v. r.]3. arhiva,4. dosije.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., SO Glina, kut. 1.

305

1111994 ., prosinac 9 .GlinaObavijest predsjednika Okružnog suda u Glini Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK o osnivanju vojnog zatvora u zgradi Općinskog suda u Vrginmostu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.757 OKRUŽNI SUD U GLINIPredsjedništvoBroj: VI/1-SU-428/94.Glina, 09. 12. 1994. godine

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE RSK K N I N

Gospodine ministre!Danas, dana 09. 12. 1994. godine u 14.10 sati obavijestio me je sudija AVDEJ POPOV,

koji je dana 08. 12. 1994. godine bio poslan u Opštinski sud Vrginmost, da je u prizemlju zgrade Opštinskog suda Vrginmost osnovan Vojni zatvor.

Obzirom da je zgrada Opštinskog suda Vrginmost pod ingerencijom Ministarstva za pravosuđe, nije mi poznato da li su tražili odobrenje Ministarstva, da mogu instalirati Vojni zatvor u prizemlju zgrade Opštinskog suda u Vrginmostu.

Dakle, još nismo uspjeli riješiti pitanje zatvora u Vojniću, a neke vojno-policijske vlasti uzimaju sebi za pravo da formiraju zatvor u zgradi Opštinskog suda Vrginmost, bez znanja i odobrenja nadležnog Ministarstva za pravosuđe.

Ovo je informacija, koju sam dobio iz prve ruke, koju ću nastojati provjeriti na licu mjesta, i o tome Vas detaljno obavijestiti.

M. P.758 PREDSJEDNIK OKRUŽNOG SUDA Milenko Momčilović, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHrvatski informativni centar, A-103-067.

1121994 ., prosinac 9 .KninPriopćenje za javnost Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK o pismu predsjednika RSK Milana Martića glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju, u kojem se traži da NATO zaustavi napredovanje hrvatskih postrojbi na području Grahova i Glamoča u BiH

757 Prijemni pečat: nečitak. 758 Okrugli pečat: RSK, Okružni sud, Glina.

306

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKESLUŽBA ZA INFORMISANJEBroj: 020/5-1253/94Knin, 09. 12. 1994. g.

INFORMACIJA ZA JAVNOSTPredsjednik Republike Srpske Krajine Milan Martić uputio je danas pismo generalnom

sekretaru OUN Butrosu Galiju,759 povodom agresije Hrvatske na dio Republike Srpske u dijelu Grahova i Glamoča, kao i povodom intenzivnog gomilanja hrvatskih trupa na granici sa Republikom Srpskom Krajinom.

Naglašavajući u pismu da najnovija hrvatska agresija predstavlja direktan pokušaj da se ugrozi Knin, odnosno veza sa Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom, predsjednik Martić je podsjetio generalnog sekretara OUN da se najnovije akcije Hrvatske vojske preduzimaju upravo u vrijeme kad je potpisan Sporazum o ekonomskim odnosima i kada bi trebalo pristupiti njegovoj realizaciji. Zato, predsjednik Martić poručuje:

“Ekselencijo,da ne bi bili poništeni rezultati mirovnog procesa i da rat ne bi dostigao neslućene razmjere i donio teža razaranja i veće žrtve nego do sada, preduzmite, hitno, efikasne mjere da se zaustavi hrvatska vojna mašina. Ako ste našli razlog da bombardujete Srbe kada su se branili od muslimanske vojske iz Bihaća, imate stotine razloga više da upotrebite NATO – snage protiv Hrvatske vojske, koja napada Srbe u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, koji su opredijeljeni za mirno rješenje svih problema”, kaže se na kraju pisma kojega je generalnom sekretaru OUN Butros Butros Galiju uputio predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Martić.

ŠEF INFORMATIVNE SLUŽBE Petar Damjanić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

1131994 ., prosinac 12 .KninObavijest voditelja kninske radne jedinice “Elektroprivrede Krajine” Stanici milicije Knin o učestalim pojavama samovoljnog uključivanja električne energije za vrijeme redukcija na području općine

SM KISTANJE Grčić M.760

759 Boutros Boutros Ghali.760 Dopisano rukom.

307

RADNA JEDINICA KNINKninu, 12. 12. 1994. g.5/2-1848/94. STANICA MILICIJE K N I N

Prijava protiv nepoznatih počinioca za provalu u TS761 10/0,4 kV762

U posljednje vrijeme, na području nekih mjesnih zajednica u opštini Knin su učestale provale u postrojenja “Elektroprivrede Krajine” i samovoljno uključenje struje u vrijeme redukcije. Pošto sami nismo u mogućnosti da zaštitimo svoja postrojenja, niti da sprečimo širenje ovakve prakse “provala i samovoljnog uključenja”, molimo vas da poduzmete sve potrebne radnje iz domena posla kojeg obavljate i pronađete vinovnike ovakvih kriminalnih radnji.

U cilju lakše istrage, navodimo vam mjesto i vrijeme, gdje i kada se dešavaju provale:1. Rastavljač 10 kV na betonskom stubu u selu Plavše (GOLUBIĆ)Od početka redukcije 31. 05. 1994. god. do danas, sa ovog rastavljača je nasilno skinuto (pilanjem i razbijanjem) 10 komada katanaca. Samovoljno uključenje struje na ovom mjestu je svakodnevno. Uključenjem ovog rastavljača struju dobiju zaseoci: Kablari, Jerkovići, Džepine, Bubolje i Plavše.Napominjem da je napon na ovom 10 kV dalekovodu prisutan za vrijeme redukcije, zbog napajanja energijom milicijskog naselja “17. avgust” u Golubiću.Moguće rješenje: Uhvatiti i kazniti počinioce ove drske provale i samovolje, ili isključiti struju naselju milicije “17. avgust” u 35 kV TS, gdje provalnici nemaju pristup.

2. Trafo stanica TS 10/0,4 kV CENTAR U GOLUBIĆUOva TS je smještena u neposrednoj blizini TS 35/10 kV Golubić. Prije 20 dana su počele i traju do danas sljedeće radnje. Kada struje ima za domaćinstva, nepoznati počinioci dođu do TS i brave na vratima unište raznim predmetima (mekanim aluminijem, čeličnim ekserom, žicom, šibicama). Tako TS ostane blokirana, sa uključenim NN-izlazima za široku potrošnju.Moguće rješenje: Uhvatiti i kazniti počinioce, ili isključiti struju naselju “17. avgust” jer se i ova TS nalazi pod naponom zbog milicijskog naselja, u vrijeme redukcije.

3. Trafo stanica TS 10/0,4 kV KOLUNDŽIJIEOva TS napaja električnom energijom zaseoke Kolundžije i Bjelje. Provale u TS su počele prije 20 dana i traju do danas. Nepoznati počinioci u večernjim satima, odvaljuju polugom vrata TS i sami uključuju struju.

4. Trafo stanica TS 10/0,4 kV VARIVODEOvu TS, smještenu u centru sela Varivode, od 01. 07. 94. do danas, neprestano provaljuju i sami uključuju struju za vrijeme redukcije, nepoznati počinioci. Katanac na vratima ove TS ne može ostati čitav 24 časa, a da ga ne prepilaju i bace.Napominjem da je odjeljenje milicije iz Kistanja nekoliko puta pokušavalo pronaći izvršioce ovih radnji, ali je uspjeh izostao.Moguće rješenje: Pronaći i kazniti počinioce, ili za vrijeme redukcije ukinuti napajanje vodovodnih pumpi, ambulante i vojnih objekata na području Đevrsaka.

761 Trafostanica.762 Kilovolt.

308

5. Trafo stanica TS 10/0,4 kV ĐEVRSKEOva TS smještena u selu Đevrske, također je od prije mjesec dana na udaru nepoznatih provalnika. Obijanje ulaznih vrata i samovoljno uključenje je svakodnevna pojava.Moguće rješenje: Pronaći i kazniti počinioce, ili za vrijeme redukcije ukinuti napajanje vodovodnih pumpi, ambulante i vojnih objekata na području Đevrsaka.

U nadi da ćete nam pomoći, pozdravljamo vas.

RUKOVODILAC RJ763 KNIN: Krneta Boško, dipl. inž. el.764 [v. r.]Co:765 generalni direktor,arhiva.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 16.

1141994 ., prosinac 12 .Plitvička jezeraObavijest direktora Državnog poduzeća “Plitvice” predsjedniku RSK o devastaciji objekta DP “Plitvice” koju su tijekom tamošnjeg boravka počinili pripadnici MUP-a RSK

DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”PLITVIČKA JEZERABIRO GENERALNOG M. P.766

Broj: 2455/94.

Predsjedniku Republike Srpske Krajine Pl. jezera, 12. 12. 1994.gospodinu Milanu Martiću K N I N

Cijenjeni gospodine predsjedniče,sa žalošću Vas moram izvjestiti o posljedicama boravka jedinica MUP-a RSK-a u

našem objektu, koji je brutalno devastiran, a mnoga sredstva ovog preduzeća uništena ili opljačkana. Kako su izgledali prostori po izlasku jedinica iz hotela “Plitvice”, možete se uvjeriti po snimkama koje je na naš zahtjev snimio odgovorni radnik Sekretarijata MUP-a za Liku (i koje se tamo nalaze). Da se može domaćinski i odgovorno koristiti prostore primjer je ljudi i službe kojima rukovodi gosp. Pero Čupković.

Zajedno sa sekretarom MUP-a za Liku gosp. Tepavcem767 činimo sve da te prostore humaniziramo.

763 Radna jedinica.764 Diplomirani inženjer elektrotehnike.765 Kopija.766 Prijemni pečat: RSK, Služba predsjednika Republike, Knin, ur. broj: 020/6-1267/94., 14. 12. 1994. 767 Nikola.

309

Molimo Vas, gospodine predsjedniče, shvatite ovo naše obraćanje Vama kao naš znak velikog povjerenja u Vas, ali i zabrinutosti. Želimo da naša djeca i braća dožive ostvarenje naših ciljeva i snova, da svojim glavama krase našu Krajinu i da vole univerzalne vrijednosti Plitvica. Zato nas boli i žalosti kad se ovako nešto dogodi.

Želeći Vam dobro zdravlje i snage i da izdržite u ovom presudnom času za sve nas.Srdačno Vas pozdravlja i kao čovjek Vam ostaje odan kao što može biti odan svaki onaj

ko voli svoj narod i svoju srpsku zemlju.

M. P.768 Vaš Ilija Drakulić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

1151994 ., prosinac 16 .KninOdluka Vlade RSK o dodjeli goriva obiteljima poginulih boraca i invalidima rata

Na osnovu člana 27. stavak 2. Zakona o Vladi RSK (“Službeni glasnik RSK”, br. 3/92.) Vlada RSK na 27. sjednici održanoj 16. 12. 1994. godine donosi

O D L U K Uo dodjeli goriva

Član 1.Porodicama poginulih boraca i invalidima odobrava se besplatno 10 litara goriva po

izboru korisnika na teret budžeta RSK.

Član 2.Gorivo iz člana 1. dijelit će se na benzinskim pumpama “NIK”769-a po opštinama.

Član 3.Obavezuje se JP770 “NIK” da osigura potrebne količine goriva po opštinama nakon što

dobije spisak od Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja, te nakon isporuke ispostavi račun Vladi RSK.

Član 4.Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Službenom glasniku RSK”.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

768 Službeni pečat: “Plitvice”, Javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu, građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju p. o., Plitvička jezera.769 “Naftna industrija Krajine”.770 Javno poduzeće.

310

Broj: 05-3-2976/1-94 M. P.771 PREDSJEDNIKKnin, 16. 12. 1994. god.772 Borislav Mikelić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 16.

1161994 ., prosinac 17 .[Knin]Zapisnik s 5 . sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

MAGNETOFONSKI SNIMAK ZAPISNIKA

SA 5. SJEDNICE 2. REDOVNOG ZASIJEDANJASKUPŠTINE RSK ODRŽANE 17. 12. 1994. GODINE773

[...]Ležaić:774

Slažem se sa prijedlogom gospodina Mikelića.775 Da pređemo sa sedmom tačkom. Informacija Vrhovnog savjeta odbrane o sprovedenoj mobilizaciji i analizi postojećeg stanja, a da za zadnju tačku dnevnog reda ostavimo Informaciju o energetskoj situaciji. Po Poslovniku to možemo, prema tome nema razloga da ne pređemo. Ja Vas molim da bi prešli na ovu tačku dnevnog reda, znači Informaciju Vrhovnog savjeta odbrane o sprovedenoj mobilizaciji i analizi postojećeg stanja. Ja molim da u sali ostanu poslanici i članovi Vlade i članovi Vrhovnog savjeta odbrane vojske. Odnosno, ova tačka je zatvorena za javnost. Da dajem obrazloženje nema potrebe i sami znate. Pa ja se zato izvinjavam i molim da izuzev članova Vlade, izuzev poslanika i komandanta vojske ne može niko ostati. Komandant Srpske vojske Krajine gospodin Čeleketić.776

Čeleketić:Gospodo predsjednici, dame i gospodo poslanici, ja sam kao član Vrhovnog savjeta odbrane dobio zadatak da vas informišem o tematici koju je gospodin predsjednik Skupštine najavio. S tim da sam ja kao komandant mislio da ću imati vremena da nešto šire obrazložim i kažem o onome što bi vi izvorno rekli bazi, ono po meni što svaki čovjek i svaki Srbin u našoj državi treba da zna. Ja ću se ipak prilagoditi onom vremenu koje mi je dato. S tim da bi molio sve ono što nije jasno, sve ono što neko smatra da je prećutano da se pita na način koji to dotični gospodin misli da treba. Ja sam pripravan da na sve odgovorim. To govorim zato što sam kao komandant vojske u situaciji da čujem neka pitanja koja idu kružno, polukružno, bočno itd., a što po meni nije dobro. Ja dok sam komandant Srpske

771 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 772 Dopisano rukom.773 Priređivači su izostavili dio teksta zapisnika. 774 Rajko.775 Borislav.776 Milan.

