ANALITIČKE STUDIJE KARLOVAČKE “ZVIJEZDE”

POVIJESNO-UMJETNIČKE I URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKE

ANALIZE GRAĐEVNOG TKIVA I PRIJEDLOZI INTERVENCIJA

(Dokumentacija za valorizaciju, zaštitu i urbanis-

tičko korištenje građevnog tkiva unutar “Zvijezde”)

Na temelju ugovora sa S.O. Karlovac od 27. veljače

1976. godine, Odjel za povijest umjetnosti Centra za povijes-

ne znanosti obavezao se, da će u roku od tri godine izra-

diti dokumentaciju za valorizaciju, zaštitu i urbanističko

korištenje građevnog tkiva unutar “Zvijezde”.

Odjel je, u smislu navedenih točaka ugovora,

izradio elaborat pod vodstvom prof. dr Milana Preloga, a

nosioci pojedinih studija su:

A - Povijesno-umjetničke i urbanističko-arhitektonske

analize, dokumentacija i prijedlog intervencija -

Dr Đurđica Cvitanović

Mr Davorin Stepinac (arhitektonska dokumentacija)

B - Sociološki aspekti revitalizacije karlovačke “Zvijezde”

Mr Miroslav Jilek

C - Studija regulacije prometa u “Zvijezdi”

Ivan Lay, arh.

U ovoj knjizi nalazi se tekstualni dio prve

studije (A/I), praćen tabelarnim pokazateljima i grafi čkim

prikazima istraživanja i prijedloga.

Arhitektonska i fotografska dokumentacija, te

rezultati sondiranja žbuka i boja, poseban su prilog uz

ovu studiju (A/II, A/III i A/IV).

Posebne knjige čine druge dvije studije (B i C).

Suradnici na pojedinim temama:

- Urbanistički razvoj Karlovačkog

prostora - Ivan Lay, arh.

- O hortikulturi Karlovca - Vladimir Peršin, prof.

- Fortifi kacije - Mr Milan Kruhek

- Ahivska istraživanja

razvoja grada (za vrijeme

francuske uprave) - Dr Ivy Kugli-Lentić

- Povijest Karlovačkih tiskara - Mr Olga Maruševsky

- Karlovački fotografi - Mr Nada Grčević

- Karlovački obrtnici

arhivska istraživanja) - Mr Ivo Lentić

- Boje fasada (rezultati

sondiranja) - Emil Pohl, akad.slikar i

Jasna Denich, akad.slikar

- Fotografi je - Krešimir Tadić

Slobodan Tadić

S A D R Ž A J

A/I -

1. Dr Milan Prelog:

UZ PROBLEMATIKU VREDNOVANJA I REVITALIZACIJE

POVIJESNIH SREDIŠTA

2. Ivan Lay, arh.:

HISTORIJSKA “JEZGRA” GRADA U URBANISTIČKOM

RAZVOJU KARLOVAČKOG PROSTORA

3. Mr Davorin Stepinac:

“ZVIJEZDA” - STANJE I PERSPEKTIVE

4. Dr Đurđica Cvitanović:

NAJBITNIJI PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI NA

RAZINI S.O. KARLOVAC I SVIH DRUŠTVENIH FAKTORA,

UKLJUČIVŠI I JNA, DA BI SE REVITALIZACIJA POVIJESNOG

SREDIŠTA KARLOVCA - “ZVIJEZDE” - MOGLA OSTVARITI

5. Mr Davorin Stepinac:

O DOKUMENTACIJI

6.-30. BLOKOVI “A” - “W” (Analize i prijedlozi)

31. TRG MARŠALA TITA

32. STROSSMAYEROV TRG

33. Mr Milan Kruhek Reg. Zavod za zaštitu spom. kulture, Zagreb

KONZERVACIJA I PREZENTACIJA FORTIFIKACIJA

34. Vladimir Peršin, prof.:

O HORTIKULTURI “ZVIJEZDE”

35. OPIS GRAFIČKIH PRILOGA ANALIZA

- Prilozi (karte): a) Blokovi, ulice i kućni brojevi

b) Vrijednost objekata

c) Vrijeme izgradnje objekata

d) Visina objekata

e) Stanje objekata

f) Današnje korištenje objekata

- Tabelarni prikaz analiza

36. PRIJEDLOZI INTERVENCIJA U “ZVIJEZDI”

- Prilog (karta): Prijedlog intervencija

A/II - Arhitektonska dokumentacija

1. TLOCRTI SVIH BLOKOVA (“A” - “Z”) U MJERILU 1 : 100

2. ARHITEKTONSKA DOKUMENTACIJA KARAKTERISTIČNIH

(IZABRANIH) OBJEKATA U MJERILIMA 1 : 50 i 1 : 100

3. FOTOKOPIJE I FOTOGRAFIJE ARHIVSKIH NACRTA NEKIH

OBJEKATA

4. NACRTI ORIGINALNIH PROJEKATA I PRIJEDLOGA POJEDINIH

ZAHVATA U “ZVIJEZDI” - precrtano i sređeno iz

arhivskih izvora

5. NACRTI PRIJEDLOGA IZVEDENIH ZAHVATA I ZAHVATA KOJI

SU U TOKU - izrađeni uz suglasnost radne grupe, u

vrijeme istraživanja Odjela za povijest umjetnosti

Opaska: Arhitektonska dokumentacija čini poseban prilog,

a grupirana je po blokovima.

A/III-FOTOGRAFSKA DOKUMENTACIJA

Sadrži fotografi je gotovo svih objekata U “Zvijezdi”,

u redoslijedu ulica i kućnih brojeva; vel. snimaka 9/12.

Opaska: Ove su fotografi je, složene u mapu, predane

S.O. Karlovac prilikom predaje I. IZVJEŠTAJA,

u svibnju 1977.

U fototeci Odjela za povijest umjetnosti nalazi se

veliki broj snimaka “Zvijezde”, čije je korištenje

- kao izbor - obećano prilikom izrade povećanja za

eventualnu izložbu i neke druge potrebe.

A/IV -

Emil Pohl, akad. slikar i Jasna Denich, akad.slikar

-Restauratorski zavod Hrvatske:

REZULTATI ISTRAŽIVANJA BOJA NA FASADAMA U KARLOVAČKOJ

“ZVIJEZDI”

Dr Milan Prelog

UZ PROBLEMATIKU VREDNOVANJA I REVITALIZACIJE

POVIJESNIH SREDIŠTA

1.

Razmišljanja o situaciji u kojoj se danas nalaze

povijesna središta naših gradova neodvojiva su od razmi-

šljanja o nekim bitnim pitanjima razvoja suvremenog grad-

skog života uopće. Dug slijed teoretskih rasprava, polemi-

ka, pa i društvenih sukoba doveo je tokom posljednjih dva-

desetak godina do opće suglasnosti da se obranom starih

izgrađenih sredina ne iskazuje samo poštovanje prema umjet-

ničkim i kulturno-povijesnim vrijednostima, baštinjenima

iz prošlosti, nego se potvrđuju novi odnosi prema gradu.

Treba ih zaista naglašeno nazvati novima, upravo zbog toga

jer se njihovom sve širom potvrdom iskazuje svjesni prekid

s dugotrajnom praksom izgradnje gradova u kojoj se

r a s t izjednačavao s r a z v o j e m.

Ustvari, već tokom prošlog stoljeća, negdje brže

negdje sporije, otpočela je kriza povjesnih jezgri; bilo

da su razarane da bi se u njima stvorilo mjesto za nove

sadržaje, bilo da su zapuštane i napuštane. Oko starih di-

jelova grada stvarala su se nova izgrađena područja bez

mnogih vrijednosti gradskog života. U ovom, sve naglijem

širenju “urbaniziranih područja“ stara središta ostajala

su kao jedini dijelovi velikih aglomeracija u kojima je

njihovo stanovništvo moglo doživjeti osjećaj nekog zajedni-

štva u prostoru i vremenu. U tim dijelovima grada održava-

la se (uz mnoge otpore) raznovrsnost sadržaja, - u njima

su se zadržali objekti povijesnog i simboličkog značaja

- 2 -

koji su određivali sliku grada. Usprkos svim promjenama

pa i zapuštanjima, to su još uvijek oni dijelovi grada u

koje se dolazi i bez neke određene potrebe, gdje se u pri-

vidno beskorisnom boravljenju na ulicama i trgovima očuvao

osjećaj spontane društvenosti. Za stanovništvo suvremenih

urbanih aglomeracija, - ma koliko one bile velike i nove -

jedino se povjesno središte još uvijek izjednačava s poj-

mom, imenom grada.

U razdoblju poslije drugog svjetskog rata proces

izgradnje “nove periferije” (nazivala se ona raznim drugim

imenima kao što su to: “mirkorajoni”, “veliki skupovi”,

“nova naselja”, itd.) naglo se povećavao oko svih gradova

koji su bili ili postojali središta ekonomskog razvoja.

Istovremeno, mnogi “srednji” i “mali” gradovi ili su za-

stajali u svom razvoju ili su se čak postepeno razarali.

Unutarnje migracije u svim zemljama, pa i u našoj, iz

“sela” u “grad” dovele su na jednoj strani do napuštanja

starih obitavališta, a na drugoj do krajnjeg zaoštravanja

stambenih kriza. Stvaranje “nove periferije” predstavljalo

je uobičajeni odgovor na ovu društvenu potražnju stambenog

prostora. Ovo usmjerenje prikazivalo se najjeftinijim i

najlakšim rješavanjem pitanja stambene krize i tek u novi-

je vrijeme otkrivaju se slabosti i greške takvih računa.

Rast nove periferije imao je mnogostruke negativne

posljedice za daljnji život povijesnih središta. U pravilu

on se najteže odrazio upravo u najstarijim dijelovima gra-

dova. Na jednoj strani iz starijih dijelova gradova stalno

- 3 -

su se prelijevala sredstva za izgradnju novih, tako da je

i samo održanje građevina došlo u krizu. Na drugoj strani

kretanje između periferije i središta, - napose razvojem

pojedinačnog prometa dovelo je do kritičnih situacija na

trgovima i ulicama središnjih i najstarijih dijelova grada.

Ponekad su u ime protočnosti prometa postavljani zahtjevi

za “proširenjem” uskih ulica, a još i danas se ponekad ja-

vljaju težnje za različitim probojima u povjesnim sredi-

nama.

2.

Naravno, niti u Evropi pa niti u nas, ne mogu se

sva povijesna središta mjeriti istim mjerilom i teško je

sve pojedinačne slučajeve svesti na neki jedinstveni uzo-

rak. Međutim, osnovni opće prihvaćeni stavovi izraženi u

raznim međunarodnim preporukama - kao što je to “Amster-

damska povelja” iz godine 1975 -, zalažu se za

k o n z e r v a c i j s k i pristup graditeljskom na-

slijeđu, dajući time i posve određeni sadržaj, često zlo-

upotrebljavanom, pojmu revitalizacije.

U ovim stavovima sažela su se iskustva borbe za

održanje graditeljske baštine koja se vodila u ime razli-

čitih kulturnih motiva sa suvremenim spoznajama sociologi-

je grada i gradskog života, te konačno i sa novim urbani-

stičkim shvaćanjima. Ne podcjenjujući nimalo sve one borbe

- 4 -

koje su vođene u ime “zaštite spomenika kulture” kako u

prošlom tako i u ovom našem stoljeću, - tek s ovim širokim

motivacijama stvaraju se istinske mogućnosti za održanje

povijesnih središta. Široka suglasnost koju je zaštita po-

vijesnih središta stekla u slijedu međunarodnih proglasa

pokazuje kako ona više nije određena samo nekim umjetnič-kim,

ili kulturno-povijesnim kriterijima, nego stvarnim

potrebama suvremenog čovjeka, njegovim nastojanjima da

ostvari što višu kvalitetu urbanog života.

Stara središta i najstariji dijelovi gradova na-

stali u povijesnim slijedovima izgradnje opirala su se i

opiru se promjenama koje im je nametao i nameće razvoj

industrijske organizacije rada, stanovanja, trgovanja,

uprave, prometa i korištenja slobodnog vremena. Teoretski

aspekt ovog otpora koji su ranije bili izraženi prvenstve-

no u različitim “kulturalističkim” stavovima, bili su, na

žalost, uspješno osporavani u praksi. Sukob starih, izgra-

đenih sredina i novih dimenzija gradskog života poprimio

je ideološki značaj sukoba “konzervativnoga” i “moderno-

ga”. Sustav vrijednosti u kojem su pojmovi stalnoga rasta

povezani s velikim dimenzijama, odobravao je prešutno ve-

ća ili manja razaranja starih gradskih središta ili neod-

govarajuće korištenje starih ulica i građevina. U mnogim

starim gradskim središtima ostajalo je najsiromašnije grad-

sko stanovništvo - ono imućnije već je odavno bježalo u

“zelene zone”. Stalno siromašenje i ljudi i građevina,

pričinjalo se zatvorenim krugom iz kojeg nema izlaza. A

- 5 -

zapravo se često puta iza ovih propovijedi o beznadnim si-

tuacijama skrivala jasna, spekulativna računica. U situaci-

jama kada građevinska čestica može vrijediti neizmjerno

više od stare građevine na njoj, moglo se lako iznuditi

njeno rušenje. Vrednovanje raznih zahvata u gradu još je

i danas često određeno grubim procjenama ekonomske svrsi-

shodnosti, onih jednostavnih računica koje nisu nikada pod-

vrgnute stvarnoj društvenoj verifi kaciji. Često puta se

problem asanacije i revitalizacije nekog starog dijela

grada uvjetovao iseljenjem stanovništva i velikim novo-

gradnjama. Istjerivanje siromašnog gradskog stanovništva

iz povijesnih dijelova grada koji se podvrgavaju različi-

tim rekonstrukcijama, pobjede ekonomski najjačih u borba-

ma za zaposjedanje prostora otkriva i neke bitne društve-

no-političke aspekte obrane starih središta.

Jedna od bitnih pouka socioloških analiza izvršenih

u mnogim povijesnim središtima Evrope, a i u nekima u nas,

govori da nema procesa revitalizacije povijesnih središta

i starih dijelova grada bez najaktivnijeg učešća njihovog

stanovništva. Nikakvi poslovni sadržaj, nikakva upravna

građevina pa čak niti one s kulturnim sadržajem, kao što

su galerije ili muzeji, ne mogu osigurati trajni, cjelo-

dnevni život nekog starog dijela grada kao što to osigura-

vaju stalni stanovnici. Upravo na temelju tih spoznaja su-

vremeni pristup revitalizaciji odbija pretjerano unošenje

velikih poslovnih sadržaja u stare jezgre, kao i nastoja-

nja da se ona “muzealiziraju”. Suvremenom urbanom životu

- 6 -

nije potrebna lijepa slika staroga grada, nego dio starog

tkiva u kojem se ostvaruje i može ostvariti život drugačiji

nego što je to onaj u standardiziranim novim dijelovima.

3.

Polazeći od iskustva koja su se potvrdila u nizu

evropskih gradova, a napose u nekim talijanskim, mi danas

raspolažemo s određenom metodologijom revitalizacije sta-

rih gradskih središta, odnosno pojedinih starijih dijelova

gradova. Kao što to ističu sve preporuke, pa i ona

“Amsterdamska”, rad na revitalizaciji mora počivati na

temeljitoj povijesno-analitičkoj studiji određenog gradskog

područja. Takva studija koja treba da slijedi nastanak i

razvoj gradskog tkiva kroz čitavo vrijeme njegova razvoja,

predstavlja najčvršće javmstvo da se budući zahvati ne iz-

gube u nekoj općoj tipologiji “izgradnje” i restauracije,

nego da se oni provode u skladu s povijesnim razvojem, jer

svaki stari grad, svaka stara četvrt, ma koliko bila male-

na, nije nastala niti odjednom, niti primjenom nekog jedin-

stvenog modela izgradnje. U starim ulicama, u starim tkivi-

ma uopće, postoje dijelovi u kojima su gradili imućniji

građani, kao što postoje i svojevrsne periferije. U svakom

povijesnom tkivu mogu se ustanoviti i procesi društvene

sekregacije u prostoru, no nikada i nigdje nije proces te

segregacije bio tako grubo izražen kao u modernom indu-

- 7 -

strijskom gradu. Različita zanimanja gradskog stanovništva

izražavala su se nužno i u različitim oblicima kuća, bilo

da su one vezane uz poljoprivrednu djelatnost, bilo za

obrt, trgovinu ili čak za izvjesnu stalešku reprezentaciju.

Ono što otežava sagledavanje prvobitnih situacija su pro-

mjene koje su izvršene tokom vremena, pregrađivanja i za-

građivanja, a napose one iz najnovijeg vremena kada u sta-

ra tkiva ulaze sadržaji koji se suprostavljaju organizaci-

ji prostora u njima i oko njih. Brižljivo izgrađena povi-

jesna analiza izgradnje, koja se često na prvi pogled može

pričinjati i sitničavom, rekonstruira stvarni povijesni ži-

vot grada, prateći ga u njegovim kućama, javnim građevina-

ma, ulicama i trgovima. Sastavni dio ove povijesne analize

tvore arhitektonski snimci cijelog izgrađenoga područja,

jer ovo snimanje otkriva ne samo razne tehnike građenja

nego isto tako i promjene. Tek nakon izrade takve dokumen-

tacije može se razmišljati o metodologiji zahvata, mogu se

odrediti opredjeljenja prema pojedinim objektima i inter-

polacijama. Tu onda prestaje historijski a treba da nastupi

kreativni pristup.

4.

Karlovac je zaista zaslužio temeljitu povijesnu

studiju svog rasta, ne kao neko opijelo, nego kao temelj

aktivne urbane politike prema staroj “Zvijezdi”. Ne pod-

- 8 -

cjenjući nimalo zvjezdoliki fortifi kacioni okvir (malo

remek-djelo te vrste građevne djelatnosti u tom vremenu)

analiza izgradnje Karlovca otkrila je značajno poglavlje

“male gradske arhitekture”. Upravo sa svojim kućama karlova-

čki su građani tokom vremena pobjedonosno prevladali karak-

ter vojnog garnizona, njegovu jednostranu svrsishodnost,

pretvarajući ga u stvarni, živi grad. Nema sumnje da su

elementi planiranja tvrđe odredili strogu urbanu discipli-

nu (potezi zidova, trgovi, blokovi, pravilni sustav ulica),

no u tome se okviru odvijala izgradnja razmjerno malenih

kuća, ali gotovo u pravilu na urbanoj razini. Danas, kada

gotovo svuda u Evropi, kao i u nas oplakujemo teške gubit-

ke ove male, ali kvalitetne arhitekture XVIII, XIX, pa i

XX stoljeća, Karlovac, koji ju je dobrim dijelom sačuvao,

dobiva značaj koji daleko prelazi lokalne, pa i šire re-

gionalne okvire. Tim više što ova “stara” arhitektura nije

stvarala okvire samo sa stanovanje i rad, nego i za dru-

štveni, kulturni i javni život, koji je inače bio rijedak u

gradovima ove veličine. To je ona tradicija na koju nas

podsjećaju uspomene Imbre Tkalca iz prošlog stoljeća, tra-

dicija društvenosti, koja je odredila životni put mnogih

Karlovčana u prošlosti i u sadašnjosti. Upravo ovi elemen-

ti gradskog života imali su svoju izgrađenu sredinu. Mnoge

od ovih vrijednosti još su uvijek ugrožene; - veliki pot-

hvat kojeg grad sprema za revitalizaciju svoje stare

“Zvijezde” (i u koji se uklapaju i ove studije) dati će

- 9 -

sigurno novom, većem, Karlovcu sredinu, koja će osim svo-

je povijesne vrijednosti ponuditi njegovim građanima i

jednu novu, stvarno suvremenu, dimenziju gradskog života.

Ivan Lay, arh., urbanist

HISTORIJSKA “JEZGRA” GRADA U

URBANISTIČKOM RAZVOJU

KARLOVAČKOG PROSTORA

S A D R Ž A J

HISTORIJSKA “JEZGRA” GRADA U URBANISTIČKOM RAZVOJU

KARLOVAČKOG PROSTORA

Strana

Pristup ................................................. 2

Odnos historijske “jezgre” i grada u urbanis-

tičkom razvoju karlovačkog prostora ..................... 6

1. Karlovački proces u novom “procesu

urbanizacije” ........................................ 6

2. Formiranje urbanističke koncepcije tipa

“fortifi kacije” i “idealnog grada” .................... 8

3. Transformacija prve urbanističke koncepcije ......... 10

4. Karakteristični suko i “jezgre” tretirane

van gradske cjeline i glavne etape urba-

nističkog razvoja ................................... 13

5. Analiza urbanističke koncepcije grada u

glavnim etapama razvoja ............................. 16

- teoretske pretpostavke o gradu-u vijeku

podizanja “idealnih gradova” i fortifi -

kacija (XVI-XVII.) ................................ 19

- glavne etape razvoja .............................. 23

6. Neki principi za modalitete zaštite i

oživljavanja “Zvijezde” ............................. 27

HISTORIJSKA “JEZGRA” GRADA U URBANISTIČKOM RAZVOJU

KARLOVAČKOG PROSTORA

Nastupajući u peto stoljeće svoga opstanka kao g r a d a,

Karlovac se našao - u svom razvojnom ritmu kao i nekada

(prije dva, a još više prije jedno stoljeća), kada se pos-

tepeno oslobađao od koncepcije “grada-fortifi kacije” - na

odlučnoj p r e k r e t n i c i preobražaja u jedan viši

stupanj urbanog razvoja....

On je izabrao s v o j p u t bez dileme o razvoju u

suvremeni m o d e r n i g r a d. Ne tako mali kao neka-

da (kada je imao od 2.000 - 20.000 stanovnika), u kojem će

se razvijati svi prostori i revalorizirane kulturne vrijed-

nosti svih vremena sa novim gradom u prirodi u skladni soci-

jalni životni prostor kao urbanistička cjelina Velikog

Karlovca.

“Karlovac - postati će uhvatno opet prvencem među

hrvatskim gradovi, ako samo ljudska ruka upotrebi

zgodnu priliku, koju joj je ponudila prijatna

priroda”

(Čitajući Radoslava Lopašića: “Karlovac” str. 103:

Osnutak i razvitak Karlovca; izdano povodom

300-godišnjice osnutka grada, Zgb 1879).

- 2 -

Pristup

Zašto Karlovcu pristupamo s najvećom pažnjom?

Zato što širi Karlovački prostor - simbiozom izvanredno

bogatih prirodnih i povijesnih vrijednosti, u dinamici dana-

šnjeg razvoja (i pored mnogih ranije učinjenih krivih, oso-

bito prometnih poteza), pruža još uvijek pregršt

m o g u ć n o s t i da se i grad K a r l o v a c razvije

u budućnosti u jedan od naših gradskih centara najviših

u r b a n i h v r i j e d n o s t i.

Stoga je potrebno prije svega r e v a l o r i z i r a t i

metodološki pristup gradu: osim kao prirodnom i socijalnom

prostoru potrebno mu je prići i kao “u r b a n o j c j e-

l i n i” u razvoju... sa svim kriterijima njegovih pros-

tornih, socioloških i vremenskih dimenzija kao t o t a l i -

t e t a tog “karlovačkog životnog prostora u sklopu

zemaljskog, socijalnog i prostornog suvremenog konteksta.

Ovo je kratki izvod o idejnoj o s n o v i modaliteta vred-

novanja i pristupa problemu kroz sadržaj i metodu izvrše-

nog rada na kritičkoj analizi o d n o s a karlovačkog

prostora i “Zvijezde”. On se na terenu odrazio kao sukob

“vremena u prostoru” na posebno negativan način: u prera-

nom napuštanju sadržaja “jezgre”, što je dovelo do otvara-

nja procesa gašenja i odumiranja urbane supstance u tkivu

ovog kulturno najvrijednijeg dijela grada, a i svih drugih

vrijednosti (i “sjaja”) “Zvijezde”...

- 3 -

Ovaj izvod ime za cilj samo da podsjeti na neke bitne modal-

ne principe:

- da se rastu g r a d a u t r a n s f o r m a c i j i

mora pristupiti kroz njegovu genetsku i prostornu “jezgru”,

ali istovremeno i iz jednog drugog - šireg horizonta druš-

tvenog i urbanističko-regionalnog aspekta razvoja, čiji je

on na neki način izraz, ali i te šire transformacije.

- da osim već usvojenih metoda neophodnih za revalorizaciju

kulturne baštine i njezinu revitalizaciju (po zaključcima

“ICOMOSA”-a, sistemu I.P.C.F. i drugim modelima), potrebno

je osvjetliti prije svega i neke m i s a o n e i druge

teoretske urbanističke i društvene s t a v o v e kao

faktore pristupa. Ako su ovi deformirani, oni pospješuju

proces “o d u m i r a n j a j e z g r e”, ili pak ako

nisu - otvaraju “vrata” za povoljnu klimu i proces njezine

o b n o v e i mogućnosti reanimacije i “oživljavanja”

uklapanjem - u novi život ako su kreativni...

- prije svega da podsjeti, osim na vrijednosti grada,

na p o t e n c i j a l n e razvojne m o g u ć n o s t i

šireg karlovačkog prostora a na osnovu:

- tendencija dosadašnjeg trenda razvoja u kojem su zacrtani

tragovi oscilacija pozitivnog i negativnog urbnanog razvoja,

kroz nekoliko osnovnih razvojnih etapa, prema čemu se onda

dade lako zaključiti:

- 4 -

- da je taj historijski dio prostora “jezgre grada” (isto

kao nekada prostori glacisa pod “vojnom zabranom” - van

njega) bio predugo i nepotrebno samo radi krivog pristupa

vrednovanju - z a o b i l a ž e n! To je dovelo:

- do suštinskih posljedica za e g z i s t e n c i j u

c j e l o v i t o s t i toga prostora, kao na pr. do

diskontinuiteta odnosa interakcijske funkcije “Zvijezde”

(kao s r c a grada) i ostalog prostornog organizma

grada” u novijem razvoju. Nadalje:

- osim što je dovelo do početka inferiorne faze razvoja

uslijed pogrešnog stava prema “jezgri” dovelo je do

“procesa njenog odumiranja”. Neugrađenost “zvijezde” u

tkivo i život grada na vrijeme dovelo je prije svega do

razbijanja prvim planom koncipirane funkcije m o n o c e n-

t r i č n o g koncepta grada, a bez postizavanja vizije

o p o l i c e n t r i č n o m s i s t e m u cjelovi-

tog gradskog prostora.

- ovo uzrokuje (pored “prividno” bujnog prometa i života)

uz n e k o h e r e n t n o s t toga urbanog prostornog

organizma i početak njegove unutrašnje d e z i n t e g r a-

c i j e i neminovnu d i s f u n k c i o n a l n o s t

pojedinih dijelova grada (jer nisu povezani u jednu organ-

sku i prostornu cjelinu).

- 5 -

- tako neusklađenim i dezintegriranim osnovnim uvjetima

razvoja z a j e d n i c e (koja hoće ovdje sve punije da

živi), kao posljedice dezintegracije prostora, gubi se

prostorna i s o c i j a l n a k o h e z i j a dana-

šnje i buduće urbane cjeline. Na pomolu su tako i novi ne-

gativni procesi razaranja z d r a v e o s n o v e za

razvoj svih prostora grada.

- moguće su i nove posljedice: osim onih davnih rastrzanih

(i opravdanih) historijskih uvjeta razvoja... i noviji

potezi (osobito prometno nesnalaženje tranzita preko grada

u ”akvatoriju” od četiri rijeke), s kojima su razorene mnoge

virtuelne mogućnosti koje lokalno, međuregionalno i ekološ-

ki taj prostor u sebi krije i koje ga mogu kao nove snage

ponijeti u n o v o... Time se razaraju danas i mnoge druge

osnovne m o g u ć n o s t i jednog v i š e g kvali-

tetnijeg harmoničnog urbanog stupnja razvoja u svijesti

ljudi kao predpercepcije n o v o g egzistencijalno oboga-

ćenog prostora iskustvima vremena - o budućem životu

- N o v o g K a r l o v c a.

- 6 -

ODNOS HISTORIJSKE “JEZGRE” I GRADA U URBANIČKOM RAZVOJU

KARLOVAČKOG PROSTORA

1. Karlovački prostor u novom “procesu urbanizacije”

U našoj zemlji su i prije industrijske ere egzistirali

mnogi “g r a d o v i” - makar u skromnim dimenzijama i

morfološki u raznim oblicima, bilo da su antičkog ili

srednjevjekovnog porijekla. U kontinuiranom historijskom

procesu razvoja društva negdje su u jednom prostoru čak

prisutni - sedimentirani svi osnovni tipološki “obrasci”

grada - pa nam danas kao “urbana cjelina” pružaju u svom

obliku i strukturi grada p r o s t o r n u s i m b i o-

z u posebne “kulturne vrijednosti”.

Takve aglomeracije nastale simbiozom prirodnih i povijesnih

faktora uraštene u društveni kontekst ne samo našeg vremena

- koje su se održale u jednoj organskoj i p r o s t o r-

n o j c j e l i n i tako da u svojoj strukturi i obliku

sadrže uz tragove svojih “prostorno-vremenskih” etapa raz-

vitka, na poseban način i šire (makar samo i u reliktu)

d i m e n z i j e v r e m e n a - možemo i u teoriji i

u praksi smatrati kao rijedak i izuzetno vrijedan urbani i

kulturni fenomen. Oni time postaju “s p o m e n i k k u l-

t u r e”. Onda se može govoriti o tom prostoru i o tom gra-

du (koji u sebi sadrži sve bitne razvojne oblike: od poli-

tičkog ili vojnog grada, upravnog, trgovačko-obrtničkog do

- 7 -

prometno-industrijskog tipa suvremenog grada) kao naj-

vrijednijem urbanom “tipu” - h i s t o r i j s k o m

g r a d u.

Bez sumnje danas možemo kod nas u taj tip grada ubrojiti

veći dio naših gradova, pa i onih najmlađih, nastalih

nakon prvog i drugog, “antičkog” i “srednjevjekovnog” -

doba renesanse i baroka, a prije nastupa trećeg vala-

“procesa industrijske urbanizacije”, kao što je - K a r l o-

v a c.

Kad je nakon prvih energetskih inovacija u Evropi (krajem

18. stoljeća) era industrijalizacije i prometa pokrenula

promjenama proizvodnih i ekonomskih odnosa i društvene odno-

se, prije gotovo dva stoljeća i kada je otpočeo (nakon onog

obrtno-trgovačkog srednjevjekovnog) novi val “p r o c e s a

u r b a n i z a c i j e” - kod nas je trebalo proći još

jedno stoljeće “priprema” nakon toga, da taj proces (nakon

ukidanja kmetstva i razvojačenja Vojne Krajine) iako u veoma

skromnom obliku, zahvati naše krajeve. Zašto?

- 8 -

2. Formiranje urbanističke koncepcije tipa fortifi kacije i

“idealnog grada”

Tendencije dezintegracije povijesne Hrvatske iako su vremen-

ski inicirane davno u prošlosti svojim dalekosežnim “dos-

pjećem” (posljedica) traju do danas... Vljna Krajina nije u

tome jedini, već samo najdrastičniji primjer prostornog

(transverzalnog i longitudinalnog) razjedinjavanja već i

onako nejedinstvene “trojedne” Hrvatske...

Naši krajevi nalazili su se u specifi čnim (ne)prilikama

pod pritiskom austrougarske ekspanzije koncipirane na

r a z j e d i n j a v a n j u tijela povijesne Hrvatske.

Na rubu evropskog prostora (prema “toleriranoj” agresiji

sa Orijenta), to razjedinjavanje nije bilo teško postići...

i tako stoljećima “vladati” tim prostorom... “Trojedna

kraljevina” (Hrvatska, Slavonija i Dalmacija) bila je

V o j n o m K r a j i n o m stvarno (=prostorno)

“tro-trojma” kolonija. Na zapadu je “Hrvatska” bila ličko-

kordunskim koridorom (“Hrvatska Krajina”) odvojena od

Dalmacije, a bjelovarsko-moslavačkom krajinom (“Slavonskom

krajinom”) od Slavonije. Karlovac je bio sjedište Hrvatske

Vojne Krajine, a Varaždin Slavonske Vojne Krajine. Tako su

sve do kraja 19.st. (kada je ukinuta “Granica”) bili vladali

(i vojnički konzekvantno provađani) stalni uvjeti d e z i n-

t e g r a c i j e prostora Hrvatske zemlje. Takav “ras-

tavljeni” r a t n i prostor nije mogao pružiti mogućnost

ni uvjete za prostornu asocijaciju, a niti uvjete za

- 9 -

m i r n i život i razvoj privrednih ni gravitacionih

područja u r b a n i h centara, osim u ulozi vojnih

utvrđenja gradova od Petrovaradina (Osijeka, Sl. Broda,

Gradiške, Bjelovara, Petrinje) do K a r l o v c a.

Sa prvim “znacima” urbanizacije novijeg doba kod nas (gdje

se taj proces ograničio samo na glavne gradove i po koji

manji industrijski centar), pokazali su se i prvi “znakovi”

nestajanja o r g a n s k o g principa r a s t a g r a-

d a, pa se od tada rast gradova odvija kao p l a n i r a-

n a izgradnja grada. Kod razvoja Karlovca i drugih slič-

nih gradova to nije u potpunosti slučaj, barem što se “jez-

gre” tiče, jer je ona slično kao i većina vojničkih gradova-

fortifi kacija nastala odmah kao “p l a n i r a n i

g r a d” (iako kasnije neadekvatno “transplantirana” u

organizam nove urbane cjeline) i trajala 400 godina, sve

do danas...

Od svih gradova u Hrvatskoj (po svom tipu nastanka) Kar-

lovac je najizrazitiji i najsačuvaniji primjer planiranog

i po porijeklu iniciranog i izvedenog “i d e a l n o g

g r a d a” u 16.st. kasne renesanse kod nas. Ovoaj grad

koncentričnog oblika (cca 400 m diametra) pravougaonog

rastera (sa 22 + 2 “insule” i prostorom trga u sredini)

- zarobljen svojim kristalnim k o n a č n i m o b l i -

k o m šestorokrake “zvijezde” i okružen bedemima (kao

“plivajuća amfi bija” u vodi), nije bio i z o l i r a n

dugo samo sistemom šančeva i bedema(sa navodnjavanjem i

- 10 -

odvodnjavanjem iz Korane u Kupu), već je bio limitiran i

širim akvatorijima meandra rijeka Kupe, Korane, Mrežnice

i Dobre. “Strateški” sakriven svojom m i k r o l o k a-

c i j o m, a prije svega radi svoje hermetičke vojne fun-

kcije i ograničenih dimenzija u prvoj fazi “naseljavanja”

- Karlovac je predugo i nepotrebno bio ograničen u s v o m

r a s t u. On se u toj panonskoj močvari ne bi ni kasnije

mogao razvijati (kada nije bilo više nadvojvode Karla -

njegovog osnivača- i kada je minula turska opasnost) da ga

u XIX. st. nije m e đ u r e g i o n a l n i položaj

izdigao brzo na jedan viši stepen u r b a n o g razvoja.

3. Transformacija prve urbanističke koncepcije

Rast grada izvan “zvijezde” otpočeo je odmah: već u 17.st.

razvilo se “podgradje”, dok je Karlovac igrao “vojničko-

upravnu” ulogu Krajiškog centra, ali radi eventualnog

napada i održavanja “glacisa”, a i požara, ovaj “suburbium”

bio je građen od drveta (napr. “žitna varoš” = žitovka, a

po nekima kasnije “židovska varoš”). Dok je skrivena

mikrolokacija Karlovca bila u vrijeme otpora prema Turcima

opravdana tj. pozitivni faktor (“zaštićenost vodama”),

kasnije je taj isti kao ograničavajući faktor rasta postao

negativan. Njegova m a k r o l o k a c i j a, koja u sebi

ujedinjuje kao međuregionalni p o t e n c i j a l n i

prostor šire ekonomske i prometne faktore razvoja, ovom

- 11 -

karlovačkom prostoru pruža povezivanjem raznih bazena uvjete

za jedan izuzetno dinamični urbani razvoj. On se nalazi u

žiži komplementarnih ukrštanja privrednih bazena i regije:

1 na sjeverozapadu - alpski bazen

2 na sjeveroistoku savsko-podunavski bazen

3 na jugozapadu goransko-primorski bazen

4 na jugoistoku planinsko-bosanski bazen.

Ovi unakrsni smjerovi s t r u j a n j a, ekonomskih raz-

ličitih komplementarnih potencijala osigurali su dinamični

r a z v o j ovog grada, kada je njegova strateško-obram-

bena uloga već jenjavala i odumrla. Oni su se do te mjere

pojačali (promet, trgovina i obrt), da se on urbanistički

nije stigao ni mogao vremenski u svojoj strukturi naglo i

skladno - p r e o b l i k o v a t i “presvući” se za novu

ulogu tim više što se taj razvoj još nije odvijao - u “svo-

joj” zemlji...

Bez dugoročne vremenske perspektive jednog društva ne mogu

nastati ni “prostorno stabilne predstave” njegove konkreti-

zirane okoline. To važi i za mnoge druge naše prostore i

razvoj gradova.

Problem l i m i t i r a n o g r a s t a “idealnog grada”

kao iskušenje nije zaobišao (kao i u drugim primjerima) ni

Karlovac. Osobito je bilo teško brzo prilagoditi “kontaktne

zone” tj. organsko proširenje historijske “anorganske forme

j e z g r e”, a da ona ostane sačuvana kao cjelina - (bez

- 12 -

veće penetracije prometa npr., koja je bez osnivanja

k r u ž n o g zaobilaznog tranzitnog i prostorno-arhitek-

tonskog “prstena” nemoguća). U slučaju nepovoljne makrolo-

kacije, ovi “idealni obrasci” grada prepušteni su obično

odumiranjem osnovne “obrambene” funkcije propadanju, i ako

se prostor “glacisa” i bedema pravovremeno organski i

arhitektonsko-urbanistički ne spoji sa jezgrom- (kao što je

to poznat primjer bečkog “Ringa” u toj ulozi), ali bez

rušenja obrisa “zvijezde”! Karlovac je u to vrijeme pos-

tupio bez sagledavanja perspektive razvoja.

Posebna vrijednost tada ovdje su bili širi potencijalni

prostori regija koji grad pretvaraju (u času “prekretnice”)

u “urbani transformator” prirodnih sila regije i prometnih

silnica, koje jedan kraj virtuelno krije u sebi, ili pak

njegov t r a n s r e g i o n a l n i položaj kao što je

to izraziti slučaj sa Karlovcem. Tako je već u drugoj

prometno-trgovačkoj etapi, koja je trajala sve dotle dok je

bilo aktuelno riječno brodarenje (Sisak-Karlovac, i ovdje

pretovar za more Karolinom za Bakar - od 1726. g.,

Jozefi nom za Senj od 1779. i Lujzijanom za Rijeku - od 1809)

intenzivno bujao promet i trgovina do uspostavljanja želje-

zničke trase (Zagreb-Karlovac 1868 i do Rijeke 1873.) kada

je pretovar posve jenjao... Potreban je bio u toj krizi

novi impuls - industrije!

- 01 -

- 13 -

Sve su ove promjene zahtijevale brze fl eksibilne promjene

u r b a n i s t i č k e o r g a n i z a c i j e prostora

grada ne samo u planu- već i na terenu, što je u to vrijeme

bilo gotovo nemoguće tako brzo postići. Zato su sve te faze

razvoja obilježene propustima neprilagođavanja, koje se

mogu svesti na jedno osnovno zapažanje: Jedan te isti pros-

tor nije se mogao za bezbroj funkcija u relativno kratkom

v r e m e n u t r a n s f o r m i r a t i. Mnogi naši

gradovi i danas u sličnoj situaciji novim valom “procesa

urbanizacije” usprkos tehhnološki zrelijoj epohi, nisu mogli

svim promjenama pod uvjetom u r a v n o t e ž e n o g

rasta grada - odgovoriti ! Jedan od faktora je faktor

sredine (=čovjeka) i pomanjkanja planskog stava u pristupu

kompleksu urbane problematike kao egzistencijalnom pros-

toru životne sredine - odnosa č o v j e k a i p r o s-

t o r a u novom vremenu!

4. Karakteristični sukobi “jezgre” tretirane van gradske

cjeline i glavne etape urbanističkog razvoja

Sukobi funkcija “vremena u prostoru” bili su neminovni, a

posebno struktura “zvijezde” (osim svega bila je i u

č v r s t i m vojničkim rukama) koja se nije znala ni

mogla tako brzo “okretati” - kako se je “sat vremena” u

ovom dinamičnom razvoju okretao... I ona se je u tom sukobu

krhala i l o m i l a... Sa njom se lomila i “slika grada”...

- 14 -

nestala su tada i njena “vrata” koja su postala smetnja

“tranzitnom” (?!) prometu.

Odumiranje dijela grada unutar “zvijezde” može se promat-

rati i kao dio procesa odumiranja funkcije “historijske

jezgre” prije svega uloge c e n t r a l i t e t a grada,

a i kao ž i v o t n o g p r o s t o r a, koji su se

- neposredno po osnutku grada (prije 400 godina) i kao cen-

tar i kao socijalni prostor unutar koncepcije “idealnog

grada” - poklapali. Nakon toga, a naročito slabljenjem svo-

je osnovne uloge, taj prostor je nepotrebno sve više kao

civilni c e n t a r gubio značaj, što je rast grada

(kao prostorne urbane cjeline) bio općim privrednim i druš-

tvenim tendencijama i silama p r o c e s a u r b a n i -

z a c i j e novijeg doba - zahvatan. Tada je trebao biti

izvršen energičan cjelovit i planski zahvat. Ali nije !

Svi planovi od 1905. pa dalje startali su sa lokalnih sit-

nih pozicija. Tako je historijsku jezgru zahvatio, kao i

mnoge druge gradove, jedan drugi “p r o c e s” koji je u

stvari posljedica onog prvog “stihijskog procesa urbaniza-

cije”: odumiranjem osnovnih funkcija počinje o d u m i-

r a n j e i p r o s t o r a kao organskog životnog

medija. On predugo traje-sve do stepena kritičnosti, do

i n f e r i o r n o s t i... Tada dijelovi takovog gradskog

prostora prestaju biti i socijalni prostor, a još manje

“h u m a n i p r o s t o r”. Suština grada umire prije

“grada”... Kada prestaju sve mogućnosti da se čovjek

- 15 -

uključuje u s o c i j a l n u i k u l t u r n u

t o t a l n o s t, onda prestaje živjeti i organizam

“humanog prostora”... To ne bi bilo ni tako dramatično

(jer se život i dignitet “spomenika kulture” kod starih

dijelova dade ispraviti r e v i t a l i z a c i j o m,

da nisu i novija naselja više nego često plijen toga tren-

da suđenja humaniteta i otuđenja čovjeka od njegovog iden-

titeta -danas ! I ona su dehumanizacijom lišena ove osnovne

kategorije h u m a n i t e t a (prostornim otuđenjem).

Prostor kao da nekontroliranim stihijskim silama tobožnjeg

“procesa urbanizacije” tone primjerom “kontejnerskog”

shvaćanja urbanizma i urbanog prostora u -sveopću dehumani-

zaciju ljudske okoline... Ovaj problem je opći i dublji,

prije svega s o c i o l o š k i, pa onda prostorni ili

urbanističko-arhitektonski ili samo dizajnerski aspekt.

Promjena društveno-političkog stava može ga pokrenuti pu-

tem - preobražaja. Urbanisti planeri (mahom arhitekti) ne

vode brigu o pojavama koje se odvijaju u temeljima društva.

Rezultat su: nehumana, iako nova- naselja i gradovi...

Prostor Karlovca je inače u svom razvoju radi svoga intere-

santnog i složenog geografskog položaja (još od ranije

uloge Dubovca, Ozlja, Ribnika i dr.) u prometno intenzivnom

prostoru srednjo-hrvatske makroregije izuzetno dinamičan

primjer razvoja grada kao međuregionalnog i n t e g r a-

t o r a, kome je-samo time i osiguran konstantni razvoj.

- 16 -

Isto je tako posebno značajan odnos njegove “historijske

jezgre” u participiranju uloge centra, i kao p r o s-

t o r n o g modela “nucleusa grada”, a posebno veze sa

novim centrom, tj. kao dio c e n t r a l i t e t a (obo-

gaćenog središta ž i v o t a grada) prema rastu urbane

cjeline, što se može pratiti u svim njegovim etapama raz-

voja a napose novijoj.

Zapletaj njegovog internog prometnog čvora i funkcija

zahtijeva posebnu pažnju i specijalan tretman svakog bloka,

funkcije i dijela grada. Makar i demantirale neke “general-

ne” postavke neophodno je (životnim zahtjevima grada)

revidirati ga detaljno i taj izvanredno vrijedan prostor

“rasplesti”.

5. Analiza urbanističke koncepcije grada u glavnim

etapama razvoja

Mnogi gradovi-utvrđenja nastali u Evropi u vijeku građenja

fortifi kacija (XVI i XVII st.) nestali su i pripadaju arheo-

logiji. Njihova sudbina je izgleda uvjetovana sličnim uzro-

kom - skrivenosti radi “zaštite od neprijatelja” (ili lo-

ciranjem na uzvisinama brda ili u meandrima rijeka), pa ih

tako dobro ”sakrivene” (kao što mi nekada “skrivamo” blago

ili predmete) više nitko ni arheolozi, ne mogu naći...

Zašto je uz mali broj preostalih gradova ovoga tipa ostala

i “zvijezda” karlovačka na životu?

- 17 -

U pristupu smo kritički dijagnosticirali tendencije naru-

šavanja kvalitete, ne samo uslijed vremenskog korodiranja

materijalne osnove grada, već radi zanemarivanja samog pri-

stupa vrednovanja ovog općeg k u l t u r n o g d o b r a.

Ipak on je tu! Ali ovdje treba i globalnije konstatirati:

Karlovac je sa svojom zvijezdom (kakova je takova) vrlo

velika kulturna vrijednost, jer je izbjegao sudbinu većine

ovih tipova gradova i ostao u kontinuitetu svog u r b a-

n i t e t a dalje se razvijati u veoma dinamičan naš-

-veći grad. Možda je i ta brza dinamika skrivila, da se ni-

je senzibilnije stiglo razmišljati o vrednovanju i novom

pristupu revitalizaciji i oživljavanju tj. potpunom inkorpo-

riranju “zvijezde” u planove života novog nastajućeg grada!?

Iako je to bilo zapisano (vidi elaborat Urb. pl. 1958).

Zvijezda je barem polivalentni morfološki oblik!

Prije određivanja cilja plana i sinteze o programu razvoja

nekog prostora kroz djelovanje “zajednice” svih vrednota

(revaloriziranih) što mora biti metodološki princip p r i-

s t u p u svakom urbanom prostoru (kao aspekta “čovjekove

sredine”), moramo imati jasnu sliku ne samo o “liku grada”

kakvog ga želimo, već i o tipu grada kakav i kako je on

povijesno - n a s t a j a o!

- 18 -

Kako se urbanistički razvoj Karlovca odvijao u Vojnoj

Krajini pod izuzetno teškim političkim i društvenim pri-

likama (koje su nekada izazvale krutost poteza a nekada

i depresiju “urbanog” u svom razvoju, to je i prostor saču-

vane “povijesne jezgre” po svom otporu silama stagnacije

izuzetan primjer vitalnosti naše urbane kulturne baštine.

Prostor Karlovca je sazrijevao i prije nastanka grada

(1579) čije su se urbane funkcije “šetale” i tražile fi ksi-

ranje svojeg “staništa”. Iako se širi k a r l o v a č k i

p r o s t o r nalazi na produženju južnog longitudinalnog

dijela Slavonije, mogli bi reći rubno na tangenti završetka

tog panonskog bazena sa kraškim predjelima, a prometno na

transkomunikacionom vjekovnom “hodniku” zemlje (zapad-istok

i sjever-jug), on je i kao područje i kao grad sačuvao sve

one osnovne vrijednosti “prirodne sredine” neophodno potreb-

ne za održanje uvjeta razvoja takovog šireg životnog pros-

tornog organizma (ili bolje reći “u r b a n o g b i o-

t o p a“) iz kojega izrasta ljudsko naselje - g r a d.

Taj prostor iako je nastajao dugim p r i r o d n i m

procesom u komplementarnom odnosu planinskog i nizinskog

krajolika (osim što obično uvjetuje ekonomsku ekološku

ravnotežu uvjetuje i jedinstvenu pitomu ljepotu prigorskog

pejsaža), osobito je povoljan za razvoj grada. Ali drugim

(geopolitičkim) faktorima i svojom graničarskom ulogom

dijelio je sudbinu i česte krize stagnacije mnogih takovih

gradova duž ovog u povijesti jedinstvenog na hiljade kilo-

- 19 -

metara dugog vojničkog koridora- ometanih u svom procesu

razvoja. Ipak je snažno izraženim faktorima “prirodne

zajednice” (kao izrazite “urbane biogeocenoze”)i domaćih

ljudi takav prostor sve to savladao i postao preduvjet

stabilnog u r b a n o g k o n t i n u i t e t a razvo-

ja za duža vremena.

- Teoretske pretpostavke o gradu -u vijeku podizanja ideal-

nih gradova i fortifi kacije (XVI-XVII st.)1

Karlovac nije “nastajao”... kao srednjevjekovni gradovi-

-izrastao i urašten u pejsaž, već je “nastao” prema pla-

niranoj o s n o v i i izabranoj lokaciji (kao nekada

“castrum” ili danas tvornica za određenu funkciju). Tako

nije utvrđen projektant - koncept je talijanske škole.

Pokušajmo na distanci sjetiti se nekih principa u modali-

tetima “urbanih” vrijednosti. Lik grada rezultira iz “zadat-

ka” kome služi (funkcija) i njihovog oblikovanja (kao odnosa

_____________________1

U ovoj analizi nije obrađena materija iz poznatih monogra-fi ja i literature o Karlovcu, kao i opći poznati detalji(R.Lopašić 1876., Vj.Klaić 1880, R.Strohal 1905, AlmanahM.Sabljića 1933, Deak 1943, Zbornik 1964, Arhiva i dr.novije, kao i u tekstu “Analiza historijsko-urb. razvojaKarlovca obrađenog 1956 u elaboratu Urb. plana od 1958.od ovog autora -kasnije u izvodu prenijeto u Gener. urb.plan 1978 i dr.) pa time ovaj tekst treba predpostavitikao sastavni dio tih radova i prve analize, kao i “Studi-ju o reduciranju prometa u Zvijezdi”, koja je dio ovogamaterijala.

- 20 -

sadržaja prema obliku). Dok je prva posve racionalna i ima

izvorište materijalnu sferu koja ju determinira, drugoj je

izvor više duhovna sfera. Djelo ove vrste zato vrednujemo

(bilo stolicu, kuću ili-grad) prema stepenu usklađenosti

oba faktora. Najvrednije je ono djelo ili tvorevina kada se

oba podudaraju i kada jedno izražava drugo u podjednakoj

harmoničnoj mjeri.

Zato je cilj naše analize kod vrednovanja historijskih

tvorevina kao što je -g r a d (koji svoj razvoj duguje ko-

liko topografi ji sa ostalim prirodnim silama sredine u kojoj

su nastali, toliko i razvojnim snagama društva koje ih

stvaraju i razvijaju) istražiti tok razvoja i ustanoviti

b i t povijesnog oblika grada.

Kada se oba gore navedena faktora (funkcija i oblik) u

prostornoj tvorevini kao (gradu) posve podudaraju, onda je

pred nama i umjetničko djelo višega reda, čija je vrijed-

nost radi toga- neocjenjiva! Ono time postaje vrhunsko.

Nestankom mnogih takovih gradova Karlovac je posebno vri-

jedan primjer, ali više zato jer je među prvima nastao

(prije mnogih čuvenih “idealnih gradova” (od Palme Nuove

do fortifi kacija Vaubana XVII st.) i - ostao!

U našem prostoru iako nije znanstveno obrađena većina gra-

dova ovakav analitički pristup vrednovanju-kao u ovom

elaboratu iako je do sada bio rijedak, sve više postaje

opća spoznaja o njegovoj vrijednosti u dnevnoj praksi u

revalorizaciji i “revitalizaciji povijesnih jezgri”, čiju

smo kulturnu vrijednost baštine nepravedno i dugo zanemari-

vali.

- 21 -

Iako su za gradnju Karlovca bile teoretske pretpostavke

“idealnog grada” koji je prostorno obično nastao od glavnog

objekta (knezova ili vladara), lociranog u apsolutnom

geometrijskom s r e d i š t u (u duhu ideje apsolutizma),

odakle je raster ulica radijalno zrakasto oformio tkivo

ulica Zvijezde (vidi Palma Nuova i sl.), kod Karlovca nije

primjenjen taj tip. Kao i većine takovih gradova nastalih

u sistemu obrane Austro-ugarskog carstva, primjenila se

kombinirana forma pravougaonog šahovskog rastera - kao

“Szendro” (1570) i E̓rsekújvár (1580) u Mađarskoj ili Nove

Zamky (1580) u Slovačkoj i naš Osijek kasnije-u XVIII. st.

Isto tako je kasnije preuzet i holandski način opkopa i

vodenih šančeva.

Dok su ulice srednjevjekovnog grada na uzvisini slijedile

organsku formu slojnica i spiralno se penjale prema vrhu,

idealni grad, “dijete Kvatročenta” (sišao obično sa brda i

smjestio se kao “rak” sa svojim zubovima u vodu), formirao

je radijalni sistem ulica tj. prema središtu. Možda bi tre-

balo tu opreku u konceptu grada renesanse i humanizma

(šematski “nehumanistički”) koncipiranu, prema ranijem

rasteru organskog, povezinjem pješačkim kapilarima i znan-

stveno više istražiti i možda i z m i r i t i u novim

konceptima naših gradova (inspiriranih “kontejnerskim”

oblicima današnjeg urbanizma.

- 22 -

Morfološki, idealni gradovi imaju svoj korijen od utvrđene

kuće-palače, snabdjevene bastionima i tako preobražene u

utvrdu (Vidi skice).

Prije razvoja tehnike građenja fortifi kacije u Francuskoj -

Errarda, “oca utvrda” do Sebastiana Le Prestre (Vaubana

zvanog, 1633 - 1707) u Italiji je cvala ideja idealnih

gradova. Preletimo li razvoj tlocrta nekih kuća - villa

-palača: npr. Villa Fornese Caprarole u tlocrtu pokazuje se

kao “grad” - peterokut sa bastionima (samo u donjoj etaži

kao stopala -”kanđe” - kuće u tlu, a u sredini kružni

“patio”). Cataneo kvadratu dodaje bastione 1544. Variranje

pomaknutih kvadrata “kuće” oko centra ili trokuta dolazimo

do osmerokuta ili do hexagonalnog oblika uobičajenih utvrda

u našim prostorima. Tako je u Mađarskoj (Nicolò Angelini)

planirao slične već pomenute mađarske gradove (Karlovcu

sličan Ersekújvár dok je grad Novi Zamky samo prividno

sličan Karlovcu, jer on ima dvostruki sistem plivajućih

“rogova” kao zaštitu ispred svake kurtine, dok je Karlovac

jednostavniji (samo bastioni) i ono što je na projektima

vidljivo nije gotovo nikada bilo izvedeno. Napuštanje

antropomorfnih oblika prirodnih naselja treba ipak sagle-

dati u osnovnoj nedemokratskoj ideji - moći i vladanja.

Otuda njegova ukrućena forma iz koje rezultiraju “neideal-

nim” uvjeti života u “idealnim gradovima”...

- 23 -

- Glavne etape razvoja

Budući da je istovremeno sa ovim analizama (na drugom

mjestu) kao sastavni dio priložena Studija o reduciranju

prometa “Zvijezde“ i u njoj proanalizirana najvažnija i

najnovija faza razvoja grada u “vrtlogu prometa” nastalog

(valjda radi štednje na izgradnji mostova), ovdje ćemo

sažeto ponoviti glavne etape razvoja urbanističkih poteza

grada. To su ujedno i “razdoblja promjena” i deformacije

u rastu gradskog organizma od njegovog nuklearnog “oblika”

kristalne euklidske forme šestokrake “zvijezde” do amor-

fnih rasplinjavanja novijih kontura grada.

I. Etapa (1579 do kraja XVIII. st.). Izgradnja grada-utvrđe-

nja (1579) na zemljištu ozaljskih Zrinjskih, po neutvrđenom

autoru projekta. Gradnju je vodio Martin Gambon. Građena je

u obliku šestokrake “zvijezde”, a više puta obnavljana

(opkopi i bedemi i kompletiranje objekata unutar grada) po

J.Pieroniju, M. Stieru i dr. (1660). Istovremeno se i

naseljava. Formiranje “povijesne jezgre” tipa v o j n i -

č k o - u p r a v n o g g r a d a, pravougaonog rastera

(cca 400 m promjera sa prve 22 insule), isprva je služilo

osim vojske i stanovnicima Dubovca, a 1645. doseljeno je

oko 300 njemačkih porodica. Po inicijatoru nadvojvodi Karlu

dobio je ime “Karlstadt”. Napadnut od Turaka nakon 1594.

(za A.Auersperga) i 1598.g. (za I.Lenkovića) i više puta

kasnije, ostao je neosvojena.

- 24 -

U čestim požarima izgorio je više puta gotovo čitav grad.

Kako je od Novog Mesta preuzeo ulogu snabdjevanja V.Krajine,

razvija se obrt i trgovina već u I. etapi. U ovoj etapi,

iako se po obliku grada u početku poklapa sa idejom idealnog

grada kasne renesanse, razvojem kasnog baroka i klasične

civilizacije u Evropi, mijenja se svojim životnim sadržajima

(zapretanim vojnom funkcijom), ne prati više ovaj razvoj

po planu. Funkcije su ispremješane. Porazom Turaka pod Bečom

nastaju promjene u modernizaciji obrambenog sistema. Kad

se gradi Osijek na Dravi, planira se istočnije na Kupi slična

složenija tvrđava (ali ne kao grad) Orlica, koja se ideja

brzo napušta radi poplave i obnavlja Karlovac ponovo.

II. Etapa - (Početak XVIII st. - 1777). U drugom stoljeću

razvoja, popuštanjem turske opasnosti i razvojem trgovine

i obrta jača promet (ne samo za potrebe Vojne Krajine),

formira se jako “podgrađe” i luka na Kupi- pa se Karlovac

postepeno transformira u tip t r g o v a č k o - l u č-

k o g grada na rijeci. Nakon izgradnje Karolinske ceste

za more (Bakar 1726.) a kasnije Jozefi nske (za Senj 1779.)

grad poprima “provozni promet” (Klaić) - tranzitni p r o-

m e t n i karakter (pretovar Kupa-more). To se osobito

ističe pri kraju ove etape kada je Karlovac proglašen kr.

slobodnim gradom (1777) i kada zapovjednik Vojne Krajine

seli u Zagreb (general barun Vinsa 1787.). Tada popuštanjem

njegove vojne uloge, kao slobodni grad Karlovac ima bez

- 25 -

vojske 2417 stanovnika (pored kuge 1691. i požara 1692.g.).

Škola uvedena (pučka i viša) od 1765., a gradnja pravoslav-

ne crkve 1784. Stambeno se kompletira (vidi grafi ke).

Ovo razdoblje možemo smatrati “p r e l a z n o m etapom”

razvoja iz vojničkog u civilni grad. Ali to će trajati još

skoro jedno stoljeće...

III. Etapa - (1779-1879). Odumiranjem i ukidanjem uloge Vojne

Krajine odvija se tek potpuni preobražaj Karlovca iz vojnog

centra u izraziti tip t r g o v a č k o - o b r t n i č-

k o g grada sa prvim manjim industrijama, kojem je “zvijez-

da” i pored obnove postala neprikladna i pretijesna, - a za

organsko povezivanje novog dijela grada nije bilo “vremena”

... Grad se za Francuza spaja sa još jednom cestom za

Rijeku (Luizijanskom 1809.), a kada se kasnije spoji želje-

znicom sa Zagrebom (1865.) i morem (1873), prestaje “preto-

var” i njegova “provozna” uloga i “zlatno doba” i on urbano

stagnira... (1811. ima 4852 stanovnika, bez vojske, a

1900. ima svega 12248 stanovnika sa vojskom.

Danas se on razvija u grad do 100.000 stanovnika.

Od 1809-1813. Karlovac je pod francuskom upravom dobio

polet ali od 1813-1822. opet je pod austrijskom “Ilirijom”,

kada je 1882. vraćen “Kraljevini Hrvatskoj”. Iako vrlo

aktivno sudjeluje u nacionalnom, kulturnom i društvenom

“preporodu” (“Zora”) u njegovom prostoru relativnog prospe-

riteta odvijaju se istovremeno i “sudbine u sjeni”, koje

- 26 -

simbolički odražavaju unutrašnja kurturološka i sociološka

sedimentirana protivurječja sredine (V.Karas, D.Jarnjević,

S.Raškaj, Lukšić, Krapek i dr.). U tom naprednom gradu kao

da žive na poseban način i “reakcionarne” sile. Tako npr. ka-

da 1848 građani oko bedema zasade park, za kratko vrijeme

nađu ga polomljen i opustošen!?

Njegova “zvijezda” (iako Klaić 1880. piše “da se više ne

popravlja”) još uvijek vrši ulogu centra grada. Krajem ove

etape ukinuta je Vojna Krajina i Karlovac postaje civilni

upravno - trgovački i kulturni centar svoje regije. U ovoj

etapi se intenzivno gradi i ruši (vrata “zvijezde”, npr.)

IV. Etapa - (1879-1945). Nakon izgradnje prve hidroelektra-Ž

ne u Hrvatskoj na Kupi u Ozlju (1907/8) mogućnosti jačanja

karlovačke industrije bile su ispred mnogih drugih centara.

Karlovac se nakon stagniranja naglo formira u i n d u s-

t r i j s k o-p r o m e t n i tip suvremenog grada. Pre-

naglo zahvaćen “procesom urbanizacije” -ponovo odgađa radi-

kalno rješnje prometa, urbanistički se zapliće, ali se

ekonomski uzdiže. Snaga njegovog međuregionalnog gravitaci-

onog položaja u prostoru srednje Hrvatske-makroregije i

zemlje (između-nekada umjetno i politički razjedinjavane

kontinentalne i primorske Hrvatske) - gotovo mu je iza

1918. nesvijesno nametnula p a r t i c i p a c i j u uloge

prometnog, privrednog i kulturnog centra sa glavnim centrom

Hrvatske - Zagrebom. Pomanjkanje šire međuregionalne vizije

i planske svijesti i jednog i drugog (posebno republičkog

- 27 -

centra) ovaj se važan proces odvijao gotovo stihijski na

štetu-Karlovca. Pruga za Kordun gradi se tek 1907, a lička

za povezivanje Hrvatske i Slavonije sa Dalmacijom tek

1925. Dezintegracija znači traje. Njegov “centar” već u

početku ove etape pokazuje tendencije napuštanja “zvijezde”,

što se u našoj fazi i dogodilo. Umjesto da se najprije

izvršila studiozna organska “transplantacija” novih sadržaja

prvo u starom tkivu i “srca grada” sa novom cjelinom, pa

išlo dalje. To “preskakanje organskog rasta” dogodilo se

i kod nekih drugih gradova na štetu urbane cjelovitosti i

lika grada.

6. Neki principi za m o d a l i t e t e zaštite i

oživljanje “Zvijezde”

Iz oscilacija razvoja grada (od “stagnacije do prosperi-

teta”) koje prate grad u transformaciji kao što je Karlo-

vac (sa jasno izraženim oblikom “povijesne jezgre”, vidi

se da prostorni konfl ikti nastaju osim d i n a m i k o m

razvoja i zbog nepripremljene p l a n s k e s v i j e s-

t i svih struktura i sudionika života grada u vremenu

prekretnice (Vidi regulacione planove od 1579 i 1905 na

dalje). U slici grada bi se to inače da nije tako, moralo

onda skladnije odraziti kao i u realiziranoj “u r b a-

n i s t i č k o j k o n c e p c i j i g r a d a”-

- 28 -

nego što je to ovdje slučaj. To se posebno odnosi na mnoge

naše gradove (sa izrazitom povijesnom jezgrom - Zagreb,

Osijek i dr.), tj. na posljednju dugogodišnju fazu šutnje

i zaobilaženja “jezgre” i traženja novog (ex)centra, prije

oživljavanja jezgre, iako bi se revitalizacijom tkiva i

objekata mnoge funkcije centra mogle skladno uklopiti i

dodati n o v e v r i j e d n o s t i našeg vremena

u postojeću “zvijezdu”! Kod Karlovca, kao i većine naših

gradova to se još može učiniti. Ove analize su prvi dopri-

nos tom koraku.

- Prema gornjoj analizi može se zaključiti: da nije za

Vojne Krajine izgrađen grad Karlovac, on bi tu nastao po

svim prirodnim i povijesnim uvjetima (kao i N.Gradiška

napr.), samo što bi se razvio prirodno od Dubovca (kao

Gradiška od Cernika), a ne kao u m j e t n i g r a d,

Proces smišljene dezintegracije je ovaj slijed procesa

kristalizacije regionalnog centraliteta prekinuo i uspo-

rio, a dokaz za to je činjenica, da nakon ukidanja Vojne

Krajine, grad nije odumro (kao što su mnogi vojnički “gra-

dovi” postali “mrtvo truplo u travi”), već se Karlovac

razvio u jači urbani centar zahvaljujući prirodnom i

ljudskom, a ne vojničkom faktoru.

- Ni njegov “hermetički” oblik nije ga zaustavio iako mu

je u V.etapi (današnjoj) otežao prometno snalaženje.

- 29 -

- Time što su se -vrijednošću prostora-premostila mnoga

teška v r e m e n a - ostvarena je(kao dijalektika

prostora”) najviša kategorija spomeničke vrijednosti, prem-

da umjetnički-arhitektura nije vrhunska. Radi se o “u r b a-

n o j c j e l i n i” kao kulturnoj vrijednosti.

- Tako je bio osiguran u r b a n i kontinuitet razvoja.

Dok se kod mnogo većih gradova proces, “atrofi je” uvelike

načeo, u ovom “žilavom” krajiškom prostoru i elementu koji

spaja sjevernu i srednjohrvatsku regiju sa južnim i Slo-

venijom sa jugoistočnim regijama, ovo se u daleko zanemar-

ljivom obliku jedva (ranije) i pojavilo.

-Pošto je taj krajiški g r a n i č a r s k i p r o s-

t o r kao dio najveće “žive vojarne” u povijesti i u

svijetu bio lišen (i kroz sistem “zadruga” kao “rezervoara”

vojnika) svih normalnih uvjeta razvoja (industrija je npr.

bila zabranjena, da se vrli Krajišnici, ta permanentna

vojska ne bi proletarizirala). Pošto se održao i sačuvao

sve osnovne urbane vrijednosti potrebne za daljnji rast,

-treba i u r b a n i s t i č k i r a z v o j Karlovca

smatrati izuzetnom povijesnom, političkom i kulturnom

v r i j e d n o š ć u, jer je od onih davnih do naših dana

o t p o r n o s t toga kraja i njegovih ljudi bila više

nego i z u z e t n a!

- 30 -

- Dosadašnji preusko shvaćeni pojam grada (odražen u pro-

metu), koji se nikada ne može promatrati izoliran, već kao

vremenski i prostorni kompleks gradova i naselja sa raznim

kategorijama interakcija i razvoja te opće prirodne sredine,

kao osnovne urbane biogeocenoze u kojima se svi ti pros-

torni i životni organizmi prožimaju i međusobno razvijaju

kao c j e l i n a ne lokalnog reda. Tome često naškodi

i administrativno upravljanje koje je nužno, ali sasvim

nešto drugo, jer sve mora biti podređeno zakonitostima

“gravitacionog područja” koje onda tvori vremenima svoj

životni i - u r b a n i c e n t a r.

- Više od pojedinih objekata moramo kod Karlovca vrednovati

njegovu u r b a n i s t i č k u k o n c e p c i j u i

kao određenu usmjerenost rasta grada.

- Novije tendencije razvoja slijedeći trend (ne)urbanis-

tičkih kretanja dovele su u posljednjoj fazi do raskoraka

onoga što taj prostor pruža i oblikovanja grada, ali radi

njegovih velikih mogućnosti mnoge pogreške proizišle iz

ponašanja prema gradu (kao privremenom poligonu djelomičnih

iživljavanja-primjer približavanja “obilaznice” kao i

“nepotrebnih” nebodera parkovima ”zvijezde” kao “estetsko”

i “urbanističko oživljavanje” grada i sl.) - mogu se kori-

girati. Kada negdje egzistira takav “biotički potencijal”

(unutrašnja m o ć rasta) onda se taj rast ne smije zlora-

biti, već se ta snaga u svojoj pozitivnoj želji urbanog

- 31 -

razgranjavanja u prostoru treba odvijati po nekim modulima,

habitusu, gabaritu, principu ritma o rastu i liku grada,

modalitetima, a ne kao da ga je “oluja“ iz daleka donijela,

zaboravljajući da su to humani prostori za ljude. Svako

poremećenje ravnoteže (bilo ekološke ili prostorne) ne može

se normalno uopće dogoditi prije nego je ona narušena u

s v i j e s t i ljudi. Neboderi i automobili tamo gdje im

nije mjesto samo su neki od prvih simptoma te pojave.

- Revalorizacijom svih prostorno-vremenskih vrijednosti

ili boje reći “spoznajom “urbane biocenoze” ovog kraja mogu

se sagledati i pojedinosti koje nisu startale od te prirod-

ne p o l a z n e t o č k e a koje i te kako možemo

opaziti u -liku grada.

One se osjete jer samo i letimična sociološka anketiranja

su pokazala na kojim točkama se gasi osnova kulturnog

i d e n t i t e t a građana kao sastavnog dijela naše

duhovno neosiromašene - suvremenosti.

- Samo takvim “širim” pristupom modalitetima zaštite možemo

pravilno ocijeniti sve potencijalne vrijednosti jednog

grada potrebne i za - b u d u ć n o s t.

Mr Davorin Stepinac

“ZVIJEZDA” - STANJE I PERSPEKTIVE

1.

Sačuvani historijski gradovi, u većini slučajeva

današnje historijske jezgre većih gradova - a u našem slu-

čaju je to upravo primjer Karlovca, najpristupačniji su i

najrazumljiviji oblik za shvaćanje kulturne prošlosti na-

roda: nose sve karakteristike vremena u kojem su nastali

i kroz koja su se razvijali.

Prilagodljivost jezgre novoj situaciji i novim

uvjetima jest razlogom, što nam se do danas sačuvao veći

broj historijskih gradova - danas gradskih jezgri - u

manje-više historijskom obliku.

U momentu bržeg tehničkog razvoja, od druge pol.

19.st., za nova rješenja traže se nove i šire lokacije,

jer grad ne može zadovoljiti ove nove zahtjeve. Tako dolazi

do stagnacije zahvata u jezgru, što opet uz neke novonas-

tale nesporazume rezultira propadanjem postojećeg građevnog

fonda.

Da bi se sačuvale vrijednosti historijske jezgre

u novim uvjetima budućeg razvoja grada, treba računati s

kompleksnim zahvatom u cijelu jezgru (za razliku od brige

o spomenicima u doskorašnjem smislu riječi - t.j. samo

zaštite).

Nije moguće rješavati problem jezgre bez isto-

vremenog rješavanja osnovnih problema grada i odgovarajućeg

udjela historijske jezgre sa svim posljedicama u toj cjelini.

- 2 -

Stvaranje uvjeta za obnovu normalnog života u

historijskim cjelinama1 uz puno korištenje svih njihovih

vrijednosti (kulturno-estetskih, ekonomskih i dr.) i

uključenje historijske cjeline u organizam grada kao nje-

gova integralnog dijela, rješava i omogućuje program revi-

talizacije2 historijske jezgre.

2.

Predmetom ove studije je historijska jezgra

Karlovca - u granicama projektirane i izgrađene tvrđave

prije točno 400 godina. Bogat građevni fond i dobro sačuvan

raster ulica, djelomično oštećen izvorni oblik utvrđenja

(i šančeva); sa tendencijom izolacije cjeline u odnosu na

“novi grad”.

To je historijska cjelina sa svim negativnim

posljedicama, kojima su uzroci opće poznati:

-orijentacija svih novih investicija van jezgre,

_____________________1 Činjenica jest, da historijski gradski centar, jezgra,uključujući konfi guraciju terena i otvorenih prostora pred-stavlja najdragocjenije naslijeđe i nepovratnu vrijednosti bogaćenje svakog grada, usprkos svih dodatnih teškoća,koje se odnose na njegovu zaštitu i regeneraciju.(J.Hruza:Historijska zaštita u urbanim centrima, URBS, Split, 1970.

2 Revitalizacija je oznaka za svestranu obnovu grada kaograđevne cjeline. Ona u tom smislu znači trajni processtalnog prilagođivanja gradskog organizma u vezi s pro-mjenama potreba ekonomskog i društvenog života: uključujesve aspekte izgradnje i uređenja, koji trebaju zajedničkiosigurati sve funkcije grada; također rješava u najširojmjeri očuvanje i obnovu kulturnih dobara prošlosti.

- 3 -

- promjena socijalnog sastava stanovništva,

- vremenska dotrajalost objekata (uz neodržava-

nje),

- promjena namjene objekata - neadekvatno kori-

štenje,

- nekontrolirana i bespravna izgradnja,

- neregulirano vođenje prometa,

- a prije svega nepostojanje jedne sazrele i

čvrste ideje - što učiniti s “jezgrom”?

Studija obuhvaća povijesno-umjetničke i urbanis-

tičko-arhitektonske analize, arhitektonsku dokumentaciju

razvoja i sadašnjeg stanja, a na temelju gornjih istraži-

vanja prijedlog, što bi trebalo učiniti sa “Zvijezdom”, da

se njeno ugroženo stanje sanira i da joj program revitali-

zacije osigura ravnopravno i dostojno mjesto u okviru

“velikog grada” Karlovca.

3.

Perspektive jezgre su:

a) Uključenje u razvoj grada i investiciona politika za

određene sadržaje - društvene i privatne

b) Regulacija prometa

- 4 -

c) Radikalni zahvat u građevni fond:

- konzervacije, asanacije i rekonstrukcije vrijednih

i ugroženih objekata,

- interpolacije (na slobodnim i oslobođenim površinama)

i hortikulturni zahvati,

- revizije namjena (današnjeg korištenja) kod onih

objekata, kod kojih ona nije svrsishodna - uglavnom

prizemlja; čišćenje dvorišta i sl.

Da bi se osigurao kontinuitet života u “zvijezdi”

i ostvarilo uključenje jezgre u razvoj grada, nužno je

potrebno:

- da u jezgri i nadalje ostanu upravne funkcije

Općine,

- da zadržimo ostale javne sadržaje, koje je do

sada imala, a neke (i “pobjegle”!) da dopunju-

jemo (posebno komercijalne - male trgovine i

druge ponude usluga, i ugostiteljske - pretežno

manje sadržaje)

- da u “Zvijezdi” ostanu zastupljeni reprezenta-

tivni vojni sadržaji,

- da jezgra participira u svim oblicima tradicio-

nalnog kulturnog, prosvjetnog, znanstvenog i

umjetničkog života,

- posebnu brigu posvetiti stanovanju u jezgri i na

temelju istraživanja stambenog fonda i statis-

tičkih podataka o stanovima i stanovnicima

- 5 -

nastojati podizati kvalitetu i obujam stambenog

prostora tamo, gdje je interpolacija potrebna, a

“prekobrojnim” stanovnicima omogućiti preseljenje

u nove objekte van jezgre.

Regulacija prometa u prvom redu predviđa izbaci-

vanje tranzitnog prometa iz “Zvijezde”, i takvo rješenje,

koje će zadovoljiti prvenstveno njene stanovnike, zatim i

one koji ovdje rade ili su gosti-namjernici.

Radikalan zahvat u građevni fond ne znači samo

tehnički aspekt, koji teži samo za poboljšanjem uvjeta

stanovanja i rada u “Zvijezdi”, već, temeljen na principi-

ma aktivne zaštite rezultira i estetskim kvalitetama.

Opće smjernice interpolacije:

1. održavanje postojećeg urbanističkog rasporeda, ulica,

trgova i vanjskih rubova;

2. kod novih objekata treba se pridržavati principa

uklapanja u ambijent: masom, visinom i pokrovom;

3. čišćenje unutrašnjosti “insula” radi povećanja vrijed-

nosti stambenih sadržaja, a ne stvaranje prostora za

skladišta.

- 6 -

“Zvijezdu” promatramo kao integralni prostor,

čijem bogaćenju jednako doprinose oživljavanja prizemlja,

rješenje fasade, uređenje dvorišta, sitni urbanistički

inventar, hortikulturni zahvat, kao i još mnoge manje,

naoko beznačajne stvari.

Takva će “Zvijezda” vratiti radost inicijatorima

njenog uređenja i njenim stanovnicima; uz sve pretpostavke

sretnog uključenja i u turističku ponudu: rijedak primjer

kristalne renesansno-barokne cjeline živi i dalje.

- 7 -

4.

“Jezgru“ Karlovca čini 205 objekata.

Nešto više od polovine objekata (112) su stam-

beni, a u velikom broju su zastupljeni i stambeno-poslovni

objekti (60).

Pretežna je visina objekata jednokatna (146), a

prizemni i dvokatni objekti su gotovo jednako zastupljeni

(24 i 31). Jedini visoki objekt je stambena četverokatnica

na kraju Radićeve ulice.

Stanje je objekata uglavnom dobro (135), ili

srednje (44). U lošem stanju nalazi se 26 objekata.

Po vremenu izgradnje, odnosno po pretežnoj zastu-

pljenosti vremena izgradnje, najviše je objekata 18.stolje-

ća (65). Prve polovine 20.stoljeća izgrađeno je 45 objekata,

a prve i druge pol. 19.stoljeća izgrađeno je podjednako

objekata (28 i 30).

Zanimljivo je, i indikativno, da je točno polovi-

na objekata izrazite i visoke ambijentalne vrijednosti (46

i 56), a i ambijentalna je vrijednost visoko zastupljena

(57 objekata).

Na temelju ovih pokazatelja (koji su proizašli iz

istraživanja), zauzet je stav o budućoj izgradnji i načinu

revitalizacije postojećih objekata, a konkretni prijedlozi

intervencija nalaze se uz razradu svakog bloka posebno.