311

vojske, ja ću Vama, da upotrebim slobodan izraz, polagati račune. Sve što nije jasno, isto sam pripravan da odgovorim. Hvala.Poneo sam ovu kartu ovde, ne zato da bi pokazivao kako mi u vojsci imamo crtače, nego zato da bih vas podsjetio na neke stvari što smo mi već imali tematsko izlaganje i neke novine da kažem grupisanje, pregrupisavanje i perfidna igra Latina koju oni nama podigravaju, a mi se trudimo i mislim da smo dosad uspevali da im pariramo i da idemo korak ispred njih. Ne zato što se držimo boljševičkog načela za rukovođenje i predviđanje, nego zato što nam to život znači. Vi ste upoznati svaki u svojoj regiji, gospodo poslanici odakle ste došli, najbolje gdje je koja jedinica i kako je to raspoređeno. Međutim, dozvolite samo da vam kažem par napomena i dam jedan presek situacije. Oni su podijelili svoju teritoriju na tri bojišta. Kao što vidite južno. Ne znam daleko je malo odozdo. Međutim, ja ću govoriti južno, centralno i istočno bojište. Ta bojišta su podjeljena dalje na zborna područja, a one na operativne grupacije. Međutim, kao što mi menjamo kod nas u cilju boljega, tako i bivša naša braća koja nikad nisu bila u zadnjih mesec Karlovac i Bjelovar su pretvorili u zborno područje misleći da će se s tim nešto postići. Zašto to govorim. Njima zborna područja Split, Gospić i Osijek su negde ranga slabijih korpusa, a zborno područje Zagreb je negde kalibra slabije armije. Valjda po ugledu na nas da imaju malo više korpusa i onda su videli i stavili još dva, pa bi imali otprilike kao i mi. Gledajmo unazad mesec i po dana. Sem redovnih i planskih njihovih zamena jedinica i dovlačenja specijalnih snaga MUP-a, oni mora da su imali negde oko pet hiljada istih, bližih kao što nam je Velebit i zapadna Slavonija i vrše zamene u uočavanju ili smanjivanju istih. Izvršili su grupisanje i dovlačenje snaga po sledećem. 13. 11. u toku noći dali su mobilizaciju misleći da će u toku 24 sata da mobilišu u jedinice koje su po njihovim nazivima domobranske i brigade R i B klasifikacije i da, negde sa cirka oko 21 hiljade vojnika, izvrše agresiju na RSK. Ja pozdravljam gospodina predsjednika Republike i vrhovnog komandanta. Gospodine predsjedniče, da ja nastavim dalje. Kako to 13. na 14. i 15. nije išlo kako treba ja ne sada [...]777 kako to i koja su područja za njih rak rana. Ja nemam vremena za to. To se produžilo 10-ak dana i otprilike dan D je bio 24. na 25. da se izvrši agresija. Ja ovo dajem kao uvod da bi išao na pitanje koje sam dobio da obrazložim na Vrhovnom savjetu odbrane, zašto je izvršena mobilizacija?Da ne bi bilo ovde nejasnoće. Ja kao komandant i Vi kao najstariji organ smo odgovorni za odbranu naše drage i mlade države.Ja kao komandant nisam i neću i nikada neću dočekati ustaše sa cvećem. Ja nisam mogao da čekam da vidim da li Latini igraju igru koja je samo njima svojstvena, nego sam naredio narastanje snaga i pripremu jedinica da dočekamo ustaše onako kako to njima dolikuje. A to sa puškom na gotovs, sa dobrim borbenim moralom i sa popunjenosti jedinica onakvom kakva može biti kod nas. Koju god ja rečenicu da izgovorim nameće se kod mene kao komandanta pitanje da li je gospodo svima prisutna jedna činjenica o našoj vojsci. Da li je svima prisutno da 24 hiljade ljudi za pušku sposobno je otišlo iz naših krajeva. Pa da vam dalje ne iznosim broj i da vas ne umaram. Da li je prisutno da je 9 hiljada adresa nepoznato, da li je prisutno da je 7 hiljada u inostranstvu i da je 6 hiljada i 8 stotina u našoj Matici i bratskoj Republici Srpskoj. Sa 78 % popunjenosti i mobilizacijom koju smo mi izvršili 19. na 20. i koja je uspela 92 %, ja sam bio siguran da ću pred Vama, pred našim narodom moći da kažem da sam preduzeo sve preventivno kao komandant Srpske vojske Krajine. I da ne dođe do onog najgoreg. Ja ne bih sada spominjao lokalne agresije i naše nebudnosti

777 Nedostaje dio teksta u izvorniku.

312

koje su bile pre mene i za koje je bio odgovoran neki drugi. On je otišao i ja ne bih hteo da komentarišem i diskutujem. Ja gledam sebe i ja vama odgovaram. Šta se desilo kasnije. Zašto Latini nisu učinili to što su učinili. Ja nisam političar, međutim, samo ću par reči i rado bih da kažem.Prvo, nisu valjda imali saglasnost starije braće, a zna se koji su to i najverovatnije, nisam namerno hteo da stavim na prvo mesto pravovremena mobilizacija i pripremljenost jedinica i da im odgovorimo onako kako zaslužuju. Pitam se i idem samo kritički, šta sam ja kao komandant kriv zašto je mobilizacija izvršena. Odgovaram na sledeći način. Ko je naredbodavac, tj. ko je nadležan da proglasi mobilizaciju. Molim vas, imam član 8. u našem Zakonu koji kaže da predsjednik države u skladu sa odlukama Vrhovnog savjeta odbrane naređuje mere pripravnosti, mobilizaciju i upotrebu vojske. Ja sam pitao našeg vrhovnog komandanta i dobio sam saglasnost. S tim da je jasno i glasno napisano u svim pismenim tragovima koji su ostali u našim korpusima da mobilizacija koja se vrši u cilju sprečavanja i odvraćanja agresije ima zadatak da provodi sve elemente i sve ono što je neophodno za stvaranje jedinice i sve ono što čini borbeni razvoj, a poslje toga prateći šta ustašija radi. Isto tako kako je bilo narastanje jedinica, sada idemo na plansko smanjivanje jedinica kako bi mogli da budemo neiznenađeni. A ja isto kao i svako od vas želim da naša privreda, da proizvodnja i da sve ono šta stvara dinar kod nas radi. Treba da bude sadejstveno i da vratimo stručnu snagu i sve ono što nam život znači. Vraćajući ih na svoja radna mesta i da tada možemo kako su pre neki dan rekli predsjedniku države i meni “Generale mi smo izgubili 670 hiljada”, čini mi se i to za ovaj period. Da li [se] dobro gospodin izrazio ili nije, ja ne ulazim u to. Ja mislim da nije izgubljeno jer smo mogli izgubiti i živote i tih 600 hiljada i sav potencijal industrijski i slobodu koja nam je draga. Kakve smernice i kakva su predviđanja dalje. Grupisanje ustaških snaga o kojima sam govorio i da ne idem u detalje, ja bih samo par najkritičnijih pravaca ovde naveo. Molim vas, pitanje ne znam da li se čuje, pitanje Dinare u kojem se ja moram dozvolite vratiti nazad i neke stvari objasniti. Pre nego što su 1. decembra ustašije zajedno sa braćom iz Herceg Bosne krenuli na glamočko-livanjskom pravcu, bila je pripremljena grupacija od svih gardijskih brigada. Ustaše imaju 9 gardijskih brigada i ima cirka negde oko 30 hiljada vojnika. Od tih 30 hiljada vojnika izvukli su najsposobnije i najekstremnije i grupisali ih u operativnu grupu Sinj na čelu sa 126-om brigadom i uputili se na ovom pravcu. Rekao sam da ću još tu tematiku da obrazlažem. Pitanje Obrovca i spoja Benkovca, tj. 7. korpusa i 15. korpusa i puta Obrovac – Gračac je rak rana za njih. Vi znate po kojim pitanjima. Sledeće pitanje severnog dela Cazinske krajine, da uzmem i nju u usta, a severnog 21. korpusa i sve ono što se odvijalo tu o kome isto moram par reči da vam kažem. Momenat koji je itekako uticao na razvoj događaja, koji je bio prisutan u Glavnom štabu i realizaciji u našim jedinicama. Severni deo i prednji odredi ustaške vojske su nagomilani ne samo zbog Turnja i izbeglica koje su prisutne tu, nego i zbog nečega drugog, a to je da može u datom momentu da izvrše presecanje kako na ličkom tako i na kordunaškom pravcu. Po njihovom planu oko Siska grupacije specijalnih snaga MUP-a prisutne su uvek, uključujući i 2. gardijsku brigadu iz Dugog Sela koja tu ima deo svojih snaga. Idem na osetljivi deo naše teritorije, a to je zona odgovornosti 18-oga korpusa zapadne Slavonije, gdje su prisutne pored 121., 125., 123., 127., 106., 120. i 117. brigade iz Koprivnice. U pripravnosti treba da idu na rasecanje navodno uključujući i 7. brigadu iz Varaždina, na rasecanje zapadne Slavonije duž autoputa Novska – Okučani ili pod pravcem Pakrac – Okučani. Istočna Slavonija znajući da je naš najmnogoljudniji korpus i da mi po nepisanom pravilu, a priterani u ćošak moramo izvlačiti

313

ljude kao što smo činili uvek. Iz Istočne Slavonije upućivati na druge delove naše države. Oni su grupisali snage na pravcu Đeletovac, a zatim u zakretu autoputa prema Lipovcu i naravno ništa nije bilo manje opasnosti duž reke Drave i naravno Vinkovci i Osijek kao osetljiva mesta i uvek rak rana za ustašiju. A isto tako i ovi klinovi koji su podnešeni tako da može da se u zahvat određenih komunikacija, kako lokalnih tako i upravnih, izvršiti odsecanje naših teritorija. Ne bih ja govorio o Karadžiću,778 znaju to gospoda jako dobro sa onog prostora. Da bi zadovoljili sve to i da bi izvršili onaj zadatak što nam život znači i da bi odbranili našu državu, urađena je tj. izvršena mobilizacija. Ponavljam ponovo, odaziv 92 %. Kada to pominjem moram da se vratim i da pomenem jedan događaj, a to je bio januar 1993. godine gde se vršila 5 dana mobilizacija. Vi znate šta se tada dešavalo. Odaziv je bio negde oko 67 %. Naši vojni obaveznici raspoređeni koji su na radnoj obavezi, a cirka oko 3 hiljade i 800 ljudi i svi oni koji za našu privredu život znače, lično od komandanta korpusa su dobili zadatak, od mene da kako se tenzije smanjuju vraćaju ljude, vraćaju proizvođače na svoja radna [mjesta] i shvatajući toga komandanta kome, npr. arhitekta život znači. On je komandir baterije, a on je jedini u toj opštini. Ja znam da treba da se gradi, ja znam da treba naša država lepše da izgleda. Međutim, shvatite i onoga komandanta koji nema drugoga komandira nego ima toga arhitektu, a jedan čovek fizički ne može na dve stolice tj. na dva radna mesta. Može i neko na tri, ali kako radi to samo on zna. Na osnovu svih pokazatelja na istočnom delu gde oni znaju gde će biti više nego tvrdo, a tu nam je i Matica Srbija iza leđa. Oni su počeli od pre dva dana da rapidno smanjuju svoje snage i ja sam odobrio komandantu korpusa da do ponedjeljka u 12 sati 30 % ljudi će biti demobilisano i uključeno onako kako je to po rasporedu i gdje ko već radi i ko je na kom radnom mestu. Ja bih molio kada je već reč o mobilizaciji ustvari ja sam mislio da vas upoznam sa nekim stvarima koje su date u našem zakonu. Međutim o tome šta opšta, šta delimična, šta javna, šta tajna i šta opšta mobilizacija obuhvata. Stvarno da vas sa tim stvarima ne umaram, ali za mene kao komandanta, tj. za Glavni štab ima jedna nepoznanica i ima nešto što bi ja gospodine predsjedniče ako mogu ovde da iznesem i da predložim. Predlažem da se donesena odluka u proglašenom ratnom stanju dana 21. 01. 1993. godine koju je doneo tadašnji predsednik Republike Srpske Krajine gospodin Goran Hadžić stavi van snage zbog toga jer nije ni prošla skupštinsku proceduru i predlažem da Skupština na osnovu člana 4. Zakona o odbrani proglasi neposrednu ratnu opasnost iz razloga stvarnog postojanja. Mi mnogo u Glavnom štabu i naše komande imaju problema oko ovoga ratnog stanja. Ratno stanje je proglašeno, još malo pa će biti 2 godine. Kome odgovara on se krije iza ratnog stanja, a kome ne odgovara ovo ratno stanje on tumači to na svoj način. Ja bih molio da se ovde ovaj moj predlog prihvati i razmotri a po mogućnosti i prihvati da bi mogli mi u vojsci da radimo bez opterećenja koje nema pravne osnove, a koje nam itekako nanosi poteškoće i puno problema imamo oko toga. Evo ja ću biti najkraći što mogu. Išao bih na jedno drugo pitanje koje sigurno vas interesuje, a to je pitanje Cazinske krajine o aktivnostima i sve ono što se dešava u njoj, šta je cilj toga i šta je vojnički odrađeno. Postojanje muslimanske enklave na prostoru zapadne Bosne osnovan je i militantni islamski fundamentalizam nespojiv sa državnim i nacionalnim interesima RSK. Vojno jačanje 5. korpusa predstavlja otvorenu pretnju i najdirektnije ugrožava opstanak RS i RSK, šta nas posebno zabrinjava zbog njegove prirodne sprege sa ustaškim snagama. Nastala je realna opasnost od spajanja 5. korpusa na severu sa Republikom Hrvatskom i na jugu s hrvatskim i muslimanskim ili kako

778 Radovan.

314

oni zovu muslimansko-hrvatskim snagama u cilju rasecanja srpskog prostora i odvajanja RSK od RS. Uočavajući ovaj problem sve ozbiljnije i za sve strukture vojne, političke, crkvene, kulturne poduzeo sam mere da se ovaj problem vojnički reši. Na rešavanju ovog pitanja narod što je istjerao narod Korduna. Opravdano ja ne bih objašnjavao zašto Banija i Lika nakon privremenog izvlačenja vojske Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna kad nastaju poznati problemi sa izbeglicama.779 Ovo pitanje je više puta tretirano na svim nivoima od opština, Vlade RSK i Skupštine RSK, te je zahtevano da se ono što hitnije reši. Nakon borbe i dejstava 5. korpusa na prostoru Grmeča, doline Une te izbijanja na liniju Bosanski Petrovac, Spasovo780 i Martin Brod problem je podignut na svesrpski nivo i na tom nivou se počeo rešavati uz konsesus svih subjekata i kako su protekla događanja i metodski pristup rešavanja problema poznato je svim relativnim činiocima. Nakon više uzastopnih dogovora odlučeno je da se 5. korpus vojnički porazi, a izbeglice vrate zapadnoj Bosni i da na taj način treba da reše ovaj problem. Za rukovođenje ovim dejstvima određena je grupa starešina uz znanje i učešće predsjednika države, predsjednika Vlade i na osnovu odluke Vrhovnog savjeta odbrane. Bitno je naglasiti da za sve vreme izvođenja borbenih dejstava od strane 5. korpusa stalno narasta opasnost od oružanih snaga Republike Hrvatske, a situaciju znatno usložavaju problemi na teritoriji RS. Samo taksativno da naglasim sledeće dosadašnje dejstvo Srpske vojske Krajine koje možemo podeliti u dve faze. Prva faza od 27. oktobra do 15. novembra; u tom periodu nam je pomoglo vojno i političko rukovodstvo RS a po odobrenju Vrhovnog savjeta odbrane RSK, angažovan je i deo brigade MUP-a ili da kažemo obrnuto deo brigade MUP-a je prvi taj koji je prišao naravno po naređenju odgovornih ljudi i po odobrenju predsednika države i zaustavio napad muslimanskog 5. korpusa koji je vama bio poznat i koji bi najverovatnije a to priznaju i najodgovorniji u RS i išao je i dalje i došao tj. pred liniju koju sam malopre pomenuo. Posle određenog broja dana izvođenja borbenih dejstava i zaustavljanja ofanzive 5. korpusa formirali smo dve taktičke grupe, koji je činio oko dve i po hiljade ljudi iz svih korpusa i izvršili jedan kontranapad, tj. kontraofanzivu, protivofanzivu zajedno sa vojskom RS i došli u jednu situaciju da sada držimo grad Bihać u okruženju, a na ostalim delovima južni i severni deo grupacije, o njima ću reći kasnije. Moram ovde da vam kažem, kao narodni poslanici bio sam tamo na licu mesta. Prvo ništa nema žalosnije, a ništa nema. Ja nemam izraza za to. Da vidimo kako muškarci bez opaljenog metka ili sa nekim pucnjevima negde daleko koje ne ugrožava život odlučivši se za neko samo njima poznato, a to je taktička radnja bežanja. Ja govorim ovde jedne velike reči, međutim govorim zato što ste vi odgovorni ljudi. Panika, strah i nešto što lebdi samo njima znano gore i kad sam ja stao pred jedan auto izađe mlad čovjek jedno 35 godina i kažem “Gde ideš burazeru?”. “Idem, izdaja”. “Ko je izdao?”. On kaže komandant brigade. Ja sam rekao “je li aktivan oficir?”, a on kaže “jeste i ne smem da kažem neke reči ovde”. Rekoh mu, “šta tebi komandant brigade smeta što ti ne čuvaš i svoj deo fronta ne držiš i onaj sektor osmatranja i gađanja od 15 do 20 stepeni ne čuvaš i ne preklapaš vatrom tvog suseda”. Zato vas molim, gospodo poslanici, ništa nema gore nego ići na opšte bežanje, a mi smo na našu nesreću potvrdili to veoma u prošlosti kada smo na Velebitu imali isto takav jedan prepad i momak koji je smatrao da je begstvo osnova za spasavanje života otišao je tamo gde niko od nas ne želi nego kad priroda to odredi. Zato molim, kad idete gore među borce, a ja kao komandant sam bio prisutan kada smo dočekali

779 Rečenice u ovom dijelu izvornika nisu jasne.780 Kulen Vakuf.

315

i u najboljoj nameri mislili da dolaze odgovorni ljudi iz političkih struktura u jedinice, a ovi su propovedali nešto samo njima zvano. Kao da bi uradili nešto veliko za te borce da bi bili za njih veliki političari, a komandante dovodili u situaciju da li će ta jedinica da ide na izvršenje zadatka ili neće. Ja vas molim, nemojte tako raditi, a ako mislite tako da radite i ako oni misle tako da rade ne treba da dođu. Sva ova aktivnost koja je bila zadejstvovana i gde su oslobođene komunikacija od Malog Skočaja do Baljevca i zauzeta mesta kao što su Mali i Veliki Skočaj, Međudražje i Baljevac i da ne govorim došli su pred Klokot, uzeli Vedro Polje i Bihać i zajedno sa RS doveden u poluokruženje i oslobodili ono što je za nas zaleđeno i stvorili jedan prostor da može da se odvija saobraćajno, onako kako treba. Naša 103. brigada odigrala je veliku ulogu i mi sada imamo tamo negde oko hiljadu i petsto ljudi za dejstvo zajedno sa vojskom RS. Dalje, grupacija Sever kako smo je mi nazvali a koja je zajedno sa vojskom Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna je pred zatvaranje u kliješta, ko zna onaj prostor dobro. To je nekad Đeferević Kosa i ne baš dobar izraz ali tako se zove – “plazikur”. Samo neki sitni detalji zemljišni da se uzmu i put Velika Kladuša – Mala Kladuša se zatvara i može narod iz zapadne Bosne tj. iz AP Zapadne Bosne da se vraća nazad na svoja ognjišta i jednostavno da rak rana i sve ono što je donosilo 60 i kusur hiljada izbeglica na području Korduna, a sve je to spalo sigurno na negdje drugih regija naše Republike da odahnu i da se više kao gosti uzmu sebi slobodu i da nam se nikad više ne vrate, a da imamo dobre susedske odnose. Na potezu Tržačka Raštela – Gata i novi put koje francuski bataljon, a vi znate šta nama Unprofor misli, kako nam misli. Između Malog i Velikog Bisovca, Bisovca tako se zove put koji su Francuzi napravili 5-om korpusu. On je pod vatrom i ova zadnja da kažem južna grupacija je pred izvršenjem zadatka i na tom srednjem delu. Moram ovde radi istine da vam kažem da pripadnici 5. korpusa nisu razbijena vojska, a ima ovde među nama i gledam gospodu poslanike koji su vodili svoje jedinice i koji su pokazali da u potpunosti shvataju i da sede kao ličnost i Srbina shvataju u jednu ulogu, a to je da 5. korpusu stanemo na vrat ili je svojim narastanjem i svojim fundamentalizmom dovodio do toga da bi nas sigurno na proleće napao i spojio se ili sa 7. njihovim turskim ili sa ovom ustašijom na severu na pravcima koji njima odgovaraju. Naše su procene većim uključivanjem 39. korpusa, što je već usledilo ovakvim radnjama i ovakvim taktičkim varijantama, uspećemo da zacrtani zadatak tj. predviđeni zadatak i dobijeni zadatak izvršimo u potpunosti i da 5. korpus zajedno sa RS uništimo ili ga toliko obezglavimo da neće kao vojna formacija moći da predstavlja onu opasnost koju je predstavljala. Na kraju ja sam dužan da vam kažem ovo oko Dinare što vas sigurno sve interesuje i kakva je situacija sada oko nje. Ja sam oko grupacija ustaških snaga rekao i vojnika Hrvatskog veća odbrane i tamo sada imamo ekvivalent dve čete MUP-a, a jedna je sada izvučena, znači imamo jednu četu, a bile su dve čete i imamo uvećani bataljon iz 7. korpusa i još dva bataljona u pripravnosti koje ćemo uvesti kad to taktičke pretpostavke i zadatak koji izvršavamo dozvoli. Mogu da vam kažem da kao komandant sagledavam svu opasnost kao i vi što sagledavate i ugrožavanje našeg glavnog grada Knina i rasecanje snaga RS i RSK. Uvlačenjem na obronke planine Dinare koja [je] sa svojom nadmorskom visinom ispod dve hiljade metara itekako studena, gde vojnici koje smo probrali, koji su najboljih godina i najbolje obučeni posle 4 sata provedenih mrzne se sve na njima i shvatajući svu tu ozbiljnost. Ja kao komandant Vama odgovoran govorim da sam preduzeo sve mere da ne bi doživeli da nas ova združena ustašija zabaci iza leđa i preseče put Knin – Drvar i ostanemo u okruženju ili još nešto gore. Mi smo im naneli gubitke, a mi smo gubitke imali minimalne. Zarobili smo ih žive i jednog među njima valjda starešinu i videli njihove karte. Na tim kartama oni

316

predviđaju da dođu i da se utvrde na Titinim781 granicama, ali to je samo odskočna daska za ono što mi u Glavnom štabu predviđamo. A to je da se tamo ustoliče i da čekaju da li će to biti januar ili će to biti mart ili kad to njima odgovara da izvrše agresiju, tj. da imaju jako dobru odskočnu dasku i da nam se spuste tamo gde njima odgovara i da nam vrlička brigada dođe u okruženje. Vi znate da je tu odmah sa druge strane i Svilaja isto tako specifična koja traži obučene borce – u bivšoj onoj propaloj JNA zvale su se brdske jedinice, a mi brdske jedinice stvaramo od najboljih sinova i mislim da su do sada pokazali da mogu itekako da izvršavaju zadatke sa svim manjkavostima koje naša vojska ima. Kad sam to spomenuo, gospodo poslanici ja vas molim nemojte zaboraviti onu tematsku sednicu gde je naš pomoćnik za pozadinu gospodin general Bjelanović782 iznosio kakve mi sve probleme u materijalnom smislu imamo i šta je to sve što opterećuje da može jedna vojska da bude vojska. Moram ovo da naglasim da pored svih poteškoća borbeni moral u našim jedinicama na jednom nivou može da izvršava zadatke.

[...] Martić:783

Poštovano predsjedništvo, cjenjeni poslanici, sve skupa ja Vas pozdravljam. Ja sam se samo javio ovdje da nešto objasnim i da nema nesporazuma. Polazim od toga da ste vi svi koji ste izabrani voljom naroda kao i ja dužni da polažete račune narodu. Polazim od toga da imamo svi zajednički cilj. A taj cilj je da uspijemo u ostvarenju, da ostvarimo svoju državu i da se ne vratimo nikad više u Hrvatsku i ako bude sreće i ujedinimo tu državu sa ostalim srpskim državama. Tu nema nikakve sumnje da sjedi neko ovdje ko ne misli tako. I zbog toga mislim da je najbolji način rešavanja svih problema korektna saradnja i parlamenta i Vlade i mene kao predsednika i naravno zajednička vojska koja nam je svima podjednaka. Sve druge kombinacije, podmetanje i ostalo nije u redu. Ja samo želim da objasnim kad je u pitanju mobilizacija i ne mislim ovde nikoga da vređam. Najprije da objasnim kako je došlo do toga da je mobilizacija podvedena pod korpuse a ne pod Ministarstvo odbrane. U drugom mjesecu, tačnije čini mi se 8. ove godine, tadašnji ministar odbrane Rakić,784 po meni je izuzetno korektno postupio kada je rekao na Vrhovnom savjetu odbrane:“Gospodo ja cjenim da Ministarstvo odbrane nije u stanju da efikasno vrši mobilizaciju i ja predlažem da mobilizacija ide pod korpuse”.Dakle, njegov predlog je to bio, što smo mi prihvatili i što se pokazalo kao tačno. To je general već rekao u januaru 1993. godine, pet-šest dana mobilizacija je vršena i izvršena do 60 %. Sada je u roku od jednog dana izvršena 92 %, pa vi vidite šta je efikasnost. Cjenim da je u ovoj mobilizaciji bilo i grešaka, ali ne tako kako se ovdje priča. Nije tačno da su pekare stale, nije tačno mnogo ovoga što je rečeno, to apsolutno ne odgovara istini. Bilo je pogrešaka da su mobilisani neki ljudi koji možda nisu trebali. Međutim dozvolite, svi smo mi od krvi i mesa i taj čovek što radi moguće je da ne pogreši i to možemo da ispravimo i ispravili smo u veoma kratkom periodu. A što se tiče mobilizacije, što sam ja naredio, ja se slažem da treba Vrhovni vojni savjet. Međutim vreme je takvo bilo, to je bila teška situacija da su Hrvati nagomilali snage. U to vreme od članova Vrhovnog vojnog savjeta vjerujem da su ljudi ostali bili zauzeti poslje na drugome mestu bili smo samo general i ja. Šta je nama preostalo, da li da povučemo ovakav potez ili da čekamo da se Vrhovni vojni savjet sastane.

781 Josip Broz Tito.782 Mirko.783 Milan. 784 Dušan.

317

Oprostite, ali ono što je general rekao, ja neću da dočekam ustaše sa cvijećem nego da ih dočekamo sa spremnom vojskom. Ja ne mislim da ljudi koji su ostali bili, koji su članovi Vrhovnog vojnog savjeta da su izbjegli. Ne, jednostavno su bili odsutni i nismo mogli da čekamo. Ja ne vidim koja je tu naša greška. I smatram nekorektnim da nije u redu što se to pitanje postavljalo na zadnjoj Skupštini i da se ne pozovemo general i ja da objasnimo. Dakle, s naše strane nije bilo ništa nekorektno da mi želimo. Eto sada dokazujemo neku svoju moć. Jednostavno bi bilo da zaštitimo teritorij i mi smo u tome uspeli. Ja Vas gospodo poslanici molim da debelo razmislite šta je bolje za nas, ako se odlučite da se to vraća na Ministarstvo odbrane, nemam ništa protiv. Ali vjerujte da će ponovo biti mnogo problema u smislu privilegovanih, tatinih sinova da ne kažem i ostaloga, da ih neće majka božja moći mobilisati od privatnih trgovaca do privatnih ugostitelja i ostalo. Opet ćemo imati ogromne probleme, ipak smo to ovaj put mogli da rješimo. Razmislite dobro, hoćete li vi mobilizaciju u datom momentu da imate 90 i više posto ili ćete da imate 50 % i da imate na vratu onda i ranjenike i porodice poginulih boraca koja su jako osjetljive. Na to su pravom osjetljive jer su izgubile ono što su najviše mogli u ovom ratu. Mislim na vama je da odlučite. Ja ništa protiv nemam da vratimo Ministarstvo odbrane i ostalo nije bilo moja ideja nego samog ministra prošloga odbrane da se to reši na taj način. I još jednom da zaključim, isti nam je cilj, isti nam je zadatak svima koji sjedimo. Najbolji način svih gorućih problema da ih rešimo jeste zajednička saradnja i uvažavanje. Ništa protiv, ništa postići nećemo ukoliko budemo jedni drugima podmetali klipove. To, na taj način ne možemo postići ništa. Ja vjerujem da i vi tako razmišljate, ako tako razmišljate Ja Vas molim da tako i radite.

[...] Mikelić:Moj današnji cilj izlaganja, koji naravno neće biti dugačak jeste da ovaj zadnji dio kojega je govorio general Čeleketić upotpunim kad je između ostaloga spomenuo generala Bjelanovića. Mi smo na sednici Vlade i prije nego što će biti sednica Skupštine RSK tu na dnevnom redu se našla vojno-bezbedonosna situacija i imali [smo] te ocene preko ministra odbrane i imali [smo] ocene kakvo je stanje sa logistikom i koliko je ustvari potrebno da bi jedna vojska dobila i bitke i ratove. Imati ustvari za sebe ono što omogućava da možeš odraditi i ne samo stati ili odraditi pa stati, pa iza toga verovatno se dva koraka vratiti nazad ako nemaš iza sebe ono što moraš imati da bi iza toga mogao nastaviti ili se zaustaviti tamo gde si želio i sasvim sigurno odbraniti ono što si postigao. Kad je reč o tom pitanju, ne bi bilo dobro da se ovde rade improvizacije. Postoji analiza i tu analizu možemo dati na sjednici parlamenta u prvome mjesecu, jer danas imamo jednu specifiku. Ja kao član Vrhovnog savjeta i kao predsjednik Vlade upozoravam Vas da ovde ne vodimo polemike jer u 16 sati imamo svečanu sjednicu, a ako ste trebali nešto drugo onda ste trebali odustati od toga da danas bude svečana sjednica. Ali pošto je svečana sjednica RSK sigurno, ne bi bilo dobro da sada počnemo sa polemikama po ovim pitanjima koja ovde nisu prezentovana još uvek, jer i nije bilo dogovoreno da se na takav način prezentuju. To može učiniti sada i ministar odbrane i otići ćemo sigurno sa raspravom dosta daleko, a to znači da možemo poslije dakle Nove godine na Skupštini RSK kazati tačno kako je to izgledalo i gde postoje utvrđena organizacija ratne proizvodnje i šta se desilo sa onim ljudima koji se nisu našli toga trenutka u mogućnostima ni da odrađuju ratnu proizvodnju. Treba verovati gospodinu Macuri785 i nama u Vladi i pretpostavljam da on to sigurno veruje kad im ustvari pokažem argumentaciju u kojoj se između ostalog sasvim precizno vidi kako je došlo do mobilizacije. Mislim da je

785 Lazar.

318

to ovde dobro rekao Čeleketić i predsjednik Martić da je bilo grešaka i da se sada više ne vraćamo i da taj dio postepeno vraćamo ka normalizaciji što jeste osnovni cilj. Kada to kažem onda ću to potkrijepiti sa onim što ću sad iza toga izlagati. Mi smo nakon jučerašnje sjednice Vrhovnog savjeta koja je dosta dugo trajala i u kojoj smo videli jedan materijal koji nam je prezentovan za sjednicu Vrhovnog savjeta koji je veoma korektno napravljen od strane generala Bjelanovića, a to je Stanje i utrošci materijalnih sredstava vojske RSK u akcijama koje su iza nas i onim akcijama koje su ispred nas i stanje kakvo mi sada imamo, koje bi ako mi ne bi brzo reagovali mi bismo se našli u izuzetno teškoj situaciji, vojska, a to znači i RSK. Ja ću kazati sljedeće, da smo mi i da je u prethodnim godinama i u vremena bivše Jugoslavenske narodne armije [...],786 pa iza toga ustvari transformacija i kako su one izgledale, ta situacija u budžetima i načinima i kako se financirala vojska RSK jer bi verovatno bila povoljnija nego što je to sada. Ona je sada mnogo složenija i teža. Samo za budžet u ovoj godini bilo je predviđeno protekle godine kada se ušlo u Plan za 1994. godinu 376 miliona dinara. Iza toga se radio rebalans budžeta koji se spuštao ispod 300 i išao na 213 da bi na kraju on završio novim rebalansom na 68 miliona kao nešto što se može smatrati realnim izvorom u okvirima RSK. Vojska Jugoslavije koja je sastavni dio u mogućnostima koliko ćemo dobiti je za ovu godinu od saveznog budžeta jugoslavenskog tražila milijardu i petsto miliona dinara, a dobila je sedam stotina i pedeset miliona i onih dve stotine pedeset miliona dinara koje je bilo predviđeno da ona jednim djelom pomaže i razrješava probleme vojske RSK i vojske RS nije bila u mogućnosti da taj dio tako podnese jer je sama bila spuštena na 50 %. Sve se to radilo sa programom profesora Avramovića787 koji je onda i poslje 24. 01. imao i dodatne restrikcije kad je bilo u pitanju izdvajanje jer se sve svodilo na realne izvore. To je mnogo važno da znaju naravno i naši poslanici. Mi smo poslje toga kada je Vlada preuzela 20. 04. i na osnovu opredeljenja koje je zaista čvrsto, da je odbrana zadatak broj jedan, apsolutno prema realnim mogućnostima i izvorima koje smo imali i centralni dio izdvajanja davali za vojsku. Kad su u pitanju materijalni dio troškova i ono što je išlo za lične dohotke odnosno za plate, vi znate da smo isplatili 6 plata zaredom to znači i 5. i 6. i 7. i 8. i 9. i završili sa 10. mjesecom i sad nakon svih ovih događaja koji su bili oko smanjenja priliva koji je zaista smanjen. Ja mislim da je ovde krivo reći samo za jednu opštinu jer se radi o tome da su mnoge opštine koje su na području RSK, a koje su imale prilive 400, 500, 600, 700 i 800 pale na ovih 15 dana na 10 na 9 i na 11 – 15 hiljada dinara, ustvari to je jedna realnost koja je potrebna da bi je znali poslanici i da bi je na kraju krajeva znalo i vojno rukovodstvo šta može i šta ne može planirati. To je jedna realnost u kojoj se mi nalazimo. I pored toga mi smo obezbedili platu za vojsku i definitivno sa jučerašnjom sjednicom Vlade kazali da je to ustvari 5 miliona i 200 na osnovu naših dogovora na Vrhovnom savjetu koji je između ostaloga tražio da se još jedan dio ako je moguće korigira do šest i dve stotine. Obezbedili smo platu za miliciju, za prosvjetu i naravno za sve one koji su naslonjeni na budžet i pored toga što je 11. mjesec bio veoma težak mi smo taj dio sredstava uspjeli da obezbjedimo i ne samo to nego smo i u međuvremenu pokrili dio hrane koji je vezan za velika preduzeća. Znači, sa 2 miliona smo pokrili troškove hrane i u zadnjih 10-tak dana smo prebacili oko milion i pet stotina hiljada dinara. I pored toga smo odlučili da po hitnom postupku sinoć na sjednici Vlade stavili ovo stanje koja nam je bilo jučer prezentovano na Vrhovnom savjetu. Reći ću vam samo kako to