Dr Đurđica Cvitanović,

viši znanstveni suradnik

NAJBITNIJI PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI NA

RAZINI S.O. KARLOVAC I SVIH DRUŠTVENIH FAKTORA,

UKLJUČIVŠI I JNA, DA BI SE REVITALIZACIJA

POVIJESNOG SREDIŠTA KARLOVCA - “ZVIJEZDE”

- MOGLA OSTVARITI

NAJBITNIJI PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI NA RAZINI S.O.

KARLOVAC I SVIH DRUŠTVENIH FAKTORA UKLJUČIVŠI I JNA DA BI SE

REVITALIZACIJA POVIJESNOG SREDIŠTA KARLOVCA “ZVIJEZDE”

MOGLA OSTVARITI

Centar povijesne jezgre Karlovca, “Zvijezda”,

mora postati zona pješaka u kojem će se provesti stroga za-

štita postojećeg povijesnog građevinskog fonda koji ima ka-

rakter spomenika kulture, izrazitu i višu ambijentalnu vri-

jednost. O spomenicima kulture, malogradskim kućama i pala-

čicama ovisi identitet i posebnost čitavog grada i kvalite-

ta njegove povijesne jezgre.

Zbog toga treba striktno provesti takve uredbe u

saobraćaju, koje će osigurati centru - “Zvijezdi” - pješač-

ku zonu, kao i dosljedno provesti zakonske odredbe o zaštiti

jezgre kao spomeniku kulture.

Zaštita “Zvijezde” kao spomenika kulture znači i

zaštitu stanovništva i omogućavanje razine života dostojne

socijalističkog društva. Zbog toga se područje zaštićene zo-

ne povijesnog središta ima posebno tretirati i razraditi

provedbeni urbanistički plan (PUP) na temelju smjernica

revitalizacije što ih u studiji predlaže Odjel za povijest

umjetnosti Centra za povijesne znanosti u Zagrebu.

- 2 -

Nestali stari sadržaji i neprikladni novi koji

nagrđuju i devaloriziraju urbani karakter centra, umrtvili

su život i doveli do propadanja građevinskog fonda. Zbog

toga treba provesti niz praktičnih zahvata koji prvenstveno

obuhvaćaju zadržavanje nekih postojećih sadržaja i vraćanje

izgubljenih.

Sadržaji koji devaloriziraju povijesno središte

i sadržaji koji koče njegovo oživljavanje jesu:

- Pogon “22 DECEMBAR” u srcu grada, najužem središtu i

najsjajnijem svečanom trgu bivše fortifi kacije, na Trgu

Maršala Tita.

- AUTO-MOTO društvo s mehaničarskom radionicom u povijesnoj

zgradi stare pošte u Banjavčićevoj ulici 20.

- Mala privreda koja zagađuje okolicu, npr. PEKARA u

Križanićevoj ulici 26 i razna skladišta.

- Kasarna “Narodnog heroja Marko Orešković” locirana je u

bivšem šancu fortifi kacije na sjeveroistočnom rubu stare

jezgre. Barake i neintegrirani objekti potrebni kasarni

JNA kao i žičane ograde nagrđuju povijesno središte i onemo-

gućuju komunikaciju s predgrađem Gaza. Prema urbanističkom

planu razvoja grada Gaza će u najskorijoj budućnosti biti

u tolikom broju napućena da će neophodno zahtijevati pove-

zanost sa sjeveroistočnim dijelom povijesnog središta, koje

je danas potpuno umrtvljeno, arhitektonski i socijalno degra-

dirano i ugroženo, premda posjeduje izvanredne objekte izra-

zite i ambijentalne vrijednosti i mogućnost interpolacije

- 3 -

novih sadržaja kao i restituciju povijesnih sadržaja. Zbog

toga ovaj objekt sa zemljištem treba otkupiti od JNA i

zamijeniti mu sadržaj.

- VOJNI OBJEKTI u Radićevoj broj 8 i 10 neadekvatno su

korišteni i zbog toga je čitav blok u najživljem dijelu

grada izoliran i ne koristi vitalizaciji Radićeve ulice,

najfrekventnije komunikacije povijesnog središta. Zbog toga

ih treba otkupiti i objektima sa zemljištem unutar bloka

dati javne sadržaje koji će oživjeti središte i privlačiti

stanovništvo Karlovca u povijesni centar.

- Kasarna “Narodnog heroja Josipa Kraša”, Trg Maršala Tita

2, bivša “Oružana” tvrđave kojoj su uništena dva krila za

drugog svjetskog rata ima zemljište koje je ograđeno zidom.

To zemljište nije bilo u posjedu vojske jer su na tom

zemljištu bile građanske kuće. Zbog toga se predlaže taj

dio zemljišta sporazumno s JNA vratiti u posjed grada. Taj

bi se prostor mogao koristiti kao parkiralište za službena

osobna vozila administrativnih ustanova u povijesnom centru

a ujedno i hortikulturno riješiti. Objekt može ostati u

posjedu JNA uz uvjet da se izgrade srušena krila, jer se

kompleks mora ponovno zatvoriti ili da taj objekt uz isti

uvjet preuzme Skupština općine.

- 4 -

Zaštita arhitektonske i kulturne baštine posebna

je briga i obaveza.

Specifi čni ambijenti o kojima ovisi estetska

vrijednost povijesnog nasljeđa i identitet grada Karlovca

u cjelini jesu:

- TRG MARŠALA TITA sa svim objektima koji ga okružuju, sa

plohom trga i spomenicima koji se na njemu naleze (kužni

pil i fontana).

- STROSSMAYEROV TRG sa svim objektima koji ga okružuju s

naročitim obzirom prema malogradskim kućama na sjeveroza-

padnom obodu i ploha trga s privremeno konzerviranim teme-

ljima kapele Maltežana.

- KRIŽANIĆEVA ULICA na jugozapadnom potezu s malogradskim i

kapetanskim kućama, s naročitim obzirom na pročelja i kro-

višta kuća koja se moraju pokrivati ili biber crijepom ili

šindrom.

- PREŠERNOVA ULICA u sjeveroistočnom potezu s osobitim obzi-

rom na pročelja i začelja, krovišta i okolicu (dvorišta,

prolaz iza začelja itd.).

SPOMENICI KULTURE koji su republičkog i jugoslaven-

skog značaja su povijesni kulturni objekti u strogom središtu

na Trgu Maršala Tita. To su sklop franjevačkog samostana s

župnom crkvom svo Trojstva i srpsko - pravoslavna parohijska

crkva sv. Nikole, također i zgrada Gradskog muzeja Karlovca

- 5 -

na Strossmayerovom trgu. Spomenici su upisani u registar

nepokretnih i zakonom zaštićenih objekata zajedno s okoli-

com, ali oni nisu adekvatno svojoj vrijednosti prezentirani

i njihovi umjetnički i kulturni sadržaji nisu korišteni.

Za revitalizaciju tih spomenika SO Karlovac ima pravo natje-

cati se za participaciju i pomoć Republičke samoupravne

interesne zajednice u oblasti kulture.

Važan program je ostvarivanje sredstava za rekon-

strukciju i konzervaciju bastiona, ravelina, šanca i kontra-

skarpe bivše fortifi kacije na potezu od Draškovićeve do

Kurelčeve ulice.

Posebna briga mora se voditi nad izrazito vrijed-

nim primjerima najstarije arhitekture prema kategorizaciji

koja je istraživanjem Odjela za povijest umjetnosti utvr-

đena.

Briga se treba posvetiti jednako objektima koji su

u privatnom kao i u društvenom vlasništvu. Osobite primjere

arhitekture koje se predlaže konzervirati jer ih treba sa-

čuvati u izvornom obliku pa im treba dati i druge sadržaje

potrebno je otkupiti i raseliti socijalno ugrožene osobe

koje uglavnom stanuju u tim najvrednijim objektima u vrlo

lošim uvjetima. Paralelno sa rekonstrukcijom i asanacijom

građevinskog fonda ostvaruje se i briga za čovjeka.

- 6 -

Među takvim se umjetnički vrijednim objektima

ističu:

- KRIŽANIĆEVA 2 i 4, kao cjelina i primjer tesarske djelat-

nosti i umjetničkog obrta. Objekte se predlaže otkupiti

i adaptirati za etnološku zbirku Gradskog muzeja Karlovac.

- ULICA 6.MAJA 2, primjer kapetanske karlovačke kuće, s

kompleksom gospodarskih zgrada.

- RADIĆEVA 19, najtipičnija malogradska obrtnička kuća s

najizvornijim unutrašnjim rasporedom prostora i konstrukci-

jom. Tipološki primjer ranog 17.stoljeća.

- RADIĆEVA 32, jedina sačuvana stražarnica fortifi kacije.

- PREŠERNOVA 9, semiurbana stambeno - obrtnička kuća u

društvenom vlasništvu koja se može konzervirati u izvornom

obliku za izvornu namjenu.

- BANJAVČIĆEVA 14, gradska trgovačko-stambena palača koju

treba totalno rekonstruirati zajedno s mansardnim krovištem

kao tip barokne luksuzne karlovačke palače.

- STROSSMAYEROV TRG 3, najmonumentalnija barokna malograd-

ska kuća o kojoj ovisi slikovitost Strossmayerovog trga i

ambijentalna vrijednost najstarije urbane cjeline povijesnog

središta.

Društvenim organizacijama također treba omogućiti

da dođu u posjed pojedinih objekata uz uvjet da asaniraju

i održavaju takve objekte.

- 7 -

Za rušenje neintegriranih i nakaradnih objekata

izvedena je posebna karta koja je predana na odobrenje i

korištenje Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture

u Zagrebu.

Rušiti se moraju nakaradni objekti na istaknutim

mjestima u pojedinim zonama grada, kao barake i nekontroli-

rano izgrađeni objekti u Prešernovoj ulici, i Kukuljevićevoj

ulici jugozapadno od tzv. “ruskog puta”. Zatim neki poje-

dinačni objekti ili deformirani paviljoni, npr. u Radićevoj

24 i Radićevoj od 9 do 11.

Predloženo je i rušenje nekih dotrajalih objekata

za koje nema ekonomskog opravdanja za njihovu obnovu bez

obzira dali su u stambenoj uli poslovnoj funkciji.

Među neintegriranim objektima predlaže se rušiti

u duljem vremenskom rasponu školska zgrada podignuta u

“šancu”.

Također se predlaže čišćenje i rušenje neintegri-

ranih objekata u unutrašnjosti blokova, takoder i ograde u

blokovima gdje se predviđa revitalizacija unutrašnjosti

bloka i horizontalno proširenje trgovačke i obrtničke mreže,

zajedno s hortikulturnim rješenjima.

Izgradnja novih objekata u povijesnom središtu je

ograničena na svega nekoliko lokaliteta, bilo na praznim

građevinskim česticama ili na onim česticama gdje se zahtje-

va rušenje postojećih objekata. Izgradnja i interpolacija

suvremenih objekata je vrlo potrebna za revitalizaciju.

- 8 -

Ta je izgradnja podvrgnuta modalitetima zaštite - zaštite

ambijenta i povijesne cjeline, a propisuje ih za svaki

objekt posebno Regionalni zavod za zaštitu spomenika kul-

ture, koji će imenovati konzultativnu komisiju stručnjaka.

Preporuča se za te objekte raspisati konkurs ili ponuditi

natječaj karlovačkim arhitektima i projektnim biroima, te

izabrati najuspješniji prijedlog. Interpolacija suvremene

arhitekture u povijesno središte je izazov i zanimljiva tema

kreativnim arhitektima i umjetnicima.

Treba osigurati prioritet izgradnji u “Zvijezdi”

i vremenski uvjetovati izgradnju. Ne smije se dozvoliti da

ustanove ili pojedinci rezerviraju čestice, a da se gradnja

ne ostvari u određenom roku. Izgradnju treba stimulirati i

povoljnim kreditima i osiguravanjem građevnih materijala.

Prvenstvo izgradnje u povijesnom središtu treba

dati stambenim i društvenim objektima kako bi se dobio što

kvalitetniji broj stanova koji bi privlačio stanovništvo

sa većim osobnim dohocima, zbog poboljšanja socijalnog

sastava “Zvijezde, i takvim društvenim ustanovama sa kvali-

tetnim sadržajem koji privlači i sakuplja stanovništvo.

Nije potrebno graditi administrativne zgrade, jer takvi

sadržaji ne oživljavaju grad.

- 9 -

Preporuča se graditi:

- DOM UMIROVLJENIKA kao vrlo dobar sadržaj za prostor zašti-

ene zane. Predložena je lokacija na zeljištu jugozapadno

od “Ruskog puta” u Kukuljevićevoj ulici uz “šanac”, gdje

je sada nekoliko stambenih objekata koji nagrađuju prostor,

i prazne čestice jer su kuće srušene pa je to zemljište

zapušteno i nečisto, na samom ulazu u povijesno središte

sa strane Rakovca. Zbog toga se tu manjevrijednu arhitek-

turu predlaže rušiti, stanovništvo raseliti i riješiti

socijalne probleme nekih obitelji ili stambene probleme, te

na tom mjestu prema postavljenim uvjetima i nakon arheolo-

škog istraživanja terena, graditi suvremeni objekt.

Osim toga se preporuča velik broj loših stanova

u kojima sada obitavaju umirovljenici i socijalno ugroženi

asanirati i savremeno opremiti komunalijama, čime bi se

revitalizirale kuće a istovremeno poboljšao prosjek sta-

novanja starim osobamao.

- KASARNA NARODNOG HEROJA JOSIPA KRAŠA na Trgu Maršala

Tita; preporuča se dograditi nova krila pod uvjetom, da se

investitor drži načela propisane konzervativne restauracije

u vanjskim oblicima i tlocrtnoj dispoziciji objekta koji

je izrazite vrijednosti.

- Za izgradnju STAMBENIH KUĆA treba osigurati sve manje

čestice koje su nakon rušenja zgrada ostale prazne. Tom

prilikom će se postaviti uvjet da investitor koji gradi na

bloku pristane i na obavezu asanacije ili rekonstrukcije

objekata u neposrednoj blizini koji su pod zaštitom; bez

- 10 -

obzira da li će ti objekti u sklopu novogradnje pripasti

investitoru koji gradi.

- ŠKOLSKU ZGRADU ZA JEDNU OD ŠKOLA USMJERENOG OBRAZOVANJA

predlaže se graditi u sjeveroistočnom dijelu povijesnog

središta na prostoru, gdje se nalaze neintegrirane bezvri-

jedne barake i zgrade uz Prešernovu ulicu. Zbog lokacije,

tradicije i sadržaja koji privlači i sakuplja posjetioce,

predlaže se da taj teren bude rezerviran za gradnju

MUZIČKE ŠKOLE - kao jedne po tradiciji od najstarijih škola

i koja je uvijek imala svoj prostor u povijesnom središtu.

U sjeveroistočnom dijelu jezgre postojale su i ranije škol-

ske ustanove a razlog je propadanju tog djela grada i

odumiranje, jer mu je oduzet i taj tradicionalni sadržaj.

Sadržaji koji se moraju zadržati u povijesnom

središtu da bi što veći broj ljudi boravio u tom prostoru:

- ĐAČKI DOM NADA DIMIĆ, uz uvjet da se za tu svrhu otkupi

kasarna ”Narodnog heroja Marka Oreškovića” u šancu i čitav

prostor zemljišta uredi za rekreaciono područje omladine.

- MALA TRŽNICA na sjeverozapadnoj strani Trga Maršala Tita

jedan je bitan sadržaj koji treba vratiti povijesnoj jez-

gri ne samo zbog oživljavanja nego i iz socijalnih i huma-

nitarnih razloga. Za Malu tržnicu osim vanjskog prostora

za trgovanje svježom robom iz šire karlovačke regije; pred-

laže se raseljavanje pogona “22 Decembar” u svrsishodnije

prostore industrijske zone, a čitavo prizemlje da se adap-

tira u kvalitetni prodajni prostor sa unutrašnjom salom

- 11 -

”Male tržnice” i nizom manjih prodajnih odjela i buffeta s

toplim obrocima te vrtnim restaurantom u unutrašnjem dvo-

rištu. Taj bi sadržaj ponovno privlačio stanovništvo šire

regije da dolazi u povijesno središte.

- HOTEL “CENTRAL” kao objekt s tradicijom, uz uvjet da se

proširi i ostvari ”B” kategorija.

- MALA PRIVREDA je posebno važan sadržaj s kojim se računa

u revitalizaciji povijesnog središta.

Povijesno središte bila je zona obrtničke, umjet-

ničke, trgovačke i ugostiteljske djelatnosti rasprostrtih

na čitavoj površini i u svakoj kući. Karakter stilskih

građevina odgovara vrstama djelatnosti koje su i danas

neophodno potrebne stanovništvu znatno povećanog Karlovca.

Povijesno središte treba da bude zona male privrede, speci-

jalizirane trgovačke mreže i ugostiteljstva pa će se prema

tome postojeći fond arhitekture horizontalno (u prizemlju)

restituirati za takve svrhe.

Zbog toga svi prostori koji nemaju stambenih

uvjeta u prizemlju tih zgrada i u kojima su sada smještene

siromašnije ili socijalno ugrožene obitelji i pojedinci

treba planski iz godine u godinu raseljavati i te prostore

dodijeliti onim osobama, udruženjima, trgovačkoj mreži ili

ugostiteljima, koji će biti voljni ulagati u adaptaciju.

Za adaptaciju tih prostora vrijede zakoni zaštite i tretira-

ju se posebno, a ne po ustaljenim principima komunalnih

zakona i mjera za adaptaciju.

- 12 -

Taj prijedlog u cilju revitalizacije zahtjeva da

se izglasa posebna uredba i organizira:

a - plansko osiguravanje stambenog prostora najugroženijim

obiteljima koje danas stanuju u objektima što se prema po-

pisu i grafi čkom prikazu dokumentacije Odjela za povijest

umjetnosti moraju rušiti.

b - posebne privilegije, poreske olakšice, zajmove i dugo-

ročnije korištenje prostora bez naknade najamnine te olak-

šice na poreze za privređivanje onim osobama ili udruženjima,

koji će ulagati u adaptacije poslovnih ili stambenih pros-

tora i asanaciju starih objekata, naročito u sjeveroistočnoj

zoni povijesnog središta koje je odumrlo, a koje u budućnos-

ti ima jednake perspektive oživljavanja kao i jugoistočni

dio. Te privilegije ne će se i ne trebaju se uzimati u obzir

za Radićevu ulicu i neposrednu okolicu Trga Maršala Tita

i Strossmayerovog trga. Korisnicima poslovnog prostora u tom

dijelu grada postavit će se najstroži uvjeti i rokovi da

izvedu adaptacione radove i potrebne rekonstrukcije u zgra-

dama koje su estetski devalorizirane. Također će se najamni-

ne za poslovne prostore u tom dijelu grada morati znatno

povisiti. To će jednako vrijediti za trgovačku mrežu kao i

malu privredu. Naprotiv, privilegijama će se morati stimu-

lirati obrtnici, voljni da ostvare zanatsko-uslužne radnje

u dvorišnim traktovima zgrada i da adaptiraju te prostore

bez obzira na lokaciju u povijesnom središtu.

- 13 -

Za ugostiteljstvo u povijesnom središtu treba da

vrijede posebni propisi, tako da će zbog specifi čnog karak-

tera građevina , propisi i zahtjevi na visinu i veličinu

prostora biti elastičniji i u skladu sa zakonima o zaštiti

spomenika kulture. Također će se na tom prostoru morati

stimulirati privatna inicijativa ugostitelja.

Koje bi se mjere trebale ostvariti i poduzimati

da dođe što prije do realizacije projekta revitaliacije i

da se zaustavi katastrofalno uništavanje povijesnog tkiva

i socijalna bijeda?

Povijesno središte Karlovca spomenik je kulture

jugoslavenske razine koje mora biti otvoreno čitavoj jugo-

slavenskoj javnosti, a također i inicijativi privrednih

organizacija drugih republika i gradova koji bi željeli

aktivno sudjelovati u njegovu oporavku građevinskog tkiva

i revitalizacije sojim sredstvima ili ponudom trgovačkih,

obrtničkih, ugostiteljskih ili drugih usluga.

Da bi se projekt mogao ostvariti neophodno je

izglasati suglasnost i ostvariti posebne fondove za stalan

priliv sredstava što će se svake godine isključivo koristi-

ti za revitalizaciju povijesnog središta. U budućnosti se

više neće moći iscrpljivati građevinski fond starog sredi-

- 14 -

šta za nužni smještaj stanovništva nego će se posebno tre-

tirati prema ostalim dijelovima grada Karlovca. Povijesno

središte je zona potrebna čitavome gradu zbog svojih sadr-

žaja i estetske vrijednosti.

Osim svih spomenutih projekata i nužnih propisa

predlaže se još kao priznanje pojedincima i poticaj ostalim

stanovnicima povij esnog središta, da se utemelji posebna na-

grada koja bi se jadnom godišnje (13. srpnja) svečano dodije-

lila u vidu plakete ili novčane nagrade onoj osobi ili

pojedincima iz društvenih organizacija, koji će najviše

doprinijeti spašavanju objekata ili spomenika kulture u

karlovačkoj ”Zvijezdi”.

Mr Davorin Stepinac

O DOKUMENTACIJI

- 1 -

O DOKUMENTACIJI

Metodološki, kao jedinica obrade uzeta je ”insula”

tvrđave, blok - defi nirana cjelina na svojom ”autonomijom”,

korespodencijom s ostalim blokovima i lokacijom unutar

”Zvijezde”.

Zasebno su, kao urbanističke cjeline obrađena oba

trga: Trg Maršala Tita i Strossmayerov trg, a dat je u po-

sebnom poglavlju i osvrt na probleme bedema i šanca.

U bloku ”A” dan je tekstualni prikaz povijesno-

umjetničke analize jednog objekta (Strossmayerov trg 3) -

kao primjer načina obrade pojedinog objekta - uz obrazlo-

ženje potrebnih zahvata u svrhu njegovog ozdravljenja i

prijedlog budućeg optimalnog korištenja.

Povijesno-umjetničke i urbanističko-arhitektonske

analize bloka (njegovo mjesto u strukturi grada, karakter

izgradnje, zdravlje bloka i prijedlog, što se može učiniti),

prati arhitektonska dokumentacija - sadašnjeg stanja i

arhivska.

Svaki blok posebno je prikazan u visini prizemlja

tlocrtno u mjerilu 1:100, a arhitektonskom dokumentacijom

(tlocrti etaža, presjek, fasada) obuhvaćeni su izabrani

karakteristični (mahom pod preventivnom zaštitom) objekti,

u mjerilu 1:100 i 1:50.

- 2 -

Kao podloga za ucrtavanje arhitektonskih snimaka

prizemlja blokova služila je uvećana zadnja katastarska

karta Karlovca (kartografsko uvećanje iz 1:1000 u 1:100).

Neke se intervencije u blokovima ( ”M”, ”Z”, Trg

Maršala Tita) temelje na konkretnim prijedlozima investi-

cija, pa su u tom smislu i detaljno bile razrađene propozi-

cije izgradnje ili uređenja - popraćeno grafi čkom dokumen-

tacijom, a neke su razrađene kao optimalne, sa svojim ta-

belarnim i grafi čkim pokazateljima (blok ”E” , ”T”, Strossma-

yerov trg).

U bloku ”E” dan je primjer interpolacije stambene

novogradnje na česticama (zadani oblik) u Križanićevoj

ulici, sa proračunom izgradivih površina, prijedlogom ori-

jentacije i visine objekata, te sugestijom korištenja ma-

terijala i obrade pročelja.

U bloku “M” (kompleks franjevačkog samostana) -

prijedlog za reanimaciju postojećih kulturno-povijesnih i

umjetničkih sadržaja prati grafi čki prikaz nove namjene

prostora: u prizemlju, I. i II. katu.

U bloku ”T” dano je obrazloženje intervencija, ko-

je se baziraju na optimalnim budućim namjenama : rušenje

neintegriranih objekata i čišćenja dvorišta; izgradnja

Muzeja sakralne umjetnosti, episkopskog dvora s crkvenim

sudom i uređenje parka zatvorenog tipa, te izgradnja stam-

- 3 -

beno-poslovnog objekta na čestici individualnog vlasnika.

U bloku “Z” (na mjestima objekata u Kukuljevićevoj

ulici br. 6, 8 i 10, nakon njihova rušenja), dan je prije-

dlog uvjeta za izgradnju Doma umirovljenika (interpolaci-

ja - slobodni oblik) - smjernice revitalizacije prema mo-

dalitetima zaštite, te način uređenja i korištenja prosto-

ra bastiona i ovog dijela obrambenih bedema karlovačke

tvrđave (u vezi s izgradnjom objekta gore opisane namjene).

Trg Maršala Tita - Regionalni zavod za zaštitu

spomenika kulture u suradnji s Odjelom za povijest umjet-

nosti dao je uvjete za uređenje glavnog trga u “Zvijezdi”;

uz tekst je priložena i skica.

Strossmayerov trg. - Prijedlog jedne alternative

uređenja ovog trga: grafi čki prikaz.

Prikaz hortikulture - stanje, zaštita i prijedlozi

zahvata - jest prilog , koji prati istraživanja građevnog

fonda u ”Zvijezdi” (Na Trgu Maršala Tita, na prijedlog

stručnjaka za hortikulturu, uklonjena su bolesna stabla i

zasađena su nova).

U toku radova na istraživanju građevnog fonda

”Zvijezde”, stručnjaci Restauratorskog zavoda Hrvatske iz-

vršili su sondiranja i ispitivanja uzoraka žbuka i boja

na izabranim objektima (do praktične primjene ovih rezul-

tata je već došlo : obnavljanje fasada u ”Zvijezdi” prema

utvrđenim ton-kartama).

- 4 -

U vrijeme istraživanja - prisustva stručnjaka

Odjela za povijest umjetnosti na terenu - u ”Zvijezdi”,

izvedeni su ili projektirani za skoru izvedbu neki zahvati,

koji su - u suradnji s Odjelom, koristili direktno rezul-

tate istraživanja i arhitektonsku dokumentaciju:

- tekst i nacrti - za kompleks franjevačkog samo-

stana,

- tekst i nacrt - za Muzej grada Karlovca,

- tekst i tlocrt dijela bloka ”C” - za mini

tržnicu,

- tekst - u suradnji sa Regionalnim zavodom iz

Zagreba: savjeti za uređenje fasada objekta

u Radićevoj 12/Marinkovićevoj,

- tekst i nacrti - za objekte u Radićevoj 7 i

Marinkovićevoj 4: adaptacija prostora za prodava-

onicu i skladište ”Peko”,

- tekst i tlocrt bloka ”Z” - za prijedlog izgrad-

nje Doma umirovljenika na oslobođenom zemljištu,

- tekst i tlocrt bloka ”Y” - za prijedlog adapta-

cije i uređenja objekta u Kukuljevićevoj 13,

- tekst - za propozicije uredenja Trga Maršala

Tita.

- 5 -

Mr Miljenka Fischer, arhitekt, suradnik Odjela,

sudjelujući u sekciji ”Prijedlog” Zagrebačkog salona 1979.,

prikazala je na bloku ”O” karlovačke ”Zvijezde ” primjer

interpolacije jednog većeg objekta - Muzičke škole, obradiv-

ši pri tome i ostale intervencije u cijelom bloku: ”čišće-

nja” dvorišta, rušenja neintegriranih objekata, promjene

namjena prizemlja, interpolacitju manjeg stambeno-poslovnog

objekta, obrade fasadnih površina i uredenje zelenila.

Na zahtjev Zavoda za privredu, plan i statistiku

općine Karlovac, Odjel za povijest umjetnosti izradio je

tekst i orijentacionu kartu mogućih budućih sadržaja u jez-

gri (prizemlja), s posebnim osvrtom na sadržaje ugostitelj-

stva; travnja 1979.

I uopće, za cijelo vrijeme istraživanja i skuplja-

nja dokumentacije, suradnici Odjela za povijest umjetnosti

sudjeluju prilikom mnogih odluka, koje se odnose na jezgru

savjetom i nesebičnim angažiranjem.

U terenskim istraživanjima, skupljanju i obradi

dokumentacije sudjelovali su dipl. povjesničari umjetnosti:

Sonj a Bijelčić-Cvetković, Sonja Huml, Jasna Lay, Marinka

Mužar-Božić, Ljerka Metež-Kanižaj i Nela Tarbuk, i dipl.

ing. arhitekture: mr Miljenka Fischer, Ivan Tenšek, Marija

Stepinac, Ivana Valjato-Vrus, Ilijana Čuić, Teufi k Galijaše-

vić, Sanja Nekić, Predrag Rechner, Lamija Ruždić, Maja

Šah-Radović, Vesna Šarinić i Stanko Tratnik.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”A”

U istraživanju bloka ”A” sudjelovali su :

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Biserka Šavora , dipI. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”A”

s kućama pod zaštitom na Strossmayerovom trgu broj 1, 2,

3, 4, 5 i 6 i Pavleka Miškine 1 / Strossmayerov trg.

Sadržaj:

1. Analiza bloka ”A”

2. a) Prijedlog za asanaciju kuća na obodu Strossmaye-

rovog trga, djelomična rekonstrukcija i adaptaci-

ja za novu namjenu kuće na Strossmayerovom trgu 3.

b) Interpolacija novogradnje na Strossmayerovom trgu

u prolazu za Cesarčevu ulicu

c) Korištenje i uređenje dvorišta i vrtova na bloku

”A”

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA ”A”

Blok se nalazi u sjeverozapadnom dijelu povijesnog

središta na bivšem Kranjskom bastionu, a kuće orijentirane

prema predgrađu građene su na temeljima bivših nasipu li-

niji bastiona. Omeđen je Strossmayerovim trgom, Ulicom

Pavleka Miškine, Lenjinovom i Ulicom Gorana Kovačića. Južna

mu je strana orijentirana prema Cesarčevoj ulici i trgu

oko spomenika palim borcima u prvom svjetskom ratu.

Na bloku su 22 objekta i čelični toranj PTT podu-

zeća. Od 19 stambeno-poslovnih zgrada dvije su u sklopu

PTT-a (jedna od njih je dvorišna administrativna zgrada

PTT-a). Zatim se još tu nalazi jedan dvorišni prizemni

objekt, jedna zidana šupa i drveni kiosk za prodaju cvije-

ća. Među objektima ima 15 dvorišta od kojih je najveće

PTT-a, a četiri su vrta s travnjacima, voćkama i cvijećem.

Dvorišta su razdvojena visokim zidovima ili dvorišnim kri-

lima. U bloku se nalazi prolaz, tj. može se proći kroz vežu

u Lenjinovoj ul. 1 i preko dvorišta kuće na Strossmayerovom

trgu 1 kroz vežu te kuće se izlazi na trg.

Najveći dio kuća je stambene i stambeno-poslovne

namjene, osim zgrade PTT-a i Komercijalne banke Karlovac,

koje su isključivo poslovne zgrade.

- 3 -

Situacija od 16 do 19. stoljeća

Blok prati bivši bastion tvrđave i njegove nasipe

te ima peterostrani oblik. U 16. st. na idealnom planu

tvrđave najzapadniji bastion prema Kupi je Zrinjski basti-

on, najbliži gradskim “Novim vratima”, kasnije prozvan

Kranjski. Do 1639. na bastionu i njegovoj najbližoj okoli-

ci nije bilo ništa izgrađeno, a nešto prije pol. 17. st. su

se i uz bastion kao i uz gradske bedeme počele graditi gra-

đanske kuće na tipičnim uskim i dubokim česticama u nizu,

razdvojene ”gasicama”. Taj niz je približno u središnjoj

osi bastiona bio prekinut i na tom se dijelu medu kućama

nalazio veliki vrt. Razlog je tome okrugla polupodzemna

svođena barutana, ukopana približno u sredini bastiona. Oko

barutane nalazili su se obrađeni vrtovi. Najvjerojatnije je

da su takve barutane građene prema planu modernizacije

bastiona koji je 1660. predložio stručnjak za utvrđenja

Martin Stier. Građanske kuće nanizane na rubu bastiona do-

pirale su sve do blizine gradskih vrata. Na sjeverozapadnom

obodu zaokružile su prazan prostor nastao u neposrednoj

blizini gradskih vratiju na renesansnoj ”insuli” s vojnim

objektima od kojih je najveći bio opskrbni magazin. Od

1752 . nalazilo se na tom rubu 9 građanskih kuća od drvene

građe među kojima je samo jedna, do gradskih vrata, bila

zidana.

- 4 -

Strossmayerov trg je u prvoj pol. 17. st. nastao

spontano jer je glavna komunikacija i ulaz u tvrđavu bio

između Kranjskog i Karlovog bastiona (tada Banski bastion

i Zrinski ). Trg je uređen za vrijeme generala

J. Herbersteina od 1669. do 1689., kad je najveći utjecaj

na uređenje tvrđave imao Martin Stier, a Herberstein je

za održavanje tvrđave i obnavljanje osnovao ekonomsku bazu

koja se je temeljila na konfi sciranom imetku Zrinjskih i

Frankopana. Među njegove realizirane planove spada i uređe-

nje trga , pa su tipične ”purgerske” kuće uz Kranjski ba-

stion uglavnom vlasništvo obrtnika i ofi cira postale sastav-

ni dio i fasada trga. Za Herbersteina je trg urbanistički

riješen na renesansni način dobivši likovni akcent u kape-

li malteškog reda sv. Josipa, koju je Herberstein gradio za

svoj mauzolej. Zbog kapele prozvan je trg po sv. Josipu.

Kuće su 1770. pripadale uz rub bastiona :

1. br. 233, Sinzlinu, kuća pokraj gradskih vratiju

2. br. 234, Josipu Baniću, regimentskom adjutantu

3. br. 235, Stjepanu Kovačiću, višem ofi ciru kojoj je pri-

padao veći vrt iza kuće na prostoru bastiona

4. br. 236, Kovačićki, udovici, s malim dvorištem i za kuće

5. br. 237, Grgi Novaku, gostioničaru kojemu je pripadao

veliki vrt što se prostirao do Kovačićkine kuće

6. br. 238, Mati Tuškanu, postolaru

7. br. 239, Miki Miškoviću, postolaru

- 5 -

8. br. 240, Franji Čahanu, staklaru

9. br. 241, Franji Suhaneku

Od tih najstarijih kuća sačuvane su na Strossmaye-

rovom trgu 3, 4 i 5 u izvornom obliku s neznatnim preina-

kama.

Zbog regulacije trga koju je proveo inženjer tvr-

đave Krey, srušene su kuće u neposrednoj blizini kapele

Sv. Josipa s objašnjenjem da se oko kapele mora urediti

prostor trga, pa su kuće uz bastion došle u prvi plan kao

fasada proširenog trga. Da bi se regulacija mogla potpuno

provesti Krey je najavio rušenje dotrajalih kuća uz bastion

prilikom kupoprodajnog ugovora s potpukovnikom Stjepanom

Kovačićem. Od njega je među ostalim kućama otkupio za po-

trebe vojske i njegovu na trgu sv. Josipa, treću po redu od

gradskih vratiju. Pokraj Kovačićeve bila je mala drvena

kuća koja je također uskoro srušena. Gostioničar Grga Novak

temeljito je obnovio svoju kuću u kojoj se nalazilo svrati-

šte. Kuću je obnovio 1766. Oko 1780. podignuta je trgovač-

ka jednokatnica , usporedna s ulicom na vrtnoj parceli, da-

nas Strossmayerov trg 2.

Do tada je bila dovršena regulacija trga. U zadnjem

desetljeću 18. st. je na mjestu dviju baroknih manjih kuća

podignuta velika i široka jednokatnica s vežom ukrašenom

klesanim dovratnikom, s masivnim svođenim prizemljem u ko-

ju je ugrađen dio starije kuće. To je danas Strossmayerov

- 6 -

trg 1. Zbog toga je nova kuća sagrađena u istom položaju

i odnosu prema susjednim kućama u koje su također ugrađene

starije kuće. Svodovi su kuće kasnobarokni, češkog tipa,

nepravilnog je tlocrta jer se proširila na cijelo slobodno

zemljište. Stoga se desno od veže nalaze stubište za kat i

nepravilne prostorije, jedna prema ulici, a druge su pivni-

ce orijentirane prema dvorištu. Široka svođena veža je po

prugama podijeljena na pet jarmova.

Nešto kasnije, na prijela zu 18/19. st. na čestica-

ma na kojima su se nalazile dvije starije kuće podignuta je

dvokatna trgovačko-stambena uglovnica, danas Ul. Pavleka

Miškine 1 / Strossmayerov trg, prvobitno ”L” tlocrta, ma-

sivno zidana u prizemlju s lomljenim bačvastim svodovima,

s pivnicama u prizemlju i luksuznim stanovima u katovima.

Do kraja 18. st. kuće uz bastion bile su dovršene.

Fasada trga sa sjeverozapadne strane je retrospektiva raz-

voja građanske arhitekture Karlovca i likovna i kulturno-

-povijesna dokumentacija vremena i stilskih promjena uvje-

tovanih preobražajem grada od obrtničkog u trgovačko sredi-

šte.

Malogradske obrtničke kuće na Strossmayerovom trgu

4 i 5 su prototipovi karlovačke izvorne arhitekture koje i

danas daju pečat povijesnom središtu i preds tavljaj u izra-

zitu vrijednost građevinskog naslijeđa. To su zabatne uske

kuće s tri prozorske osi i skošenim trapezodinim čelom za-

- 7 -

bata, s ulazom po strani, jednoobiteljski obrtnički domovi.

U prizemlju je kuća povezana s ulicom uskim hodnikom do

stubišta koje se naslanja na bočnu stijenu. S druge strane

po dubini kuće su po tri prostorije, od kojih je najveća

prema ulici poslovni prostor obrtnika. Iza nje je komora,

zatim spremište i na kraju prema dvorištu pivnica.

Stan sa sobama i kuhinjom je na katu. Prema uličnoj

strani obično su po dvije sobe različite veličine, u sredi-

ni je kuhinja sa svođenim kaminom, a uski hodnik spaja pro-

storije na začelju sa sobom i ”ganjčecom”, na kraju kojeg

je nužnik. Drveni ”ganjčeci” su često pregrađivani ili u

19. st. zatvoreni u verande. Na tavanu se nalaze jedna ili

dvije sobice. Takva u stvari rustična seljačka pokupska ku-

ća s poslovnim obrtničkim prostorom, ne može se smatrati

arhitekturom baroknog stila, nego tradicionalnom domaćom

arhitekturom samo prilagođenom urbanom životu. Materijal od

kojeg su te kuće sazdane ponekad je sačuvan, kao u kući

Strossmayerova 4 gdje je od drvene građe (hrastove planj-

ke). Ta je kuća tridesetak godina starija od zidane kuće

Strossmayerov trg 5 koja je obnovljena krajem 17. st., pa

je tada zidana nu katu i svođen prostor kamina u kuhinji.

Zbog učestalih poplava, ove prvobitno drvene kuće, u prizem-

lju su tokom 17. st. podzidavane.

Izuzetna i najmonumentalnija u nizu je kuća na

Strossmayerovu trgu 3. U defi nitivnoj rekonstrukciji u ra-

- 8 -

nom 18. st. spojena su najstarija i najuža kuća, i jedna

mlađa iz l7. stoljeća i tako je kuća proširena za potrebe

svratišta i vjerojatno prve gostionice u Karlovcu. Po svom

obliku i rješenju pročelja ona je stilski barokna monumen-

talna građanska kuća s izuzetnim sadržajem, jer je pregra-

đivana i rekonstruirana za potrebe gostionice i svratišta.

Njezin defi nitivni oblik i rješenje pročelja je iz l766.

kad su drvene stijene pročelja iznad prizemlja obložene

slojem opeke, a veža ukrašena dovratnikom s ključnim kame-

nom na kojemu je uklesana godina obnove s inicijalom vla-

snika Grge Novaka. Objekt je izrazite spomeničke vrijedno-

sti o kojemu ovisi slikovitost Strossmayerovog trga, ali

je i najugroženiji i njviše opterećen stanarima i mnogo-

brojnim vlasnicima, suvlasnicima članovima jedne obitelji.

Prostor koji nije bio građen za stanovanje nego za smještaj

gostiju usitnjen je u pet do osam stanova, ali je unatoč

tome i tlocrtno i konstruktivno sačuvan u izvornom obliku

što je još jedan razlog više da se raseli, konzervira i

promijeni sadržaj koji bi bio što sličniji prvobitnoj na-

mjeni kuće.

Dokumentacioni dosje kuće Strossmayerov trg 3

1. Izvadak iz zemljišne knjige, katastarska općina Karlovac

A broj zemljišnoknjižnog uloška 624.

Suvlasnici nekretnina u A II /porodična stambena zgrada/

su:

- 9 -

Vučković Mirko iz Karlovca, 8/96 dijela

Vučilovski Anka rođ. Vučković iz Beograda, Hadje Ruina

17, 8/96

Janjoš Ljubica, rod. Vučković iz Trebinje br. 53, 8/96

Ost. Vučković Ante iz Mostanja, u 8/96

Mlađan Anka, preudata Sljepčević iz Karlovca, Stross.

t. 4, 8/96

Mlađan Desa iz Beograda, ul. Mehmeda Sokolovića 27 u

8/96

Vučković Miloša Nada iz Karlovca, Udbinja 27 b, u 8/96

Vučković Mirka Milan iz Karlovca, Strossmayerov trg,

u 8/96

Drakulić Dmitar Miloš iz Karlovca, Gaza br. 5, u 4/96

dijela

Drakulić Ljubica, rođ. Vujić iz Karlovca, Gaza br. 5,

u 4/96

Ivković Neda i z Karlovca, Trg M. Engelsa br. 1, u 1/96

Ivković Ljubomira iz Karlovca, Vrazova 45, u 1/96

Ivković Dušan iz Karlovca, Strossmayerov trg 3, u 1/96

Turk Nada , Draganički Mrzljaci, br. 109, U 1/96

Sovilj Emilija iz Beograda , Požeška 144, u 1/96

Katić Dragica iz Rijeke, Deset streljanih br. 22, u

1/96

Ivković Čedomir iz Pazina, Drščeva br. 11, u 1/96

Ivković Ranka iz Karlovca, Rakovac 18, u 1/96

Mutić (Matije) Đuro iz Karlovca, Strossmayerov trg 3,

u 8/96

- 10 -

U kući stanuje 11 obitelji ili pojedinaca od kojih

je 6 suvlasnika a ostali su nosioci stanarskog prava preko

SIZ-a SO Karlovac.

Izvod iz zapisnika od 18. listopada 1977. u prosto-

rijama Savjeta mjesne zajednice ”Zvijezda” sa sastanka na

kojem su bili prisutni svi suvlasnici koji stanuju i kori-

snici stanova u ugroženoj kući Strossmayerov trg 3 koja je

spomenik izrazite vrijednosti. Prisutni su dali prijedloge

kako da se rješi njihova stambena situacija i situacija

ugrožene kuće.

1. Vučković Milan - zaposlen u poduzeću “Žitoproizvod”,

Karlovac. Poduzeće u kojem je zaposlen dijeli stanove

solidarnosti i nalazi se 10.-ti na listi evidencije za

dodjelu stanova u poduzeću.

Suvlasnik kuće. Njegovo je mišljenje da mu se za njegov

dio vlasništva treba dati otkupnina ili stan u vlasni-

štvo.

2. Drakulić Miloš - zaposlen u poduzeću ”ŽEČE”, na popisu

je za dodjelu stanova solidarnosti. 50.-ti je na redu.

U 1977. je poduzeće kupilo 44 stana za radnike. Supruga

radi u poduzeću KONTEKS.

Suvlasnik je kuće. Moli da se urgira u njegovom poduze-

ću da mu se dodjeli stan. On se odriče svog prava na

dio.

3. Ivković Dušan - zaposlen u Medicinskom ”Centru i 70.-ti

je na listi za dodjelu stanova. Supruga Ivković Milka

radi u poduzeću Velebit i također je na listi stanova.

Suvlasnik je kuće. Moli da se kod poduzeća gdje rade

on i supruga sjedine sredstva i dodjeli im se stan. U

tom slučaju on se odriče naknade i vlasništva svoga di-

jela kuće.

- 11 -

4. Mutić Đuro radi u Saobraćajnoj sekciji Rijeka, ŽTP -

Zagreb. Poduzeće daje stanove solidarnosti. Želio bi

da se urgira da dođe na prioritetnu listu za dodjelu

stanova i tada bi iselio iz svog stambenog prostora.

Suvlasni je kuće, a dio je otkupio od bivšeg vlasnika

Čede Maleševića. Ne bi se odrekao vlasništva nego bi

tražio naknadu za svoj dio.

5. Janjuš Gojko - privremeno nezaposlen ali je na putu do-

biti posao. Radio je u ”Žitokombinatu”, Karlovac.

Suvlasnik je kuće - iselio bi, ako bi dobio stan. Ne bi

se odrekao vlasništvu nego bi tražio naknadu.

6. Vučković Mirko i Vučković Smiljka - nezaposlen i soci-

jalno ugrožen živi u zajedničkom kućanstvu sa kćerkom

Vučković Smiljkom koja je radnica u bolnici. Iznajmljuje

dio prostora podstanarima. Suvlasnik je dijela kuće.

Pristaje iseliti pod uslovom da se riješi njegovo soci-

jalno pitanje, da mu se osigura stan i dade naknada u

novcu za njegov dio vlasništva.

7. Vučković Mile - nezaposlen, radio je u TSC. Supruga Nada

radi u poduzeću Velebit. Pošto je tek nastupila posao

nije došla u obzir za dodjelu stana solidarnosti.

Stanarsko pravo je dobio od djeda Vučković Mirka. Ise-

lio bi ako bi dobio stan.

8. Vučković Savka - penzionerka

Odrekla se je vlasništva i nosilac je stanarskog prava

kojeg je dobila od SIZ-a u oblasti stanovanja Karlovac.

Iselila bi ako bi joj SIZ dodijelio stambeni prostor.

9. Drakulić Kata - radi u PPK Karlovac, koji daje stanove

solidarnosti.

Nosilac je stanarskog prava i moli da dođe na priori-

tetnu listu u poduzeću prilikom dodjele stanova.

- 12 -

10. Skrenovi Ana - penzionirana radnica SO Karlovac.

Nosilac je stanarskog prava kojeg je dobila od SIZ-u

oblasti stanovanja Karlovac. Voljna je iseliti ako joj

SIZ dodijeli stan.

11. Hofer Ankica, domaćica

Nosilac je stambenog prava kojeg je dobila od SIZ-a u

stambenoj oblasti Karlovac. Voljna je iseliti ako joj

SIZ dodijeli stan.

- 13 -

POVIJESNO-UMJETNIČKA ANALIZA OBJEKTA

STROSSMAYEROV TRG 3 - Karlovac

O p ć i o p i s - Jednokatni objekt s tavanskim stam-

benim prostorom, izgrađen u nizu, na sjeverozapadnom dije-

lu gradske povijesne jezgre, na obodnoj liniji uz bivšu

gradsku fortifi kaciju Kranjski bastion. Stambeni niz kuća

izgrađen je uz ulični potez na koji se danas nadovezuje

ploha trga (ranije renesansni blok predviđen za izgradnju).

Iza objekta, zapadno iza njegova dvorišta nalaze se stam-

bene zgrade i zgrada banke, koje su podignute na liniji

nekadašnjeg bastiona. Objekt je ugrađenog tipa, s dvije

slobodne (ulična istočna i dvorišna zapadna fasada) strane.

Između južnog zida i susjednog objekta je uzak prolaz

(t.zv. ”gasica”)

S t a n j e - Objekt se nalazi u vrlo lošem, u nekim di-

jelovima i ruševnom stanju. To se odnosi na međustropne

konstrukcije, stubišta, okvire otvora, te pojedine dijelo-

ve krovišta, kao i na dijelove pročelja (trošnost kanatne

građe, žbuka). Uz loše građevinsko stanje ide i nehajno

održavanje, osobito pojedinih stanarskih dijelova.

T e h n i k a g r a d n j e - Prizemni dio objekta iz-

veden je u kamenu (lomljenac, pješnjak), dok su gornji di-

jelovi kanatni i hrastove mosnice, a stijene su oletvane

i žbukane. Fasada je obložena slojem opeke iznad prizemlja

ispod koje je drvena stijena.

Krovište je u svojoj osnovi dvostrešno s poluskošenim za-

batom na istočnoj strani. Naknadno je sjeverni dio skoše-

nja krovišta uzdignut. Iznad zapadnog pročelja postoje tri

tavanska otvora, a iznad sjevernog jedan, koji imaju zase-

bne male dvostrešne krovove. Pokrov cijelog krovišta je

dvostruko utoreni crijep.

- 14 -

O p ć a o r g a n i z a c i j a p r o s t o r a -

a - objekt je izgrađen uz liniju ulice / uz pročelje je

pločnik popločen velikim pravokutnim sivoplavim pločama

kamena. Iza začelja je veća ploha dvorišta/ djelomično po-

taracani, djelomično cementirani dijelovi površine su u

sasvim istrošenom stanju /, koja je sa zapadne strane za-

tvorena nizom prizemnih drvarnica / jednostrešna krovišta,

pokrov dvostruko utoreni crijep, ter-papir /. Sjeverni ru-

bni dvorišni objekt je zidan, s ravnom betonskom dekom po-

krova.

b - objekt je pravokutnog, izduženog tlocrta / duže strane

su većim dijelom ugrađene /, u svojoj današnjoj širini spa-

ja dva objekta karakteristična za razdoblje u kome je veći

dio stambene izgradnje Karlovca izgrađen; znači dvije par-

cele što je vidljivo u širini tlocrta, razmacima vertikal-

nih osi ulične fasade, kompoziciji pročelja, itd. Objekt je

djelomično ugrađen jer je zapadni dio sjeverne fasade ori-

jentiran na susjedno dvorište, a istočni dio južne fasade

na širinu prolaza - ”gasice”.

Veža spaja potez ulice s dvorišnim dijelom, nalazi se u

sjevernom dijelu objekta tj. na sjevernom dijelu parcele

nešto pomaknuta od središnje osi objekta. Na zapadnom kraju

veže postoje zahodi i to u svim etažama.

Prostori su organizirani longitudinalno u dvije pruge,

sjeverno i južno od linije veže, odnosno stubišta. U prize-

mnom dijelu su stambeni prostori i spremišta, u I katu

isključivo stambeni prostori, a na tavanu postoje, uz pro-

store soba, tavanske ostave u dijelovima koji imaju skošene

linije krovišta.

Jednokrako, drveno stubište / balustri I kata su plošni

ali s rubnom nemirnom linijom pravog stupića, dok su oni u

tavanskom dijelu ravne tanke letve / smješteno je iznad

središnjeg dijela veže, tako da u središnjem dijelu prosto-

ra I kata i tavanskog prostora, a iznad istočnog kraja ve-

- 15 -

že, postoji danas po jedan stambeni prostor. Stubište je

u južnom dijelu kuće.

U središnjem dijelu uskog hodnika, koji se nalazi uz stu-

bište, postoji dovod vode / stari lavaboi /.

Širina pojedinih stambenih prostora varira, nastanjenost

objekta je velika, tako da su najčešći spojevi : soba, i

u drugom prostoru kuhinja - u nekim slučajevima međusobno

vezani vratima, a u većini pojedini prostori su izravno

vezani na liniju veže ili hodnika uz stubište.

Stropne konstrukcije su drvene, grede su često vidljive /

kao npr. u prostoru veže /.

Razdjelni zidovi su većinom tanki, drveni, dok su neki no-

sivi zidani, kao npr. uzdužni zid uz vežu i stubište.

Jedan od središnjih prostora I kata, a u južnoj liniji ni-

zanih prostora ima bačvasti svod sa susvodnicama izveden u

opeci.

F a s a d e - glavna ulična istočna fasada je pravilno

komponirana uz neka odstupanja. Na ovoj širokoj fasadi

uočljivo je naknadno spajanje dvaju nizanih objekata, koji

su ranije postojali kao samostalne jedinice / pomicanje

ulaznog portala od središnje osi prema sjeveru, različiti

razmak između prozorskih otvora I kata , kao i otvora II

kata, zapravo tavanskog dijela /.

SokI fasade izveden je kao istaknuti niz kamenih ploča ,

fasada je žubkana, prizemni dio učinjen zrnastim načinom.

Kameni okvir portala ima jake glatke dovratnike / manji di-

jelovi gornjeg kraja označuju diobu kapitelne zone. Donji

dio dovratnika ima štitnike šiljate baze. Nadvratnik je u

obliku stlačenog luka, s naglašenim zaglavnim kamenom /

1776, a ispod G. N. / . Sjeverno od ulaza je jedan, a južno

dva manja pravokutna, skoro kvadratna prozora, smještena

dosta nisko. Zona I kata ima šest prozora istaknutog pravo-

kutnog okvira izvedenog u žbuci. Prozori I kata nisu u osi

s otvorima prizemlja ni s otvorima tavanskog dijela, u ko-

- 16 -

me postoje četiri prozora smještena u središnjem i sjever-

nom dijelu pročelja. U južnom dijelu fasade, uz skošenje

krovišta postoji završno zaobljenje koje je danas u istro-

šenom stanju, kao uostalom i cijela ploha pročelja.

Dvorišna, zapadna fasada je nešto šira od ulične / parcele

se trapezno proširuju / i niža / tavanski prostor je ovdje

u krovnom dijelu i posjeduje samo tavanske otvore, koji iz-

laze iz krovne plohe /. Fasada ima u sjevernom dijelu jedno

skošenje od osnovne linije.

Fasada je žbukana. Ulazna dvorišna široka vrata nalaze se

sjevernije od središnje osi, ona su pravokutnog oblika.

Sjeverno od njih postojala su nekoć slična vrata, koja su

danas zazidana, te postoji ovdje samo pravokutni prozor.

Južno od ulaznog portala je vanjski lavabo, a iznad njega

naknadno probijen otvor za ventilaciju. Dalje prema južnom

dijelu nižu se najprije jedan ”slijepi” prozor izveden na-

znakom u žbuci, zatim jedan pravi prozor, jedna uža pravo-

kutna vrata , te pravi prozor. Zona I kata ima niz pravoku-

tnih prozorskih otvora, što pravih / četiri, i to u sredi-

šnjem i južnom dijelu fasade /, što slijepih, izvedenih u

žbuci. Neki su u osi s prozorima prizemne zone. Fasada za-

vršava konkavnim zaobljenjem izvedenim u žbuci, koje se na-

lazi na graničnom dijelu prema krovnoj plohi.

Sjeverna, bočna fasada orijentirana je na vežu susjednog

objekta, te na njegovo dvorište. U prizemnom dijelu posto-

je tri manja pravokutna, horizontalno / duža strana / po-

stavljena prozora. Dva se nalaze još u prostoru veže. Sred-

nji i južni imaju udubljenje sa zaobljenim gornjim dijelom.

Na dijelu gdje fasada postaje otvorena, slobodna , postoji

jači vertikalni istak koji prati fasadu do krovišta. U di-

jelu između prizemne zone i I kata postoje završeci drvenih

greda stropne konstrukcije. Inače je fasada žbukana, ali u

trošnom stanju. Zona I kata ima tri prozorska otvora. Iznad

središnjeg dijela je tavanski prozor, koji se uzdiže iznad

kosine krovišta.

- 17 -

V r i j e m e g r a d n j e i s t i l s k e

k a r a k t e r i s t i k e -

Današnji objekt spojen je u prvoj pol. 18. st. iz dva

starija objekta od kojih je jedan iz prve pol. 17. a drugi

iz druge pol. 17. st. Po tlocrtu I kata premda je usitnjen

u nekoliko stanova prepoznaje se namjena objekta, jer i iz

tlocrta proizlazi da organizacija prostora nije bila stam-

bena nego javna, tj. složena od izoliranih soba povezanih

hodnicima i velike kuhinje. Pregradnje kuće su vršene u

19. i 20. st. / Nadvišenje sjevernog skošenja istočnog di-

jela krovišta, tip žbukanja i kompozicija dvorišne fasade,

preinake u unutrašnjosti, oprema dvorišta /. Zatvoren je

drveni ”ganjcec” i prostorije proširene prema dvorišnoj

strani u potkrovlju.

Monumentalni barokni tip zgrade koja je nastala od dva sta-

rija stambena objekta, a pregrađena je za gostionicu i

svratište, na liniji prilaza na prostor bastiona u vremenu

kad je obrambeni karakter tvrđave još uvijek bio primaran,

a urbanističko rješenje trga sv. Josipa tada već bilo de-

fi nitivno riješeno. Građena je na dvije uske tipične par-

cele s uskim razmakom ”gasicom” prema susjednom objektu

južno, jer je sjeverno sve do oko 1780. pokraj zgrade bio

veliki vrt. Tip čestice i nizovi kuća na uskim parcelama

sa razmacima srednjevjekovnog su porijekla ali su se dugo

održali u gradovima s fortifi kacionim obručem, koji su

građeni u renesansnom razdoblju.

V a l o r i z a c i j a - objekt je spomeničke izrazite

vrijednosti. Hitno je raseljavanje i intervencija zbog za-

puštenog stanja.

A r h i v s k i p o d a c i - na planu je grada ucrtan

od 1752. do danas u istom obliku. God. 1770. pripadao je

gostioničaru Grgi Novaku.

- 18 -

Promjene u 19. stoljeću

U 19. st. kuće uz bastion na obodu trga sve više

dobivaju na značenju jer su se nalazile blizu gradskih

vrata i pripadale poslovnim građanima i trgovcima. Uz kuće,

koje su imale velike čestice vrtova na bastionu, mogla su

se dograđivati dvorišna krila gospodarskog karaktera.

Pavleka Miškine 1 / Strossmayerov trg bila je u

neposrednoj blizini bedema, ali je ipak u razdoblju bider-

majera zatvorena u kompaktan kubični oblik jer joj je do-

građena najprije jedna prostorija svođena pruskim svodom,

a zatim drveno spiralno stubište za kat. Kuća je na zače-

lju proširena do kraja čestice za podrumski prostor, svo-

den pruskim svodom. Vlasnik kuće 1855. je bio Tito Franko-

vić, a približno u to vrijeme kuća je dograđena prema za-

čelju i ulaz je otvoren prema današnjoj ulici Pavleka Mi-

škine. Dekorativni detalji na pročeljima također su iz raz-

doblja bidermajera, što su pokazala istraživanja boje i

žbuke.

Kuće na Strossmayerovu trgu 2 i 3 pripadale su

1855. Ferdinancu Šveiceru. U kući Strossmayerov trg 2 se

nalazila 1840. karlovačka pošta, a zastupnik pošte je bio

Mihael Šveicer. Tada je u dvorištu izgrađena konjušnica

svođena pruskim svodovima, produljeno je dvorišno krilo i

- 19 -

spojeno s dvorišnom zgradom, pa zgrada dobiva tlocrtni ”U”

oblik / stan nad bivšom konjušnicom je podignut 1957 /.

Začelje je također pregrađeno, jer je 1860. dodano spiral-

no stubište i vjerojatno u isto vrijeme zazidan bivši

”ganjak” na katu u zatvoreni hodnik.

Kuća na Strossmayerovom trgu 3 je obnavljana ma-

nje. Adaptirna je za stanovanje pa je zazidan drveni

”ganjčec” u jednom dijelu začelja i proširene sobe na katu

i potkrovlju. Zbog toga je i krovište u sjevernom dijelu

povišeno. Te su se preinake desile krajem 19. st. kada je

i dvorišna fasada preinačena i prežbukana jer su začelja

kuća na obodu bastiona, kad se počeo rušiti nasip i kad

su srušena ”Stara vrata”, bile orijentiran prema predgrađu.

Gradska vrata su srušena oko 1885. i od tada je

tranzitni promet kroz grad pošao putem koji je i danas naj-

jači, ulicom Pavleka Miškine, Kraševom, Klaićevom i Kuku-

ljevićevom. Tada su se sve kuće uz bastion kojemu su se

tada već postepeno rušili nasipi i na čijem su prostoru

bili veliki vrtovi, počele uređivati i obnavljati. Kuća u

Pavleka Miškine 1 je imala fasadu začelja urešenu kao i

ostale fasade, Strossmayerov trg 3 drvene dijelove zače-

lje zatvara, fasada je nakon toga prežbukana s ukrasnom

kompozicijom u žbuci. Kuće Strossmayerov trg 4 i 5, tako-

đer su zazidane na začeljima i produljene za širinu prvo-

bitnog drvenog ”ganjčeca”. Elementi starog pročelja su na

- 20 -

kući Strossmayerov trg 5 potpuno sačuvani iza novog zida.

Na Strossmayerovom trgu 6 podignuta je nova kuća

oko 1870., na mjestu stare barokne kuće koja je 1855. pri-

padala Mirku Bišćanu / 1863. je u tlocrtu tvrđave zabilje-

žena prazna čestica /. Današnja jednokatnica s prizemljem

i podrumom svođenim pruskim svodovima. Kuća se proširila u

bivše ”gasice”. Fasada ima karakteristike druge pol. 19.

st. prije pojave neostilova. Jednako je uređena i fasada

prema ”šancu” tj. predgrađu, što također dokazuje da je

kuća građena u vrijeme kada su bedemi tvrđave srušeni.

Rušenje nasipa bastiona i izgradnja objekata u prvoj

pol. 20. st.

Zasipanje nasipa za cestu pred ”Starim vratima”

koja je trebala zamijeniti oštećeni most, počelo je 1883,

a 1886. je defi nitivno zasipan šanac na mjestu gdje cesta

ulazi u povijesno središte. Tada su srušena i gradska vra-

ta. Nasipi na bastionu, kao i graba ispred bastiona ostali

su netaknuti sve do natječaja za regulacioni plan koji je

raspisan 1923. Na tom prostoru bili su vrtovi i škola ja-

hanja. Nakon regulatorne osnove počelo je sistematsko ru-

šenje bedema i nasipa bastiona. Kranjski bastion je među

zadnjima izravnan i zemljište je rasparcelirano za prodaju,

- 21 -

a pošto je položaj bastiona prema predgrađu bio vrlo povo-

ljan, na njemu se je sporije gradilo, jer je zemljište bilo

skuplje. Zahtjevi grada bili su ambiciozniji, jer je taj

položaj bio istaknut ispred svih ostalih, pa je trebalo

izvesti novu fasadu grada. Premda su se na jugozapadnom

obodu ”Zvijezde” gradile stambene jednokatnice, vile, na

Kranjskom bastionu su prve dvije kuće podignute u današnjoj

ulici Gorana Kovačića broj 2 i 3 / 1932 do 1935 / bile dvo-

katnice koje je projektirao karlovački inžinjer Branko

Petrović. Kuća broj 2 Malvine Heinrich, kuća broj 3

Mutzova. Petroviću je te projekte izvodio karlovački gra-

đevinski poduzetnik Toplak. Te su kuće najbolje u nizu

zgrada podignutih na temeljima bastiona prateći egzaktno

liniju i njegov oblik. Umjesto svečanijih pročelja kakva

je zamišljao Branko Petrović, što se zapaža po diskretnim

ali lijepo i skladno komponiranim pročeljima tih dviju

kuća, izgradnja je nastavljena na tipično funkcionalistički

način, u najgorem i najdosadnijem obliku i maksimalnom ko-

rištenju unutrašnjeg prostora uglavnom za stambene svrhe.

U pojedinim zgradama u prizemlju su projektirani i poslov-

ni prostori, uglavnom u ulici Pavleka Miškine uz cestu na

ulazu u grad gdje su kuće broj 2, 3 i 4, a također i u

Lenjinovoj broj 1, 2 i 3 (gradila tvrtka ing. Filip Heksoh

i ing. Dvornik od 1938. do 1940.).

Te su kuće pripadale: u Pavleka Miškine 2, Stjepa-

nu Banu, građena 1930; Pavleka Miškine 3, Boženi Mamiću,

- 22 -

podignuta 1932; Pavleka Miškine 4 / Lenjinova, Hubertu

Beloševiću, građena 1935/38; Lenjinova 1, Rudolfu Bajerleu,

građena 1932; Lenjinova 2 , Dragutinu Cimermanu , oko 1939;

Lenjinova 3, građena je oko 1939/40.

Tako je nastao taj niz stambenih kuća, a nakon na-

tječaja za palaču Narodne banke prihvaćen je projekt beo-

gradskog arhitekta Bogdana Nestorovića, i 1939. je podignu-

ta uglovnica s glavnim pročeljem orijentirana prema Cesar-

čevoj ulici i parku sa spomenikom palim borcima u prvom

svjetskom ratu. To je suvremena i monumentalna arhitektura

koja se ni stilski ni u materijalu / mramor / nikako ne

uklapa u povijesnu jezgru. Premda se nalazi na obodu izvan

središta i povijesnog naslijeđa, ipak je urbanistički i

arhitektonski kontrapost, osjeća se kao importirana arhitek-

tura, koja ni po čemu nije prilagođena Karlovcu. S time je

kapitalistički ekonomski razvoj zaključio razdoblje izgrad-

nje povijesnog središta, dodavši ogromnu zgradu PTT-a na

uglu Lenjinove i Gorana Kovačića ulice, koja je dovršena

1940. U njezinom sklopu je jedna stambena zgrada orijen-

tirana prema Lenjinovoj ulici. Taj je objekt sasvim funk-

cionalnih pretenzija, teška i preglomazna građevina.

Pročelje povijesnog središta prema predgrađu dobilo

je ovim zgradama jednu suvremenu kulisu za koju se ne može

reći da je uspjela i da prezentira povijesni razvoj arhi-

tekture Karlovca. Mnogo se uspješnije uklapaju u razvoj

arhitekture Karlovca tridesetih i četrdesetih godina 20.

- 23 -

stoljeća radovi karlovačkih graditelja na jugozapadnom

obodu grada, koji su rađeni sa smislom za volumen povije-

snog središta, s nizovima funkcionalističke, ali zaista

dobre arhitekture. Sudeći po dvokatnicam koje su rađene

prema projektima ing. Branka Petrovića u Ulici Gorana

Kovačića, šteta je, da i taj obod na bivšem Kranjskom ba-

stionu nije bio povjeren domaćim graditeljima, jer bi tada

i sa te strane fasada grada bila stilski ujednačena i di-

menzionirana.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA NA OBODU BLOKA ”A”

a/ Asanacija kuća na obodu bloka i interpolacija

novogradnje na zemljištu prolaza za Cesarčevu ulicu.

Kuće na obodu bloka su bez obzira na vrijeme grad-

nje i stilske karakteristike, izrazite arhitektonske vri-

jednosti i presudne za slikovit izgled Strossmayerova trga,

a kulturnopovijesno dokaz su ekonomskog razvoja obrtničkog

i trgovačkog staleža Karlovca. Asanacija konstrukcije je

najpotrebnija kućama na Strossmayerovu trgu broj 1, 2, 3,

4 i 5, s osobitim tretmanom kuće broj 3. Konstrukciju kuća

treba djelomično ispitati i obnoviti je u najstarijim iz-

vornim primjerima malogradske arhitekture. Nakon interven-

cija / rješenje vlage, statičko učvršćivanje i obnova me-

đustropne konstrukcije, kojom prilikom treba paziti da

- 24 -

ostanu vidljive grede/, treba obnoviti žbuku na pročeljima

i vratiti izvornu boju prema skali koju je dalo ispitiva-

nje Restauratorskog zavoda Hrvatske u Zagrebu. Bez obzira

de. li su kuće u privatnom ili društvenom vlasništvu, takvu

obnovu treba stimulirati povoljnim kreditima i omogućiti

nabavljanje potrebnog građevnog materijala. Privatne vla-

snike trebe upozoriti putem Regionalnog zavoda i Zavoda i za

urbanizam i komunalne poslove, da su kuće pod zaštitom i

da nemaju prava ući bez dozvole i stručne kontrole u inter-

venciju.

Preporuča se u kući Strossmayerov trg 5 zamijeniti

recentne betonirane stube drvenim i ako je potrebno vla-

sniku pomoći i materijalno da se to ostvari.

U prizemlju kuće Strossmayerov trg 4 gdje se na

lazi gostionica zahtijevati adaptaciju u tip konobe s to-

čionicom i ribljim restaurantom, tj. da se ostavi dosada-

šnji sadržaj ali da se adaptacija izvede što rustičnije,

s korištenjem što više drvenog materijala i da se na podo-

ve vrati klesani kamen ili tarac od opeke, i tako cementna

masa zamijeni prirodnim materijalom, karakterističnim za

staru izgradnju Karlovca.

Strossmayerov trg 2 treba potpuno raseliti u pri-

zemlju i u dvorišnim krilima jer nije moguće i dalje ko-

ristiti bivše konjušnice i skladišta za stanovanje u vlazi

bez ikakvih uvjeta. Tim više jer su ti prostori i te kako

potrebni za druge poslovne svrhe. Kuća ima jednostavnu

- 25 -

fasadu na kojoj treba u prizemlju probijati vratne otvore,

jer to oživljava pročelje. Što više prizemnih prostorija

treba adaptirati u poslovne male lokale, tipa ”butik”. Za

”Društvo slijepih” u povijesnom središtu ima mnogo povolj-

nijih prostorija koje treba ponuditi i adaptirati za takvu

humanitarnu svrhu (jedan od prijedloga su velike prizemne

prostorije u Prešernovoj 17, koje treba raseliti i urediti

za klupski i rekreacioni prostor za potrebe slijepaca. To

su velike prostorije u bivšoj Hauptfeldovoj tiskari koje

nisu iskorištene kao stambeni prostori, za što i nemaju

uslova. Tim više jer kuća ima veliko dvorište gdje bi se

i taj vanjski prostor mogao koristiti za rekreaciju. U tom

se prostoru može urediti i čajna kuhinja s buffetom). Pri-

zemlje kuće na Strossmayerovom trgu 2 u kojem već postoje

zanatske radnje, frizerski salon i zlatarska radnja pak

kompletno adaptirati za male radnje.

Strossmayerov trg 1 bi trebalo, predati u razini

čitavog prizemlja, zajedno s dvorišnim krilima koje sada

koriste razne organizacije pa i Savjet mjesne zajednice

”Zvijezda”, karlovačkom poduzeću ”Elektrometal”, koje se

bavi fi nom mehanikom. To bi poduzeće tada bilo obavezno da

i pročelje rekonstruira i da cijelu kuću zajedno s krovi-

štem glavne zgrade održava. Takvom poduzeću potrebne su

radne prostorije, prodajna skladišta i uredovnica, a nisu

mu potrebni izlozi. Prvi kat zgrade vlasništvo je pokojnog

Rudolfa Bajerlea i nudi se na prodaju. Taj bi stan trebalo

otkupiti ili za reprezentativan stan ili za društvene pro-

- 26 -

storije poduzeća ”Elektrometal” ili bi ih trebalo otkupiti

Društvo inženjera i arhitekata u Karlovcu i adaptirati i

solidno asanirati stan za društvene svrhe. Ne bi se smje-

lo dozvoliti da se stan razdijeli u manje, jer je to vrlo

dobar primjer stambenog rasporeda kasnobarokne sheme s je-

dnom adaptacijom u razdoblju bidermajera, kad je stan bio

proširen, a ”ganjčec” zatvoren u verandu.

U dvorišnim krilima zgrade, ako ”Elektrometal” ne

bi bio interesent za radni i skladišno-prodajni prostor,

trebalo bi otvoriti osim već postojeće obrtničke stolarske

radionice, još dvije ili tri uslužno obrtne radionice. Za

taj prostor mjesna bi zajednica mogla zahtijevati otkupnu

cijenu i pomoć od poduzeća “Elektrometal” kako bi se taj

novac mogao uložiti u rekonstrukciju kuće na Strossmayero-

vom trgu 3, koja se preporuča za smještaj ”Savjeta mjesne

zajednice”. Ta kuća mora doći u društveni posjed radi inte-

resa grada i kulturno-povijesne baštine.

Pavleka Miškine 1 / Strossmayerov trg je relativ-

no dobro održavana kuća, ali se prizemlje treba rekonstru-

irati i naći sretnije rješenje fasade za trgovački prostor

koji se nalazi u prizemlju / tekstil roba /. Također bi se

prostor trebao proširiti na čitavo svođeno prizemlje uz

uvjet da trgovačko poduzeće rješi zajedničko grijanje za

čitav objekt. Drvarnice treba ukloniti, a zajedničku loži-

onicu smjestiti u zadnji podrum.

- 27 -

Interpolacija novogradnje na čestici prolaza prema

Cesarčevoj ulici, na Strossmayerovom trgu neophodno je po-

trebno da se ponovno potpuno zaokruži malogradski ambijent

trga i omeđi od vanjskog ruba grada, jer su suvremena rje-

šenja u konfl iktnoj situaciji s povijesnom arhitekturom.

Taj izuzetan karlovački trg na kojem se najočitije zapaža

bivalentnost tkiva grada i njegove bivše funkcije, zahtje-

va kompletnu konzervaciju u kojoj su upravo kuće na sjeve-

roistočnom obodu sa malogradskim primjerima karlovačke

arhitekture najbitnije.

Predlaže se izgraditi na toj čestici stambeno-poslo-

vnu kuću koja će se uklapati oblikom, volumenom i visinom u

postojeću strukturu malogradskih kuća. U prizemlju treba

predvidjeti trgovački lokal i prolaz koji će spajati

Strossmayerov trg sa Cesarčevom ulicom. Objekt mora imati

krovište i plastičnim gibanjem krova također se uklapati u

postojeću strukturu. Predlaže se krovište novogradnje po-

kriti šindrom koja ponovno postaje jedan od savremenih ma-

terijala, a također se predlaže da tokom asanacija i re-

konstrukcija najstariji objekti na trgu - Strossmayerov trg

3, 4 i 5, također dobiju krovišta pokrivena šindrom. Za

ostale zgrade se zahtijeva biber crijep. Prilikom određiva-

nja modaliteta zaštite treba konzultirati postojeću arhi-

tektonsku dokumentaciju za kuće u tom nizu i staru foto-

grafi ju trga (Brauner-Welner).

- 28 -

b/ Prijedlog za raseljavanje, asanaciju, djelo-

mičnu rekonstrukciju i adaptaciju za novu namjenu kuće na

Strossmayerovom trgu 3.

Objekt je izrazite spomeničke vrijednosti a spada

među najugroženije u povijesnom središtu. Nije bio stambe-

ni objekt, jer je u njemu bilo najstarije svratište i go-

stionica u Karlovcu. Reprezentativan izgled je ta tipična

malogradska arhitektura monumentalne drvene konstrukcije

dobila u prvoj pol. 18. st. i u obnovi 1776. kad je

Strossmayerovom trgu znatno porasla važnost u urbanom ži-

votu Karlovca. U 19. st. je tek adaptirana za stambene

svrhe, ali je najjače propadanje zabilježeno u posljednjih

tridesetak godina i otkad je kuća u vlasništvu jedne mnogo-

brojne obitelji od kojih neki stanuju u kući, a drugi dio

je stanara nastanjen dozvolom SIZ-a u oblasti stanovanja.

Kuća je unatoč svemu sačuvana i tlocrtno i konstruktivno u

izvornom obliku, a raspored je prostora ipak ostao čitak,

te može budućim projektantima prilikom obnove korisno po-

služiti za ideju adaptacije i rekonstrukcije.

Kuću treba prvenstveno raseliti i izvlastiti jer je

takorekuć u ruševnom stanju. Veći dio korisnika stambenih

prostorija pristaju da napuste kuću bez naknade, uz uvjet

da ih njihova poduzeća stave na prioritetnu listu za dobi-

vanje stanova solidarnosti. Zbog toga potrebna je hitna in-

tervencija SO Karlovac, društvenih organizacija, organiza-

- 29 -

cija u kojima rade vlasnici kuće i Savjeta mjesne zajedni-

ce. Manji je dio stanara obavezan raseliti SIZ u stambenoj

oblasti, a i te su osobe penzioneri. Zbog toga se može oče-

kivati od Fonda umirovljenika da raseli neke stanare.

Riješiti također trebe dva socijalna problema. Najhitnije

treba zabraniti držanje podstanara, jer je kuća preoptere-

ćena, a unatoč tome pojedine prostorije se iznajmljuju.

Predlaže se da Savjet mjesne zajednice ”Zvijezda”

preuzme kuću čim budu riješeni imovinsko-pravni odnosi, i

prije raseljavanja stanara, a zatim da raseljene prostore

preuzme sve dok se ne ostvare potrebna sredstva za obnovu.

Rekonstrukcija i adaptacija smije se voditi samo

pod kontrolom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kul-

ture u Zagrebu ili Restauratorskog zavoda Hrvatske, nakon

odobrenja projekta, koji treba predložiti u skladu s novim

sadržajima kuće. Predlaže se ili raspisati natječaj ili

prihvatiti ponudu dobrovoljne ekipe arhitekata koji bi bez

naknade željeli pomoći revitalizaciji povijesnog središta

i ujedno afi rmirati svoje poznavanje i ljubav za autohtonu

kulturnu baštinu.

Prijedlog za novu namjenu kuće :

1. U prizemlju ugostiteljski prostor, vinarija ili pivo-

vara kojoj treba priključiti i plohu dvorišta zajedno s

dvorištem susjedne zgrade Strosmmayerov trg 2 s prizemlji-

ma njenih dvorišnih krila. Takav bi vrlo rustično složen

- 30 -

prostor koji će istaći karakter i drvenu konstrukciju kuće,

s plohom dvorišta za korištenje u ljetnih mjesecima, sa

kuhinjskim i skladišnim prostorom u dvorišnim krilima, su-

sjedne kuće, mogao biti izuzetno i atraktivno rješenje,

koje bi ujedno vratilo objektu njegov prvobitni sadržaj.

2. Na prvom katu trebalo bi organizirati i urediti pro-

storije za Savjet mjesne zajednice ”Zvijezda” s dvoranom

i čajnom kuhinjom. Prostor bi se mogao također kombinirati

i za potrebe ”Turističkog društva” koje za sada ima skrom-

ni smještaj na Šetalištu Slobode.

3. Prostor u potkrovlju mogao bi se adaptirati za stan

domara ili za klub i poslovne prostorije Savjeta mjesne

zajednice ”Zvijezda”.

Jedino bi takvi sadržaji mogli odgovarati potrebi

rekonstrukcije i restitucije kuće koja bi tada trebala da

dobije znak na pročelju kao objekt spomeničke vrijednosti.

c/ Korištenje i uređenje dvorišta i vrtova na bloku ”A”

Dvorišta bi trebalo racionalnije koristiti i bolje

održavati. Kućama s manjim dvorištima koje su orijentirane

prema Strossmayerovom trgu treba ta dvorišta ostaviti s na-

pomenom, da se nakon promjene sadržaja i rekonstrukcije

kuće na Strossmayerovom trgu 3, trebaju srušiti šupe, i

da se ta dva dvorišta spoje, da ih se hortikulturno riješi

- 31 -

i da se koriste kao javni i rekreativni prostor. Stambenim

kućama u ulici Gorana Kovačića i Lenjinovoj ulici treba

ostaviti vrtove i zahtijevati da ih kućni savjeti i stana-

ri uredno održavaju. Stabla su u dvorištima i vrtovima za-

štićena.

Postoje dva dvorišta koja nisu dovoljno iskorište-

na kao prostor a imaju sve prednosti da ih se uredi za

parkirališta osobnih automobila službenika i radnika koji

rade u ustanovama PTT-a i SO Karlovac u povijesnom sredi-

štu. Jedno je ploha dvorišta poduzeća PTT-a, koja je služ-

beno područje pošte, gdje se nalazi čelični toranj. Zbog

toga to dvorište nije pristupačno za javnost. Ipak, spora-

zumno s PTT-om i SO Karlovac, dio tog prostora mogao bi se

koristiti kao interno parkiralište osobnih kola za one ko-

ji bi imali posebnu propusnicu. Najmanje polovica plohe dvo-

rišta je neiskorištena, a problem parkiranja službenih ko-

la u ”Zvijezdi” je vrlo velik, što će u budućnosti biti

još teže, jer se na trgovima i nekim pješačkim ulicama ne

će smjeti otvarati parkirališta.

Drugo se dvorište nalazi u bloku kuća između ulice

Pavleka Miškine i Lenjinove s prolazom kroz vežu kuće u

Lenjinovoj 1 i pješačkim ulazom kroz vežu kuće na Stros-

smayerovu trgu 3. Dio zemljišta je ograđen visokim zidom

koji odvaja manja dvorišta kuća u ul. Pavleka Miškine. Te

bi se ograde trebale porušiti i urediti natkriveno javno

parkiralište za osobne automobile uz naplatu takse. To bi

parkiralište jednim dijelom oteretilo Strossmayerov trg.

- 32 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA ”A”

Blok”A” je nastao na temeljima srušenog nasipa

Kranjskog bastiona, tako da se je razvio u peterostrano

omeđen prostor u obliku bastiona. Prema Strossmayerovom

trgu su orijentirane najstarije kuće povijesnog središta

koje ostvaruju jedinstven malogradski ambijent pa su i zbog

značenja za Strossmayerov trg koji omeđuju sa sjeverozapad-

ne strane, bez obzira na vremenske i stilske kategorije,

izrazite vrijednosti.

Među tim kućama su najugroženije najstarije kuće,

karakteristične za autohtonu karlovačku arhitekturu,

Strossmayerov trg 4 i 5 kojima je potrebna asanacija, i

kao primjeri one se predlažu za konzervaciju. Vrlo ugrože-

na i najmonumentalnija među karlovačkim malogradskim kuća-

ma je na Strossmayerovom trgu 3, za koju se predlaže rase-

ljavanje stanara i vlasnika, asanacija, rekonstrukcija i

adaptacija za novu namjenu tj. restitucija. Kuća je od po-

četka bila gostionica i svratište, pa se zbog toga predlaže

njezino prizemlje adaptirati za vinariju ili pivovaru, a

kat i potkrovlje za prostorije Savjeta mjesne zajednice

”Zvijezda” i ”Turističkog društva”. Kući se u tom slučaju

mora priključiti i dvorište susjedne kuće za javni prostor

vrta s dvorišnim krilima kuće na Strossmayerovom trgu 2.

Posebno su za povijesno središte interesantna

dvorišta poduzeća PTT-a i manje prolazno dvorište između

- 33 -

kuća u ul. Pavleka Miškine i Lenjinovoj ulici, jer bi se

sporazumno sa SO Karlovac i poduzećem PTT moglo urediti

parkiralište za službena osobna vozila uz propusnicu i

javno natkrito parkiralište u prolaznom dvorištu, što bi

znatno oteretilo Strossmayerov trg, koji se ne predviđa za

parkiralište jer ga treba estetski urediti, konzervirati

njegovu plohu i istaknuti njegove prednosti i izuzetne

ambijentalne i kulturno-povijesne zanimljivosti.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “B”

U istraživanju bloka “B” sudjelovali su:

l. Ljerka Kanižaj, prof. povjesničar umjetnosti

2. Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

3. Sanja Nekić, dipl. ing. arh.

4. Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

5. Vladimir Peršin, prof. kustos Gradskog muzeja Karlovac

6. Mr Miroslav Jilek, sociolog, znanstveni asistent

- 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “B”

Kuće pod zaštitom: Strossmayerov trg 7 - Gradski muzej

Karlovac; Radićeva 1 / Tijesna 2; Radićeva 3 / Banjavči-

ćeva 7; Cesarčeva 5 / Tijesna l.

Sadržaj:

l. Analiza bloka pod šifrom “B”

2. Asanacija i adaptacija zgrade “Gradskog muzeja

Karlovac”.

3. Asanacija objekata više ambijentalne vrijednosti i pro-

mjena sadržaja nekih objekata.

4. Zaštita okoline

- 3 -

l. ANALIZA BLOKA “B”

“Blok se nalazi u jugozapadnom dijelu povijesnog

središta omeđen Radićevom ulicom, Strossmayerovim trgom

i Cesarčevom ulicom, ispred koje se nalazi park i asfal-

tirana ploha parkirališta. U parku je spomenik palim bor-

cima u I svjetskom ratu. Od šanca koji je u tom dijelu

najviše zatrpan, te mu se naziru samo oblici, razdvojen

je Ulicom Gorana Kovačića. Kroz blok se probija uska Tije-

sna ulica, jedna od najstarijih komunikacija uz bedem biv-

še fortifi kacije. Ona se proširuje u mali trg iza začelja

samostojećeg objekta Gradskog muzeja Karlovac, koji je od

susjedne zgrade Skupštine općine Karlovac razdvojen prola-

zom. Tijesna se ulica račva u dva prolaza koja spajaju

Radićevu ulicu sa Strossmayerovim trgom. Prolaz između Mu-

zeja i Skupštine Općine je ograđen zidom i željeznom ogra-

dom.

U bloku se nalazi sedam objekata, a u malom parku

između Cesarčeve ulice i “šanca” arhitektonski riješen pa-

viljon spomenika palim borcima u I svjetskom ratu i mete-

orološka stanica.

Situacija polovinom 18. st.

-U krnjem rubnom bloku nalazilo se u prvoj pol. 18.

st. 7 objekata i uz bedeme 5 objekata koji su bili odvojeni

- 4 -

uskom komunikacijom (danas Tijesna ul.) Potpuno izdvojena

i slobodnostojeća zgrada na čestici oblika trokuta, ori-

jentirana prema trgu je danas postojeća zgrada Gradskog

muzeja Karlovac. Zemljište je tada bilo ograđeno drvenim

plotom. Uz bedem su se nizale kuće na tipičnim uskim rene-

sansnim česticama, po dubini, a neke kraće približno kva-

dratnog tlocrta s malim vrtovima koji su sezali do prolaza

uz bedem. Niz kuća se nastavljao uz bedem prema trgu (Sv.

Josipa - danas Strossmayerov trg). Samo jedna od tih kuća

je bila veća s krilom usporednim sa ulicom, a jedna je če-

stica bila prazna. (vrt iza prve kuće orijentirane prema

današnjoj Radićevoj).

Krnji blok nije bio potpuno izgrađen. Dvije kuće

su se nalazile na rubu bloka prema današnjoj Radićevoj

(Neuthorgasse), od kojih je sačuvana ona u Radićevoj 1 (go-

stionica “Putnik”). Dvije su se nalazile na sjeveroistočnom

rubu orijentirane prema trgu i prolazu između zgrade opskr-

be. Jedna od tih zgrada bila je plemićka kurija s većim

vrtom. Potpuno izolirana na čestici stajala je zgrada Muze-

ja, također tada plemićka kurija. Između tih kuća bili su

vrtovi.

Situacija u drugoj pol. 18. st.

-“Magistrat glavne krajiške tvrđave Karlovca”, osno-

van 1763., nalazio se u postojećoj kuriji na sjeveroistoč-

nom rubu bloka (prema Strossmayerovom trgu). Poslije 1763.

- 5 -

pa do 1770. bila je podignuta velika zgrada “Vijećnice”

orijentirana prema današnjoj Banjavčićevoj ul. (Magistrat

gasse). Podignuta je na čestici na kojoj se do tada nala-

zila jedna manja kuća sa štalom, vjerojatno ofi cirska kuća.

To su dotad bile najveće promjene u strukturi bloka, jer

su uz građansko - obrtničke kuće i plemićke kurije bile

podignute dvije zgrade javne namjene, što je znatno utjeca-

lo na preobrazbu i značenje bloka u gradu.

Na jugozapadnom rubu (uz Radićevu ul.), kuće su

god. 1770. pripadale:

1. kuća br. 21, Lorenzo Hergenrether, pekar

2. kuća br. 228, udovica Klančerin, gostioničarka

3. kuća br. 229, Michael Kollman, pekar (kuća se nalazila

u unutrašnjosti bloka orijentirana u Tijesnu ul. Pripa-

dala je jednom od najjačih cehovskih pekara druge pol.

18. st. kad je u gradu s predgrađem bilo popisano 17

pekara i 30 žena koje su pekle kruh).

Uz bedem nizale su se kuće:

4. kuća br. 241, Franjo Suhaneg

5. kuća br. 242, pripadala je kapeli sv. Josipa

6. kuća br. 243, najveća u nizu, Molitor, udovica kape-

tana

7. kuća br. 244, Mirko Reges, postolar

Na bloku je 1770. zajedno s kućama uz bedeme bilo 10 obje-

kata. Najveći među njima bili su Vijećnica, zgrada Magi-

strata i plemićka kurija (bivša rezidencija generala

- 6 -

Herbersteina), koja je pripadala kapeli sv. Josipa na teme-

lju benefi cija i generalova testamenta (zgrada Muzeja).

- Do 1775. ispunile su se čestice prema Banjavčićevoj

ul. do Vijećnice, jer su na tom mjestu podignute dvije tlo-

crtno tradicionalne, zabatne kuće.

- Od 1778. do 1782. graditelj Josip Stiller, pregra-

dio je Vijećnicu spojivši ju sa zgradom Magistrata u jedno-

katnu uglovnicu s mansardnim krovištem. (vidi fot. objavlje-

nu u R. Strohal, Grad Karlovac opisan i orisan, 1906. str.

127.) Prije 1813. dograđeno je bilo zidano dvorišno krilo

orijentirano prema prolazu i Tijesnoj ulici. Tlocrtno je

zgrada krajem 18. st. imala oblik “U”, s tri krila (nacrt

iz 1813. ing. Antun Portner - Arhiv Slovenije u Ljubljani).

Promjene u strukturi bloka u 19. i 20. st.

- Blok je postao, administrativno - poslovni dio gra-

da u zadnjoj trećini 18. st., kad je osnovan Vojni magi-

strat, a zatim građanska civilna uprava sa zgradama u sje-

veroistočnom dijelu bloka, orijentiranim prema Strossmaye-

rovu trgu i Banjavčićevoj ulici. Uz Radićevu i Tijesnu uli-

cu, izuzev tradicionalne gostionice - danas “Putnik”, na-

domještene su stare zgrade novima, koje su građene s trgo-

vačkim lokalima, jer poslije 1812, kada su proširena u be-

demu tzv. “Slijepa vrata”, Radićeva ulica mijenja potpuno

- 7 -

karakter te postaje trgovačko - obrtnička i poslovna ulica.

Već je 1789. zidanom kapijom zatvoreno dvorište kuće u Ra-

dićevoj 1 (gostionica “Putnik”), a u prvoj pol. 19. st. je

u dvorišnom krilu zidana svođena pivnica.

-Radićeva 3 / Banjavčićeva 7, uglovna jednokatnica

zamijenila je na kraju 18. st. bivšu kuću s pekarom i pod

njom je ostao u temeljima stariji podrum. U 19. st. dogra-

đeno je u dvorištu krhko, manje gospodarsko krilo i zamije-

njeno je stubište. Pročelje je u 19. st. jače dekorirano

detaljima.

-Cesarčeva 5 / Tijesna ul. 1 - Radićeva ul. je iz-

vanredna trgovačka kuća iz 1843. (uklesano u ključni kamen

ulaza u Tijesnoj ul. na nadvratniku) Od starije kuće saču-

vao se u temeljima dio podruma. Prema inicijalima zaklju-

čujemo da je to kuća koju je gradila obitelj Davila. Zida-

na je prije rušenja bedema u stilu kasnog klasicizma s dvi-

je istaknute fasade prema Radićevoj i Tijesnoj ulici.

-Kuća u Cesarčevoj 6 je zidana u prvoj pol. 19. st.

s dvije fasade. Kuća u Cesarčevoj 7 iz 1924. je dobro uklo-

pljena funkcionalistička arhitektura. S ove tri postojeće

kuće je na obodu grada, nakon rušenja bedema, ostvareno no-

vo pročelje orijentirano prema Cesarčevoj ul., tj. pred-

građu.

-Posljednja intervencija u građevinskoj strukturi

bloka bila je radikalna obnova gradskog Magistrata (Skup-

ština općine Karlovac) za gradonačelnika Banjavčića. Tada

je prema nacrtima zagrebačkog arhitekta J. Holjca nadogra-

- 8 -

đena 1905. Vijećnica i uređena svečana velika dvorana.

Sjeverozapadni trakt prema Tijesnoj ul. je recen-

tno produljen oko 1964.

Objašnjenje:

Blok je u 18. i 19. st. bio administrativno - po-

slovni centar povijesne jezgre. On je to ostao do danas s

još jednim novim sadržajem, Gradskim muzejom Karlovca,

osnovanim 1952. U bloku su i nadalje ostali tradicionalni

sadržaji, gostionica “Putnik”, neke obrtničke radionice, a

tokom 19. st. veće su trgovačke kuće s lokalima istisnule

manji obrt. U bloku se zbog toga štiti postojeći građevin-

ski fond i ne dozvoljava se rušenje ili nova izgradnja i

nadogradnja postojećih objekata.

2. PRIJEDLOG ZA ASANACIJU I ADAPTACIJU ZGRADE GRADSKOG

MUZEJA KARLOVAC

Zgrada muzeja na Strossmayerovu trgu 7 je izrazi-

te vrijednosti, kategorija spomenika koji prelazi lokalno

značenje. To je najstarija zgrada profanog karaktera u či-

joj je strukturi potpuno sačuvan prvobitni izvorni dio gra-

đevine koju je na istoj čestici zabilježio u tlocrtu tvr-

đave I. Pierroni. Uvrštena je u popis spomenika kulture

općine Karlovac rješenjem o preventivnoj zaštiti pod br.

- 9 -

02 - 13/ 138 - 1969.

Zgrada je u bloku izdvojena, samostojeća s dvori-

štem koje zatvara visoki zid od kamena. Omeđena je prola-

zima koji se račvaju iz Tijesne ul. Prolaz prema Skupštini

općine je zatvoren zidanom ogradom sa željeznim rešetkama.

Ima karakteristike renesansno- barokne arhitektu-

re s tipičnim ranobaroknim svodovima u prizemlju i kasno-

baroknim tipom čeških svodova u arkadnim hodnicima, i dvo-

rišnom krilu s kraja 18. i početka 19. st.

Kronologija:

- 1639. Ucrtana je u tlocrt tvrđave I. Pieronija.

- 1626 - 1652. Rezidencija Frankopana a zatim Zrinj-

skih. Zgrada nije imala dvorišno krilo.

- 1669 - 1689. Rezidencija generala Herbersteina,

koji zgradu s dvije manje drvene kuće ostavlja benefi ciju

kapele sv. Josipa (malteške kapele).

-1745 - 1768. U vlasništvu grofa Stjepana Patačića,

gospodara imanja Novigrad na Dobri i benefi cija malteške

kapele.

-1745/46. Dograđeno drveno jugozapadno dvorišno

krilo za gospodarski trakt.

- 1768. Zgrada je u posjedu vojne komande zajedno

s imanjem Novigrad na Dobri i benefi cijem kapele sv. Josi-

pa sa 7 kuća u tvrđavi podanika grofa Patačića.

- 1769. Popis kuća koje su pripadale grofu Patačiću

i kapeli Sv. Josipa, predračun za popravak kuća.

- 10 -

- 1768 - 1776 - 1770. Iz popisa vlasnika kuća u

Karlovcu saznaje se da objekt broj 230 (zgrada muzeja) pri-

pada kapeli sv. Josipa - 1776. zgrada postaje rezidencija

i stan pukovnika regimente, 1774/76. štabski stan. Tada je

vjerojatno snimljena situacija s drvenim jugozapadnim kri-

lom, potpisana od I. Geryja; 1770. je rezidencija pukovnika

slunjske regimente.

- 1779. Dvorišno krilo je od drvene građe.

- 1813. Glavna zgrada je obilježena crvenom bojom

kao čvrsta građevina, a krilo žutom određenom za oznaku

drvene građe (nacrt tvrđave od ing. Ant. Portnera precrtan

sa starijeg nacrta iz 1783.)

- 18 / 19 st. Krajem 18. st. je drveno dvorišno kri-

lo zamijenjeno zidanim, jer 1792. graditelj J. Stiller pod-

nosi predračun za obnovu kap. sv. Josipa, pa se tada može

pripisati jača adaptacija i rekonstrukcija zgrade.

- 1808. Iz tlocrta objekta vidi se da je dvorišno

krilo bilo do tada već zidano.

- 1855. Objekt je u posjedu slunjske regimente.

- 1906. U zgradu je smještena karlovačka kotarska

oblast. Neostilska obnova pročelja.

- 1952. Osnovan je Gradski muzej Karlovac i smješten

u zgradu.

- 1967. Zgrada je adaptirana za potrebe Muzeja i

izvršena je potrebna asanacija (ing. Greta Jurišić, Konzer-

vatorski Zavod u Zagrebu).

- 11 -

Muzej grada Karlovca nema zasad dovoljan prostor

za stalnu izložbu kulturno - povijesnih eksponata. Zbog to-

ga se predlaže postojeću zgradu asanirati, privesti pravoj

svrsi i adaptirati za izložbeni prostor. Taj program za-

htijeva suradnju specijalizirane, konzervatorske službe u

suradnji s Muzejem na projektu novog postava. Kako se čita-

va zgrada štiti zbog spomeničke vrijednosti, predlaže se

da ne bude istodobno depo izložaka koji se sabiru i služe

za studijsku zbirku, nego isključivo stalni izložbeni pro-

stor. Za depo i posebno izlaganje etnoloških vrijednosti mu-

zejske zbirke predloženo je u nekoliko navrata na posebnim

sastancima u Izvršnom vijeću SO Karlovac u suradnji sa Se-

kretarijatom za prosvjetu i kulturu, da Skupština Općine

otkupi u povijesnom središtu zaštićene zgrade u Križaniće-

voj ul. 2 i 4. Te su zgrade i po arhitektonskoj, povijesnoj

vrijednosti (drvene kuće u Križanićevoj 2) i po svom polo-

žaju idealne za etnološku zbirku, depo i studijski odjel

Muzeja s kabinetima.

3. OBJEKTI IZRAZITE ILI VIŠE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI

KOJI SE U BLOKU ZAŠTIĆUJU

- Radićeva 1 / Tijesna 2, najstarija građanska kuća

građena za ugostiteljski objekt, gostionicu - krčmu i koja

i dalje funkcionira u povijesnom svojstvu po tradiciji. Kao

gostionica i svratište gostioničarke udovice Klančer iz

- 12 -

1770. u tlocrtnom obliku i konstrukciji glavne zgrade ori-

jentirane prema Radićevoj ulici ostala je identična drvena

građa na katu, s drvenim “ganjčecom” i vanjskim stubištem

iz unutrašnjeg dvorišta. Zidana kapija je 1789. omeđila

unutrašnje dvorište, a u prvoj pol. 19. st. ugrađena je u

dvorišno krilo svođena pivnica. Unutrašnjost prizemlja re-

centno je obnovljena za gostionicu “Putnik”.

Predlaže se asanacija kompletne kuće i korištenje

kata za smještaj povremenih gostiju “C” kategorije s ure-

đenjem potrebnog zajedničkog mokrog čvora ili za smještaj

samaca (hotel za samce), uz uvjet da se uvede centralno

grijanje i oslobode dvorišni trijemovi od šupa. Premda je

u recentnoj adaptaciji nužnik nespretno smješten, preporu-

čuje se da unutrašnje dvorište kao i mali trg u proširenju

Tijesne ul. preuzme i da ih poduzeće kome pripada gostioni-

ca “Putnik” (Korana) uredi za ugostiteljske potrebe tokom

ljetnih mjeseci.

- Banjavčićeva 7 / Radićeva 3, kasnobarokni objekt

obnovljen u prv. pol. 19. st. na temeljima starije zgrade

(u 18. st. pekara Lorenza Hergenretera). To je inače dobro

održavana uglovnica, ali nagrđena predimenzioniranim izlo-

zima prizemlja. Preporuča se proširiti lokal papirnice i

knjižare na podrumski prostor uz uvjet da se uvede central-

no loženje u zgradi, a u podrumu uredi salon za slušanje

i prodaju gramofonskih ploča i proširenu knjižaru. Obrtni-

čku radionicu uz vežu u Banjavčićevoj ulici treba zadržati.

- 13 -

Na tavanskom prostoru moralo bi se zabraniti stanovanje,

ali ako ga se želi koristiti, tada jedino kao ateljerski

prostor.

-Cesarčeva 5 / Tijesna 1 / Radićeva ul. reprezen-

tativna trgovačka kuća kasnog klasicizma iz 1843 (inic. J D

s reljefi ma trgovačkih simbola na pročelju prema Radiće-

voj ul.). U prizemlju je lokal trgovine cipela “Borovo”.

Ponuditi poduzeću “Borovo” da otkupi cijelu kuću za trgo-

vački i poslovni prostor, uz uvjet da projekt adaptacije

sačuva karakteristike unutrašnjeg prostora (stubište, gale-

rije u tavanskom stambenom prostoru, svodovi prizemlja) i

da se istaknu detalji kovanih vrata i prozorskih priklopa.

Naročitu pažnju posvetiti uređenju pročelja i bojanju te

kompletnoj asanaciji objekta. Projekt treba odobriti Regi-

onalni Zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. U

adaptaciju se mora uključiti podrumski prostor.

- Zgrada Skupštine Općine, Banjavčićeva 9 / Stros-

smayerov trg ne uklapa se nakon intervencije arh. J. Holjca

1905. u ambijent zaštićenog trga, ali je povijesno značaj-

na lokacija najstarijeg Magistrata. Ne smije se dozvoliti

njena nadogradnja ili proširivanje i daljnje produljivanje

dvorišnog krila. Pretpostavlja se da će Skupština općine

Karlovac otkupiti i preuzeti jednu od vojnih palača u po-

vijesnom središtu za potrebe administracije. Prema ishodu

istraživanja preporučuje se najoptimalnije rješenje:

- 14 -

a) - objekt bivše “Oružane” - kasarne narodnog he-

roja “Josip Kraš” na Trgu Maršala Tita 2, jer se mogu obno-

viti dva krila koja su bila upropaštena u ratu, a prostor

iza palače koristiti za parkiranje.

b) - objekt bivšeg “Generalata” - kasarna narodnog

heroja “Ivo Lola Ribar” (Strossmayerov trg / Banjavčićeva

ul.), sa svim pratećim zgradama, jer je to zaista reprezen-

tativna palača s unutrašnjim dvorištem koje bi moralo po-

stati pristupačno i za javnost. S tim dvorištem Karlovac

bi dobio prostor za kulturne priredbe kakav nijedan drugi

povijesni objekt u gradu ne nudi.

4. ZAŠTITA OKOLICE BLOKA

- U bloku se nalaze tri uredno održavana manja dvo-

rišta koja bi trebalo pažljivo riješiti hortikulturom, ze-

lenilom i vazama, naročito dvorište ugostiteljskog objekta

“Putnik”. Dvorište zgrade Skupštine Općine može služiti i

za parkiranje osobnih vozila predsjedništva i Izvršnog

vijeća.

- Tijesna ulica je pješačka staza koja se račva oko

važnog kulturnog objekta, Muzeja, i koja je vrlo prisan i

pogodan prostor za okupljanje u ljetnim mjesecima. Prolaz

bi prema Strossmayerovom trgu trebalo otvoriti, a prostor

malog trga omeđiti vazama sa zelenilom i cvijećem te do-

zvoliti gostionici “Putnik” da postavi ukusne stolove sa

- 15 -

sjenilima. Prostor je vrlo privlačan, u neposrednoj je bli-

zini Muzeja, pa bi se mogli upozoriti ukusnim plakatima i

pozivnicama građani koji bi se tu okupljali na muzejske

priredbe.

- Cesarčeva ulica s kućama broj 5, 6, i 7 važna

je za opći dojam u pristupu povijesnom središtu pa bi se

inače jednostavna pročelja morala isticati svježinom kolo-

rita i konstantno njegovati. Park sa spomenikom palim bor-

cima u prvom svjetskom ratu je njegovan, a parkiralište je

dobro rješenje, jer može primiti posjetioce koji žele ući

u pješačku zonu Radićeve ulice i Strossmayerovog trga. Ta-

kođer se pred zgradom banke preporuča osigurati parkirali-

šte. Od inventara u parku zastupljene su dvije magnolije,

tuje, ukrasno grmlje i živica kaline. Od “šanca” je park

odvojen asfaltiranom Ulicom Ivana Gorana Kovačića.

- 16 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “B”

- Blok se zaštićuje kao cjelina i na njemu se ne

predviđa ni rušenje ni gradnja novih objekata. Veći je dio

građevina izrazite ili više ambijentalne spomeničke vrije-

dnosti, a ostale su povijesnog značenja.

- Zgrada Gradskog muzeja Karlovac, na Strossmaye-

rovom trgu 7, spomenik je kulture posebnih svojstava i sa-

držaja, zaštićen zajedno s okolicom te zbog toga program

asanacije i adaptacije može voditi samo stručna služba Re-

gionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u suglasno-

sti s Muzejom i prema elaboratu Odjela za povijest umjet-

nosti.

- Radićeva ul. 1 / Tijesna (Gostionica “Putnik”),

jedna od najstarijih gostionica i svratišta iz prve pol.

18. st. Predlaže se kat kuće od drvene konstrukcije adap-

tirati u svratište “C” kategorije ili za pojedinačne sobe

za samce sa zajedničkim mokrim čvorom (hotel za samce).

Dvorište lišiti šupa, uvesti centralno loženje, urediti

drvene “ganjke” i trijemove pod njima, istaknuti zidanu

kapiju, te dvorište koristiti u ljetnim mjesecima za ugo-

stiteljstvo.

- Radićeva / Cesarčeva 5 / Tijesna 1 - kasnokla-

sicistička trgovačka kuća s reljefi ma trgovačkih simbola -

- 17 -

trgovina “Borovo”. Predlaže se cijelu kuću adaptirati u

trgovački prostor poduzeća “Borovo” uz uvjete zaštite spe-

cifi čnosti unutrašnjeg prostora, otvaranje svodova u pri-

zemlju, korištenje podruma, i galerije potkrovlja. Posebnu

pažnju posvetiti zaštiti fasade, krovišta i detalja od

kovana željeza.

- Radićeva 3 / Banjavčićeva 7- proširiti lokal

PPK-a papirnice i knjižare u podrumski prostor pod uvjetom

da se proširi odio knjižare u podrumski prostor: eventualno

kao antikvarijat i za prodaju gramofonskih ploča sa salonom

za slušanje glazbe (sabiralište omladine). Uređenje proče-

lja zgrade: eliminirati istak i vratiti vijenac. U zgradu

uvesti centralno loženje.

Uređenje okolice

- Između Cesarčeve ul. i Ulice Gorana Kovačica

do “šanca” uredno održavati asfaltiranu plohu parkirališta

koji vremenom treba izmijeniti sa granitnim pločama. Održa-

vati park sa spomenikom borcima palim u I svjetskom ratu i

meteorološkom postajom. Fasade zgrada u Cesarčevoj br. 5, 6

i 7 koje su orijentirane i prema parku i prema Tijesnoj

ulici potrebno je zbog reprezentativnijeg izgleda pročelja

starog središta neprekidno održavati / naročito uglovnicu

na ulazu u Radićevu (lokal “Borovo”).

- 18 -

- Tijesna ulica, pješačka staza, koja se račva oko

samostojećeg kompleksa Gradskog muzeja Karlovac, proširena

u mali trg oblika trokuta iza začelja Muzeja, idealan je i

prisan prostor za okupljanje. Okružen je vrijednim objekti-

ma od kojih je kuća u Radićevoj 1/ Tijesna ul. sa zidanom

kapijom iz 1789. po sadržaju tradicionalni ugostiteljski

objekt, kojemu bi se za ljetnih mjeseci taj mali trg mogao

predati za proširenje ugostiteljskog prostora, uz uvjet da

se hortikulturno omeđi i riješi vazama sa zelenilom i cvi-

jećem, o kojima bi trebalo voditi računa kao i o ostalim

gradskim parkovima. Takav bi sadržaj neposredno uz Muzej

privlačio njegove posjetitelje. O muzejskim izložbama i ma-

nifestacijama trebalo bi da se obavještava ukusnim plakati-

ma i lecima na stolovima postavljenim na trgu. Zbog komuni-

kacije sa Strossmayerovim trgom predlaže se otvoriti i pro-

laz između Muzeja i zgrade Skupštine općine. Takav otvoren

prostor ugostiteljskog sadržaja nedostaje Radićevoj ulici

i povijesnom središtu, premda je on već sam po sebi rije-

šen.

Objekti koji treba da dobiju spomen ploče:

1. Banjavčićeva 7 / Radićeva 3

U ovoj je kući živio i radio Hugo Lukšić (1866 - 1917),

karlovački trgovac i slikar, student münchenske akade-

mije.

- 19 -

2. Cesarčeva 5 / Tijesna 1 / Radićeva ul.

Dr Milivoj Šrepel (1862 - 1905), znanstvenik i književ-

ni povjesničar, sveučilišni profesor za latinski jezik

i književnost, član Jugoslavenske akademije znanosti i

umjetnosti, živio je i radio u ovoj kući.

Dr Đurđica Cvitanović

Stručni prilog za konzervatorsku podlogu asanacije i

adaptacije zgrade Gradskog muzeja Karlovac na

Strossmayerovom trgu 7.

- 2 -

PALAČA FRANKOPAN - ZRINJSKI

Gradski muzej Karlovac

Strossmayerov trg 7

Zgrada Gradskog muzeja Karlovac objekt je izra-

zite spomeničke vrijednosti. U popisu spomenika za podru-

čje općine Karlovac uvrštena je kao spomenik pod preventiv-

nom zaštitom rješenjem br. 02-13/138-1969. U konzervatorskoj

dokumentaciji urbanističke cjeline Karlovca, koja je preda-

na općini Karlovac 16.IV 1974. i primljena pod org.jed.

08 broj 2278/1, valoriziran je kao objekt I kategorije.

Nakon istraživanja Odjela za povijest umjetnosti

Centra za povijesne znanosti u Zagrebu god. 1977. objekt

je valoriziran u kategoriju spomenika kulture izrazite

vrijednosti, te će s još nekim objektima povijesne jezgre

Karlovca biti predloženo Regionalnom zavodu za zaštitu spo-

menika kulture u Zagrebu, da zbog utvrđenih svojstava bude

upisan u registar spomenika kulture koji prelaze regional-

no značenje.

Osnovni podaci:

Objekt se nalazi u povijesnoj jezgri Karlovca

unutar bivše fortifi kacije. Izoliran je na krnjoj renesan-

snoj “insuli” koja se nalazila pokraj zapadnog bedema. To

je samostojeća građevina, s jedne strane odvojena širim

prolazom od kasnije podignute zgrade vojnog magistrata, a

- 3 -

s druge uskim prolazom između kuća uz bedem, danas Tijesnom

ulicom. Istražuje se u metodskoj obradi blokova revitali-

zacije karlovačke “Zvijezde” pod šifrom “B”.

U zoni prizemlja građena je od lomljena kamena,

u zoni I kata od miješana kamena s opekom. Jezgra zgrade,

njen najstariji sloj, svođena je bačvastim svodovima s

duboko usječenim šiljastim susvodnicama. Mlađem sloju pri-

pada jugozapadno krilo i arkadni hodnik, kojim je zgrada

na začelju proširena, a svođen je češkim tipom svodova s

poprugama. Stropna konstrukcija I. kata je drveni grednik

s ravnim podgledom. Staro pročelje sačuvano je u veži i

arkadnom hodniku prizemlja. Dvokrako drveno stubište s

podzidanim stepenicama je iz posljednje adaptacije god.

1957, kad je stubište vraćeno približno u prvobitni položaj,

pa je komunikacija s katom ponovila stanje iz faze prije

dogradnje dvorišnog krila. Krovište je dvostrešno, konstruk-

cija ravna stolica, pokriveno biber crijepom.

Najstarija jezgra objekta je iz prve pol. 17.st.

Iz druge gradnje faze je dvorišno krilo koje je oko 1745.

podignuto od drvene građe. Drvena konstrukcija dvorišnog

krila je zamijenjena zidanom u zadnjoj trećini 18.st. a

radikalno je obnovljena oko 1808. Dosadašnje je mišljenje

stručnjaka da je najstariji dio podignut na prijelazu

17/18.st. a druga faza gradnje nastavljena u drugoj pol.

18.st. Novija opsežnija arhivska istraživanja kao i konstruk-

cija u usporedbi s građevinskom praksom na području Štajer-

- 4 -

ske i ostalih bivših austrijskih provincija, dokazuju veću

starost građevine. To potvrđuje i raspored unutrašnjeg

prostora, koji je u najstarijem dijelu građevine ostao

izvoran.

Zgrada Gradskog muzeja Karlovca omeđuje s jugo-

zapadne strane Strossmayerov trg. Podignuta je na čestici

u obliku trokuta veće površine kakvu su u tvrđavi mogli

dobiti plemići za gradnju dvorova, “curia”. Na tom je mjes-

tu čestica u obliku trokuta ucrtana u karti tvrđave iz

1639. od I. Pierronija. Na čestici je ucrtana zgrada pravo-

kutnog oblika. Kasniji izvori dokazuju da je zgrada bila

u posjedu Frankopana, a zatim Zrinjskih. Prema tome, nukle-

us zgrade može biti iz ranobaroknog razdoblja i najvjero-

jatnije je da je to bila rezidencija generala Vuka Krste

Frankopana. Da su Frankopani gradili kuće u tvrđavi doka-

zuje pismo Jurja Frankopana iz 1651. kad je polovinom 17.st.

gradio jedno zdanje u tvrđavi i kada je starija “curia”

bila već u posjedu Zrinjskih._____________________1)

1. Emil Laszowski, Izbor isprava velikih feuda Zrinjskihi Frankopana. Građa za gospodarsku povijest Hrvatske,JAZU, Zagreb 1951. Spis 140. - 1651, 16 januar u Karlovcu;“Knez Juraj Frankopan moli Miku Klasnića, da bi mu daopripomoć kmete Novigradske koji bi mu mogli prevesti lesza gradnju kuće iz Bosiljeva u Karlovac. - “Pozdravlje-nje i svako dobro moj Klasnić. Ja sam ovdi u Karlovcunakanil jedno stanje načiniti, u koji mislim one naBosiljevu Szlezingerove hiže umišati. Ali buduć ja smojim sami kmeti ne dosežan oni les ovamo dopeljati zatohotil vas ovim pismom lipim i krutim zakonom prositi akobi se mogli brez kvara gospodskoga ta novogradska tlakana pomoć dati, da bi mi se te hiže ča najberže, doklamdrugo delo kmetom ne dospije, simo postaviti ili snosi-ti mogle.Koju prijazan ja van unapridak dostojno nebi propustil.S tim Bog nas vsih zdravo obderži... Pisano u Karlovcu16 jan. 1951. Vam prijatelj dobra rad comes Georgius deFrang. mpr./opanes” pečat...

- 5 -

Strossmayerov trg je najranije izgrađen i zaokru-

žen vojnim i građanskim objektima. Zbog toga, zajedno sa

sačuvanim objektima, predstavlja najizvornije nasljeđe

arhitekture od najstarije tipične građanske obrtničke kuće

do trgovačkih kuća, te pokazuje sve tipološke razlike civil-

ne stambene i vojne arhitekture. Sačuvane zgrade ujedno

prezentiraju lepezu stilskih promjena u 17. i 18. st. do

neostilske intervencije i pregradnje barokne vijećnice u

današnju dvokatnu zgradu SO Karlovac prema projektu zagre-

bačkog arhitekta Janka Holjca.

U tvrđavi su već u 16.st. bile dozvoljene gradnje

kuća među kojima je bilo više dozvola za gradnju plemićkih

dvorova “curia”. U renesansnim blokovima znatno se razliku-

ju parcelacije građevnog zemljišta za malogradske kuće, od

onih za plemićko vojne dvorove. Malogradska se kuća gradi

na uskoj čestici srednjovjekovnog tipa parcelacije, po

dubini čestice, a za plemićku “curiju” izdaje se veća

okućnica, četvrtina zemljišta na renesansom bloku. “Curia”

je orijentirana kao i kuće građana glavnim pročeljem prema

veduti grada, a pomoćne se zgrade nalaze u ograđenom dvo-

rištu, ili vrtu. Do danas se u nekim blokovima osjetljivo

primjećuje taj tip parcelacije, tako u Radićevoj 8 i 10,

Prešernovoj 17 i zgradi Muzeja na Strossmayerovom trgu 7.

Zgrada je dovršena u svom najstarijem i bitnom dijelu u

prvoj pol. 17.st. Na Valvazorovoj grafi ci iz 1689. nagla-

šena je kao slobodnostojeća jednokratnica bez dvorišnog

krila, kubična oblika, pod krovom na četri sliva, jer se

- 6 -

skošeni zabati spuštaju na široke bočne zidove kuće.

U izvorima često se spominje povodom konfi skaci-

je imovine Zrinjskih, nakon priziva generala Josipa

Herbersteina na pravo karlovačke tvrđave da objekte Zrinj-

skih u tvrđavi smatra vojnim zgradama pozivajući se na

povelju kralja Rudolfa izdanu u Pragu 24.IV 1578. Tom po-

veljom je utvrđeno da svaki vlasnik zgrade u tvrđavi ima

dužnost prema vojsci i njenom smještaju u tvrđavi. Poslije

njegove smrti imovina nije mogla ostati u posjedu nasljed-

nika koji ne služi u kranjskoj vojsci. Nasljednik izvan

Štajerske i Kranjske bio je dužan prodati svoje vlasništvo

karlovačkom vojniku, ili je prema veličini kuće morao uze-

ti toliko vojnika na stan koliko je određivao general tvr-

đave. (vidi R.Lopašić, “Karlovac”, 1879, str. 29 - 30 ).

General Herberstein osporio je pravo državnom eraru da za-

plijeni kuću Zrinjskih pošto je ona spadala pod jurisdikci-

ju vojne komande.

Iz daljnje dokumentacije je vidljivo da je

J. Herberstein kao malteški vitez podigao u Karlovcu kape-

lu Maltežana, pod patrocinijem sv. Josipa, u koju je ugradio

svoju grobnicu. Ta centralna građevina bila je podignuta na

trgu ispred njegove rezidencije, bivšeg dvora zrinjsko-

-frankopanskog. General je 1685. osnovao benefi cij za kape-

lu potvrđen 1693. po kojemu je rezidencija pripala kapeli

sv. Josipa zajedno s dvije drvene kuće u njenoj neposrednoj

blizini, jedno na trgu, a drugom uz bedem u Tijesnoj ulici.

- 7 -

(Vidi: a) Popis inventara kapele sv. Josipa od 16 srpnja

1693. Graz, Hofkammerarchiv, sign. 280 kut. 1303;

b) Imenovanje stalnog kapelana franjevca za kapelu iz

1685. i osnivanje zaklade od 500 forinti za održavanje ka-

pele. Arhiv Hrvatske, MSC Kut. 70 - Promemoria in causa

benefi cii ad Josephum in der Festung Karlstadt, rukopis

br. 73.; c) Tlocrt tvrđave iz 1770. s popisom vlasnika ku-

ća, Beč, Kriegsarchiv.

Objekt, situacija kompleksa i sadržaji analiziraju

se uz priloženu dokumentaciju s nacrtima:

a) Tlocrt kapele sv. Josipa i tlocrti kuća koje pripadaju

kapeli. To su štapski stan, zvonarev stan i puškarev stan.

Potpisano: snimio zastavnik Gery.

Objekti su snimljeni približno 1768. kad ih je

za vojsku od baruna Patačića otkupio karlovački Gneralat.

Patačić je bio vlastelin imanja u Novigradu i vlasnik kuća

u Karlovcu od 1745. do 1768. Vrlo je vjerojatno da je u

tom razdoblju bilo dograđeno jugozapadno drveno gospodarsko

krilo sa štalama, kolnicom i sobama za poslugu na katu.

Iz detaljnog nacrta i legende saznaje se raspored prostora,

namjena i komunikacija u unutrašnjem prostoru s vežom i

stubištem u prizemlju i drvenim trijemom “ganjčecom” na

katu. (Arhiv Hrvatske, Zbirka planova br. 121)

b) Nacrti zgrade snimljeni u dva primjerka god. 1808.

Nacrt stana potpukovnika u Karlovcu, ruševna kuća

potpukovnika slunjske regimente iz 1808. s legendom.

(Arhiv Hrvatske, Zbirka planova broj 118)

- 8 -

Nacrt stana potpukovnika u Karlovcu. Potpisan:

Liebrüss major)

Nacrti dokazuju da je u zadnjoj trećini 18.st.

drveno dvorišno krilo bilo zamijenjeno zidanim, ali je

međustropna konstrukcija tada bila od drvene građe. Arkadni

hodnik je bio svođen križno-bačvastim svodovima. Nakon

što je snimljen nacrt, obnovljeno je uz jaču intervenciju

prizemlje. Od tada datira svodna konstrukcija češkog tipa

svodova rasčlanjenih širokim poprugama i lukovima među

jarmovima. Tom prilikom je zgrada na začelju proširena širo-

kim arkadnim hodnikom, a također i hodnik na I. katu.

U objektu su sačuvani najstariji građevni slojevi

iz prve pol. 17.st. i dvorišno krilo iz 18. st. radikalno

obnovljeno na prijelazu u 19.st. Tlocrtni raspored se do-

nekle promijenio nakon dogradnje dvorišnog krila. Tradicio-

nalna komunikacija u sklopu zgrade promijenila se u kasno-

baroknu s dvokrakim stubištem ugrađenim na spoju dvorišnog

krila s glavnom zgradom. Najstarija jezgra objekta ostala

je netaknuta. U prizemlju su sačuvani niski vrlo karakte-

ristični ranobarokni bačvasti svodovi najstarijeg tipa sa

šiljasto usječenim susvodnicama koje nisu usječene u odnosu

prema prozorskim otvorima, jer su tu u baroknom razdoblju

bile lijevo od veže pivnice a desno kuhinja s komorom ispod

stubišta na koje se ulazilo direktno iz veže. Kad je polo-

vinom 18. st. bilo prigrađeno drveno dvorišno krilo, to je

stubište i dalje povezivalo kat sa sobama i stambenim pros-

torom gospodara dvora. Tri sobe i predvorje bili su na

- 9 -

začelju kuće povezani “ganjčecom” s dvorišnim krilom.

Stambeni prostor je bio izoliran od gospodarskog krila sa

štalama i kolnicom u prizemlju i od soba na katu određenih

za poslugu koja je ulazila na kat direktno iz dvorišta

prislonjenim drvenim stubištem. Kad je krajem 18.st. dvo-

rišno krilo bilo zidano promijenila se i komunikacija, jer

je stubište umetnuto na spoju krila s glavnom zgradom, a

stan gospodara na katu se povećao za jednu sobu pošto je

ukinuto predsoblje i unutrašnje stubište, a povezanost sa

dvorišnim krilom postala je jača. Umjesto drvenog “ganjka”

prizidan je postojeći istak na začelju kuće s manjim soba-

ma za poslugu i timaritelje konja.

Nakon adaptacije zgrade za muzejski prostor, po-

novno je vraćeno stubište u glavnu zgradu, ali sada u dvo-

rišni istak, pa je s tom recentnom adaptacijom bolje isko-

rišten prostor.

U objektu su sačuvana dva sloja građevinske struk-

ture. Najstariji je iz prve pol. 17.st. konstruktivno domi-

nantan i oblikovno sačuvan u pravo kutnom tlocrtu kubičnog

zdanja “kurije”. Na fasadi je uništen ranobarokni kameni

dovratnik veže između druge i treće prozorske osi s desne

strane. U 19.st. povišeni su na fasadi prozorski otvori na

gornjem katu. Mlađi sloj 18.st. je dvorišno krilo koje je

radikalno obnovljeno oko 1808. i učvršćeno novim češkim

tipom svodova, a glavna zgrada je na začelju proširena ar-

kadnim hodnikom. U istaku se danas nalazi stubište. Tom

intervencijom u 18.st. u organizaciji prostora glavne zgrade

- 10 -

nisu se dogodile bitne promjene.

Na pitanje da li je građevina u svom prvobitnom

jednostavnom izgledu i po prostornoj organizaciji renesan-

snog tipa “kurije” na ladanju, mogla biti rezidencija višeg

plemstva na društveno i vojno najvišim funkcijama kao što

su bile ličnosti Frankopana i Zrinjskih, daju odgovor izvori

iz 17.st. u vezi s konfi skacijom njihove imovine i arhitek-

tonska dokumentacija iz 18.st. s legendama sadržaja zgrade.

U urbanom životu tvrđave, plemićka je “curia” imala veću,

ali ipak zemljišnim česticama ograničenu okućnicu. Morala

je biti jednostavna s čvrsto zidanim prizemljem kao temeljem

bez podruma i nije smjela prelaziti visinu od jednog kata

zbog propisa obrane tvrđave. Glavna je fasada, kao i u gra-

đanskih kuća, morala biti orijentirana prema gradskoj ulici.

Jedino su vojne zgrade mogle biti monumentalnije, isprava

jednokatnice, a u 18.st. dvokatnice raščlanjene na više kri-

la. Smjele su zapremati s unutrašnjim dvorištem pola rene-

sansnog bloka. Više plemstvo i generali s najvišim ofi cir-

skim kadrom živjeli su u rezidencijama u fortifi kaciji samo

po službenoj dužnosti, jer su se njihovi dvorci nalazili na

ladanju, na imanjima u Bosiljevu, Novigradu, Ozlju i na

manjim posjedima u blizini Karlovca.

Zgrada Gradskog Muzeja Karlovca je najstariji

primjer i monumentalni tip stambene arhitekture tipa dvora,

“kurije”, prilagođene urbanom načinu života u tvrđavi. Po-

sjeduje izrazite karakteristike ranobaroknog objekta unatoč

intervencijama u 18.st. kad je prigrađeno gospodarsko krilo

- 11 -

i kad je u radikalnoj obnovi oko 1808. zgrada na začelju

prema dvorišnoj strani proširena. Polemična je bila sta-

rost zgrade i valorizacija. Međutim, karakteristike kon-

struktivnih i prostornih odnosa, a također i faze gradnje,

kao i sačuvanost najstarijih slojeva u strukturi građe-

vine, dovoljno argumentiraju njenu starost i porijeklo,

praćeni nacrtima baroknog razdoblja uz arhivsku povijesnu

gradnju. Također je i namjena objekta kroz povijest iscrpno

dokazana. Postojeće stanje je arhitektonski snimljeno u

svim potrebnim tlocrtima i presjecima 1978. god. Plemićki

dvorovi i vojne palače s pravokutnom izduženom tlocrtnom

formom složeni od četiri krila, znatno su utjecali na obli-

kovanje središta tvrđave, trgova, sv. Josipa i svečanog

centralnog trga na kojem su i franjevci u raspodjeli zem-

ljišnih čestica dobili čitav blok za izgradnju samostana

s crkvom, unutrašnjim i vanjskim dvorištima.

- 12 -

K R O N O L O G I J E

1639. Ivan Pierroni - tlocrt tvrđave Karlovac. Palača je

ucrtana na čestici trokutastog oblika kao slobodna građe-

vina pravokutnog oblika od čvrstog građevnog materijala.

Čestica je izdvojena iz bloka širokom “gasicom”, a od susjed-

nih objekata uz bedeme uskom. (Izvještaj Ivana Pierronija

o hrvatskim krajiškim gradovima i mjestima. - Arhiv SR

Slovenije u Ljubljani, sign. II 56 r Pierroni, Karlovac

str. 27-55 i nacrt tvrđave).

1626-1652. General tvrđave Karlovac je Vuk Frankopan

grof Trsatski. U Karlovcu je imao rezidenciju u kojoj je

nakon vjenčanja njegove kćeri Katarine s Petrom grofom

Zrinjskim 27.X 1641. održana svadbena svečanost. (R. Strohal,

“Grad Karlovac, opisan i orisan” - pogl. VI. - Vojska i

vojnički zapovjednici u Karlovcu str. 113.)

Karlovac je izgrađen na feudalnom posjedu Zrinjskih, vlas-

telina Dubovca i Švarče. Prema predaji, zgrada Gradskog

Muzeja Karlovca na Strossmayerovom trgu 7 bila je dvor

Zrinjskih. Vjerojatnije je da je bila rezidencija generala

tvrđave Frankopana, a kasnije Zrinjskih. U izvještaju I.

Pierronija iz 1639. ucrtana je u plan tvrđava na tom mjestu

zgrada bez dvorišnog krila. Na sjeverozapadu Banska ili

Stara Vrata sa stražarnicom. Na jugoistoku Turska ili Nova

Vrata. Crkva sv. Trojstva na centralnom trgu, zgrada opskr-

bnog centra na lokaciji danas postojeće zgrade na Strossmaye-

- 13 -

rovom trgu 8, toranj za puščani prah pokraj crkve sv.Troj-

stva, danas temelj zvonika. Palača generalata na lokaciji

kasarne narodnog heroja “Ivo Lola Ribar”, koja je orijen-

tirana glavnim krilom s ulazom prema današnjem Strossmayero-

vom trgu. Zgrada je prema dvorišnoj strani imala kraća

krila, a u dvorištu iza generalata štale i magazin. Još

jedan manji objekt nalazio se je na današnjem Strossmayerovom

trgu. Prema R.Lopašiću su ti prvi objekti kao i jedna zgrada

za bolnicu bili podignuti oko 1580. (R. Lopašić, “Karlovac:

povijest grada i okolice”, Zagreb, 1879. str. 231).

Iz akata konfi skacije Zrinjsko - Frankopanskih dobara dokazuje

se da su Zrinjski imali kuće u karlovačkoj tvrđavi. J.

Herberstein nije dozvolio da ih državni erar zaplijeni

tvrdeći da one spadaju pod vojnu upravu, a ne pod jurisdik-

ciju kraljevine. (R.Lopašić, “Karlovac, povijest grada i

okolice”, Zagreb, 1879. str. 35). Ista zgrada je kasnije

postala Herbersteinova rezidencija.

l669-1689. General tvrđave Karlovac J.Herberstein podigao je ispred

svoje rezidencije, bivše palače Zrinjskih, kapelu sv. Josipa

reda malteških vitezova. U kapeli, tlocrtno u obliku rotunde

s kontraforima, sa zvonikom i kupolom nad prostorom kapele,

uredio je pod temeljima kriptu sa svojom grobnicom. Pokraj

kapele, ispred zvonika orijentiranog istočno podignuta je

drvena jednokatna kuća, za stan čuvara kapele s vrtom iza

začelja. Pokraj bedema do rezidencije nalazila se manja

drvena kuća određena za stan puškara.

- 14 -

Reprezentativno opremljena kapela sv. Josipa podignuta je

oko 1680/85. Inventar kapele je propisan 1693. (Popis

inventara od 16. VI 1693. Hofkammerarchiv u Grazu, sign,

280 kut. broj 1303.). - Kapela je imala posebnog kapelna

franjevca postavljenog 1685. ugovorom, između franjevačkog

reda Hrvatsko kranjske provincije i generala Herbersteina,

i kasnije nasljednika imanja u Novigradu na Dobri. Za kape-

lu je Herberstein osnovao benefi cij (zakladu) od 550 forin-

ti godišnje na teret imanja u Novigradu na Dobri. (Prome-

moria in causa benefi cii ad Josephum ih der Festung Carls-

stadt - MSC - kut. 70. rukopis broj 73 u Arhivu Hrvatske,

Zagreb). Navedeni dokumenti dokazuju da su drvene kuće iz-

građene u 17. st. kad je bila građena i kapela. Kasnije se

vode zajedno s bivšim dvorom Zrinjskih u benefi ciju posje-

da kapele sv. Josipa, što također dokazuje da je Herberste-

inova rezidencija ranije bila dvor Zrinjskih. - (Osim izvo-

ra o benefi ciju u Grazu, postoji prijepis originala u kanon-

skoj vizitaciji Arhiđakonata Goričkog, broj 122/V - 1763 -

- 1768 - p. 210 - 205. Arhiv Zagrebačke Nadbiskupije).

- Grafi čki prikaz karlovačke tvrđave, bakrorez iz god.1689.

Valvasor: Die Ehre des Herzogtums Krain - Arhiv Hrvatske u

Zagrebu. - Iza kapele sv. Josipa nalazi se palača (danas

Gradski Muzej u Karlovcu) koja nadvisuje niz malogradskih

kućica na trgu kojih se krovišta nalaze iza bedema. Prema

Valvazorovom izvještaju Karlovac je djelovao čisto i uredno,

trgovina se vršila u predgrađu. Od prodane robe pripadao je

regal generalu, vlasniku Dubovca. (R.Lopašić”, Karlovac,

- 15 -

povijest grada i okolice”, Zagreb, 1897., str. 231).

- Nakon smrti generala Herbersteina, viteza malteškog reda

od 1643. i velikog priora reda u Ugarskoj od 1682. kapela

je sa sva tri objekta koja su joj pripadala, i u 18.st. kad

su se mijenjali vlasnici Novigrada, bila uzdržavana uteme-

ljenom darovnicom. Herberstein je pokopan u kripti pod

kapelom, što dokazuje i nadgrobna ploča s tekstom, koja je

nakon rušenja kapele uzidana u triumfalni luk kapele sv.

Antuna u franjevačkoj crkvi.

1745-1768. Stjepan grof Patačić postao je vlasnik Novigrada

na Dobri i svih objekata u Karlovcu vezanih uz benefi cij

kapele sv. Josipa. Od tada bivša Herbersteinova reziden-

cija postaje dvor Patačićevih. Namjena palače nije se mije -

njala jer je u tom razdoblju služila visokom plemstvu uz

stanovanje. Zbog toga nije bila ni promijenjena prostorna

organizacija. Patačićevi, veleposjednici i vlasnici novi-

gradskog imanja trebali su i gospodarski trakt, koji genera-

lima i nasljedniku Herbersteinovom nije bilo potreban. Tako

su vjerojatno oko 1745/46 prigradili uz dvor gospodarsko

dvorišno krilo od drvene građe. To dokazuje kasniji nacrt

zastavnika Geryja, koji je snimio čitav posjed kapele sv.

Josipa s kućama. Iz legende tlocrta saznaje se da su se u

dvorišnom traktu nalazile konjušnice i spremište za kola, a

za komunikaciju gornjeg kata s dvorišnim traktom služio je

drveni “ganjčec” i vanjsko stubište u dvorištu. Na katu su

bile prostorije za poslugu.

- 16 -

1768. Posjed Patačićevih Novigrad, kapelu sv. Josipa s

pripadajućim kućama i 7 kuća novigradskih podanika u Karlov-

cu kupuje vojna komanda. U inventar otkupa ulazi benefi cij

kapele sv. Josipa (Index karlovačke Generalkomande, rubri-

ka NO - Novigrad, 1768. spis 6,148; - Index karlovačke

Generalkomande, rubrika Jo- St.Josephi, 1760, spis broj

6,148 i 9 123. op: spisi su uništeni. Arhiv Hrvatske u

Zagrebu).

1769. Popis kuća grofa Patačića koje pripadaju kapeli sv.

Josipa u Karlovcu i predračun za popravak kuće grofa Pata-

čića unutar tvrđave. (Indeks karlovačke Generalkomande, ru-

brika Jo- St. Josephi spisi 1,1; 2,94; 2,93. god. 1769.

- Indeks karlovačke Generalkomande, rubrika Ba - Bau Wessen,

spis 5,86. -op: spisi su uništeni - Arhiv Hrvatske u Zagrebu.)

1772. O popravku kapele sv. Josipa i crkvenom priboru postoji

više spisa (Indeks karlovačke Generalkomande rubrika Jo - St.

Josephi, 1772. spisi 1,326; 1,339; 1,383; 1,388; 1,443;

1,491. - op: spisi su uništeni. Arhiv Hrvatske u Zagrebu).

1774. Izdana je odredba da se kuća koja pripada kapeli sv.

Josipa može preurediti u gospodarsku zgradu za mlinara u

Belaju. (Indeks karlovačke Generalkomande, 1774. spis 2

2,123. - op: spis uništen. Arhiv Hrvatske u Zagrebu).

Opaska: kuća za belajskog mlinara nalazila se uz bedem i

ranije je bila stan puškara tvrđave. Između 1768. i 1776.

vojna uprava obnavlja kapelu i kuće pod njezinim benefi cijem.

- 17 -

1768 - 1776. 1. U nacrtu karlovačke tvrđave iz 1770. s po-

pisom vlasnika kuća, zabilježeno je da objekti broj 230,

danas zgrada Muzeja na Strossmayerovom trgu 7, broj 231,

kuća, ispred kapele sv. Josipa od drvene građe, broj 242,

manji objekt uz bedem pokraj današnje zgrade Muzeja u

Tijesnoj ulici pripadaju kapeli sv. Josipa. (Plan tvrđave s

popisom vlasnika kuća iz 1770. - Kriegsarchiv u Beču).

2. Zgrada današnjeg Muzeja je 1776. bila rezi-

dencija i stan pukovnika regimente. (Nacrt tvrđave iz 1776.

Kriegsarchiv u Beču).

3. Tlocrti kapele i svih zgrada koje su joj

pripadale a snimljeni su 1774/76. kad ih je vojska otkupila

od grofova Patačića. Zgrada Muzeja je tada bila štapski

stan. Od čvrste su građe kapela sv. Josipa i štapski stan,

a od drvene jugozapadno krilo zgrade štapskog stana i drvene

kuće pripadajuće kapeli. Snimio zastavnik Gery.

1777 i 1778. Obavještajni nacrt tvrđave Karlovac iz 1777.

s računskim izvještajem i prijedlozima za 1778. potpisao

je ing. I.Krey - Kriegsarchiv u Beču. Iz izvještaja se saz-

naje da se tih godina nisu poduzimali popravci zgrade, tada

rezidencije pukovnika slunjske regimente, obilježene brojem

31. Nacrtano dvorišno krilo još uvijek je od drvene građe.

- 18 -

1779. Zgrada je rezidencija pukovnika slunjske regimente.

Dvorišno krilo je od drvene građe. (Nacrt publicirao R.Stro-

hal, “Grad Karlovac, opisan i orisan”).

1792. Graditelj Josip Stiller i tesarski majstor Horbelt,

podnijeli su l792. predračun vojnoj komandi za temeljit

popravak crkve sv. Josipa. Približno tih godina s J.Stillerom

radi i njegov sin Ivan Stiller, koji oko 1800. preuzima

samostalne poslove. Vremenski a i po stilskim karakteristi-

kama zidano dvorišno krilo Muzeja odgovara radovima tih

karlovačkih graditelja. (Spisi karlovačkog Magistrata

Historijski Arhiv u Karlovcu).

1808. a) - Plan objekta snimljen 1808. nepotpisan. - Tlocrt,

presjek i pročelje ruševne nastambe potpukovnika slunjske

regimente smještene u slobodnom gradu i tvrđavi Karlovac,

kako bi se ova dala urediti po nalogu njegova veličanstva

cara (op. tada Franjo I) E.K. Ludwiga, 1808.- (Zbirka

planova i mapa, broj 118. Arhiv Hrvatske u Zagrebu).

b) - Nedatirani plan objekata potpisao major Liebrüss.

Nacrt stana potpukovnika, ruševan. (Zbirka planova i mapa

broj 124. - Arhiv Hrvatske u Zagrebu)

1813. Kolorirani tlocrt tvrđave od ing. Ant.Portnera (Arhiv

SR Slovenije u Ljubljani. - Zbirka nacrta, Mapa X. - Karlo-

vac, načrt mesta in vode Kolpe, 1813. god). - U nacrtu

objekt označen crvenom bojom, prema legendi je od čvrste

- 19 -

građe, a dvorišno krilo je od drvene građe. (Nacrt publici-

rao R.Strohal, “Grad Karlovac, opisan i orisan”).

1855. Sve do druge pol. 19. st. objekt je bio u posjedu

slunjske regimente, “Sluiner Grenz Regiment”, kako je

zabilježeno u topografskom popisu gradskog područja 1855.

- (Spisi karlovačkog Magistrata III. 190 i popis čestica

tj. njihovih vlasnika u Knj. broj 55. - Historijski Arhiv

u Karlovcu, preneseno iz Arhiva Hrvatske u Zagrebu).

1906. Početkom 20. st. u zgradi je bila smještena karlovačka

Kotarska oblast, odnosno kr. podžupanija i tada je fasada

obnavljana i ukrašena elementima kasnog historicizma u

žbuci. Također su povećani prozorski otvori na I katu.

1952. Osnovan je Gradski Muzej Karlovca i zgrada mu je pre-

dana na korištenje.

1957. Arhitektonski projektni biro “Ilijić” u Zagrebu,

Rooseveltov trg 3. je 7.XI 1957. izveo projekt za adapta-

ciju i asanaciju zgrade. Radovi su obavljeni pod nadzorom

Konzervatorskog Zavoda u Zagrebu, pod rukovodstvom dipl.

ing. arh, Grete Jurišić (Arhiv Gradskog Muzeja Karlovac

- dokumentacija i skice u olovci). - Izvedeno je statičko

učvršćivanje zgrade, u vežu su ugrađeni potporni stupovi.

Stubište je premješteno i ugrađeno u jugozapadni istak

zgrade prema dvorištu. Prizemlje je adaptirano za muzejski

- 20 -

prostor. Sačuvano je originalno popločenje u veži i arkadni

hodnik. Manje adaptacije u konstrukciji izvedene su na

katu i na tavanu. Objekt je asaniran.

1978. Dipl. ing. arh. Davorin Stepinac, znanstveni asistent

Odjela za povijest umjetnosti, Centra za povijesne znanosti

snimio je postojeće stanje objekta. Tlocrti i presjeci su

u mj. 1 : 50.

- 21 -

PRILOZI

1. Nacrt s legendom kapele sv. Josipa, štapskog stana,

zvonarovog i puškarovog stana. Snimio zastavnik Gery.

- Situacija polovinom 18.st. - kopija izvora. Arhiv

Hrvatske, Zbirka planova br. 121.

2. a) nacrt stana potpukovnika iz 1808. god. s legendom

- kopija izvora. Arhiv Hrvatske u Zagrebu, Zbirka planova

broj 118.

b) nacrt stana potpukovnika, ruševan, s legendom. Potpi-

san major Liebrüss. - kopija izvora. Arhiv Hrvatske u

Zagrebu, Zbirka planova broj 124.

3. Arhitektonska snimka današnjeg stanja u mj. 1 : 50

Mr Davorin Stepinac, Ivan Tenšek, dipl. ing. arh.

ZGRADA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

Zbirka mapa i planova, inv. br. 124. - Arhiv Hrvatske u

Zagrebu.

NACRT NASTAMBE POTPUKOVNIKA KOJA JE RUŠEVNA A NALAZI SE

U KARLOVCU. Litt. b.

T u m a č e n j e

a. Glavni ulaz

b. Kuhinja

c. Ostava

d. i e. Podrum

f. stepenice za I. sprat

g. spremište za kola

h. staja za 6 konja

i. staja za dva goveda

k. sobica za timaritelje

l. zahod

m. hodnik

n. ogradni zid

o. kolni ulaz i izlaz u dvorištu

p. q. r. s. 4 stambene prostorije

t. stepenište za tavan

u. v. dvije sobe za služinčad

w. x. dvije komorice

y. z. jedna soba i kuhinjica za neoženjene pomoćnike

aa. zahod

bb. hodnik

Liebrüss, major

snimljeno 1808.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “C”

U istraživanju bloka “C” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Tomislav Lasić, dipl. ing. arh.

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac

- 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “C”

s kućama pod zaštitom: Ulica Josipa Kraša 2, Banjavčićeva 10,

Ulica Grgura Ninskog 1 i Strossmayerov trg 8.

Sadržaj:

l. Analiza bloka pod šifrom “C”

2. Prijedlog za revitalizaciju bloka “C”, asanaciju objekta

i promjenu sadržaja u nekim objektima.

3. Prijedlog za osnivanje “Male tržnice” sa specijaliziranim

trgovačkim radnjama, halom tržnice i vrtnom restauracijom

u prizemlju objekta u Ulici Josipa Kraša 2 (bivše gene-

ralske štale) sa prostorom za tržnicu na otvorenom na

sjeverozapadnoj plohi Trga Maršala Tita.

4. Prijedlog za obnovu objekta i promjenu sadržaja na

Strossmayerovom trgu 8.

- 3 -

1. ANALIZA BLOKA “C”

Blok se nalazi na sjeverozapadnoj strani povijes-

nog središta, njegova glavnog trga, Trga Maršala Tita i

omeđen je Banjavčićevom, Ulicom Grgura Ninskog i Kraševom

ulicom. Uz Banjavčićevu ulicu, na plohi Strossmayerova trga

nalazi se jedan samostojeći objekt.

2. Situacija u prvoj pol. 18. st.

U prvoj pol. 18.st. blok je bio izgrađen na svim

rubnim česticama. Zgrade su uglavnom bile “erarske” i

pripadale su vojsci.

Na jugoistočnom dijelu, na danas praznoj čestici,

nalaze se nasadi javora, lipa i bagrema. U baroknom razdo-

blju bile su tu vojne stambene zgrade. U tlocrtu tvrđave

iz 1752. zgrada br. 13 je stan mjesnog majora, zgrada br.

14, stan ratnog koncipiste. Obje su zgrade bile od drvene

građe. Treća zgrada od čvrstog materijala je privatna kuća

poručnika Hangela, generalnog auditora tvrđave (saznaje se

iz popisa kuća l770.).Na sjeveroistočnom i sjeverozapadnom

rubu čestice (prema današnjoj Banjavčićevoj i Ulici Josipa

Kraša) nalazile su se štale generalata, tlocrtno u obliku

slova “L” zapremajući 1752. čitav ugao bloka. Na jugozapa-

dnom dijelu bloka (danas Banjavčićeva i Ulica Grgura Nin-

skog), na uglovnim česticama, nalazile su se dvije građan-

ske tlocrtno veće kuće s jednom stajom i gospodarskom zgra-

- 4 -

dom. Iza njih, u unutrašnjosti bloka, sterali su se vrtovi.

Iz popisa vlasnika kuća iz 1770. saznaje se da je kuća br.

222 pripadala Kelleru, dvorskom blagajniku (danas se na tom

mjestu nalazi uglavnica u Banjavčićevoj 10), a br. 223,

trgovcu Bartolu Lesini (danas je na tom mjestu zgrada lje-

karne u Ulici Grgura Ninskog 1).

Objekt na Strossmayerovu trgu 8 je jedan od naj-

starijih u tvrđavi, podignut krajem 16. st. ali je kroz

300 godina doživljavao razne preobražaje. Vjerojatno je

početno bilo drvena građevina “L” tlocrta za obskrbu i voj-

nu pekaru, kako je ucrtana na planu tvrđave iz 1639.

(Vidi I. Pierroni, Arhiv SR Slovenije, sign. II, 56 r. u

Ljubljani). U prvoj pol. 18. st. povećana je i približno

u istom razdoblju prezidana za vojni obskrbni centar. Glav-

ni dio zgrade svođen je u prizemlju najljepšim svodovima

češkog tipa s uskim arkadnim hodnikom pod češkim kapama i

sluteći po čvrstom svođenom prizemlju bio je dozidan kat

vjerojatno s arkadnim hodnikom, koji je u 19.st. zazidan.

Taj dio zgrade je sačuvan i proteže se kao glavno krilo uz

Banjavčićevu ulicu. Uz njega se je naslanjalo niže krilo,

orijentirano prema vijećnici u kojemu se je nalazilo skladi-

šte. S druge strane zgrade prema palači generalata naslanja-

la se zidana kolnica generalata. Taj je kompleks bio prema

Strossmayerovu trgu zatvoren visokim zidom, dvorište je

bilo potaracano i u sredini se nalazio bunar. U dvorište se

ulazilo kroz široku kapiju. Opskrbna zgrada je kasnije

- 5 -

ucrtana u svim tlocrtima tvrđave, s nekim promjenama obodnog

zida koji je zatvarao dvorište (npr. 1776 i 1770. kad je

pod br. 244. zgrada u legendi nacrta zabilježena kao opskr-

bni centar).

Na planu tvrđave ing. I. Kreya 1777/78. pokraj

glavne zgrade je ucrtano kraće krilo orijentirano prema

palači generalata, (danas kasarna Ive Lole Ribara). Pokraj

zgrade prema Vijećnici (danas SO Karlovac) nije bilo skladi-

šta nego prazna parcela u legendi tlocrta naznačena kao

gradilište ponuđeno za izgradnju novog skladišta. Međutim,

to se skladište nije gradilo, jer je stara barutana u

Karlovom bastionu bila ispražnjena zbog vlage, pa je poslu-

žila za magazin oružja.

Struktura bloka u zadnjoj trećini 18.st.

Struktura bloka se počela mijenjati oko l770. Tada

je staja generalata smanjena za krilo orijentirano prema

današnjoj Ulici Josipa Kraša, jer je na tom prostoru na

sjeverozapadnom rubu bloka podignuta čvrsta zidana je-

dnokatna vojna zgrada. Ovu situaciju dokazuje tlocrt tvr-

đave iz 1775. u kojem je na tom mjestu zgrada u legendi

obilježena brojem 6, “Das neue Brigadiere Quartier”. Tada

su već uz zgradu bila dozidana još dva manja objekta;

jedan je jugoistočno zatvarao unutrašnje dvorište, a drugi

širi na jugozapadnoj strani u dvorištu kao samostalni objekt.

Sjeverozapadno su bile štale u jednom širokom objektu,

- 6 -

“Generalkomande Stallungen”. U unutrašnje dvorište se je

ulazilo kroz široku vežu glavne zgrade i kroz prolaz

između susjednih kuća i vrtova na bloku, iz današnje

Banjavčićeve ulice. Te su zgrade bile zidane za skladišta

1744. U regulacionom planu tvrđave iz 1783. čitav je blok

zgrada označen u legendi s brojem 3 kao nastamba brigadira.

Ta zgrada je jednokatnica u ulici Josipa Kraša 2, podignu-

ta za stan brigadnih časnika sa stajama za 24 konja i

skladištima. Potpuno je sačuvana s neznatnim promjenama

koje su adaptacijama nastale u unutrašnjem prostoru. U

prvoj pol. 19. st. gospodarske su zgrade spojene u kompak-

tno jugoistočno krilo. Glavno krilo dugačko 11 prozorskih

osi s decentriranim ulazom u vežu, orijentirano je sjevero-

istočno prema ulici Josipa Kraša, dok je prizemno krilo

orijentirano prema Banjavčićevoj ulici, a jednokatno jugo-

istočno prema Trgu Maršala Tita. Dvorište je zatvoreno,

jer je recentno ugrađen sanitarni čvor. Na tim česticama

je ostao i stari prolaz, šira “gasica”.

Prvi kat zgrade je u posjedu vojne administra-

cije. Prizemlje koristi pogon “22. Decembar”.

Iz građevinskih i stilsklh osobina zgrade, kon-

strukcije prizemlja kompleksa, prema načinu svođenja pro-

storija bačvastim svodovima s lomljenim susvodnicama,

segmentno zaključenim i konačno usječenim nišama izvornih

otvora vratiju, te u drugim prostorijama sa stropnom drve-

nom konstrukcijom ravnog podgleda, moguće je rekonstrui-

rati spajanje starije strukture zgrade u prizemlju sa

- 7 -

strukturom iz 1770. Jugoistočno, nekad gospodarsko uže

krilo, svođeno je bačvastim svodovima sa šiljastim susvod-

nicama, a spojeno je u 19.st. u jedno krilo, i te umetnute

prostorije su pod stropom ravnog podgleda. Tada je i pro-

čelje i začelje krila oplemenjeno balkonom od kovana želje-

za na masivnim konzolama. Po tipu konzola i prozorskih

otvora jasno je da je to razdoblje oko 1830. Velika štala

generalata sa šest masivno zidanih stupova je adaptirana

privremeno za halu pogona “22 Decembar”, a pokraj nje su

manje prostorije s otvorenim drvenim grednikom, dok su

hodnici svođeni. Izvorni oblici prozora štale sačuvani su

prema dvorišnoj strani, a prema Banjavčićevoj ulici probi-

jeni su recentni veliki prozori na krojačnici pogona. Za

zadnju trećinu 18.st. je karakteristično rješenje vrlo du-

gačke zgrade s pročeljem ritmiziranim prozorskim osima,

s profi liranim, segmentno zaključenim dovratnikom veže, i

ključnim kamenom koji dosiže do kordonskog vijenca. Kat

nad vijencem je plitkim pilastrima podijeljen na kvadratna

polja.

Objekt je u cjelini autentičan, ali je estetski

dojam ovisan o vraćanju prvobitne boje, žbuke, koje već

ima nekoliko slojeva i sistema rasčlanjivanja koji se gubi

u tamno nijansiranim tonovima boje. Također i prostor u

prizemlju nije adekvatno korišten. Prostorna organizacija

u zgradi je jednostavna i vrlo tipična za vrijeme u kojem je

zgrada podignuta, s koridorima i stubištima koji povezuju

sobe u nizu orijentirane prema uličnim krilima. Konstrukci-

- 8 -

ja je konzervativnija, način svođenja i stropna konstruk-

cija poznati su u graditeljskoj praksi Karlovca u prvoj

pol. 18. st. Djelomično je sačuvana i konstrukcija prethodne

starije zgrade.

Na bakrorezu Karlovca iz 1821., na cehovskoj

majstorskoj diplomi, ovaj je objekt označen brojem VII kao

“das Brigade - haus”. Građen je vjerojatno prema projektu

nekog vojnog inžinjera, jer je zgrada bila monumentalniji

vojni objekt. Vodeći majstor fortifi kacije je tada još

uvijek bio tesar Martin Pintzner, dok je Josip Stiller,

poznati graditelj kasnobaroknog razdoblja, tek 1773. bio

primljen na rad u tvrđavi.

Jednokatna uglavnica u Banjavčićevoj 10/ulici

Grgura Ninskog, u regulacionom planu tvrđave iz 1783. nije

imala današnji tlocrtni oblik koji je 1818. već bio ucrtan

u obliku slova “L”, s dva jednaka krila. Po stilskim karak-

teristikama i vrlo jednostavnoj vanjštini, sa čistim zidnim

plohama koje prekida horizontalni vijenac i ritam prozor-

skih osi te barokno oblikovan ulaz veže, mogla je nastati

krajem 18.st. Objekt je više ambijentalne vrijednosti s

obilježjima klasicizma. Prisustvo ove uglovnice na raskr-

šću ulice je naglašenije nakon što je srušeno gospodarsko

krilo i ograda oko dvorišta zgrade na Strossmayerovom trgu

8, jer njeno pročelje zatvara trg u jugoistočnom pogledu.

Unutrašnje dvorište kuće je omeđeno uskim krilima koja su

dograđena sredinom 19.st.

- 9 -

Detalj koji se mora sačuvati jer pomaže isprav-

nijoj dataciji objekta su oštećena vrata od kovanog želje-

za, a koja su pripadala skladištu trgovine što je već bila

predviđena u vrijeme izgradnje kuće. Zgrada je orijentira-

na prema ulici Grgura Ninskog, važnoj veduti centra, jer

spaja glavni trg tvrđave sa Strossmayerovim trgom. Počet-

kom 20. st. je u prizemlju glavne zgrade bila knjigovež-

nica i tiskara M. Fogina u kojoj je štampano djelo R.Strohala

“Grad Karlovac opisan i orisan”. U zgradi nisu potrebne veće

intervencije od normalnog održavanja i redovitog obnavlja-

nja pročelja zbog ljepote Strossmayerovog trga.

Blok je defi niran i konačno izgrađen polovicom 19.st.

U Ulici Grgura Ninskog l je na mjestu barokne kuće

trgovca Bartola Lesine i gospodarske zgrade tj. žitnog skla-

dišta, podignuta 1857. nova kuća. Gradio ju je Eduard Meder

na čestici koju je zajedno sa starom kućom naslijedio od

ljekarnika Matije Medera. Poznato je da su početkom 19.st.

ljekarnu vodili Šimunići. Eduard Meder je također bio

ljekarnik. Zbog toga se ulica tada zvala “Ljekarničkom” a

na tom se mjestu nalazila najstarija karlovačka civilna

apoteka. (Apoteku, koju su u samostanu vodili Franjevci,

ukinuo je general Petaczi, a zatim je bila smještena u

gradskoj Vijećnici).

- 10 -

Kuću u Ulici Grgura Ninskog l je projektirao i

izveo karlovački graditelj Ernest Mühlbauer. U obradi

vanjštine bila je čišća u izvornom obliku s ukrasnim de-

taljima razdoblja romantičnog historicizma, s visokim uskim

ulazima veže i apoteke sa segmentno zaključenim kamenim

nadvratnicima. Katove je dijelio nazupčeni kordonski vije-

nac, visoki prozori kata bili su završeni nadstrešnicama

s dekoracijama, a snažno izbažen vijenac tavanskim otvori-

ma. Među radovima graditelja E.Mühlbauera je kuća apoteke

“K crnom orlu” najjednostavnije i najoriginalnije riješena,

i izvanredno uklopljena u stariji ambijent. Namjena je ostala

tradicionalna i tlocrtni raspored sačuvan. Apoteka zaprema

veći dio prizemlja s laboratorijem i skladištem lijekova.

Direktno je vezana sporednim ulazom s dvorištem i vežom,

a zavojito kameno stubište ugrađeno s dvorišne strane je

komunikacija sa stanom na katu. To je ujedno vrlo tipično

stubište koje se ponavlja i u ostalim radovima E.Mühlbauera.