786 Nedostaje dio teksta u izvorniku.787 Dragoslav.

319

ustvari izgleda. Rekao je to sasvim ovako precizno general Bjelanović kad je rječ recimo o budžetu za ovu godinu koja dolazi i zbog čega smo morali danas po ovom hitnom postupku donijeti ovu odluku koja je privremena. Mi imamo Prijedlog financijskog plana za 1995. godinu na ukupan iznos od 237 miliona u varijanti mir. A u varijanti rat imamo 376 miliona. Za varijantu mir je teško ostvariti 237, a za varijantu rat 200 – 376. Moram da vam kažem ako je varijanta rat onda je to daleko više od toga jer pokazuju troškovi ovih akcija koje su sad bile na području AP Zapadne Bosne i Bihaća. Kad to kažem, mi smo uspjeli u razgovorima, a to znači da je naša logistika ipak Jugoslavija i naravno Srbija i uspjeli smo da se dogovorimo za razliku od ove godine kada to nije bilo dogovoreno. Nije se uspjelo to završiti, verovatno uz sve ove probleme koje je imala SR Jugoslavija dao sam 10 – 100 miliona preko republičkog budžeta Jugoslavije i prema vojsci RSK, a da mi onda izvršimo daljnja ta natezanja i da se jedan dio materijalnih sredstava, mislim na municiju, nasloni na vojsku Jugoslavije i tako dođemo do ove cifre koja kaže 237 miliona. To znači da možemo da pokrijemo. Znači realni naši izbori će biti vezani ako imamo i jaču proizvodnju i bolju proizvodnju onda ćemo sigurno moći da izdvajamo više za vojsku zato što je zadatak apsolutno odbrana broj jedan. Znači taj dio zadatka treba zaista da se odradi i to neće biti jednostavno da se odradi. Znači trebaće zaista mnogo, mnogo truda i naših međusobnih zajedničkih aktivnosti Vlade i predsjednika Republike, a naravno i direktne linije sa Vojskom Jugoslavije. Znači, mi smo apsolutno jednim djelom vezani za tu logistiku i zbog toga te stvari moramo da znamo na svakome parlamentu, o čemu sam ja prethodno govorio. Kad je rječ o ovoj akciji koja je iza nas, moram da kažem da je potrošeno već do sada ili sa jučerašnjim danom negde 28 miliona ili 30 miliona kako je to zadnji put rekao ministar Tanjga.788 Ustvari ako nastavljamo aktivnost, a nastavljamo jer smo to i na zadnjoj Skupštini kazali danas je takav stav i opredeljenje i treba dakle 26 miliona. Ali van toga mi moramo po čitavome ovome nizu zadataka i zbog toga smo dobili takav jedan zadatak i stavili ga noćas i sinoć na sjednicu Vlade za nabaviti ne male količine municije. Pazite to su zaista veoma bitne i značajne količine municije, jer smo mi došli na najkritičniju donju tačku po djelovima dakle pješadijskoga naoružanja, zatim za minobacače, za topove, haubice, tenkove i na kraju krajeva ovaj dio što ide za rakete. Veliki su dakle tu izdaci. Mi smo noćas donijeli odluku na Vladi da se mora prioritetno odraditi čak i kroz dio robe koju ćemo morati sada usmeriti. Znači i dio poljoprivrednih proizvoda, drvo i sve ono što preduzeća imaju eventualno kao zalihe koje su još ostale da bi isterali ovo o čemu je govorio general Čeleketić. Znači mi moramo sada pod broj jedan osposobiti ovaj pozadinski dio da imamo municiju, a da možemo ustvari zadržati ovu aktivnost o kojoj je danas ovde bilo reči. U tom smislu treba biti dovoljno kritičan i obaviti razgovor sa rukovodstvom. Mi smo to jučer kazali na sjednici Vlade, na sjednici Vrhovnog savjeta i na kraju i na sjednici Vlade obaviti razgovor direktno sa rukovodstvom RS. Zašto? Zato jer mi imamo probleme koji su vezani za naftu. Mi smo u ovih mjesec dana i 12. mjesec i 15 dana dali za potrebe vojske više od 50 % nafte nego što je bilo predviđeno po Planu. To znači da su ustvari ovaj dio područja, mislim na Baniju, Kordun, zapadnu Slavoniju, severnu Dalmaciju i Liku, apsolutno štete imala poljoprivreda i individualni poljoprivredni proizvođači i na kraju preduzeća koja su trebala tu naftu odnosno derivate. Uz sve to do sada je oko hiljadu tona nafte na različite načine nama uzeto na teritoriju RS i kada se ta stvar zajednički ovako sagleda onda se stvarno mora objektivno stvar promatrati ovim veoma jakim aktivnostima o kojima je general Čeleketić

788 Rade, ministar obrane.

320

govorio na području Bihaća, bihaćkog džepa i ovih aktivnosti koje se vode na području AP Zapadne Bosne i novih izdataka koje će davati vojska RSK, pa i to toga stupnja da se vidi stupanj mobilizacije u RS. Mi smo jučer konstatovali da je mobilizacija u RS ispod mobilizacije u RSK. To znači da moramo vidjeti zašto je takav njihov odnos, a na kraju kako se moglo desiti da se dođe do Dinare na ovakav način kako se došlo, pa i one prve aktivnosti koje su se desile u bihaćkom džepu. Sve to zajednički moramo raspraviti jer ne znam da li će moći toliko dugo vremena vojska RSK fizički gledajući na ljude i materijalno gledajući na podlogu biti u stanju da sve to pokrije, jer neće biti u stanju da sve to pokrije. To su realnosti. Iz tih razloga mi to ustvari stvarno moramo i realno do krajnjih granica realno promatrati. Zato smo danas, noćas donoseći takvu odluku koja je vezana za izdvajanje sredstava i roba koje nisu male, jer pazite samo za ovaj dio mi trebamo da obezbedimo 10 miliona po hitnom postupku čak do 15 miliona da bi upotpunili ovo što nam je general Bjelanović rekao po hitnom postupku da se mora nabaviti, a to nije jednostavno. Mi smo iz tih razloga kazali da će verovatno jedan dio tih aktivnosti morati da se djelomično u okvirima ovih drugih izdvajanja smanji. I zbog toga je zaista neophodno potrebno da se u ovoj normalizaciji odnosa koju smo dogovorili jučer na Vrhovnom savjetu i na sjednici Vlade međusobno usledi međusobno poverenje. To znači i Ministarstvo odbrane i ljudi koji rade na mobilizaciji i zbog svih mogućih špekulacija koje su nastajale i prije toga od onih koji su štitili i odredili da se te stvari poprave i da se pokušamo vraćati nazad na jedan dio proizvodnje koju smo imali. Na tom planu je bilo dogovoreno jučer na sjednici Vrhovnog savjeta, o čemu vas je obavjestio general Čeleketić, da se u istočnoj Slavoniji znači u Baranji, u Sremu zbog toga što tamo nemamo Bihać i zbog toga što tamo nemamo AP Zapadnu Bosnu iako je od tamo došao dio ljudi ovamo, da se tamo pokušamo svoditi bar u neku normalnu proizvodnju koju možemo da učinimo na tom terenu. To je dakle takav jedan naš dogovor i da se ovaj ostali dio povlači ne samo u smislu ratne proizvodnje, jer ni sa ratnom proizvodnjom se ne može ustvari dugo živjeti. Sada si 65 hiljada ljudi stavio na državne jasle da se hrane. To je nemoguće. Vi znate da se onda troši sve od ulja, od brašna, od šećera i od bilo kojih drugih roba. Sve se ustvari troši u kazanu i onda svakim danom idu troškovi gore i zato ćemo onda pasti iznutra, jačajući izgubićemo logistiku i bićemo u izuzetno teškoj situaciji. Ja sam dužan kao predsjednik Vlade da to kažem i da tako, a takav način govorim jer mislim da ako tako ne bih rekao mislim da bi apsolutno pogrešio. Drugo, dogovoreno je da u sklopu ovoga zadatka koji je vezan za ovu tačku oko ovih objašnjenja vezanih za materijalni položaj vojske RSK i kažem da smo ovu aktivnost i poslje ovog Sporazuma, mirovnog Sporazuma o prekidu vatre koji je bio bitan u okvirima RSK iako je on sve ove negativne konotacije imao o kojima je govorio general Čeleketić u odnosu na Hrvatsku i na njihove snage i da smo ušli u mirovni Sporazum, odnosno ekonomski sporazum o ekonomskim pitanjima, tj. Sporazum kojega smo na zadnjoj Skupštini usvojili i da smo poslje toga krenuli u određenu operacionalizaciju. Mi smo kod toga zadatka ušli u područje razgovora i o vodi, i o struji i o naftovodu i naravno jedno od centralnih pitanja bilo je vezano za autoput. Mi dakle nismo još definitivno odlučili kada će da bude otvaranje autoputa i zbog toga su kontakti između Vlade i ljudi koji na tom direktno rade i radi ministarstva su u stalnom kontaktu i sa ljudima iz zapadne Slavonije i poslanika i rukovodstva sa kojima smo imali već nekoliko sastanaka, zajedničkih dogovora poštivajući i zaključke i dogovore koji su bili u okvirima zapadne Slavonije. To znači i Okučana i Pakraca. Iz tih razloga da sada ne širim sve te kontakte i sve što smo do sada raspravljali, a mnogo smo tog raspravljali i dogovarali. Mi smo na osnovu zaključaka koji su nama dostavljeni, noćas imali to također na sjednici Vlade i uglavnom

321

smo najveći dio tih zaključaka prihvatili i ja ću pokušati da ih odmah prezentujem na način kako smo se dogovori i na sjednici Vlade, o čemu sam ja prije današnjega ovoga našega zasedanja upoznao i poslanike i ljude koji su došli iz zapadne Slavonije. Dakle, mi smo pre kazali pod kojim zaključkom da Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo saobraćaja i veza pristupiće hitnom formiranju operativnoga štaba za sporovođenje sporazuma o otvaranju autoputa sa sjedištem u Okučanima. Taj dio posla je dakle već započeo. Osnovni zadatak ovoga štaba jeste definisanje svih potrebnih aktivnosti po sadržaju, nosiocima, rokovima i troškovima radi što bržeg puštanja autoputa u saobraćaj. Štab treba ostvariti potreban nivo saradnje sa predstavnicima UN, te dakle koordinirati aktivnosti i mjere sa komisijom u kojoj se nalazi i rukovodstvo i poslanici Okučana, odnosno zapadne Slavonije. Drugo, Ministarstvo unutrašnjih poslova treba osnovati posebnu jedinicu milicije sa tehničkim i materijalnim sastavima potrebnim za ostvarivanje kontrole i bezbednosti saobraćaja na autoputu i prilaznim putevima o čemu je Vladu noćas obavjestio gospodin Pavković789 i o tome na kakav način je predvidio tu aktivnost i koji je broj ljudi. Treće, Ministarstvo odbrane sa Glavnim štabom Srpske vojske Krajine su odgovorni za realizaciju osnovne zamisli vojnog obezbeđivanja autoputa formiranjem otpornih tačaka sa [...]790 za sprečavanje u zoni odgovornosti 18. korpusa Srpske vojske Krajine. Drugim rječima, sve u dogovoru sa 18. korpusom i komandom i na drugoj strani snaga ili organa milicije i javne bezbednosti stvoriće se jedna međusobna povezanost u smislu ostvarivanja onog osnovnog zadatka da se sigurnost i bezbednost naroda u zapadnoj Slavoniji pojača, a ne smanji.Četvrto, Ministarstvo za saobraćaj i veze odgovorno je za snimanje postojećeg stanja tehničke ispravnosti i autoputa i angažovanje izvođača i nadzornog organa za sanaciju autoputa. U prvoj fazi treba izvršiti sanaciju kolovoza i postaviti vertikalnu i horizontalnu signalizaciju i zaštitnu ogradu. Peto, Vlada RSK će parlamentarno, dakle po svojim sjednicama kako dolaze pratiti sprovođenje sporazuma o puštanju autoputa u saobraćaj i preduzimati mere po dogovoru sa rukovodstvom iz zapadne Slavonije za oživljavanje infrastrukturnih i privrednih sistema kao što su osposobljavanje pumpnih stanica, zatim formiranje djela javnih preduzeća koja su ustvari vezana za “NIK”791 i za javno preduzeće “Krajina putevi” i razmatranje mogućnosti za formiranje bescarinske zone u zapadnoj Slavoniji, što je i bila inicijativa rukovodstva u okvirima zapadne Slavonije.I šesta naravno, financiranje sredstava za realizaciju svih ovih zaključaka obezbjedilo [bi] se iz budžeta Vlade RSK, a to je ustvari dio zadataka koji će se raditi u okvirima sva četiri sporazuma a između ostaloga onoga dijela kako sam zadnji put objašnjavao kad je u pitanju naftovod i količine nafte koje ćemo mi tražiti i koje smo već zatražili i danas ih već dostavljamo na razmatranje i kad je u pitanju dakle ovaj mazut. Posebno hoću da istaknem da smo zaključak koji je bio i zaključak Skupštine, a i onaj dio kojega smo prezentovali da se realizacija mirovnog Sporazuma o prekidu vatre također mora apsolutno ispoštovati. To znači da na onome djelu posebno gde je u pitanju Pakrac tražili smo poseban jedan zaključak i predlagali ga dvojici kopredsjednika i gospodinu Akašiju,792 a u razgovoru koga smo vodili u Beogradu predsjednik Martić sa gospodinom Akašijom tražili smo za čitavo

789 Nebojša, vršitelj dužnosti ministra unutarnjih poslova.790 Nejasno u izvorniku.791 “Naftna industrija Krajine”.792 Yasushi Akashi.

322

područje RSK. Mogao bih ih ustvari još i iznositi ovako postavljena, a to znači da će štab koji će biti formiran i koji će se nalaziti u Okučanima biti u direktnoj vezi i kada taj štab zajedno sa određivanjem ovih zadataka kaže između ostalog tada ćemo i kazati kada će biti moguće da se autoput otvori. [...]

Preslika, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 5.

1171994 ., prosinac 17 .KninOdluka SUP-a Knin o upućivanju policajaca iz SJB Benkovac, SJB Obrovac, SM Kistanje i SMON Knin u Zapadnu Slavoniju, kao ispomoć pri regulaciji prometa i osiguravanju tamošnje dionice autoceste Zagreb – Lipovac koju su nadzirali pobunjeni Srbi

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I N otvoreno – DX–793

Broj: 08-01- /94. godineKnin, 17. 12. 1994. godine

SJB Benkovac i Obrovac SM Kistanje

U vezi dogovora između RSK i tzv. Republike Hrvatske, predviđeno je da se dana 20. 12. 1994. godine otvori autoput Novska – Nova Gradiška preko Okučana za saobraćaj.