Objekt je ocijenjen kao viša ambijentalna vrijednost, a u

opusu E. Mühlbauera pretstavlja jedan od prvih radova naj-

bolje kvalitete. Dobro je održavan, ali dio prostora u

dvorišnim krilima nije podesan za stanovanje nego za skla-

dišni prostor za koji je i građen. Na katu je izvedena u

dvorišnom krilu recentna adaptacija jednog dijela stana.

- 11 -

Ploha na jugoistočnom rubu renesansne “insule”, danas

sastavni dio prostora glavnog trga.

Ta je ploha dio bloka, nastala nakon rušenja

baroknih drvenih zgrada. To su bile najstarije vojne stam-

bene zgrade podignute i orijentirane prema glavnom trgu

tvrđave. Taj je prostor 1818. bio prazan, objekti srušeni

i u tlocrtu je označen legendom “L” kao “Platz, auf

welchem einst die für den Festungs Comandanten Platz Major

in den Genie Districts Directeur bestimten Gabäude gestanden

sind.” Prazne čestice su 1855. pripadale vojnom objektu

“Oružani” na bloku sjeveroistočno od glavnog trga, a polo-

vinom 19.st. već su zasađena stabla koja su 1863. ucrtana

u tlocrtu tvrđave jer je to zemljište postalo gradsko.

(Op: vrlo je vjerojatno da je za zemljište koje je grad

zahtijevao da mu se vrati zbog uređenja centralnog trga,

tadašnja “Oružana” dobila u zamjenu zemljište iza današnje

kasarne “Narodnog heroja Josipa Kraša” na kojemu su bile

prazne čestice, jer su u požaru izgorile kuće. Na tom je

zemljištu bilo uređen mali park. Kasnije ga je vojska opasa-

la visokom ogradom). Na praznim česticama sjevorozapadno od

trga zasađena su nakon te razmjene stabla, javor, lipa

i bagrem. Taj prostor je Odjel za povijest umjetnosti nakon

anketiranja i sociološkog istraživanja tokom 1976/77. god.

predložio za Malu tržnicu s drvenim klupama (štandovi,

tende) za prodaju svježe robe. Skupština Općine je povjerila

prostor poduzeću PPK, ali unatoč niza vrlo realnih suges-

- 12 -

tija navedeno poduzeće nije dokazalo nikakvu inicijativu

i poslovnost da taj prostor rješi i oživi. Naprotiv, pos-

tavljeni su neintegrirani objekti, “kiosci” za koje je izdao

dozvole Zavod za urbanizam, komunalne poslove i vodoprivredu

u Karlovcu bez prethodne konzultacije s Regionalnim zavodom

za zaštitu spomenika kulture i komisije koja je imenovana

za rješavanje hitnih pitanja dok je u toku studija revita-

lizacije. Zbog toga je Zavod za zaštitu spomenika kulture

na intervenciju Odjela za povijest umjetnosti i Predsjedniš-

tva SO Karlovac uputio savjet i zahtjev Zavodu za urbanizam,

komunalne poslove i vodoprivredu u Karlovcu da se ti kiosci

maknu. Problem “kioska” također uz sve ostale ispitane raz-

loge dokazuje potrebu ostvarivanja “Male tržnice” kao i

estetskog rješenja “kioska” (tende) koji bi se mogao inter-

polirati u povijesnu jezgru.

Nakon što je u 19. st. stablima zasađen i ozele-

njen jugoistočni dio bloka, postignut je konačni pravokutni

oblik, prostorni volumen i dimenzije glavnog trga koji je

već u 18.st. nakon gradnje Velike vojarne, danas kasarne

“Narodnog heroja Ive Marinkovića” bio prostorno proširen

jer je palača vojarne povučena od linije ulice koja omeđuje

centralnu renesansnu kvadratnu plohu trga.

Barokni zdenac i vodoskok usred trga zamijenjeni

su 8.VI 1869. današnjim zdecem. Gradnju zdenca je vodio

časnik Vesguczi. (Op: iz spomenice franjevačkog samostana

u Karlovcu). Taj je zdenac, koji je tada imao čekrk i četiri

- 13 -

rešetke od kovana željeza (sačuvane su dvije rešetke)

adaptiran u današnje stanje i time je devaloriziran. Zbog

toga je predloženo da se bunaru vrate rešetke od kovanog

željeza, da se dadu iskovati po uzoru na postojeće, pokrije

otvor zdenca i nađe sretnije rješenje stalnog protoka vode.

Objekt na Strossmayerovu trgu 8 je u glavnom

dijelu ostao originalan, ali je u prvoj pol. 19.st. ponovno

izgrađen prizemni magazin priključen glavnom objektu i

orijentiran prema zgradi Vijećnice. Snimke tlocrta iz l862.

i fotografi je iz 19. st. dokazuju da je dvorište bilo opasa-

no visokim zidom i kapijom, a generalska kolnica je ugra-

đena u jedno niže jednokratno krilo koje je priključeno

glavnom starijem dijelu i orijentirano prema ulici Josipa

Kraša. Taj kompleks je zajedno s dvorištem imao tlocrtno

pravokutan oblik, dodan mu je jedan istak za sanitarni čvor,

a arkade su zazidane.

Strossmayerov trg je zbog takve situacije zgrade

bio manji i nepravilan kao i danas zbog malogradskih kuća

na sjeverozapadnom rubu. Kapela sv. Josipa (Malteška kapela

s grobnicom generala Herbersteina) se nalazila u zapadnom

dijelu trga, na prostoru koji je zasad konzerviran i zašti-

ćen dok se ne izvrše istražni radovi i ne projektira rje-

šenje plohe trga. Kapela je srušena 1830. od eksplozije,

jer je služila kao skladište baruta. (Op: za zgradu na

Strossmayerovom trgu 8, vidi fotografi je s kraja 19.st.;

- 14 -

tlocrt malteške kapele je snimio zastavnik Gery pol.18.st.,

Arhiv Hrvatske u Zagrebu, zbirka mapa i planova, inv. br.

121).

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU BLOKA “ C “, ASANACIJU

OBJEKTA I PROMJENU SADRŽAJA U NEKIM OBJEKTIMA

Blok je potpuno izgrađen ali građevne tkivo nije

u cjelini sačuvano jer su prazne čestice nakon rušenja naj-

starijih drvenih objekata početkem 19.st. korištene za

proširenje prostora glavnog trga i ozelenjene stablima.

Veličina bloka je ostala sačuvana kvadratna “insula” rene-

sansnog plana. Sačuvano građevno tkivo je uglavnem dobro

održavano, ali nije najbolje korišteno a neki su sadržaji

nepodesni, pa se stoga predlaže njihova promjena.

Jednokatnica u Ulici Josipa Kraša 2 s dvorišnim

krilima od kojih krilo prema Banjavčićevoj ulici (prizemno)

zatvara unutrašnje dvorište, a izgrađeno je i pregrađivano

od 1770. do 1774. Na katu je korisnik JNA, sa službenim

prostorijama administracije, i taj se sadržaj nema razloga

mijenjati. U prizemlju je pogon poduzeća “22 Decembar” s

krojačnicama i skladištima te poslovnim prostorom. Taj je

sadržaj u strogom središtu jezgre neprihvatljiv, a također

- 15 -

prostorije ne zadovoljavaju i ne odgovaraju takvom radnom

pogonu i organizaciji te koče napredak poduzeća.

Uglavna jednokatnica u Banjavčićevoj ul. 10/

Grgura Ninskog građena u zadnjem deceniju 18.st. s dvori-

šnim krilima iz prve pol. 19.st. zatvara malo unutrašnje

dvorište i jednim širim prolazom “gasicom” je odvojena od

susjednog prizemnog krila zgrade u Ulici Josipa Kraša 2.

Dobro je održavana, ali bi se prizemlje njenih krila kao i

prizemni stan lijevo od veže, mogli koristiti za zanatsko

uslužne djelatnosti i skladišta. Dvorište bi tak trebalo

uredno održavati i istaknuti starije detalje, kao željezna

klasicistička vrata skladišta i ganjčece - verande dvoriš-

nih krila. Fasade su obnovljene i recentno bojane.

Jednokatnica u Ulici Grgura Ninskog 1, građena

je 1857. prema nacrtima i u izvedbi karlovačkog graditelja

Ernesta Mühlbauera za ljekarnu u koju svrhu služi i danas.

U zgradi nisu dobro korišteni skladišni i radni prostori

u prizemlju dvorišnih krila, a također je potrebno obnoviti

i rekonstruirati pročelja pošto postoje originalni nacrti

(Arhiv obitelji Fogina u Karlovcu). Preporuča se apoteku

zadržati zbog tradicije i dobre lokacije a okolicu horti-

kulturno urediti, naročito prema Trgu Maršala Tita, jer su

na tu stranu orijentirani laboratorij i skladište apoteke.

Neintegrirani kiosk postavljen dozvolom Zavoda za urbanizam,

komunalne poslove i vodoprivredu u Karlovcu mora se odstra-

- 16 -

niti. O tom predmetu je navedenoj ustanovi predana prepo-

ruka Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture da

ne produljuje ugovore za kioske na prostoru koji je

predviđen za Malu tržnicu.

Sve tri navedene zgrade u sklopu dvorišnih krila

i unutrašnjih dvorišta, među kojima je najprostranije

dvorište zgrade u Ulici Josipa Kraša 2, su zbog svojih

stilskih karakteristika i očuvanosti procijenjene kao viša

ambijentalna vrijednost najužeg središta povijesne jezgre.

Zbog toga se moraju održavati i revitalizirati djelomično

promjenom sadržaja koji imaju i povijesnu tradiciju, odgo-

varaju objektima a također osiguravaju oživljavanje centra

te danomice privlače ljude iz šire karlovačke regije u grad.

3. PRIJEDLOG ZA OSNIVANJE “MALE TRŽNICE” SA SPECIJALIZIRA-

NIM TRGOVAČKIM RADNJAMA, HALOM TRŽNICE, I VRTNOM RESTAU-

RACIJOM U SKLOPU OBJEKTA U ULICI JOSIPA KRAŠA 2 I NA SJE-

VEZOZAPADNOM PROSTORU TRGA MARŠALA TITA.

Taj je prijedlog postavljen već tokom 1977. jer

su ankete i ispitivanje životnih i socijalnih prilika

stanovništva u povijesnoj jezgri istakla kao jedan od vi-

talnih problema vraćanje tržnice u središte. Tradicionalna

tržnica na glavnom trg ukinuta je nakon izgradnje nove

tržnice na gradskom području “Luščić”, te je tako onemo-

gućeno stanovnicima “zvijezde” da se svakodnevno snabdije-

- 17 -

vaju svježim povrćem, voćem i mliječnim proizvodima. Ta

situacija ugrožava i inače hendikepirano stanovništvo, a

naročito ono visoke starosne dobi i siromašnije. Time je

otpao i svakodnevni priliv ljudi iz šire karlovačke regi-

je što ujedno utječe na život u gradu. Nije se smjelo do-

pustiti da taj sadržaj bude sasvim ukinut, tim više jer je

Trg Maršala Tita ostao i ostat će najreprezentativniji trg

grada, okružen kulturnim sadržajima, vojnim i sakralnim

objektima, a ploha trga se nimalo neće profanirati nego

obnoviti za kulturne i društvene događaje.

Vitalna potreba stanovništva “Zvijezde” je jedna

manja tržnica, privlačno riješena s ekskluzivnim lokalima

i prodajom koja bi se morala odvijati tokom čitavog dana,

jer je ona potrebna u centru i zbog administrativnih obje-

kata SO Karlovac koji namjeravaju tu ostati i još se pro-

širiti na neke objekte. Zbog toga bi se neadekvatni sadržaj

u zgradi i čitavom kompleksu objekata u Ulici Josipa Kraša 2

trebao ukinuti, osigurati novi prostor tvorničkom pogonu

“22 Decembar” i adaptirati čitavo prizemlje zgrade, koris-

teći postojeće prostore za smještaj malih lokala za prehranu,

kafeteriju, snack, slastičarnice, delikatesne radnje, topli

sendvič i hrenovke, halu tržnice, vrtnu restauraciju, a

slobodan prostor s tradicionalnim drvenim tendama za vanj-

sku uličnu prodaju. Također se preporuča raspisati natječaj

za tip tende -kioska koji bi se uklapao u prostor starog

ambijenta. S takvom bi se adaptacijom estetski mogla riješi-

ti i ploha pročelja objekta orijentirana prema Trgu Maršala

- 18 -

Tita, koja je bez naročitih osobina, izuzev uglovne zone s

balkonom, jer je ona prvobitno u doba gradnje bila dvo-

rišno krilo, a ne glavno pročelje zgrade.

Plohu bi vrlo efektno oživjeli razni otvori i

oblici otvora za lokale i prolaze, a unutrašnje dvorište

bi se moglo hortikulturno oplemeniti za vrtnu restauraciju.

Dovoz robe se može riješiti direktno kroz vežu zgrade i

kroz “gasicu” iz Banjavčićeve ulice. U tom bi se slučaju

fasada prizemne hale u Banjavčićevoj ulici (prostor bivše

generalske konjušnice) također estetski mogao riješiti,

jer bi ploha oživjela adaptacijom za veliku halu tržnice.

S tim rješenjem postigao bi se izvanredno efektan i vrlo

koristan, ekonomičan zahvat, koji bi stubokom promijenio

izgled strogog središta, oživio bi Trg Maršala Tita i nepo-

sredne okolice a unutrašnji prostor bi danomice i u popodne-

vne i u večernje sate privlačio ljude u povijesnu jezgru.

- 19 -

4. PRIJEDLOG ZA OBNOVU I SADRŽAJE OBJEKTA NA STROSSMAYEROVOM

TRGU 8.

Bivši opskrbni centar je bio donedavna vojni objekt,

a u oskudici stanova za vojne službenike adaptiran je u

stambene prostore za više obitelji. Bez obzira na kojem di-

jelu kuće se stanovi nalaze ne odgovaraju suvremenim stambe-

nim potrebama, a naročito oni u prizemlju zgrade. Objekt je

i u vanjskom izgledu izgubio svoj jednostavan ali ipak stil-

ski izdiferenciran oblik. Danas je u svom krnjem izgledu

presudan za izgled i dojam Strossmayerova trga, jednog od

najstarijih i najautentičnijih ambijenata u povijesnom sre-

dištu. Pošto mu se više ne može vratiti njegov plastični i

zbijeni oblik s ogradom dvorišta i bočnim nižim krilom, mo-

guće ga je uklopiti u estetsku obradu trga na taj način, da

mu se vrati prvobitna, arkadama perforirana fasada, koja je

orijentirana prema trgu i da se sruši istak dozidan zbog

sanitarnog čvora, koji više ne funkcionira. Da bi to bilo

ostvarivo treba promijeniti namjenu zgrade koja nije zidana

za stanovanje, i naći društveni sadržaj koji će ujedno biti

zanimljiv i privlačan, a također približno sličan svrsi za

koju je objekt bio građen.

Zbog toga zgradu treba raseliti i predati ju tak-

voj društvenoj organizaciji koja je ugledna, u kojoj se

okupljaju ljudi, i kojoj je potreban u sklopu zgrade ugosti-

- 20 -

teljski pogon specijaliziranog tipa, npr. Crvenom križu,

Društvu inženjera i arhitekata, nekaoj humanitarnoj ustano-

vi i sl. U tom slučaju mogle bi se otvoriti arkade na pro-

čelju, i glavni dio zgrade u prizemlju koristiti za ugos-

titeljske svrhe uz uvjet, da i ploha bivšeg dvorišta sa

starim taracom, obnovljena kamenim pločama, bude korištena

za takvu svrhu i da se oko nje planira hortikulturno rje-

šenje, npr. za restauraciju Crvenog križa ili klub - resto-

ran Društva arhitekata ili nekog privatnika, ali sa istom

svrhom. Na katu glavne zgrade bi u tom slučaju trebale

biti društvene ili službene prostorije, uredi i poslovne

i klupske prostorije organizacija koje bi preuzele zgradu.

Također se u toj zgradi na katu mogu nalaziti projektni

biroi, a u kraćem bočnom krilu uredi predstavništva stra-

nih ili domaćih fi rmi.

Pošto je objekt više ambijentalne vrijednosti

rekonstrukcija izvornog izgleda bila bi vrlo značajna za

čitav prostor kao i izgled Strossmayerovog trga, a ne bi

pretstavljala naročito skupu investiciju. Raseljavanje

prizemlja je ujedno i rješavanje socijalnih prilika i

neadekvatnog stanovanja.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “D”

U istraživanju bloka “D” sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Sanja Nekić, dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Vladimir Peršin, prof. kustos Gradskog muzeja u Karlovcu

- 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “D”

s kućama pod zaštitom u Banjavčićevoj l, Radićevoj 4 i

Radićeva 6 / Banjavčićeva 5.

Sadržaj:

l. Analiza bloka “D”

2. Prijedlog za asanaciju bloka;

3. Prijedlog za rušenje neintegriranog objekta u

Banjavčićevoj 3 i premošćenja, koje ga spaja

s objektom u Cesarčevoj 3 (Muzička škola), uz uvjet

da se zamjeni suvremenim stambenim objektom. Uređe-

nje unutrašnjih dvorišta u bloku;

4. Zaštita okoline;

- 3 -

l. ANALIZA BLOKA “D”

Blok “D” nalazi se na jugozapadnom dijelu povije-

snog središta, na rubu uz “šanac”. Rubni krnji blok nala-

zio se je uz bedem. Omeđen je Radićevom, Banjavčićevom,

Križanićevom i Cesarčevom ulicom u kojoj su kuće orijen-

tirane prema “šancu”. Na bloku se nalazi 9 objekata, od

kojih je 7 kuća i 2 gospodarske zgrade (u Cesarčevoj jed-

na adaptirana za stanovanje). U unutrašnjosti bloka nala-

ze se 3 dvorišta ograđena visokim zidanim ogradama i me-

đusobno razdvojena gospodarskim zgradama. Ispred kuće u

Cesarčevoj 1 - 2 je mali vrt i travnjak kojega od parka

u “šancu” razdvaja asfaltirana ulica.

Situacija polovinom 18. st.

Blok se je nalazio uz bedem, bliže “Banskom basti-

onu”. Na bloku je uz rubove bilo svega 8 kuća orijentira-

nih prema gradskim ulicama (danas Banjavčićeva i Radićeva

ul.). Samo dvije kuće nalazile su se uz bedem od kojega je

blok bio razdvojen uskim prolazom. U unutrašnjosti bloka

bilo je nekoliko obrađenih vrtova. Kuće uz bedem bile su

razdvojene od susjednih na bloku uskom ulicom koja se pro-

bijala do trga sv. Josipa (Strossmayerov trg). To je dana-

šnja Tijesna ulica. Kuće su većinom bile uske, po dubini

čestice, ili manje - gotovo kvadratnog tlocrta. Samo dvije

su veće i usporedne s ulicom (danas su na tim česticama

- 4 -

kuće u Radićevoj 4 i Banjavčićevoj 3).

Situacija u drugoj pol. 18. st.

Vlasnici objekata 1770 :

1. br. 245 - Andrija Gerčman, tkalac

2. br. 246 - Mihajlo Kapčić, postolar

3. br. 247 - Ivan Glier, sedlar

4. br. 248 - Šremsek

5. br. 249 - Stjepan Gotlić

6. br. 250 - Feliks Cusulić

7. br. 251 - Lorenz Bruner

8. br. 252 - udovica Franković

Do tog je vremena jedina promjena u bloku manja

prigradnja uz začelje kuće br. 249. Do 1790. nije bilo ni-

kakvih promjena, a 1792. je na temeljima stare kuće zidana

nova od čvrste građe, danas Radićeva 4. Do tada su se uz

Radićevu ul. (ranije naziv “Neuthorgasse”) nalazile jedna

pored druge, obrtničke kuće postolara i tkalca, a na mje-

stu najveće sedlarove je zidana današnja trgovačka pala-

čica u Radićevoj 4.

Promjene u strukturi bloka u prvoj i drugoj pol. 19. st.

Iz topografskog popisa čestica god. 1855. saznaje

se, da na bloku ima 7 čestica koje su pripadale ovim vla-

- 5 -

snicima: čest. 16 Petru Resmanu, kućni br. 16; čestica 17

Josipu Grahovcu, kućni br. 17; Čestica 18, Josipu Korenu,

kućni br. 18; čestica 19 Antunu Štajdaheru s dvije kuće,

čestica 22 pripadala je Josipu Rotku i na njoj je bila

štala. Usporedivši topografski popis s nacrtom grada iz

1863, u prvoj pol. 19. st. nastale su u građevinskoj ba-

štini velike promjene. Na uglu Cesarčeve i Radićeve velika

dvokatnica s užim krilima koja zatvaraju malo unutrašnje

dvorište izgrađena je 1834. Kuća je građena za trgovačko -

stambenu namjenu s lokalom i skladištima u prizemlju. God.

1855. bio je vlasnik Petar Resman. Podignuta je na česti-

cama gdje su se do tada nalazile dvije drvene kuće koje

su srušene nakon što su 1812. proširena u bedemu tzv.

“Slijepa vrata” i uspostavljena komunikacija s predgrađem

preko “šanca”.

U toj se kući 1848. nalazila veletrgovina kolonijal-

nom robom Mije Krešića. Kasnije je tu trgovačka kuća

Mirka Malovića, a danas “Narodni magazin - Tekstilkomerc,

Karlovac”, koji je adaptirao dva kata za trgovački prostor

i tada ukinuo vežu s portalom na glavnom pročelju prema

Radićevoj. Nova kuća je proširena u “gasicu” pa su s time

zatvoreni prozori susjedne kasnobarokne kuće u Radićevoj 4.

Oko 1830. pregrađena je i učvršćena svodovima (če-

ški svod sa poprugama) kuća u Radićevoj 6 / Banjavčićeva 5,

s klasicističkim dovratnikom na ulazu u Banjavčićevoj. Ta-

da je kuća povišena za kat i produljena za niže bočno kri-

- 6 -

10. Kuća je još jednom pregrađena krajem 19. st., učvršće-

na traverzama, a tavanski prostor adaptiran je u stambeni

(na korištenju pekari Žitokombinata koja je preselila u

novi pogon).

Barokna kuća u Banjavčićevoj 3 je krajem 19. st.

srušena, a na njenom mjestu podignuta je neintegrirana,

nekvalitetna kuća temeljito pregrađena 1937. Predlaže se

rušenje objekta.

Cesarčeva 1 - 2, prizemnica s dvorištem i gospo-

darskim zgradama, na zemljištu Josipa Rotha. Kuća je zida-

na oko 1860. a recentno je dozidan dio kuće br. 2, na če-

stici privatnog vlasnika kuće u Banjavčićevoj 1. Dvorišno

krilo je dozidano 1933.

Nakon rušenja bedema krajem 19. st. na česticama

s vrtovima podignuta je raskošna, i jedna od svega nekoli-

ko kvalitetnih kuća, palača kasnog historicizma u neorene-

sansnom stilu, sa dekorativnim neorenesansnim pročeljem,

balkonom, drvorezbarenim vratima i štukaturama u predvor-

ju. Vjerojatno rad Djure Carneluttia iz Zagreba, gradite-

lja “Zorin Doma” u Karlovcu. Podigao ju je oko 1890. vele-

trgovac Vilim Reiner i prizemlje iznajmio Pučkoj štedioni-

ci.

- 7 -

2. PRIJEDLOG ASANACIJE BLOKA

U bloku su zbog izrazite vrijednosti zaštićene

kuće baroknog razdoblja:

- Banjavčićeva 1, konstruktivno najstarija izvorna

domaća drvena kuća s vrlo izražajnim rustičnim detaljima

međustropne drvene konstrukcije otvorena grednika i s drve-

nim “ganjčecom” na začelju. Podzidana je opekom u 19. st.

ali je ostala na starim temeljima i izvorne tlocrtne di-

spozicije unutrašnjeg prostora. Preporuča se adaptacija

prizemlja obrtničke radionice (postolarska radionica, po-

zamenterija, krojačka radionica). Preporuča se vlasniku

dati povoljne kredite za asanaciju međustropne konstrukcije

pod uvjetom da sačuva prostorni raspored i drvenu građu i

da se asanacija vodi pod kontrolom Regionalnog zavoda za

zaštitu spom. kulture. Stambeni prostor može koristiti samo

jedna obitelj.

- Radićeva 4 (ponekad ju označuju s br. 2) je

objekt izrazite vrijednosti. Primjer trgovačke kuće od so-

lidne građe iz 1792. god. sa svođenim prostorima i svođe-

nom vežom u prizmelju - tip češkog svoda, jedan od prvih

koji su izvedeni u profanoj arhitekturi Karlovca (prvi

objekti koji su bili svođeni kasnobaroknim češkim tipom

svodova bili su: Oružana 1783, srpsko - pravoslavna crkva

sv. Nikole od graditelja J. Stillera 1786 i svetište župne

crkve sv. Trojstva 1789, također rad J. Stillera).

- 8 -

Poslije 1818. kući u Radićevoj ul. je prigrađeno

dvorišno krilo i svođena kolnica u dvorištu na koju se je

u 19. st. naslonilo krilo susjedne kuće Radićeva 6 / Ba-

njavčićeva 5.

Predlaže se, da u prizemlju ostanu specijalizira-

ne trgovine i obrti. Na katu da se čitav stambeni prostor

koristi za jednu obitelj i da se sruše vanjske betonske

stube za prilaz u odvojeni dio stana. Barokni stambeni pro-

stor je ostao sačuvan, jedino je pregrađen drveni “ganjak”

začelja. Preporuča se, da se u prizemlju na začelju ponovno

otvore lukovi i da se dozvoli u dvorišnom krilu adaptaci-

ja za obrtničku radionicu.

- Ugaonom objektu Radićeva 6 / Banjavčićeva tre-

ba vratiti prvobitni svjetli kolorit na bazi kreča; trgo-

vački lokal urediti za specijaliziranu malu prodaju; pro-stor

bivše pekare za ugostiteljski lokal specijalitetima

tipa “snack” kombiniran sa sjedenjem ili u posebno luksu-

zan prodajni prostor tipa boutique.

- Cesarčeva 3 - objektu je potrebna obnova proče-

lja i promjena namjene. Muzička škola nema perspektive u

skučenom prostoru pa se u smjernicama revitalizacije pred-

laže na sjeveroistočnom dijelu povijesnog središta u bloku

“O” graditi novi objekt za Muzičku školu na česticama koje

treba rasčistiti, i orijentirati suvremeno zdanje prema

Prešernovoj ulici.

- 9 -

Objektu vratiti prvobitnu namjenu i ponuditi ga

jednoj od zainteresiranih banaka za poslovnicu.

- Niski objekt u Cesarčevoj 1 - 2 treba održati

zbog vizure stare periferne Križanićeve ulice u kojoj pre-

vladavaju malogradski zaštićeni objekti.

Objašnjenje:

Prvobitno je blok imao obrtničko - gospodarski ka-

rakter kao periferni krnji blok uz bedem. Kad su bedemi

srušeni, interpolacijom luksuzne poslovno - stambene zgra-

de veletrgovca Reinera i još ranije klasicističke dvokat-

ne trgovačke kuće na ulazu u Radićevu ulicu, struktura blo-

ka se promjenila i oplemenila kvalitetnom arhitekturom.

Prema tome u bloku treba asanacijom građevinskog fonda

ozdraviti stanje a sadržajno zadržati trgovačko - poslovni

i stambeni karakter koji je blok promjenom sociološkog sa-

stava dobio krajem 18. i u prvoj pol. 19. st.

3. PRIJEDLOG ZA RUŠENJE NEINTEGRIRANOG OBJEKTA U BANJAVČI-

ĆEVOJ 3, UZ UVJET DA SE IZGRADI SUVREMENI STAMBENI

OBJEKT

u tri etaže: - prizemlje, I kat i potkrovlje sa stambenim

prostorom i garažama u prizemlju pod trijemovima.

- 10 -

U bloku se preporuča uređenje svih unutrašnjih

dvorišta (tri dvorišta), i rušenje privremenih šupa, a

stambeni prostor u gospodarskoj zgradi u dvorištu Cesarče-

ve 1, da se adaptira za radionicu i probije ulaz iz Banjav-

čićeve ulice.

4. ZAŠTITA OKOLINE

Ispred Muzičke škole u Cesarčevoj 3 je Vilim

Reiner, prvi vlasnik kuće, uredio mali park koji se pro-

stire do “šanca”. U njemu su smreke i borovi i vrijedan

primjerak žalosne bukve (Fagus silvatica forma pendula).

- 11 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “D”

Blok “D” bio je povijesno obrtničko - gospodarskog

karaktera kao periferni blok uz bedem fortifi kacije. U 19.

st. znatno je izmijenjena građevinska struktura i sociolo-

ški sastav, te on postaje trgovačko - poslovni i stambeni

blok.

- Pod zaštitom su kao izrazite vrijednosti objek-

ti baroknog razdoblja i ranog klasicizma: Banjavčićeva 1,

drvena tradicionalna obrtnička kuća; Radićeva 4, trgovačka

kuća iz 1792; Radićeva 6 / Banjavčićeva 5, dvokatna uglov-

nica. Za te se objekte zahtijeva djelomična asanacija, bo-

jenje pročelja i kvalitetno korištenje prizemlja za speci-

jalizirane trgovačke i obrtničke radnje i ugostiteljski lo-

kal suvremeno opremljen, sa specijalitetima po kojima bi

se razlikovao od ostalih u gradu. Za takav lokal je pri-

kladan prostor bivše pekare u krilu kuće u Banjavčićevoj ul.

-Za objekte kasnog klasicizma u Radićevoj 2 / Ce-

sarčeva 4 i reprezentativnu neorenesansu palaču u Cesarče-

voj 3 (danas Muzička škola), zahtijeva se održavanje pro-

čelja sa profi lacijama i štukaturom u izvornom koloritu.

Zatim adaptacija i rekonstrukcija pročelja u prizemlju s

estetskim rješenjem izloga lokala prema izvornoj strukturi

i obliku otvora kuće u Radićevoj/Cesarčeva koji su nagrđe-

ni sadašnjim izlozima i reklamom Narodnog magazina. Za

- 12 -

objekt u Cesarčevoj 3 predlaže se promjena namjene, iselje-

nje Muzičke škole i adaptacija objekta za bankovni prostor,

predstavništvo ili sličnu namjenu.

- Niski objekt u Cesarčevoj 1 - 2 štiti se zbog

ambijentalne vrijednosti periferne Križanićeve ulice i ne

dozvoljava se povišenje objekta.

- Neintegrirani objekt u Banjavčićevoj 3 predlaže

se za rušenje uz uvjet da se izgradi novi kvalitetan stam-

beni objekt koji ne smije prelaziti postojeću visinu i mo-

ra imati krovište koje može biti korišteno za stambeni

prostor; garaže u trijemu prizemlja prema dvorišnom proče-

lju. Unutrašnje dvorište treba da se uredi za korištenje

cijelom bloku s klupama i dječjim igralištem.

- Zaštićuje se površina parka s postojećim horti-

kulturnim fondom ispred objekta u Cesarčevoj 3.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “E”

U istraživanju bloka “E” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Dipl. arh. ing. Sanja Nekić

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac

Mr Miroslav Jilek, sociolog, znanstveni asistent

- 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “E”

s kućama pod zaštitom u Križanićevoj 2, Križanićevoj 10,

i Križanićevoj l2.

Sadržaj:

l. Analiza bloka šifra - “E” -

2. Prijedlog za asanaciju i restituciju zaštićenih kuća u

Križanićevoj ulici, rušenje dotrajale i neintegrirane

arhitekture i interpolacija stambenih novogradnji.

3. Nova namjena objekata u Križanićevoj ul. broj 2 i 4.

4. Zaštita okoline.

5. Uvjeti za interpolaciju stambenih novogradnji na če-

sticama u Križanićevoj ulici, koje će biti oslobođene

rušenjem objekta br. 6 - prema modalitetima zaštite.

- 3 -

l. ANALIZA BLOKA “E”

Jugozapadni rubni ugao povijesnog središta omeđen

Križanićevom i Marinkovićevom ulicom, orijentiran je prema

“šancu” i Klobučarevoj ul.

U bloku se nalazi 8 (osam) objekata, jedna prazna

čestica, a unutar bloka garaže naslonjene na zidove vrto-

va kuća u Klobučarevoj ul. s dva niska manja dvorišna zi-

dana objekta. Sačuvan je bivši prolaz uz bedem.

Blok je na vrlo istaknutom mjestu uz rub “šanca”,

na prostoru bivšeg banskog bastiona (“Die Bastion Nr. 6

oder die Bann Bastion”, prema nacrtu tvrđave Karlovac na-

činjenom za generalfeldmaršala v. Colloreda, 1775/76 -

Kriegs Archiv, Beč - C. VII. Nr. 16.).

Na unutrašnjem rubu šanca je podignut spomenik

Ustanku i Narodno - oslobodilačkoj borbi građana Karlovca

i naroda karlovačkog okruga, rad kipara Vanje Radauša. Oko

njega je uređen park s klupama, a obilazi ga asfaltirana

ulica u nastavku Klobučareve i Cesarčeve ulice koja omeđu-

je blok i prekida travnjak. Blok je jednim dijelom otvoren

prema parku, između uglovne jednokatnice u Klobučarevoj

ul. 11 i jednokatnog objekta na začelju kuće u Križaniće-

voj br. 6. Zbog toga unutrašnjost bloka s garažama naslo-

njenim na zidove vrtova kuća u Klobučarevoj ulici pruža

neugodan dojam iz odmorišta pred spomenikom NOB - a, dok

je na suprotnoj strani blok otvoren prema Marinkovićevoj

ulici i zaštićen drvoredom jablanova i malim vrtom. U bloku

- 4 -

je izoliran sklop objekata u Križanićevoj br. 2 i br. 4.,

sa zajedničkim ograđenim gospodarskim dvorištem.

Situacija polovinom 18. st.

Na banskom bastionu nije bila dozvoljena gradnja,

ali se na tom prostoru nalazilo nekoliko vrtova. Uz bedem

se protezao niz kuća iza kojih se nalazio uži prolaz. Za-

ključujući po tipu čestice i tlocrta kuće uz bedeme veći-

nom su bile izgrađene u 17. st.

U Križanićevoj ulici u nizu kuća od br. 2 do 12

polovinom 18. st. bilo je 10 kuća i dvije neizgrađene par-

cele. Na jednoj čestici, između današnje kuće br. 2 i 6

nalazila se na kraju štala. Također je jedna štala bila iza

današnje kuće br. 6. Ni jedan od tih objekata nije ulazio

u prostor bastiona. Na praznoj čestici današnje kuće br. 10

u Križanićevoj ulici i iza nje nalazio se vrt.

Situacija 1770. god.

Niz kuća je bio prekinut širim prolazom do bedema

(na mjestu danas proširene Marinkovićeve ul.) jer su se

tu nalazili kanali za odvodnju oborinskih voda i glavni ka-

nal fortifi kacije. (Bilo je pet kanala od koj ih su dva

nova izgrađena 1775/76. iz legende nacrta tvrđave Karlovac

1776. god. izvedeno za generala Colloreda. Kanali su ucr-

- 5 -

tani približno u središnjem zidu utvrde između bastiona V.

i VI. tj. Banskog i Koruškog bedema god. 1777/78. u mapi

ing. Krey-a. Danas je to niz kuća i praznih čestica u Kri-

žanićevoj br. 2 do 12.)

God. 1770. kuće idući od Marinkovićeve ulice pri-

padale su :

1. br. 192, Josip Poneković

2. br. 193, Mirko Mučnjak, postolar

3. br. 194, Ferdinand Wagner, bravar

4. br. 195, Ana Hrann

5. br. 196, Georg Bratulić, tkalački majstor

6. br. 197, nasljednici obitelji Obsetić

7. br. 198, Simon Lassnik, postolar

8. br. 199, Michael Rausch, tesarski poslovođa

9. br. 200, Michael Rausch, tesarski poslovođa

Ukupno 9 kuća, jer je jedna vrlo uska, uzdužna po-

ložena kuća, pokraj neizgrađene čestice, bila zajedno sa

štalom srušena u razmaku od petnaestak godina. Zbog toga

se čestica koja se nalazi u osi današnje Banjavčićeve uli-

ce proširila na prostor gdje je danas kuća u Križanićevoj

br. 4. (Banjavčićeva se ulica zvala Magistratska ul.).

- 6 -

Situacija zadnja dva desetljeća 18. st.

- Tond malogradske arhitekture se utoliko promije-

nio jer je između 1770. i 1780. tesarski majstor Michael

Rauch (ili Rausch), graditelj lađa i drvenih kuća, spojio

svoje dvije starije kuće u Križanićevoj 2 (ranije Pekar-

ska ul.) Analizirajući tlocrte tog razdoblja izgleda da je

između 1774. i 1776. M. Rauch intervenirao u jedan objekt,

možda čak i potpuno pregradio jedan, dok je drugi bliže be-

demu manje mjenjao. U popisu vlasnika kuća 1770. su kuće

bile razdvojene, a godine 1783. je jasno ucrtan današnji

objekt s pravokutnom tlocrtnom dipozicijom po širini dviju

normalno uskih čestica, tipičnih za fortifi kaciju.

Koncem 18. st. se sve češće kuće proširuju na dvije

parcele i postaju šire, s više prozorskih osi, ili su uspo-

redne s ulicom. Do kuće tesara M. Raucha je ranije prazna

čestica 1783. bila izgrađena.

Zbog toga je krajem 18. st. na potezu današnje

Križanićeve od broja 2 do 12, do Marinkovićeve ulice bilo

9 objekata malogradske stambene arhitekture.

- Kuća u Križanićevoj 2 u strukturi prizemlja i u

jugozapadnom dijelu I. kata, prema šancu, ima sačuvanu

strukturu i izvorni raspored 17. st. To je ujedno jedini

primjer drvene kuće koja na katu ima razvijeni barokni

raspored stambenog prostora gospodara kuće. U prizemlju je

potpuno sačuvan raspored prostora, struktura i visina ru-

stičnog tipa malogradske kuće 17. st. Objekt je bio još u

- 7 -

19. st. pokriven šindrom na visokom dvoslivnom krovištu.

- Valoriziran je nakon istraživanja građevinskog

fonda povijesnog centra 1777. kao izrazita spomenička vri-

jednost.

Napomena: Tesarski majstor Michael Rausch je došao

u Karlovac iz Beča 1752. i djelovao do konca 18. st. kad

se spominje u vezi s graditeljem tvrđave J. Stillerom 1779.

Pošto sedamdesetih godina 18. st. u tvrđavi još uvijek pre-

vladava drvena malogradska stambena arhitektura možemo

Michaela Rauscha (ili Raucha prema nekim dokumentima) sma-

trati uz M. Pinzera graditeljem stambene arhitekture zaje-

dno s njegovim polirom M. Czopom i tesarskim majstorom

Legnerom.

Struktura bloka na prijelazu 18/19. st.

Promjene u građevinskoj strukturi u objektima od

bastiona, do odljevnog kanala (danas Marinkovićeva ul.) na-

stale su krajem 18. st. kad je na tom potezu broj kuća sma-

njen, jer su neke proširene na više čestica. Na mapi karlo-

vačke tvrđave iz 1818. brojevi idu od 21 do 27 počevši od

današnje kuće br. 2 u Križanićevoj do broja 12 uz Marinko-

vićeu ul.

Na karti iz 1818. ucrtane su kuće : broj 2; na

mjestu kuće br. 4 je bila barokna kuća; broj 6; tri kuće:

br. 23, 24 i 25 na danas praznim česticama i br. 26 duga-

- 8 -

čka, po širini čestice položena kuća usporedna s ulicom,

koja se je proširila na dvije prvobitne čestice i koja je

na začelju imala jedan jači istak (vjerojatno nužnik na

kraju “ganjčeca”). Premda su tlocrti shematizirani, očito

je kuća pod zajedničkim brojem 27 pripadala jednom vlasni-

ku, ali su to zapravo bila dva objekta, koja su kroz drugu

polovinu 18. st. u tlocrtima tvrđave ucrtani kao odvojeni

uski objekti.

-Objekti u Križanićevoj br. 6 (1818. br. 24); u

Križanićevoj br. 10 (1818. br. 26); u Križanićevoj br. 12

(1818. br. 27) - sačuvani su u izvornom obliku.

- Kuća u Križanićevoj br. 6 pripadala je 1770. po-

stolaru Simonu Lesniku; urbana kuća s ruralnim karakteri-

stikama. Prizemlje je od opeke, kat od drvene građe, planj-

ke su spajane na uglovima na njemački način. Ulaz je di-

rektno s ulice u hodnik koji ide duž jugozapadne stijene,

sa 4 prostorije desno. Drvene stube za kat su na kraju

hodnika s podestom. Prostor u I. u katu je vrlo tipičan za

zabatne kuće s tri prozorske osi, “Dreifensterstadt”. Dvi-

je sobe prema uličnoj strani su različite veličine, bočno

prema nekadašnjoj “gasici” je kuhinja i na začelju jedna

komora. Premda kuća prostorno i arhitektonski asocira na

ruralni tip kuće, ona je ipak semiurbana kuća s direktnim

ulazom u hodnik sa ulice, sa prizemljem u kojem se je na-

lazila prema uličnoj strani radionica obrtnika, a iza nje

prema začelju su se nalazila skladišta i ostave. Tipološki

- 9 -

i prostorno podsjeća na objekte s kraja 17. st. ali je

vjerojatno u prvoj trećini 19. st. podzidana opekom i fasa-

da je obložena opekom. Bočno, na otvorenoj strani, stijene

su kata starije, obijene letvama i žbukane pljevom i ze-

mljom (U Križanićevoj ul. 20 sačuvan je bolji tip takve

semiurbane kuće, a rustičnija je i uža kuća u Križanićevoj

12).

Kuća u Križanićevoj br. 6 ne pretstavlja najbolji

primjer semiurbane kuće u Karlovcu. Kategorizirana je kao

ambijentalna vrijednost; u vrlo je trošnom stanju.

Kuća u Križanićevoj br. 10 je konačnu širinu i

dimenzije kao i rješenje fasade dobila na prijelazu 18/19.

st. kad su jedan veći i jedan manji objekt spojeni vežom,

što se dokazuje i češkim tipom svoda u kuhinjskom prostoru.

Objekt je 1818. na zaglavnom kamenu klesanog dovratnika

dobio upisan kućni broj 20 koji odgovara broju upisanom u

tlocrtu tvrđave. Tip dovratnika i drvena vrata s rukohva-

tom su iz klasicističkog razdoblja, početka 19. st. Svo-

đena pivnica s bačvastim svodom je dograđena poslije 1820.

kao i gospodarska dvorišna krila koja zatvaraju unutrašnje

dvorište. Tada je umetnuto dvokrako drveno stubište.

Objekt je nastao spajanjem dvaju baroknih kuća iz

prve pol. 18. st., koje su, sudeći po mješanoj građi zido-

va u prizemlju od kamena i opeke, iz početka 18. st. Ove

dvije starije kuće bile su zabatnog tipa sa tri prozorske

osi. Po građevnom materijalu (drvo na katu) i rasporedu

- 10 -

prostora imaju karakteristike semiurbane kuće, s dvije

prostorije, sobe, prema uličnoj strani nejednake veličine

i kuhinjom bočno prema “gasici”, sa spremištem ili komorom

pozadi. Manja interpolirana kuća imala je - što se vidi iz

strukture prizemlja, uski hodnik i “ganjčec” pozadi. Nakon

spajanja starijih objekata, nova kuća je postala građanska

s baroknim fasadnim karakteristikama, u rasporedu prostora

prizemlja podsjeća na ranobarokne tlocrte, a na katu s

karakteristikama kasnobarokne kulture stanovanja sa nizom

soba prema ulici. Objekt je dobio gospodarski karakter tek

u prvoj pol. 19. st. kad su dozidani svođena pivnica i

dvorišna krila za štale nad kojima se prostor koristio za

stanovanje. Nakon istraživanja 1977., kad se ustanovio

rast kuće , prostorni raspored i kanatna građa I. kata mje-

šana s drvenom, objekt je valoriziran zbog slojevitosti i

konačnih kasnobaroknih karakteristika kao izrazita vrijed-

nost.

- Kuća u Križanićevoj br. 12 je urbana kuća rural-

nih karakteristika. U prizemlju je komunikacija direktno

iz ulice hodnikom koji je proširen približno u sredini ku-

će u “L” oblik. Otuda vodi na kat drveno stubište naslonje-

no na bočni zid. Ispod njega, na začelju kuće nalazi se po

čitavoj širini ostava (spremište). Prostorija prema proče-

lju je radni prostor, iza kojeg je prema “gasici” uža sre-

dnja soba, skladište radionice. Na kraju hodnika nužnik.

To je tipičan raspored kuće obrtnika koja je 1770. pripa-

- 11 -

dala Mirku Mučnjaku, postolaru. U prizemlju je zidana od

opeke, a na I. katu je drvena konstrukcija. Tu je prostor

stana oko proširenog podesta u malo predvorje, s dvije so-

be prema pročelju, jednom prema začelju kuće i kuhinjom

prema “gasici”. Primjer uske zabatne kuće s dvije prozor-

ske osi, zbog izuzetne uskoće čestice. Tipološki joj je

slična kuća u Križanićevoj 28. Promjene na tavanskom pro-

storu i bočni zabat datiraju iz 20. st., nakon rušenja su-

sjedne kuće istog tipa, zbog proširenja Marinkovićeve

ulice.

Situacija sredinom i u drugoj polovini 19. st.

- Iz topografskog popisa čestica 1855. na osam če-

stica nalazilo se 8 (osam) kuća. Čestice su od broja 23 do

30 pripadale ovim vlasnicima: čestica 23 i 24 s jednom ku-

ćom br. 22 i vrtom Marku Cesaru; čestica 25, udovici Šipuš,

s kućom br. 23; čestica 26, Stefanu Dragiću, kuća br. 24;

čestica 27, Petru Hubneru, kuća br. 25; čestica 28, Ani

Bramer, kuća br. 26; čestica 29, Josipu Lokvencu, kuća br.

27; čestica 30, Juri Martinoviću, kuća br. 28.

- Kuća u Križanićevoj ul. 4 je pripadala 1850. udo-

vici Margareti Šipuš a kupovinom je došla u posjed obitelji

Cesar-Špigelski. Stara barokna kuća, tj. njezini temelji

ugrađeni su u današnju kuću proširenu u “gasicu” prema

- 12 -

kući br. 2 u Križanićevoj ul., koja je pripadala istim vla-

snicima. Spojena je i produžena do bivše štale uzidane u

jugoistočno krilo kuće god. 1851., koja godina je ispisana

u žbuci na parapetu prozora nad vratima. Iza neostilskog

pročelja je uska kuća koja je s dvorišnim krilom spojena u

obliku slova “L”. Iz tlocrtne dispozicije prizemlja potpuno

je jasna adaptacija i proširenje prostora barokne kuće, ko-

ja je imala identičan raspored kao i susjedna kuća u Križa-

nićevoj br. 6. s ruralnim karakteristikama, premda je bila

zidana u drugoj pol. 18. st.

Polovinom 19. st. je kuća produljena do stare šta-

le koja je tada uklopljena i spojena s kućom a nad njom je

podignut kat. Komunikacija u tom uskom prostoru postignuta

je drvenim spiralnim stubištem i drvenim “ganjčecom”, ka-

snije zatvorenom prozorima sa oknima. Stan gospodara nala-

zi se u jugozapadnom traktu. To su četiri sobe u anfi ladi

s posebnim ulazima iz “ganjčeca” nad bivšim skladištima i

štalom. Dvorište ograđeno zidom i kapijom zatvara kompleks:

gospodarsko dvorište, koje je zajedničko s kućom u Križani-

ćevoj 2. Dio kuće br. 4 koji je orijentiran prema Križaniće-

voj ulici ima sa svake strane hodnika u prizemlju po jednu

sobu i na katu dvije sobe. Pomoćne prostorije, manje komo-

re i kuhinja nalaze se u uskom istočnom krilu kuće prema

“gasici”.

Taj tip urbane - gospodarske kuće iz pol. 19. st.

je vrlo tradicionalan sa tradicionalnom komunikacijom,

drvenim “ganjčecom”, koji je u razdoblju bidermajera dobio

- 13 -

monumentalnije razmjere. Fasada dvorišnog krila u kojem su

prizemno skladišta, skromnije je rješena nego fasada prema

ulici zbog toga, jer je bila orijentirana prema nasipu ba-

stiona.

- Kuća u Križanićevoj br. 10 u prvoj pol. 19. st.

također poprima gospodarski karakter, dozidana je na za-

čelju svođena pivnica i dvorište zatvoreno uskim gospodar-

skim krilima.

- Kuća u Križanićevoj br. 6 je krajem 19. st. po-

vezana “ganjčecom” i stubištem na katu sa jednokatnicom

podignutom iza začelja kuće. Taj je neintegrirani objekt

zidan od opeke nastao nakon rušenja bedema i nasipa basti-

ona.

Rušenje bedema i izgradnja bloka u prvoj pol. 20. st.

Krajem 19. st. počelo se s rušenjem bedema. Nakon

toga su kuće u Križanićevoj ulici začeljima ostale okrenu-

te “šančevima”. Zbog toga su poneke kuće u Križanićevoj

ulici dobile dvorišna krila sa, pročeljima prema “Šancu”.

Situacija na jugoistočnom rubu i širok prazan prostor bez

bedema bio je izazov graditeljima prve polovine 20. st.

Grad je rasparcelirao čestice i ponudio ih za izgradnju.

Jednokatne kuće iz razdoblja funkcionalizma, zatvorile su

u kompaktnom nizu jugoistočni rub povijesnog centra. Iza

- 14 -

poteza kuća, u Križanićevoj ul. (tada Pekarska ul.) podignu-

te su dvije velike kuće, uglovnice orijentirane prema

“šancu”, (radove izvodio ing. Nikola Marić). Tom prilikom

su zbog proširenja ulice, danas Marinkovićeve, žrtvovane

dvije stare barokne kuće i srušene. Jedna od njih - zadnja

u nizu do prolaza, bila je barokna uska zabatna kuća, s

dvije prozorske osi i lokalom za dućan u prizemlju. Prema

sjećanju i usmenoj predaji bila je jednakog tlocrtnog ras-

poreda kao i sačuvana drvena kuća br. 12. (Foto: sa stare

razglednice kafane Aeroplan se vidi fasada kuće). Od tada

su nekad gusto zbijene kuće u nizu, razdvojene uskim “gasi-

cama” na jugoistočnom potezu Križanićeve ulice prekinute.

Do 1863. i na tlocrtima Karlovca do prolaza bilo je 8

(osam) objekata.

- Uglovnica u Klobučarevoj 10 / ugao Marinkovićeve

6, s dva jednaka krila orjentirana prema navedenim ulicama,

građena je 1936. prema nacrtima karlovačkog inžinjera Bran-

ka Petrovića u izvedbi ing. Nikole Marića (karlovački gra-

ditelj porijeklom iz Hrvatske Kostajnice). Investitor, gra-

donačelnik dr Ivan Graho je u dvorištu dao izgraditi malu

prizemnu poslovnu zgradu za advokatsku kancelariju.

Godinu dana kasnije je za Dr Šibenika, ing. Nikola

Marić prema svojim projektima gradio uglovnicu u Klobučare-

voj 11. Ambicioznija, modernija stambena zgrada sa zaoblje-

nim uglom u portalnoj zoni ne uklapa se tako savršena na

obodu kuća uz “šanac” kao jednostavna, čvrsta, tlocrtno “L”

- 15 -

uglovnica od ing. B. Petrovića. Ipak se u gabaritu pokla-

paju. S te dvije zgrade iz razdoblja funkcionalima u arhi-

tekturi, podignut je u povijesnom središtu na jugoistočnom

obodu nivo stambene kulture. Ujedno su te kuće, koje ne

prelaze visinu jednog kata, nadomjestile bedeme fortifi ka-

cije i centru dale fasadu. S time je zatvoren novi blok

kojega u fortifi kacij i nije bilo.

Pri tom je ostao prolaz, koji je nekad bio slobo-

dan uz bedeme, i na koji vlasnici kuća uz rubove bedema

nisu imali pravo. U 18. st. je ipak poneka kuća na tom

prostoru imala mali vrt, ali neomeđen. U prvoj pol. 19. st.

to je također bilo gradsko zemljište, što dokazuje i posto-

jeća sačuvana arhitektura na potezu Križanićeve ulice od

br. 2 do 12. Zidovi vrtova kuća iz razdoblja funkcionali-

zma poštuju tu granicu pa je i interpolacija dvorišnih

zgrada unutar tog limita, sve do jugoistočnog krila objek-

ta u Križanićevoj 4 bila zabranjena. Ova je pak zgrada po-

dignuta u prostoru bivšeg banskog bastiona zajedno sa šta-

lom koja je uklopljena u krilo objekta orjentirano prema

“šancu”. Zbog toga su objekti u Križanićevoj 2 i 4 osta-

li izolirani od ostale skupine kuća i tako ih treba u bu-

dućnosti kad se blok bude izgrađivao interpretirati. Bivši

prolaz “gasica” uz bedem sačuvana je u čitavoj širini i

otvara se prema Marinkovićevoj ulici, omeđena drvoredom ja-

blanova. Prema “šancu” se prolaz otvara što djeluje ne-

estetski jer se otkrivaju začelja zgrada u pogledu preko

“šanca” sa Šetališta Slobode. Zbog toga sa te strane neiz-

- 16 -

građenu česticu treba ispuniti jednom estetski izvedenom

stambenom zgradom da bi se blok s te strane zatvorio.

2. PRIJEDLOG ZA ASANACIJU I RESTITUCIJU ZAŠTIĆENIH KUĆA

U KRIŽANIĆEVOJ ULICI, RUŠENJE DOTRAJALE I NEINTEGRIRANE

ARHITEKTURE I INTERPOLACIJA STAMBENIH NOVOGRADNJI-

- U bloku, u liniji Križanićeve ulice nalazi se pet

objekata koji su kategorijom konzervatorske službe zašti-

ćeni. Izuzev kuće broj 6 koja se zbog dotrajalosti vrednu-

je u okviru ambijenta. Nakon istraživanja cjelokupnog fon-

da arhitekture u povijesnom centru i uspoređivanjem prema

republičkim kriterijima i izvornosti karlovačke povijesne

arhitekture, god. 1977. ustanovljeno je :

- da su objekti u Križanićevoj ul. br. 2 i 10,

izrazita vrijednost te se zbog toga štite u cjelini.

- da su objekti u Križanićevoj ul. br. 4 i 12

zbog svojih izvornih karakteristika i posebnih osobina

karlovačke graditeljske djelatnosti više ambijentalne vri-

jednosti, i također ih treba štititi.

- da je objekt u Križanićevoj br. 6 do te mjere

dotrajao i da je u 19. st. pregrađivan u toj mjeri, i

premda pretstavlja primjer urbano - ruralnih karakteristi-

ka i ambijentalnu vrijednost, treba ga rušiti. Razlog je,

između ostalog, ekonomska neopravdanost ulaganja sredsta-

va, i što u Križanićevoj ulici postoji bolji primjer istog

- 17 -

tipa arhitekture, npr. Križanićeva 20.

Jednokatni objekt iza kuće u Križanićevoj 6 je ne-

integriran te se zbog slabo izvedenih građevinskih radova,

neestetskog dojma, vlažnosti i zbog potrebe proširivanja

parcele za izgradnju novog objekta predlaže za rušenje.

Nakon oslobađanja bloka i raseljavanja obitelji,

predlaže se da se na tom terenu kao i na praznim česticama

oko njega ponovno izgrade jedan ili dva objekta stambenog

karaktera. Također se može predložiti da dva objekta raz-

ličite visine budu zajedno spojena pod uvjetom da se uklo-

pe prema zahtjevima modaliteta zaštite. U tom slučaju može

se predložiti ili potpuno zatvaranje bloka s njegove jugo-

zapadne strane, ili se jedan dio čestice na jugozapadu iz-

među objekata u Klobučarevoj 11 i Križanićevoj 6 (koji se

predlažu rušiti), mora riješiti vrtnom arhitekturom.

- Osnovni zahtjevi prilikom uklapanja nove arhitek-

ture jesu visina objekata i krovište. Jedan dio objekta tre-

ba imati dvije etaže, i to onaj koji će prezentirati dvori-

šno krilo i dio koji bi zatvorio blok s jugo-zapadne stra-

ne. Taj bi morao imati visinu objekta u Klobučarevoj ulici

dok bi objekt ili objekti prema Križanićevoj ulici smjeli

imati visinu objekata u Križanićevoj br. 10 i 11. Pretpo-

stavljaju se dvije etaže s mansardnim stambenim prostorom

kao trećom etažom prema Klobučarevoj ulici, a s jednom eta-

žom i mansardnim stambenim prostorom prema Križanićevoj

ulici. U slučaju prihvaćanja prijedloga kompaktnog zatvara-

- 18 -

nja bloka, fasada prema “šancu” mora biti s materijalima

prilagođena vizuri starijih objekata u Križanićevoj 2 i 4

to jest od drvene građe s asocijacijom na tradicionalne

drvene “ganjčece”. Na taj način moguće je u drugom planu

neutralizirati nespretno riješen bočni zid kuće u Klobuča-

revoj 11.

- Sa tim rješenjima dobilo bi se unutrašnje dvori-

šte za blok kuća u kojemu bi ostala sačuvana ploha bivšeg

prolaza između fortifi kacije i kuća na rubu bedema koji se

otvara prema Marinkovićevoj ulici, zaštićen drvoredom ja-

blana, s pretpostavkom još jedne smišljenije intervencije

u taj otvoreni prilaz. Pretpostavlja se, da ulaz u dvorište

u novom objektu u Križanićevoj ulici mora imati vežu kao

ulaz u kuću i prilaz u dvorište. Takvo rješenje ujedno upo-

zorava budućeg projektanta na povijesne objekte u Križaniće-

voj ulici s gospodarskim karakterom i vežama. Projektant bi

morao riješiti i pitanje garažiranja u okviru programa

stambene arhitekture i da osigura u prizemlju kuće prema

Križanićevoj ulici najmanje tri lokala i radna prostora za

malu privredu (obrte). Maksimalno treba riješiti i unutra-

šnjost bloka: dječje igralište, uredno dvorište s klupama,

vrtne žardinjere itd. Zahtjeva se poštivanje “gasice” izme-

đu starih kuća i novog interpoliranog objekta.

- 19 -

3. NOVA NAMJENA OBJEKATA U KRIŽANIĆEVOJ 2 i 4.

U nekoliko navrata na sastancima zbog toga saziva-

nim predloženi su Skupštini općine Karlovac kao i Gradskom

muzeju Karlovca navedeni objekti. To su kuće u privatnom

vlasništvu obitelji Horvat koji su oglasili prodaju svoje

kuće u Križanićevoj br. 2 (vidi tumačenje karakteristike

objekta u Križanićevoj 2 u poglavlju 2, (i o objektu u Kri-

žanićevoj 4 u pogl. 1). Objekti su složeni u jedan povijesni

kompleks, gospodarskog su karaktera i izuzetni primjeri za-

štićene arhitekture baroknog razdoblja iz 17. i 18. st. i

prve pol. 19. st.) Prikladni su za “etnološku” zbirku

Gradskog muzeja Karlovca, koja nema ni prostor za skladište,

ni za izlaganje eksponata etnološkog blaga čitave karlovačke

regije. Zbog toga su potrebne hitne intervencije i otkup ku-

ća koje nude i mogućnost uskladištenja muzejskih eksponata.

Ta dva objekta su idealna za ostvaranje etnološke zbirke i

prezentaciju malogradske kulture, uz uvjet temeljite asana-

cije i djelomične rekonstrukcije drvene kuće u Križanićevoj

2, na koju obavezu čuvanja te posebno karakteristične kuće

je SO Karlovac upozoren u prvom elaboratu predanom nakon ra-

da na dokumentaciji i valorizaciji “Zvijezde” marta 1977.

god.

- 20 -

4. ZAŠTITA OKOLINE

- Na prostoru bivšeg bastiona nalazi se SPOMENIK

USTANKU I NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI GRAĐANA KARLOVCA I

NARODA KARLOVAČKOG OKRUGA, u nastavku perivoja na rubu pro-

stora bivšeg bastiona. U pozadini spomenika je 16 jablana,

koji ga omeđuju od građanskih stilskih kuća u perifernoj

Križanićevoj ul. Oko spomenika je travnjak i kameni tarac,

te klupe.

- 21 -

5. UVJEJETI ZA INTERPOLACIJU STAMBENE NOVOGRADNJE NA

ČESTICAMA U KRIŽANIĆEVOJ UL.

Smjernice revitalizacije prema modalitetima konzer-

vatorske zaštite.

- Uzimajući u obzir prethodno u tekstu navedene

razloge u odnosu na gabarit i staru strukturu bivše Pekar-

ske ulice, današnje Križanićeve, predlaže se izgradnja dvaju

objekata (A i B) tlocrtnom ”L” međuodnosu. Objekt A slije-

dio bi građevni pravac Križanićeve ul. u modulu stare par-

celacije (pravokutni tlocrt 20 X 9 m), a objekt B kao dvo-

rišno krilo zatvarao bi blok sa jugozapadne strane analogno

situaciji prema karti iz 18. st. (pravokutni tlocrt

22 x 9 m).

I/ Tlocrtne površine izgradivog prostora

a) Objekt A :

- prizemlje ........................ 180 m2

- I. kat ............................ 180 m2

- II. kat .......................... 150 m2

________

ukupno 510 m2

Objekt B :

- prizemlje ......................... 200 m2

- I. kat ............................ 200 m2

- II. kat ........................... 160 m2

- suteren ........................... 200 m2

________

- ukupno ............................ 760 m2

- 22 -

A + B ukupno ....................... 1.270 m2

b) parkiralište za stanare .......................... 240 m2

c) slobodne zelene površine ......................... 330 m2

II/ Orijentacije

- Karakterističan motiv Križanićeve ul. je veža,

stoga se predviđa kao glavni ulaz u interpolirani objekt A.

Istodobno veža bi bila i kolni ulaz u dvorište u kojemu je

moguće organizirati parkiranje za 6 automobila ispod objeka-

ta B, a u razini terena. Potrebno je ostvariti pješačku ve-

zu između dvorišta i (Cesarčeve ul.) kroz objekt B.

- glavni ulaz - veža u Križanićevoj ulici

- glavni ulaz uobjekt A - iz veže (lijevo ili desno)

- glavni ulaz u objekt B - iz dvorišta

- stambene jedinice objekata A - orijentacije sjeveroistok

(Križanićeva ul.)

- stambene jedinice objekata B - orijentacije sjeverozapad

(prema šancu) jugoistok (prema dvorištu)

III/ Linija izgradnje prema orijentaciji

Objekt A : sjeveroistok ............... 20 m / tekućih

jugozapad .................. 11 m / ”

Objekt B : jugoistok .................. 22 m / ”

sjeverozapad ............... 22 m / ”

- 23 -

IV/ Visina objekata

Mogućnost nejednake visine tj. skoka od pola etaža

jednog objekta u odnosu na drugi, budući da je visina objek-

ta A uvjetovana objektima u Križanićevoj ul. br. 4 i 10. i

iznosi maksimum P + 2 (prizemlje + dva kata) , a objekta B

objektom u Klobučarevoj ul. br. 6, tj. Pv + 2 (visoko pri-

zemlje + dva kata). U oba slučaja drugi kat mora biti rije-

šen kao mansardni stambeni prostor.

V/ Obrada

Zahtjeva se žbukano pročelje, mansardno krovište

i prethodno navedene visine za oba objekta.

Nadalje, potrebno je voditi računa o ritmu i veli-

čini prozora na pročelju objekta A prema Križanićevoj ul.

kako se nebi narušila postojeća harmonija baroknih pročelja

te ulice. Kod objekta B na sjeverozapadnom pročelju pred-

viđaju se lođe ili galerije i to uz upotrebu drvene ograde

zbog objekata u Križanićevoj ul. br. 2 i 4 s očuvanim

”ganjčecima”, kako bi se iz vizure sa šanca dobio neutral-

niji prelaz starog na novo.

Zahtjeva se stambena izgradnja s visokim komforom. Kod

objekta A u prizemlju su predviđena tri lokala. Kod

objekta B moguće je rješenje stambenih jedinica u polu-

etažama.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”F”

U istraživanju bloka ”F” sudjelovali su:

prof. Ljerka Kanižaj, prof., povijesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik,

Sanja Nekić, dipl. ing. arh.

- 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”F”

s kućama pod zaštitom u Radićevoj 8 i 10 i Križanićevoj 5.

Sadržaj:

1. Analiza bloka šifra “F”

2. Prijedlog za asanaciju stambenih kuća u bloku.

3. Prijedlog za otkup baroknih kurija u Radićevoj 8 i 10:

objekti izrazite vrijednosti i hortikulturno rješenje

vrta.

4. Alternativna rješenja uglovne čestice na prostoru vrta

u Križanićevoj/Marinkovićevoj ulici.

a) postojeće hortikulturno rješenje.

b) izgradnja čestice pod uvjetom da se podigne suvremen

kvalitetan stambeni objekt orijentiran prema Križani-

ćevoj ulici.

- 3 -

1. ANALIZA BLOKA ” F ”

Blok se nalazi u jugozapadnom dijelu povijes-

nog središta, na sačuvanoj kvadratnoj renesansnoj “insuli“.

Spada među centralne blokove označene u renesansnim tlocr-

tima tvrđave Blok nije nikad bio gusto izgrađen, jer je

veći dio zemljišnih čestica s većom okućnicom pripadao

sačuvanim baroknim kurijama, u vlasništvu vojnog plemstva,

koje su orijentirane prema Radićevoj ulici.

Građanske se kuće nalaze na jugozapadnom rubu blo-

ka, orijentirane prema Križanićevoj ulici i njima pripada

vrlo malo zemljišta.

Na bloku se nalazi svega 7 objekata. Od toga su

dva u vlasništvu Jugoslavenske Narodne Armije, jedan je

gospodarska prizemnica s prostranim dvorištem unutar bloka

(Radićeva 8 i 10), tri su stambene kuće i jedan je zidana

ruševna šupa. Unutrašnje dvorište je prema Radićevoj ul.

ograđeno zidanom ogradom, a prema Marinkovićevoj i Križa-

nićevoj neukusnom željeznom ogradom. Na tom dijelu je

mali park, a uz zidanu ogradu prema Radićevoj ulici je

hortikulturno rješenje.

- 4 -

Situacija u 18. st.

U 17. i početkom 18. st. na bloku su bile podignute

dvije plemićke kurije s vrtovima, ograđene drvenim ogradama.

Zapremale su sa okućnicom više od pola bloka. Građanske

kuće bile su gusto nanizane uz gradsku ulicu (danas Križani-

ćeva) na jugozapadnom rubu, na tipičnim česticama najstari-

je parcelacije zemljišta, s kućama po dubini čestice, među-

sobno razdvojene uskim prolazima “gasicama”., Kućama su pri-

padali mali vrtovi iza začelja. Polovinom 18. st. bio je

niz kuća već razbijen, jer su dvije nestale, a te čestice

sve do 19. st. nisu bile izgrađene. Godine 1770. svega su tri

kuće pripadale građanima: br. 210 Mihalju Kapčiću; br. 211

Marku Sabeczu i br. 212 udovici Melcbach. Dvije kurije,

jedna kuća i štala pripadale su plemiću potpukovniku Kovači-

ću, koji je sve tri kuće zajedno s posjedom prodao vojnoj

komandi. Od tada pa do danas taj je posjed u vlasništvu

vojske. Isprva su u bloku bili obrađeni vrtovi, bunar i

štala, a krajem 18. st. uredan park s cvjetnim rondelama. Na

uglu Križanićeve i Marinkovićeve ulice nalazila se solidna

zidana kuća, stan vojnog kirurga, dok su u kurijama bili

stanovi najviših ofi cira i ratno tajništvo.

- 5 -

Promjene u.građevinskoj strukturi bloka u prvoj pol. 19. st.

- U prvoj trećini 19. st. srušena je zidana kuća

na uglu Križanićeve i Marinkovićeve.

- U prvoj pol. 19. st. produljeno je krilo vojne

zgrade u Radićevoj 10 prema Marinkovićevoj. Unutrašnjost

je pregrađivana.

- Najstarija je građanska kuća uglovnica u

Križanićevoj 3, koja je u razdoblju bidermajera prefasadi-

rana, ali je ostala izvorne drvene konstrukcije i međustrop-

ne drvene građe s podvlakama. U 19. st. umetnuto je novo

stubište. Njezin izvorni oblik je izgubljen kad je 1905.

dograđeno kratko krilo prema Banjavčićevoj ulici. Stambeni

prostor na I katu recentno je preinačen.

- Kuća u Križanićevoj 5, je zaštićena kao viša

ambijentalna vrijednost. Primjer arhitekture iz razdoblja

klasicizma s karakteristikama bidermajera. Podignuta je na

staroj čestici, ali je proširena u prostor “gasice”. Kasni-

je dograđeno dvorišno krilo opterećuje i nagrđuje kuću.

- Kuća u Križani ćevoj 7, je tipična karlovačka

bidermajerska kuća podignuta polovinom 19. st. na česticama

gdje je ranije bila jedna tradicionalna kuća i prazno zem-

ljište. Proširena na dvije prvobitne čestice, s vežom i

širokim otvorom, gospodarskog je karaktera sa svođenom

pivnicom u dvorištu i dva uska krila gospodarskog trakta,

koji su kasnije podignuti i zatvaraju unutrašnje dvorište.

- 6 -

2. PRIJEDLOG ZA ASANACIJU STAMBENIH KUĆA U BLOKU

Sve tri stambene kuće orijentirane u Križanićevu

ulicu ambijentalne su vrijednosti i kao takve zaštićene,

jer se uklapaju sa sjeveroistočne strane u Križanićevu

ulicu u kojoj su sačuvani najstariji tipovi “purgerskih”

kuća. Sve su kuće prenapučene pa zbog toga trpi drvena

međustropna konstrukcija. Predlaže se kao prva mjera sana-

cije raseljavanje kuće broj 5 i 7, jer u svakoj etaži može

obitavati samo jedna porodica. Bezuvjetno se mora raseliti

i rušiti dvorišno krilo kuće u Križanićevoj 5. Prizemlje

kuće u Križanićevoj 3 predlaže se temeljito adaptirati, bilo

u dva stambena prostora tipa “garsonjere” ili u radne pros-

tore za obrt kojemu nije potreban lokal sa izlogom. Lokal

u dograđenom krilu prema Banjavčićevoj ul. treba koristiti

za mali prodajni prostor (duhan i štampa, ili neka malopro-

daja, ili pak specijalizirana trgovina za egzotične ptice-

zoo i ribice). Zahtjeva se rušenje šupe u dvorištu zbog

sanitarnih mjera i zračenja.

- 7 -

3. PRIJEDLOG ZA OTKUP BAROKNIH REPREZENTATIVNIH OBJEKATA U

RADIĆEVOJ BR. 8 i 10.

Objekti u Radićevoj 8 i 10 su izrazite spomeničke

i arhitektonske vrijednosti zajedno s velikim dvorištem i

pomoćnom gospodarskom zgradom. Neadekvatno su korišteni

za administrativni prostor JNA. Građeni su za stanovanje

plemićkih obitelji, a kasnije su korištene za stanovanje

najviših ofi cira tvrđave. Imaju svoje kulturno - povijesne

značenje. Bile su predviđene za smještaj Pijarista i đačkog

konvikta. God. 1818. kurija u Radićevoj 8 je rekonstruirana

tako da je drveni kat prezidan, a prizemlje svođeno (karlo-

vački graditelj Meniny je izveo rekonstrukciju), ali je tom

prilikom potpuno sačuvan prvobitan oblik i raspored prosto-

ra na katu. U 19. st. objekte je vojska počela koristiti

za administrativni prostor i od tada njihova prvobitna

funkcija prestaje i započinju neskladne adaptacije interije-

ra.

Unatoč višekratnih nezadovoljavajućih adaptacija od

kojih su recentne najnesretnije (Radićeva 8 - zazidan je

portal veže), zgrade bi se zbog stilskih osebina i kao

karakteristične karlovačke barokne kurije morale koristiti

za društvene svrhe i okupljanje građana. Zbog toga se pred-

laže otkup zgrada u dogovoru sa predstavnicima JNA. Prema

mišljenju anketiranih vojnih lica, društveno - političkih

radnika i predstavnika Mjesnih zajednica, zgrade nisu

- 8 -

funkcionalne za vojnu administraciju te im se namjena mora

izmijeniti.

Predlaže se:

a) Objekti su podesni za razne klubove i društva

uz pretpostavku da se u program adaptacije uključi i ugos-

titeljski prostor.

b) Da objekte preuzme karlovačka Pivovara za grad-

sku pivnicu i vrtnu restauraciju što bi bio najoptimalniji

sadržaj, tim više jer karlovačka pivovara slavi 125 - go-

dišnjicu osnutka, premda je tradicija starija.

4. ALTERNATIVNA RJEŠENJA UGLOVNE ČESTICE NA PROSTORU VRTA

U KRIŽANIĆEVOJ / MARINKOVIĆEVOJ UL.

a) da se drži postojeće hortikulturno rješenje uz

pretpostavku da će unutrašnjost bloka u budućnosti biti javni

prostor gradskog vrta.

b) da se na čestici izgradi jedan suvremeni stam-

beni objekt koji neće prelaziti dimenzije postojeće građevin-

ske čestice i gabarit susjedne kuće.

- 9 -

Objašnjenje:

Blok je povijesno bio izgrađen isključivo stam-

benim objektima najbolje kvalitete ranobarokne arhitekture

visokog društvenog sloja, pa su i objekti uz rub bloka

pripadali građanima, koji nisu bili iz obrtničkog staleža.

Kao stambeni objekti visokih vojnih ličnosti održavani su

zajedno sa prostranim vrtom, koji je bio uređen po uzoru na

park. Taj je sadržaj pridonosio živosti Radićeve ulice.

Asanacijom postojećeg građevinskog bloka i promjenom sadr-

žaja vitalizirao bi se povijesni centar s još jednim privla-

čnim kompleksom koji je Radićevoj ulici kao trgovačko-pos-

lovnoj komunikaciji neobično potreban. Time bi se privuklo

stanovništvo povećanog suvremenog Karlovca, koje u povijes-

nom središtu nema tako prostranog i zanimljivog prostora

za okupljanje.

- 10 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA ”F”

Blok ”F” je bio elitni stambeni blok s dvije ple-

mićke kurije, u Radićevoj 8 i 10 (nekad u ulici Althor

Gasse) s okućnicama koje su zapremale više od polovine

unutrašnjosti bloka s vrtovima i štalom. Sve do 19. st. u

tim su se stambenim objektima višeg plemstva i ofi cirskog

kadra okupljali najviši društveni slojevi. (U kuriji Radi-

ćeva 8. odsjeo je prilikom boravka u tvrđavi Josip II).

Funkcija bloka se je promjenila u prvoj pol. 9. st. kada

su te zgrade adaptirane za vojnu administraciju. U tu svrhu

služe i danas. Kao vrlo karakteristični barokni stilski

objekti izrazite su spomeničke vrijednosti i dobro održava-

ne. Predlaže se otkup i sugerira promjena namjene:

a) adaptacija objekta za prostore klubova i ugos-

titeljstva

b) da objekte preuzme karlovačka Pivovara za

gradsku pivnicu i vrtnu restauraciju.

- Građanske kuće na obodu bloka u Kukuljevićevoj

ul. br. 3, 5 i 7. predlažu se za asanaciju uz uvjet da se

djelomično rasele jer su prenapučene i zbog toga ugrožene.

Za zgradu u Kukuljevićevoj 5 predlaže se rušenje dvorišnog

krila, u Kukuljevićevoj 3 rušenje dotrajale zidane šupe u

dvorištu. Te su mjere potrebne zbog sanitarnih razloga i

zbog zaštite objekta visoke ambijentalne vrijednosti, kao

primjera klasicizma i bidermajera u Karlovcu.

- 11 -

- Alternativno rješenje uglovne čestice u Križani-

ćevoj / Marinkovićevoj:

a) zadržati postojeće hortikulturno rješenje

uglovne čestice uz uvjet da se eliminira neestetska ograda,

b) da se na čestici izgradi kvalitetan suvremeni

stambeni objekt orijentiran prema Križanićevoj ulici, koji

ne smije prelaziti gabarit susjedne zgrade i mora imati

krovište adaptirano za stambeni prostor. Modalitete zaštite

odredit će ReginaIni zavod za zaštitu spomenika kulture,

jer objekt mora biti kvalitetno interpoliran u neposrednu

blizinu postojeće stilske arhitekture.

RADIĆEVA 8

Zbirka mapa i planova, inv. br. 131 - Arhiv Hrvatske

u Zagrebu

TLOCRT, POGLED I PRESJEK

o popravku ruševne zgrade građevinske uprave u Karlovcu,

te prijedlog kako bi se ova udobnije uredila za stan di-

rektora i svjetlijih uredovnica za povećani broj osoblja

i povećani arhiv sa najmanje troškova i dobrim materijalom

T u m a č e n j e

U prizemlju:

a. glavni ulaz

b. stara uredovnica

c. uredovnica koja bi se novo uredila, spremište za arhiv

i instrumente

d. risaona za tri stola

e. drvarnica za direktora uprave

f. podrum

g. izlaz u dvorište i vrt

h. hodnik k nusprostorijama

i. nusprostorije / zahodi /

k. soba za ordonanca i muške sluge

e. stepenište za prvi kat

m. staja za tri konja

n. sjenik

o. kolnica

p. vrata u dvorište

q. vrt

r. zid koji treba novo izgraditi

s. vrtna ograda

t. bunar, zajednički i za obitavalište komandanta tvrđave

U prvom katu:

u. v. w. y. - 4 sobe i komorica za direktora

z. soba za žensku poslugu

aa. predsoblje

bb. hodnik prema nusprostorijama

cc. nusprostorija / zahod /

dd. ostava

ee. kuhinja

ff. stepenište za tavan

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”G”

U istraživanju bloka ”G” sudjelovali su:

Marinka - Mužar Božić, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Mr Miljenka Fischer, arhitekt

Mr Davorin Stepinac, arhitekt znastveni asistent

- 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”G”

s kućama pod zaštitom u Ulici Grgura Ninskog 6 ,

Marinkovićevoj 2 / Trgu Maršala Tita, Marinkovićevoj 4

i Radićevoj 7.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom ”G”

2. Prijedlog za asanaciju kuća u bloku ”G”

3. Prijedlog za reanimaciju prostora unutar bloka ”G”

- 3 -

1. ANALIZA BLOKA POD ŠIFROM ”G”

Blok ”G” nalazi se na jugozapadnoj centralnoj in-

zuli izgrađenog povijesnog središta unutar bivše fortifi -

kacije. Omeđen je Radićevom, Marinkovićevom, Ulicom Grgura

Ninskog i Banjavčićevom, najživljim pješačkim komunikacija-

ma unutar ”zvijezde”. Zatvara ga 7 objekata od kojih su tri

kuće stambeno-poslovnog karaktera, a dvije trgovačkog. Samo

jedna je Stambena. Nizak prizemni objekt u Banjavčićevoj ul.

br. 8 sada je prazan, a do 1974. je u njemu bila gradska

knjižnica sa čitaonicom.

Kuće U Radićevoj izgrađene su u nizu i naslanjaju

se jedna na drugu, u Marinkovićevoj su odvojene širokim

prolazom u dvorište, u Ulici Grgura Ninskog i Banjavčićevoj

međusobno su odvojene ”gasicama”.

Objekti su pročeljima orijentirani prema istaknutim

kulturno povijesnim spomenicima u ”zvijezdi”: kompleksu

franjevačkog samostana (Marinkovićeva ul.), baroknoj kuri-

ji (danas vojni kompleks u Radićevoj ul.), zgradi Skupštine

općine Karlovac (Banjavčićeva ul.). Uglovnice u bloku pove-

zuju dva glavna trga u Zvijezdi (Trg Maršala Tita i Stros-

smayerov trg). Unutrašnjost bloka razdijeljena je zidanim

ogradama dvorišta i ispunjena zidanim prigradnjama koje

služe kao skladišta i šupe. (Radićeva 7 i 5, Banjavčićeva

6).

- 4 -

Situacija u XVIII stoljeću

Početkom 18. st. blok formiran prema renesansnom

planu nije bio izgrađen. Sporu izgradnju uvjetovali su

izgrađeni vojni objekti na blokovima koji ga okružuju i

blizina oba gradska trga.

U razdoblju od 1752 do 1789. izgrađena su dva

objekta širokog ”L” tlocrta, jedan na uglu današnje Marin-

kovićeve i Radićeve, a drugi u Ulici Grgura Ninskog (dana-

šnja kuća br. 6). Godine 1760/70. zidana je kuća na uglu

Marinkovićeve i Ulice Grgura Ninskog također ”L” tlocrta,

koja je od susjedne kuće u Marinkovićevoj odvojena širokim

prolazom i velikim planiranim dvorištem, a od susjednog

starijeg objekta u ulici Grgura Ninskog ”gasicom”.

Kuće u bloku su 1770. pripadale:

- broj 214: Max Spazek - trgovac

- broj 215: stan ofi cira slunjske regimente

- broj 216: Inama Dodjor

Zgrada slunjske regimente jedina je u bloku zidana

u cijelosti od opeke, a služila je kao stan i štab ofi cira.

Krajem l8. st. dozidana joj je štala. Glavna fasada je bila

orijentirana prema franjevačkoj crkvi (u Marinkovićevoj

ul.), rastvorena polukružnim lučnim otvorima u prizemlju.

Dvorišni prostor bio je zatvoren baroknom kapijom (opis

prema Krapekovoj fotografi ji).

Kurija trgovca Maxa Spazeka duljim je pročeljem bi-

la orijentirana prema kompleksu franjevačkog samostana i pod

- 5 -

dužim krilom je imala podrum podzidan bačvastim svodovima.

Promjene u XIX stoljeću

U 19. st. izgrađene su dvije kuće kasnobaroknog ti-

pa i klasicizma (danas Radićeva 7 i Marinkovićeva 4), koje

u strukturi prizemlja sadrže elemente starije kurije Maxa

Spazeka.

Kuća glavnim pročeljem orijentirana prema Marinko-

vićevoj ul. (danas Marinkovićeva 4) u cijelosti sadrži po-

drumski prostor i prizemlje starijeg objekta. Oko 1820. do-

građeno je dvorišno krilo. Dogradnjom dvorišnog krila po-

stale su prostorije prvog kata reprezentativnije. Poveća-

njem stambenog prostora kuća je bila prilagođena luksuzni-

jim potrebama vlasnika god. 1855. Njezin je vlasnik bio

trgovac Juro Badovinac.Kuću je 1859. kupio narodni zastu-

pnik i veletrgovac drvima Vjenceslav Turković , koji je tu

boravio do svoje smrti 1902.

Izmedu 1820 i 1840 objekt u Radićevoj 7 poprimio

je tip zabatne kuće. Istodobno proširuje se jugozapadni dio

prizemlja (češki svod) i prostorije prvog kata, probija se

ulaz (češki svodovi i kape) prema današnjoj Radićevoj uli-

ci. To je vrijeme kada arhitekt Menini u strukturi kuća za-

država tipološki starije elemente vidljive prema konstruk-

ciji svodova u prizemlju, a da prigradnjom ne mijenja ni

barokni raspored prostorne organizacije prizemlja, niti

prvog kata.

- 6 -

Prema topografskom popisu iz 1855. kuća s brojem

71 pripadala je Reichereru Ivanu sa zemljišnom česticom 78,

koja je zapremala čitav potez duž današnje Radićeve ulice.

U zgradi slunjske regimente (danas Marinkovićeva 2)

dodano je oko 1820. dvorišno krilo na sjeverozapadnom di-

jelu koje je vjerojatno služilo kao vojno skladište.

U prvoj trećini 19. st. kuća u današnjoj ulici

Grgura Ninskog 6 tlocrtno mijenja oblik. Dograđena su dvo-

rišna krila, u prizemlje je uklopljen pravokutni zidani

objekt koji je u 18. st. bio štala slunjske regimente. Una-

toč kasnijem vremenu gradnje, odnosno rekonstrukcije, zgra-

da je tip kasnobarokne građevine, građanske kuće s poslov-

nim prostorima u prizemlju i sa stanom na katu. Raspored je

karakterističan, s ”ganjčecom” na dvorišnoj strani kao va-

žnim detaljem i komunikacijom u stambenom prostoru. ”Piano

nobile” ima glavnu sobu, palaču, u sredini glavnog krila

zgrade prema Ulici Grgura Ninskog.

Između 1855. i 1863. izgrađen je prizeman, tlocrtno

pravokutan objekt ( danas ulica Grgura Ninskog 4, ugao Ba-

njavčićeve), s dvije prostorije svođene pruskim svodovima

i kapom. Obje zemljišne čestice, 74 i 75, pripadale su

1855. Elisabethi Seidl, s kućom broj 69 i vrtom. Pretposta-

vlja se da je prizemnica služila kao skladišni prostor, trgo-

vačkoj kući Seidl u sadašnjoj Ulici Grgura Ninskog 6 (vla-

snik 1912: Nikola Vučetić, trgovac).

U drugoj pol. 19. st. na mjestu današnje novograd-

nje (Radićeva 5, Banjavčićeva 6) bila je podignuta prizemna

- 7 -

zgrada u obliku slova ”U” s uzdignutim kraćim bočnim krili-

ma. Izgrađena je na parceli Ivana Reicherera, a 1897. do-

šla je u posjed Jakova Reicha koji je u njoj otvorio knji-

žaru.

Između 1863. i 1868. sazidana je uska pravokutna

građevina (Banjavčićeva 8) paviljonskog tipa orijentirana

prema današnjoj Banjavčićevoj ulici s neostilskim dekora-

tivnim detaljima i velikim otvorima u obliku lukova. Ti

oblici dokazuju da je paviljon bio krajem 19. st. ili po-

četkom 20. st. još jednom prezidan.

U 19. st. pročelja kuća dobila su dekorativna rje-

šenja u žbuci iz razdoblja bidermajera koja narušavaju

njihov osnovni izgled. Objekti djeluju svojim masama razno-

like visine.

Radićeva je u 19. st. postala najprometnija trgo-

vačka ulica, pa su na tom bloku prizemlja korištena kao

prodajni prostori, dok su objekti u Banjavčićevoj ulici

služili kao skladišta robe što se prodavala u Radićevoj

ulici. Kuće u Marinkovićevoj ul. i Ulici Grgura Ninskog

bile su nastanjene veletrgovcima i ofi cirima.

Promjene u XX stoljeću

Početkom 20. st. počinje unutar bloka ograđivanje

zemljišnih čestica visokim zidanim ogradama koje zatvaraju

dvorišta i prekidaju međusobnu komunikaciju unutar bloka.

U svim dvorištima dozidana su recentna skladišta (Radićeva

- 8 -

br. 5 i 7, Banjavčićeva 6 i 8) ili su podignute drvene

šupe (Marinkovićeva 4 , Ulica Grgura Ninskog 6 , Ulica Grgu-

ra Ninskog 4 i ugao Banjavčićeve ul.) U Radićevoj 7 i Ma-

rinkovićevoj 4 recentno su pregrađivani stambeni prostori

u I katu i adaptirani stambeni tavanski prostori i mansar-

de. U Marinkovićevoj 2, zazidani su polukružni prozorski

otvori prizemlja i vrata, mijenjaju se stubišta i dotad

stambena zgrada adaptira se za poslovni prostor Skupštine

općine.

- Prizemni objekt na uglu Radićeve i Marinkovićeve

srušen je 1962. i na toj čestici je izgrađena nova neinte-

grirana poslovna trgovačka kuća (”Varteks”, danas ”Stan-

dard konfekcija”), bez dozvole konzervatorske službe. U

konstrukciji su korišteni suvremeni materijali, armirani

beton i staklo, a čestica je ograđena visokom zidanom

ogradom unutar koje je podignuta baraka.

2. PRIJEDLOG ZA SANACIJU KUĆA U BLOKU ”G”

Predlaže se na svim kućama (osim Radićeve 5 i Ba-

njavčićeve 6) djelomična ili totalna zaštita, jer su tu

izgrađene kuće i palačice s baroknim i baroknoklasicisti-

čkim stilskim karakteristikama, sa stambenim prostorima i

lokalima u prizemlju. Te kuće u volumenu i detaljima imaju

karakteristike kasnobaroknog stila, s izvorni funkcio-

nalnim rasporedom unutrašnjeg prostora. Također treba za-

- 9 -

štiti objekte u Marinkovićevoj i Ulici Grgura Ninskog

zbog vizura na kulturno povijesne objekte (franjevački

kompleks i glavni trgovi: Strossmayerov trg i Trg Maršala

Tita). Bitno je obnoviti pročelja i riješiti njihov kolo-

rit poštujući stilske karakteristike pojedinih objekata,

zatim sačuvati gabarite objekata i ne dozvoliti izgradnju

stanova u tavanskim prostorima. U zaštićenim objektima po-

trebno je obnoviti međustropne drvene konstrukcije, krovi-

šta, otvoriti ”gasicu” pokraj kuće u Ulici Grgura Ninskog

6, sanirati vlagu i sačuvati detalje od kovanog željeza

(vrata, priklopi, rešetke na prozorima). Kuće izrazite vri-

jednosti (Ul. Grgura Ninskog 6 i Radićeva 7) treba uvrsti-

ti u registar spomenika kulture i staviti ih pod zaštitu

Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu.

- Kuća u Radićevoj 7, trgovačku kuću sa svođenim

poslovnim prostorima u prizemlju treba prezentirati u

prvobitnom obliku. Preporuča se spojiti je sa susjednom

kućom u Marinkovićevoj 4, gdje se također u prizemlju nala-

zio poslovni prostor sa skladištima i podrumom. U I. katu

preporuča se ponovno ostvariti jedan luksuzni obiteljski

stan. Tavanski prostor nije prikladan za stanovanja pa bi

se mogao koristiti za ateljerski stan.

Skladišta, šupe i ograde dvorišta srušiti.

- Kuća u Marinkovićevoj 4 je stambeni, relativno do-

bro održavan objekt. U kući treba sačuvati detalje 19. st.,

- 10 -

kao što su elementi kovanog željeza, vrata, kapak prozora

itd. zatim lukovi u prizemlju dvorišnog krila, kameni sli-

vnik u hodniku. Intarzirani parket je tokom istraživanja

dozvolom SIZ-a u stambenoj oblasti uništen i zamijenjen

novim. Pošto se u prizemlju nalazio poslovni prostor, pre-

poruča se vraćanje poslovnog sadržaja i spajanje sa susjed-

nom kućom u Radićevoj br. 7; predlaže se proširenje trgova-

čkog, prostora “Peko” - Tržič.

- Marinkovićeva 2 / Trg Maršala Tita, zgrada na

jugozapadnom dijelu glavnog trga bivše tvrđave, zidana za

vojne potrebe, danas je poslovno - administrativnog sadr-

žaja. Po jednostavnosti pročelja u skladu je s tipovima

reprezentativnijih vojnih građevina 18. st. Preporuča se

zaštita objekta, ali bi najidealnije bilo vratiti vanjski

izgled prizemlja u prvobitno stanje (vidi Krapekovu foto-

grafi ju). Zidane šupe u dvorištu treba rušiti.

- Ulica Grgura Ninskog 6, je kuća izrazite spomeni-

čke vrijednosti, ali vrlo zapuštena. To je rijedak tip

stambeno-obrtničke zgrade s lokalima i dvorišnim krilima.

Od drvene je građe sa zidanim prizemljem, usporedna s uli-

com. Preporuča se, da se stambeni prostor na prvom katu

pretvori u jedinstveni stan ili da ga se adaptira za dru-

štvene prostorije (predlagano Društvu izviđača ili sport-

skim klubovima koje zanima i prodajni prostor). Objekt je

važan za opći izgled strogog središta i u komunikaciji,

- 11 -

gradskoj ulici, koja povezuje Trg Maršala Tita sa

Strossmayerovim trgom. Kući je potrebna totalna izmjena

međustropne konstrukcije, rješenje vlage, obnova krovišta

i limarskih radova, te obnova žbuke na pročelju. Predlaže

se, da se dvorišna krila u prizemlju koriste za male spe-

cijalizirane obrtničke radionice uz uvjet da se ruši zid

i drvarnice. Trgovačke lokale treba ponuditi onim obrtni-

cima koji će participirati u sanaciji ili društvenim orga-

nizacijama. Prikladni su ili prodavaonice specijalizirane

sportske robe i društvenih dresova i suvenira ili fotograf-

ski atelje, brijački salon, butik trgovinice itd.

Zahtjeva se otvaranje “gasice” uz kuću i rušenje

ugrađenog lokala.

- Objekt u Ulici Grgura Ninskog 4 i paviljon u

Banjavčićevoj 8, štite se zbog ambijentalne vrijednosti i

zaštite strukture bloka. Ne smije se dozvoliti interpola-

cija suvremene arhitekture u osjetljivi dio povijesnog

središta (npr. proširenje trgovačko-poslovne zgrade

“Standard konfekcije”). Preporuča se povezati društveni i

ugostiteljski sadržaj, npr. čitaonicu s kafeterijom, re-

storanom (mliječni restoran - Zdravljak) i slastičarnicom

ili poslovni i izložbeni prostor Društva arhitekata, in-

ženjera i tehničara, ukoliko njima bude dodjeljena bivša

čitaonica, s kafeterijom i restoranom. Zatim u dvorištu

urediti pergolu za boravak u ljetnim mjesecima i vrtni

restoran već postojećeg ugostiteljskog poduzeća “Zdravljak”.

- 12 -

Prilikom obnove paviljona treba zadržati pročelje u neo-

stilskom obliku s atikom zbog sklada tog dijela Banjavči-

ćeve ulice s neostilskom palačom Skupštine općine koja se

nalazi nasuprot paviljona.

- Banjavčićeva 6, Radićeva 5 - novogradnja, trgo-

vačka kuća, neintegrirani objekt zbog nesretno upotreblja-

vanih suvremenih materijala i konstrukcije te prenaglaše-

nih volumena (armirani beton i staklo). Projektant i na-

ručilac projekta nisu vodili računa o arhitektonskim rje-

šenjima u bloku i starom naslijeđu u koji je zgrada uklo-

pljena.

- Predlaže se za estetsko rješenje vanjštine,

općenito neutraliziranje tog neintegriranog objekta, ras-

pisati natječaj. Zahtjeva se rušenje skladišta i zida u

dvorištu te otvaranje objekta prema unutrašnjosti bloka.

3. PRIJEDLOG REANIMACIJE PROSTORA UNUTAR BLOKA “G”

Blok je tek u 19. st. izgrađen a po sadržaju je

trgovačko-stambenog karaktera. U 20. st. počinje ograđiva-

nje zemljišnih čestica visokim zidanim ogradama. Sve su

zemljišne čestice danas u društvenom vlasništvu pa se pred-

laže rušenje svih ograda i gradnji unutar bloka, otvaranje

svih trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih prostora u pri-

zemlju također prema dvorišnoj, a ne samo uličnoj strani

- 13 -

i hortikulturno rješenje. Komunikacija u bloku bi bila

riješena u radno vrijeme i kroz prodajne prostore i veže

u kućama i cijeli dan kroz široki prolaz postojeće kapije

između kuća u Marinkovićevoj 4 i 2. Pretpostavlja se za-

jedničko rješenje grijanja objekata na obodu bloka (npr.

program plinifi kacije “Zvijezde”).

- 14 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “G”

Blok “G” sa 7 kuća stambeno-poslovnog karaktera

potpuno je izgrađen u 19. st. Kuće su pročeljima orijenti-

rane prema najprometnijim komunikacijama u Zvijezdi, kao i

kulturno povijesnim objektima i trgovima. Stoga je potreb-

no blok u potpunosti zaštititi.

- Predlaže se konzervacija kuća barokno - i baro-

kno-klasicističkog karaktera (Marinkovićeva 2 i 4, Radićeva 7

7 i Ulica Grgura Ninskog 6):

- Kuću Ulici Grgura Ninskog 6 treba restaurirati,

pa je potrebno pomoći društvenim organizacijama ili stimu-

lirati obrtnike koji bi preuzeli prostore i pristali da fi -

nanciraju adaptaciju prizemlja.

-Sve kuće u bloku treba normalno održavati u nji-

hovoj stambeno poslovnoj funkciji, zabraniti nadgradnje,

iseliti stanare iz mansardnih prostora i prizemlja.

- Zbog vizura posebno zaštititi sve gabarite obje-

kata u bloku.

- Predlaže se rušenje svih zidanih ograda i prigra-

dnji unutar bloka. Preporuča se otvaranje prostora za trgo-

vačke i uslužne obrtničke radnje uz mogućnost korištenja

širokog prolaza između kuća u Marinkovićevoj 2 i 4.

- U horizontalno javnim prostorima (u prizemlju)

stvorio bi se trgovačko-obrtnički ugođaj koji bi u potpu-

nosti odgovarao onome iz vremena izgradnje objekata u 18.

i 19. st.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “H”

U istraživanju bloka “H” sudjelovali su:

Marinka Mužar - Božić, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Ilijana Čuić, ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

- 2 -

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “H”

s kućama pod zaštitom : Banjavčićeva 14, 16 i 18,

Šimunićeva 2, 4, 6 i 8, Frankopanska 1, 3 i 5,

Josipa Kraša 1.

Sadržaj :

l. Analiza bloka pod šifrom “H”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “H”.

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u

bloku “H”.

b) Prijedlog za rušenje prigradnji i aerizaciju

bloka “H”.

3. Sažetak sa smjernicama za revitalizaciju bloka “H”.

- 3 -

1. ANALIZA BLOKA “H”

Blok “H” nalazi se u centralnoj sjeverozapadnoj

pravokutnoj “insuli” bivše fortifi kacije. Omeđuju ga ulice

Josipa Kraša, Banjavčićeva, Šimunićeva i Frankopanska. U

bloku je izgrađeno 11 kuća od kojih su 5 stambeno-poslovnog

i 6 stambenog karaktera. Kuće su glavnim pročeljima orijen-

tirane prema vojnim objektima (Banjavčićeva, Frankopanska

i ul. Josipa Kraša), centralnom trgu (Trg Maršala Tita)

i stambenom bloku (Šimunićeva ul.). Sazidane su u nizu i

naslanjaju se jedna na drugu (ul. J. Kraša, Banjavčićeva),

a odvojene su “gasicama” u Frankopanskoj i Šimunićevoj uli-

ci. Unutrašnjost bloka podijeljena je dvorištima u kojima

su zidane prigradnje, a služe kao skladišta, šupe ili za

stanovanje.

Situacija u 18. stoljeću.

Polovinom 18. stoljeća bio je blok potpuno izgra-

đen zahvaljujući najprometnijoj komunikaciji u “Zvijezdi”

(Altthor gasse - danas ul. J. Kraša) koja je povezivala

fortifi kaciju s predgrađem. Kao i danas, blok je bio pokraj

historijskog centralnog trga i okružen vojnim objektima.

Godine 1752. bilo je izgrađeno 14 kuća međusobno odvojenih

gasicama, široke tlocrtne dispozicije i usporednih s uli-

- 4 -

com. Samo su dvije kuće u Šimunićevoj, dvije u Kraševoj i

jedna u Banjavčićevoj ulici bile izgrađene na uskim dubokim

parcelama.

Godine 1770., spojile su se dvije kuće u Kraševoj

ulici u jednu široku, pravokutnog tlocrta. Objekti u bloku

su glavnim pročeljima bili orijentirani prema današnjoj

Kraševoj, Frankopanskoj, Šimunićevoj i Banjavčićevoj ulici.

Svi su objekti, osim kuća u današnjoj Šimunićevoj 2 i Ba-

njavčićevoj 18, imali dvorišta.

Godine 1770. te su kuće pripadale :

1. kuća br. 2 - Ivan Gutterer, trgovac

2. kuća br. 3 - Bašen, ofi cir

3. kuća br. 4 - Ivan Gutterer, trgovac

4. kuća br. 5 - Juraj Kallan, trgovac

5. kuća br. 6 - Prešern, ofi cir

6. kuća br. 7 - K. u K. kuća, stan majora mjesta

7. kuća br. 8 - Juraj Lalić, krojač

8. kuća br. 9 - Jure Krivačić, postolar

9. kuća br. 10 - Ivan Vidak, postolar

10. kuća br. 11 - Ivan Peterle, bravar

11. kuća br. 12 - sv. Barbare kuća (prebenda)

12. kuća br. 13 - Ivan Gutterer, trgovac

Kuće vlasnika I. Gutterera, J. Kallana, Prešerna

i majora mjesta imale su u bloku prigrađene štale.

Vlasnik triju kuća izgrađenih na najprometnijoj

komunikaciji bio je trgovac i gradonačelnik Karlovca Ivan

- 5 -

Gutterer. Gutterer i Kalan su imali trgovačkih veza na da-

leko po Evropi, čak i po Aziji, dobivajući neposredno robu

iz dotičnih zemalja.

Šimunićeva 2 je tipološki najstarija kuća u bloku.

Uglovnica sa zabatnim pročeljem orijentiranim prema Šimu-

nićevoj ulici ne ističe ugao kao urbanistički značajnu zo-

nu. Izgrađena je na kvadratnoj osnovi tipičnoj za parcele

u središtu tvrđe i do danas je sačuvala oblik parcelacije

i raspored unutrašnjih prostora. Drvena, podzidana, rusti-

kalne konstruktivne izvedbe, pripada tipu starije izgrad-

nje stambene arhitekture poznate u Karlovcu već u 17. st.

Frankopanska 1 je uglovna jednokatnica stambeno

poslovnog karaktera. Sagrađena je u baroknom razdoblju naj-

kasnije do 1780. s mansardnim rješenjem krovišta i povezi-

vanjem prostorija prvog kata u jedinstveni stambeni prostor.

Ugrađena je u nizu kuća u Frankopanskoj i Kraševoj ulici i

zidana opekom. Prizemlje kuće nastalo je spajanjem prizem-

lja triju manjih kuća izgrađenih do 1770. godine. Najsta-

rije je sjeveroistočno krilo koje ima rustično zidane ba-

čvaste svodove s nepravilno usječenim lomljenim susvodni-

cama, dok je ostali dio prizemlja svođen križno bačvastim

svodom na mjestu gdje su već do 1758. bile vjerojatno dvi-

je drvene kuće položene uzdužno na parceli, orijentirane

prema. Kraševoj ul. Glavna komunikacija s dvorištem odvija-

la se iz današnje Kraševe i spajala poslovno-trgovačke

- 6 -

prostore prizemlja. Sobe na katu međusobno su spojene oko

1780, a glavna “palača” je orijentirana prema Kraševoj

ulici. Kuhinje su svođene bačvastim svodovima prema ondaš-

njim propisima o protupožarnoj zaštiti. Kuća je bila u

vlasništvu Jurja Kalana, koji je 1787. u prizemlju imao

osim skladišta i trgovinu.

Banjavčićeva 14 je barokni reprezentativni jedno-

katni uglovni objekt “U” tlocrta s mansardnim prostorom.

Uglovnica se naslanja na kuću u Banjavčićevoj 16, a od ku-

će u ulici J. Kraša odvojena je “Gasicom”. Građena je od

kamena i opeke. U strukturi prizemlja uklopljene su dvije

kuće. Starija kuća bila je do 1783. orijentirana prema da-

našnjoj Banjavčićevoj ul. u prizemlju svođena križno-ba-

čvastim svodovima kojima se susvodnice sastaju na vrhu tje-

mena svoda. Imala je široku vežu orijentiranu prema Banjav-

čićevoj ulici. Druga kuća, gotovo pravokutnog oblika, bila

je orijentirana prema današnjoj Kraševoj ulici i svođena

križno-bačvastim svodovima s lomljenim susvodnicama karak-

terističnim za drugu polovinu 18. st. Između kuća bila je

široka gasica. Oko 1780. spojene su obje kuće u prizemnom

dijelu, nadograđen je prvi kat na kojem se promijenila pro-

storna organizacija. Sve sobe prvog kata orijentirane prema

pročeljima povezuje široki hodnik duž dvorišne strane, a

na sjeverozapadnom krilu je kuhinja svođena bačvastim svo-

dom sa susvodnicama. Stambeni mansardni prostor podijeljen

je u nekoliko prostornih jedinica, povezan hodnikom duž

- 7 -

krila zgrade. Svođenu vežu ističe barokna klesana i arhitek-

tonski naglašena portalna zona.

Godine 1774. kupio je graditelj Stiller kuću u Kar-

lovcu koja je pripadala zakladi piarista, a 1770. bila je

u vlasništvu majora Bassea. Kada je Gutterer bio izabran

za gradonačelnika, otkupio je Stillerovu kuću, nacrt koje

je bio jedna od varijanti namjenjenih za iz gradnju trideset-

nice u predgrađu Karlovca.

Frankopanska 5 uglovna jednokatnica “U” tlocrta u

Šimunićevoj ulici se naslanja na kuću br. 8 a od Frankopan-

ske br. 3 dijeli je široki prolaz (sada zazidan). Izgrađe-

na je u dvije faze u 18. st. Od 1752. na tom su mjestu bi-

le dvije kuće. Kuća “L” tlocrta bila je orijentirana prema

Šimunićevoj ulici dok je pravokutna prigradnja bila u Fran-

kopanskoj ulici. Godine 1774. kuća je dobila današnju tlo-

crtnu dispoziciju. Građena je od opeke, u prizemlju svođe-

na češkim svodovima sa širokom ulaznom vežom i jednostavnim

klesanim dovratnikom po uzoru na kasno-barokne gradske pa-

lače. Između 1780. i 1820. organizirani su prostori prvoga

kata usporedno s ulicom. Drveni ganjčec koji naliježe na

drvene konzolne grede povezuje prostornu organizaciju na

katu. Objekt je zbog važnosti položaja i blizine vojnih

kasarni od početka gradnje bio namijenjen za stan i štab

majora mjesta.

- 8 -

Promjene u 19. stoljeću.

Iako je do kraja 18. st. blok bio u cijelosti iz-

građen s markiranim uglovnim zonama, u 19. st. sazidane su

kuće na sjeverozapadnom rubu bloka (Šimunićeva 4, 6 i 8).

Tlocrtno i rasporedom prostora zadržale su oblik ranijih

objekata, ali su se vežama proširile u prostor gasica.

Stambenim kućama u bloku povišeno je krovište i mansardni

prostori iskorišteni su za stanovanje. Unutar bloka zidaju

se dvorišna krila (Banjavčićeva 14 i 16, Frankopanska 3)

koja služe kao drvarnice ili kao prostori za stanovanje.

Pročelja u bloku su prežbukana i djelomično ukrašena ne-

ostilskim dekoracijama.

Banjavčićeva 16. Između 1820. i 1840. izgrađen je

objekt “U” tlocrta uz liniju ulice, na mjestu gdje je u 18.

st. već bila kuća pravokutnog tlocrta. U prizemlju je zida-

na opekom i svođena pruskim svodovima s naglašenim pojasni-

cama. Uski hodnik koji se proteže duž jugozapadnog dijela

kuće povezuje dvorište s dvorišnim krilima. Klesani dovrat-

nik veže ima kasnobarokne karakteristike sa segmentnim lu-

kom i ukladama uvučenih uglova. Sobe na katu orijentirane

su na Banjavčićevu ulicu, a komunikacija se odvija preko

drvenog (sada ostakljenog) ganjčeca. Podrumski prostor iz-

građen je uz uličnu liniju.

- 9 -

Banjavčićeva 18. Sredinom 19. st. sazidana je kuća

pravokutnog tlocrta. U 18. st. bila je podignuta kuća istog

tlocrtnog obličja, od susjednih objekata odvojena gasicama.

U prizemlju je zidana od opeke i svođena plitkim češkim

svodovima. Ulazna veža je u sredini prizemlja, a oko nje su

organizirane prostorne jedinice. Stambeni prostor prvoga

kata funkcionalno je raspoređen, orijentiran na uličnu

stranu, dok se na začelju nalazi tradicionalni drveni ganj-

čec. Po rasporedu prostora kuće pripada građanskom tipu, a

po načinu gradnje je rad domaćih majstora. Zidana je na

tradicionalan način s rustičnim detaljima ganjčeca i stu-

bišta. Fasada je čista i nerasčlanjena.

Frankopanska 3 je jednokatnica “L” tlocrta, pod-

zidana, kanatne konstrukcije i drvene, izgrađena je u dvi-

je faze. U drugoj polovici 18. st. na mjestu današnje kuće

bila je jedna prvokutnog tlocrta. Polovicom 19. st. nado-

zidano joj je sjeveroistočno krilo, izgrađen podrum svođen

pruskim svodovima i prostorije prvoga kata povezane tradi-

cionalnim otvorenim ganjčecom. Prostorije lijevo od veže i

sama veža pripadaju starijem tipu izgradnje, jer je među-

stropna konstrukcija niska s otvorenim gradnikom. Prostori-

je prvoga kata orijentirane su na uličnu stranu i izgrađe-

ne od drvenih planjki. U 19. st. s dozidanim prostorima

podruma, prizemlja i prvog kata zgrada je poprimila gospo-

darski karakter.

- 10 -

Frankopanska 5 je barokna zgrada koja je oko 1766.

adaptirana za slunjsku regimentu, a 1805. je predložen pro-

jekt za rekonstrukciju kuće i nadogradnju II kata za stan

regimentskog liječnika i apotekara, sa skladištem. Nado-

gradnja nije izvedena ali je objekt rekonstruiran (vidi

tlocrt, presjek i pročelje nacrta u zbirci mapa i planova,

inv. br. 125. Arhiv Hrvatske u Zagrebu).

Šimunićeva 8 je ugrađeni jednokatni objekt pravo-

kutnog tlocrta s dvorišnim prigradnjama i pravokutnom plo-

hom dvorišta. Izgrađen je polovicom 19. st. na mjestu na

kojem se u 18. st. nalazila kuća istog tlocrta, ali odvoje-

na gasicama. Zidana je opekom, a raspored prostorija prizem-

lja desno od veže karakterističan je za trgovačke prostore

u 19. stoljeću. Peterosobni stan na katu organiziran je

jednostavno i funkcionalno s ganjčecom i kuhinjom na zače-

lju.

Šimunićeva 6 je ugrađena jednokatnica sazidana po-

lovicom 19. st. na zemljišnoj čestici na kojoj se u 18. st.

nalazila kuća “L” tlocrta. Rasporedom prostornih jedinica u

prizemlju i prvom katu slična je susjednoj kući u Šimuniće-

voj br. 8, ali je na katu smanjena za dvije prostorije. Za

obje kuće karakteristična je pravokutna prostrana i ograđe-

na ploha dvorišta.

- 11 -

Šimunićeva 4 je objekt pravokutnog tlocrta i za-

uzima čitavu površinu parcele. Kuća je podignuta u drugoj

polovici 19. st. a u strukturu je uklopila stari je slojeve

arhitekture vidljive po volumenu i jednostavnim oblicima.

Građena je opekom. Samo su dvije prostorije prvoga kata

orijentirane na ulicu, a ostali prostori nisu osvijetljeni.

U sve kuće u Šimunićevoj ulici ulazi se kroz veže

pravokutnih otvora koje su povišene za jednu ili dvije stu-

be od pločnika. Kuće su se proširile u bivše gasice. Za ci-

jeli blok su karakteristični mansardni krovovi ili krovišta

koja probijaju prozori jer se u potkrovlju nalaze stambeni

prostori.

Banjavčićeva 14 ima stariju kasnobaroknu gospo-

darsku zgradu sa svođenim prostorijama u dvorištu koja je

u prvoj polovici 19. st. nadograđena za dva kata sa stano-

vima spojena sa zgradom zajedničkim dvokrakim drvenim stu-

bištem na koje se prilazi iz dvorišta. U drugoj polovici

19. st. izgrađena je u dvorištu jednokatna zgrada sa šupa-

ma i manjim stanovima na prvom katu.

Početkom 19. st. u palačici je bila smještena tri-

desetnica, a 1855. vlasnik kuće je bio Anton Chop (Čop).

Frankopasnska 1. U 19. st. prostorna organizacija

kuće nije se promijenila ali je kuća mijenjala vlasnika.

Godine 1855. vlasnik je bio Dragutin Hackel, a 1878. bila

- 12 -

je u vlasništvu Ivana Sagana koji je u prizemlju imao

knjižaru.

Promjene u 20. stoljeću

U 20. st. nastaju razne adaptacije i prigradnje na

začeljima kuća tj. u dvorištima (Frankopanska 3 i 5 , Šimu-

nićeva 6 i 8, Banjavčićeva 14). Prizemlja kuća u Banjavči-

ćevoj 14 i Frankopanskoj 1 adaptiraju se u trgovačke i

obrtničke lokale. Izvršene su razne adaptacije stambenih

prostora na I katu u cijelom bloku, jer su zgrade gusto

naseljene i te su adaptacije uglavnom nesretne i nastale

su nekontrolirano. Mansardni su prostori i tavanski prena-

pučeni i prizemlja koja nisu građena za stanovanje. God.

1976. na mjestu jedne od najstarijih trgovačkih baroknih

kuća građena je nova kuća u Kraševoj 1 uz uslov rekonstruk-

cije pročelja koje još nije dovršeno.

Ulica J. Kraša 1 je jednokatnica pravokutnog tlo-

crta. Građena je od opeke i armiranobetonske konstrukcije

dozvolom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture

u Zagrebu. Novogradnja se nalazi na istom mjestu gdje je

prethodno u 17. st. bila stara kuća u prizemlju zidana od

opeke, a u prvom katu drvene konstrukcije (oblice spojene

hrvatskim vezom). Rasporedom prostora nova kuća približno

oponaša tlocrtni raspored u baroknoj kući, s lokalima i

- 13 -

vežom prizemno i stambenim prostorijama na prvom katu,

orijentiranim na ulicu J. Kraša. Na začelju gdje je bio

drveni ganjčec promijenila se prostorna komunikacija. Zgra-

da je povezana s baroknim drvenim krilom u kojem su u pri-

zemlju bile šupe, a na katu prostorije s tradicionalnim

ganjčecom. U dvorištu je zidana pravokutna prigradnja. U

18. st. kuća je bila u vlasništvu Ivana Gutterera, dok je

u 19. st. mijenjala vlasnike. Godine 1855. vlasnik je bio

Georgius Ungvari, a zatim njegova udovica. U prizemlju su

bili lokali poslastičarske radnje Jandat osnovane još 1834.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU “H”

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u bloku “H”

U bloku se predlaže preventivna, odnosno totalna

zaštita zbog izgrađenih palača s visokobaroknim stilskim

karakteristikama koje učvršćuju ugaone zone. Blok se mora

zaštiti i zbog položaja, jer je vidljiv sa oba karlovačka

trga i okružen baroknim vojnim objektima. Najbitnije je

obnoviti pročelja cijelog bloka poštujući stilske karakte-

ristike svakog objekta; zaštititi gabarite u bloku i ne

dozvoliti izgradnju stanova u krovištima ili povisiti zgra-

de jer bi takve intervencije mogle ugroziti laganu kon-

strukciju kuća. U unutrašnjosti kuća zaštititi elemente i

detalje od kovanog željeza (Banjavčićeva 14, 16 i 18,

- 14 -

Frankopanska 1 i 5, Šimunićeva 2).

Kuće izrazite vrijednosti potrebno je uvrstiti u

registar spomenika i dati ih pod stručni nadzor Regional-

nog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Kuća u Banjavčićevoj 14 izrazite je vrijednosti,

spomenik kulture, građen prema projektima arhitekta

Stillera u baroknom razdoblju kad se ističu ugaone zone

gradskim palačama na raskršćima gradskih veduta. Unutraš-

nji raspored prostora duž jednakovrijednih krila sa prosto-

rijama koje su složene u enfi ladi i istaknute dekorativnim

elementima na fasadi i rizalitom na jednoj a portalnom zo-

nom na drugoj fasadi dokazuju sposobnost graditelja da se

izražava u stilu svog vremena. Na objektu je potrebno iz-

vesti neke zahvate zbog oštećenja koja su nastala neisprav-

nim adaptacijama koje zadiru u strukturu zgrade. Potrebno

je asanirati prizemlje zgrade. Današnji sadržaji u prizem-

lju mogu ostati, ali treba jednoobrazno adaptirati izloge

trgovačkih i obrtničkih radnji. Potrebno je raseliti sta-

nare i vlasnike stanova iz mansardnog prostora. Prvi kat

može biti stambeni prostor za dvije najviše tri obitelji,

a mansardni prostor se ne smije, koristiti za stanovanje.

Zahtjeva se asanacija mansarde pa bi taj prostor mogao

služiti kao atelje projektnog biroa ili više ateljerskih

prostora za umjetnike. U prvome katu treba sačuvati i za-

štititi originalna vrata među sobama i na hodnicima (roko-

ko), drvena vrata ulaza u vežu s ukrasima od kovanog želje-

- 15 -

za, portal i željezna vrata u veži.

Kuća u Banjavčićevoj 16 ima ambijentalnu i arhi-

tektonsku vrijednost, a okružena je kućama izrazite spome-

ničke vrijednosti. Na pročelju kuće je potrebno zaštiti de-

talje umjetničkog obrta, klesani dovratnik ulaza, rešetke

od kovanog željeza i u dvorištu drveni “ganjčec”, verandu.

Objekt se smije koristiti isključivo za stambene potrebe, a

eventualno dvorišno krilo u prizemlju za uslužno-obrtničku

djelatnost. Prilikom uređenja pročelja pomno sačuvati ne-

ostilsku dekoraciju koja je vrlo lijepi primjer svog vreme-

na i dobro djeluje u susjedstvu najdekorativnije zgrade ka-

snog baroka u “Zvijezdi”. Privatnog vlasnika kuće treba

upozoriti da sačuva tlocrtni raspored kata i stubište kao

rjedak primjer stambene građanske kulture u Karlovcu.

Kuća u Banjavčićevoj 18 je viša ambijentalna vri-

jednost, objekt domaćih majstora, tipična građanska obrtni-

čka kuća bidermajerskog razdoblja iz prve pol. 19. st. s

lokalima u prizemlju. Gospodarsku zgradu u dvorištu u kojoj

stanuje socijalno ugrožena starica treba srušiti i naći

ugroženoj osobi bolji smještaj. Lokale koristiti za zanat-

sku djelatnost kojoj je potreban i prodajni prostor. Prvi

kat adaptirati za jedan stambeni obiteljski prostor. Kuća

je u privatnom posjedu i vlasnik recentno adaptira prizem-

lje za zabavno-bazarske lokale. Do takvog sadržaja je do-

šlo radnom dozvolom koju je vlasnik dobio od SO Karlovac,

premda se s takvim sadržajem nije složio niti ga predlagao

Odjel za povijest umjetnosti i Savjet mjesne zajednice

- 16 -

“Zvijezda”. Vlasnik adaptira objekt prema odobrenom pro-

jektu. (projektant ing. Maradin) od Regionalnog Zavoda za

zaštitu spom. kulture i Zavoda za urbanizam SO Karlovac.

Uz stručnu adaptaciju prizemlja i zvučnu izolaciju, uvo-

đenje centralnog grijanja kuće i rušenje dvorišne zgrade

te rješenjem sanitarnog uređaja možda će se taj zabavno-

-bazarski sadržaj uklopiti.

Kuća u Šimunićevoj 2 je spomenik kulture. Kao

najstarija zgrada u bloku iz prve pol. 18. st. sačuvana je

i u konstrukciji i izvornom rasporedu prostora. Zahvalju-

jući brizi vlasnice kuća se dobro održava, ali je potrebna

stručna asanacija prizemlja, međustropne konstrukcije i

rješenje vlage. U kući treba zaštititi detalje umjetničkog

obrta. To su dvokrilna originalna vrata veže s horizontal-

nim ukladama i barokne kovane šarke u prvom katu i tavanu.

Tim više jer je kuća u drugoj pol. 18. st. bila u vlasni-

štvu bravara Ivana Peterlea. Naročitu zaštitu treba posve-

titi pročelju koje ima izvornu veličinu prozorskih otvora i

zadržati tip prozora s oknima. U prizemlju se preporuča

otvaranje zanatsko uslužne radnje sa otvaranjem ulaza iz

Banjavčićeve ul.

Kuća u Šimunićevoj 4 je ambijentalno vrijedna i

arhitektonski zanimljiva zbog tradicionalnog rješenja

unutrašnjeg prostora i građevnog materijala. U lošem je

stanju i slabo održavana te je potrebna solidna asanacija

prizemlja, krovišta i otvaranje “ganjčeca” na začelju kuće.

Stanare treba raseliti, rješiti problem vlage u prizemlju

- 17 -

lokal za specijaliziranu trgovinu (galanterija, bižuteri-

ja ili neki drugi trgovački lokal kojemu nije potrebno

preveliko skladište).

Kuća u Šimunićevoj 6 ima ambijentalnu vrijednost

jer se po volumenu i stilu gradnje uklapa u niz susjednih

kuća u ulici. U rasporedu unutrašnjeg stambenog prostora

podsjeća na kuće 18. st. ali visina prostornih jedinica i

građevni materijal dokazuju da je građena u 19. st. Dobro

je održavana. U dvorištu treba zaštititi čempres i drveno

dvorišno krilo.

Kuća u Šimunićevoj 8 je ambijentalne vrijednosti,

stambeno-poslovna zgrada u 19. st., a sada je u etažnom

vlasništvu i dobro je održavana. Prilikom obnove pročelja

treba pripaziti da ne dođe do promjena i otvaranja većih

prozorskih otvora, jer je kuća primjer građanske kulture

stanovanja prije usvajanja historijskih stilova.

Kuća u Frankopanskoj 5 je više ambijentalne i

arhitektonske vrijednosti. U drugoj pol. 18. st. je građena

za stan i štab visokih ofi cira. Tip je gradske palače sa

portalom i vrlo jednostavnih pročelja. Ganjčec je obnovljen

u 19. st. Potrebno je asanirati konzolne grede ganjčeca,

stubište i krovište. te rješiti pitanje vlage u prizemlju.

Srušiti razne recentne pregradnje na katu koje su nastale

zbog adaptacije stanova. Kuća je nehajno održavana premda

je na brizi vojske (Direkcija za upravljanje i gazdovanje

stambenim objektima Beograd - Zagreb, Ratkajev prolaz 6).

Kuću treba preuzeti od vojne uprave i raseliti stanare, a

- 18 -

prostorije dati na upotrebu omladinskim organizacijama i

udruženjima. Čitav objekt bi trebalo adaptirati za društve-

ne i zabavne svrhe. U prizemlju zgrade u svođenim prostori-

jama otvoriti disko-klub omladine, a na katu prostorije

Omladinskog i Studentskog kluba Karlovac. Ili adaptirati

prizemlje za mliječni restoran tipa “Zdravljak” a na katu

prostorije unajmiti predstavništvima raznih fi rmi.

Kuća u Frankopanskoj 3 je više ambijentalne vri-

jednosti a nalazi se između dvije barokne palače. Arhitek-

tonska vrijednost je u strukturi zgrade, unutrašnjem pro-

storu i slojevitosti. Zgradi je potrebna asanacija prizem-

lja, prvog kata, tavana i podruma pod dvorišnim krilom.

Stanare iz kuće treba raseliti a zgradu adaptirati za po-

slovne prostorije Saveza boraca s memorijalnim muzejom

“Osme kordunaške udarne brigade i karlovačkih brigada”

jer su takvi manji prostori potrebni a zgrada ima na pro-

čelju obilježje, spomen ploču Josipu Krašu, narodnom hero-

ju koji je pred tom kućom poginuo. Ploča je postavljena

1970. i tada je pročelje obnovljeno, ali je unutrašnjost

objekta u jadnom stanju. U prizemlju se nalazi stolarska

radionica, od koje kuća može ostvarivati prihod za normal-

no održavanje.

Kuća u Frankopanskoj 1 je objekt izrazite vrije-

dnosti, u strogom središtu povjesne jezgre, na uglovnoj

parceli, vidljiva s glavnog gradskog trga. Arhitektonski

je rijedak primjer kasnobarokne građevine s kružnim raspo-

redom unutrašnjih prostorija na prvom katu oko zidanog

“ganjčeca” s kamenim konzolama. U prizemlju su trgovački i

obrtnički lokali. Konačni je oblik zgrada dobila kad se je

urbanistički rješavao glavni trg tvrđave krajem 18. st.

Zgrada je dobro održavana, ali je prizemlje unakaženo pre-

dimenzioniranim izlozima trgovine zbog koje je i tlocrt

deformiran. Neophodno je potrebna adaptacija svih prizemnih

lokala u kući i tom prilikom treba ponovno otvoriti glavnu

vežu a prostor trgovine smanjiti i kvalitetnije rješiti

mogilijar i izlaganje robe (tekstilna trgovina). Pročelje

treba riješiti prema starim fotografi jama 19. st. iz vre-

mena kad je u lokalima bila Saganova knjižara. Prizemlje

dvorišnih krila se neadekvatno koristi, i preporuča se adap-

tirati krila za fotografske ataljere i kopiraonice a u ku-

ću uvesti centralno grijanje i tako osloboditi podrume.

Kuća u Kraševoj 1 je nakon rekonstrukcije ostala

ambijentalno važna pa je uređenje njezina pročelja vrlo bi-

tno zbog položaja kuće u odnosu na glavni trg. Nalazi se

između dvije najmarkantnije uglovne barokne palače Karlov-

ca. Pročelje je potrebno ožbukati, postaviti kameni okvir

veže po uzoru na barokni dovratnik. Zatvoriti vežu drvenim

vratima. Konzultirati se za rješenje i defi nitivnu rekon-

strukciju pročelja s Regionalnim zavodom za zaštitu spome-

nika kulture koji je rekonstrukciju kuće dozvolio uz uvje-

te dane u projektu. U prizemlju treba ponovno otvoriti lo-

kale i koristiti ih za zanatske djelatnosti ili specijali-

zirane trgovine ili trgovine namirnicama kojima nije po-

trebno skladište. Pošto je u kući bila povijesno poznata

- 19 -

- 20 -

slastičarnica Jandat, može se otvoriti i takva vrst zanat-

ske ili trgovačke usluge, npr. slastičarna, trgovina bon-

bonima, zatim trgovina slikarskog pribora ili kozmetički

salon i slične usluge. Također treba preporučiti vlasniku

kuće da lokale iznajmi onim interesentima koji pristaju

maksimalno participirati u rješenju pročelja kuće svojim

sredstvima. Uz uvjet da se ne prihvati ponuda takve trgo-

vačke ili zanatsko-uslužne mreže kojoj je potrebno preve-

liko skladište za robu.

b) Prijedlog za rušenje prigradnji i neintegriranih

objekata i aerizaciju bloka “H”.

Predlaže se rušenje trošne stambene zgrade iz 19.

st. u dvorištu kuće u Banjavčićevoj 14 i gospodarske zgra-

de u Banjavčićevoj 18, kao i zidanu ogradu između kuća u

Frankopanskoj 3 i 5 koju treba obnoviti u kapiju za pro-

laz u dvorište. Otvoriti prostor “gasice” u Šimunićevoj 2

zbog zračenja. U dvorištu kuće u Frapkopanskoj 5 srušiti

prizemnu malu zidanu gospodarsku zgradu u kojoj stanuju

socijalno ugrožene osobe.

U Kraševoj 1 srušiti nadogradnju za privremeno

stanovanje nad garažom. Rušenjem tih neintegriranih objeka-

ta kao i raznih šupa u dvorištima znatno bi se oslobodili

dvorišni prostori među kućama u bloku i zračenje bi bloka

bilo daleko bolje. S time bi se znatno rješila i vlažnost

objekata. Sva dvorišta bi se morala uredno održavati, po-

taracati i hortikulturno riješiti. Treba zabraniti betoni-

ranje dvorišnih ploha a stimulirati sađenje cvijeća i po-

stavljanje kamenog taraca. Stari tarac treba konzervirati.

Također se dvorišta mogu posipati šljunkom i postaviti

drvene klupe u živim bojama.

- 21 -

- 22 -

3. SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “H”

Na bloku “H” se nalaze kuće stambeno-poslovnog

sadržaja. Formiran je i izgrađen polovicom 18. st. Blok,

smješten uz prometnicu koja veže oba trga u bivšoj tvrđavi

s predgrađem, bio je najprikladniji za gradnju kuća bogati-

jih trgovačkih obitelji i viših ofi cira te vojnih zgrada

sa stanovima. Zbog arhitektonskih vrijednosti potrebno je

u cjelosti blok zaštititi sa naslijeđenim povijesnim gra-

đevinskim tkivom.

Predlaže se konzervacija, restauracija i reanima-

cija kuća baroknog i barokno-klasicističkog stila u Banjav-

čićevoj 14, 16 i 18; Šimunićevoj 2, 4 i 6; Frankopanskoj

1, 3 i 5. Posebno se upozorava na potrebu temeljite kon-

zervacije i asanacije baroknih kuća izrazite vrijednosti

u Banjavčićevoj 14, Šimunićevoj 2 i Frankopanskoj 1 i 5.

Predlaže se posebna adaptacija kuća i uvođenje ne-

kih novih sadržaja u : Banjavčićevoj 14, Frankopasnkoj 1.

3 i 5, Šimunićevoj 4 i Kraševoj 1.

U svim se kućama u bloku predlaže iseljavanje sta-

nara iz prizemnih i mansardnih prostorija bilo da se radi

o otkupu ili osiguravanju stambenog prostora za te osobe.

Sve prizemne prostorije bez obzira da li su orijentirane

prema ulici ili u dvorišnim krilima predlaže se adaptirati

za poslovne prostorije.

Kuće u Šimunićevoj ul. 2, 6 i 8 su stambeni objekti

i u prizemnim etažama.

Treba se zaštiti gabarit bloka i ni u kom slučaju

ne dozvoljavati nadogradnje. Sve krovove treba pokrivati

prilikom obnavljanja biber crijepom.

Obnoviti pročelja svih zgrada u bloku i istaknuti

pri tom stilske karakteristike pojedinih objekata i izvor-

ni kolorit gdje je to moguće.

Srušiti treba sve dvorišne objekte koji su dotra-

jali i koji nisu prikladni za stanovanje i zajedno s tim

pitanjem rješavati socijalne probleme. To vrijedi za Ba-

njavčićevu 14 i 18, Frankopansku 3 i Kraševu 1. Između

Frankopanske 3 i 5 treba otvoriti kapiju za ulaz u dvori-

šte (Vidi nacrt objekta iz 1805.) U Šimunićevoj 2 treba

otvoriti “gasicu”.

Sve dvorišne plohe nakon rušenja treba urediti i

hortikulturno ih riješiti. Zabraniti betoniranje dvorišnih

ploha. Zaštititi stablo u Šimunićevoj 6 (crnogorica).

- 23 -

Frankopanska 5 / Šimunićeva

Zbirka mapa i planova, inv. broj 123. Arhiva Hrvatske

u Zagrebu.

TLOCRT, PRESJEK I PROČELJE

nekadašnje zgrade slunjske pukovnije u Karlovcu, koja se

treba preurediti, prilagoditi i nadograditi dodatkom jed-

nog kata na temelju odgovarajućeg zapisnika za regimetskog

liječnika i apotekara, te skladište potrebnog pribora. U

godini 1805.

T u m a č e n j e

U prizemlju:

a. glavni ulaz

b. podrum liječnika regimente, kojeg ovaj već imade u

posjedu

c. podrum lječničkog pomoćnika

d. drvarnica lječničkog pomoćnika

e. drvarnica višeg liječnika

f. drvarnica regimentskog liječnika

g. stan kapetana

h. zahodske jame

i. stepenište u prvi sprat

k. ulaz u drvarnicu lječničkog pomoćnika

l. podrum koji pripada stanu kapetana

m. podrum višeg liječnika

n. drugi ulaz u ovu zgradu

U prvom katu:

o. do s. stan kapetana koji se sastoji od 4 sobe i komorice

t. do v. stan višeg liječnika koji se sastoji od 2 sobe i

kuhinje

w. ulaz do stana višeg liječnika

x. i y. kuhinja i ostava za stan kapetana

z. nusprostorije

z z. stepenište u prvi kat

U drugom katu:

aa. do bb. prostorije za pribor apoteke i poljske lječničke

službe

cc. do ff. stan liječnika regimente koji se sastoji od 4

sobe

gg. do ii. stan lječničkog pomoćnika koji se sastoji od

1 sobe, komorice i kuhinje

kk. ulaz u taj stan

ll. do mm. kuhinja i ostava za liječnika regimente, od

kojih kuhinja služi ujedno i kao laboratorij

nn. nusprostorije

oo. stepenište na tavan.

Projektirao i nacrtao KOLLHEFFER v. STURMFELD

major i krajiški grad. upravitelj

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “I””

U istraživanju bloka “I” sudjelovali su:

Marinka Mužar-Božić, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Mr Olga Maruševski, povjesničar umjetnosti

Teufi k Galijašević, dipl.ing.arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “I”

s kućama pod zaštitom u Šimunićevoj 1, 3, i 5;

Frankopanskoj 7, 9, i 11; Banjavčićevoj 20 i 24.

Sadržaj:

l. Analiza bloka pod šifrom “I”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “I”

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u bloku

“I”.

b) Prijedlog za interpolaciju objekta u Prešernovoj

ulici.

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “I”

Blok “I” nalazi se u pravokutnoj sjeverozapadnoj

“insuli” bivše fortifi kacije. Omeđuje ga Šimunićeva, Fran-

kopanska, Prešernova i Banjavčićeva ulica. U bloku je

i zgrađeno 9 objekata glavnim pročeljima orijentirani prema

stambenim četvrtima u Šimunićevoj i Frankopanskoj ulici i

vojnim objektima u Banjavčićevoj ulici. Prema Prešernovoj

ulici blok je djelomice otvoren zbog neizgrađene parcele.

Kuće su sazidane u nizu i naslanjaju se jedna na drugu

(Banjavčićeva ulica) odnosno odvojene su “gasicama”

(Šimunićeva i Frankopanska ulica). Unutrašnjost bloka

podijeljena je dvorištima u kojima su zidane prigradnje,

a služe za stanovanje ili kao drvarnice. Svi objekti u

bloku su stambenog karaktera osim kuće u Banjavčićevoj 20,

u kojoj su prostorije Auto - moto društva.

Situacija u 18. st.

U 18.st. sjeverozapadni blok je u cijelosti bio

izgrađen. Tipski najstarije kuće bile su podignute na uskim,

dubokim parcelama, odvojene “gasicom” i glavnim pročeljima

orijentirane prema današnjoj Frankopanskoj, Prešernovoj

i Banjavčićevoj ul. Samo su tri kuće u Šimunićevoj bile

široke, odvojene “gasicama” i usporedne s ulicom. Svi su

- 3 -

objekti, osim kuće u Šimunićevoj 5, imali dvorišta. God.

1770. te su kuće pripadale:

1. br. 14 - udovica Šljivac

2. br. 15 - Joseph Hinterbucher, postolar

3. br. 16 - Katarina Vukoterna, udovica

4. br. 17 - Vrhovac, učitelj jahanja

5. br. 18 - Axamaninn, udovica

6. br. 19 - Josip Kalčić, mesar

7. br. 20 - Brezarić, udovica

8. br. 21 - Ivan Hreljac, postolar

9. br. 22 - Henac, udovica

10. br. 23 - Barbara Jerolin, udovica

11. br. 24 - Mihalj Krušac, užar

12. br. 25 - Mare Karašin, udovica

13. br. 26 - Marija Lašnik, udovica

14. br. 27 - Marko Kolman, pekar

15. br. 28 - Ivan Debaldi, narednik

16. br. 29 - Hochaus, udovica

Mihajl Krušec, užar, udovica Marija Lakši i Ivan

Debaldi narednik, imali su uz kuće prigrađene štale.

- Kuća u Šimunićevoj broj 5 je drvena podzidana,

tipski najstarija u bloku. Zadržala je do danas oblik

parcelacije i raspored unutrašnjeg prostora. Kuća ima sko-

šeno zabatno pročelje orijentirano prema Frankopanskoj

ulici i ne ističe ugao kao urbanistički značajni detalj.

- 4 -

Po rustikalnoj konstruktivnoj izvedbi(otvoreni grednik

prizemlja i prvog kata) pripada tipu starije stambene

arhitekture poznate u Karlovcu već u 17. st.

- Kuća u Šimunićevoj broj 1, jednokatnica, ugra-

đena u nizu kuća u Šimunićevoj ulici. Zidana je opekom, i

polovinom 18.st. bila je pravokutnog tlocrta. U prizemlju

je sačuvala karakteristike izgradnje iz pol. 18. st. Pri-

zemne prostorije su svođene bačvastim svodovima sa lomlje-

nim susvodnicama, sa svođenom vežom ritmiziranom u jarmove.

Prema jednostavnom i logičnom rasporedu prizemlja možemo

uočiti gospodarski karakter zgrade.

- Kuća u Šimunićevoj broj 3 je kasnobarokna kuća

koja je zadržala tlocrtni oblik iz prve pol. 18.st. ali je

u zadnjoj trećini stoljeća zapadnim krilom proširena u

“gasicu” susjedne kuće u Frankopanskoj ulici. Prostorije

prizemlja svođene su češkim svodovima gdje su bile smje-

štene poslovne prostorije, kuhinja i pivnica. Stubište se

rastvara u veliko predvorje I. kata, iz kojeg se ulazilo

u sve sobe orijentirane prema Šimunićevoj ulici. Krajem

18.st. je kući dozidano zapadno krilo, a prostorije I kata

povezane su predvorjem starijeg zdanja preko “ganjčeca”,

orijentiranog na dvorište. Veža je svođena češkim svodovima

u 5 nejednakih jarmova, a na istaknutom kamenom dovratniku

uklesana je godina adaptacije 1799. s imenom vlasnika kuće

Johanna Zacha.

- 5 -

- Kuća u Frankopanskoj 7, jednokatnica, drvena,

podzidana, glavnim je pročeljem orijentirana prema Franko-

panskoj ulici i od susjednih kuća odvojena “gasicama”.

Građena je u baroknom razdoblju u dvije faze. Stariji dio

kuće (južno od veže) u potpunosti je sačuvan u prizemlju

današnjeg objekta. Starija kuća bila je jednokatnica zabatnog

tipa s prigrađenom vežom. Stubište je bilo prislonjeno na

stražnji zapadni zid, a ispod njega je bila pivnica. Između

1785. i 1790. proširena je na susjednu parcelu na kojoj je

bila štala narednika Debaldija. Tada su se promijenile pros-

torne komunikacije I kata. Izgrađeno je novo stubište koje

je povezivalo u kružnom ophodu predvorje, “ganjčec” i repre-

zentativan stan na katu. U dulje glavno pročelje uzidan je

dovratnik starije kuće.

Promjene u 19. stoljeću

- U 19. st. izvršene su u bloku adaptacije na

starijim objektima koji su prilagođeni luksuznijim potrebama

stanovanja. Broj kuća se smanjio zbog izgrađenih objekata

koji su zapremali tri ili više bivših parcela. U 18. st.

pripadale su različitim vlasnicima. U 19. st. bile su zidane

široke kuće, usporedne s ulicom ili reprezentativne uglovni-

ce za javnu i stambenu namjenu. Tada su u kućama povišena

krovišta kojih plohe oživljavaju prozori karakteristični

za Šimunićevu ulicu. Pročelja su prežbukana i ukrašena u

stilu bidermajera ili romantičnog historicizma.

- 6 -

- Kuća u Šimunićevoj ul. 1 - između 1808. i 1815.

dograđeno je začelje, u prizemlju otvoreno arkadnim košaras-

tim lukovima, a nad arkadama je bio dograđen drveni “ganj-

čec”. Tom prilikom je promijenjena prostorna organizacija

I kata i svođene su dvije prostorije bačvastim svodom s

eliptoidnim susvodnicama u koje se ulazilo iz hodnika na

katu. Sobe na katu orijentirane prema Šimunićevoj ulici

bile su međusobno povezane, a kad je dograđen “ganjčec”,

promijenila se komunikacija. God. 1855. parcela s kućom

pripadala je Josipu Fabeku, Polovicom 19. st. bilo je kro-

vište povišeno i adaptirano za mansardni stan. Drveni

“ganjčec” podzidan i zatvoren. Izgrađeno je zapadno kratko

dvorišno krilo i kuća je time produljena u svim etažama za

dvije prostorije.

- Kuća u Šimunićevoj broj 3 - tijekom prve polovi-

ne 19. st. objekt u strukturi nije doživio nikakve promjene.

Vlasnik kuće bio je 1855 Josip Krugler i tada je adaptiran

tavanski prostor u jednosoban mansardni stan.

- Kuća u Frankopanskoj broj 9, tlocrtno oblika

“U” sagrađena je između 1783 i 1820 na parceli gdje je rani-

je postojala kuća iste tlocrtne širine, samo pravokutnog

oblika. Prostorije prizemlja u veži u sjeverozapadnom dije-

lu zgrade svođene su češkim svodovima s jakim pojasnicama

(gurte), a južno i istočno krilo pruskim svodovima. Široka

veža i raspored prostorija daju naslutiti poslovni karakter

- 7 -

- 8 -

prizemnog dijela kuće. God. 1855. kuća je pripadala Andriji

Cimermanu s brojem 190.

- Kuća u Frankopanskoj broj 11 je uglavnica “U”

tlocrta, s naglašenom zabatnom zonom koja izlazi iz krovne

plohe. Jugoistočno se naslanja na kuću u Frankopanskoj 9,

a u Prešernovoj ulici iza kuće je prazna parcela. Na mjestu

današnje kuće 1770. bile su izgrađene četiri zabatne kuće

i jedna štala. Objekt današnjeg tlocrta podignut je između

1800. i 1811 (tlocrt iz 1813 je kopija jednog starijeg, a u

tlocrtu 1818. je kuća ucrtana).

- Sedam prostorija prizemlja i veža svođeni su

češkim svodovima nad pravokutnom osnovom. U sjeveroisto-

čnom krilu stubište vodi u podrum i na kat. Podrum se nala-

zi u uglavnom dijelu kuće. Duž sjeveroistočnog krila “ganj-

čec” povezuje prostorije I kata s podestom stubišta i veli-

kim stanom od 9 soba. Stan u potkrovlju ima četiri prosto-

rije, a zbog nagiba krovišta zidovi su skošeni, jer se

sobe nalaze u istaknutom zabatu koji je na pročelju prema

Frankopanskoj ulici arhitektonski naglašen. U drugoj pol.

19.st. prigrađene su u dvorištu tri pomoćne prostorije

svođene pruskim svodovima. God. 1855. čestica s kućom pri-

padala je udovici Titrenell.

- Kuća u Banjavčićevoj broj 20. Na mjestu današnje

1770. je bila kuća širokog pravokutnog tlocrta. Između 1780.

i 1820. dozidano je sjeveroistočno krulo (s češkim svodovi-

ma u prizemlju); veža i arkadni hodnik koji je povezivao

prizemlje sa stambenim prostorima na katu (hodnik na katu

također svođen). U drugoj pol. 19. st. izgrađeno je južno

krilo prema Šimunićevoj ul. (pruski svodovi), povećani su

stambeni prostori I kata, oba su spojena arkadnim hodnicima,

a vlasnik je god. 1855. bio Mikšić Đuro, 1866. u kuću se

uselila pošta i telegraf. Tada je kuća pripadala Gaši Devi-

ću, ranije Pavlekovićeva kuća (vidi R.Srochal str. 147.).

Pravokutne široke prostorije u prizemlju svođene plitkim

pruskim svodovima služile su kao spremišta za kočije i osta-

li materijal za potrebe pošte.

- Kuća u Banjavčićevoj 24 je prizemni objekt,

drvene podzidane konstrukcije, izgrađen u prvoj pol. 19.st.

na kraju niza kuća u Banjavčićevoj ulici. Skošenim zabatnim

pročeljem kuća je orijentirana prema Banjavčićevoj ulici.

U strukturu postojeće kuće ugrađene su dvije starije zabatne

kuće; jednostavno adiranje prostornih jedinica odaje namjenu

objekta koji je, nakon useljenja pošte i telegrafa, dobio

naziv “Gostionica k Pošti”. Kući pripada veće dvorište u

koje se ulazi kroz vežu pod jednostrešnim krovom.

- 9 -

Kuća u Banjavčićevoj broj 22 je prizemni objekt

orijentiran prema Banjavčićevoj ulici. U 19. st. je bio

dio gospodarske zgrade koja je pripadala Banjavčićevoj 20.

Možemo pretpostaviti da se objekt koristio za pomoćne pro-

storije pošte i za svratište (štala).

Promjene u 20. stoljeću

- U 20. st. grade se stambeni prostori u dvorišti-

ma tj. adaptiraju bivše štale i dvorišna krila (Šimunićeva

1, Banjavčićeva 20 i 22). Također su dograđene drvarnice

u šupe u Frankopanskoj 9, 11 i Banjavčićevoj 20. U cijelom

bloku u prizemne prostorije nepodesne za stanovanje uselja-

vaju se stanari, a na katovima se vrše recentne adaptacije

kojima se smanjuju i djele stanovi za više korisnika. Za

vrijeme bombardiranja grada 1944.g. srušena je gospodarska

zgrada “L” tlocrta u Prešernovoj ulici i do danas je na tom

prostoru ostala neizgrađena parcela.

- Šimunićeva 3, promjenom vlasnika (1933. Konrad

Gruber), desno od veže bio je probijen ulaz i izlog za

poslovne prostorije prizemlja. Otvorena je pekara s prodava-

onicom kruha, a u dograđenim prostorijama u dvorištu nalazi-

la su se skladišta.

- 10 -

- Šimunićeva 5, kada su 1933. vlasnici postali

Josip Vinski i Josipa Vrbetić, otvorili su u prizemlju

gostionicu probivši istočno od veže ulaz, koji je sadašnja

vlasnica dala zatvoriti.

- Frankopanska 9, - sadašnji vlasnik Milan

Mihajlović je poslije 1965. izvršio na I katu recentne

adaptacije. Na začelju dograđeno je novo armirano betonsko

stubište za oba krila kuće, bivši “ganjčec” preuređen je

u terasu, a stambene su se prostorije smanjile. Sniženi su

prošireni prozorski otvori I. kata koji u tom obliku nagra-

đuju pročelje kuće.

- Frankopanska 11, - pošto u kući nisu riješeni

imovinsko pravni odnosi, u prizemlju i I katu predimenzio -

nirane prostorije recentno se adaptiraju za stanovanje

(vjerojatno objekt nije bio građen za stambene nego za

poslovne namjene).

- Banjavčićeva 22, u dvorištu iza starog objekta

dozvolom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture

podignuta je novogradnja, stambena jednokatnica manjih

dimenzija, povučena na kraj dvorišne plohe.

- 11 -

- Banjavčićeva 20, znatno je preuređen unutrašnji

prostor prizemlja u kome su smještene prostorije AMD-a (ga-

raže, mehaničke radionice, poslovnice), a I kat je recentno

pregrađivan, jer je stambeni prostor podijeljen na više

stanara.

2. PRIJEDLOZI ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU “I”

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u bloku “I”

Predlaže se u svim kućama djelomična, odnosno

totalna zaštita, jer je blok već u prvoj pol. 18.st. bio

izgrađen, a do danas su sačuvane kuće s baroknim i barokno-

klasicističkim stilskim karakteristikama.

Kuće izrazite vrijednosti potrebno je uvesti u

registar spomenika za karlovačku regiju i dati ih pod stru-

čni nadzor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

- Kuća u Šimunićevoj 1 je arhitektonski izrazito

vrijedan objekt sa stilskim karakteristikama iz prve pol.

18. st. i adaptiranim prostorima visoke barokne stambene

kulture. Kuća u I katu može ostati stambena ali sa boljim

rješenjem prostorne organizacije, tj. treba ostvariti ponovno

- 12 -

cjelovit stan. Treba sačuvati arkade na začelju kuće što

je rjeđa pojava u građanskoj arhitekturi Karlovca jer ih

nalazimo samo u objektima javne, a vrlo rijetko stambene

namjene. Svođene prostorije prizemlja treba prezentirati

u izvornom obliku i adaptirati ih za trgovačke poslovne

prostore (npr. RTV servisi), a preporuča se korištenje pros-

tora za javnu namjenu (pizzeria s pivnicom). Prilikom

adaptacije nužno je sačuvati elemente koji pripadaju umjet-

nom obrtu i dozvoliti komunikaciju kroz vežu bez probija-

nja otvora na pročelju. Bivšu štalu u dvorištu koja se

koristi za stambeni prostor treba srušiti i proširiti plohu

dvorišta.

- Šimunićeva 3 - viša ambijentalna vrijednost

kuće je u njenom položaju, jer je ugrađena u niz tipski

sličnih kuća iz 18.st. i građanske karlovačke kuće rustičnog

karaktera. Iz prizemlja i tavanskog prostora treba reseli-

ti stanare i adaptirati prizemlje u društvene prostorije

(npr. kinološko društvo) ili trgovačke lokale (svjećarnica,

prodavaonica egzotičnih životinja - ZOO). Kuća ima stilske

karakteristike, arhitektonske vrijednosti i kulturno-povijes-

nu vrijednost. U njoj su živjeli ilirkinja Dragojla

Jarnjevićeva (umrla 1874) i prirodoslovac, ravnatelj više

djevojačke škole, Davorin Trstenjak (1874 do 1889). Stoga je

potrebno na pročelje kuće staviti spomen ploču, uz uslov da

se pročelje nanovo žbuka i boja.

- 13 -

- 14 -

- Šimunićeva 5, iako najstarija kuća drvene gra-

đe, do danas je sačuvala izvorni oblik i prostornu organi-

zaciju iz prve pol. 18.st. Zahvaljujući brizi vlasnice

(prof. Marija Vrbetić) kuća je dobro održavana, u izvornom

obliku i građi.

- Frankopanska 7, ambijentalna vrijednost kuće je

u njenom položaju jer povezuje jednakovrijedne barokne

objekte u Šimunićevoj i Frankopanskoj ulici, a arhitekton-

ski je jedina u nizu kanatne konstrukcije. U prizemnim

prostorijama u veži potrebno je obnoviti drvenu stropnu

konstrukciju, prizemlje adaptirati u privatnu odvjetničku

kancelariju ili za uslužne zanate (urar) kojima nije potre-

bno probijanje otvora na pročelju. Od 1895. u kući je bila

krojačka radionica, a od 1925 do 1928. odvjetnička kancela-

rija. Potrebno je zaštititi elemente od kovana željeza

(rukohvati, šarke itd.), dovratnik klesan od kamena, drvena

ulazna vrata sa zakovicama.

- Frankopanska 9 - ambijentalna vrijednost objekta

je u njegovu položaju u Frankopanskoj ulici. Arhitektonska

vrijednost unatoč adaptacijama prepoznatljiva je u prizemlju

po kasnobaroknim karakteristikama, a rasporedom prostorija

održava trgovačko-gospodarsku namjenu. Iz prizemlja je potre-

bno raseliti stanare i adaptirati ga za uslužno - zanatske

djelatnosti, koje moraju imati i prodajni prostor) biro za

fotokopiranje i umnožavanje ili pozamenterija). Potrebno

je uskladiti proporcije prozorskih otvora na katu i pri-

zemlju, u dvorišnom krilu srušiti šupe i proširiti plohu

dvorišta.

- Frankopanska 11 je kuća više ambijentalne vrijed-

nosti i rjeđi arhitektonski primjer. U “Zvijezdi” je jedi-

ni primjer arhitekture monumentalnih razmjera, koja se

uklapa u ambijent i učvršćuje ugao Frankopanske i Prešer-

nove ulice. Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa dije-

lovi kuće se vrlo loše održavaju. Jedan dio prizemlja u

privatnom vlasništvu se recentno adaptira i održava. Osta-

li korisnici stanova, izuzev u potkrovlju, ne stanuju u

dobrim prilikama: u prizemlju je vlažno, na katu su velike

sobe pregrađene, a drveni “ganjčec” je vrlo trošan. Bilo

bi najsvrsishodnije da se jedan dio prizemlja koristi za

trgovačku djelatnost, npr. antikvarijat knjiga i prodaja

periodike i to prostorije orijentirane prema Prešernovoj

ulici, u kojima je u drugoj pol. 19.st. bila Prettnerova

tiskara, a prostorije lijevo od veže za foto - atelje ili

privatnu zubnu ambulantu. Trebaju se sanirati drvene kon-

zolne grede “ganjčeca” na I katu, a čitav prostor kata vra-

titi u izvorno stanje; velike prostorije ponuditi pred-

stavništvima poduzeća ili turističkim agencijama i sl.

Gospodarske trošne zgrade u dvorištu potrebno je rušiti i

teren očistiti.

- 15 -

- 16 -

Kulturno - povijesna vrijednost objekta je u

njegovoj bivšoj namjeni jer je u prizemnim prostorijama

u krilu prema Prešernovoj ulici bila smještena tiskara

Ivana Nepomuka Prettnera, koji je bio vlasnik tiskare u

Karlovcu od 1822. do 1889. Možda je u toj zgradi bila

smještena i jedna od prvih tiskara u Karlovcu. God. 1810.

postojale su u Karlovcu dvije tiskare: francuska L’imprimerie

civile et militaire i podružnica tršćanskog tiskara Gašpara

Weisa. Prema izjavi udovice Valjak (nedavno umrla) prof.

Mariji Vrbetić, njezin je otac Antun Platzer kupio kuću

od Ivana Prettnera, vlasnika tiskare smještene u kući.

A. Platzer je kod Prettnera radio. Nakon odlaska Francuza

prestaju raditi obje tiskare osnovane za francuske uprave,

od kojih je jedna bila smještena u dvije sobe u gradskoj

vijećnici. Do sada se nije moglo utvrditi koja tiskara je

bila u Vijećnici. Drvenu prešu od jedne tiskare, vjero-

jatnije Weisove, kupio je dr Juraj Nabijač, gradski fi zik

i on je dobio u najam sobe u donjem dijelu kuće pokojnog

Demetra Gvozdića, (sagrađene na dva svoda). Ta je kuća

pripadala gradskom fi sku, ali se do sada nije ustanovilo

o kojoj se kući radi. Poslove su u toj tiskari obavljali

Ivan Majoli i I.N. Prettner koji je radio samostalno od

1821 na dalje. Prema oglasima u Pilgeru se saznaje, da se

Prettnerova tiskara 1842. nalazila u Rakovačkoj ulici

(danas Radićeva) u Ritonijevoj kući, a 1899. na Zrinjskom

trgu u Pureblovoj kući. U drugoj pol. u 19.st. se je nalazi-

la u Frankopanskoj 13 (tada Oružnička). U Frankopanskoj

11 se je oko 1856. nastanio i radio karlovački fotograf

Antun Suppan. Navodno je u istoj kući neko vrijeme stano-

vao kod Prettnere Radoslav Lopašić.

- Banjavčićeva 24 - ruševna kuća koju je potrebno

raseliti, ali istu kuću nije potrebno rušiti, nego se pred-

laže adaptacija i djelomična rekonstrukcija objekta, da bi

se očuvala tradicija lokacije ugostiteljskog objekta

(Gostionica “K pošti”). U slučaju adaptacije i rekonstruk-

cije zahtjeva se zadržati vanjski obod zidova i tip krovi-

šta, a treba dozvoliti suvremeno rješenje unutrašnjeg pros-

tora, uz uslov da se krovište rekonstruira i u vanjskom

izgledu kuća ostane što izvornija niska prizemnica. Uz kuću

je pripadajući vrt kojeg se preporuča urediti za vrtnu

restauraciju. Adaptacija se objekta nakon raseljavanja

ugroženih obitelji može ponuditi privatniku ili jednom

od kragujevačkih ugostiteljskih poduzeća sa svrhvm njego-

vanja tradicije prijateljstva s gradom Kragujevcem.

- Banjavčićeva 20 je objekt koji je u prizemlju

bio pregrađen 1866, a servis AMD-a potrebno je iseliti jer

je automoto društvu s mehaničkom radionicom potreban pavi-

ljon izvan centra grada a u povjesnoj jezgri i historijskoj

zgradi je neadekvatno smješten. Zatim treba porušiti sve

recentne pregradnje i prizemlje adaptirati za izložbeno

- prodajni prostor npr. trgovina namještaja, prodajom

- 17 -

bijele tehnike, kućanskih aparata, ili trgovina televizora

i radioaparata. Postojeći paviljon u Radićevoj 24. određen

je za rušenje a koristi ga za prodaju takve robe poduzeće

Tehno - merkur, pa bi se tom poduzeću moglo ponuditi za

adaptaciju ovaj prostor, jer takav tip artikla ne mora

imati u gradu lokaciju u Radićevoj ulici. Prostorije koje

su u kući u Banjavčićevoj 20 orijentirane prema Šimunićevoj

ulici predlaže se namjeniti za izložbeni prostor Hrvatskog

fi latelističkog društva, s fi latelističkim šalterom, jer je

prostor prizemlja kuće moguće adaptirati za takve društvene

namjene koje ujedno odgovaraju tradicionalnoj namjeni

zgrade, stare karlovačke pošte.

b) Prijedlog za interpolaciju objekta u Prešernovoj ulici

Na praznoj čestici između kuća u Frankopanskoj 11

i Banjavčićevoj 24 nalazi se prazna čestica na mjestu gos-

podarskog objekta koji je stradao za bombardiranja u

posljednjem ratu. Predlaže se interpolacija stambene novo-

gradnje sa skošenim krovištem koja gabaritom ne smije

prelaziti kuću u Frankopanskoj 11. U konstrukciji uz suvreme-

ne materijale preporuča se korištenje također klasičnih

(opeka, drvo, žbuka). Dvorište treba biti zajedničko s

- 18 -

objektom u Frankopanskoj 11 a veža starije kuće u Frankopan-

skoj 11 komunikacija sa ulicom i dvorištem za obje kuće.