Radi kontrole i regulacije saobraćaja na istom, te obezbeđenja saobraćaja na autoputu, ukazala se potreba da se iz sekretarijata za unutrašnje poslove obezbedi dio ljudstva za obavljanje ovih poslova. S tim u vezi odlučeno je da SUP-a Knin odredi dio svog ljudstva za obavljanje poslova kontrole i regulacije saobraćaja na navedenom putu.

Za izvršenje navedenih zadataka potrebno je da SJB Benkovac odredi 5 saobraćajnih milicionara (vođa saobraćajnog sektora i 4 saobraćajca) i 5 milicionara iz pozorničko-patrolne djelatnosti, te 1 krim. tehničara sa kompletnom opremom za vršenje uviđaja. SJB Obrovac odrediće 5 saobraćajnih milicionara (vođa sektora i 4 saobraćajca) i 5 milicionara iz pozorničko-patrolne djelatnosti, SM Kistanje 8 milicionara, a ostali dio milicionara biće određen iz SM i SMON-a SUP-a K n i n.

Na izvršenju zadatka navedeni milicionari biće angažirani 30 dana.Polazak na izvršenje zadatka je dana 20. 12. 1994. godine u 7.00 sati ispred zgrade SUP-a

Knin. Do navedenog vremena svi pripadnici milicije koji idu na izvršenje zadatka dužni su biti ispred zgrade SUP-a Knin odakle je osiguran prijevoz za Okučane.

793 U desnom kutu rukom dopisano: SM Kistanje.

323

Svi milicionari moraju biti uredno ošišani i obrijani, a sa sobom moraju ponjeti, dugo i kratko naoružanje, uniformu, civilno odjelo, rezervni veš, bijele opasače (tko ima), terenske čizme, plitke cipele, pribor za ličnu higijenu i drugu potrebnu opremu.

Pri odabiru ljudstva potrebno je da se odrede aktivni milicionari, odani i vredni radnici.Hrana i spavanje obezbeđena je u SUP-u Okučani.Navedeni zadatak je vrlo hitan i vrlo ozbiljan, stoga je potrebno držati se gore navedenog.

Imena i prezimena ljudi koji su određeni za izvršenje gore navedenog zadatka dostavite nam putem depeše pozivom na naš broj gornji, najkasnije do 19. 12. 1994. godine do 19.00 sati.

Prednje vam se dostavlja na postupanje.

za SEKRETAR:-a Slobodan Vujko794

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 1.

1181994 ., prosinac 21 .KninZapisnik sa sastanka ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića i šefa civilnih poslova UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije Michela Moussallija

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVABroj: 23-5-109/94.Knin, 21. 12. 1994. godine

Z A B I L J E Š K Asa sastanka dr. Milana Babića ministra inostranih poslovaRSK i gospodina Mišel Musalia795 šefa Civilnih poslovaUNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije, održanog

20. decembra 1994. godine u Kninu

Na zahtjev gospodina Mišel Musalia, šefa Civilnih poslova UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije, održan je sastanak sa dr. Milanom Babićem ministrom inostranih poslova RSK 20. decembra 1994. godine u 12 i 35 časova u prostorijama Ministarstva inostranih poslova.

Osim dr. Milana Babića sastanku su prisustvovali njegovi saradnici gospodin Slobodan Perić, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja, gospodin Sretko Petković, pomoćnik ministra inostranih poslova te Milan Trbulin, komesar Republičkog komesarijata za izbjeglice.

794 Potpis: nečitak.795 Michel Moussalli.

324

U delegaciji predstavnika UNPROFOR-a pored gospodina Musalija bili su prisutni i njegov zamjenik gospodin G. Žak,796 gospodin E. Agiljar,797 šef Civilnih poslova UNPROFOR-a Sektora “Jug” te dva prevodioca.

Dr. Milan Babić: U uvodnom dijelu dr. Milan Babić izrazio je dobrodošlicu prisutnim gostima sa željom da i ovaj sastanak protekne na obostrano zadovoljstvo.

M. Musali: Uz zahvalnost dr. Milanu Babiću što ga je primio na razgovor gospodin Musali se i izvinuo zbog neplaniranog, ali opravdanog zakašnjenja na ovaj sastanak. Ja se nadam da današnje loše vrijeme ne odgovara raspoloženju vašeg naroda. Upravo loše vremenske prilike su utjecale na kašnjenja na sastanak sa predsjednikom gospodinom Martićem, a samim tim je utjecalo i na kašnjenje ovog sastanka. Želim da istaknem da u službi Ujedinjenih nacija radim preko 30 godina i da težu situaciju u svom ogromnom iskustvu do sada nisam vidio.Ličnih ambicija nemam, osim želje da se susretnem sa ljudima dobre volje koji su u stanju da učine mnogo ka ostvarenju konačnog mira. U svojoj misiji želim da budem potpuno nepristran i ne želim biti ni na jednoj strani. Tračak nade za mir je i potpisani Sporazum o ekonomskim pitanjima te sutrašnje otvaranje auto-puta u 14 časova. To otvaranje auto-puta je veliki korak ka miru. Ja sam tu i želim pomoći na način koji vi predložite.

Dr. Babić: Zahvaljujem. Drago mi je da je tako iskusan čovjek došao da nam pomogne u otklanjanju izrazito velikih problema sa kojima se mi susrećemo. Stvari koje su se dešavale i koje se dešavaju nama izgledaju jednostavno. Svi mi koji imamo svoja prava i svoje interese nama pojedine stvari izgledaju dosta jednostavne. Međutim kada se pojave izvjesni problemi kod više zainteresovanih subjekata tada jednostavne stvari postanu komplikovane. Nakon dolaska UNPROFOR-a na područje bivše Jugoslavije izrazili smo mnogo nade u rješavanju novonastalih problema, naravno izrazili smo bojazan i strah za sigurnost cjelokupne teritorije Republike Srpske Krajine. Jedan od osnovnih elemenata koji nam je ukazivao na našu bojazan jeste upravo ne izdefinisani status Ujedinjenih nacija raspoređenih na teritoriju RSK. Bilo je mnogo diskusija kako prihvatiti UNPROFOR. Tada nam je bio jedini interes kako obezbjediti apsolutnu zaštitu narodu RSK od strane međunarodne zajednice. Nisu se uvažili naši prijedlozi i zahtjevi u vezi rasporeda UNPROFOR-a te je mandat UNPROFOR-a bilo kompromisno rješenje. Što se tiče vojnog aspekta statusa UNPROFOR-a naš je prijedlog išao u pravcu da se UNPROFOR rasporedi na liniju razdvajanja, a ne unutar teritorije RSK kako je i učinjeno. Potpisani Sporazum o ekonomskim pitanjima sa Hrvatskom uljeva nadu za rješavanje konflikta na pravi način. Pregovori o ekonomskim pitanjima su upravo pokušaj stvaranja povjerenja naroda Krajine i Hrvatske, međutim na ovom prostoru prisutan je potpuno različiti stav o istim ciljevima svaka za sebe, što zasigurno produžava krizu i zadržava visok stepen napetih tenzija. Hrvatska želi preko Sporazuma da Krajinu uključi u integralni dio Hrvatske. Naš pristup je da se život na ovim prostorima može organizovati i na drugačiji način. Sa ovim Sporazumom možemo imati svi koristi, a da niko nikoga ne ugrožava.Bez obzira na potpisani Sporazum o ekonomskim pitanjima, narod RSK nema povjerenja prema hrvatskoj vlasti pa i kod otvaranja auto-puta. Do otvaranja auto-puta došlo se nakon političkog konsenzusa svih struktura u RSK. Ljudi sa područja zapadne Slavonije mišljenja su da će hrvatska vlast iskoristiti promet auto-putem za novu agresiju na RSK. Sa prisustvom naše policije ja se nadam da će se i otkloniti izvjesni strah koji postoji. Uz

796 Jacques Grinberg.797 Enrique Aguilar.

325

pomoć UNPROFOR-a morali bi se rješiti i neki tehnički detalji s kojima bi se povećala dodatna bezbjednost i dijela puta i tog stanovništva. UNPROFOR može mnogo doprinijeti za povjerenje kao i za uzajamnu korist obiju strana. Osim što UNPROFOR može pomoći u vojnom djelu tehničkih pitanja isto tako može pomoći i dijelu poslova civilnog karaktera. Da bi se Sporazum mogao u potpunosti realizirati potrebna je dodatna pomoć UNPROFOR-a RSK u materijalnom smislu, jer u ovom času RSK nije u mogućnosti da obezbjedi sva potrebna tehnička i finansijska sredstva. Mislim da je zaštitna ograda oko auto-puta za to stanovništvo vrlo bitna, ali ipak taj problem ne treba izdizati na političke konotacije kako to inače pojedinci pokušavaju činiti. Drugi problem s kojim ćemo se susresti to je otvaranje vodovoda, njihov popravak od Obrovca, Zadra, Benkovca te ostalih dijelova na drugim dionicama. Taj vodovod je jedan veliki sistem i isti je pretrpio velika oštećenja. Samo snabdjevanje vodom Hrvatske ima i političke naboje kod našeg stanovništva. U tom pravcu potrebno je izbalansirati odnose između hrvatske strane i srpskog stanovništva sa tog područja RSK. Mislim da Sporazum mora biti realizovan postupno i to najprije riješiti promet auto-putem, a zatim popravak vodova i instalacija. Treći segment Sporazuma je uspostava električnih vodova koje nismo u mogućnosti popraviti bez pomoći UNPROFOR-a. To je veliki problem koji će trajati duže vrijeme i zato je UNPROFOR potreban i njegovo djelovanje mora biti trajno. Nema boljeg garanta za mir na ovim prostorima bez garancije međunarodne zajednice.

Musali: Želim da vam zahvalim vaša Ekselencijo na iscrpnom izlaganju o svim elementima koji su u ovom času interesantni. Imam osjećaj da je cjelokupno stanovništvo ovog teritorija zabrinuto za trenutnu situaciju koja je ovdje prisutna.Smatram da treba sve činiti na uspostavi povjerenja među stranama. Potpuna realizacija Sporazuma o ekonomskim pitanjima je pretpostavka za dobrobit ovog stanovništva i u tom pravcu će UNPROFOR sve činiti da se Sporazum što prije realizuje. U prvom redu UNPROFOR će poduzete dodatne mjere kako bi bezbjednost auto-puta bila što bolja. Ima tu još dosta neriješenih problema, kao što su pojedini problemi koji se postavljaju pred mješovitu komisiju, a koja se u skladu sa Sporazumom treba oformiti. UN je svjetski sistem, ali nije savršen. Mi članovi Sekretarijata Ujedinjenih nacija moramo poštovati odredbe Ujedinjenih nacija. Mi činimo sve da budemo potpuno nepristrani i objektivni. Želim da kažem da na naše djelovanje i na naš rad mnogo djeluju i odlučuju zemlje članice Ujedinjenih nacija. Veoma teško je razumjeti ovu situaciju na prostorima gdje je raspoređen UNPROFOR. Neshvatljivo je da se onemogućava rad predstavnicima UNPROFOR-a od onih koje taj isti UNPROFOR pomaže. Mi moramo sprečiti daljnje proljevanje krvi.

G. Žak: Da li gospodine ministre imate kakvih primjedbi ili opaski na izlaganje gospodina Musalija?

Dr. Babić: Ja nemam primjedbi ili opaski na izlaganje gospodina Musalija, ali ipak imam jednu opasku koju sam osjetio za koju ne bi rekao da se ne slažem. Nikome u Krajini nije u interesu da ponižava UNPROFOR. Svi kojima se želi pomoći moraju trpjeti dosta toga. Ljudi naknadno shvate što je dobro za njih. Ljudi Ujedinjenih nacija su ona struktura ljudi koja zaista razumije druge i dosta se žrtvuju kako bi pomogli narodu zbog kojeg su i došli.

Musali: Slažem se sa svim što ste tako širokogrudno govorili i želim da podijelim i svoje stavove sa vama.

326

G. Žak: Susreli smo se poslije godinu dana gdje sam zajedno razgovarao sa Džini Piterson.798 To je bilo poslije napada na Medački džep. I za nas i za međunarodnu zajednicu Sporazum o ekonomskim pitanjima je egzistencionalan i u tom pravcu ulažemo velika sredstva. Mi imamo razumijevanje za nedostatak tehničkih sredstava i sve ćemo činiti da pomognemo u dobijanju tih sredstava. Naša je procjena da će troškovi otvaranja auto-puta iznositi 15 miliona dolara.799 Postoji tri od šest projektanata za vodu.

Želimo raditi brzo ka potpunoj realizaciji Sporazuma. Povratak generatora u Obrovac mora biti prioritetan. Potrebno je osnovati zajedničku naftnu kompaniju. Molimo da podržite naš rad u svim aspektima. Želim da istaknem da je gospodin Musali član mješovite komisije ispred UNPROFOR-a.

Dr. Babić: Zahvaljujem. Prvo što treba učiniti je intenziviranje svih aspekta ka realizaciji Sporazuma što prije. Mi koji smo dobili povjerenje naroda moramo činiti sve da do realizacije dođe odmah. Dekoncentracija hrvatskih snaga je taktički onemogućavanje daljnjeg rada na ovome dijelu posla. U Hrvatskoj se ovaj Sporazum dosta politički eksploatiše što na našem dijelu otežava realizaciju Sporazuma. Ja vjerujem da ako se sutra auto-put u 14 časova otvori da će ostali segmenti Sporazuma biti lakše realizovani.

Musali: Zaista Vam zahvaljujem što se danas ovdje nalazim i što imam dobru saradnju na realizaciji našeg zajedničkog posla. Unaprijed se radujem našem budućem susretu. Sve naše nade usmjerene su ka otvaranju auto-puta jer je to upravo otvaranje puta ka miru.

Dr. Babić: Drago mi je da ćemo se češće susretati i to mi uljeva optimizam u naš budući rad. Hvala.

ZA MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA p/m800 Sretko Petković, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilicaHR-HMDCDR, 4., kut. 34.

1191994 ., prosinac 23 .OkučaniProglas Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija kojim se osuđuje otvaranje za promet dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške, koju su nadzirali pobunjeni Srbi

SRPSKA RADIKALNA STRANKAZAPADNE SLAVONIJEOkučani, 23. 12. 1994. god.

P R O G L A SSRPSKOM NARODU ZAPADNE SLAVONIJE

798 Jeannie Peterson, predstavnica Ujedinjenih naroda za civilna pitanja.799 Američkih dolara (United States dollar).800 Pomoćnik ministra.

327

Ispaćeni, ožalošćeni, proterani i ekonomsko uništeni narode zapadne Slavonije, dobro u ovom vremenu razmislite zbog čega su vaši sinovi, očevi i braća prolevali krv. Zar su oni dali svoje živote da bi danas Hrvati mogli bezbrižno ići iz Novske za Novu Gradišku i obratno na kafu. Potpisnici sporazuma i oni koji su im dali podršku tvrde da je otvaranje autoputa naš ekonomski interes. Ako je ovo ekonomski interes, primopredaja autoputa je morala odgovarati prema međunarodnim saobraćajnim propisima. Da bi trasa autoputa bila upotrebljiva po međunarodnim propisima, otvaranje ne bi moglo biti pre dva do tri meseca. Ovo naši srpski medijatori nisu predvideli ili nisu želeli shvatiti, bit ovog sporazuma već su postupili onako kako su gosp. Tuđman801 i njegovi međunarodni savetnici zahtevali da se otvori autoput pre katoličkog Božića što je upravo obećao svom narodu a time dobio na političkom rejtingu u svojoj državi. Kao i uvek, pa i sada, pokazalo se da Hrvati vode mudru i diplomatsku politiku potpomognuti od Njemačke i Vatikana. Činjenice ukazuju da je na takav način izgubljen veliki dio zapadne Slavonije, i sad na isti način gubimo autoput zahvaljujući nezreloj i dovoljno ne dorasloj diplomatskoj politici naših srpskih pregovarača.