U dvorištu rušiti šupe i dvorišno krilo. Ne smije se rušiti

i oštetiti postojeće stablo u dvorištu, jedno od najljepših

stabala u “Zvijezdi”, stari jasen (fraxinus excelsior L.).

- 19 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “J”

U istraživanju bloka “J” sudjelovali su:

Dr. Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Predrag Rechner, dipl. ing. arh.

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “J”

s kućama pod zaštitom u Prešernovoj 1, Banjavčićeva 26,

Presernovoj 5, Prešernovoj 7, Prešernovoj 11, Prešernovoj 17,

Prešernovoj 19 b. i 19.

Sadržaj:

1. Analiza bloka “J”

2. Prijedlog za revitalizaciju i restituciju postojećih

baroknih objekata na sjeveroistočnoj strani Prešernove

ulice.

3. Karakteristike objekata na sjeveroistočnom potezu Prešer-

nove ulice za koje se zahtijeva restitucija i zaštita.

4. Zaštita okolice.

5. Fizička i društvena restauracija bloka “J”

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “J”

Situacija u prvoj polovini 17.st.

U idealnom planu karlovačke tvrđave iz 1579. god.

nije na rubovima tvrđave uz bedeme predviđena gradnja stam-

benih kuća. U krajnjoj sjeverozapadnoj kvadratnoj “insuli”

ispod Banskog bastiona pretpostavljena je gradnja “oružane”

(Zeughaus); fi lmska snimka tlocrta iz Kriegs-Archiva u Beču

nalazi se u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture

u Zagrebu.

- U planu već izgrađene tvrđave, 1639. god. jedino

su uz sjeveroistočni bedem, između Novog i Koruškog bastio-

na, ucrtani plići pravokutni blokovi zemljišta za izgradnju.

(Ivan Pierroni, 1639 - Arhiv SRH Slovenije u Ljubljani,

sig. II 56 r. - Pierroni). Oružana je možda u 17. st. bila

izgrađena na predviđenom mjestu , a kasnije je locirana uz

glavni trg tvrđave.

- U planu iz 1646., No. 33, Kriegs-Archiv u Beču,

je šest kvadrata u sjeveroistočnom dijelu tvrđave jače

naglašeno dok uz rub bedema nisu označene čestice za izgrad-

nju.

- Gradnja uz rub bedema, sudeći po tipu uskih čes-

tica na kojima su kuće zidane po dubini čestice po uzoru na

srednjovjekovnu parcelaciju, je počela sjeveroistočno uz

- 3 -

- 4 -

bedem već u prvoj polovini 17. st., ranije nego na jugoza-

padnom rubu, a također uz ostale bedeme. U Prešernovoj uli-

ci je sačuvano nekoliko· izvornih kuća semiurbanog tipa

17. st., među kojima su najizvornije kuće br. 5, broj 7 i

broj 13.

Situacija u prvoj polovici 18. st.

U prvoj polovici 18. st. podignute su na sjevero-

istočnom rubu kuće u gustom nizu na tipičnoj parcelaciji

građevinskih čestica. Na kraju je zemljište zauzela vojna

tamnica s osmatračnicom. Koncem 17. st. i početkom 18. st.

jaki su požari vjerojatno razlog da se je niz od 6 kuća,

koji je dopirao do uskog prolaza za bedem, bio prorjedio.

Usporedivši s današnjom situacijom to odgovara nizu kuća

od broja 1 - 13. Sačuvane su četiri kuće na uskim česti-

cama tipičnim za 17. st. i jedna velika kuća usporedna s

ulicom s vrtom i štalama. Na tlocrtima karlovačke tvrđave

je i renesansna “insula” nasuprot tim prorijeđenim česti-

cama na svom sjeveroistočnom obodu gotovo sasvim prazna,

tj. ispunjena s vrtovima.

- 5 -

Situacija u drugoj polovici 18. st.

- Polovicom 18. st. (tlocrti tvrđave 1752 i 1756.)

kuće su u nizu na istim česticama kao i danas od kuće u

Prešernovoj 1 - 13, ukupno 6 kuća do prolaza, među kojima

je zadnja do prolaza kuća broj II proširena na dvije čes-

tice i usporedna sa ulicom. Ispod prolaza nalazili su se

kanali za odvod oborinskih voda. Iza prolaza nastavljale su

se kuće u nizu od kojih su prve dvije (danas kuće broj 13

i 15) na uskim česticama 17. st., a slijedeća (danas kuća

broj 17) je široka kuća usporedna s ulicom, s vrtom i šta-

lom. Tlocrtno to je tip kuće “domus civis” ili “Domus

capitanes“ - građena po uzoru na barokne ladanjske plemićke

kurije. Na kraju se niz prekida još jednim vrtom i završava

s dvije tipične kuće na česticama uskog uzdužnog tipa.

Ulica je završena pred zonom prostora tamnice s osmatrač-

nicom, koja je bila dugačka, uzdužno postavljena i pravo-

kutnog tlocrta.

- Niz objekata se nalazio uz sjeveroistočni bedem,

između Karlovog bastiona sjeverozapadno i bastiona sv. Josipa

sjeveroistočno. U prostor Karlovog bastiona bio je ugrađen

veliki magazin na puščani prah zbog kojeg je prva kuća u

nizu uz bedem bila povučena od linije ulice, a na spoju

ulica (danas Banjavčićeva i Prešernova) se je zbog takvog

položaja stvorio trg trokutastog oblika. Na bastionu sv.

Josipa iza tamnice bili su vrtovi.

- 6 -

- Između 1770 - 1775. nastale su neke promjene u

nizu kuća.

Kuće su 1770. pripadale idući od zapada prema

istoku:

l. Kuća br. 32, prva u nizu, Matija Wur, postolar i senator

(danas kuća u Prešernovoj 1 / Banjavčićeva 26). Prema

tlocrtu zaključujemo da je kuća na začelju imala “ganj-

čec“, s malim dvorištem, jer je bila nešto kraća od

današnje.

2. Kuća br. 33, Müller, potpukovnik (Prešernova 3), kuća je

srušena za bombardiranja. Podignut je novi stambeni

objekt dozvolom Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika

kulture u Zagrebu, prema projektima dipl. ing. arh.

V. Žagara.

3. Kuća broj 34, udovice Grabač (Prešernova 5); tlocrtno je

današnja kuća identična i ima dvorište iza začelja.

4. Kuća br. 35 Janko Konjić, postolar (Prešernova 7);

današnja kuća je na začelju oko 1780 dograđena i od tada

je sačuvana u konstrukciji i prostornom rasporedu u izvor-

nom ob1iku.

5. Kuća br. 36, udovice Mülhard (Prešernova 9); kuća je

bombardirana za vrijeme rata. Sačuvan je zadnji dio kuće

sa začeljem i adaptiran u stambeni prostor, i spred kojeg

je vrtna čestica.

- 7 -

6. Kuća broj 37, Jure Karasman, 5 postolar, (Prešernova 11).

Objekt usporedan s ulicom nastao proširenjem na dvije

čestice, najvjerojatnije spajanjem dva objekta iz 17. st.

u prvoj pol. 18. st.

Iz izvještaja i obavještajnog nacrta inžinira

Kreya saznaje se da su dva nova odvodna kanala za oborin-

ske vode dodana i da ih ukupno ima pet u prolazima između

blokova kuća.

7. Kuća br. 68 do prolaza, pripadala je Mari Sacherich

(Prešernova 13), izvorna semiurbana kuća 17. st., pro-

duljena je na začelju krajem 18. st.

8. Kuća br. 67, Andreas Praiković, krznar, (Prešernova

broj 15); kuća je stradala od bombardiranja i na kraju

čestice je interpolirana neintegrirana prizemnica.

9. Kuća broj 66, udovice Kovačić, (Prešernova 17) - podi-

gnuta kao “domus capitanes“ ili “domus praetoria“ oko

1740. sudeći prema tipu svodova. U zadnjoj trećini 18. st.

proširena je užim svođenim hodnikom i dograđeno je kraće

dvorišno krilo. U 19. st. je na začelju interpolirano

stubište.

10. Kuća broj 65 krojača Jure Katkića, (Prešernova 19 b),

usporedna je s ulicom. Nastala je spajanjem dvaju

starijih objekata s kraja 17. st., između 1770. i 1776.,

- 8 -

u urbanu kuću barokne prostorne organizacije i tradicio-

nalne konstrukcije.

Prema obavještajnom nacrtu inženjera Kreya , maga-

zin za barut u bastionu Karlovom bio je zbog vlažnosti ne-

podesan za uskladištenje baruta i zbog toga se upotreb-

ljavao za skladište građevnog i ostalog materijala.

Promjene u građevnom fondu u drugoj polovici 18.

st. nisu bile značajne, osim što su neke kuće produljene

ili proširene, a jedna je nastala spojem dvaju starijih

objekata. (Prešernova 19 b). Pretpostavlja se da je u zad-

njem desetljeću najznačajnija i jedina svođena kuća u

Prešernovoj ulici totalno obnovljena i da je njezin kat

ponovno zidan u kanatnoj konstrukciji dok je ranije vjero-

jatno bio od drvene građe (hrastove mosnice). Tada je i

proširena za zidani hodnik svođen češkim svodovima, kapama

(Prešernova 17).

Struktura građevinskog fonda Prešernove ulice u 19. st.

Objekti su u strukturi ostali gotovo nepromjenje-

ni.

- Kuća broj 11 je na kraju 18. st. ili na prijela-

zu 19. povećana dvorišnim krilom sa svođenom pivnicom

koja je nadograđena u prvoj pol. 19. st., a zidom je omeđeno

dvorište. U pregradnjama je eliminiran drveni “ganjčec”,

koji se u tlocrtu kuće ipak prepoznaje.

- 9 -

- Kuća broj 17 je 1874 adaptirana za djevojačku

školu. Tada je ugrađeno stubište na začelju i time je kuća

proširena. U to vrijeme je mogao biti građen mansardni

prostor i zidana kapija prema Prešernovoj ul. kao i ograda

uz prolaz prema bedemu. Adaptacija fasade, povećanje

prozora i neke pregradnje nastale su 1889 god., od kada

je kuća u vlasništvu Dragutina Hauptfelda. Od tada je u

njoj bila tiskara i prva tvornica vodenih žigova. Od tada

datira reljef Guttenberga na pročelju.

- Kuća broj 19. b. God. 1894. je dograđena za

dvorišno sjeveroistočno krilo, svođeno pruskim svodovima.

U drugoj polovini 19. st. je vrt omeđen gospodarskim zgra-

dama. U gospodarskim krilima je u 20. st. obitelj Kovačić

imala lončarsko - pećarsku radionicu, a nakon prodaje kuće

nalazila se tu stolarska radionica.

- Krajem 19. st. srušeni su bedemi i Karlov basti-

on na čijem prostoru je 1890. podignuta za 53. zagrebačku

pukovniju, osnovanu nakon razvojačenja Krajine, Vojarna

broj 2. Nešto ranije je bila uređena sjeveroistočna pro-

menada i zasađena su stabla. (R. Strohal, “Karlovac”, str.

117). Danas je ta zgrada kasarna Narodnog heroja Marka

Oreškovića. 1855. je na prostoru Karlovog bastiona bio

magazin, a nasuprot njemu i Prešernovoj ul. zgrada u kojoj

se 1863. nalazi o “Bauamt” (građevni odsjek); objekt je

kasnije srušen. Danas se približno na tom mjestu nalazi

sala Doma JNA.

- 10 -

Situacija u prvoj polovici 20 stoljeća

- Prešernova ulica zamire, ona prestaje biti

Školska ulica, ne samo po naslovu, jer i njen sadržaj ne-

staje.

- Kuća broj 15 pripadala je karlovačkom knjigo-

veži Albertu Prettneru. (Radionica A. Prettnera prema oglasu

u Pilgeru 1842. bila je u Rakovačkoj ulici - danas Radiće-

va, u Ritonijevoj kući. Tamo je bila i tiskara J. N. Prettne-

ra.)

- U kući broj 17 bila je tvornica žigova i tis-

kara D. Hauptfelda. Ulica postaje obrtnička što je bila i u

17. st.

- U kući broj 19 Kovačići imaju čuvenu pećarsku

radnju i lončarsku radionicu.

Nakon otvaranja vojarne proradila je u Prešerno-

voj broj 1 / Banjavčićeva 26 kantina. U tom dijelu centra

niču gostionice i točionice, a kuće ostaju u posjedu poje-

dinih obitelji kao dobro održavani stambeni objekti.

Propadanje objekata počinje za vrijeme prošlog

rata. Tri objekta su stradala od bombardiranja, a ostali su

ugroženi. U posljednjih trideset godina objekti u društve-

nom posjedu, također i oni u privatnom, u kojima ne žive

njihovi vlasnici, su slabo održavani. Najbolje se održava

- 11 -

kuća broj 7, u posjedu tvornice “Ivo Marinković” i u pri-

vatnom vlasništvu kuća broj 11. Vrlo nemarno su održavane

kuće u kojima žive vlasnici stanarinskih prava, naročito

kuća broj 19, i 19 b., jer su i prenapučene. Također kuća

broj 17 (prizemlje je u društvenom vlasništvu). U dvorištu

kuće broj 19 se kao stambeni prostor koristi dvorišni pri-

zemni objekt koji nema uvjeta za stanovanje.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU I RESTITUCIJU POSTOJEĆIH

BAROKNIH OBJEKATA NA SJEVEROISTOČNOJ STRANI PREŠERNOVE

ULICE

a) Svi objekti na sjeveroistočnoj strani Prešer-

nove ulice valorizirani su kao izrazita arhitektonska ili

višaambijentalna vrijednost. (Građevinski fond baroknog

razdoblja, malogradska semiurbana i urbana arhitektura).

Treba predložiti Regionalnom Zavodu za zaštitu spomenika

kulture u Zagrebu, da se svi objekti na potezu Prešernove

ulice od broja 11 - 19 b. zaštite i uvedu u registar nepo-

kretnih spomenika kulture, kao cjelina izrazite vrijednosti

b) Da bi se restitucija i reanimacija mogla pro-

vesti, predlaže se rasterećenje i promjena sadržaja u pri-

zemlju objekata Prešernova 1 / Banjavčićeva 26; Prešernova

17 i Prešernova broj 19 i 19 b. U prizemlj ima tih objekata

- 12 -

trebaju se uvesti prikladniji sadržaji, jer oni ne mogu

služiti stambenoj namjeni.

c) Svi su objekti dobro ili osrednje održavani.

U objektima u stanju srednje održanosti, osim normalne

obnove i održavanja, potrebno je sanirati međustropne kon-

strukcije, urediti sva pročelja i adaptirati prizemlja uz

uvjet da se nađe nova namjena. Svim objektima je potrebna

sanacija krovnih pokrova, naročito objektu broj 17, s man-

sardnim stambenim prostorom, koji treba adaptirati. Također

prezidati i obnoviti ograde i kapije na kućama broj 17 i

19 b.

d) Rušiti treba ograde na začeljima kuća i naka-

radne prigradnje, jer se pretpostavlja pretvaranje prolaza

između bivših bedema i bivše fortifi kacije u javni park.

e) Interpolacija novih objekata na česticama

kuća broj 7 i 13 uz uslov da se primjeni konzervativna

intepolacija sa posebnim odnosom prema fasadi cijelog pote-

za kuća zabatnog tipa i u odnosu na gibanje krovišta istih.

f) Ukidanje pločnika i uređenje javne rasvjete u

skladu s baroknim građevinskim fondom (kandelabri konzolni).

g) Bojanje fasada svih objekata nakon uređenja

prolaza iza kuća i začelja i vrtova s ogradama, prema

ocjeni analize boja koju je dala studija Restauratorskog

Zavoda Hrvatske u suradnji s Odjelom za povijest umjetnosti.

- 13 -

h) Pročelje kuće u Prešernovoj 17 treba dobiti

spomen ploču jer je u njoj od 1874. do 1893. bila niža

i viša djevojačka škola.

3. KARAKTERISTIKE OBJEKATA ZA KOJE SE ZAHTJEVA ASANACIJA,

RESTITUCIJA I ZAŠTITA U PREŠERNOVOJ ULICI, NA SJEVERO-

ISTOČNOM POTEZU ULICE.

a) Prešernova 1 / Banjavčićeva 26 - valorizirano

kao izrazita vrijednost.

Nalazi se na toj čestici od polovine 18. st. ali

je struktura prizemlja vjerojatno starija. Produljena je

na začelju poslije 1818. - građa je prizemlja kamen, mješan

opekom, tipična za 17. st. Tip zabatne kuće s tri prozorske

osi ”Dreifensterstadt”, s ulazom na bočnom pročelju. Tokom

18. st. je na začelju imala “ganjčec“ i zapremala čitavu

parcelu (vidljivo iz tlocrta). Dograđena za jednu prozorsku

os krajem 18. st. Od tada je naglašeno sjeverozapadno pro-

čelje prema trgu. Međustropna konstrukcija drvena s djelo-

mično otvorenim gradnikom. Raspored prostora u prizemlju

tipičan za semiurbanu kuću, s hodnikom duž bočnog zida,

s drvenim jednokrakim stepenicama na kraju hodnika ispod

kojih je nužnik orijentiran prema dvorištu, tj. prema

“gasici”.

- 14 -

- Prvi kat je pregrađen krajem 18. st. kad je

kuća produljena i zidana od kanatne konstrukcije, ispu-

njene opekom. U 19. st. pokrivena šindrom. Unatoč pregrad-

nji kata krajem 18. st., a najkasnije u prvoj trećini 19. st.,

raspored prostora I. kata je također tipičan za semiurbanu

kuću s proširenim predvorjem i hodnikom iz kojeg se ulazi u

četiri prostorije na jugozapadnom dijelu kuće. Sobe prema

pročelju nisu iste veličine i jedna je prostorija osvijet-

ljena iz “gasice“. U dograđenom dijelu na začelju je jedna

soba. Na tavanskom prostoru oko predvorja su dvije sobe,

osvijetljene direktno iz prozora na zabatu, a predvorje iz

prozora koji probijaju krovnu plohu. Sve pregradnje na katu

i tavanu su recentne.

- Izvorno je kuća imala jedan bočni ulaz u drugoj

prozorskoj osi na sjeverozapadnom pročelju dugačkom četiri

prozorske osi i sjeverozapadnom pročelju dugačkom četiri

prozorske osi. Prozori u prizemlju su izvornog kvadratnog

oblika. Fasade su imale razdjelnu traku, završene potkrov-

nom užljebinom. U 19. st. su fasade istaknute trakama u

žbuci i probijena su još jedna vrata za “kantinu”.

b) Prešernova broj 5 - valorizirano kao viša

ambijenta1na vrijednost.

Ucrtana je na čestici polovinom 18. st. uska

tlocrta s vrtom iza začelja, premda je prizemlje, građeno

iz mješana kamena i opeke, posve sigurno iz 17. st., a u

- 15 -

izvornom obliku kuća postoji do danas. Starost dokazuje i

međustropna konstrukcija ravnog podgleda i tipičan raspored

prostora semiurbane kuće s uskim hodnikom duž sjeverois-

točnog zida koji povezuje direktno ulicu s dvorištem iza

začelja. Na kraju hodnika ima jednokrako drveno stubište

ispod kojeg je nužnik. Glavna soba orijentirana je na

začelje, dvije bočne prema “gasici”, a komora je ozračena

iz malog prozora pod stubištem.

Na I. katu je ostao izvoran raspored s “ganjče-

com“ zatvorenog tipa na začelju nad hodnikom prizemlja, s

proširenim predvorjem i s četiri međusobno povezane pros-

torije u jugozapadnom dijelu kuće. Zbog gradnje I. kata

od opeke i potpornih zidanih lukova u prizemlju, kao i na

katu, pretpostavlja se da je kat pregrađen u prvoj polovini

18. st. Po građi i konstruktivnim dijelovima, a po rasporedu

prostora ostala je (osim recentnih adaptacija kupaonice i

kuhinje) tradicionalna semiurbana kuća građansko - obrtni-

čkog društvenog staleža, a u 17. st. i vojnih lica nižeg

čina. Na tavanskom prostoru je prema pročelju bila ugrađe-

na po jedna soba. U kućama razvijene prostorne organizacije

kao što je ova, na tavanski se prostor ulazilo stubama iz

predvorja. Stariji tipovi kuća imali su otvor za ulaz na

tavan probijen u podgledu, pa je vjerojatno kuća obnavljana

u razdoblju bidermajera u prvoj pol. 19. st.

- 16 -

c) Prešernova broj 7 - valorizirana kao izrazita

vrijednost.

Sačuvana je u izvornom obliku u strukturi pri-

zemlja od miješana kamena i opeke i I. kata od drvenih

planjki vezanih njemačkim vezom, s drvenom međustropnom

konstrukcijom sa podvlakom. Zabatna kuća s tri prozorske

osi, položena po duljini čitave parcele, jer je krajem 18.

st. dograđena na začelju, po širini kuće, prostorija potara-

cana opekom. Prostorni raspored je vrlo karakterističan za

17. st. Uski hodnik duž sjeverozapadnog zida na kraju kojeg

je jednokatno drveno stubište. Od uskog podesta se račvaju

uski hodnici i strme stube za tavanski prostor. U prizemlju

ima četiri velike prostorije, glavnu sobu prema pročelju,

dvije manje prema “gasici” i pivnicu s otvorenom grednom

konstrukcijom prema”gasici“. Svaka prostorija je direk-

tnim ulazom povezana s hodnikom. Nužnici su na kraju hod-

nika prema “gasici“. Prije dogradnje začelja iza kuća je

bio mali vrt.

Na katu je veća i manja soba prema pročelju, a

bočna soba osvijetljena je iz “gasice” Kuhinja je bila u

donjem bačvasto svođenom manjem prostoru prizemlja. U

sjeveroistočnom dijelu kuće je recentno adaptiran manji

stan, ranije dvije sobe različite veličine. Na tavanu

je jedna soba prema pročelju. Kuća je dobro održavana i

u društvenom je vlasništvu. Ova je kuća, izuzev prigrad-

nja na začelju koja ne utječe na i zvorni prostorni ras-

- 17 -

pored, najoriginalnija i po građi najtipičnija semiurbana

kuća u Prešernovoj ulici. Vjerojatno je i najstarija, jedna

od prvih kuća građena uz bedem na sjeveroistočnom rubu

tvrđave. Ima male gotovo četverokutne prozore i razdjelne

trakte na zabatnom pročelju.

d) Prešernova broj 9

Sačuvano je nakon bombardiranja za posljednjeg

rada samo začelje i struktura sjeveroistočnog dijela kuće

koja je bila dograđena krajem 18. st. Ranije u baroknom

razdoblju je iza kuće bio mali vrt.

e) Prešernova broj 11

Urbana stambena kuća iz 18. st. nastala prošire-

njem kuće na dvije parcele i vjerojatno spajanjem dviju

starijih kuća iz 17. st. Usporedna je s ulicom, široka pet

prozorskih osi. Takve su kuće nastale u drugoj trećini 18.

st. između 1730/40. (Npr. Križanićeva 13, 22 i 32, Prešer-

nova 19 b, a najelitniji je primjer Križanićeva broj 2,

tesara Michaela Rauscha, spojena oko 1780. god.). Taj tip

kuće je prostraniji, s hodnikom približno u sredini, koji

spaja ulicu s dvorištem iza kuće. Na začelju je bio drveni

“ganjčec” (vidljivo iz tlocrta tvrđave u 18. st.). Ganjčec

je komunikacija i prošireno predvorje do kojeg vode stube

na kraju hodnika. Izvorno su stube bile drvene, a međustrop-

na konstrukcija s otvorenim grednikom u prizemlju je sačuva-

na i na katu s ravnim podgledom. Prostrano predvorje otvo-

- 18 -

reno i zračeno iz “ganjčeca” povezuje stambeni prostor od

četiri kružno raspoređene sobe i kuhinje orijentirane prema

“gasici”. Tri su sobe prema pročelju od kojih je srednja

manja što je vrlo tipično za taj tip kuće i stambenog pros-

tora, a uglovne su sobe veće. Prizemlje ima tradicionalni

raspored semiurbane kuće i s lijeve i s desne strane hod-

nika što daje naslutiti da je objekt nastao spajanjem dviju

starijih kuća, pa je zbog toga na katu najmanja soba u sre-

dini nad uskim hodnikom. U prizemlju su bile poslovni pros-

tori i radionice sa skladištem, a stambeni prostor je na

katu.

Gospodarsko krilo sa svođenom pivnicom je po tipu

svoda moglo nastati na kraju 18. st. ili na početku 19. st.

kad su u građevinskoj praksi Karlovca uvedeni češki tipovi

svodova (od 1780. god. na dalje).

f) Prešernova broj 13 - valorizirana kao viša

ambijentalna vrijednost.

Izvorno sačuvana kuća iz 17. st. semiurbanog tipa,

sa zabatnim pročeljem na tri prozorske osi. Početno kad je

građena, zapremala je tri četvrtine površine čestice, ali

je krajem 18. st. produljena na cijelu česticu. Građa pri-

zemlja je miješani kamen i opeka. Raspored prostora u pri-

zemlju je tipičan, s hodnikom duž sjeveroistočnog dijela

kuće, i tri prostorije s direktnim ulazima iz hodnika.

Stubište jednokrako na kraju kuće. Nakon dogradnje nalazilo

- 19 -

se u sredini, jer je iza njega bačvasto svođena uska pros-

torija, bivša kuhinja. Hodnik je produljen do kraja kuće

s izlazom na začelju, a s njegove lijeve strane su dvije

uske komore, ostava i pivnica. Izvorno je nad svođenom

prostorijom na katu bio “ganjčec”. Nakon dogradnje ostao

je u starijem dijelu izvoran tipični raspored oko prošire-

nog podesta u malo predvorje sa četiri prostorije od kojih

su dvije sobe nejednake veličine orijentirane prema pro-

čelju, a prostorije bočno prema “gasicama”. Već u 18.st.,

kad je kuća produljena, organizirana su na katu dva stam-

bena prostora. Recentne su adaptacije izvedene zbog nužnika.

g) Prešernova broj 17 - valorizirana kao izrazita

vrijednost.

Jedina barokna urbana kuća u Prešernovoj ulici

nastala po uzoru na barokni tip plemićke kurije. Prilagođe-

na za gradske prilike pretstavlja tip palače “domus

capitanes” ili “domus preaetoria”. To je čvrsta zidana

jednokatnica, usporedna sa ulicom. Tri su velike prostorije

u prizemlju bačvasto svođene, sa lomljenim susvodnicama i

hodnikom na začelju. Ulaz u kuću je iz dvorišta, na nekad

zabatnom pročelju. Kuća je dugačka šest prozorskih osi i do

zadnje trećine 18.st. je imala pravokutni tlocrtni oblik

kojemu je oko 1780. dograđeno plitko dvorišno krilo, a uski

hodnik je svođen češkim tipom svodova i potaracan velikim

kamenim granitnim kockama.

Objekt koji je sudeći po svodnoj konstrukciji

zidan oko 1740., kada se takav tip svodova uvodi u praksu

karlovačkog graditeljstva, od tada ima dvorište sa štalom

i vrtnom većom česticom. Taj se objekt, osim nekih inter-

vencija u franjevačkom kompleksu, može smatrati jednim

zidanim i svođenim objektom u prvoj pol. 18.st., jer su

ostali tipa palače zidani ili u 17.st. - zgrada Gradskog

muzeja na Strossmayerovom trgu, ili u prvoj trećini 18.st.,

kao kurije pukovnika Kovačića u Radićevoj ul. broj 8 i 10.

(danas vojni objekti). U 18.st. ih je bilo svega 10 (deset)

u povijesnom središtu.

U zadnjoj trećini 18.st. kuća je pregrađena, kat

je podignut na kanatnoj konstrukciji s ispunom od opeke.

Tom prilikom je kuća povišena. Stubište i mansardni pros-

tor dograđeni su oko 1874. kad se tu nalazila djevojačka

škola. Od tada se Prešernova ulica nazivala “Školska ulica”.

Djevojačka škola je 1818, bila smještena u Križanićevoj

ul. 17, u nekad gradskoj palači grofa Paradeizera. Neko

vrijeme je bila u Frankopanskoj ul. 2. Od 1899. je kuća u

Prešernovoj 17. u vlasništvu knjigotiskara Hauptfelda, pa je

u prizemlju bila tiskara i tvornica vodenih žigova. Natpis

se još vidi na pročelju kuće. Na pročelju se nalazi reljef

u medaljonu s likom Guttenberga.

- 20 -

h) Prešernova broj 19 i 19 b - valorizirana kao

izrazita vrijednost.

Urbana barokna malogradska kuća koja je nastala

spajanjem dviju starijih kuća iz 17.st. U strukturi je

potpuno sačuvana, s tradicionalnom drvenom međustropnom

konstrukcijom s podvlakom i otvorenom grednom konstrukcijom

na katu, koji je sazdan od drvenih planjki. Prostor je sli-

čan, tj. gotovo identičan kući u Prešernovoj 11, s nešto

decentriranim hodnikom koji povezuje ulicu s dvorištem, a

sa svake se strane nalaze po dvije prostorije. Na kat se

prilazi iz dvorišne strane crvenim stubama prislonjenim

na “ganjčec”, koji se rastvara u široki otvoreni trijem.

Odatle se ulazi u sve prostorije kuće tj. četiri sobe i

kuhinju. Prema sobama i međustropnoj konstrukciji također

se primijećuje da je kuća spajana, jer su sve tri sobe

nejednake veličine i dubine. Zahtijeva se asanacija uz uvjet

da se poštuje sačuvani konstruktivni i prostorni oblik.

Pročelje je prekinuto horizontalnom trakom, s

prozorima izvornog, približno kvadratnog oblika, malenih

dimenzija. Na fasadi su zbog spajanja objekata zbližene

prozorske osi, pa je tako nastala aritmija, posebna karak-

teristika kuće.

Dvorišno sjeveroistočno krilo svođeno je 1824.

pruskim svodovima u tri jarma. Godina je uklesana na nad-

vratniku. Gospodarske prizemne zgrade s kapijom su u prvoj

pol. 19.st. zatvorile unutrašnje dvorište. Danas su ta dva

krila recentno adaptirana u nekoliko stanova. U dvorištu se

- 21 -

svi objekti trebaju rušiti i ponovno potpuno otvoriti pros-

tor, a iz prizemne zidane prostorije raseliti socijalno

ugrožene.

4. ZAŠTITA OKOLICE

Mala dvorišta i vrtovi kuća u Prešernovoj ulici

dopirali su do prolaza uz bedeme. Neka su od tih dvorišta

sačuvana ali neuredno održavana. Najveće je uz kuću u

Prešernovoj 17, dok su još uz kuće u Prešernovoj 11 i 19 b.

Dvorišta kao i njihove ograde i kapije prema Prešernovoj

ulici a također na začeljima prema prolazu se zahtjeva ure-

diti i srušiti sve objekte u njima, šupe i nedozvoljene

gradnje.

U prolazu iza začelja kuća prema šancu i prostoru

na kojem su barake i vojni objekti zasađeni su jablani,

jasenovi i šljive. Taj prolaz treba osposobiti za pješačku

stazu sa klupama jer će nakon raseljavanja vojnih objekata

i rušenja šanca služiti za odmor i razgledanje historijskih

šančeva. Na tom prostoru neće se smjeti graditi a svi nein-

tegrirani objekti prigrađeni začeljima kuća morat će se

rušiti (uz krila kuće u Prešernovoj 19). Također treba

uredno održavati prolaz sa stubama između kuća u Prešernovoj

11 i 13. Ispred kuće u Prešernovoj 1 / Banjavčićeva ul. 26

treba urediti trg i pod sjenovitim stablima ostvariti mo-

- 22 -

- 23 -

gućnost za sjedenje i zadržavanje, održavati travnjak,

jednako kao i u prolazu koji ne smije biti betoniran ili

pošljunčen. U novim objektima koji će se ugraditi na mje-

stima gdje su kuće stradale od bombardiranja treba na isti

način voditi računa o prostoru vrta kao što je to jednim

primjerom u projektu ostvareno za novogradnju interpoliranu

na česticu u Prešernovoj broj 3, iza koje je planiran vrt.

5. FIZIČKA I DRUŠTVENA RESTAURACIJA BLOKA “J”

U Prešernovoj ulici uz bivši bedem tvrđave sačuvan

je niz najstarijih kuća u karlovačkoj “Zvijezdi”. U izvor-

nom obliku sačuvane su kuće iz kraja 17.st. i prve pol.18.

st. a većina kuća u temeljima je znatno starija. Za vrijeme

rata taj je potez kuća stradao od bombardiranja pa su tri

čestice prazne. Na jednoj čestici je podignuta dozvolom

Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu

nova stambena kuća (u Prešernovoj 3 - projektirao dipl. ing.

arh. V.Žagar). Dio začelja kuće u Prešernovoj 7 je recentno

adaptiran i pred njom je na čestici vrt. Na čestici u

Prešernovoj 15 je ugrađena na kraju zemljišta neintegrira-

na prizemnica.

Blok je prekinut prolazom sa stubama i bio je

gusto izgrađen kućama u nizu od današnjih brojeva 1 - 17.

Između kuća u Prešernovoj 17 i 19. b nalaze se dvorišta

zatvorena kapijama, zidovima i gospodarskim zgradama.

Iza bloka je sačuvan prolaz u čitavoj širini,

koji je tekao uz bedem bivše fortifi kacije. Na prostoru

srušenih bedema, šanca i Karlovog bastiona podignuta je

1896. vojarna, danas kasarna narodnog heroja “Marka Oreško-

vića”. Taj je prostor ograđen žicom i proteže se do sjevero-

istočne promenade (“Schwarz - promenade”), koja je vrlo

zapuštena, obraštena šikarom i zapuštenim stablima. Na tom

se prostoru nalaze barake i spremišta kasarne. Ta situacija

je jedna od bitnih zapreka direktnog povezivanja gradskog

naselja “Gaze” s povijesnim središtem prema kojemu je pri-

rodno orijentirana.

U 18. i 19. st. je to naselje bilo nastanjeno

poljodjelcima i obrtnicima suburbiuma. Pošto je na “Gazi”

bila luka i brodogradilište, to je naselje i tada bilo važ-

no za sjeveroistočni dio centra (Grad. 1770. s 28 kuća i

157 stanovnika). Danas predstavlja potencijalno gradsko

naselje za revitalizaciju čitavog sjeveroistočnog dijela

povjesnog središta uz uvjet da se ukine fi zička zapreka

koju pretstavlja kasarna “Marko Orešković” sa čitavom zonom

svojih vojnih neintegriranih objekata, koji zatvaraju centar

prema naselju “Gaza” i prema sjeveroistočnoj promenadi.

Budući život tog dijela centra na rubu ”Zvijezde”,

sa izuzetno vrijednim najstarijim građevinskim fondom na

sjeveroistočnom potezu Prešernove ulice od broja 1 do 19

s povijesno i arhitektonski značajnim građevinama zbog

njihove likovne kvalitete i kulturnog sadržaja u 19.st.,

- 24 -

ovisi o evakuaciji kasarne “Marko Orešković”, tj. elimina-

cije fi zičke zapreke. O tom rješenju ovisi i urbani život

budućeg gradskog naselja “Gaza”, kojemu povijesni centar,

jer mu prirodno gravitira, predstavlja rješenje kulturnih,

estetskih i ekonomskih sadržaja.

Kasarna narodnog heroja “Marko Orešković” podesna

je za smještaj pitomaca srednjih škola i fakulteta jer može

primiti veći broj pitomaca, dok sadašnji đački dom “Nada

Dimić” može primiti samo 150 pitomaca. Tim više, jer se u

budućnosti može pomišljati i na evekuaciju bolnice JNA

na kraju Prešernove ulice, također za proširenje kapaciteta

đačkog doma, koji već sada treba računati potrebu smještaja

oko 700 pitomaca.

Kad bi se vojni objekti, koji više ne odgovaraju

suvremenim zahtjevima vojske, osposobili za smještaj pito-

maca đačkog doma “Nada Dimić”, tada bi se taj povijesni dio

koji odumire ispunio omladinom, riješio bi se problem živo-

sti i revitalizacije u velikoj mjeri. Taj prijedlog nudi

istodobno rješenje velikog prostora za rekreaciju omladine

i stvaranje života na sjeveroistočnoj promenadi, uz šanac.

Istodobno uz asanaciju postojećeg građevinskog

fonda na sjeveroistočnom potezu Prešernove ulice treba

urediti i sačuvani prolaz između bivših bedema i začelja

kuća kao šetališta s klupama. Ispred kuće u Prešernovoj 1 /

Banjavčićevoj 26 nalazi se prošireni trg koji bi se prola-

- 25 -

zom mogao direktno preko “šanca” povezati sa naseljem “Gaza”.

Također je veliki paviljon Doma JNA neintegrirana građevina

koja bi se ili trebala potpuno rekonstruirati ili rušiti i

eliminirati kako bi se otvorio vidikovac prema “šancu” i

Draškovićevoj ulici, a na tom prostoru ostvario park i

paviljon za jahačku školu koja je na tom prostoru postojala

u vrijeme, kad je tvrđava funkcionirala. Taj prostor bi u

tom slučaju također bio specifi čan rekreacioni sportski

teren povjesnog središta.

- Arhitektonskim objektima u Prešernovoj ulici

osim stambene namjene trebalo bi vratiti ponovno neke sadr-

žaje, raseliti socijalno ugrožene osobe iz šupa i nezdravih

dvorišnih traktova i gospodarskih zgrada, pivnica i ostava u

prizemlju kuća. To stanovništvo nastaniti u povoljnije adap-

tirane stanove ili nove stambene objekte koji će se graditi

na praznim česticama u povjesnom središtu. Dati prioritet

smještaju obitelji i pojedincima, starim osobama i sa manjim

prihodima i standardom u dodjeljivanju jeftinijih stanova.

U tom slučaju bi se prizemlja najstarijih kuća mogla resti-

tuirati za stare zanate i približno slične sadržaje. Npr:

u Prešernovoj 1 u prostoru bivše “kantine” urediti caffe

- bar sa toplim sendvičima i osvježavajućim pićem i sa

stolovima na travnjaku pred kućom, a u prednjem djelu kuće

adaptirati prostor za obrtničku radionicu, postolarsku ili

sl.; u Prešernovoj 17 raseliti prizemlje i adaptirati ga za

- 26 -

društvene prostorije ili školski prostor i radionicu za

defektnu omladinu, društvo slijepih ili slične humanitarne

institucije, npr. društvo antialkoholičara; gospodarske

traktove u Prešernovoj 19 osposobiti za zanatske radionice

ili umjetni obrt, najpovoljnije za keramiku i lončarstvo

zbog kojeg su i podignute.

- Na praznim česticama treba ugraditi nove stambe-

ne kuće sa zahtjevom vraćanja slikovitosti i cjelovita

ugođaja nekadašnje ulice, pa se novogradnje moraju prilago-

diti čestici i tipu zabatnih pročelja i plastičnih gibanja

krovišta, karakterističnih za Prešernovu ulicu.

- Također se u ulici treba riješiti rasvjeta po

uzoru na konzolnu ili uličnu rasvjetu tipa kandelabra.

- 27 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “K”

U istraživanju bloka “K” sudjelovali su:

Marinka Mužar-Božić,prof. povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Vesna Šarinić, dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “K”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “K”

a) Prijedlog za asanaciju kuća u Križanićevoj ulici

od broja 18 do 34 s objektima izrazite i više ambi-

jentalne vrijednosti: Križanićeva 18, Križanićeva 20,

Križanićeva 22, Križanićeva 30, Križanićeva 32,

Križanićeva 34.

b) Prijedlog za otkup prizemne kuće u Križanićevoj 26

i promjena namjene obtjekta.

3. Hortikulturna zaštita bivšeg prolaza uz bedem, rušenje

šupa i naknadnih prigradnji na tom potezu te ukidanje

ograde.

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “K”

Blok se nalazi na jugozapadnom dijelu povijesnog

središta na rubnoj zoni uz “šanc”. Omeđen je Križanićevom,

Marinkovićevom, Klobučarevom i Lukšićevom ulicom. Objekti

u Klobučarevoj ulici orijentirani su prema “šancu” u kojemu

se nalazi košarkaško igralište i park. Uz rub “šanca” je

zasađen drvored javora.

U strukturi bloka su kuće u Križanićevoj ulici,

koje su se nalazile uz bedem fortifi kacije, bile su od

njega odvojene uskim još danas vidljivim prolazom. Prolaz

je omeđen visokim zidovima dvorišta kuća koje su podignute

na nasipu u prvoj pol. 20. st.

Stare građanske kuće orijentirane prema Križani-

ćevoj ulici imaju dvorišta i dvorišna krila, a poneke male

vrtove u prolazu.

U bloku ima 20 objekata, od kojih je 18 stabmenih,

zatim jedna prizemnica u dvorištu i trafostanica. Iz za-

čelja kuće broj 20 je šupa ugrađena u prostor prolaza. Uz

kuću broj 18 pred praznom česticom dvorišta nalazi se zida-

na neostilska kapija.

- 3 -

Situacija u 18. stoljeću

Uz bedem tvrđave nizale su se kuće na tipičnim

uskim česticama, građene po dubini čestice i razdvojene

“gasicama”. Poneka kraća je imala mali vrt koji nije sezao

u prolaz uz bedem. Gotovo su sve čestice u prvoj pol. 18.st.

bile izgrađene objektima najstarijeg tipa (uske zabatne

kuće), a samo su tri kuće bile šire i usporedne s ulicom.

Samo nekoliko vrtova nalazilo se na ponekoj praznoj česti-

ci.

Na potezu Križanićeve ulice, od Marinkovićeve

do Ulice 6. maja, od šireg prolaza za kanalizaciju do “ko-

ruškog” bastiona, nalazilo se u 18. st. 12 kuća od kojih

je posljednja s okućnicom ulazila u prostor bastiona i po

tome se izdvajavala iz niza (danas je to kuća broj 36,

orijentirana prema Ulici 6. maja).

Godine 1770. te su kuće pripadale:

1. br. 181 - Martin Leks, tkalac

2. br. 182 - Karlo Vodopivec, postolar

3. br. 183, Janko Pofl išak, krojač

4. br. 184, Jure Mučnjak, postolar

5. br. 185, Petar Kapčić, postolar

6. br. 186, Mate Krajačić, lončar

7. br. 187, Marijana Skofazin

8. br. 188, Erharder, udovica kapetana

- 4 -

9. br. 189, Ivan Regeš, krojač

10. br. 190, Jaska, udovica

11. br. 191, Matija Hladić, krojač

U nizu kuća je prema ranijoj situaciji jedna

manje, jer je vjerojatno kuća br. 182 postolara Vodopivca

bila spojena sa susjednom manjom ili su te dvije kuće bile

u posjedu jednog vlasnika (danas je to široka zabatna kuća

u Križanićevoj 18).

- Krajem 18. st. na praznoj čestici između kuće

udovice Jaska i krojača Matije Hladića bila je podignuta

nova kuća na uskoj čestici koja je 1813. u nizu kuća u

planu Karlovca ucrtana kao drvena. (Vidi Mapa X - 76,

Karlovac, nacrt u Arhivu SRS Ljubljana, ing. Antun Portner).

Promjene u 19. stoljeću

- U 19. st. nastaju promjene koje ne utječu na

strukturu kuća. Od 12 kuća od drvene građe sa zidanim

temeljima koje su ucrtane u nacrt tvrđave iz 1813; broj se

smanjio, ali su se na česticama kuće proširile. Na topo-

grafskom popisu gradskog područja u 1855, na tom je potezu

bilo 9 čestica i na njima 10 kuća. Pripadale su:

- Flegel Josipa, čestica 31, kuća br. 29

- Tkalac Josipa, čestica 32, kuća br. 30

- Blazinić Helena, čestica 33, kuća br. 31

- 5 -

- Asanger Josipa, čestica 34, kuća br. 32

- Pilepić Vatroslava, čestica 35, kuća br. 33

- Rozmanić Ana, čestica 36, kuća br. 34

- Štrok Klara, čestica 37, kuća br. 35

- Kreč Marija, čestica 38, kuća br. 36

- maloljetni Medaković, čestica 39, kuća br. 37

- K.K. Sluiner Regiments, ranije Ergastullum

Militare, posljednja u nizu imala je dvije čestice, 40

i 41, s kojima je ušla u prostor bastiona.

Oko 1820/30 god. na mjestu dviju tipskih tradici-

onalnih kuća uz prolaz s kanalima danas Marinkovićeva po-

dignuta je na dvije čestice jedna nova kuća usporedna s

ulicom. Ista je zbog proširenja Marinkovićeve ulice sruše-

na (zadnji vlasnik bio je Nikolić, koji je ima četkarsku

radionicu s lokalom u prizemlju).

- Kuća u Križanićevoj 18 je proširena i začelju

je dozidano stubište. Na praznoj čestici pokraj kuće bilo

je dvorište koje je vlasnik zatvorio zidanom neostilskom

kapijom.

- Križanićeva 22, barokna kuća poludrvene građe,

usporedna s ulicom, koja je 1770. bila u vlasništvu kape-

tanske udovice Erharderi, ostala je pravokutnog tlocrta

i proširena u “gasicu”, s vežom za ulaz u malo dvorište-

-zatvoreno oko 1820. dvorišnim uskim krilom nad kojima je

u drugoj pol. 19.st. podignut kat s terasom, kasnije

pokriven krovom.

- 6 -

- 7 -

- Kuća u Križanićevoj 24 izvorna rasporeda i

građe u prizemlju sa svođenim prostorom bivše kuhinje.

Obnovljena je 1787., kad je dobila klesani dovratnik s

ključnim kamenom na kojemu je ubilježena godina. U drugoj

pol.19.st. nadozidan je kat te su od tada stambeni raspored

i komunikacija stubištem tipični za 19.st. Kuća je imala

broj 26 u bivšoj Pekarskoj ulici koji je sačuvan nad ula-

zom u svođenu pivnicu u dvorišnom krilu.

- U Križanićevoj 28, je na mjestu starije drvene

kuće na vrlo uskoj čestici podignuta oko 1830. današnja

kuća sa svođenim prizemljem tipa čeških svodova. Stambeni

prostor s “ganjčecom” tipa bidermajer znatno je pregrađen.

- Kuća u Križanićevoj 30 građena u dvije faze s

karakteristikama barokne stambene kuće usporedne s ulicom,

pregrađena je u prvoj trećini 19. st. Kuća je gospodarskog

karaktera sa zidanom kapijom s klesanim dovratnikom košara-

stog luka. Dvorišno krilo s gospodarskom namjenom zidano

je u prvoj pol. 19.st. dok je niža prizemna zgrada podig-

nuta nešto kasnije. Prvobitna kuća gospodarsko stambenog

karaktera početkom 19. st. postaje društvena zgrada, u

kojoj je bila smještena Muzička škola. Zatim “Nadin - Dom”

obrtničko - radničkog pjevačkog društva “Nada”. Danas je

tu “udruženje samostalnih zanatlija, ugostitelja i prevo-

znika u Karlovcu,! koje je kuću recentno adaptiralo dozvo-

lom Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

- Kuća u Križanićevoj 32 je posve izvornog tipa

malogradske poludrvene kuće usporedne s ulicom, sa četiri

prozorske osi. Drveni “ganjak” je pregrađen na spoju s

dvorišnom zgradom zidanom u prvoj pol. 19.st.

Rušenje bedema i izgradnja bloka u XX stoljeću

- Nakon regulacionog plana 1923 god. postupno su

rušeni bedemi. Već krajem 19. st. sravnjen je na jugozapa-

dnoj strani nasipa. Začelja starih kuća u Križanićevoj

ulici ostala su slobodna pogledu, orijentirana “šancu”, pa

su tada u nekim kućama nad gospodarskim zgradama podignuti

katovi za stanovanje ili obrtničke radionice. Veći broj

kuća imao je drvene “ganjčece” ili zabatna začelja. Tako

ih je prikazao 1929. slikar Milenko Grujić na svojim grafi -

kama povodom proslave 350. godišnjice Karlovca (Mapa bakro-

pisa M.Gjurić, jula 1929). Između “šanca” i kuća na glasicu

prostirali su se travnjaci sa stazama, pa je gradska uprava

rasparcelirala zemljišta i prodala ih privatnicima. Tu su

oko 1930 karlovački inženjeri i graditelji Branko Petrović,

Nikola Marić i Filip Heksch projektirali i izgradili stil-

ski ujednačene, suvremene stambene jednokatnice. Tako je

nastao kompaktno zatvoren blok s fasadama kuća orijentiranim

prema “šancu”, kao estetski izvanredno nenametljivo rješe-

nje situacije nastale nakon rušenja nasipa. Pokrivajući za-

čelja starih kuća u perifernoj Križanićevoj ulici, kuće uz

bedeme, ukupno njih sedam, nadomjestile su nastalu prazninu.

- 8 -

To je promišljeno rješenje karlovačkih inženjera, čiji se

radovi međusobno razlikuju unutrašnjem rasporedom stambe-

nih prostora, ali su vanjštinom nenametljivi i prate lini-

ju bivšeg bedema. Time se uklapaju u tradiciju programa

“Društva za poljepšanje grada Karlovca koje je do tada

već bilo uredilo parkove omeđivši obod ”šanca” drvoredom.

Kuća u Klobučarovj 8 podignuta je 1936, a

dvorišna prizemnica 1969. Za obitelj Dobrovolsky gradio je

je ing. F. Heksch koji je kasnije još jednom adaptirao

kat. Kuća u Klobučarevoj 7 građena je 1936. a vjerojatno i

uglavnica u Klobučarevoj 9 / Marinkovićeva ulica. Kuću

u Klobučarovj 6 gradio je 1937. ing. Nikola Marić za

udovicu Oršanić, a 1938. sebi je izgradio kuću u Klobučare-

voj 5 (recentno adaptirana za dječji vrtić ”Zvijezda”).

On je također gradio u kuću u Klobučarevoj 4. Kuću u

Klobučarevoj 3 je 1938. gradio ing. Branko Petrović za

Katicu Miljušević. Uglavnica u Klobučarevoj u 9 / Marinko-

vićeva 7, čiji je vlasnik bio Mataković, građena je 1936

(recentnu adaptaciju je 1936. izveo ing. Ivan Maradin).

Niz kuća prekinut je uglovnicom u Klobučarevoj 3

jer ga razdvaja kratka Lukšićeva ulica. Ta kratka ulica

je prolaz do komunikacije koja se protezala iza začelja

kuća u Križanićevoj ulici, a koju su nakon zidanja visokih

dvorišnih ograda u Klobučarevoj ulici, postupno zaposjeli

vlasnici kuća iz Križanićeve ulice. U biti je to gradsko

zamljište.

- 9 -

- U Lukšićevoj ulici br. 1 je podignuta neintegri-

rana stambena dvokatnica koja je djelomično ušla u taj pro-

laz.

- Zbog proširenja Marinkovićeve ulice srušene su

dvije stare kuće u Križanićevoj ulici i tada je prekinut

niz najstarijih malogradskih kuća. Na jednom dijelu čestice

u Marinkovićevoj 3/ Križanićevoj sagrađena je 1938. naj-

slabija kuća u tom nizu stambenih objekata funkcionalisti-

čkog stila. To je poslovno-stambena uska zgrada, koju je

projektirao ing. Plemić ili je tu kuću dao graditi ing.

Plemić (dokumentacija nejasna).

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU ”K”

a) Prijedlog za asanaciju kuća u Križanićevoj ulici od broja

18 do 34 s objektima izrazite i više ambijentalne vri-

jednosti: Križanićeva 18, Križanićeva 20, Križanićeva 22

Križanićeva 30, Križanićeva 32, Križanićeva 34.

Za sve kuće na potezu Križanićeve ulice od broja

18 do 36 predlaže se preventivna i totalna zaštita, jer je

tu potpuno sačuvana najstarija struktura građevinskog nas-

ljeđa s vremenskim i tipološkim primjercima. Među njima

- 10 -

izuzetno su značajni izvorni tradicionalni karlovački tipo-

vi malogradskih obrtničkih kuća sagrađenih na najstarijim

zemljišnim česticama razdijeljenim već u 16. st. za gradnju

građanskih kuća. Karakteristične su za perifernu vedutu

tvrđave. Zbog toga se ta, cjelina zaštićuje kao visoka

ambijentalna vrijednost. Sve kuće moraju se odreda djelomi-

čno asanirati i osigurati njihovo neprekidno održavanje.

Potrebno je obnavljati detalje: međustropnu drvenu kon-

strukciju, krovišta, drvene ”ganjčece”, ”gasice” i unu-

trašnja dvorišta, detalje kovanog željeza, npr. rukohvate

i kamene detalje dovratnika. Najbitnije je obnoviti proče-

lja i prezentirati ih u izvornom koloritu. Pojedinim kućama

potrebno je vratiti stare otvore (npr. grubo narušeno pro-

čelje prizemne kuće u Križanićevoj 26 probijanjem izloga).

- Objekte izrazite vrijednosti treba održavati

pod paskom Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture

u Zagrebu i uvrstiti ih u registar spomenika izrazite

vrijednosti za karlovačku regiju. Pošto su ti objekti uglav-

nom u privatnom vlasništvu, a većina se dobro održava,

vlasnicima treba poslati rješenje o zaštiti i stimulirati

zaštitu povlasticama i povoljnim kreditima za asanaciju

oslobađanjem od poreza prilikom radova obnove itd.

- Kuća u Križanićevoj 18, izrazite je vrijednosti

zbog karakterističnog oblika i dimenzija u sklopu preosta-

le arhitekture. Potpuno je izvorne konstrukcije i tlocrtnog

- 11 -

rasporeda. Preopterećena je stanarima, pa se preporuča

raseljavanje i adaptacija stambenog prostora u prvobitni

oblik uz uvjet, da ga koristi samo jedna obitelj. Prizemlje

je potrebno adaptirati za poslovni prostor kojemu nije

potreban izlog za prezentaciju proizvoda (obrt ili umjetni

obrt, kožna galanterijska proizvodnja, ručno pletenje,

ručni radovi itd.) Predlaže se otkup vrtne parcele za javni

vrt s ulazom kroz svečanu dvorišnu kapiju ili vrt zatvorenog

tipa isključivo za kuće u Križanićevoj ulici. Također pove-

zivanje plohe dvorišta sa slastičarnicom u Marinkovićevoj

ul. za ljetnih mjeseci.

- Kuća u Križanićevoj 20 je najrustičniji primjer

malogradske semiurbane kuće na izrazito uskoj čestici. Po

karakteru je tip drvene pokupske kuće prilagođene obrtni-

čko - stambenoj kući. Preporuča se stimuliranje vlasnika

da održava izvorni karakter kuće i da uz povoljne kredite

ostvari asanaciju prizemlja i obnovu pročelja. Šupe koje

pripadaju kući treba rušiti, jer su zidane u prostoru

prolaza. Pretpostavlja se rješenje grijanja bloka (program

plinifi kacije ”Zvijezde”).

- Kuća u Križanićevoj 22 je stambena kuća u pri-

vatnom vlasništvu. Potrebna je asanacija prizemlja s prepo-

rukom, da se zajedno s dvorišnim krilom adaptira za obrtni-

čku radionicu, te da se zabrani korištenje tog prostora za

stanovanje. Moguće je adaptirati taj prostor i za ateljer-

ski namjenjen umjetnom obrtu.

- 12 -

- U Križanićevoj 28 je svođeni prostor prizemlja

u dijelu kuće prema začelju i vrtu neadekvatno korišten za

stanovanje. Predlaže se prvobitna namjena, npr. maloprodaja

specijaliziranih prehrambenih artikala, sireva ili delikate-

sa, kruha i mliječnih proizvoda.

- Kuća u Križanićevoj 30 ima društvenu funkciju

što odgovara povijesnim sadržajima objekta. Potrebno je

iseliti stanare da bi objekt isključivo služio ”Udruženju

samostalnih zanatlija, prevoznika i ugostitelja u Karlovcu”,

uz uvjet da kuću održavaju prema propisim Reginalnog

Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu.

- Kuća u Križanićevoj 32 je tipičan primjer drvene

podzidane kuće usporedne s ulicom sa četiri prozorske osi

i najstarijim tipom prozorskih otvora. Potrebna je sanacija

međusobne konstrukcije zbog vlage i solidna adaptacija

prizemlja koje nije podesno za stanovanje i zbog toga ga

treba koristiti kao obrtničku radionicu ili za primjenjenu

umjetnost.

- Kuća u Križanićevoj 34 je izrazita spomenička

vrijednost, konstruktivno i oblikovno najtipičniji i naj-

stariji tip obrtničko stambene drvene karlovačke kuće s

izvornim tlocrtnim rasporedom stanovanja i radnog prostora.

Stoljećima je bila u Vlasništvu obrtničkih obitelji. Pos-

ljednji vlasnici su nasljednici naivnog karlovačkog slikara,

- 13 -

dimnjačara Ivana Bauera, čije se slike nalaze u njihovom

posjedu. Dobro je održavana.

Vlasnike treba stimulirati da obnove drveni

”ganjčec” na začelju, koji je za recentne obnove eliminiran.

Začelje kuće je optički važno u vizuri Lukšićeve ulice

kao upozorenje na staru strukturu centra. Na fasadi su

pronađeni i uzorci izvorne žbuke s bojom u gornjim zonama.

Objekt treba konzervirati kao jedan od tipičnih najsta-

rijih uzoraka karlovačke arhitekture.

b ) Prijedlog za otkup prizemne kuće u Križanićevoj 26 i

promjena namjene.

Prizemna kuća je rjeđa pojava u arhitekturi bivše

fortifi kacije. U Križanićevoj 26 je u privatnom vlasništvu

obrtnika, adaptiran za pekaru. Objekt nije adekvatno kori-

šten premda je vrlo značajan u vizurama grada s centralnog

trga i Radićeve ulice, kroz Mažuranićevu ulicu. Objekt se

koristi za prodavaonicu kruha, pa je pročelje nagrđeno

predimenzioniranim izlogom. Uz začelje dozidana krušna peć

s visokim dimnjakom ulazi u prostor bivšeg bedemskog pro-

laza koji treba konzervirati i kao prolaz istaknuti u

rasteru grada. Šupe za ugljen kao i peć trebat će rušiti.

Pošto se u povijesnom središtu ne pretpostavljaju obrtni

pogoni koji zagađuju okoliš i oštećuju zaštićeni sklop

objekata, zahtijeva se ukidanje pekare i promjena namjene:

- 14 -

a) prodavaonica kruha i pekarskih specijaliteta

te mlječnih proizvoda može se zadržati, a objekt može biti

i mliječni restoran;

b) ateljerski prostor za projektiranje hortikul-

ture i prodaju cvijeća, aranžman ikebane itd. preporučiti

karlovačkom poduzeću ”Zelenilo” ili privatnicima.

3. HORTIKULTURNA ZAŠTITA BIVŠEG PROLAZA UZ BEDEM, ČIŠĆENJE

PROLAZA, UKIDANJE OGRADA I KONZERVACIJA U RASTERU

POVIJESNOG CENTRA

Uz bedem fortifi kacije protezao se uži prolaz

koji je sačuvan na jugozapadnom krajnjem rubu grada. Vlas-

ci kuća u Križanićevoj ulici su nakon izgradnje bloka

kuća prema ”šancu” ušli u taj prostor s malim vrtovima i

dvorištima premda im nikada nije pripadao. Stoga se pred-

laže da se sa vlasnicima kuća i korisnicima stanova održi

sastanak u Mjesnoj Zajednici radi zaštite prolaza kao javnog

prostora. Tako bi se stanovnicima Križanićeve ulice s kon-

zervacijom prolaza osigurao prijatan ugođaj i uređenje

okoline kuće. Na tom potezu ne smije se dozvoliti izgrad-

nja, a ulaze u prolaz treba osigurati ogradama od drva ili

kovanog željeza.

- 15 -

Objašnjenje:

Križanićeva ulica je u 19.st. imala naziv Pekarska,

premda su 1770. pekari vlasnici kuća u fortifi kaciji bili

samo Marko Kollman u današnjoj Frankopanskoj ulici i Lorenc

Hergenrether na uglu današnje Radićeve / Banjavčićev.

U popisu ceha je 1770. bilo 17 pekara, a 1785. 7, među

kojima je, čini se, najproduktivniji bio spomenuti Marko

Kollman. Nakon carske naredbe 1786. o ukidanju taksa i

ograničenja trgovine žitom i dozvole pečenja kruha bez ogra-

ničenja, bilo je uz pekare na popisu i oko 30 žena koje su

pekle kruh. Vjerojatno je nakon donošenja te uredbe više že-

na u Križanićevoj ulici peklo kruh i o tuda naziv Pekarska

ulica, jer tu ranije nije bilo pekarskih obrtnika. Prema

popisu u “Almanahu” od Marka Sablića iz 1933. ta izrazito

obrtnička ulica ostala je po socijalnom sastavu gotovo

neizmjenjena. Tu se nalazilo više obrtnika, dva krojača,

stolar, dimnjačar, četkar s lokalom za prodaju, dva posto-

lara i svega jedan pekar. U toj su periferijskoj ulici na

potezu od Marinkovićeve ulice do Ulice 6. maja otvorene dvi-

je sitničarije i jedna trgovina četkarskih proizvoda. Dva

lokala nalazila su se u kućama koje su srušene zbog proši-

renja Marinkovićeve ulice, a jedan u Križanićevoj 28. Pri-

- 16 -

zemlje te kuće treba raseliti i ponovno otvoriti prostor za

maloprodaju (prekomorska roba, prodavaonica delikatesa itd.)

- Križanićevoj ulici zbog zaštite građevinskog

fonda po sadržaju najviše odgovaraju tradicionalni obrti,

kućna radinost i umjetni obrt, te specijalizirane malo-

prodaje s kojima bi se ta ulica ponovno oživjela i postala

izuzetno atraktivnom.

- 17 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD ŠIFROM

“K”

- Blok je bio formiran nakon donošenja regulacio-

nog plana 1923. kojim je bilo predviđeno rušenje nasipa

glacisa. Tada su na tom jugozapadnom obodu grada iza Križa-

nićeve ulice rasprodane građevinske čestice. Od 1936. do

1938. podignuto je 8 jednokatnih stambenih kuća od kojih

se jedna nalazi u proširenoj Marinkovićevoj ulici gdje je

nekad bio uski prolaz.

- Križanićeva kao periferna ulica fortifi kacije

bila je od najranijeg vremena gusto izgrađena s malograd-

skim poludrvenim obrtničkim kućama zabatnog tipa. Od njih

se razlikuje kapetanska kuća u Križanićevoj 22 i kuća u

Križanićevoj 30 jačeg gospodara s dvorištem i zidanom kapi-

jom, u kojoj se u 19. st. nalazila Muzička škola, a zatim

sjedište obrtničko - radničkog pjevačkog Društva ”Nada”, te

stoga ima i kulturno povijesno značenje. U nizu od broja 18

do 36 nalaze se i kuće rustičnog semiurbanog tipa, pretežno

drvene građe. Po izvornosti kuće u Križanićevoj 20 i 34

izrazite su vrijednosti, tako u Kri žanićevoj 34 koja je

datirana 1787.

- 18 -

Budući da je sačuvan izvorni karakter ulice s

nizom kuća najviše ambijentalne vrijednosti s pojedinim

primjerima izrazite vrijednosti, predlaže se konzervirati

ih i restituirati, tj. vratiti prvobitne sadržaje u pri-

zemne prostorije ili slične sadržaje. Zbog toga je potre-

bno raseliti stanare i prizemlje ponuditi za radionice i

male prodavaonice specijaliziranih artikala, umjetnog

obrta i prvobitnih obrta, te stimulirati obrtnike koji bi

preuzeli prostore i pristali dugoračnim oslobađanjem od

poreznih obveza da izvedu adaptacije i djelomične asanacije.

Također privatne vlasnike stimulirati povoljnim kreditima da

pristanu na asanaciju pod kontrolom stručnjaka. Predlaže se

otkup kuće u Križanićevoj 26 (privatna pekara) radi promje-

ne namjene ili da vlasnik pristane adaptirati kuću za

specijaliziranu prodaju pekarskih proizvoda s mliječnim

restoranom; ili pak adaptacija za ateljerski prostor za

projektiranje hortikulture i prodaju cvijeća, aranžmana,

ikebane i umjetnog obrta. Prepuručiti kupnju privatnicima

koji bi pristali na adaptaciju kuće, naročito njenog pro-

čelja koje je unakaženo perforacijama izloga ili karlovač-

kom poduzeću ”Zelenilo”.

- Radi spašavanja rastera bivše fortifi kacije

predlaže se konzervacija bivšeg prolaza u bedem kao jednog

od najvažnijih detalja u bloku od renesansnog plana saču-

vanog iza začelja kuća u Križanićevoj ulici. Posipanje

- 19 -

prolaza šljunkom, čišćenje i hortikulturno rješenje.

- Stambene kuće funkcionalističkog razdoblja

orijentirane prema ”šancu” treba normalno održavati u

njihovoj stambenoj funkciji, zabraniti nadogradnje i nje-

govati dvorišta kojih se ograde zidane od opeke ne, preporu-

ča rušiti, jer pretstavljaju okućnicu potrebnu stanarima

kuća. Ali se zahtjeva uredno održavanje i hortikulturno

rješavanje vrtova potrebnih za rekreaciju.

- Preporuča se koristiti slobodan prostor izme-

đu kuće u Križanićevoj 18 i Marinkovićevoj 5 za javni

vrt s ulazom kroz postojeću kapiju, npr. spojiti vrt sa

slastičarnicom u Marinkovićevoj ulici.

- 20 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”L”

U istraživanju bloka ”L” sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj, prof. povijesti umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Maja Šah - Radović, dipl. ing. arh.

Đurđa Lipovščak - dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”L”

s kućama pod zaštitom u Križanićevoj 11, 11 a i 13,

Mažuranićevoj 6, Radićevoj 12 / Marinkovićevoj

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom ”L”

2. Asanacija kuća u bloku, uređenje dvorišta i rekonstruk-

cija pročelja uglovnice u Radićevoj 12 / Marinkovićevoj

ul.

- 2 -

ANALIZA BLOKA ”L”

Blok se nalazi u jugozapadnom dijelu povijesnog

središta u jednoj od srednjih renesansnih kvadratnih ”insu-

la”, omeđen Radićevom, Marinkovićevom, Križanićevom i Mažura-

nićevom ulicom. U bloku ima 10 objekata, od toga 5 kuća,

četiri zidana prizemna dvorišna objekta i jedna zidana šupa.

Ostalo su drvene privremene šupe. Svaka kuća ima doviršte,

bilo zajedničko bilo samostalno, odvojeno zidanim objektima

ili visokim zidovima od opeke. Blok se nalazi uz Radićevu

ulicu koja je nekoć bila glavna poslovna i pješačka ulica.

Nalazi se nasuprot bloku na kojem je franjevački kompleks.

Situacija u 18. stoljeću

Blok je potpuno sačuvan u renesansom obliku i

površini. Već u prvoj polovici 18.st. usporedno s današnjom

Radićevom ulicom bila su podignuta dva javna objekta, dvi-

je velike soliterne zgrade, tlocrtno i po veličini okućni-

ce barokne kruije. U jednoj je prema tlocrtima tvrđave iz

1752. i 1756. bila smještena pošta. Zbog togo joj je i

pripadalo veliko dvorište. Za drugu znamo prema tlocrtima

iz 1770. da je pripadala gradu, magistratu, i služila kao

svratište. Na ostalom dijelu bloka, prema Mažuranićevoj i

Križanićevoj ulici nalazilo se nekoliko građanskih kuća

odvojenih vrtovima, a jedan mali objekt nalazio se uz dana-

šnju Marinkovićevu ulicu. Zgrada pošte je ucrtana u svim

- 3 -

vojnim tlocrtima tvrđave. Ukupno je polovicom 18.st. bilo

šest objekata, koji su 1770. pripadali:

1. br. 202, poštarica Kaunic

2. br. 203, regimentskog kirurga Bacha

3. br. 204, kuća Mihajla Jagića

4. br. 205, potpukovnika Kovačića, kuća s velikim vrtom i

štalom

5. br. 206, kapetana Tergovčića, kome je također pripadala

štala i veliki vrt

6. br. 207, kuća Magistrata

Blok je prema tome bio rahlo izgrađen, jer je već

u prvobitnoj parcelaciji bio namijenjen izgradnji većih

objekata javne namjene kao pošta i kuća Magistrata, ili za

plemićke i kapetanske kuće s većim okućnicama gotovo na

četvrtini površine bloka. Kuće su u 18.st. pripadale, kako

se vidi iz popisa, vojnim ličnostima i višim ofi cirima,

koji su imali pravo na štale.

Jedna građanska kuća nalazi se i danas na uglo-

vnoj parceli u Križanićevoj 13 / Mažuranićevoj, pa premda

je pretežno od drvene građe, jedina je ostala u izvornom

obliku. Sve do 1813. bila je soliterna uglovnica s malim

dvorištem, a pokraj nje se nalazila štala kapetanske

Kovačićeve kuće, odvojena ”gasicom”. I kuća i ”gasica” su

sačuvane, a bočna stijena od drvene građe je zaštićena ma-

- 4 -

lom strehom od šindre. Sa strane Križanićev ulice probi-

jen je glavni ulaz po sredini za hodnik koji dijeli pri-

zemlje na dva dijela, sa četiri prostorije razdvojene laga-

nim pregradama. Na kraju hodnika je drveno stubište za

predvorje i ”ganjčec” na katu. Niska drvena međustropna

konstrukcija s podvlakama i otvorenim grednikom u pri-

zemlju i na katu je tipična za 18. st., također i raspored

prostora, jer se u prizemlju nalaze komora i tri sobe, a

na katu četiri prostorije od kojih je jedna kuhinja. U

prvoj pol. 19. st. neznatno je izmjenjen raspored i namjena

prostorija jer je dograđeno kratko dvorišno krilo, a u

drugoj pol. stoljeća i mala zidana gospodarska zgrada i

dvorišna kapija. Četveroslivno krovište bilo je izvorno

pokriveno šindrom, a jednostavno pročelje dijeli među kato-

vima samo traka koja teče do uglova učvršćenih širokim

lizenama. Jedan štitni kamen je na uglu pred raskršćem.

Prozori su mali, izvornih dimenzija.

Do 1788. je kuća s vrtom orijentirana prema dana-

šnjoj Križanićevoj ulici pokraj navedene uglovnice u

Križanićevoj 13 bila stan drugog ratnog komesara a vojska

ju je zajedno sa stajama otkupila 1764. od potpukovnika

Kovačića za birgadirski stan. Zgrada je imala i dvorišno

krilo izgrađeno nakon otkupa. Dvorišna krila je dobila i

zgrada pošte koja je od kuće Magistrata bila odvojena zida-

nom kapijom.

- 5 -

Promjene u građevinskoj strukturi tokom 19. st.

Blok je bio rahlo izgrađen a početkom 19. st. je

na njemu bilo svega 5 kuća i dvije štale, uglavnom gradske

i ofi cirske kuće. Kako su čestice bile velike i prostora

dovoljno, lakše su nastale promjene.

Prvi objekt ranog 19. st. je zidana jednokatnica

na zemljištu brigadirske zgrade gdje je prema planovima iz

1819. podignuta tamica slunjske regimente, dugačka zgrada

usporedna s Križanićevom ulicom koja se je protegnula duž

čitave parcele. Starija je kuća zbog toga srušena, a novi

objekt je građen za smještaj 42 zatvorenika, stan tamničara,

stražarnicu i uredovnicu za tri suca. Za zgradu su učinjene

dvije varijante planova od kojih je jedan stariji potpisan

od fortifi kacionog graditelja Johanna Meniny-a, a plan po

kojem je zgrada izvedena je iz 1819. Konstruktivno je to

suvremena gradnja dugačka devet prozorskih osi, s vežom u

sredini i otvorenim arkadnim hodnikom s lukovima prema dvo-

rištu, s drvenim ”ganjčecom”. Iz situacionog plana sasnaje-

mo da je kuća u Križanićevoj 13 pripadala udovici Krivačić;

sa druge strane, uglovnica koja je u baroku bila ofi cirska

stambena kuća, je tada gostionica ”K janjetu”, a bivša kuća

Magistrata gostionica ”K austrijskom caru“. Na bloku su

bile još dvije građanske kuće.

- 6 -

Objekt u Križaniževoj 11 b je unatoč tome što je

znatno devaloriziran, (zazidan je ulaz u vežu, nadograđen

pred desetak godina II kat, zbog komunikacije s nadogra-

đenim katom razbijen je dio svoda u prizemlju i ugrađeno

veliko trokrako stubište), ipak je arhitektura više ambijen-

talne razine. Intervencije su neodgovorno izvedene, zazidani

su lukovi arkade, skraćena je veža, jer je pregrađena u

jednu sobu i tako je klasični tlocrt i lijepo složen funkci-

onalan prostor deformiran. Prizemlje je svođeno češkim svo-

dovima kombiniranim s pruskim svodovima. Kuća je bila rije-

dak primjerak klasicizma u Karlovcu.

Oko 1840. je podignuta dvokatna uglovnica u

Križanićevoj 11 / Marinkovićevoj, građena za stambeni objekt

na mjestu nekadašnje gostionice ”K janjetu”. God 1855.

pripadala je Antonu Pfeiffi ngeru (broj 61 na čestici 66).

Bila je to jedna od prvih kuća ranog klasicizma s plošno

obrađenim pročeljem u tzv. pločastom stilu, s velikim pro-

zorima na uvučenim zonama, podijeljena među katovima plitkim

kordonskim vijencima: utjecaj talijanskog ranog klasicizma

u arhitekturi 19. st. Svođena je u prizemlju pruskim svodovi-

ma većih raspona. Pod kućom je podrum. Sve do nedavno je u

njoj uredovao sud. Danas se u njoj nalazi Skupština općine,

s odjelima: Matični ured, Zavod za urbanizam, komunalne

poslove i vodoprivredu, i još neke druge ustanove. Arhitek-

tura je više ambijentalne vrijednosti.

- 7 -

God 1855. kuće sa zemljišnim česticama pripadale

su: - čestica 62, s kućom broj 57, stari broj 457, pripada-

la je pravoslavnoj crkvenoj općini i u njoj se nalazila

Bogoslovija osnovana 1830. Danas je na tom mjestu dvokatni-

ca u Radićevoj 14, koja pripada srpsko-pravoslavno vjer-

skoj općini. - čestica 63, s kućom broj 58, stari broj 49

pripadala je Aloisu Saxu. Danas je na tom mjestu kuća obi-

telji Jerinić, koji su ju naslijedili od Petra Šimunovića.

- čestica 64, s kućom broj 59, stari broj 50, Matije Zoreti-

ća, barokna drvena kuća, podzidana u Križanićevoj 13 u

privatnom vlasništvu.

- čestica 65, s kućom broj 60, stari broj 423, zatvor

slunjske regimente (”K.K. Sluiner Regimensts Arest”). Objekt

u Križanićevoj 11 nadograđen pred desetak godina za potrebe

administracije SO Karlovac.

- čestica 66, s kućom broj 61, stari broj 4, Antuna Pfeiffi n-

gera. Danas je na tom mjestu uglovnica u Križanićevoj 11.

- čestica 67 s kućom 62, stari broj 51, Heinricha Neufelda.

Danas je na tom mjestu uglovnica u Radićevoj 12.

Nakon požara 1864, kad su stradale u bloku velike

kuće uz Radićevu ulicu. Heinrich Neufeld je na svojem

zemljištu podigao jednokatnicu u Radićevoj 12 u stilu

romantičnog historicizma, stambeno-poslovnu zgradu. U pri-

zemlju je otvorio lokale za mjenjačnicu i trgovinu kože.

Kasnije je dio prizemlja prema Marinkovićevoj ulici iznajmio

- 8 -

kavanaru Totu koji je držao ”Keisser Kafeehaus”. Kasnije je

Bartol Jurjević držo kavanu ”Bartel”, 1897. je prostor

adaptiran za kavanu ”Secession”, a 1935. se tu nalazila

kavana ”Aeroplan”. U tim se kavanama kroz gotovo jedno

stoljeće odvijao društveni život Karlovčana s prigodnim

zabavama, plesovima i kazališnim predstavama. Lijevo od veže

prema Radićevoj ulici je prostor mjenjačnice, kasnije adap-

tiran za knjižaru Jelača.

Građevina ”U” tlocrta s kratkim dvorišnim krilom,

duljim je pročeljem orijentirana prema Marinkovićevoj ulici.

Građena je u dvije faze jer je krilo prema Marinkovićevoj

ulici produljeno nakon nekoliko godina prilikom adaptacije

zgrade za kavanu u prizemlju i sobe za hotelski smještaj

na katu. Prizemlje je svođeno pruskim svodovima različitih

raspona. Veža se nalazi u krilu prema Radićevoj ulici. Dvo-

rišno krilo bilo je rastvoreno arkadama (danas zazidane u

jedan mali stan). Nad dvorišnim krilom je ”ganjčec” zatvore-

nog tipa. Fasada je vrlo lijepi primjer ranog romantičnog

historicizma s detaljima koji podsjećaju na romantičke

historijske stilove. U prizemlju je nad otvorima bila ras-

članjena ritmom polukružnih slijepih lukova koji su dopirali

do razdjelnog vijenca. Ploha je rasčlanjena sistemom pilas-

tra koji se nižu među prozorima kata s plastično oblikova-

nim doprozornicima i segmentnom nadstrešnicama ukrašenim

lišćem. Pod vijencem su bifore i monofore zatvorene rešetka-

ma po uzoru na tranzene i niz profi liranih romaničkih luko-

va. Prizemlje je deformirano otvorima izloga, a u jednom

- 9 -

dijelu prema Radićevoj ulici su prvobitni otvori rekon-

struirani.

Jednokatnica u Mažuranićevoj 6 je također podignu-

ta nakon požara približno u isto vrijeme oko 1864/65 kada i

kuća u Radićevoj 12, za stambeni objekt, u jednoj drugoj

varijanti stila romantičnog historicizma s pročeljem koje

ima gotičke ukrasne detalje, sa štukaturama i ritmom pro-

zorskih zbliženih osi u bifore i monofore, sa šiljastim i

segmentnim lukovima nadstrešnica nad prozorima, s četvero-

lisnim i trolisnim motivima u zonama nadprozornika s rako-

vicama na šiljatim ukrasnim lukovima. Konstruktivno je

građena kao i kuća u Radićevoj 12. sa svođenom vežom i pru-

skim svodovima u prizemlju.

Obje kuće su vrlo vrijedna stilska rješenja koja

se pripisuju karlovačkom graditelju Ernestu Mühlbaueru

kojemu je poslovni partner bio zagrebački graditelj pruskog

porijekla Kappner. To su inventivna rješenja koja se ne

ponavljaju, s uvijek drugom primjenom rješenja slikovitog

pročelja.

Radićeva 14 je uglovna dvokatnica građena u stilu

kasnog historicizma na mjestu stare barokne kuće koja je

stradala od požara, a pripadala je crkvenoj pravoslavnoj

općini i u njoj je bila smještena Bogoslovija, koju je osno-

vao Lukijan Mušicki. Čestica je dulje vrijeme ostala prazna,

a 1882. je srpsko-pravoslavna općina podigla današnju zgradu

- 10 -

koja je prvobitno bila orijentirana duljim krilom od osam

prozorskih osim prema Radićevoj ulici, a kraće je krilo s

četiri prozorske osi dograđeno 1905 prema Mažuranićevoj

ulici. Veža se nalazi u Radićevoj ulici, a ulaz s predvo-

rjem u jugoistočnom krilu prema Mažuranićevoj. Zgrada je

građena za stanove svećenika, administrativne prostore

parohije, crkvenog suda i tajništva srpsko-pravoslavne opći-

ne. Iz veže u Radićevoj spiralno stubište spaja katove, a

glavno stubište je u kraćem krilu. Ova stereotipno građena

kuća u neorenesansnom stilu ne uklapa se u ambijentalne

vrijednosti okolice, među vrlo kvalitetne susjedne objekte

razdoblja romantičnog historicizma. Ukrašena je detaljima

neorenesansnih motiva, s lišćem hrasta kao ukrasom polja

nadprozornika koji su u prvom katu plastično profi lirani i

poduprti konzolama. Prvi kat se ističe iznad rustifi ciranog

masivnog prizemlja kao ”piano nobille”, s balkonom na skoše-

nom uglu kuće i portalne zone glavnog ulaza.

Tlocrt je tipičan za razdoblja u 19. stoljeću sa

sobama u anfi ladi prema uličnoj strani, s hodnikom koji po

duljini spaja sobe s kuhinjom i pomoćnim prostorijama prema

dvorišnoj strani. U temelje zgrade ugrađeni su djelomično

stari podrumi barokne kurije.

Objekt je niže ambijentalne vrijednosti jer razbi-

ja kvalitetni niz stilskih kuća u Radićevoj ulici, ali je

na lokalitetu povijesnog značenja za prosvjetu i kulturu

Srba na području Gornjokarlovačke Eparhije. Zgrada bi mora-

la dobiti i spomen ploču. Danas se u drugom katu nalazi

- 11 -

rezidencija Gornjokarlovačkog episkopa i tajništvo episko-

pije, a na prvom katu stanovi i uredovni prostor parohije.

U rezidenciji episkopa Gornjokarlovačkog vladi-

čanstva popisan je ovaj inventar:

Četiri pejsaža Živka Stoisavljevića

Portret episkopa Simeona od Nikodema Brkića

Kopije: Bogorodice Hilandarske od prof. Rasića, sv. Jovan

iz Sopoćana, Ruska ikona iz 14. st. sv.Georgije, nalazak

Mojsija na Nilu, kopija rađena u Sjedinjenim Državama.

Mobiliar :

a) blagovaonica s dvije veće vitrine, jedna otvorena vitri-

na za porculan, stol za 20 osoba sa šest sačuvanih stolica,

veliki sat s njihalom, radio prema nacrtima češkog

dizajnera-karlovački drvorezbar Žutić.

b) salonska garnitura od orahovine u crnoj boji, duborez,

stol, sofa i fotelje, 1907. izlagano u Budimpešti na

izložbi, a kupljeno od generala Opačića.

c) garnitura od mahagonija, vitrina za porculan, stol za

10 osoba i šest sačuvanih stolica sa tokarenim nogama.

d) u episkopskom kabinetu je garnitura od kuhane bukovine

rađena u Beču, sofa i 6 stolica, donji dio biblioteke i

veliko ogledalo.

e) velika trokrilna vitrina od orahovine u duborezu u kojoj

je zbirka sakralnog tekstila i mitre. Rađeno u Mariboru po

naruđbi za episkopski dvor u Karlovcu.

- 12 -

f) jedna mala vitrina, orahovina, duborez

Tekstil:

a) četiri arhijerejska sahosa iz 18. st. zlatno protkani

brokat,

b) nekoliko episkopskih mitri od kojih je jedna iz prve

polovice 19. st., u tkanju neobarokni i neogotički detalji.

Metal: dva putira od mjedi reljefno izrezbarena

Popis portreta gornjokarlovačkih episkopa:

- Anastasije Ljubojević, osnivač manastira u Komogovini

1688 - 1712.

- Danilo Ljubotina, 1713 - 1739.

- Pavle Nenadović, 1744 - 1749.

- Petar Petrović, 1744 - 1784.

- Jovan Jovanović, 1783. - 1786.

- Genadije Dimović, 1786 - 1796.

- Lukijan Mušicki, oko 1730.

- Evgenije Jovanović

U rezidenciji nalazi se i knjižnica.

- 13 -

2. ASANACIJA KUĆA U BLOKU, UREĐENJE DVORIŠTA I REKONSTRUKCI-

JA PROČELJA UGLOVNICE U RADIĆEVOJ 12 / MAŽURANIĆEVOJ S

NOVIM SADRŽAJIMA PRIZEMLJA

Najveću pažnju u bloku treba posvetiti asanaciji

drvene, podzidane barokne kuće u Križanićevoj 13 / Mažurani-

ćevoj, koja je u privatnom vlasništvu. Kuća je iz prve pol.

18. st., obnavljana u drugoj polovici stoljeća. Karakteris-

tična malogradska kuća Karlovca koja se može po strukturi i

vanjskom izgledu usporediti jedino s kućom u Radićevoj 1/

Tijesnoj i po kvaliteti vrednovanja i po strukturi koja je

izvornija jer je netaknuta. Također ima izvorni tlocrtni

raspored. Važno je da se ta kuća na uglu održi na bloku u

konkurenciji većih objekata 19. st. jer je presudna za vizu-

ru Križanićeve ulice, jedne od najkarakterističnijih obrtni-

čkih ulica povijesnog središta u prošlosti. Vrlo se lijepo

uklapa između masivnijih objekata, jer se nalazi na uglovnoj

zoni. Pripada joj malo dvorište s kapijom, s vrlo slikovitom

kompozicijom dvorišnih zgrada koje su dograđene u 19. st.

Važno je asanirati međustropnu konstrukciju i

prilagoditi boju pročelja izvornoj skali boja. Najbolja je

namjena kuće da ostane stambena obiteljska kuća samo za

jednu obitelj. Dvorišnu malu kuću koja je recentno adapti-

rana za stan treba raseliti i taj prostor koristiti za zanat-

sku djelatnost: npr. kitničarstvo, pletiljsku radnju, što-

panje čarapa, umjetno štopanje tkanina, ručni rad, pozamante-

rija, prodaja svijeća i suhog cvijeća, ili prodaju duhana,

- 14 -

razglednica i sitnih potrepština.

Križanićeva 11 a, klasicistički objekt građen u

stilu baroknog funkcionalizma, recentno nadograđen, treba

što više u prizemlju rekonstruirati. Vratiti jednostavnu i

pregledanu tlocrtnu dispoziciju i istaknuti svođene prostor-

ne jedinice. Ponovno rekonstruirati vežu i otvoriti glavni

ulaz u središnjoj osi da zgrada dobije fi zionomiju jer je

njeno pročelje devalorizirano. Na začelju bi se morale

ponovno otvoriti arkade. Vrlo je nesretna intervencija

interpolirano glomazno trokrako stubište koje se pokazuje

i nefunkcionalnim. Gornji katovi su povezani sa susjednom

kućom u Križanićevoj 11 hodnicima, pa bi to stubište trebalo

srušiti i u prizemlju ponovno vratiti svodnu konstrukciju.

S tom rekonstrukcijom dobile bi se dvije velike čekaonice za

stranke koje dolaze u ustanove SO Karlovac. Bojom pročelja

moraju se istaknuti stilske razlike između kuće broj 11 i

11 a koje su povezane zajedničkom vežom i zajedničkim dvo-

rištem. Preporuča se raseliti prizemlje i adaptirati ga

potpuno za prostorije administracije, a za čuvara naći smje-

štaj na II katu ili adaptirati tavanski prostor u Križani-

ćevoj 11 za manji stan orijentiran prema dvorišnoj strani,

a ne uličnoj.

- 15 -

Križanićeva 11 / Marinkovićeva je izvanredan

stilski primjer kuće iz ranog 19. st. u kojoj se nalaze

ustanove SO Karlovac. Preporuča se uvesti centralno grija-

nje zajedničko za obje zgrade, a podrumske prostore adapti-

rati za caffeteriju i mali kućni buffet zatvorenog tipa za

radnike i službenike SO Karlovac.

Zajedničko dvorište zgrada u Križanićevoj 11 i

11 a koje ima betoniranu plohu treba ozeleniti vazama,

cvijećem i penjačicom na zidu dvorišta, i koristiti prostor

za parkiranje osobnih kola radnika, kako bi se oteretila

Križanićeva ulica.

Radićeva 12 / Marinkovićeva je objekt izrazite

vrijednosti na istaknutom položaju, devaloriziran predimen-

zioniranim izlozima lokala. Zahtijeva se totalna rekon-

strukcija oba pročelja prema planovima koje je izvela dipl.

ing. arh. Đurđa Lipovščak (Projektni biro AGI u Karlovcu), a

prema zahtjevima konzervatorske službe i modalitetima za-

štite propisane za objekte više ambijentalne kategorije. U

jednom dijelu prizemlja, lijevo od veže prema Radićevoj

ulici nalazi se fi lijala Kreditne banke Karlovac ”Latica”, u

prostoru koji je bio građen za karlovačku mjenjačnicu. Sa

time se je postigla restitucija, adaptacija i rekonstruk-

cija fasade tog dijela kuće, izuzev začelja dvorišnog kri-

la koje treba rastvoriti arkadama i iseliti socijalno ugro-

ženu osobu koja u tom prostoru hodnika stanuje. Rekonstruk-

cijom fasade treba obuhvatiti cijelo prizemlje u totalu

- 16 -

zajedno s obnavljanjem friza slijepih lukova pod razdjelnim

vijencem.

Rekonstrukcija je povezana s promjenom namjene

nekih dosadašnjih sadržaja. U objektu treba zadržati knji-

žaru ”Naprijed” pod uvjetom da knjižara ostvari svoju obave-

zu prema Zavodu za zaštitu spomenika koji je samo privreme-

no tolerirao nedozvoljenu adaptaciju lokala. Zahtijeva se,

da knjižara ”Naprijed” uredi postojeću papirnicu u salon

za prodaju knjiga i da Karlovcu pruži kvalitetnu knjižarsku

uslugu. Zbog toga je potrebno prostor knjižare proširiti

na lokal PPK-a za prodaju voća, kojemu se u zamjenu može

ponuditi privremeni drveni kiosk ”tendu” na maloj tržnici

na Trgu Maršala Tita uz garanciju budućeg prostora za pro-

daju u kompleksu zgrade u Kraševoj 1. Ili da se adaptira

svođeni prostor kojeg stanari koriste za spremište u Ulici

6. maja 14 (Zanatska zadruga). Također da se isele dvije

obitelji iz prizemnih objekata u dvorištu kako bi knjižara

mogla imati skladište i poslovnicu u tim dvorišnim objek-

tima koji nisu prikladni za stanovanje. U prizemlju treba

ostati trgovina kozmetike pod uslovom da se adaptira u

suvremenu prodavaonicu luksuznog tipa s ponudom najbolje

kozmetičke robe. Također u zgradi treba ostati lokal mesni-

ce PPK-a, jer joj nije potrebno skladište.

U dvorištu se nalazi bivša gospodarska svođena

prizemnica, koju treba adaptirati za uslužno - obrtničku

djelatnost kojoj nije potrebno skladište; nadalje treba

srušiti šupe, rastvoriti arkade, zabraniti u skladištenje

- 17 -

- 18 -

robe i hortikulturno riješiti prostor za dječja igrališta

klijente banke ”Latica”.

Stanovi na katu trebali bi se asanirati i ponovno

adaptirati u tri stana. Jedan je reprezentativan (nekad

hotelske prostorije), danas krojačnica, pa bi ga trebalo

adaptirat i u luksuzni salon s manjim prostorom za stanova-

nje vlasnika krojačnice. U drugim stanovima oteretiti pros-

tor od prevelikog broja stanara koji su adaptirali čak biv-

še kupaonice i pomoćne prostorije za stanovanje.

Radićeva 14 je objekt kojemu treba urediti proče-

lje i stalno ga održavati. Preporuča se potpuno raseliti

stanare i predati sve stanove u vlasništvo Srpsko - pravo-

slavne parohije i Episkopije. Tim više jer je potrebno osi-

gurati privremeni prostor za arhiv, biblioteku i umjetničke

predmete s područja Gornjo-karlovačke Episkopije, dok se ne

podigne posebna zgrada za rezidanciju Episkopije na zem-

ljišnoj čestici u Šimunićevoj ulici, u neposrednoj blizini

srpsko - pravoslavne parohijske crkve sv. Nikole. Nakon

raseljavanja stanara brigu o zgradi treba preuzeti vjerska

zajednica i parohija. Zgrada se ne smije nadograđivati.

Dvorište objekta bi trebalo hortikulturno riješiti

i urediti jer je u zgradi i administrativni prostor srpsko

- pravoslavne parohije, te dolaze stranke. Preporuča se

drvarnicu u dvorištu adaptirati za garažu, a u zgradu uvesti

centralno grijanje.

- Mažuranićeva 6 je vrlo kvalitetna stambena zgrada

koja je dobro održavana, premda bi bilo potrebno obnoviti

pročelje s osobitom pažnjom i pod kontrolom Regionalnog

zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu i prema skali

boja određenoj istraživanjem Restauratorskog zavoda Hrvatske

u Zagrebu.

Peterosobni stan na katu je adaptiran u dva manja

stana s centralnim grijanjem. U prizemlju zgrade trebalo

bi osim stambenog prostora, jedan dio stana s posebnim ula-

zom adaptirati za ordinaciju zubarske ili specijalističke

prakse. U dvorištu s betoniranom plohom nalazi se garaža i

jedna gospodarska zgrada adaptirana za stanovanje. Plohu

dvorišta trebalo bi urediti i ozeleniti zidove puzavicom.

Blok s kompleksom zgrada je idealan za probni pri-

mjer ostvarivanja zajedničkog sistema grijanja koji bi dao

potvrdu o ekonomičnosti takvog sistema. Tim više, jer su

sve zgrade poslovni prostori. Samo su dvije u privatnom

posjedu, a njihovi bi vlasnici pristali na takvo rješenje.

- 19 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “L”

Sve su kuće (izuzev Radićeve 14) kao i dvorište

pod zaštitom zbog izrazite ili ambijentalne vrijednosti.

Objekt u Radićevoj 14 je kulturno - povijesnog značenja.

Zbog toga se naročita pažnja posvećuje održavanju pročelja

i rekonstrukciji objekata u Radićevoj 12 i Križanićevoj

11 a. Za objekt u Radićevoj 12 je izrađen plan totalne

rekonstrukcije pročelja s kojom je skopčana i djelomična

promjena namjene (AGI - proj. biro).

U bloku se pažnja treba posvetiti uređenju unutraš-

njih dvorišta, rušenju šupa i za svako se dvorište predla-

že hortikulturno rješenje.

S osobitom pažnjom tretira se kuća u Križanićevoj

13, kao objekt izvorne i izrazite vrijednosti iz baroknog

razdoblja, te se predlaže solidna asanacija kuće, naročito

međustropne konstrukcije i uređenje fasade. Također raselja-

vanje nekih stanara koji žive u dvorišnim zgradama, a te se

zgrade predlažu adaptirati za obrtničko - uslužnu djelatnost

ili prodajno uslužne obrtničke lokale.

U cijelom bloku treba uvesti sistem zajedničkog

grijanja.

- 20 -

Križanićeva 11 a

Zbirka mapa i planova, inv. broj 113. Arhiv Hrvatske u

Zagrebu.

TLOCRT, PRESJEK, POGLED I KONSTRUKCIJA

prijedloga za novogradnju tamnice Slunjske Regimente za 42

zatovrenika, te stan za tamničara, stražarnica i uredovnica

za tri vojna suca, koje se gradnja predlaže temeljom na-

redbe Karlovačko-Varaždinskog generalata od 26.travnja

1819 br. 1526 na slobodnom gradilištu porušenog objekta

štabskog suca Slunjske Regimente.

Tumač znakova u prizemlju:

a. hodnik

b. stražnji hodnik

c. hodnik k ložionici

d. stražarnica

e. 5 zatvorskih ćelija za zatvorenike

f. kuhinja za stražare i zatvorenike

g. nusprostorije

h. dvorište

i. odvod pomoću kojeg se voda odvodi iz dvorišta u odvod na

cesti

h.

i. ložionica i podrum za gorivo za tamničara, ispod

stepeništa

- u prvom spratu:

m. predsoblje

n. hodnik do ložionice i sobe za saslušavanje

o. uredovnice za tri suca

p. zatvorska ćelija za ofi cire

g. r. s. - soba, komorica i kuhinja za tamničara

t. stražnji hodnik

u. nusprostorije

Položajni nacrt predložene novogradnje tamnice

Slunjske Regimente u Karlovcu

Tumačenje znakova

a. gradilište tamnice

b. kuća udovice Krivačić

c. sadašnja gostiona “K janjetu”

d. otuđeni komad od “d” za vrijeme francuske vladavine

e. dvije građanske kuće

f. gostionica “K austrijskom caru”

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “M”

U istraživanju bloka “M” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Maca Macarol, dipl. ing. arh.,

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Maja Šah - Radović, dipl. ing. arh.

Emil Pohl, akademski slikar, restaurator RZH

Prof. Marija Vrbetić

Mr Olga Maruševski

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “M”

s crkvom sv. Trojstva i franjevačkim samostanom,

spomenikom kulture.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “M”

2. Prijedlozi za asanaciju, restauraciju i konzervaciju

franjevačkog sklopa i župne crkve sv. Trojstva i

reanimaciju postojećih kulturno-povijesnih i umjet-

ničkih sadržaja.

3. Zaštita neposredne okolice i prijedlog za rekon-

strukciju paviljona na obodu samostanskog vrta.

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “M”

Blok se nalazi u najstrožem središtu povijesne

jezgre s jugozapadne strane glavnog trga, Trga Maršala

Tita, omeđen Marinkovićevom, Radićevom i Mažuranićevom

ulicom. U bloku se nalazi župna crkva sv. Trojstva s fra-

njevačkim samostanom zatvorenim u četverokrilni sklop

s dva unutrašnja dvorišta i samostanskim vrtom koji je za-

tvoren zidanom kapijom i omeđen prema gradskim ulicama ne-

integriranim paviljonima.

Situacija u 16, 17. i 18. st.

Crkva sv. Trojstva je prva zidana građevina plani-

rana u prvom idealnom planu tvrđave 1579. pa se smatra da

je 1580. bila dovršena. Renesansna je crkva ugrađena u ka-

snije produljenu crkvu, koja je glavnim pročeljem orijen-

tirana prema veduti grada (Marinkovićevoj ul.), a duljim

bočnim prema glavnom trgu. Kad je uprava župe predana fra-

njevcima bosanske provincije (kasnije hrvatsko-kranjska

provincija sa sjedištem u Ljubljani), glavno pročelje sa-

mostana s kapijom i portirnicom i najstariji dio samostana

podignut pokraj crkve orijentirani su kao i crkva prema

veduti grada. Razlog je tom položaju orijentacija tvrđave

u otklonu sjeverozapad - jugoistok, a takav odnos objekta

- 3 -

prema trgu je vrlo tipičan za urbanizam 16. i 17. st. kada

se objekti orijentiraju prema gradskim vedutama bez osobi-

tog odnosa prema uglovima bloka.

Franjevci su pozvani u tvrđavu 1657, a provincijal

Bosansko-hrvatske franjevačke provincije Pavle Jančić, je

1659. ishodio od Ratnog vijeća u Grazu 15 radnika i sred-

stvima Vojne komande u Karlovcu nastavio zidati samostan

osnovan pokraj crkve 1658. Isprva je bio kraći i na taj

prvi dio nastavljena je 1669. gradnja jugozapadnog krila.

Do 1671. podignuto je i jugoistočno krilo protegnuto do

glavnog trga (krilo u današnjoj Mažuranićevoj ul.). Samo-

stan je bio jednokatna građevina, a s crkvom je omeđio

unutrašnje dvorište. Vrt se prostirao do današnje Radićeve

ulice, isprva je bio omeđen plotom, a kasnije visokim zi-

dom. U razdoblju kad je podignut najstariji dio samostana,

dozidana je uz crkvu u liniji pročelja kapela M. Božje od

Loreta, dovršena 1660. Samostanski posjed je bio zatvoren

prema današnjoj Marinkovićevoj ul. kapelom i portirnicom

koje je isprva bila prizemna kao i kapija. Od 1672. do

1674. produljena je crkva, koja je imala drveni zabatni

zvonik nad pročeljem.

Temelji današnjeg monumentalnog zvonika spominju

se prvi put 1683, a tek poslije požara 1692. zvonik je

protegnut do vijenca ispod zadnjeg kata, jer je 1705. bio

tek pokriven, najprije piramidalnim krovom, a zatim luko-

ovicom. Nakon požara je i crkva radikalno obnovljena i tada

je samostanski sklop protegnut prema trgu i spojen s

- 4 -

crkvom iza koje se nalazila velika sakristija. Svođenje

crkve koja je u 16. i 17. st. bila pod drvenim kasetiranim

tabulatom, dovršeno je 1730. i od tada je ona dvoranski

barokni prostor svođen bačvastim svodom, po tipu ranobarok-

na redovnička jednobrodna crkva. Uz lađu crkve dograđene

su kapele sv. Ivana Nepomuka (danas M. B. Lurdske) za kar-

lovačku konjicu 1749, i bratovštine karlovačkih građana

pod patrocinijem sv. Antuna oko 1742. Do 1749. je dovršena

i velika sakristija iza svetišta, pa crkva više nije imala

renesansni poligonalni zaključak nego se je preoblikovala

u dvoranu s ravnim zaključkom. Samostan je dotad bio pot-

puno zatvoren u pravokutni kompleks s klaustrom koji je

djelomično bio zatvoren arkadnim hodnicima. U tom završnom

tlocrtnom obliku ucrtan je u tlocrt tvrđave iz 1572. s

vrtnom česticom na kojoj je bio bunar i drvena štala. Kom-

pleks je zapremio čitavu renesansnu “insulu”. Dotad je nad

kapijom na pročelju samostana prema današnjoj Marinkoviće-

voj ul. podignut hodnik koji spaja jugozapadno krilo samo-

stana preko oratorija Lauretanske kapele s pjevalištem u

crkvi koje je također bilo dovršeno do 1730.

U tlocrtu sklopa se najstariji dio samostana od

nešto kasnije produljenog krila razlikuje po uskoći, jer

su kasnije dograđena krila proširena arkadnim hodnicima.

U tom dijelu samostana je u prizemlju bio refektorij koji

je nakon produljivanja samostana pretvoren u podrum i nad

njim se nalazi 6 pravilnih malih redovničkih ćelija.

Drugi kat nad vanjskim krilima, s posebnim ulazom

- 5 -

i stubištem iz današnje Mažuranićeve ulice podignut je

1786. za školski prostor gimnazije koju su vodili franjev-

ci. Tada je prestao funkcionirati manji bočni ulaz u pro-

storiju elementarne škole koju su franjevci također vodili

čim su dovršili gradnju samostana. Crkva je još jednom pro-

duljena 1789. na račun velike sakristije i soba na gornjim

katovima pa je tada i školski prostor bio smanjen za dvije

prostorije. Posljednja barokna intervencija je povišenje

zvonika do današnje visine i postavljanje lukovice 1791.

Ove kasnobarokne intervencije u franjevačkom sklopu i

crkvi izveo je karlovački graditelj Josip Stiller.

Sklop je arhitektonski bio potpuno zaokružen do

kraja 18. st. Crkva je bila do 1771. opremljena s 10 olta-

ra. Glavni oltar klesan od crnog kamena djelo je ljubljan-

skog umjetnika Michaela Cusse, postavljen je 1698. U Laure-

tanskoj kapeli je sačuvan kip male crne Madone datiran oko

l700. u rezbarenom baroknom okviru iz 1775. U kapeli kar-

lovačke konjice nalazi se raspeće s korpusom Krista iz

1730. koje je ovamo preneseno iz kapele sv. Križa na Ra-

kovcu, srušene poslije rata. Nadgrobna ploča generala

Herbersteina ugrađena je u luk kapele sv. Antuna i ovamo

prenesena nakon rušenja malteške kapele na Strossmayerovu

trgu god. 1830. U kapeli je drveni barokni oltar iz vreme-

na gradnje kapele. Ostaci oltara i slike sa oltara sačuvane

su u samostanskoj zbirci.

Oko 1776. je zidana štala i kapija samostanskog

vrta prema današnjoj Mažuranićevoj ulici, a 1783. je pla-

- 6 -

nirano zatvaranje oboda vrta prizemnom građevinom određe-

nom za potrebe školskog prostora. Pošto je gimnazija nado-

građena na vanjsko samostansko krilo, samostanski vrt je

obzidan visokim zidom. Takva je situacija ostala na obodu

vrta i kroz prvu pol. 19. st. osim na uglu prema Radićevoj

i Mažuranićevoj ulici gdje je štala prezidana i produljena

za krilo prema Radićevoj ulici.

Promjene nastale tokom 19. st.

Unutrašnjost crkve a također i vanjski zidovi bili

su u baroknom razdoblju jednostavno bijeljeni, pa su se u

crkvenom prostoru vrlo dobro isticali klesani detalji i

oprema, naročito glavni crni oltar prošaran šarenim intar-

ziranim mramorom. Otkriveno je tokom istraživanja žbuke i

boje na zidovima da su vanjski zidovi sklopa bili ukrašeni

slikanim detaljima.

Sačuvani detalji dokazuju točnost svih faza gradnje

samostana. Slikani su bili svi prozorski okviri i rubovi na

uglovima. U prvoj fazi su slikani okviri oko prozora u rene-

sansnim oblicima, a u drugoj su mekši, jednostavniji rano-

barokni okviri. Manje ima klesanih kamenih doprozornika.

Uglavnom su na prozoru kapele Lauretanske, zatim na prozo-

ru portirnice i na vanjskim prozorima I kata najstarijeg

dijela samostana, tj. na pročelju prema Marinkovićevoj uli-

ci gdje je otvoren i rubni slikani detalj ukrasne barokne

- 7 -

forme za razliku od rubne naslikane rustike na vanjskom

uglu prema Mažuranićovoj ulici. Ispitivanje boje i žbuke,

koja je na nekim površinama sačuvana u izvornoj strukturi,

radili su stručnjaci Restauratorskog Zavoda Hrvatske tokom

1978. (akad. slikar Emil Pohl, i dr. - o tome elaborat

Restauratorskog zavoda Hrvatske).

U 19. st. prvi put je slikano svetište crkve oko

oltara 1815., a zatim ponovno 1835. Lađu crkve je slikao

1857. Prokopije Godler. Svi su ti slojevi uništeni restau-

racijom od 1894. do 1896. kad je crkva povišena, stavljena

pod novo krovište i prema nacrtima graditelja Franje

Faleschinija iz Ljubljane potpuno obnovljena. Tom prilikom

izvedena su nova pročelja u stilu historicizma i dekorati-

vne secesije. Nadzor nad radovima je vodio karlovački gra-

ditelj Alfred Kapner. God. 1925. je dekorativno oslikana

unutrašnjost crkve. Slikar Ilija Ahmetov je naslikao sedam

medaljona na svodu koji prikazuju tajnu serafi mske krunice,

a 1927. su slovenski dekorateri Čiril Križaj, Zajc, Ogrin

i Metzy potpuno dekorirali unutrašnje zidove; bočne kapele

je oslikao Ilija Ahmetov. Originalne zidne slike nalazile

su se samo u kapeli Majke Božje Lurdske (u vrijeme slika-

nja - sv. Ivana Nepomuka).

U okolici samostana, oko vanjskog vrta, bila je do

1863. zidana ograda i na uglu zidana niska gospodarska

zgrada koja je početkom 20. st. pregrađena u trgovački pro-

stor. (Vidi foto: Dj. Griesbach). Samostanska uprava je

krajem 19. st. dozvolila na obodu gradnju niske prizemne

- 8 -

uske zgrade. Ta je zgrada po tipu bila vrlo slična prizem-

nici u Radićevoj ulici u kojoj se nalazila knjižara L.

Reicha, (a koja je kasnije srušena i na tom je mjestu podi-

gnuta suvremena trgovačka zgrada od armiranog betona i

stakla - vidi fotografi je s početka 20. st.) Ta je niska

prizemnica nadomještena 1938. dugačkom paviljonskom zgra-

dom s nizom lokala, rastvorena lukovima izloga, po tipu

identična postojećem paviljonu iz istog vremena u Banjav-

čićevoj ul. 8. Paviljon kao i starija gospodarska zgrada

postoje i danas, ali je paviljon unakažen suvremenim inter-

vencijama, nakaznim izlozima i posljednjom recentnom nado-

gradnjom trgovačkog prostora na uglu Radićeve i Marinkovi-

ćeve ulice.

Potez u Radićevoj ulici od br. 9 do 11 je nagrda i

najgrublje narušavanje estetskog izgleda gradske vedute kao

i neposredne okolice samostana. Korisnik prostora je trgo-

vačka mreža raznih karlovačkih i jednog beogradskog poduze-

ća (Tekstil - kmerc; PPK Karlovac; Beko - Beograd i Tehno-

merkur). Naprotiv, bivša gospodarska zgrada na uglu Marin-

kovićeve i Radićeve pod dvoslivnim je krovom, premda u

prvoj pol. 20. st. rastvorena velikim otvorima izloga, u

skladu je sa samostanskim sklopom koji je u strukturi iz

17. st. s masivnim zatvorenim zidovima, čvrste forme i ko-

jemu odgovara plastično gibanje krovnih površina, a ne ra-

vna linija atike unakaženog paviljona s metalnim okvirima

izloga.

- 9 -

2. PRIJEDLOZI ZA ASANACIJU, RESTAURACIJU I KONZERVACIJU

FRANJEVAČKOG SAMOSTALNA I ŽUPNE CRKVE SV. TROJSTVA I

REANIMACIJU POSTOJEĆIH KULTURNO-POVIJESNIH I UMJETNI-

ČKIH SADRŽAJA.

Franjevački samostan i župna crkva sv. Trojstva

proglašeni su rješenjem Konzervatorskog Zavoda u Zagrebu,

od 14.X 1964. spomenikom kulture izrazite arhitektonske i

sadržajne vrijednosti, kategorije “O”.

Prijepis rješenja:

SOCIJALIISTIČKA REPUBLIKA HRVATSKA

KONZERVATORSKI ZAVOD

Z A G R E B

Ilica 44 / tel. 36 - 515

broj: 01 - 423 / 3 - 1964.

Zagreb, 14.X 1964.

Na osnovu člana 57 zakona o zaštiti spomenika kulture /

Narodne novine br. 18 / 60 / Konzervatorski Zavod u Zagrebu

donosi

R J E Š E N J E

Utvrđuje se da ŽUPNA CRKVA SV. TROJSTVA SA FRANJEVAČKIM

SAMOSTANOM U KARLOVCU, sagrađena na kat. čest. br. 87 i 89,

zemljišno knjižni uložak br. 57, k. o. Karlovac, vlasništvo

Reda Franjevaca u Karlovcu, ima svojstvo spomenika kulture,

- 10 -

te se određuje upis tog spomenika u registar nepokretnih

spomenika kulture kotara Karlovac.

Pod ograničenje iz člana 29 Zakona o zaštiti spomenika kul-

ture dolazi i neposredna okolina tog spomenika kulture.

Nakon pravomoćnosti rješenje će se dostaviti Općinskom su-

du u Karlovcu radi njegova upisa u zemljišne knjige.

Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

O b r a z l o ž e n j e

Komišija Konzervatorskog zavoda ustanovila je:

Župna crkva sv. Trojstva situirana je u središtu grada na

glavnom trgu nekadašnje tvrđave. Uz nju je dvokatni franje-

vački samostan s unutrašnjim dvorištem. Taj kompleks, koji

je nastajao od druge polovine 17. st. postepeno je poveća-

van i pregrađivan (iza požara g. 1692; adaptacije tijekom

18. st.; restauracija 1894-1896.). Crkva je izduljena baro-

kna građevina s tri pobočne kapele. Uz svetište je jaki

visoki zvonik (1683-92); nadogradio ga je Josip Štiler

1793., te pretstavlja glavnu urbanističku vertikalu Karlov-

ca 18. stoljeća. Barokni inventar djelomično je očuvan:

glavni mramorni oltar, djelo je M. Cusse iz 1698; oltar sv.

Antuna ima barokni retabl, a Marija Lauretanska je u rokoko

stilu iz 1775.; nadgrobna ploča I. J. Herbersteina iz god.

1689.

U samostanu barokne slike, među kojima su i djela V.

Metzingera(1743) i Cebeja; velika biblioteka sa starim

izdanjima knjiga, barokna monstranca.

- 11 -

Zbog svoje urbanističke, arhitektonske i umjetničke vrijed-

nosti, ovaj se kompleks ubraja u značajnije spomenike na

području danas prostranog kotara Karlovac.

Rješenje br. 01 - 423/3 - 1964.

Na osnovu izloženog, a temeljem člana, l, 2, 37, 38 i 39.

Zakona o zaštiti spomenika kulture i člana 8 i 11 Pravil-nika

o registraciji spomenika kulture (Narodne novine broj

1/1969) rješeno je kao u dispozitivu.

Protiv ovog rješenja je žalba Republičkom sekretarijatu za

kulturu SRH u roku od 15 dana od dana prijema. Žalba se

predaje ovom Konzervatorskom Zavodu.

D i r e k t o r:

M.P. Rade Vlkov

O tome obavjest:

l. Red Franjevaca, Karlovac, Trg Maršala Tita

2. Skupština općine Karlovac

3. Skupština kotara Karlovac

4. Jugoslavenski Institut za zaštitu spomenika kulture,

Beograd

5. Konzervatorski Zavod, Zagreb-registar spomenika kulture

U ovom rješenju navedeni spomenik kulture upisan je u re-

gistar spomenika kulture kotara Karlovac, pod reg. brojem

81.

Zagreb, 14.X 1964. Potpis službenika:

M.P. Rastko Švalba

- 12 -

Nakon istraživanja Odjela za povijest umjetnosti

Centra za povijesne znanosti u Zagrebu rezultati su objav-

ljeni u znanstvenoj studiji:

Dr Đurđica Cvitanović, “Franjevački samostan i župna crkva

sv. Trojstva u Karlovcu”, 191-241, Karlovac, radovi i

građa iz dalje i bliže prošlosti, Zbornik II, Historijski

Arhiv u Karlovcu, Karlovac 1970.

Za potrebe istraživanja, restauraciju i konzerva-

ciju spomenika dovršena je slijedeća dokumentacija:

- Arhitektonska dokumentacija u svim tlocrtima i presjeci-

ma u mjerilu l : 50.

- U suradnji s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika

kulture u Zagrebu snimljene su sve vanjske fasade kom-

pleksa i njegova oboda tj. sistem neintegriranih paviljo-

na, u mjerilu l : 50.

- U suradnji s Restauratorskim zavodom Hrvatske u Zagrebu

ispitani su slojevi žbuke i boje te slikani detalji na

fasadama samostana i crkve ( - o tome elaborat RZH u

Zagrebu).

- SIZ u oblasti kulture općine Karlovac naručio je istra-

žne radove na kompleksu franjevačkog samostana i crkve

od Građevinskog instituta u Zagrebu, OOUR Fakultet gra-

đevinskih znanosti, Zavod za betonske i zidane konstruk-

cije. O tome izvještaj 18.V 1978. (ing. Steinmana Vikto-

ra) predan SIZ-u;

- 13 -

- Također je naručeno istraživanje konstrukcije crkve (o

tome SIZ u oblasti kulture SO Karlovac).

- U suradnji s Regionalnim Zavodom za zaštitu spomenika

kulture u Zagrebu izveden je grafi čki prikaz za reanima-

ciju i sadržaje u franjevačkom kompleksu (dipl. ing. arh.

Šah-Radović.

- Izvršen je popis umjetničkih predmeta i slika, pregleda-

na biblioteka; suradnici Dj. Cvitanović, A. Ribičić-Župa-

nić, M. Vrbetić, O. Maruševski.

- Za Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagre-

bu, popis inventara predmeta umjetnog obrta i crkvenog

posuđa , suradnik I. Lentić.

- Za zaštitu okolice samostana Regionalni zavod za zaštitu

spomenika kulture u Zagrebu izdao je propozicije za in-

terpolaciju objekta u Radićevoj ulici koji je sastavni

dio franjevačkog kompleksa. Autor: dipl. ing. arh. M.

Šah-Radović s nacrtom u mjerilu l : 100 i s tekstualnim

objašnjenjem.

- Samostanski kompleks je u nekoliko navrata fotografi ran,

a također i njegov inventar - Fotodokumentacija Odjela za

povijest umjetnosti, Regionalnog Zavoda za zaštitu spome-

nika kulture, Restauratorskog zavoda JAZU i Restaurator-

skog zavoda Hrvatske.

- S O Karlovac, iselila je jedan trosobni stan u II katu

samostana, prostor bivše gimnazije, i namijenila ga za

zbirku umjetnosti, oslobodila bivšu portirnicu u prizem-

lju gdje se nalazila obrtnička postolarska radnja za koju

- 14 -

je samostan participirao sa sredstvima za uređenje rad-

nog prostora dotičnom obrtniku u Ulici Grgura Ninskog.

Samostan je uredio prostorije za zbirku.

- Restauratorski zavod JAZU je u suradnji s Odjelom za po-

vijest umjetnosti proveo izbor umjetničkih predmeta i do

sada konzervirao i restaurirao deset slika, od čega su

7 platna radovi franjevačkih slikara iz 1760 s tematikom

ciklusa iz života sv. Franje, a ostalo su oltarne pale

V. Metzingera, A. Herrleina i I. Layera.

Sadržaji što se predlažu u samostanu u dosad oslo-

bođenim prostorijama i u onima koji se planiraju u budućno-

sti raseliti, odgovaraju uglavnom onim sadržajima koje je

samostan imao u vrijeme svog kulturno-povijesnog procvata.

Temelje se na arhivskim istraživanjima i originalnim pla-

novima koje je snimio karlovački graditelj Josip Stiller

1786. prilikom nadogradnje prostora u II katu za gimnaziju

(publicirano u studiji: Đurđica Cvitanović, “Parohijska

crkva sv. Nikole u Karlovcu i njezin graditelj Josip

Stiller“, Zbornik za likovne umetnosti 10, Matica Srpska,

Novi Sad, 1974.). Prema toj dokumentaciji kao i sadržajima

samostana u 18.st. predlaže se maksimalna restitucija pro-

stora koju je moguće dobiti i suvremeno prezentirati i ko-

ristiti. Prostor određen za kulturne svrhe kao i samostan-

ski prostor treba maksimalno zaštititi i konzervirati. Za

neposrednu okolicu samostana predlaže se konzervativna re-

stauracija postojećih objekata.

- 15 -

SADRŽAJ UNUTRAŠNJEG PROSTORA SAMOSTANA U

GOD. 1786. I SADRŽAJI KOJI SE PREDLAŽU

Prizemlje prema legendi nacrta iz 1786.

l. Ulaz u samostan s glavnog trga.

Ulaz u samostan i na katove u jugoistočnom traktu, da-

nas iz Mažuranićeve ulice.

2. Školska soba za geometriju do ulaza u samostan, uglovna

soba koja je u 17. st. i prvoj pol. 18. st. služila za

parlatorij (danas je u njoj trgovina, mesnica).

3. Soba za crkvenog slugu u samostanskom krilu prema glav-

nom trgu (danas sakristija, tj. dio te prostorije).

4. Soba za sakristana (danas sakristija, tj. dio prostora)

5. Velika i mala sakristija iza svetišta crkve (taj pro-

stor je danas svetište crkve koja je 1789. produljena

na račun nekadašnje sakristije i samostanskih soba na

katovima).

6. Arkadni hodnici u prizemlju, komunikacija kroz samostan-

ska krila koja je danas pregrađena vratima, a na kraju

jednog dijela hodnika je jedna od arkada pregrađena za

prostoriju u kojoj se nalazi peć za centralno grijanje.

7. Stolarija, svođeni prostor u jugoistočnom traktu u ko-

jem se u 17. st. nalazila elementarna škola (danas ju

koriste stanari II kata kao drvarnicu).

8. Svođena prostorija pred kuhinjom samostana, gospodarski

dio s dvije smočnice (danas pregrađen prostor u samo-

stanski hodnik za ulaz u vrt i jedan mali stan).

- 16 -

9. Kuhinja sa smočnicom pod stubištem, u jugozapadnom

traktu prema vrtu i danas je samostanska kuhinja.

10. Refektorij, služi istoj svrsi u svečanijim prilikama.

11. Soba za serviranje, danas je spremište uz refektorij.

12. Podrum s dva manja odjeljka ranije je bio podrum i re-

fektorij najstarijeg dijela samostana (danas je jedan

dio raseljen materijalnim prilogom samostana, a jedan

stanar samac privremeno je smješten u pomoćne prosto-

rije zbirke umjetnina na II katu. U drugom dijelu po-

druma prema Marinkovićevoj ulici je početkom 20. st.

probijen trgovački lokal u kojem je danas smještena

jedna porodica).

U prizemlju, prema ulici, izvorno nisu bili probijeni

prozori ni vrata, a u podrum se ulazilo iz unutrašnjeg

dvorišta samostana.

Sadržaji koji se predlažu za prizemlje samostana

Prizemlje je nakon izgradnje samostana bilo podije-

ljeno na kultni javni prostor, školski prostor i samostan-

ski odio (klauzuru) s gospodarskim prostorijama i kuhinjom,

smočnicama, podrumom i kasnije stolarskom radionicom u svo-

đenoj prostoriji u kojoj je u 17. st. bila pučka škola. Kod

ulaza u samostan prema glavnom trgu nalazila se soba za

primanje.

Predlaže se, da kultno - javni prostor, crkva sv.

Trojstva, zbog prostorne vrijednosti (crkva redovničkog

dvoranskog tipa) i umjetničke opreme bude obnovljena, zido-

- 17 -

vi lišeni teških secesijskih dekorativnih naliča i da se u

dvorani ponovno istaknu klesani umjetnički detalji i opre-

ma. Da se crkva sporazumno s upravom samostana, u određe-

no vrijeme kada ne služi kultnoj namjeni tj. u vrijeme kad

nije u funkciji, učini pristupačnom za razgledanje i da se

prigodice u crkvenoj dvorani održavaju koncerti za javnost

na orguljama i nastupi pjevačkih zborova.

Samostanu za župni ured treba ostvariti prostor

bivšeg parlatorija, sobu za primanje koja je neko vrijeme

bila razred za geometriju nakon osnutka gimnazije (danas

je u njoj trgovina - mesnica). S tim sadržajem vratila bi

se prostoriji prvobitna namjena. Položaj prostorije je

funkcionalan za primanje stranaka jer se pred njom nalazi

hodnik koji može služiti kao čekaonica. S time bi se na

pročelju zatvorile perforacije koje nagrđuju kompleks na

najmarkantnijem položaju prema Trgu Maršala Tita, jer bi

se probila vrata iz hodnika i tako rekonstruirao prvobitni

raspored i komunikaciju u tom dijelu samostana.

Najstariji školski prostor, a kasnije samostanska

stolarija je svođena prostorija, danas drvarnica stanara u

II katu s ulazom iz hodnika a nekada i direktnim s ulice,

treba adaptirati za dvoranu koja može služiti za vjeronauk

a također i javna predavanja ili povremene izložbe škol-

skog povjesnog materijala i knjiga.

Prostoriju gospodarskog dijela samostana sa smoč-

nicama u jugoistočnom traktu u kojem se pred samostanskom

kuhinjom nalazi u stanu jedna osoba treba vratiti gospo-

- 18 -

darskom traktu i srušiti pregradne zidove te zatvoriti vra-

ta na pročelju koja su probijena zbog stana.

Kuhinju, refektorij i sobu za serviranje pokraj

refektorija te stubište jugozapadnog najstarijeg trakta

treba ostaviti istoj svrsi sa preporukom, da se refektorij

opremi po mogućnosti starim mobilijarom i da služi isklju-

čivo toj svrsi i za svečana primanja, a ne za rekreaciju

ili dvoranu za vjeronauk.

Bivš i podrum i najstariji refektorij treba do kra-

ja raseliti i ponuditi SIZ-u u oblasti kulture da ga pre-

uredi u dvoranu za kulturne prirodbe (npr. izložbeni pro-

stor, kinoteku, predavanja sa diapozitivima i sl.). Za taj

prostor treba ostvariti dugoročniji ugovor sa samostanom,

a samostanska uprava bila bi dužna da hortikulturno riješi

unutrašnji vrt i klaustar samostana. Na pročelju najstari-

jeg dijela samostana, u prizemlju, nije bilo prozora, ali

je vrlo vjerojatno da su postojali slijepi prozori s

naslikanim okvirima, jer su i rubovi pročelja prema Marin-

kovićevoj ulici naslikani dekorativnim motivima koji nisu

samo uobičajena naslikana rustika. Drveni okvir dućana tre-

ba eliminirati i pročelje konzervirati i ponovno naslikati

detalje koji su sondiranjem utvrđeni.

- 19 -

Sadržaji I kata 1786. i prijedlozi za restituciju

15. Dvokrako stubište u jugoistočnom traktu za prilaz na

katove.

16. Samostanski hodnici su se protezali kroz sva krila, a

na krajevima hodnika bili su probijeni prozori(situaci-

ja je danas uglavnom ista, osim što su hodnici preki-

nuti vratima koja su naknadno umetnuta. Na kraju hodni-

ka prema glavnom trgu pregrađena je od dijela hodnika

manja soba koja se koristi za vjeronauk).

17. Dvije sobe za gvardijana. U taj se prostor proširilo

svetište crkve pa na katu ima manje soba jer su zbog

toga srušene i soba za tercijara i soba za defi nitora.

Sve ove tri administrativne prostorije bile su orijen-

tirane prema glavnom trgu (sobe br. 18 i 19).

20. Šest soba u jugoistočnom traktu bile su sobe za profe-

sore (danas samostanske sobe, spavaonice).

21. Soba za goste (uglovna reprezentativna soba, koja je

pregrađena za stan jedne osobe).

22. Veliko spremište (danas soba za boravak u jugozapadnom

traktu samostana).

23. U jugoistočnom traktu su bile redovničke ćelije, ukup-

no 13, 6 manjih s prozorima prema klaustru (danas pre-

građene u 4 prostorije za depo biblioteke, spremište za

knjige i kupaonicu), i 7 većih ćelija s prozorima pre-

ma samostanskom vrtu.

24. Krojačnica (danas ćelija).

- 20 -

25. Bolesnička soba (danas ćelija).

26. Kućna kapelica za bolesnike (danas ćelija)

27. Soba za bolničara (danas ćelija).

28. Nužnici.

Prvi kat samostana služio je isključivo za stanova-

nje i boravak redovnika, tzv. klauzura. U jugoistočnom

traktu su bile izdvojene sobe franjevaca profesora a prema

trgu gvardijana i osoblja uprave samostana dok je reprezen-

tativna uglovna soba bila za goste. Situacija je do danas

gotovo ista, osim što je reprezentativna uglovna soba, ori-

jentirana prema Trgu Maršala Tita i Mažuranićevoj ulici,

stanarski prostor kojeg treba raseliti i vratiti samostanu

pod uvjetom da ta soba bude salon za primanje, a pokrajnje

sobe koje sada služe za učionicu i župni ured, da budu go-

stinjske sobe. Predlaže se, da se u jugozapadnom traktu

privremeno zadrži spremište knjiga i osposobi jedna od

samostanskih ćelija za rad bibliotekaru i jednom pomoćniku

dok se ne rasele i ne adaptiraju prostorije bivše gimnazije

u II katu, gdje se predviđa smještaj gradske čitaonice i

samostanske biblioteke.

Od samostana se zahtijeva da će svoje prostore odr-

žavati i da neće ulaziti u pregradnje bez suglasnosti Regi-

onalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

- 21 -

Sadržaji II kata 1786. i prijedlozi za nove saržaje

Sobe 30, 31, 32 i 33 su bile učionice normalne ško-

le za I, II i III razred, a sobe 34, 35, 36 i 37 učionice

za II, III, IV, i V razred latinske škole (gimnazije). Naj-

veća soba br. 30 je služila također za ispitnu dvoranu

(Op.: tlocrti se nalaze u Arhivu Hrvatske u Zagrebu).

Tri velike učionice u jugoistočnom krilu prema

Mažuranićevoj ulici pregrađene su u nekoliko stanova koje

treba raseliti i rekonstruirati. U tom slučaju ostvarila

bi se tri potrebna prostora za čitaonicu, samostansku

biblioteku i arhivu. Nad dvorišnim samostanskim krilom je

u 19. st. nadograđena jedna prostorija koja danas služi za

stan i praonicu rublja. Taj prostor treba raseliti i tu

smjestiti spremište knjiga i jednu manju čajnu kuhinju i

umivaonike potrebne biblioteci i čitaonici.

U krilu prema Trgu Maršala Tita nalazilo se pet

učionica, ali je to krilo skraćeno za dvije prostorije kad

je 1789. produljeno svetište crkve. Preostale tri sobe i

dio hodnika je prostor u kojemu se uređuje samostanska

zbirka. Za sada je konzervirano i restaurirano 10 umjetni-

čkih slika iz samostanske zbirke koje su u taj prostor već

smještene. Iz pomoćnih prostorija treba iseliti jednog

privremeno smještenog samca jer je taj prostor namijenjen

za depo zbirke crkvene umjetnosti.

Prostorije II kata trebaju da se vrate javnoj kul-

turno-prosvjetnoj namjeni. Najadekvatnije rješenje jest da

- 22 -

se u prostor bivše gimnazije smjesti zbirka crkvene umjet-

nosti i biblioteka samostana s javnom čitaonicom i arhivom,

te da bude pristupačna javnosti.

Pošto je preporuka Građevinskog instituta u Zagrebu

nakon istražnih radova u kompleksu franjevačkog samostana u

Karlovcu, da se nakon raseljavanja II kata sruši postojeći,

u 20. st. prigrađeni sanitarni čvor, i da se u sklopu samo-

stana izvedu suvremeni sanitarni čvorovi, ta se preporuka

mora uvažiti i planirati uklapanje novih sanitarnih čvoro-

va prilikom adaptacije II kata za kulturne i javne namjene.

S tom intervencijom znatno bi se uljepšao vanjski izgled

samostana.

Popis slika i umjetničkih predmeta samostanske zbirke

a) Konzervirane i restaurirane slike u Restauratorskom

zavodu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

u Zagrebu:

1. Sv. Nikola, oko 1740, ulje na platnu, pripisano

Valentinu Metzingeru.

Vel. 178 cm X 99 cm

2. Bezgrešno zečeće, 1817, ulje na platnu, Leopold Layer.

Vel. 231 cm X 132 cm

3. Sv. Marija od Ružarija / Krunice /, 1788, Andreas

Herrlein.

Vel. 205 cm X 118 cm

- 23 -

4. Franjevački mučenici u Alžiru

Sv. Bernardo, Petar, Akurzije, Adjutus i Otho;

nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.

Vel. 96,8 X 76

5. Sv. Dominik, sv. Rufi n i sv. Franjo Asiški, oko 1760,

nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.

Vel. 86 cm X 83 cm

6. Prikazanje Krista i Bl. Dj. Marije sv. Franji Asiškom,

oko l760, nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.

Vel. 86 cm X 83 cm

7. Sv. Franjo i Raspeće, oko 1760,

nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.

Vel. 86 cm X 83 cm

8. Sv. Franjo dijeli braći kruh, oko 1760,

nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.

Vel. 86 cm X 83 cm

9. Sv. Franjo i papa Nikola V. oko 1760,

nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.

Vel. 86 cm X 83 cm

10. Sv. Franjo oživljuje dijete, oko 1760,

nepoznati franjevački slikar, ulje na platnu.

Vel. 86 cm X 83 cm

b) slike i kipovi koji se nalaze u spremištu:

ll. Doktorska diploma, l726,

Prikazanje Isusa u hramu, na svili.

Vel. 138 cm X 96,3 cm

- 24 -

12. Sv. Juraj ubija zmaja, 1734, ulje na platnu, pripisa-

na Valentinu Metzingeru.

Vel. 180 cm X 97 cm

13. Sv. Petar Reglat, 1734, Valentin Metzinger.

Vel. 207 cm X 117 cm

14. Smrt sv. Josipa, 1740 , ulje na platnu, autor. nepoznat,

Vel. 108 cm X 78,5 cm

15. Sv. Josip s malim Isusom, 18. st. ulje na platnu,

autor nepoznat.

Vel. 93 cm X 83 cm

16. Sv. Franjo moli indulgenciju, 18. st., ulje na

platnu, pripisivano Antunu Cebeju.

Vel. 223 cm X 124 cm

17. Sveta Obitelj, 18. st. ulje na platnu, autor nepoznat.

Vel. 85 cm X 64 cm

18. Sv. Ivan Dunecot, 18. st., ulje na platnu, autor

nepoznat

Vel. 85,5 cm X 68,7 cm

19. Sv. Sebastijan, 18. ulje na platnu, autor nepoznat.

Vel. 106 cm X 80 cm

20. Oplakivanje Krista, 18. st. ulje na platnu, autor

nepoznat.

Vel. 153 cm X 110 cm

21. Sv. Antun s malim Isusom, oko 1757. ulje na platnu,

možda J. Potočnik.

Vel. 108,3 cm X 72 cm

- 25 -

22. Euharistija, Ime i srce Isusovo, ulje na platnu,

autor nepoznat, 18/19 st.

Vel. 169 cm X 111 cm

23. Stigmatizacija sv. Franje Asiškog, ulje na platnu,

autor nepoznat, 18. st.

Vel. 136 cm. X 76 cm.

24. Stigmatizacija sv. Franje Asiškog, ulje na platnu,

autor nepoznat, 18. st.

Vel. 136 cm X 76 cm

25. Sv. Barbara, ulje na platnu, bečki autor, 1832.

Iza slike natpis: Zum Andenken Carlstadter Garnison

Artillerie Districkt von seinem Comandanten Major

Ignaz Bültner im Jahre 1832 übergeben (obnovljena

1862).

Vel. 225 cm X 127,3 cm

26. Sv. Antun Pustinjak, ulje na platnu, 17/l8. st.,

autor nepoznat.

Vel. 178 cm X 102 cm

27. Sv. Ivan Nepomuk, ulje na platnu, prva pol. 19. st.

autor nepoznat.

Vel. 120 cm X 71,5 cm

28. Raspeće, ulje na platnu, 19. st. autor nepoznat.

Vel. 87 cm X 79 cm

29. Ecce Homo (Krist s trnovom krunom na glavi),

ulje na platnu, 18/19. st. autor nepoznat.

Vel. 50,5 cm X 41,5 cm

- 26 -

30. Madona s djetetom, ulje na platnu, 19. st. autor

nepoznat.

Vel.

31. Madona s djetetom, ulje na platnu, kasno 19. st. autor

nepoznat.

Vel. 193 cm X 113 cm

32. Srce Marijino, ulje na platnu, 19. st. autor nepoznat

Vel. 93 cm X 78 cm

33. Srce Isusovo, ulje na platnu, 19. st. autor nepoznat.

Vel. 93 cm X 78 cm

34. Crkvena zastava bratovštine s likovima sv. Nikole i

sv. Barbare, 1844, Jakov Šašel (vrlo oštećena).

35. Sv. Nikola, ulje na platnu, kasno 19. st., autor

nepoznat.

Vel. 87 cm X 63 cm

36. Sv. Obitelj (sa zastave), ulje na platnu, 1837,

Fridrich Hamerlić.

Vel. 73 cm X 56 cm

37. Sv. Rok (sa zastave), ulje na platnu, 1837,

Fridrich Hamerlić

Vel. 73 cm X 56 cm

38. Sv. Valentin, ulje na platnu, 1838, Fridrich Hamerlić

Vel. 95,7 cm X 67,2 cm

39. Kapela sv. Križa (srušena 1958. bila je pred ulazom

u grad prema Rakovcu), akvarel, autor nepoznat.

Vel. 26,3 cm X 31,5 cm

- 27 -

40. Madona s djetetom, drvo, pozlata, reljef u medaljonu

s okvirom, 18. st.

Vel. 57 cm X 36 cm

41. Anđeli i tabernakl s oltara M. Božje Lauretanske

42. Malo Raspeće, drvo, 19. st.

Vel. 52 cm X 38 cm

43. Nekoliko manjih anđela s olatara koji su srušeni.

44. Nekoliko manjih raspeća, drvo.

45. Drveni kip svetice bez atributa (mali format)

46. Raspeće u hodniku samostana kod ulaza, drvo

47. Vrata od kovana željeza iz kapelice sv. Križa, 1803.,

zatvaraju hodnik u kojem je privremeno spremište

predmeta crkvene umjetnosti.

Zbirka predmeta umjetnog obrta

Zbirka broji oko 20 kom. u metalu izvedenih umjet-

ničkih kaleža, ampula i relikvijara iz 17. i 18. st., za-

tim oko 10 kom. predmeta umjetnog obrta crkvenog i profa-

nog karaktera. Najvredniji predmeti metalne obrade iz ba-

roknog razdoblja su radovi bečkih, augsburških i domaćih

majstora. Među njima je monstranca generala Herbersteina

iz 1684. od srebra, djelomično pozlaćena, s poprsjima anđe-

la i emajliranim medaljonima, rad poznatog zlatara iz

Augsburga Hansa Jacoba Wildta, srebrna kadionica od

Caspara Rissa von Rissenfelda također zlatara iz Augsburga,

izvedena krajem 17. st.

- 28 -

Porculanski predmeti su bečke provenijencije, ugla-

vnom iz 19. st. Mobilijar po raznim prostorijama samostana,

komode, ormari i stolići su iz 19. st. a također i nekoli-

ko fotelja smještenih u prostorije zbirke crkvene umjetno-

sti. Popis inventara koliko je bio dostupan izradio je mr

Ivo Lentić konzervator Regionalnog zavoda za zaštitu spo-

menika kulture u Zagrebu.

Biblioteka franjevačkog samostana

Sadrži knjige iz najrazličitijih grana znanosti,

počevši od XVI st. na latinskom, njemačkom i hrvatskom je-

ziku. Brojni su školski udžbenici, zatim djela religioznog

sadržaja, te knjige, različiti oglasi, naredbe, časopisi

tiskani u Karlovcu u prvim karlovačkim tiskarama - francu-

skoj vojnoj i Weisovoj, zatim kod I. N. Prettnera i u osta-

lim karlovačkim tiskarama.

Biblioteka raspolaže s dosta rariteta od kojih spo-

minjemo:

1. Hedio, Kaspara : Flavii Josephi historiae, Strassburg

1544.

2. Spangen, Joann : Cathechismus sive institutio christia-

nae religionis, 1561.

3. Theodorico, Sebastiano : Novae questiones spherae, d. h.

de circulis coelestibus, Witenberg 1573.

4. Petrus, Canisius : Kathechismus fur gemeine Leute,

Würzburg 1625.

- 29 -

6. Chymische Experimenten, d. i. die Kunst Farben zu

ververtigen, 1754.

7. Dufréne Maximilian : Rudimenta historica sive brevis,

facilisque methodus juventutem ortodoxam notitia

historica imbuendi ... Trnava 1767.

8. Schrefer, Karl : Institutionum geometricarum, pars prima

sive geometria elementaris ... Beč 1770.

Raspon bibliotečnog fundusa pokazuju i ovi naslovi:

- Anleitung zur Bürgerlichen Baukunst, Beč 1776.

- Chriari, Pietro : Memorie del barone di Trenck, Venecija

1784.

- Fräffer, Franz : Historische Raritäten oder Magazin Ge-

heimer Memorien, Anecdoten etc. aus der Menschen und

Völkergeschichte, Beč 1814.

- Die Heilige Schrift alten und neuen Testamenten. Luksuzno

izdanje s ilustracijama Gustava Doréa.

Školskim udžbenicima od kojih su mnogi štampani u

Karlovcu pripadaju :

- Kathechismus zum gebrauche in allen Kirchen der

französischen Kaiserreiches, Karlovac 1811.

- Fogh, Chrysostomus (profesor i direktor franjevačke

Gimnazije) : Paradigma mathematica, mechanica, hidrosta-

tica etc ... 1821.

- Rožić, Antun : Kratko naputjenyje vu kruto hasznoviteh i

zevszema potrebneh temelyh diachkoga jezika, Budim 1821.

- 30 -

- 31 -

- Mitterpacher, Ludvig : Navuk od murveh vurednosti i

szvileneh kukcev hranyyenya za narodne škole van dan,

Budim 1823.

- Antolić, Imbro : Mali katekizam ... Karlovac 1848.

- Antolić, Imbro : Abecedar za detcu, Karlovac 1847.

- Volarić, Fran : Ilirska slovnica za početne učionice,

Trst 1852.

- Pacel, Vinko : Slovnica jezika hrvatskoga ili srpskoga,

Zagreb 1860.

- Mažuranić, Antun : Slovnica hrvatska, Zagreb 1859.

- Tomić, Janko : Hrvati, to jest crtice iz hrvatske povi-

jesti, Karlovac 1868.

- Tomić, Janko : Hrvatska, to jest crtice iz zemljopisa

Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Karlovac 1896.

- Valla, Franjo : Francuska revolucija, Karlovac 1901.

Od rječnika valja spomenuti :

- Belostenec, Ivan : Gazophylacium seu latino - illyricorum

onomatum aerarium, Zagreb 1740.

- Karadžić, Vuk Stefanović : Srpski rječnik istolkovan

nemačkim i latinskim riječima, Beč 1818.

U biblioteci se osim toga nalaze djela Vjekoslava

Babukića, Ivana Kukuljevića, Radoslava Lopašića, Emilija

Laszowskog i dr. te stručni časopisi što su izlazili u

Hrvatskoj u 19. st.

Za povijest i izgradnju Karlovca osobito je važna

rukopisna kronika “Povijest samostana oo. franjevaca i

župe presv. Trojstva u Karlovcu” (na latinskom) koja se

vodi od god. 1733, ali sadrži i podatke iz 17. st. te neke

isprave u prijepisu.

Za znanstveni rad na povijesti Karlovca, naročito

školstva, i za bibliotekarstvo, izuzetno je važno srediti

biblioteku i učiniti je dostupnom javnosti, te osigurati

prostor u sklopu samostana. Najidealniji prostor u II

katu gdje se nekad nalazila franjevačka Gimnazija. Za sre-

đivanje biblioteke treba pozvati stručnjaka kojega će pred-

ložiti Sveučilišna i nacionalna knjižnica u Zagrebu, zatim

osigurati njemu i suradnicima radni kabinet. Uređenje bi-

blioteke i njenu obradu treba dovršiti prije nego se ospo-

sobe i rasele prostorije na II katu samostana.

Za osposobljavanje i korištenje biblioteke i arhi-

va, jednako kao i za korištenje i prezentaciju javnosti

zbirke crkvene umjetnosti u franjevačkom samostanu mora se

ostvariti uobičajeni ugovor između SIZ-a u oblasti kulture

SO Karlovac i uprave franjevačkog samostana.

- 32 -

3. ZAŠTITA NEPOSREDNE OKOLICE I PRIJEDLOG ZA REKONSTRUK-

CIJU PAVILJONA NA OBODU SAMOSTANSKOG VRTA

Okolica samostana je zaštićena istovremeno kad je

rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture (Konzerva-

torski zavod Hrvatske) bio zaštićen čitav kompleks kao spo-

menik kulture. Zbog toga je Regionalni zavod za zaštitu

spomenika kulture u Zagrebu propisao propozicije za inter-

polaciju objekta u Radićevoj ulici, koji je sastavni dio

franjevačkog kompleksa (Trg Maršala Tita, Mažuranićeva,

Radićeva, Marinkovićeva ulica) s namjerom, da se neintegri-

rani paviljon na obodu rekonstruira i da se djelomično mi-

jenjaju i sadržaji koji bi osim trgovačko-obrtničke trebali

imati i kulturnu namjenu. Npr. Mala prodajna galerija

ZILIK-đačkog doma “Vladimir Nazor” i sl.

Paviljonski sustav na obodu franjevačkog samostana

koji je spomenik kulture jugoslavenskog značenja je nein-

tegriran, tim više jer je parcijalnim adaptacijama pojedi-

nih lokala devastiran njegov izvorni izgled. Zato se pred-

laže rušenje postojećeg oboda i izgradnja prizemnog objekta

koji će jedinstvenim volumenom zatvoriti spomenički prostor

samostana, a prema Radićevoj ulici dati novi kvalitetniji

trgovačko-obrtnički prostor.

U Regionalnom zavodu su izrađene propozicije (tlo-

crtna shema l : 100 i pročelje l : 50) kako bi se što

hitnije moglo prići izradi projektno tehničke dokumentacije

i izvedbi interpolacije. Tlocrtno je naznačen raster cca

- 33 -

- 34 -

4 X 4 m. Takav raster omogućuje fl eksibilnost i smještaj

za više korisnika. U tlocrtnoj shemi je kao primjer nazna-

čen razmještaj sanitarnih čvorova i eventualnih vertikal-

nih komunikacija za potkrovlja.

Krovište je veoma važan oblikovni element gledaju-

ći kompleks u cjelini. Zbog dubine od cca 8,0 m i nagiba

cca 40º krovište je dvostrešno.

Naročito pažljivo treba riješiti spoj s postojećim

objektima. U Marinkovićevoj ulici taj je priključak vrlo

osjetljiv jer je postojeći objekt relativno nizak, a proče-

lje ima mnogo oblikovnih elemenata nastalih u najrazliči-

tijim fazama u razmaku oko 300 godina.

Napominjemo da će pročelje samostana u Marinkovi-

ćevoj ul. biti rekonstruirano (jer je devastirano prizemlje

sa vratima za lokale koji se raseljavaju i zatvoreni pro-

zorski otvori na katu koji će se ponovno otvoriti) prema

grafi čkom prikazu fasade iz I. faze postojanja objekta. Za-

to ugao objekta treba biti dilatiran od novog objekta, ali

bez spojnog elementa.

U Mažuranićevoj ulici ne postoje teškoće za pri-

ključak novog objekta na postojeći, ali treba vjerojatno

riješiti dužinu krila, pošto je predložen projekt idealne

rekonstrukcije, po kome bi se rušilo postojeće krilo sa

sanitarijama koje su u građevinski lošem stanju.

Sve to ne utječe na predviđenu kvadraturu prostora

predviđenog za trgovine, jer se u polju prema Mažuraniće-

voj, (4 ili 6) predviđa smještaj gospodarstva samostana

(među ostalim kolni ulaz).

Zaključak je, da interpolacija zapadnog volumena

treba osim svih navedenih elemenata predstavljati kvalite-

tan arhitektonski oblikovni završetak ili spoj cijelog

kompleksa, da se s jedne strane objekt treba potpuno zatvo-

riti (prema samostanskom dvorištu, a s druge u potpunosti

rastvoriti prema kupcu i Radićevoj ulici, da treba funkci-

onalno odgovarati suvremenim potrebama trgovine i obrta,

da se moraju uvažiti moderne potrebe, i korespondirati s

postojećim kompleksom.

- 35 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “N”

U istraživanju bloka sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “N”

sa zaštićenim kompleksom kasarne “Narodnog heroja Josipa

Kraša” na Trgu Maršala Tita.

Sadržaj:

1. Analiza bloka “N”

2. Prijedlog za zaštitu palače bivše “Oružane”, spomenika

izrazite vrijednosti dogradnju srušenih krila i rješe-

nje okolice.

3. Arhivska dokumentacija. Nacrt jedne varijante projekta

za Oružanu. Zbirka mapa i planova, inv. br. 115. Arhiv

Hrvatske u Zagrebu

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “N”

Blok “N” se nalazi sjeveroistočno od glavnog tr-

ga omeđen Trgom Maršala Tita, Frankopanskom, Šimunićevom

i Karasovom ulicom. Jedan je od glavnih blokova u najužem

središtu bivše fortifi kacije. Na njemu se nalazi dvokatna

palača bivše “Oružane”, danas kasarna “Narodnog heroja Josi-

pa Kraša”. Od nekad četverokrilne palače oružane sačuvano

je glavno krilo orijentirano prema Trgu Maršala Tita i boč-

no jugoistočno kraće krilo na koje se nadovezuje prizemnica

u Karasovoj ulici. Palača je oštećena, dva krila su srušena

krajem posljednjeg rata. Teško oštećena palača ograđena je

zidom koji je podignut oko renesansnog bloka u Frankopan-

skoj i Šimunićevoj ulici i koji omeđuje nekad izgrađeno

zemljište iza bivše oružane s građanskim kućama što su izgor-

jele u prvoj pol. 19.st. Na tom je zemljištu bio travnjak

omeđen stablima koja su sačuvana unutar ograde uz rub bloka

prema Šimunićevoj ul. Dio zemljišta je potaracan, a dio

betoniran. U dvorište se ulazi kroz kapiju sa željeznim vra-

tima na uglu Frankopanske i Šimunićeve.

Situacija u 18. i prvoj pol. 19. st.

Stara “Oružana” - arsenal, podignuta je krajem 17.

st. i prvi put je ucrtana u kartu tvrđave koju je načinio

puškar Martin Claus 1713. Tada je zgrada bila dvokrilna s

glavnim krilom orijentiranim prema glavnom trgu, a bočnim

- 3 -

prema današnjoj Karasovoj ul. Oružani je dograđeno uže

dvorišno bočno krilo u prvoj pol. 18. st., pa je kao tro-

krilna zgrada ucrtana u kartu tvrđave iz 1752. u jugois-

točnom uglu bloka. Zapremala je zajedno s unutrašnjim dvo-

rištem četvrtinu bloka a njeno je glavno pročelje dopiralo

približno do polovice bloka. Do “Oružane” se nalazio vrt

omeđen prema trgu jednoredom stabala, koji je pripadao

susjednoj velikoj kuriji orijentiranoj prema današnjoj

Frankopanskoj ulici. Kurija je bila među najvećima u tvrđa-

vi, s okućnicom na četvrtini bloka, gotovo jednake veličine

kao i zemljište s oružanom, uobičajene parcele za plemićke

i ofi cirske domove. Do 1776. oružana je imala dva krila i

bila je uglovnica, a 1770. pod brojem 47 je u karti tvrđave

ucrtana oružana s tri krila. Možda je u intervalu krilo bi-

lo obnovljeno, jer je 1775. ponovno ucrtano u plan tvrđave

s još jednim užim krilom ili gospodarskom zgradom na zače-

lju s kojim se je kompleks zatvorio, a među krilima se na-

lazilo kvadratno unutrašnje dvorište. Iz nacrta ing. Kreya

iz 1777. saznaje se da je arsenal bio u glavnom krilu prema

trgu i jednim dijelom u bočnom krilu gdje su se nalazili i

stanovi ofi cira artiljerije.

U l8.st. su se uz rub današnje Šimunićeve, Fran-

kopanske i Karasove nalazili nizovi građanskih kuća među

kojima je bilo i najstarijih tipova sudeći po parcelaciji

zemljišta. Ukupno 11 građanskih kuća među kojima i već spo-

menuta velika barokna kurija orijentirana prema Frankopan-

skoj ulici. Ta je kuća 1770. pripadala kolaru Karlu Šimeru.

- 4 -

Ostale kuće su 1770. pripadale ovim vlasnicima:

1. br. 38, kolaru Karlu Šimeru s velikim vrtom koji se

sterao do glavnog trga i bočnog krila “Oružane”.

2. br. 39, kočijašu, Juri Dobriniću

3. br. 40, tamničarskom kočijašu i grobaru, Šipuš Husaru

4. br. 41, krojaču Petru Rasiću

Ove su kuće bile orijentirane prema današnjoj

Frankopanskoj ulici.

5. br. 42, krojaču Nikoli Brusaku, pokraj koje je bila jedna

prazna čestica.

6. br. 43, tkalcu Josipu Porađu

7. br. 44, krojaču Antunu Trupkoviću pokraj koje je bila

jedna kuća ili od istog vlasnika ili je bila s Trupkovi-

ćevom kućom spojena u jedan objekt.

8. br. 45, staklaru Franji Hraniloviću

Ove su kuće bile orijentirane prema današnjoj

Šimunićevoj ulici i samo je jedna čestica bila prazna, a

prema Karasovoj su se nalazile jedna ili dvije kuće.

9. br. 46, Antuna Kosovića i pokraj nje još jedna kuća do

oružane koja je vjerovatno također pripadala Kosoviću.

Iza ovih kuća i oružane nalazili su se vrtovi.

Takva je situacija bila sve do 1783. kad je započela gradnja

velike palače “Oružane” za koju je bilo izvedeno nekoliko

planova, i u kombinaciji s pijarističkim samostanom i po-

sebno kao za samostalnu palaču, sve do odluke Josipa II

koji je zbog priprema za novi rat s Turcima l784. odlučio

da se gradi velika četverokrilna palača “Oružane” na cijelom

- 5 -

jugozapadnom dijelu bloka uklopivši u plan i zemljište sa

susjednom baroknom kurijom.

Jedan je plan, među dosad pronađenima, varijanta

kasnije izvedenog projekta nešto manje tj. kraće “Oružane”

u sklopu s pijarističkim samostanom, ali je umjesto te

jednokatne zgrade s mansardom izvedena veća dvokatnica koju

se počelo graditi 1783. i u koju je bila dobrim dijelom

uklopljena postojeća struktura stare “Oružane”, tj. njena

dva glavna krila. U legendi tlocrta tvrđave iz 1783. je

postojeći izgrađeni dio označen crvenom bojom, a dio u grad-

nji žutom bojom. Iz varijante plana sačuvanog u Arhivu

Hrvatske u Zagrebu, koja u bitnim karakteristikama odgovara

izvedenoj palači, saznaju se prvobitni sadržaji karlovačke

“Oružane”. Zgrada je imala spremišta za artiljerijsko naoru-

žanje, radionice, upravu artiljerije i stanove za časnike i

neophodno osoblje. U prizemlju su se nalazile radionice za

puškare, bravare, tesare, kovače, bačvare, kolare i razna

spremišta sa sobom za kaplara i većim sobama za 15 zanatlija

i 15 topnika. U krilu na začelju palače je u prizemlju bila

velika svođena dvorana za uskladištenje teških materijala i

bribora. Nad njom u prvom katu spremište za 20 tisuća puša-

ka. Na katu su bili stanovi za majora, kapetana, časnike,

čuvara, topdjije i rukovaoce municijom. Isti raspored je

bio i na drugom katu.

- 6 -

Glavno krilo bivše “Oružane” protegnuto je čita-

vom duljinom bloka i pročeljem raščlanjenim s 19 prozorskih

osi omeđuje glavni trg. Kraće krilo je dugačko 11 prozorskih

osi, a srušena su krila bila iste duljine, prema Frankopan-

skoj ulici jednako obrađenog pročelja, a prema Karasovoj je

krilo na začelju vjerojatno bilo nešto skromnije u obradi.

Sva su krila bila dvokatna i pod dvoslivnim krovištem, a

zatvarala su dugačko pravokutno unutrašnje dvorište. Monumen-

talna barokno - klasicistička zgrada je u posljednjoj obnovi

adaptirana i privremeno asanirana nakon što su joj srušena

krila pa je tada pročelje jednostavnije riješeno, samo sa

plitkim razdjelnim trakama među katovima i prozorskim otvori-

ma koje dijele plohu nad prozorima II kata, a na I. katu

dekorativnije nadstrešnice u obliku obrve s potisnutim luko-

vima, nisu u obnovi ponovljene što znatno devalorizira pro-

čelje. Sva su tri portala bila otvorena. Raskošnija je

portalna zona glavnog ulaza u osi zgrade, dok su bočni por-

tali jednostaviji, ali su sva tri okvira i dovratnici klasi-

cističkog tipa. Zatvaranje bočnih portalnih zona je počelo

krajem 19.st. i poslije prvog svjetskog rata kad je oružana

izgubila svoju prvobitnu namjenu i adaptirana za kasarnu.

Zemljište iza oružane je u drugoj polovici 19.st. bilo pra-

zno, jer su nakon požara kuće srušene, a čitav prostor ome-

đen zidom.

- 7 -

Palača “Oružane” je stilski najklasičniji pri-

mjer baroknoklasicističkog objekta u povijesnoj zegri

Karlovca. Savršeno je proporcionalna u odnosima duljine

krila prema visini objekta. Taj čvrsti zatvoren kompleks

pravokutnog izduženog oblika sa znatno kraćim bočnim krili-

ma zauzimao je samo polovinu renesansnog bloka. Ta je mje-

ra u odnosu na veličinu bloka prostudirana što dokazuju i

svi ostali monumentalni barokni vojni objekti, bivši gene-

ralat i velika vojarna, a također i franjevački sklop. Sva-

ko drugo mjerilo znatno bi poremetilo istančane proporcije

pa bi vojna arhitektura bila glomazna u odnosu na površinu

renesansnih blokova i dvokatni gabarit najužeg središta.