Kroz istoriju srpski radikali uvek su stali uz svoj srpski narod. Tako to činimo i sad. Bez razmišljanja, jednoglasno smo odbacili ovaj sporazum između Knina i Zagreba, bolje rečeno između Mikelića802 i Šarinića,803 odnosno Miloševića804 i Tuđmana. U kvalitet mnogih dosadašnjih sporazuma smo se dobro uverili. Ni jedan sporazum ni rezolucija do sada nije išla u korist srpskog naroda pa tako smatramo da nije ni ova. Dosta nam je usmenih obećanja iza kojih se kriju neodgovornosti. Ko odgovara za izgubljenu Maslenicu, Medački džep, za Zagrebački sporazum posle kojeg izgubismo mnogo žrtava na našem prostoru zapadne Slavonije. Niko se od međunarodnih medijatora nije ni našalio da reaguje na nastale ustaške ispade.

Upravo iz tog razloga, mi srpski radikali se u potpunosti ograđujemo od ovog sporazuma i smatram da se država mora najprije stvarati politički, pa tek onda ekonomski, a ne obrnutim redom u čemu upravo pokušavaju međunarodni medijatori zajedno sa Slobodanom Miloševićem koji žele da nas mirnim putem integrišu u ustašku Hrvatsku. Posledice ovog sporazuma neka snose potpisnici i oni koji su im dali podršku iz zapadne Slavonije.

Ponosni smo na našeg predsednika Stupara805 koji se dana 21. 12. 1994. godine na vanrednoj Skupštini Opštine Okučani jedini suprostavio otvaranju autoputa i odbio da da podršku “Vitezovoj806 komisiji” već je ostao dosledan stavovima i programu naše stranke, a istorija će pokazati ko je bio na pravoj političkoj liniji, odnosno ko je imao u vidu nacionalni interes.

Ona, u svet poslata ceremonija slavljenja otvaranja autoputa i pečenja vola je dobro poznat folklor i tradicija HDZ-a807 i najveća srpska politička sramota. Slaviti svoj politički poraz mogu sebi dozvoliti samo ljudi uskogrudnog razmišljanja i političke nezrelosti, a ne Srbi nikako. Zar ti koji su tu na istom mestu slavili, nisu svesni ili su brzo zaboravili da je na tom prostoru palo najviše žrtava za taj isti autoput. Srpski radikali nikada ne zaboravljaju

801 Franjo.802 Borislav.803 Hrvoje.804 Slobodan.805 Drago, predsjednik Glavnog odbora Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija.806 Dušan Vitez.807 Hrvatska demokratska zajednica.

328

svoju braću i nikad se na njihovoj krvi neće veseliti, već samo na nekom drugom mestu, ali tek onda kad ostvarimo svoj cilj, kad stvorimo svoju vlastitu otadžbinu.

Bez obzira na sve, srpski narode zapadne Slavonije, srpski radikali vas nikad neće ostaviti na cedilu, bićemo uz vas, sa vama i ispred vas do poslednje kapi krvi, a izdajice će kad tad doći pred sud pravde i istine.

SVE ZA SRPSTVO, SRPSTVO NIZAŠTA!

M. P.808 GLAVNI ODBOR SRPSKE RADIKALNE STRANKE ZAPADNE SLAVONIJE

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 29., kut. 8.

1201994 ., prosinac 31 .VrlikaIzvješće Stanice milicije Vrlika o radu u 1994 . godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVASEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE K N I N STANICA MILICIJE VRLIKAVrlika, 31. 12. 1994. godine.

I Z V J E Š T A Jza period od 01. 01. 1994. – 31. 12. 1994.

Gradić Vrlika smješten je između planinskih masiva Dinare sa sjeveroistočne i Svilaje sa jugozapadne strane na saobraćajnici Knin – Sinj, južno za 33 kilometra od glavnog grada Knina. Grad je bio naseljen većinskim hrvatskim stanovništvom koje je prije i za vrijeme ratnih dejstava prebjeglo ili se odselilo na teritorij RH, tako da je u Vrlici trenutno nastanjeno oko 30 stanovnika koji su hrvatske nacionalnosti, a radi se o starim i nemoćnim ljudima, te oko 150 stanovnika srpske nacionalnosti, što znači da sam gradić Vrlika broji oko 200 stanovnika te se stječe utisak pusta i nenaseljena grada.

Osim Vrlike SM pokriva područja MZ Podosoje, Kukar, Cetina, Civljane, Kosore, Otišić, Koljane, Laktac, Bravčev Dolac, Vinalić, Ježević, Garjak i Maovice, gdje živi sveukupno oko 2000 stanovnika od čega jedan manji dio hrvatske nacionalnosti.

Sam geografski položaj i trenutna situacija na terenu kazuje nam da je Vrlika neposredno vezana sa teritorijem pod kontrolom vojske RH i stoga vrlo ugrožena radi čestih ubacivanja terorističkih grupa sa teritorija pod kontrolom vojske RH na teritorij RSK. Pošto je većina mjesta na području oko Vrlike bilo naseljeno većinskim hrvatskim stanovništvom kao što su Maovice gdje je ostalo nešto stanovništva hrvatske nacionalnosti i mjesta su vrlo slabo

808 Okrugli pečat: RSK, Srpska radikalna stranka, Oblasni odbor SAO Zapadna Slavonija, Okučani.

329

naseljena, dok je jedan dio stanovništva srpske nacionalnosti iz sela oko Vrlike otišao za Knin ili RSK i Jugoslaviju došlo je do naglog smanjenja stanovništva na tim djelovima, što je automatski oslabilo odbrambenu moć, a radi se o mlađim ljudima dok su stariji ostali na svojim ognjištima. Što se tiče položaja i granice sa RH dio između granice RSK i RH nije dovoljno obezbjeđen sa pripadnicima vojske RSK tako da je taj dio / prema Maljkovu / potpuno nezaštićen izuzev poneka patrolica i sl.

Privreda grada Vrlike ne radi, a sam grad nema ni opštinske vlasti osim MZ već se radi o ogranku iz Knina tako da se stvara utisak, a vidi se i na licu mjesta da izgleda nitko nema interesa da oživi Vrliku osim privatnih gostioničara / ima 7 kafića / a prije ratnih dejstava bile su dvije RO,809 Tvornica plastike “Cetinka” i tvornica konaca “Dalmatinka”, čija sredstva su uništena u ratnim dejstvima i na tome je ostalo. Pored gore navedenih 7 kafića koji rade bez dozvole, radi jedna prodavnica i jedna mesnica, dok se za ostalo može reći da ne postoji. U gradu je počelo djelovati komunalno poduzeće, otvorena je i radi osnovna škola, te ambulanta, a u bivšim prostorijama, odnosno Ustanovi za mentalno zaostalu djecu sada je smješten Štab VRSK i vojska je taj dio koji se nalazi u Vrlici dok se civilno stanovništvo skoro i ne primjećuje. Saobraćaja i nema od Vrlike prema Kninu, osim pokojeg vojnog vozila i autobusa koji saobraća dva puta dnevno, dok civilnih vozila i nema.

PTT veza radi mjesečno u prosjeku petnaest / 15 / dana i jedina veza je u SM tako da većina mještana Vrlike dolazi da telefonira u SM što nam stvara poteškoće u radu dežurne službe.

SM Vrlika raspolaže sa voznim parkom od 4 vozila – putnička koji su u dotrajalom stanju – stari, osim vozila sa milicijskim tablicama koje je oštećeno u saobraćajnoj nesreći tako da na vozni park ukoliko se ne dođe do obnavljanja ne može ni računati i neophodno je isti popuniti bar sa jednim novim vozilom pošto ni jedno postojeće vozilo ne može bezbjedno da ode dalje od Knina. Nije to samo slučaj kad je u pitanju vozila kao vozila već i dijelovi na njima koji se teško dobijaju i to nas dovodi u još težu situaciju tako da ponekad ne možemo ni koristiti ona vozila koja imamo.

Radio-veza može se reći i da ne postoji. Postojeća radio-veza kad radi onda radi konfiguracije terena ne može da dobije bazu – Knin, a u većini slučajeva nije radila i pored čestih upozorenja da ne valja, što se odnosi i na specijalni telefon koji nikako i ne radi.

U SM Vrlika radi trenutno 43 radnika računajući i jedinicu za posebne namjene, a u redovnim poslovima izuzev jedinice za posebne namjene imamo 13 aktivnih radnika, od toga je 8 prije kratkog vremena došlo sa školovanja iz Golubića, dok su ostali komandir sa VŠS,810 operativni radnik SSS.811 Pošto na poslovima obrade radi samo jedan operativac neophodno je taj dio popuniti sa bar još jednim radnikom kako bi služba redovno djelovala, a osim komandira nema niti pomoćnika ni zamjenika tako da komandir obavlja sve poslove izuzev operativnog dijela, a i tu je u dosta slučajeva uključen što stvara dodatne probleme.

Pored navedenih problema radnici SM Vrlika ostvarili su u prethodnom periodu 55138 radnih sati, patrole 8968 sati, dežurstva 12200 sati, itd., što će biti prikazano u tabelarnom dijelu koji slijedi.812 U SM se trenutno na otkomandi nalaze 2 radnika iz drugih SM. U prethodnoj 1994. godini na rad u SM primljeno je 8 novih radnika koji su došli sa kursa u Golubiću.

809 Radna organizacija. 810 Viša stručna sprema. 811 Srednja stručna sprema. 812 Prilog nije pronađen uz izvornik.

330

Promatrajući dosadašnji rad, dolazi se do zaključka da je većina milicionara rezervista nezainteresirano za posao / čekaju da se otvori željeznica i sl. / ranije su bili radnici RO u Kninu i sl. te su u redovima milicije pronašli “zavjetrinu” da ne idu na prvu liniju, a dok im se stvori prostor za povratak u prijašnje RO to će učiniti. To je slučaj i sa jednim djelom aktivnih mladih milicionara koji su također došli što im je ovdje lakše nego u vojsci i iz tog razloga ne dolazi do željenih rezultata.

Saradnja sa vojnim organima je zadovoljavajuća i do sada su radnici ove SM učestvovali u više akcija skupa sa pripadnicima VRSK kako u čišćenju terena tako i u privođenju dezertera iz jedinica. Radnici SM Vrlika su u toku protekle godine priveli kako po naredbi suca za prekršaje i po drugim osnovama preko 100 lica.

Učestvovali su u više akcija pretresa terena, zasjeda i sl. što će biti prikazano u tabelarnom dijelu.

Većina radnika SM Vrlike stanuje izvan Vrlike, Benkovac, Knin, tako da samo jedan manji dio živi na području Vrlike, a pošto je veza sa područjima gdje milicionari stanuju vrlo slaba / autobusi i voz ne ide, tako da je problem u putovanju tako da dolazi do čestih kašnjenja i umora kod milicionara.

Problem je u opremi, pošto znamo da nema adekvatne i kvalitetne uniforme, nema cipela ni čizama, tako da se može reći da su milicionari neobučeni i bosi.

SM Vrlika vrši kontrolu na GP Maljkovo, na dijelu koji je 20 kilometara isturen od Vrlike prema Sinju u šumi, a vozilo koje koriste je dotrajalo. Granični prijelaz nije označen kao granični prijelaz sa odgovarajućom tablom. Milicionari na GP su ujedno na kontroli, a i na čuvanju granične linije pošto taj dio / Maljkovo / skoro se može reći nitko i ne čuva od strane VRSK samo ponekad.

Pored navedenih poslova obrađen je veći broj KD813 o čemu će biti prikaz u tabelarnom dijelu. Uglavnom većina KD je dobro obrađena i na tom dijelu možemo biti zadovoljni.

Po pitanju javnog reda i mira i narušavanja javnog reda i mira mišljenja smo da o tome ne možemo ni govoriti, ako smo u toku prošle godine imali 10-ak prijava po pitanju JRiM814 i to uglavnom lakše naravi.

Prekršaji iz saobraćaja su vrlo rijetki, a razlog je naveden u prednjim navodima.Kao zaključak možemo reći da treba službu popuniti sa bar jednim operativcem / jedan

ima/ komandiru odrediti zamjenika, službu popuniti sa još najmanje 5 milicionara aktivnih, vozni park obnoviti, postojeću vezu / radio vezu / zamijeniti drugom funkcionalnom ili postojeću opraviti, milicionare koliko toliko opremiti odjećom i obućom, telefonsku vezu popraviti i dovesti u funkciju, na GP Maljkovo postaviti odgovarajuće oznake / tablu /.

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 23., kut. 2.

813 Kazneno djelo.814 Javni red i mir.

331

KAZALO IMENA

AAbdić Fikret, 10, 11, 30, 63, 102, 107, 112, 119,

126, 127, 150, 154, 156, 182, 261, 263, 276Aguilar Enrique, 83, 207, 324Ahrens Geert, 106, 284, 288, 293Akashi Yasushi, 38, 207, 208, 230, 276, 281,

321Anđelić Dušan, 166Arbutina Marija, 304Arula Dmitar, 29, 33Atlagić Marko, 86, 87, 88, 222, 227, 245, 246,

260, 268, 270Avdej Popov, 305Avramov Smilja, 251Avramović Dragoslav, 100, 318

BBabić Gojko, 94Babić Milan, 5-7, 36, 58, 61, 84, 85, 87, 90,

97, 103, 106, 133, 134, 144, 156, 158, 177, 201, 204, 207, 210, 211, 221, 222, 225, 226, 230, 231, 237, 240, 250, 251, 278, 280, 281, 289, 294, 323-326

Badinter Robert, 7, 223Badža Dušan, 75, 77, 145, 217, 219, 254Bajić Ljubica, 140Bajić Marko, 187Bakić Ranko, 88, 210, 227, 251, 260, 282, 292-

294Baltić Dušan, 301, 302, 304Banda Đorđe, 197Barjaktar Željko, 166Basara Rade, 92Basta Dušan, 166Berić Božidar, 234Bešlagić Munib, 126

Beuković Radovan, 252Bezrukov (doktor), 105, 115Bibić Branko, 220, 296Bijelić Boško, 127Birač Ranko, 301-304Bjedov Milorad, 105, 116Bjegović Đorđe, 210, 239, 259, 288, 289Bjelanović Mirko, 29, 32, 33, 34, 88, 316, 317-

320Bjonda Drago, 93Bjonda Roza, 94Blagojević Mladen, 141Blagojević Slobodan, 119Bogovac Neven, 183Bogović Danijel, 94Bogunović Borislav, 222, 228Bojanić Anka, 151Bolić Dragutin, 29, 46, 61, 108, 203, 231Bosanac Veljko, 119, 141-143Bosančić Milenko, 140Bosnić Milan, 31, 57-59, 86, 87, 107, 108, 110,

111, 119, 155, 230, 233, 237, 254Božić Dragan, 103, 110, 111, 118, 151Božić Žarko, 61Brđanin Radoslav, 280Brdar Milan, 222Breslavski, 145Brković Milan, 141Broz Josip (Tito), 316Budić Ljubiša, 31, 35, 36, 106, 134, 204, 231,

251, 253, 294Buha Milorad, 222, 228, 260, 286-288, 292Bukva Branislav, 56, 61Bulajić Milan, 251Bulatović Momir, 3, 64, 68-70, 101, 171-176Bulatović Pavle, 64, 171, 174

332

CCampbell John, 298Carter Jimmy, 178Cindrić Mile, 93Clinton Bill, 100Crnčević Brana, 9, 99, 102Crnogorac Miomir, 46, 234Cvjetićanin Đuro, 125

ČČeleketić Milan, 12, 35, 37, 88, 119, 262, 310,

317, 318, 319, 320Čenić Uglješa, 216Čičić Dragan, 210, 211, 260, 269Čubra Milan, 228, 260, 267Čupković Pero, 308Čurkin Vitalij, 101

ĆĆakić Siniša, 29Ćopić Nedeljko, 173Ćurković Boško, 222

DDabić Dušan, 244Dakić Mile, 182Damjanić Petar (Pero), 99, 206, 306Damjanović Đorđe, 222, 259, 291, 292Dapčević-Kučar Savka, 292Degoricija Slavko, 10, 126Dejanović Milan, 95, 141Dereta Todor, 142Devetak Dušan, 63Dimitrijević Branka, 42, 50Divjak Dragan, 166Dmitrović Branko, 227, 260Dmitrović Nedeljko, 93Dmitrović Vladimir, 103Dobrijević Branko, 29Dobrijević Marko, 87Dobrojević Petar, 88Dokmanović Slavko, 234, 235, 239, 241, 260,

271Domazetović Ljubomir, 29, 32, 33Dondur Neda, 222, 229, 241, 260

Drača Aco, 99, 183, 203, 204Drača Radomir, 245Dragojević Dušan, 141Dragojević Duško, 141Dragojević Milić, 92Drakulić Ilija, 309Dudaković Atif, 155

DŽDžakula Veljko, 210Džodan Petar, 87, 88, 166, 167, 168

ĐĐukić Dragan, 149, 188, 198Đukić Radomir, 195Đurić Čedomir, 166Đurić Mile, 22Đurić Stevan, 35, 60, 61, 108, 110, 111, 135,

166, 184, 230, 232, 260, 266

EEgić Vukašin, 296Eide Kai, 106, 240, 282, 283, 288, 293, 294Ernjaković Milan, 86, 88, 118, 119, 150, 218,

222, 260, 268, 292

FFelić Bejdo, 11Ferdinand Franjo, 101Filipović Branko, 9, 145, 198, 200Franco Itamar, 6, 52Funduk Uroš, 31, 35, 45, 61, 107, 108, 110,

111, 118, 157, 179, 219, 227, 230, 232, 237, 251

GGagić Mirko, 245, 246Galbraith Peter, 4, 5, 38, 39, 83, 84, 177, 178,

276, 283, 284, 292Galić Milena, 257Galović Ilija, 234Gašparović Anđelko, 140Gašparović Juraj, 95Gavrilović Milan, 303Genscher Hans Dietrich, 168

333

Ghali Boutros Boutros, 6, 169, 205, 206, 305, 306

Glušica Luka, 125Gondi Ratko, 87, 88, 208, 218, 219, 221, 227,

240Govoruša Duško, 254Granić Mate, 38Graora Radovan, 234Gravora Duško, 141Grbić Milan, 42, 45, 46, 56, 59Grčić Momčilo, 78, 99, 306Grinberg Jacques, 324-326Grišina Zoja, 105, 111Grozdanić Miroslav, 166, 168Grubišić Nenad, 166Grubješić Damir, 197, 198Grubješić Darko, 143Gunj Željko, 88Gvozdenović Đuro, 141, 142

HHadžić Goran, 12, 168, 209, 313Harambašić Stevo, 166, 167Hasil Ron, 75Hodak Jure, 94Hodak Magdalena, 94Hovanec Susan, 178Hrizostom, 217Hudrost, 145

IIlarion, 2Ilić Jovan, 251Ivanović Obrad, 166, 168, 228Izetbegović Alija, 100

JJakšić Nebojša, 42, 46, 106, 203, 204, 247, 250Janus Svetozar, 303Jarčević Slobodan, 200, 201Jednak Ljuban, 251Jelić Đorđe, 242Jelić Grnović Mićo, 251Jeljcin Boris, 101Joka Ljubomir, 303Jorgić Vid, 29

KKačar Milan, 59Kačić Hrvoje, 175Kalember Milan, 218, 228Kapur Vinod, 40Karadžić Radovan, 8, 9, 76, 77, 98, 99, 103,

154, 168, 172, 198-200Karatović Ivo, 197Karatović Jeka, 197Kasagić Rajko, 217Katić Đuro, 93Katić Pero, 143Kaurin Drago, 140Kaurin Goran, 140Kazen Bil, 298Keravica Miroslav, 234, 235Kerestidžijanac Leonid, 283, 284Kertes Mihalj, 128, 209Keser Dragica, 94Keser Ivan, 94Klarić Đoko, 141Klipa Ljuban, 92, 141, 142, 143Knežević Radomir, 99Knežić Branislav, 128Kohl Helmut, 168Kojić Ilija, 187, 188, 234, 237Kolundžija Gojko, 125Komadina Ilija, 92Komazec Mirko, 80Komljen Milutin, 140Kontić Radoje, 174Korolija Veljko, 103, 131, 247Kosanović Jovan, 94Košević Gojko, 186Kosijer Dragan, 94Kostić Radoslav, 136, 187, 209, 211Kotur Goran, 93Kotur Nedeljko, 93Kovačec Dragan, 141Kovačević Ana, 93Kovačević Blagoje, 64, 173Kovačević Drago, 56, 57, 82, 85, 86, 91, 173,

217-222, 229, 240, 245, 246, 254Kovačević Milan, 93Kovačević Pero, 248, 252

334

Kovačić Stojan, 166Kozić Dušan, 280Kozirjev Andrej, 100Krajinović Neđo, 29, 33Krajišnik Momčilo, 9, 98, 99, 101, 103Kresojević Milan, 227Krička Milivoj, 20, 31, 45, 46, 59, 106, 108,

109, 133, 135, 136, 158, 204, 219, 233, 237, 289, 291, 294

Krivošija Slavko, 64, 171Krmar Željko, 141Krneta Boško, 308Krneta Branko, 27Krneta Petar, 166Krnić Simo, 141, 143, 218, 260, 271Krušić Dragutin, 93Kudić Fikret, 126Kužet Radomir, 99

LLakić Zoran, 246Lalić Milan, 31, 33, 88Lapresle Bertrand de Sauville de, 37, 154, 174,

175, 284Lazarević Predrag, 217Lemić Milorad, 88, 227, 258, 259, 260, 283,

285, 287, 288, 292Leskovac Rade, 216Levčenko Aleksandar, 145Ležajić Rajko, 86, 88, 184, 213, 222, 226, 229,

238, 239, 241, 245, 246, 250, 258, 265-268, 270, 274, 276, 282, 293, 296, 310

Ličina Milovan, 196Ličina Ratko, 88, 218, 221, 229, 238, 240, 260,

265, 266, 267, 270, 271, 272, 273Lilić Zoran, 64, 69, 70, 71, 101, 171, 172, 173,

174, 175Lončar Dušan, 99, 103, 131, 134, 154Longin (Krčo Momir), 99, 216Lovrić Ivan, 140Lukač Dušan, 124, 247

LJLjubojević Nikola, 42, 45

MMacDonald Hugh, 9, 198, 199, 200Macura Lazar, 85, 91, 99, 210, 227, 317Mađarević Svetislav, 234, 235Madžarac Ljubomir, 119, 148, 181Majski Radovan, 24Maljković Radovan, 210, 228Mandić Neda, 227Mandić Nikola, 141Mandić Simo, 166Mandinić Nebojša, 99Marhinj, 145Marić Ljuban, 166Marjanović Mirko, 157, 186Marjanović Pavao, 103, 110, 131, 151, 203,

247, 252Markoš Milorad, 85, 91, 144Martić Mikan, 303Martić Milan, 1, 5, 6, 9, 13, 52, 53, 74-77, 83,

86, 98, 99, 101-103, 136, 154, 172, 177, 178, 186, 188, 200, 201, 203, 205-211, 218, 221, 228, 232, 246, 282, 305, 306, 308, 316, 318, 321, 324

Matić Boško, 146Medić Slobodan, 188Merčep Tomislav, 181Mesić Stjepan, 9, 101Mie Alain, 75Mihailović Draža, 2, 81Mihajlović Kosta, 201Mihajlović Nikola, 141Mikelić Borislav, 5, 10, 13, 24, 26, 29, 31, 33-

36, 42, 45, 51, 56-59, 61-63, 82, 83, 87, 100, 101, 103, 106, 107, 109-112, 116, 118-120, 122, 126, 127, 131, 134, 136, 139, 150, 151, 155-158, 161, 193, 195, 200, 203-205, 207, 210, 211, 214, 218, 226, 229-231, 233-241, 250, 251, 254, 256, 258, 260, 262, 277, 283, 285, 287, 289, 290, 292-294, 297, 299, 310, 317, 327

Milaković Savo, 166Milanković Jovan, 166Milanović Dragan, 86Milanović Veljko, 141Milić Radović, 143Milijević Željko, 42

335

Miljković Dragutin, 95Miljušević Đuro, 141Milošević Danica, 141Milošević Mile, 143Milošević Simo, 141Milošević Slobodan, 3, 9, 14, 64, 68, 70, 87,

100, 102, 141, 169, 171-175, 186, 200, 209, 210, 211, 327

Milović Sava, 29, 119Mirolović Sveto, 166Miščević Predrag, 166Mittnacht Tom, 178Mladenović Stojan, 211Mladić Ratko, 172Momčilović Milenko, 305Moussalli Michel, 323-326Mrkić Nikola, 119, 142Mrzić Milan, 166

NNeer Robert, 11Nenadović Blagoja, 166Nikanor, 216, 221Nikitin, 145Nikolaj, 217Ninković Živomir, 276Novaković Kosta, 297, 298Novaković Mile, 5, 37, 39, 75, 77, 128, 129,

141, 203, 204, 228Novaković Rajko, 211

OOpačić Goran, 183Opačić Jovan, 197Orlić Mile, 94Owen David, 175, 237, 239, 277, 278, 280,

282, 283

PPađen Milan, 60, 106, 112, 134, 151, 204, 231,

254Paić Dušanka, 119Pajić Nikola, 95Pantelinac Rajko, 194Pašalić Ivić, 5, 106Pašić Milan, 92

Paspalj Mile, 168Pavelić Ante, 181Pavić Ostoja, 166, 167Pavković Nebojša, 29, 42, 63, 198, 207, 241,

250, 251, 260, 264, 269, 273, 281, 293, 294, 321

Pavković Radovan, 166Peeters Pierre, 283Pejaković Jovan, 234Pejić Čedo, 140Pejić Zorica, 140Perić Branko, 221, 227, 260, 272, 273Perić Mile, 93Perić Slobodan, 31, 35, 36, 46, 47, 57, 58, 60,

88, 106, 107, 108, 118, 204, 232, 237, 251, 253, 255, 323

Perišić Momčilo, 64, 69, 70, 171-175, 186Peterson Jeannie, 326Petković Sretko, 134, 323, 326Petrović Branko, 45, 50, 57, 58, 60, 108, 110-

112, 118, 157, 165, 204, 216, 233, 237Peurača Vojin, 42, 56, 103, 118Pezić Vinko, 140Pjevac Jovo, 207Podunavac Đuro, 87Popac Boško, 35, 42, 255Popović Milan, 119, 141, 142, 143Potnar Zora, 93Pralica Dušan, 98, 103Prijić Ilija, 26, 42, 56, 58, 88, 107, 110, 119,

131, 134, 136, 137, 145, 147, 155, 187, 188, 201, 207, 228-234, 236, 238, 241, 245, 246, 265, 266, 295

Primarčenko Vadim, 145Prodanović Čedomir, 166Prodanović Milorad, 166Puškarić Tomo, 95

RRadaković Nikola, 234, 235Radić Simo, 36, 42, 45Radinović Slavka, 213Radočaj Roza, 93Radulović Dragica, 27Radulović Gordana, 27Radulović Tanja, 298

336

Raišić Nikola, 40Rajić Simo, 218Rajnović Božo, 42, 50Rakić Dušan, 13, 173, 283, 291, 316Ranković Tomislav, 88Rastović David, 99Rašuo Borivoj, 29, 42, 56, 106, 118, 122, 131,

136, 213, 214, 219, 221, 227, 230, 232, 233Ratković Stevo, 31, 35, 57, 58, 61, 108, 233,

251, 253, 294Rebrača Jovo, 227, 238Relić Marko, 141, 142Relić Miladin, 119, 141, 150, 258Rivić Milutin, 140Rivić Tomo, 140Rodić Mirjana, 89, 220-222, 229, 241, 260Rodić Petar, 59Romanić Čedomir, 166Rončević Dane, 206Rupa Anka, 93

SSamardžić Dragan, 166Samardžija Dušan, 301Samardžija Pavo, 95Sandić Milinko, 52, 56, 57, 58Sandić Savo, 298Simić Aleksa, 303Simić Branko, 86Skeledžija Branko, 46Smiljanić Nedeljko, 95Sokolović Zoran, 186Stanišić Jovica, 2, 26, 27Stipić Vojin, 166Stojsavljević Veljko, 42, 45, 56, 59Stoltenberg Thorvald, 237, 239, 277, 278, 280,

282, 283Stülpnagel Paul Joachim von, 5, 74, 75, 76, 77,

78, 83Stupar Borka, 99Stupar Drago, 300, 327Sudar Predrag, 93Sudar Vasilije, 141Svilarević Dušan, 166

ŠŠajfar Franjo, 93Šajfar Joso, 93Šarinić Hrvoje, 5, 37, 83, 106, 283, 327Šaša Jovo, 141Šeatović Jovan, 166Šegavac Vid, 93Šeks Vladimir, 292Šijan Simo, 45, 46, 74, 106, 110, 111, 118, 133,

157, 219, 233, 237, 254Škaljac Đuro, 119, 126Škopelja Dragan, 193Škorić Branko, 151, 255Škorić Zdravko, 206Šolaja Ruža, 140Šolaja Živko, 140Španović Stojan, 187Šporčko, 145Štrbac Milan, 184Štrbac Savo, 10, 12, 36, 50, 51, 62, 75, 78, 110,

116, 120, 139, 155, 161, 205, 230, 234, 236, 238, 256, 294

Šuput Milan, 29Šušak Gojko, 181

TTalić Momir, 154Tanjga Rade, 29, 31, 35, 49, 60, 88, 103, 129,

134, 135, 154-156, 203, 228, 232, 250, 251, 259, 261, 266-269, 272, 273, 275, 281, 294, 319

Tatarinov, 145Teofilović Dušan, 234, 235Tepavac Nikola, 308Todić Dragan, 110Torbica Branko, 166Trbojević Đorđe, 94Trbojević Ilija, 94Trbojević Milan, 94Trbojević Mirjana, 94Trbojević Rade, 94Trbulin Milan, 103, 107, 119, 131, 151, 182,

297, 323Tuđman Franjo, 5, 14, 37, 38, 75, 101, 106,

175, 181, 209, 275, 327

337

UUry Willliam, 5, 83, 178Uzur Mirko, 166

VVance Cyrus, 100, 178, 239Velimirović Boro, 143Veselinović Ratko, 33, 35, 45, 57, 59, 60, 107,

108, 110, 111, 155-157, 230, 232, 237, 251, 253, 254

Vidić Vlado, 46Vidović Milan, 207Vignjević Mile, 29Vinčić Svetozar, 42, 103, 118, 131, 151, 154,

203, 230, 234, 247Višić Milorad, 218, 220, 228, 238, 239Vitez Dušan, 327Vještica Dušan, 85, 91, 184, 218, 221, 296Vodogaz Đorđe, 122, 123Vojnica Branko, 42, 55, 72, 82, 86-88, 98, 99,

102, 103, 161, 201, 210, 211, 216-222, 245, 246, 293

Vojnović Milivoj, 31, 108, 112, 222, 228, 233, 240, 251, 288

Vranešević Milan, 166Vranešević Radomir, 166Vranić Barbara, 94Vučković Dušan, 166Vujaklija Veljko, 41

Vujanić Dragan, 166Vujić Ranko, 86, 87, 217, 218-220, 227, 229,

238, 240, 260, 289, 290, 292Vujko Slobodan, 323Vukas Željko, 141Vukelić Veljko, 86, 88, 168, 210, 211, 218Vuković Ilija, 206Vukša Stevan, 260, 266, 269, 270, 296Vuksanović Vaskrsije, 239Vukša Stevan, 245Vuletić Nikola, 92, 182Vuletić Rade, 92

ZZebić Jovan, 64, 70, 71Zec Luka, 92Zec Milan, 173Zec Stevan, 94Zinaić Branko, 125, 126Zlokas Dušan, 42, 50

ŽŽgela Marija, 93Žgela Pavo, 93Žgela Vid, 93Živanović Jordan, 64, 171Živković Milan, 228, 260, 269Živković Milenko, 234Župljanin Stojan, 99

338

KAZALO MJESTA

AAlbanija, 65, 67, 68

BBaljevac, 315Banja Luka, 9, 102, 147, 198, 200, 211, 217,

280Banovina, 9, 13, 14, 119, 133, 146, 147, 152,

154, 157, 163, 165, 179, 199, 241, 263, 269, 275, 276, 279, 280, 314, 319

Banski Grabovac, 94, 208Baranja, 7-9, 13, 14, 17, 109, 146, 147, 165,

177, 186-188, 196, 199, 209, 223-225, 228, 275, 280, 284, 285, 297, 298, 320

Batinjani, 170Batnoga, 119, 149, 150, 182, 207Bela Palanka, 215Beli Manastir, 29, 74, 81, 109, 110, 132, 133,

138, 139, 165, 185, 190, 191, 208, 209, 212, 266, 287, 295

Belje, 105, 115Benkovac, 4, 13, 31, 44, 60, 158, 183, 184, 190,

215, 216, 240, 245, 246, 262, 265, 266, 269-271, 282, 289, 296, 312, 322, 325, 330

Beograd, 2, 4, 8, 9, 15, 20, 26, 44, 49, 63, 64, 101, 105, 106, 112, 115, 123, 127, 129, 133, 134, 136, 145, 153, 159, 168, 169, 171, 188, 198, 200, 204, 209, 232, 236, 237, 250, 255, 269, 279, 281, 285, 299, 321

Berlin, 270Bihać, 9-12, 100, 145, 185, 230, 262-264, 277,

306, 314, 315, 319, 320Bijele Vode, 303Bijeljina, 109, 280Biograd, 5, 37, 75Bjelje, 307Bjelovar, 12, 311Bočac, 19

Bogovolja, 142Bojna, 10, 13, 133, 134, 155, 180, 275Bokane, 170Borovo, 215, 235Borovo naselje, 165, 241Bosanska Bojna, 10, 133, 134, 155, 180Bosanski Brod, 277, 300Bosanski Novi, 95, 171, 186, 204, 223, 239,

269, 279Bosanski Petrovac, 12, 280, 314Bosansko Grahovo, 12, 264, 289, 294, 305, 306Bosna i Hercegovina, 2, 6-13, 15, 22, 39, 41,

66-68, 76, 77, 99-101, 109, 124, 142, 154, 155, 191, 198, 199, 218, 223, 277, 305, 312-315, 319, 320

Brazil, 6, 52, 53Brazilija, 52Brčko, 59, 99-101, 199Brda, 222Brezova Glava, 257Brijuni, 239Brinje, 291Bročice, 140Brubanj, 303Bubolje, 307Bugarska, 70, 281Bujanovac, 215Bukurešt, 6, 95, 96

CCaprag, 28, 165Cazin, 11, 262-264, 276Cazinska krajina, 11, 103, 133, 139, 262, 312,

313Cetina (mjesto), 328Cetingrad, 142, 182Civljane, 328

339

Crna Gora, 1-3, 6-8, 20, 27, 34, 64, 70, 85, 87, 91, 97, 100-103, 121, 214, 223, 224, 282

Crni Vrh, 12, 264

ČČačak, 215 Čikola, 38Čitluk, 181

ĆĆeralije, 170

DDabar, 208Dalj, 193, 194, 211Dalmacija, 9, 13, 14, 27, 146, 147, 163, 165,

199, 206Darda, 208, 228, 235, 287Daruvar, 1, 39, 54, 170, 281Debeljača, 262Derventa, 277Dinara, 12, 312, 315, 320, 328Divoselo, 181Donje Jame, 208Donji Dušnik, 215Donji Klasnić, 303Donji Lapac, 165, 185Donji Miholjac, 1, 170, 171Dragalić, 299Dragotina, 303Dragović, 26, 43, 46, 81Drava, 313Drenovac, 303Drežnik, 125Drina, 8, 99, 124, 147, 148, 214, 225Drniš, 4, 5, 31, 37, 38, 60, 75, 104, 113, 240Drvar, 13, 315Dubrava, 125Dugo Selo, 312Dunav, 6, 96, 174, 285Dvor na Uni, 10, 13, 47, 56, 60, 109, 154, 155,

191, 218, 271, 275

DŽDžepine, 307

ĐĐeferević Kosa, 315Đeletovci, 20, 189, 279Đevrske, 307, 308

EEgipat, 83, 283Erdut, 146, 187, 298Ernestinovo, 249, 254, 285, 289, 291

FFrancuska, 11

GGarjak, 328Gata, 315Glamoč, 305, 306Glina, 14, 25, 43, 47, 57, 62, 92, 119, 121, 123,

124, 142, 147, 148, 165, 180, 181, 190, 191, 246, 247, 262, 266, 271, 295, 300-305

Glinice, 92, 94, 207Glinska Poljana, 208Golubić, 19, 307, 329Gorice, 208Gornje Jame, 303Gornji Karin, 79Gorski kotar, 5, 44, 50, 55Gospić, 12, 181, 311Gračac, 2, 60, 120, 121, 208, 291, 312Grčka, 283Grmeč, 12, 314Grubišno Polje, 1, 54, 170, 281

HHađer, 303Herceg Novi, 175Hrvatska, 1-16, 21, 24, 28, 29, 31, 32, 37, 38,

53, 55, 63, 66-68, 71, 72, 75-78, 83, 88, 95, 96, 99-101, 106, 107, 119, 126, 134, 140, 142, 154, 167, 168, 170, 174, 175, 177, 181-183, 199, 201, 203-205, 208, 214, 218, 221, 223, 225, 239, 240, 242, 247, 250, 258-260, 262, 277-285, 287-289, 291, 293, 294, 298, 299, 300, 306, 314, 316, 320, 322, 324-329

Hrvatska Kostajnica, 44, 57, 62, 155, 208, 228, 243, 244

340

IIlača, 20Ilijino Brdo, 127Ilok, 23, 146Irak, 100Italija, 8, 10, 100, 126, 154, 161Izrael, 83

JJadransko more, 72, 215Jajce, 19, 100Jamarje, 206Janjevo, 170Jankovci, 197Japan, 100Jasenovac, 1, 44, 75, 208, 247, 248, 251, 253Jerkovići, 307Ježević, 328Jugoslavija, 1-3, 5-9, 12-17, 19, 23, 24, 30-35,

37, 38, 54, 56, 58, 59, 63-71, 74-77, 80, 87, 89, 91, 96, 97, 100-102, 104, 106, 108, 109, 112, 121, 122, 127, 128, 133, 137, 154, 163-165, 170, 171, 173, 177, 186, 199-202, 209, 215, 223-226, 236, 237, 264, 270, 274, 277, 279-282, 284, 285, 287, 288, 291, 299, 306, 318, 319, 323, 324, 329

KKablari, 307Kakma, 5, 37, 38Kamensko, 119, 208Karađorđevo, 239Karin, 79, 80Karinsko more, 44Karlovac, 12, 34, 311Kijevo, 145Kina, 100Kistanje, 215, 307, 322Klisa, 146Ključ, 100Klokoč, 207, 257Klokot, 315Knin, 2, 4, 5, 12, 13, 17, 19, 22-25, 27-29, 31,

36, 37, 41-43, 47, 51-53, 55, 57, 60, 62, 63, 71-76, 78, 80-85, 89, 90, 91, 95-99, 103, 105, 106, 109, 112, 115, 116, 118, 120-

122, 125, 128, 129-132, 138, 139, 143-146, 149, 150, 151, 153, 158, 159, 161, 162, 165, 167, 168, 177-179, 181-183, 185, 186, 188, 189, 191-193, 195, 197, 198, 200, 201, 203, 205, 208-210, 212, 213, 215, 216, 222, 225-231, 234, 236, 238, 240-248, 252, 253, 256, 258, 260, 261, 265, 266, 283-285, 291-297, 299, 305-310, 315, 322, 323, 327-330

Koljane, 328Kolundžije, 307Komora, 10, 155Koprivnica, 12, 312Korana, 206Kordun, 11, 22, 112, 141, 142, 152, 154, 163,

218, 268, 319Kordunski Ljeskovac, 142, 206Koreja, 100Korenica, 112, 125, 190Kosore, 328Kosovo, 2, 65, 100, 120, 170Kotor, 20Kraljevo, 109Kremen, 95Krnjak, 141, 157, 257Kruševo, 79Kukar, 328Kulen Vakuf (Spasovo), 12, 314Kuzmin, 109

LLađevac, 95Lađevčani, 28Laktac, 328Lički Osik (Teslingrad), 5, 16, 34, 37, 75, 131,

135Ličko Petrovo Selo, 155, 271Lika, 9, 13, 27, 31, 44, 50, 109, 144-147, 163,

165, 181, 199, 206, 276, 308, 314, 319Lipik, 1, 170, 228Lipovac, 4, 94, 313, 322, 326Livno, 12, 100, 264, 294London, 198Lovas, 14, 148, 149Luke, 94, 95

341

MMacute, 170Majdan, 10, 154, 155Majska Poljana, 303Makedonija, 15, 65, 67, 68, 223Mala Kladuša, 315Mali Alan, 12, 181, 264Mali Baljevac, 315Mali Bisovc, 315Mali Skočaj, 315Maljevac, 10, 155, 207Maljkovo, 208, 330Manojlovac, 19Maovice, 328Marino Selo, 181Martin Brod, 12, 314Maslenica, 30, 239, 327Medak, 60Međudražje, 315Meljinovac, 185Miljevački plato, 30, 181Miokovićevo, 170Mirkovci, 20, 35, 61, 279Modriča, 280Mohač, 287Moldavija, 101Morović, 197Mošćenica, 28Moskva, 56, 61

NNapulj, 38Nemetin, 298New York, 6, 89Nikšić, 34Nin, 289Niš, 215, 216Nizozemska, 11Nova Gradiška, 1, 4, 92, 170, 322, 326, 327Nova Kršlja, 206Nova Varoš, 215Novi Grabovac, 171Novi Sad, 204, 279Novska, 1, 4, 170, 171, 312, 322, 326, 327

NJNjemačka, 4, 8, 15, 99, 101, 168, 215, 288, 327

OObrovac, 3, 13, 19, 56, 60, 78-80, 204, 240,

250, 265, 278, 282, 287, 289, 291, 299, 312, 322, 325, 326

Oklaj, 4, 31Okučani, 30, 105, 111, 122, 123, 165, 190,

191, 281, 285, 294, 298, 299, 300, 312, 320-323, 326-328

Orahovica, 1, 170, 171Osijek, 12, 29, 208, 285, 287, 311, 313Otišić, 328Ozren, 34

PPaklenica, 140, 208Pakrac, 1, 29, 39, 44, 49, 54, 165-171, 249,

256, 281, 294, 300, 312, 320, 321Pakračka Poljana, 181Pale, 2, 85, 86, 87, 97, 101Palež, 207Pančevo, 20, 204, 300Pašin Potok, 207Petrinja, 11, 16, 38, 40, 44, 56, 60, 105, 111,

112, 155, 165, 185, 217, 247, 262, 269, 285, 303

Petrova Gora, 247Plaški, 61, 227Plavše, 307Plazikur, 315Plitvice, 10, 25, 38, 75, 82, 86, 112, 125, 126,

167, 219, 221, 228, 275, 281, 308, 309Plitvička Jezera, 82, 86, 126, 308, 309Počitelj, 181Podosoje, 328Podravska Slatina, 1, 170, 171, 281Poljska, 283Požega, 1, 170, 171Prevlaka, 3, 174, 175Prijedor, 147Pristeg, 208

RRadić, 36, 42, 45Rajić, 140, 299

342

Rakovica, 95, 142, 206Ramići, 268Ravni kotari, 181Ravno, 303Ravno Rašće, 303Rijeka, 31Rim, 270Roviška, 303Rumunjska, 6, 95, 96, 101Ruševice, 207Rusija, 99, 105, 116, 169, 202, 216, 277, 283,

284, 287

SSadilovac, 124, 125Sarajevo, 9, 11, 98, 101, 199Sarvaš, 298Sava, 29, 119, 235, 248, 250, 252Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, 17,

96Sinj, 4, 12, 31, 312, 328, 330Sisak, 15, 34, 38, 279, 285, 300, 312Sjedinjene Američke Države, 6, 8, 11, 16, 38,

52, 53, 83, 99, 100, 120, 169, 177, 178, 202, 277, 283, 284, 287

Slatina, 302Slavonija, 1, 4, 5, 7-9, 12-14, 17, 32-34, 54, 55,

72, 73, 100, 109, 123, 134, 146, 147, 163, 165, 169-171, 177, 181, 186-188, 196, 199, 209, 210, 223-225, 228, 234, 237, 258, 260, 264, 275, 279-283, 285, 290-292, 294, 297, 298-300, 311-313, 319-322, 324, 326-328

Slavonski Brod, 5, 106Slovenija, 6, 201, 223Slunj, 92-95, 112, 119, 124-126, 141, 142, 155,

157, 182, 185, 206, 271Smilčić, 208Sombor, 298Split, 4, 5, 12, 31, 106, 239, 283, 285, 291, 311Srb, 7, 223, 224Srbija, 1, 2, 5-9, 13, 14, 17, 20, 26, 30, 38, 39,

64, 70, 85, 87, 91, 97, 99, 100-103, 109, 121, 126, 144, 163-165, 169, 177, 186-188, 192, 197, 199, 209, 210, 214-216, 223, 224, 226, 232-234, 236, 241, 277, 281, 284, 285, 313, 319

Sremska Rača, 109, 127, 147Srijem, 7, 9, 13, 14, 17, 146, 147, 186, 188,

199, 209, 223, 224, 228, 275, 297, 298, 320Srijemske Laze, 20Stara Gradiška, 92, 104, 108Stara Kršlja, 206Staro Selo, 119Sunja, 28Sutomore, 27Suva Reka, 215Svilaja, 316, 328

ŠŠamarica, 11, 259, 261, 263, 267, 297, 303Šarengrad, 132, 137Šašava, 302Šibenik, 4, 31, 289

TTopusko, 10, 37, 41, 44, 112, 119, 120, 126,

144, 176, 184, 239Torak, 38Tovarnik, 186, 188Trstenik, 215Tržačka Raštela, 142, 315Turanj, 5, 10, 37, 38, 62, 63, 107, 119, 141,

151, 312Turska, 281

UUdbina, 11, 105, 115, 131, 134, 135, 153, 159,

242, 250, 259, 261, 263, 267, 268, 276, 297Ukrajina, 144, 145Una, 12, 314Užice, 215

VValjevo, 44, 50, 215Varaždin, 312Varivode, 307Vatikan, 4, 8, 100, 327Vedro Polje, 315Velebit, 311, 314Velika Britanija, 11, 199Velika Kladuša, 10, 11, 107, 182, 207, 262, 276,

315

343

Veliki Skočaj, 315Veliko Kamensko, 208Vinalić, 328Vinkovci, 313Vir, 289Virovitica, 1, 170, 171Vladičin Han, 215Voćin, 170Vojišnica, 257Vojnić, 20-22, 26, 40, 41, 62, 63, 92, 112, 124,

126, 141, 142, 149, 150, 157, 165, 178, 179, 182, 257, 258, 271, 303, 305

Vojvodina, 14, 100, 209Vrginmost, 73, 74, 112, 119, 142, 157, 271, 305Vrhovine, 39, 211Vrlika, 4, 31, 328, 329, 330Vrlo, 30, 107, 165, 239, 291Vukovar, 14, 34, 56, 62, 103-105, 107-110, 113,

132, 133, 136, 137, 146-149, 152, 157, 181,

185-188, 191, 197, 198, 217, 231, 233-236, 238, 239, 241, 250, 259, 262, 265-267, 269, 272, 275, 277, 278, 287, 289, 295, 297, 298

ZZadar, 4, 31, 75, 215, 250, 278, 282, 289, 291,

325Zagreb, 4, 5, 10, 12, 34, 71, 75, 76, 83, 106,

126, 133, 134, 145, 173, 174, 177, 204, 237, 239, 240, 269, 276, 279, 284, 285, 292, 298, 299, 311, 322, 326, 327

Zalužnica, 39Zaton, 79Zemunik, 208

ŽŽeljava, 271Ženeva, 76, 175, 201Žgele, 93Žirovac, 10, 154, 155

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ##

ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina)

ISBN 978-953-7439-## (knj. 14)

ISBN