Proporcionalni odnosi duljine krila prema širini i visini

kubusa su urbanistička rješenja, koja su i u prvoj polovici

19.st. sa smislom za uklapanje novih objekata u povijes-

nu strukturu, ostvarivali graditelji ranih historijskih

stilova, pa su objekti klasicizma tridesetih i četrdesetih

godina u dimenzijama izvanredno uspješno zamjenjivali

starije objekte. Uz takve su se objekte manje kapetanske

kurije i gradske palačice pa i bidermajerske skromne gra-

đanske i obrtničke kuće harmonično nizale, što dokazuju

do danas sačuvani objekti u neposrednoj blizini monumen-

talnih vojnih palača na vedutama i trgovima “Zvijezde”.

Pretpostavlja se da je “Oružanu” izveo prema projektima

vojnih inženjera, a možda i prema svojim projektima pod

kontrolom vojnih inženjera, karlovački graditelj i fortifi -

kacioni majstor Josip Stiller.

- 8 -

2. PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU PALAČE BIVŠE “ORUŽANE”, SPOMENIKA

IZRAZITE VRIJEDNOSTI, DOGRADNJU SRUŠENIH KRILA I

RJEŠENJE OKOLICE

Palača bivše “Oružane” adaptirana je za potrebe

kasarne “Narodnog heroja Josipa Kraša”. Ona je poslije pr-

vog svjetskog rata prestala funkcionirati kao arsenal i od

njezine opreme nije ništa sačuvano, pa se ta zgrada ne može

urediti kao vojni muzej, premda bi Karlovac zbog tradicije

morao imati takav tip muzeja. Zbog toga se Skupštini općine

Karlovac preporuča da stupi u kontakt s predstavnicima Jugo-

slavenske armije i da donese odluku o obnovi, solidnoj asa-

naciji i dogradnji srušenih krila ovog stilski kvalitetnog

i urbanistički neobično važnog objekta u povijesnom središtu

grada. Objekt bi sa ponovno izgrađenim krilima mogao biti

prilagođen i za novu funkciju, jer bi rješenje njegove

unutrašnjosti moglo biti suvremeno uz uvjet da se fasade, ga-

barit i volumen zgrade potpuno rekonstruiraju po uzoru na

postojeći objekt i dopunsku dokumentaciju, naročito s obzirom

na i zgled svih pročelja. Prethodno treba odlučiti o namje-

ni palače. Objekt je soliterno položen na bloku i vrlo je

prikladan za razne javne funkcije, jer se u njegovoj nepo-

srednoj okolici u budućnosti neće dozvoliti gradnja.

Iza objekta se nalazi veliki prostor, sada dvorište, koje

se predlaže koristiti za parkiralište osobnih vozila službe-

nika i vojske u radno vrijeme. Takvo parkiralište je akutni

problem u povijesnom središtu gdje će parkirališta biti

- 9 -

ograničena, a na postojećim trgovima, Strossmayerovom i

Trgu Maršala Tita, parkiranje će se zabraniti jer se ti

trgovi moraju maksimalno estetski riješiti.

Predlaže se da palača bivše “Oružane” bude:

a) - Suvremeno uređena kasarna, rekonstruirana i dograđena

za dva krila, a da se prostor iza objekta uredi za parkira-

lište s hortikulturno riješenim obodom. Ograde prema Šimuni-

ćevoj i Frankopanskoj ulici da se ruše.

b) - Objektu da se promijeni namjena i da ga preuzme Skup-

ština općine Karlovac za potrebe upravno - političkih usta-

nova i administracije, jer je postojeća ograda (bivša

Vijećnica) premalena za potrebe upravnih funkcija S O Karlov-

ca. Sve to uz uslov da se dograde srušena krila i uredi iza

objekta parkiralište.

c) - Objekt da se ponudi jednoj od vodećih karlovačkih

industrija za administrativno - poslovni prostor uz uvjet

da se odrekne izgradnje poslovnog objekta (tornja) u novom

dijelu grada i da se obaveže prilikom gradnje novih krila

da će se pridržavati zahtjeva modaliteta zaštite koje će

propisati Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u

Zagrebu.

- 10 -

- 11 -

d) - Objekt ponuditi za rekonstrukciju i izgradnju jedne

od prosvjetnih ustanova, škola ili sveučilišta uz prethodne

uvjete, jer će sjeverozapadni dio grada biti pješačka zona

pa uz objekt nije potrebno planirati školsko dvorište, a za

najnužnije potrebe objekt bi imao unutrašnji patio. Tim

više jer se u smjernicama revitalizacije predlaže rušenje

školskog objekta u ”šancu” - Tehnički centar ”Marijan Čavić”

kao neintegrirane arhitekture, koja devalorizira bitne

renesansne detalje obrisa ”Zvijezde” i ne odgovara prostorno

potrebama suvremenog školstva.

U svim navedenim namjenama osposobljavanje i

čuvanje objekta znatno bi pridonijelo revitalizaciji povijes-

nog središta.

Plan palače ”Oružane”

Zbirka mapa i planova, inv. broj 111

Arhiv Hrvatske u Zagrebu

PRIJEDLOG NACRTA POD BROJ A

Prema kojemu bi trebalo izgraditi u kraljevskom i carskom

gradu i krajiškoj tvrđavi Karlovac nova oružana s potrebnim

spremištima i stanovima za predviđenu količinu artiljerijskog

naoružanja kao i za upravu artiljerije i njene neophodne

osobe.

Zabilješka: žutom bojom označeni zidovi su oni koje treba

nove izgraditi, a oni označeni crvenom bojom su

zidovi koji mogu ostati od stare oružane.

T U M A Č E N J E

no. 1. Kolni ulaz i izlaz kroz dvorište

2. Tri sobe za 1 kaplara, 15 topnika i 15 zanatlija

3. zajednička kuhinja

za osobe pod rednim brojem br. 2

4. drvarnica

5. tesarska radionica

6. radionica za puškare i bravare

7. komorica za ugalj

8. radionica za bačvare i kolare

9. kovačka radionica

10. nadsvođeni prostor za odlaganje željeznih stvari

i pribora

- 12 -

11. donji hodnici

12. dva stepeništa u prvi sprat

13. gornji hodnici

_______________________________________

14. četiri stambene prostorije

15. kuhinja

16. ostava za majora

17. drvarnica

18. staja za dva konja

_______________________________________

19. tri sobe

20. kuhinja za kapetana

21. ostava

22. drvarnica

_______________________________________

23. dvije sobe i jedna komorica

24. uredovnica

25. kuhinja za čuvara

26. drvarnica

27. ostava

_______________________________________

28. dvije sobe

29. kuhinja za jednog časnika

30. ostava

31. drvarnica

_______________________________________

32. dvije sobe

33. kuhinja za drugog časnika

34. ostava

35. drvarnica

_______________________________________

- 13 -

36. dvije sobe za dva bombardera

37. kuhinja

_______________________________________

38. tri sobe za tri rukovaoca municijom

37. dvije kuhinje

_______________________________________

40. spremište za 20.000 pušaka

41. dva stepeništa za ulaz u potkrovlje

42. dvije drvarnice za bombardere i rukovaoce municijom

43. donji i gornji zahodi

44. kolni ulaz i dvije male drvarnice koje pripadaju zgradi

Pijarista

Stan koji manjka za još jednog bombardera, te još tri sobe

za povećanje (povremeno) osoblja, izgradit će se iznad sta-

na majora i čuvara oružane, prema trgu u potkrovlju.

Profi l prema crnoj crti na dnu nacrta, Linija C : D.

Mjerilo od 19 hvati za carsko kraljevska utvrđenja.

- 14 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”O”

U istraživanju bloka ”O” sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj , prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Mr Olga Maruševski, povjesničar umjetnosti

Mr Miljenka Fischer, arhitekt

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Mr Miroslav Jilek, sociolog, znanstveni asistent

Mr Milan Kruhek, kustos Povjesnog muzeja Hrvatske

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”O”

s kućama pod zaštitom u Frankopanskoj 2, Frankopanskoj 4

i Šimunićevoj 15.

Sadržaj:

1. Analiza bloka šifra ”O”

2. Prijedlog za rušenje neintegriranih objekata bez vrijed-

nosti u unutrašnjosti bloka.

3. Asanacija vijenca kuća na obodu bloka uz Šimunićevu,

Frankopansku i Karasovu ulicu.

Zaštita starih prolaza u bloku .

4. Interpolacija jedne stambene novogradnje na praznoj

čestici, na uglu Šimunićeve i Karasove ulice.

5. Alternativna rješenja bloka:

a) interpolacija jedne školske zgrade npr. Muzičke ško-

le i uređenje okolice uz uvjet da se školi pripoji

stari školski objekt u Frankopanskoj ul. 2.

b) uređenje prostora u unutrašnjosti bloka za gradski

vrt, a zgrada u Frankopanskoj ul. 2. da se adaptira

za potrebe omladinskih ili amaterskih klubova s izlož-

benim prostorima za likovne i kulturne manifestacije.

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA ”O”

Blok se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povijesnog

središta iza bloka na kojemu je bivša: ”Oružana”, danas ka

sarna narodnog heroja ”Ivo Lola Ribar”, na Trgu Maršala

Tita. Omeđen je Šimunićevom, Frankopanskom, Prešernovom i

Karasovom ulicom. U bloku se nalaze dva prolaza od kojih

se jedan iz Šimunićeve ulice koristi za prolaz u unutraš-

njost bloka. U dvorište kuće 13 a, dok je drugi iz Karasove

ulice zatvoren drvenom ogradom i zakrčen. Kuće su podignute

uz rubove, osim prema Prešernovoj ulici, gdje je zemljište

ostalo neizgrađeno. U unutrašnjosti podignuto je nekoliko

recentnih prizemnica, baraka za obrtničke radionice. U

nekima se stanuje premda nema osnovnih stambenih uvjeta.

U neposrednoj blizini bloka, uz Karasovu ulicu, tj. na kra-

ju Prešernove nalazi se Vojna bolnica.

Situacija u 18. st.

Kvadratna površina bloka prvobitnog renesansnog

plana je sačuvana. Od 16. st. pa do prve pol. 20 st. sjevero-

istočni rub nije bio izgrađen, jer je već u početnoj parce-

laciji građevinskih čestica s okućnicom, jedna velika čes-

tica predviđena za plemićku kuriju s većim posjedom. Na tom

posjedu trapezoidnog oblika s obrađenim vrtom i voćkama

nije nikad bila izgrađena veća zgrada, nego samo građanska

- 3 -

kuća tipičnog tlocrta sa štalom na samom uglu, na raskršću

današnje Prešernove i Frankopanske ulice. Na krajnjem ru-

bu tog posjeda duž Prešernove ulice izgrađene su tokom 18.

st. još dvije manje kuće. Zbog lakše komunikacije između

Šimunićeve i Karasove ulice na kraju koje se nalazila tam-

nica, kasnije pregrađene u bolnicu, nastao je prolaz u

bloku pokraj kojeg su se nalazile građanske kuće sve do

19. stoljeća. Unutar bloka bilo je 1752. šest kuća razmaknu-

tih spomenutim prolazom. Prema Frankopanskoj ulici nalazile

su se svega dvije kuće sa štalama i vrtom (jednoj, danas

kuća u Frankopanskoj broj 4, je pripadao posjed), u Kara-

sovoj dvije kuće uz prolaz, a prema Prešernovoj svega jedna,

ukupno 16 kuća i dvije štale.

Objekti su 1770. pripadali ovim vlasnicima:

1. br. 49 - Ignacije Fritsch, remenar.

2. br. 48 - Jelena Zlatarić.

3. br. 50 - štala s vrtom - narednik Ivan Debaldi, koji je

imao kuću na suprotnoj strani ulice.

4. br. 51 - Mara Pepšin, posjednica koja je uz kuću imala

dvorište, vrt i štalu.

5. br. 52 - Đuro Kormanić, bravar.

6. br. 53 - Ivan Guthjar, bravar.

7. br. 54 - Ferković, postolar.

8. br. 55 - Jure Magičić.

9. br. 56 - Kata Domlatovac (danas ruševni objekt u dvori-

štu kuće u Šimunićevoj 13 a)

- 4 -

10. br. 57 - Matija Kreiss, stolar.

11. br. 58 - Josip Kuzmanović, krojač.

12. br. 59 - Jure Kollar, krojač.

13. br. 60 - Mara Supančić.

14. br. 61 - Joannes Steinberger (barokna kuća srušena

1974. ugao Šimunićeva / Karasova).

15. br. 62 - Pavle Haramija, nadničar.

16. br. 63 - Nikola Stivarić, kramar.

Poslije 1780. pokraj kuće bravara D. Kormanića,

orijentirane prema današnjoj Prešernovoj ulici, podignuta

je još jedna manja kuća. Sve su kuće imale vrt ili dvo-

rište iza začelja.

Promjene u građevinskoj strukturi tokom 19. st.

Krajem 18. i početkom 19. st. nastaju promjene

na bloku, uzrokovane prodajom čestica posjeda koji je

pripadao kući u Frankopanskoj 4. Iste su čestice, orijen-

tirane prema Prešernovoj ulici bile podijeljene na četiri

vrta od kojih je jedan pripadao drvenoj kući podignutoj

krajem 18. st. pokraj kuće u Frankopanskoj 4, na prostoru

današnjeg dvorišta. Ista je kuća nestala krajem 19. st.

Polovinom 19. st. (1855) u Frankopanskoj ul. kuća br. 151

na čestici 75 pripadala je Brebriću, a br. 152 na čestici

176 Ivanu Tissaueru.

- 5 -

Čestice, koje su 1770. pripadale naredniku Debal-

diu i remenaru Ignaciju Fritschu, postale su kasnije vlas-

ništvo grada ili vojne uprave.Nakon odlaska Francuza na

tim je česticama podignuta čvrsta zidana kuća sa svođenim

prizemljem i vežom, danas kuća u Frankopanskoj 2. U toj je

kući od sredine 19. st. pa do 1874. bila djevojačka škola.

Nakon njena preseljenja u zgradu u Prešernovoj 17, smješte-

na je tu pučka dječačka škola. U drugoj pol. 19. st. je kat

kuće povišen i od tada datira stubište. Poslije 1914. tu

se nalazila oružnička stanica sa zatvorom. Danas su u kući

stanovi službenika javne sigurnosti. S promjenom sadržaja

te kuće mijenjalo se i ime ulice. Najstariji naziv dana-

šnje Frankopanske je ”župna vulicza”, za francuske uprave

Rue dela Paroisse; kad je škola smještena u zgradu u

Frankopanskoj 2, prozvala se ”školskom ulicom”, a kad je

škola preseljena u Prešernovu ul. dobiva naziv “Oružnička

ulica“.

Polovinom 19. st. (1863) na bloku je bilo 14

objekata. Barokne i najstarije kuće su bile još sačuvane,

a jedino čvrsto zidana kuća u Frankopanskoj 2 dobila je

dvorišna krila, gospodarske zgrade. U drugoj pol. 19. st.

počele su propadati kuće uz prolaz u unutrašnjosti bloka.

Uz Šimunićevu ulicu se između 1840/50 obnovila i potpuno

pregradila kuća na broju 15, uz prolaz, koja od tada ima

karakteristike građanskog bidermajera, kraće krilo uz

prolaz i zidanu kapiju s gospodarskom zgradom u dvorištu.

- 6 -

Na mjestu gdje je ranije bila barokna obrtnička kuća, podig-

nuta je nova kuća s karakteristikama bidermajera, pročeljem

orjentirana u Karasovu ulicu (danas br. 3). Od bivšeg

prolaza su u Prešernovoj ulici ostale dvije dugačke i uske

čestice neizgrađena zemljišta na kojemu je iza kuće u

Frankopanskoj ulici 4 podignuta jedna prizemna zgrada

(kovačka radionica) koja je srušena i na tom je mjestu 1974.

podignuta neintegrirana i nekvalitetna kuća.

Čestice sa kućama, dvorištima, vrtovima i neiz-

građenim zemljištem pripadale su god. 1855: čestica 173

- Đuro Mihalić kuća br. 149 (danas Frankopanska 4); čestica

174 - Pavel Porobeček kuća br. 150; čestica 175 - Brebrić

kuća br. 171; čestica 176 i 177 - Ivan Tissaur, kuća br.

152; čestica 178 - ”Mädchen Schule” ( Frankopanska br. 2);

čestica 179 - udovica Matošić, kuća br. 153; čestica 180

- udovica Tkaučić, kuća br. 155; čestica 181 - Fedor Vujčić,

kuća br. 156; čestica 182 - Ivan Verbetić, kuća br. 157;

čestica br. 183 - Nikola Brezarić, kuća br. 158 (danas

ruševna mala kuća u unutrašnjosti bloka u dvorištu Šimuni-

ćeve 13); čestica 184 - Franjo Kirin, kuća br. 159; čestica

185 - Martin Kras, kuća br. 160; čestica 186 - Goršić Niko,

kuća br. 161 (danas kuća u Karasovoj 3); čestica 187 -

- Regina Ilka, kuća br. 162 (srušena 1974, izvanredna barok-

na kuća koja je bila pod zaštitom); čestica 188 - Franjo

Paduani, kuća br. 163 (danas Šimunićeva 15).

- 7 -

Ukupno je u bloku bilo 15 objekata i 16 čestica.

U drugoj pol. 19. st. u požaru je stradao niz od 10 drvenih

kuća u Šimunićevoj ul. koje su se nalazile iza ”Oružane”

(danas kasarna narodnog heroja ”Ive Lole Ribara”). Tom

prilikom su stradale i tri kuće na suprotnoj strani ulice,

pa je na dvjema praznim česticama l897. g. Ivan Rupčić sa-

gradio uglovnicu s trgovačkim lokalom po nacrtima zagrebač-

kog inženjera Hinka Riesznera, a izvedba je bila povjerena

karlovačkom građevinskom poduzetniku G. Žnidaršiću.

Oko 1910. god. je u Karasovoj ul. uz prolaz po-

dignuta druga historicistička stambena jednokatnica obite-

lji Legat (kuća u Karasovoj 1). Istoj je obitelji pripadala

srušena barokna kuća na uglu Šimunićeve i Karasove ul. nakon

što je vlasnica tu trošnu ali izrazito vrijednu kuću oko

1974. poklonila gradu Karlovcu.

- 8 -

PRIJEDLOZI ZA RJEŠENJE BLOKA ”O”

2. RUŠENJE NEINTEGRIRANIH OBJEKATA BEZ VRIJEDNOSTI U

UNUTRAŠNJOSTI BLOKA

U unutrašnjosti bloka nalazi se stambena pri-

zemnica Šimunićeva 13 a, kojoj pripada veliko dvorište i

ruševna kuća, jedina koja je preostala od starijeg baroknog

naslijeđa. Prema Prešernovoj ulici neintegrirani su objekti,

obrtničke radionice, dvije adaptirane za stanovanje bez

osnovnih uvjeta, s ogradama koje nagrđuju Prešernovu uli-

cu, prostor zapušten i nečist. Objekti su podignuti u prvoj

pol. 20. st. Uz rub Prešernove ulice bio je posađen drvored

borova, koji je posječen, jer su se stabla razbolila.

Predlaže se:

Raseljavanje socijalno ugroženih i onih osoba

koji žive pod teškim stambenim uvjetima i ukidanje radioni-

ca i baraka; čišćenje bloka od ovih nagrda; rušenje dvori-

šnih krila zgrade u Frankopanskoj 2 koja su bila podignu-

ta za gospodarske zgrade i u njima se nalaze porodice i

samci na nužnom smještaju; rušenje dotrajalog objekta u

Šimunićevoj 13 kao i prizemne stambene zgrade. To zemljiš-

te na kojemu se nalazi i stara komunikacija, prečica iz

Šimunićeve u Karasovu, treba izvlastiti ili otkupiti za

potrebe grada i ponuditi za izgradnju školskog prostora ili

gradskog vrta.

- 9 -

3 . ASANACIJA VIJENCA KUĆA NA OBODU UZ FRANKOPANSKU,

ŠIMUNIĆEVU I KARASOVU ULICU

Vijenac kuća na Obodu čuva se ili zbog njihove

izrazite arhitektonske vrijednosti ili zbog ambijenta;

pojedine kuće koje ne pretstavljaju arhitekturu koja se

uklapa u stariju strukturu, iz utilitarnih razloga, jer

su još čvrste pa im je potrebno normalno održavanje. Izrazi-

te vrijednosti kuće u Frankopanskoj 4, Frankopankoj 2 i

Šimunićevoj 15. Ambijentalna je vrijednost kuće u Kara-

sovoj 1.

U Frankopanskoj 4 je izvorna karakteristična

semiurbana kuća drvene građe, konstrukcije ”poberuha”,

sazdana na katu od mosnica i međustropne drvene konstrukci-

je otvorenog grednika. Stilski je tipična za 17. st. i

tlocrtno je sačuvana u organizaciji unutrašnjeg prostora.

Njenu starost dokazuje i francuski natpis ”Rue dela

Paroisse ”dodan iznad starijeg domaćeg naziva ”župna vulic-

za”. Održavana je, ali pošto je u, privatnom vlasništvu,

potrebno je stimulirati vlasnika poreskim olakšicama ili

povoljnim kreditima da uđe u sanaciju pročelja kuće, među-

stropne konstrukcije i vlage u prizemlju. Prizemni pros-

tor nije prikladan za stanovanje te bi ga trebalo koristi-

ti za zanatsku radionicu, tim više jer se uz kuću nalazi

dvorište iz kojega se bočno ulazi u prizemlje. Takvo bi

- 10 -

korištenje prostora donosilo više sredstava za uzdržavanje

kuće. Također je prizemlje prikladno za lokal za prodaju

kvatitetnih suvenira umjetnog obrta. Recentno postavljene

vanjske betonske - stube na začelju treba zbog zaštite

kuće zamjeniti lakšim drvenim. Okolica je kuće zapuštena.

Neukusnu ogradu dvoriša treba zamjeniti drvenim plotom

ili željeznim rešetkama ako sredstva dopuštaju, a prizemni

objekt naslonjen na susjednu kuću u Frankopanskoj 2 bezu-

vjetno srušiti jer nije podesan za stanovanje i jer utječe

na pojačanu vlagu kuće br. 2 pod zaštitomo. Također u dvo-

rištu treba rušiti šupe i hortikulturno riješiti okolicu

oko kuće zajedno sa dvorištem, a na uglu Frankopanske/

Prešernove može se dopustiti postavljanje ukusnog kioska za

prodaju cvijeća. Za oblik kioska ili raspisati natječaj

ili zadužiti Društvo inženjera i arhitekata u Karlovcu da

predloži nekoliko tipova podesnih za stari ambijent.

Zgradu u Frankopanskoj 2 predlaže se obnoviti

i zbog povijesnog značenja restituirati ili joj vratiti

približno sličnu namjenu i sadržaj. U toj je zgradi zida-

noj u stilu baroknog klasicizma sa svođenim prizemljem,

bila u 19. st. škola. U drugj pol. 19. st. je umetnuto novo

stubište, početkom 20. st. je povišen gornji kat i mjenja-

no krovište koje je najvjerojatnije bilo mansardno. Proče-

lje je obnovljeno bilo novom žbukom sa secesijskim dekora-

tivnim detaljima. Objekt se predlaže raseliti jer nije bio

ni predviđen za stanovanje, barem ne u prizemlju. Neophodno

- 11 -

je stručno saniranje vlage u prizemlju i rušenje dvorišnih

krila. Preporuča se vratiti mu prosvjetni sadržaj ili na-

mjeniti ga omladinskim ili amaterskim klubovima i adaptira-

ti prizemlje za izložbene prostorije.

Šimunićeva 15 je objekt više ambijentalne vri-

jednosti i rjeđi kvalitetni primjer stambene kuće iz raz-

doblja bidermajera, koja je nastala rekonstrukcijom sta-

rije barokne kuće od koje je ostala djelomično i konstruk-

cija i dosta građe. Zbog toga je sazdana djelomično od

hrastovih mosnica, a djelomično na kanate.Pripada joj i

zidana kapija dvorišta u prolazu, u produžetku bočnog kra-

ćeg krila. Asanacija kuće pretpostavlja raseljavanje, jer

je stambeni prostor preopterećen. Na katu može biti samo

jedan obiteljski stan sa sobama prema ulici, dok se sobe u

bočnom krilu preporuča adaptirati za manji stan tipa ”gar-

sonjere”. Prizemlje nije prikladno za stanovanje i treba-

lo bi ga koristiti za radni prostor, za zanatske radionice,

naročito u dijelu orijentiranom prema prolazu gdje se na

bočnom zidu mogu probiti vrata za više manjih specijalizi-

ranih zanata s lokalima (svjećarstvo, antikavarijat, kit-

čari, medičari i licitari, četkari, popravak muzičkih

instrumenata). Tako bi prolaz oživio i postao atraktivan,

a kuća u prizemlju oporavljena. Tavanski prostor je kori-

šten za stanovanje i njega treba adaptirati za ateljerski

prostor (umjetni obrt, slikarstvo, pediker i sl.). Dvorište

- 12 -

s kapijom i gospodarskom zgradom preporuča se zbog ambijen-

ta zadržati i taj prostor koristiti bilo za skladište, bilo

za zanat kojemu je potrebno skladište, bilo za garaže

osobnih vozila stanara i zanatlija.

Karasova 3 je bidermajerska građanska kuća koja

na slikovit način omeđuje usku Karasovu ulicu i štiti obod

bloka. Kuću je potrebno kao ambijentalnu vrijednost normalno

održavati uz neke adaptacije prizemlja gdje bi trebale po-

ovno biti poslovnice nekog obrta (rani je kuća N. Goršića

krovopokrivača).

U Šimunićevoj ulici kuće od broja 7 do 11 ne

pretstavljaju u okviru historizirajuće arhitekture 19. st.

neku vrijednost. Uglovnica u Šimunićevoj 7 je stereoptipna

građevina kasne historicističke arhitekture (građena 1897.

prema nacrtima zagrebačkog graditelja Hinka Riesnera, a

gradnju je izveo karlovački građ. poduzetnik G. Žnidarčić

za Ivana Rupčića). Uz nju se nalaze dvije stambene neostil-

ske kuće od kojih je ona u Šimunićevoj 9 građena koju godi-

nu kasnije, a u Šimunićevoj 11 je na staroj uskoj čestici

pregrađena starija kuća koja je dobila neohistorijski kostim

na fasadama. Sve ove kuće potrebno je obnavljati i normalno

održavati, naročito fasade i limarske detalje.

Uglovnica u Šimunićevoj 7 koja je građena sa

trgovačkim lokalom, ponovno se treba vratiti trgovačkoj

mreži, najbolje za prodaju prehrambenih artikala, specija-

- 13 -

liteta, suhomesnate robe i sl., jer u sjeveroistočnom dije-

lu povijesnog središta nema takve trgovine. Prostor nije

prikladan za klub foto - amatera, jer se za klubove planira-

ju drugi prostori, a posebno za taj klub predlaže se rekon-

strukcija najstarijeg fotografskog ateljera u Karlovcu

(Krapekov fotoatelje u Šenoinoj ul.) Prizemlje kuće u

Šimunićevoj 11 s pročeljem prema prolazu nije pogodno za

stanovanje i mnogo je bolje adaptirati ga za zanatske radi-

onice (krojačnica, pediker, popravljaona čarapa, umjetno

krpanje) i prostor desno od stubišta za malu bombonjeru,

tipa butika.

4. INTERPOLACIJA STAMBENE NOVOGRADNJE NA PRAZNOJ ČESTICI

UGAO ŠIMUNIĆEVE I KARASOVE ULICE

Na toj je čestici sve do 1974. god. bila jedna

arhitektonski izrazito vrijedna tradicionalna gradanska

kuća 18. st. Zabatna jednokatnica tipična za karlovačku

baroknu arhitekturu, s izuzetnim tlocrtnim rasporedom, vrlo

dugačkom bočnom fasadom prema Karasovoj ul. pod visokim

krovištem. Kuća je prije rušenja bila u posjedu obitelji

Legat, a vlasnica živi u susjednoj kući Karasova 1. Trošna

je kuća bila poklonjena Skupštini općine, stambenoj upravi.

Komunalna je služba, unatoč tome što je kuća bila pod za-

štitom, srušila objekt bez prethodne dokumentacije i konzul-

- 14 -

tacije s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture.

Na tom je mjestu neophodno interpolirati jednu

stambeno-poslovnu novogradnju koja će se uklopiti u posto-

jeću arhitekturu i ambijent na raskršću ulica s osobitom

pažnjom prema vizuri s glavnog trga. Kuća ne smije gabar-

tom prelaziti susjedne zgrade i u principu mora imati kro-

vište koje se također može koristiti kao stambeni prostor.

Glavnim pročeljem orijentirana prema Šimunićevoj ulici, a

duljim bočnim, prema Karasovoj. Preporuča se štititi uski

prostor bivše ”gasice” ako je moguće postići estetsko rje-

šenje u odnosu na kuću u Šimunićevoj 15. Dvorište sa navede-

nom susjednom kućom treba biti zajedničko, pa se postojeći

zid u tom slučaju treba rušiti. Kao asocijacija projektantu

mogu poslužiti izvorne kuće povijesnog središta, stare foto-

grafi je i bakrorezi s osobitim obzirom na drvene trijemove

i detalje začelja koji postoje u Šimunićevoj i Karasovoj

ulici. Prostor “gasice“ kao razmak je osobito karakteristi-

čan za te ulice, a u starijih kuća rješava pitanje vlage.

- 15 -

5. ALTERNATIVNA RJEŠENJA BLOKA

Blok je potrebno lišiti svih neintegriranih obje/

kata u unutrašnjosti i prema Prešernovoj ulici, na zemljiš/

tu bivšeg imanja, vrta i čestice na kojima su se uz prolaz

(prečac) što spaja Šimunićevu s Karasovom ulicom, nalazile

barokne malogradske kuće. Čišćenjem prostora i raseljava/

njem riješili bi se neki socijalni problemi uz manja ma-

terijalna ulaganja, a dobio bi se za potrebe grada vrlo

koristan prostor na lijepom položaju.

Na tom bi se zemljištu dopustila izgradnja:

a) - interpolacija kvalitetnog razvedenog objekta,

školske zgrade, npr. Muzičke škole.

Zgrada mora biti orijentirana glavnim pročeljem

prema Prešernovoj ulici. Uvjete interpolacije suvremenog

objekta treba da razradi Regionalni zavod za zaštitu spome-

nika kulture. Zgrada u gabaritu smije imati tri etaže ura-

čunavši tavan kao treću.

Osnovni modaliteti zaštite cijelog bloka su osim

gabarita i krovišta interpolirane zgrade i otvaranje unu-

trašnjosti bloka sa zgradom, koja iz povijesnih razloga,

kao i problema oživljavanja sjeverozapadnog dijela povijesne

jezgre, zahtjeva javnu namjenu. Uređenje unutrašnjosti bloka

ovisno je o razvedenosti zgrade, o hortikulturnim detaljima

i potrebnom obziru prema vijencu starijih kuća na obodu.

- 16 -

Preporuča se uklopiti i istaknuti stare prolaze za komunika-

ciju s unutrašnjim prostorom bloka i zadane zgrade. Tako-

đer se sugerira posvetiti pažnju izvedbi začelja novog obje-

kta jer se u unutrašnjosti bloka pretpostavlja estetsko

rješenje prostora, uz upotrebu drva za eventualne trijemo-

ve za komunikaciju, za balkone itd., koje će odgovarati

tradiciji i karakteristikama karlovačke povijesne arhitek-

ture. U vezi s kulturno - povijesnim sadržajima bloka to

je u prvom redu objekt u Frankopanskoj 2 koji kao neprikla-

dan za stanovanje treba dobiti namjenu koja se može poveza-

ti po sadržaju sa novogradnjom, za društvene i izložbene

prostorije muzičke omladine, klubove i administraciju. Sa

osobitom pažnjom treba adaptirati svođeno prizemlje u kojemu

se mogu postići vrlo lijepe dvorane.

Razlog da se predlaže na tom mjestu gradnja muzi-

čke škole kao prioritetnog objekta jest rezultat ispitiva-

nja situacije u vezi sa restitucijom nekih sadržaja u bloku

kao i potrebe školskog prostora za Muzičku školu u Karlovcu.

Poznato je da Karlovac ima tradiciju muzičkog života i da

spada među nekoliko najznačajnijih centara muzičkog obra-

zovanja u Republici Hrvatskoj i sa daleko većim brojem kan-

didata od onih koje može primiti sadašnja zgrada u Cesar-

čevoj ul. 3. Za tu se zgradu predlaže adekvatniji sadržaj

i namjena) administracija ili poslovni prostor banke).

- 17 -

U sjeveroistočnom dijelu povijesnog središta ponudit će se

prostor i za druge omladinske i odgojne institucije pošto

su tu postojali i ranije takvi sadržaji, a u vezi sa poras-

tom stanovništva na području Gaze i izgradnji stambenih

zgrada ti će sadržaji biti vrlo potrebni.

b) - Oslobođeno zemljište od neintegriranih obje-

kata predlaže se za gradski vrt s hortikulturnim rješenjem

u koji bi se uklopio program adaptirane zgrade u Frankopan-

skoj 2 s omladinskim klubovima, izložbenim prostorijama

za likovne i kulturne manifestacije ili sastajalištem ama-

terskih klubova sa skupnim dvoranama.

Takvo bi rješenje bilo u stvari restitucija

objekta i ponuđenog zemljišta koje je povijesno u svom ve-

ćem dijelu u baroknom razdoblju bilo imanje, obrađeni vrt,

a u 19. st. njegovano i u Prešernovoj ulici omeđeno drvore-

dom borova. Također zgrada u Frankopanskoj ulici 2 kao

djevojačka škola pod ravnateljstvom poznatog prosvjetitelja

Davorina Trstenjaka, pripada popisu povijesnih znamenito-

sti starog središta i kao takva treba da dobije spomen plo-

ču.

Ovu alternativu vitalizacije bloka predlažu su-

radnici za zaštitu prirode i okolice kao jednu od mogućih

varijanti uređenja ugroženog sjeverozapadnog dijela povje-

snog središta u kojem se najviše zapaža ugroženost građe-

vinskog nasljeđa i životnih funkcija.

- 18 -

SAŽETAK SMJERNICA ZA REVITALIZACIJU BLOKA ”O”

Objašnjenje degradacije bloka ”O”

Blok je prema renesansnom urbanističkom planu bio

određen za izgradnju građanskih stambenih kuća s izuzetkom

zemljišne čestice određene za okućnicu jedne plemićke ili

vojne kuće. Zemljište se protezalo uz današnju Prešernovu

ulicu. Zbog toga su se kuće standardnog tipa nizale na prvo-

bitnim uskim česticama uz današnju Šimunićevu ulicu. Zbog

navedenog imanja probijen je kroz unutrašnjost bloka prolaz,

koji je sačuvan u tlocrtu kao veza između Šimunićeve i

Karasove ulice na kraju koje se je nalazila tamnica, kas-

nije pregrađena u vojnu bolnicu (u Karasovoj 8). Uz prolaz

su se nizale manje ”purgerske” kuće.

U 19. st. nakon odlaska Napoleona, u sjeverois-

točnom dijelu grada sazidano je nekoliko čvrstih kuća.

Tada je podignuta barokno-klasicistička kuća u Frankopan-

skoj 2 sa svođenim prizemljem u koju je polovinom 19 . st.

smještena djevojačka škola. Taj je sadržaj znatno oživio

sjeveroistočni dio grada kao i znamenita tiskara Prettner

koja je bila smještena u Frankopanskoj 11, te poštanski

ured na uglu Šimunićeve ul/Banjavčićeve, u kojoj je zbog

toga stanovao veći broj prosvjetnih radnika i intelektuala-

ca. Mijenja se dakle i sastav stanovništva, koji je do tada

- 19 -

bio pretežno iz obrtničkog staleža. Prema popisu vlasnika

kuća iz god. 1770. kuće su pripadale dvojic krojača, jed-

nom remenaru, dvojici stolara, dvojici bravara, jednom

radniku nadničaru i jednoj posjednici imanja.

Početkom 19. st. blok je prema Frankopanskoj ulici

zatvorila zgrada u Frankopanskoj 2, a na rubu prema Kara-

sovoj ulici jedna građanska bidermajerska kuća, Karasova 3.

U unutrašnjosti bloka najstarije su malogradske kuće pro-

padale, neke u požarima, kad su u prvoj pol. 19. st. strada-

le sve kuće na obodu uz Šimunićevu ulicu iza ”oružane”

(danas Kasarna narodnog heroja ”Ivo Lola Ribar” ).

Krajem 19. st., nakon izgradnje vojarne u šancu uz

sjeveroistočnu promenadu, osjećao se sve više nedostatak

trgovačkog prostora, pa je u Šimunićevoj 7, na mjestu poža-

rom srušenih drvenih kuća, podignuta prva neintegrirana

arhitektura kasnog historicizma, uglovnica s trgovačkim

lokalom koju je 1897. projektirao zagrebački graditelj

ing. Hinko Rieszner. Uz nju su zatim podignute još dvije

stambene katnice do prolaza izmedu Šimunićeve i Karasove ul.,

uz koji je ostala sačuvana jedna od malobrojnih bidermajer-

skih kuća, po građi i konstrukciji, tipična za Karlovac.

Degradacija bloka u tom sjeveroistočnom dijelu

grada počela je u 20. st. kad su postupno jedan za drugim

ukinuti svi sadržaji, a da se nije vodilo računa o novim

namjenama objekata. Najvitalniji sadržaj je bio školski

- 20 -

prostor i okupljanje mladeži u tom dijelu grada. Slijedi

potpuno napuštanje trgovačke mreže i neadekvatno korištenje

trgovačkih i zanatskih prostora. Stari objekti su prenapu-

čeni, a prizemlja u kojima su do nekad bile obrtničke radi-

onice, koriste se sada za stanovanje, premda za to nemaju

ni najosnovnijih uvjeta. Slobodno zemljište u unutrašnjosti

bloka i prema Prešernovoj ulici u prvoj pol. 20. st. se je

rasprodavalo i na tim sada usitnjenim česticama su nikle

nekontrolirane gradnje, barake i obrtničke radionice. Peri-

ferna slikovita Prešernova ulica od tada propada. Prvi je

bio krovopokrivač Dragutin Kunter, vlasnik kuće u Karaso-

voj 3 koji je iza kuće podigao skladište s radionicom. Ra-

dionicu je naslijedio naučnik krovopokrivač Dragutin Marti-

njak. Ta je radionica recentno adaptirana u stan koji se

zajedno s okolnim zemljištem uopće ne održava. Na susjed-

noj čestici, ranije posjedu s vrtom u vlasništvu Marijana

Miletića, podigao je god. 1942. soboslikar i ličilac Vladi-

mir Goršić obrtnički objekt i ogradio ga žicom. Drvenu bara-

ku na praznom zemljištu u Prešernovoj 4 podigao je stolar

Adolf Lisac.

Recentna kuća u Frankopanskoj 4/1, koja je podignu-

ta na mjestu stare niske kuće (kovačnice) najveći je pro-

mašaj u tkivu bloka, premda je dozvolu za gradnju 1971.

odobrio i Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u

Zagrebu. Tom se prilikom nije uvažila ni urbanistička cjeli-

na, ni situacija i sadržaj bloka.

- 21 -

Rješenje je u čuvanju i asanaciji vijenca kuća

na obodu, s osobitim obzirom na izrazitu vrijednost kuće

u Frankopanskoj 4 i zgrade u Frankopanskoj 2 koji se

objekt može restituirati. Vraćanjem adekvatnog sadržaja o-

živilo bi blok i cijeli sjeveroistočni dio grada. Stoga

se za zemljište koje se prethodno mora osloboditi nakaznih

gradnji predlažu alternativna rješenja:

a) da se interpolira suvremeni objekt kulturnog sadržaja,

b) da se prostor hortikulturno projektira.

- 22 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”P”

U istraživanju bloka “P“ sudjelovali su:

Marinka Mužar-Božić, prof. povijesti umjetnosti

Ljerka Kanižaj, prof. povijesti umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Stanko Tratnik, dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje boka ”P”

s kućama pod zaštitom: Mažuranićeva 5 i 3; Mažuranićeva 1 /

Radićeva 16; Radićeva 18 i 20; Radićeva 22 / Ulica 6. maja 3;

Ulica 6. maja 1 / Križanićeva; Križanićeva 17.

Sadržaj :

1. Analiza bloka pod šifrom ”P”

2. Prijedlozi za revitalizaciju kuća u bloku ”P”

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća u bloku”P”

b) Prijedlog za reanimaciju i aerizaciju dvorišta i dvo-

rišnih objekata u bloku ”P”

3. Prijedlog za interpolaciju stambene kuće na uglu

Križanićeve / Mažuranićeve ulice

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA ”P”

Pravokutni blok ”P” nalazi se na jugoistočnom

dijelu bivše fortifi kacije, na renesansoj ”insuli. Omeđu-

ju ga Radićeva, Mažuranićeva, Križanićeva i Ulica 6. maja.

U bloku je izgrađeno 8 kuća od kojih su 4 stambeno - pos-

lovnog, 1 administrativnog, a 3 stambenog sadržaja. Glav-

nim pročeljima orijentirane su prema ulicama nasuprot stam-

benim blokovima i uz poslovnu Radićevu ulicu. U Mažurani-

ćevoj i Križanićevoj ulici su građene u nizu, a u Ulici 6.

maja odvojene gasicom.Na uglu Križanićeve i Mažuranićeve

ulice srušena je oko 1969. jedna od najstarijih kuća od

drvene građe. Parcela je neizgrađena. Unutrašnjost bloka

popunjena je objektima koji služe za stanovanje ili skladi-

šta. U dvorištima su i drvarnice.

Situaciia u 18. stoljeću

Polovinom 18. st. blok nije bio u cijelosti izgra-

đen. U idealnom planu iz 1579. bio je predviđen za opskrbni

centar zbog položaja na glavnoj komunikaciji i blizini

”Novih vrata” prema Rakovcu. Na bloku su ipak izgrađene

kasnije građanske kuće. Krajem 18. st. regulirana je dana-

šnja Radićeva ulica; između 1783. i 1813. sazidane su na

praznim česticama kuće, jedna na uglu Radićeve i Mažurani-

ćeve, a druga u liniji regulirane Radićeve ulice. Blok je

već 1752. bio gusto izgrađen. Na njemu je bilo 10 kuća uz

- 3 -

rubove bloka osim u Radićevoj ulici gdje nisu bile u lini-

ji ulice.

Godine 1770. te su kuće pripadale :

1. br. 170, neizgrađeno zemljište Karašić

2. br. 171, Pogatčnik, vojni sudac

3. br. 172, Ivan Krueg, kolar

4. br. 173, Kaspar Stardel, kovač

5. br. 174, Spreicer, udovica

6. br. 175, Schmid, regimentski kirurg

7. br. 176, grof Paradeiser, kapetan

8. br. 177, Franjo Markulin, krojač

9. br. 178, Antun Karas, prevoznik

10. br. 179, Karasova baština

11. br. 180, Ivo Kuharić

Kuća u Ulici 6. maja 3 / Radićeva 22 je “L” tlocr-

ta izgrađena u prvoj polovici 18. st. uz uličnu liniju, glav-

nim pročeljem orijentirana prema Radićevoj ul., a jugoistočno

krilo prema Ul . 6. maja dograđeno je u drugoj pol. 18. st.

U zoni prizemlja je kanatne konstrukcije a u zoni kata

drvene. U prizemlju je otvoreni drveni grednik. Sve su sobe

na katu povezane predvorjem, a krilo drvenim ”ganjčecom”.

Sobe se nižu prema uličnoj strani.

- 4 -

Gradska palača u Križanićevoj 17 je zidani, široki,

pravokutnog tlocrta objekt, orijentiran pročeljem prema

Križanićevoj ul. Izgrađen je u prvoj polovini 18. st. i ob-

novljen krajem 18.st. Pošto je kuća bila kapetanska, plemi-

ćka, pripadao joj je veliki vrt. U srednjoj osi kuće je širo-

ka veža svođena bačvastim svodovima sa susvodnicama iz koje

se ulazi u prizemne prostorije. Na kat u stambeni prostor

vode strme stube. Stan je prostran, sa dvorišne strane je

pregrađeni ”ganjčec”, a sobe se nižu prema uličnoj strani,

svjetle i velike. Kuća je bila proširena krajem 18. st. za

jedan jaram što se vidi u veži jer je taj dio svođen ”češ-

kim tipom svoda. Kuhinja je na katu, izdvojena od soba i

zbog protupožarnih mjera svođena. Kuća je građena pribli-

žno u četvrtom desetljeću 18. st. sudeći po svodovima pri-

zemlja i na katu i razlikuje se znatno od ”purgerskih” kuća

u Križanićevoj ulici otmjenim jednostavnim pročeljem s

klesanim dovratnikom, segmentno zaključenim, s ukrašenim

ključnim kamenom. Nad ulazom su zbližene prozorske osi,

a portal je bio naglašen i plitkim lizenama koje su sezale

do potkrovIja.

Početkom 19. st. je u zgradi bila djevojačka škola.

Kuća u Radićevoj 18 je stambeno poslovna dvokat-

nica, podignuta u drugoj pol. 18. st.: slojevito građena

kuća, jer je na temeljima starije na prijelazu 18/19 st. zida-

na današnja kuća koja je i povišena za drugi kat. Zbog toga

u prizemlj u ima u prostorijama bačvaste svodove s lomljenim

- 5 -

susvodnicam, a prilikom adaptacije je veža svođena češkim

svodovima ritmizirana jarmovima i ulaz veže je uokviren

klesanim dovratnikom. Stambeni prostor na katovima je tlo-

crtno razvijeniji tip kasnobaroknog razdoblja s kružno

organiziranim prostornim jedinicama oko proširenog podesta

stubišta. Na začelju su na katovima drveni ”ganjčeci” koji

spajaju dvorišno krilo sa zgradom. Dograđeno je u prvoj pol.

19. st . a gospodarska zgrada u dvorištu s klesanim dovratni-

cima i prozorskim okvirima i kovanim rešetkama je iz vremena

dogradnje kuće. Pročelje je raščlanjeno pilastrima koji spa-

jaju gornje katove.

Kuća u Mažuranićevoj 1/ Radićevoj 16 je građena

u dvije faze u drugoj pol. 18. st. od 1780 do kraja stolje-

ća. Prvi dio kuće ima bačvasto svođen prostor (pivnicu) i

orijentiran je prema Mažuranićevoj ulici. Kasnije je prošire-

na prema Radićevoj ulici i taj je dio svođen češkim svodom,

pa je tada građena i široka ulazna veža koja je kasnije

pregrađena zbog dvorišnog krila. Na katu je od drvene kon-

strukcije i hrastovih planjki. Drveni ”ganjčec” povezuje

kat i dvorišno krilo sa zgradom.

- 6 -

- 7 -

Promjene i izgradnja bloka u 19. st.

U 19. st. izvedene su adaptacije na starijim

objektima zbog suvremenijih potreba stanovanja. Do 1863. god.

blok se je potpuno zatvorio, građene su nove kuće i popu-

njena dvorišta. Objekti 19. st. imali su gospodarsku ili

stambeno-trgovačku namjenu. Pročelja su obnavljana u stilu

bidermajera a nove kuće građene u stilu ranog klasicizma.

U Mažuranićevoj 3 podignuta je niska gospodarska

zgrada s kapijom koja je pripadala kući u Mažuranićevoj 1.

Sa dva krila zatvara veliko potaracano gospodarsko dvorište

koje je jako zapušteno. U dvorišnom krilu sačuvana su jedna

lijepa vrata od kovanog željeza iz razdoblja gradnje objekta.

Kuća u Mažuranićevoj 1 / Radićeva 16 je znatno

adaptirana i pregrađena u prizemlju, kad je dozidano dvo-

rišno krilo sa skladištem, jer je tada zazidana veža. Te

su se promjene dogodile oko 1855. kada su vlasnici česti-

ca bili Jakob i Josip Berkić kojima su pripadala i skladi-

šta u dvorištu i kapija u koje vrijeme je kuća dobila gospo-

darsko trgovačku namjenu.

Kuća u Mažuranićevoj 5 je podignuta na temeljima

starije kuće u prvoj trećini 19. st. sa vežom otvorenog gred-

nika i prostorijama sa obje strane veže. Na katu je kanatne

i drvene konstrukcije. Rustičan tip rane bidermajerske kuće.

Ta kuća nema kanalizaciju i neodržava se iako je u privat-

nom vlasništvu. Pročelje je obnavljeno jer su probijani

veći prozorski otvori.

Jednokatnica, trgovačka kuća u Radićevoj 20, sa

klesanim dovratnikom i lokalom i niskim prizemljem je iz

1833., kako je uklesano na ključnom kamenu premda je u

konstrukciji slojevita. Veža je svođena češkim svodovima i

podijeljena u jarmove širokim poprugama vrata od kovanog

željeza pred stubištem su iz tog vremena. Zanimljiv je

tlocrtni raspored stana gdje su uočljive faze gradnje. Sobe

su orijentirane prema Radićevoj ulici i bile su povezane

”ganjčecom” na koji se je išlo prislonjenim vanjskim stubi-

štem. U drugoj fazi gradnje je kuća proširena za dvije

prostorije prema dvorištu i ugrađeno je unutrašnje stubište

i veliko predvorje oko kojeg se nižu prostorije.Tip bider-

majerskog stana pod utjecajem kasnobarokne stambene sheme.

U dvorištu je gospodarska zgrada iz vremena grad-

nje kuće, svođena češkim svodovima, a kasnije je nad njom

nadozidan jedan stambeni prostor.

U Ulici 6. maja 1 / Križanićeva podignuta je oko

1840. velika dvokatnica koja se je nazivala ”Grad Zagreb”,

Objekt ” L” tlocrta je od kuće u Križanićevoj ulici odvojen

”gasicom” a od susjedne kuće u ul. 6. maja širokom kapijom.

Široka veža kuće je svođena pruskim svodom, a dvokrako ka-

meno stubište povezuje katove. Sobe su poredane prema

- 8 -

uličnoj strani, a hodnici prema začelju. Na prvom katu se

je nalazila dvorana koja je kasnije pregrađena. U toj je

dvorani bio ”Kazino”, ilirska dvorana, a od 1846. se u njoj

nalazila čitaonica. Kasnije je postala gradska kuća. Na njoj

se nalazi spomen ploča Ivanu Mažuraniću, koji je radio u

zgradi dok je boravio u Karlovcu, gdje je napisao ep ”Smrt

Smail age Čengića”, pa je zgrada obilježena mramornom spomen

pločam.

Promjene u 20. stoljeću

U Ulici 6. maja 1 / Križanićeva podignuta je više-

katna dvorišna zgrada za potrebe Okružnog suda, zbog kojeg

je glavna zgrada bila adaptirana za Okružno i Općinsko jav-

no tužilaštvo s istražnim zatvorima.

Na uglu Križanićeve i Mažuranićeve ulice je oko

1971. srušena jedna vrlo karakteristična barokna drvena

kuća zabatnog tipa, jedan rjeđi monumentalni primjerak kuće

sazdane od hrastovih planjki. Na tom je mjestu prazna čes-

tica koju se pokušalo ozeleniti i postaviti klupu, ali je

pekarski obrtnik u Križanićevoj ulici 26 taj prostor koris-

tio za privremeno uskladištenje ugljena i drugog goriva.

- 9 -

2. PRIJEDLOZI ZA REVITALIZACIJU KUĆA NA BLOKU ”P”

a) Prijedlog za asanaciju i reanimaciju kuća

U bloku ”P” se predlaže, da se objekte, koji su dosad

bili uvedeni u registar spomenika kulture područja Karlovac

pod preventivnom zaštitom, zaštiti kao cjelinu, kompleks

koji je početkom 19. st. po sadržaju postao trgovačko - pri-

vredni blok povijesne četvrti. Naročitu pažnju treba posve-

Titi objektima izrazite i više ambijentalne vrijednosti koji

su gotovo stopostotno zastupljeni na tom bloku zajedno s

jednim gospodarskim dvorištem.

U Mažuranićevoj 5 je objekt više ambijentalne

vrijednosti zbog svog položaja u nizu kuća, zbog starinskog

dojma vedute u pogledu na Križanićevu ulicu. Arhitektonska

vrijednost je u rustičnoj građi i obradi volumena,upotreb-

ljena je drvena građa kanatne konstrukcije koja je u praksi

karlovačkog graditeljstva poznata od osnutka grada. U pri-

zemlju treba asanirati međustropnu konstrukciju i istaknu-

ti tip otvorenog grednika veže, sačuvati vanjsko stubište s

ganjčecom. Preporučiti da kat ostane u vlasništvu samo jedne

obitelji koja će se obavezati da ne ulazi u asanaciju i

rekonstrukcije bez stručnog nadzora. U kuću treba uvesti

komunalije i savremeno urediti mokri čvor i sanitarne ure-

đaje u prizemlju. Iz prizemlja treba iseliti stanare i

prostor adaptirati za zanatsko uslužne djelatnosti kojima

ne treba prodajni prostor s izlozima.

- 10 -

U Mažuranićevoj 3 - ambijentalna vrijednost gos-

podarskog trakta zgrade u Mažuranićevoj 1 je kulturno povi-

jesni podatak razdoblja razvoja, trgovine u ranom i kroz pr-

vu pol. 19. st. Osim toga je prvorazredan zračni prostor sa

velikom plohom dvorišta koja se može estetski koristiti i

prezentirati zajedno sa fondom arhitekture koja ju okružuje.

Dvorišna krila s magazinima i ulično sa poslovnim prosto-

rima treba asanirati zajedno s krovištem. Iz tog objekta

treba raseliti stanare i maksimalno ga oživiti novim sadr-

žajima. Magazine i današnje stanove koji nemaju ni minimal-

nih stambenih uslova treba adaptirat i za niz plemenitih i

potrebnih zanatsko -uslužnih djelatnosti (npr. izrada roleta,

taptarska radnja, fotokopiraona ili RTV servis, postolar-

ska radionica, knjigovežnica, radionice primjenjene umjet-

nosti). Naročito prilikom adaptacije treba paziti i sačuva-

ti detalje kovanog željeza: dovratnike, šarke i vrata.

U Mažuranićevoj 1 / Radićeva 16 je viša ambijen-

talna vrijednost kuće u njenom baroknom volumenu i građi -

- drvene planjke na katu, i zidane bolte u prizemlju - bač-

vasti i češki tip svoda. Uglovnica koja je u ranom 19. st.

postala trgovačko stambeni objekt, zbog čega je proširena

za dvorišno krilo sa skladištem i zbog toga je u to vrijeme

dobila poseban ulaz iz Mažuranićeve ulice s hodnikom za

komunikaciju sa stambenim prostorom na katu koji je tada bio

za jednu obitelj.

- 11 -

Na katu kuće i u dvorišnom krilu je potrebna asa-

nacija drvene međustropne konstrukcije i ”ganjčeca” u

kojem bi se umjesto stanova mogle urediti obrtničko - uslu-

žne radnje, jer bi u sklopu gospodarskog dvorišta bile u

sklopu jednog živog obrtničkog centra u gradu. U svim

prostorijama prema ulici treba adaptirati lokale, istakuti

svodne konstrukcije i skladno rješiti sa ujednačenim otvori-

ma izloga pročelja.U stanovima kata treba voditi računa o

zaštiti parketa u onim prostorijama gdje ih još imade.

U Radićevoj 18 je viša ambijentalna vrijednost

kuće u izuzetno rješenom pročelju, po tipu i volumenu kuća

kasnog 18. st. s elementima rasčlanjavanja klasicističkog

vremena, dok su motivi oko prozorskih otvora dodatak raz-

dobIja bidermajera. Potrebna je rekonstrukcija pročelja u

prizemnom dijelu kojeg nagrđuju neukusni izlozi prodajnih

lokala. U dvorištu treba asanirati krilo zgrade i gospodar-

ski objekt i adaptirati ga za zanatsko - uslužne radionice.

Treba zaštititi i istaknuti elemente umjetničkog obrta,

rešetke od kovanog željeza na vratima i prozoru. Također

bi kat dvorišnog krila trebalo raseliti i adaptirati za

zanatske radionice.

U Radićevoj 20 je tipičan trgovački objekt ranog

klasicizma 19. st. više ambijentalne vrijednosti koji u

plastici niza kuća se ističe izvanredno dekorativno klesa-

nim dovratnikom. Kuća ima zanimljivu vežu i dvorište sa

- 12 -

gospodarskom zgradom iz vremena gradnje kuće. U dvorišnom

krilu u prizemlju treba prostore adaptirati za atraktivne

obrtničke radionice ili umjetničko-obrtničke atelijere

(sitnotisak). Zaštititi ukrasne elemente od kovanog željeza.

U Ulici 6. maja 3 / Radićeva 22 je objekt više

ambijentalne vrijednoti povučen od linije ulice, izvanredno

zanimljive konstrukcije od drvene građe i kanatne. Čitavo

prizemlje u kojem se već nalazi prodajni prostor treba pro-

širiti kako bi se mogla istaći konstrukcija stropova drvene

kuće, a postojeći lokal Obrtne zadruge treba adaptirati. U

dvorišnom krilu ponovno otvoriti obrtničko - uslužne lokale

i raseliti stanare.

U Ulici 6. maja 1 / Križanićevoj je objekt kul-

turno povijesnog značenja i stilski viša ambijentalna vri-

jednost, premda se volumenom ne uklapa u pretežno barokno

arhitektonsko nasljeđe. Arhitektura prve pol. 19. st. pod

utjecajem talijanskog romantizma je rijedak primjer u

Karlovcu. Znamenit je po kulturno-povijesnim sadržajima

kao dvorana ”Grad Zagreb”, sjedište ”Kazina”, ilirske

društvene djelatnosti i čitaonica. Na pročlje je postavlje-

na spomen ploča Ivanu Mažuraniću. Zgrada se održava i u

njoj su smještene ustanove SO Karlovac.

Dvorišnu zgradu treba, kada prestane funkcionira-

ti za pritvor, adaptirati za stanove obiteljima kojima je

potreban jeftiniji smještaj.

- 13 -

U Križanićevoj 17 je kuća izrazite spomeničke

vrijednosti barokna palačica koja treba ostati stambeni

objekt na katu, a prizemlje se preporuča raseliti i adapti-

rati prostor za predstavništva, prepisivački biro ili neku

društvenu organizaciju. Potrebno je urediti pročelje, rekon-

struirati lizene koje su isticale portalnu zonu i postavi-

ti spomen ploču, jer je u kući bila djevojačka škola.

b) Prijedlog za reanimaciju i aerizaciju dvorišta i dvori-

šnih objekata.

U bloku se nalazi nekoliko zanimljivih i sliko-

vitih dvorišta koje treba urediti i učiniti pristupačnim

javnosti jer se u dvorišnim objektima mogu adaptirati vrlo

skladni prostori za zanatsko uslužne djelatnosti i umjetni-

čki obrt. Predlaže se zbog toga čišćenje dvorišta, rušenje

šupa, otvaranje i spajanje dvorišta kuće u Radićevoj 20 i

22. Naročitu pažnju posvetiti uređenju plohe u kombinaciji

sa starim taracom kojeg treba rekonstruirati u Mažuraniće-

voj 3 i u tom dijelu bloka ostvariti obrtničko-uslužni

centar. Također treba riješiti zajedničko grijanje bloka.

- 14 -

3. PRIJEDLOG ZA INTERPOLACIJU NOVOGRADNJE NA PRAZNOJ

ČESTICI-UGAO KRIŽANIĆEVE I MAŽURANIĆEVE ULICE

Na prostoru gdje je do 1970. bila drvena barokna

zabatna tradicionalna kuća, koja je bila vrlo značajna za

izgled Križanićeve ulice, predlaže se interpolacija stambene

kuće koja će se po kvaliteti i plastičnim oblikom uklapati

u baroknu stilsku arhitekturu bloka i Križanićeve ulice te

kvalitetno zamijeniti izgubljeni stilski objekt. I u kon-

strukciji se predlaže što više korištenje tradicionalnog

materijala, naročito drvo, opeka, žbuka, biber crijep ili

šindra kao pokrov. Volumenom i visinom ne smije prelaziti

susjedne barokne historijske objekte. Unutrašnji prostor

treba biti u kategoriji luksuznih stanova. Prilikom inter-

polacije treba insistirati na prostoru “gasice” između su-

sjednih objekata, koje se mogu i funkcionalno koristiti.

- 15 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD ŠIFROM

“P”

Blok “P” sa 8 kuća stambeno - poslovnog sadržaja,

pretežno je izgrađen u 18.st. a dovršen u prvoj pol. 19.st.

Zbog arhitektonskih, ambijentalnih i kulturno - povijesnih

vrijednosti predlaže se njegova totalna zaštita i revitali-

zacija.

Predlaže se asanirati sve kuće: u Mažuranićevoj 5,

Mažuranićevoj 3, Mažuranićevoj 1 / Radićeva 16, Radićeva 18,

Radićeva 22 / Ulica 6.maja 3, i Križanićeva 17, sa osobitim

obzirom na dvorišna krila zgrada i obnovu te korištenje

dvorišnih ploha. Također otvoriti komunikaciju kroz dvori-

šta gdje je to moguće.

Na uglu Križanićeve i Mažuranićeve ulice na praz-

noj čestici treba interpolirati novi stambeni objekt inspi-

riran na tradicionalnoj arhitekturi u kojem će se za građu

koristiti što više drvenih dijelova. Objekt ne smije prela-

ziti visinom susjednu baroknu palaču u Križanićevoj 17 i

užim glavnim pročeljem ga treba orijentirati u Križanićevu

ulicu.

- 16 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “R”

U istraživanju bloka “R” sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Lamija Ruždić, dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “R”

s kućama pod zaštitom u Radićevoj 15, 17, 19 i 21

Daničićevoj 1 i 2.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “R”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u blok “R” izrazite

i više ambijentalne vrijednosti

3. Đački dom “Nada Dimić” - prijedlog za rješenje

smještaja đačkog doma u “Zvijezdi” u sklopu programa

revitalizacije povijesnog središta

4. Uređenje postojećih dvorišta u bloku

5. Sažetak sa smjernicama za revitalizaciju bloka pod

šifrom “R”

- 2 -

l. ANALIZA BLOKA “R”

Blok “R” nalazi se u jugozapadnom dijelu povijes-

nog središta na jednoj od centralnih renesansih “insula”,

koja omeđuje glavni trg - Trg Maršala Tita - na njegovu ju-

gozapadnom rubu. Omeđen je Daničićevom, Mažuranićevom, Ra-

dićevom i Ulicom 6.maja.

U bloku ima 9 objekata, od toga 6 kuća i tri

dvorišne gospodarske zgrade. U bloku se nalaze četiri dvo-

rišta i jedan svjetlik. Dvorište razdvajaju zidane gospodar-

ske zgrade i dvorišna krila objekata. Unutrašnje dvorište

hotela Central zatvaraju krila zgrade.

Situacija u prvoj polovici 18.st.

U bloku se nalazilo 14 objekata i veliki vrtovi

u unutrašnjosti i na obodu prema današnjoj Mažuranićevoj

ulici i Ulici 6.maja. Najgušći je niz kuća bio prema Radi-

ćevoj ulici, ukupno pet u nizu tipičnog baroknog tlocrta

ili na uskim česticama starijeg tipa parcelacije. Prema

ulici 6.maja postojale su u nizu samo dvije kuće i jedna

veća čestica kao obrađeni vrt. Prema današnjoj Daničićevoj

ul. bila je orijentirana trokrilna zgrada koja je, čini se,

bila spojena od dvije kuće sa zajedničkom kapijom prema

ulici. Od susjedne je kuće bila odvojena velikim vrtom. Na

uglu se nalazila, orijentirana prema samostanu i glavnom

trgu, jedna barokna kurija, najveća zgrada u bloku s ogra-

- 3 -

đenim dvorištem i vrtovima. Zauzimala je gotovo trećinu

kvadratnog bloka kao i ostale kurije u gradu s okućnicama.

Pokraj kuće na uglu Radićeve nalazila su se dva manja objek-

ta, a također i dva manja iza kuća u Radićevoj ulici.

Situacija u drugoj polovici 18.st.

U bloku su nastale neznatne promjene. Jedino je

na posjedu kurije podignuta velika štala. Manji objekti uz

kuće bili su štale 1770. osim jedne male kuće u Mažura-

nićevoj ulici. Objekti su tada pripadali:

1. br. 161, sa štalom, dvorištem i velikim vrtom, vlasnik

Vrhovec, konjički kapetan

2. br. 162, siročad Klesićevih

3. br. 163, Nikola Krajačić, krznar

4. br. 164, Toma Szabač, tkalac

5. br. 165, Miko Mačak, čizmar (sačuvana kuća u Radićevoj

21)

6. br. 166, ime nečitljivo (sačuvana kuća u Radićevoj 19)

7. br. 167, udovica, šije šatore

8. br. 168, Ive Pavić, užar

9. br. 169, Bartol Brajdić, remenar

Na rubu bloka prema današnjoj Mažuranićevoj ulici

bila su zasađena stabla.

- 4 -

Promjene u strukturi bloka u 19.st.

Tokom 19.st. radikalno se promijenila struktura

bloka, tako da su sačuvane u izvornom stanju svega dvije

ranobarokne građanske kuće, po tipu iz 17.st., u Radićevoj

ul. 19 i 21. Razlog tog promjeni nisu bili požari nego

položaj bloka u strogom centru i na glavnoj komunikaciji

prema Rakovcu i vratima grada.

Već 1828. je podignuta najljepša klasicistička

palača Karlovca, uglovnica s karakterističnim slijepim

lukovima nad prozorima, sa svođenim prizemljem, vežom s

kasnobaroknim tipom dovratnika, s niskim katom i velikim

krovištem, koja se zbog baroknih dimenzija i plastične

krovne konstrukcije uklapa u starije tkivo grada Radićeva

15. Prema inicijalima J F D na ključnom kamenu portala

zaključujemo da je to bila palača Janka Draškovića i nje-

gove žene France, koji su imali posjed u Rečici kod Karlov-

ca. Kuća tipološki i vremenski spada među najuspjelije

gradske palače klasicističkog razdoblja kakve su u Zagrebu

gradili Bartol Felbinger i njegovi suvremenici. U pri-

zemlju je svođena češkim svodovima sa poprugama poznatim

iz tradicije kasnobarokne arhitekture, sa širokom vežom

na pet jarmova, s velikim stanom na katu, s dva velika

podruma pod krilima kuće i gospodarskom zgradom u dvorištu.

Objekt je stambeno-gospodarskog karaktera kakav je mogao

graditi samo veleposjednik kojemu su uz rezidenciju u gradu,

potrebni i prostrani gospodarski podrumi. Otvori lokala u

- 5 -

prizemlju probijeni su tokom 20.st. Originalni prozor s

rešetkama sačuvan je u krilu prema Mažuranićevoj ulici,

također na dvorišnom stubištu.

Objekt je promijenio više vlasnika. Već 1835.

je vlasnik veletrgovac, svjećar Alojzije Dyquenois. God.

1855. je vlasnik kuće i čestice Ivan Reicherzer. Kuća je

krajem 19.st. pripadala obitelji Lukšić. Navodno je Abel

Lukšić tu imao knjigotiskaru i izdavao “Glasonošu”. Dana-

šnji su vlasnici Milašinovići, a jedan dio je u društvenom

vlasništvu. Prema izjavi pokojnog Milašinovića, kuću je

osobno kupio 1937. od Adalara Lukšića.

Kuća u Radićevoj 17 je na čestici koja je 1855.

pripadala Ivanu Reicherzeru. Na tom je mjestu ranije bila

barokna kuća približno sličnog tlocrta, ali je prije 1850.

podignuta današnja bidermajerska, široka samo četiri pro-

zorske osi, s nešto decentriranom vežom i starijim zidanim

dvorišnim krilom. To je u 18.st. bila štala s kolnicom, ali

je krajem stoljeća pregrađena u skladište s dva svođena

manja prostora zatvorena klasicističkim vratima od kovana

željeza sa segmentno zaključenim kamenim dovratnicima.

Vjerojatno je kuću gradio Ivan Reicherzer, također vlasnik

susjedne palače u Radićevoj 15.

Daničićeva 2 / Mažuranićeva je uglovnica. Tu je

u baroknom razdoblju bila kurija kapetana Vrhovca u kojoj

se je rodio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Na tom

- 6 -

- 7 -

mjestu je 1847. Srpsko - pravoslavna vjerska općina podigla

veliku dvokatnu palaču, građenu za stambeno - poslovni

prostor. U zgradi se je nalazila srpska osnovna škola

koja je bila osnovana 1783.; škola se je nalazila u staroj

baroknoj zgradi koju je Srpsko-pravoslavna općina (tada

grko - istočnog obreda) kupila zadužbinom Sime Skeleđića.

Od god. 1875. je u toj zgradi bila i srpska učiteljska

škola. U temeljima podruma sačuvana je struktura barokne

kurije. Školske prostorije nalazile su se lijevo od veže u

prizemlju i u jednoj prostoriji u krilu zgrade prema Mažura-

nićevoj ulici. U svim ostalim prostorijama visokog prizemlja

koje je svođeno masivnim pruskim svodovima bili su probi-

jeni visoki otvori vrata i izloga koji su kasnije zazidani.

Fasada je klasicistička a po tipu je nalik na monumental-

ne građevine koje je gradio karlovački graditelj Stiedl

(taj je graditelj bio pozvan u Zagreb da biskupu Alagoviću

gradi vojnu bolnicu u Vlaškoj ulici). Iz kopije starijeg

nacrta vidi se da je desno od veže u prizemlju kuće bio

veliki dućan, zatim mljekarnica, pekarija i brijačnica.

Kasnije se u prostoru dućana nalazila banka. Danas je objekt

adaptiran za đački dom “Nada Dimić”, uredno je održavan ali

je pročelje potpuno dotrajalo. Đačkom domu je potrebna

zgrada za smještaj većeg broja pitomaca i veći prostor za

rekreaciju.

Polovicom 19.st., 1855., vlasnici su čestica i

kuća:

- čestica 80, Reicherzer Ivan, kuća br. 73, stari broj 35,

danas palača u Radićevoj 15;

- čestica 81, pripadala je također Ivanu Reicherzeru s

vrtom i kućom br. 74, danas Radićeva 17;

- čestica 82, Vendaur Juro, kuća br. 75, stari broj 45

danas Radićeva 19;

- čestica 83, Holzel Franz, kuća br. 76, stari broj 58,

danas Radićeva 21;

- čestica 84, Brajdić Prudencia, kuća br. 77, stari broj

59, ta je tipična drvena građanska kuća iz 17.st. ugra-

đena u stariji dio zgrade Hotela Central, u krilo prema

Ulici 6.maja;

- čestica br. 85, kuća br. 78, Krešić Mihalj, danas jedno-

katni dugački trakt hotela Central orijentiran prema

Ulici 6.maja;

- čestica 86, kuća br. 79, stari broj 48, grčkoistočna

crkvena općina (Grischische Gemainde), danas dvokatna

uglovnica Daničićeva 2 / Mažuranićeva.

Polovicom 19.st. sve zgrade su već postojale osim

hotela Central, a jednokatno krilo hotela orjentirano prema

Ulici 6.maja je bilo za dvije osi kraće jer se je uz njega

još tada nalazila jedna barokna kućica čiji su temelji

kasnije ugrađeni u produljenu zgradu.

- 8 -

Hotel “Central” u Daničićevoj 1 je dvokatna uglovnica

orijentirana prema Daničićevoj ulici. U sklopu zgrade je

starije jednokatno krilo građeno u drugoj trećini 19.st.,

kad je vlasnik svratišta k Crnom Orlu bio Mihalj Krešić.

Ta jednokatna zgrada ima osam prozorskih osi s portalom

zabatno zaključenim u sredini koji je zazidan jer je zgrada

u prizemlju znatno pregrađivana nakon gradnje novog hotela.

Na uglu Daničićeve i Ulice 6.maja nalazio se je u prvoj

pol. 18.st. trokrilni objekt s unutrašnjim malim dvorištem.

To je bilo jedno od najstarijih karlovačkih svratišta,

“K crnom orlu”. Vlasnik mu je 1855. bio Mijo Krešić. Do

tog starog zdanja je Krešić podigao dugačku jednokatnicu.

Svratište je kupio Ljudevit Šroif koji je poru-

šio staru zgradu i 1894. podigao novi hotel “Central”

kojemu je pripojena postojeća starija zgrada. Nova zgrada

je tipična neorenesansna građevina s naglašenim rizalitom

uglovne zone, neorenesansnim ukrasnim detaljima, visokim

redom kaneliranih pilastra i rustično obrađenim prizemljem,

ali sa znatno tradicionalnijim rješenjem unutrašnjeg dvo-

rišta u kojem je drveni “ganjak” komunikacija sa starijom

zgradom i dvorišnim krilima. Taj prisan detalj pod utjeca-

jem domaće tradicije bio je problem kad se je razrađivala

projektna dokumentacija za daptaciju hotelske zgrade sa

namjerom da se osposobi za “B” kategoriju hotelskih usluga.

Hotel Central je tradicionalan povijesni objekt, pa je

konzervatorska služba smatrala da se karakteristični de-

talji trebaju uklopiti u projekt kao posebna karakteristika

- 9 -

karlovačke arhitekture. U zgradi je također vrijedno monu-

mentalo stubište s ogradom od kovana željeza i kasetirani

drveni strop dvorane u prizemlju koji je bezrazložno pokri-

ven neukusnim suvremenim materijalom. Ulaz u dvoranu na

uglu zgrade u Daničićevoj ulici je također zazidan.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU - IZRAZITE I

VIŠE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI

Svi su objekti u bloku izrazite ili više ambijen-

talne vrijednosti kao stilska arhitektura građena u vre-

menskim razmacima, ali međusobno u harmoničnoj korespoden-

ciji. Zbog toga se blok s arhitektonskim nasljeđem koji je

po kvadratnoj renesansnoj površini sačuvan mora sačuvati

u cjelini. Izuzetno su vrijedne i najstarije tipske barokne

kuće koje su po drvenoj građi i po tlocrtnom rasporedu

uzorni primjerci najstarije arhitekture Karlovca te ih

zbog toga treba sačuvati. Slikovite i izvorne malogradske

zabatne kuće u Radićevoj 19 i 21 su prototipovi kuća gra-

đenih krajem 16 i početkom 17. st. koji se vijek gradnje

produljio čak do l728. god. kako smo to mogli ustanoviti

na primjeru Ulice 6.maja 7 / Klaićeva. Zbog toga se izvorne

obrtničke malogradske kućice koje su ujedno i jedine saču-

vane u Radićevoj ulici u dvije varijante tipski vrlo popu-

larnih zabatnih kuća širokih svega tri prozorske osi, po-

- 10 -

dignutih na najstarijem tipu građevne čestice. Premda su

pročelja tipološki identična, kuće se ipak znatno razliku-

ju. Njihova individualnost se prepoznaje u diskretnim

detaljima, nagibu skošenog krovišta, plastici krovnih

površina, izbačenoj potkrovnoj užljebini, razdjelnim tra-

kama, prozorskim otvorima itd. Posebice i tlocrtno. Među

kućama sačuvana je tradicionalna “gasica” koja se proteže

iza uglovnih objekata. Ta kuća orijentirana i prema Ulici

6.maja nije imala vrt pošto se nalazi na uglovnoj čestici

iza koje je iduća građevinska čestica u nizu, također uska

i dugačka oblika te je na njoj bila kuća istog tipa polo-

žena po dubini čestice.

Radićeva 19 je uzorak karlovačke malogradske

obrtničke kuće, tlocrtno posve izvoran i najkvalitetniji

primjer tipične semiurbane prilagođene kuće za obrtnički

društveni stalež, s radionicom i skladištem u prizemlju te

stanom na katu i sobom u potkrovlju. Iz ulaznog hodnika

strme jednokrake drvene stube prislonjene su na bočnu sti-

jenu. Prizemlje je od miješana kamena i opeke a kat od

masivnih hrastovih mosnica. Pod hodnika od nabijene zemlje

je kasnije preliven betonom, a obrtnička radionica u koju

se ulazilo iz hodnika adaptirana je za lokal trgovine cipe-

la. Iza tog prostora orijentiranog prema ulici nalazi se

skladište zračeno iz “gasice”, a pod stubištem komora.

Međustropna drvena konstrukcija na katu s otvorenim gred-

nikom i svođenim prostorom bivšeg ognjišta u kuhinji kao i

- 11 -

kompletni tlocrtni raspored također su izvorni, pa je

stoga neophodna asanacija, djelomična rekonstrukcija i

konzervacija kata kao i čuvanje tlocrtnog rasporeda pros-

tora oko predvorja, koji se sastoji od sobe i kuhinje

orijentirane prema “gasici” i dvije glavne sobe nejednake

veličine orijentirane prema ulici. To je jednostavan i

neobično skladan i funkcionalan prostor obrtničkog stana.

Vlasnik kuće bio je čizmar.

Stanje je kata alarmantno pa je neophodno kuću

raseliti, konzervirati izvorni prostorni oblik i građu i

izvršiti djelomičnu rekonstrukciju drvenih djelova. Kuću

treba ponuditi ili poduzeću ili privatniku koji bi htio

investirati u konzervaciju. Sadašnji vlasnik ne bi želio

prodati kuću, ali bi pristao da je iznajmi poduzeću koje

bi objekt asaniralo. Raseliti ga treba zbog toga da bi

čitava kuća dobila javnu namjenu kako bi se mogla obila-

ziti. Najsretnija namjena bila bi da kuća postane trgo-

vački prostor za prodaju bombona i slastica, pa bi se

mogla ponuditi prodajnoj mreži tvornice bombona i keksa

“Josip Kraš” u Zagrebu. Ukoliko sadašnji korisnik lokala u

prizemlju, karlovačka tvornica obuće “Josip Kraš”, pokaže

interes za taj objekt i njegovu asanaciju i restauraciju

(princip konzervativne restauracije), te preuzme kompletan

objekt, tada bi bio uvjet da se uredi “boutique” u čitavom

prostoru od prizemlja do tavana.

- 12 -

Kuće u Radićevoj 21, također tipski uzorak ali

u varijanti uglovnice koja je bočnim pročeljem orijentirana

na Ulicu 6.maja. Renesansni i ranobarokni urbanizam nije

vodio posebnog računa o veduti na raskršćima ulica. Taj

se je odnos prema uglovnici u Karlovcu na istaknutim mjes-

tima u gradu razvio tek u zadnjoj trećini l8.st. Zbog toga

su bočna pročelja tipičnih karlovačkih kuća jednostavna i

izdužena, a njihov zgodan položaj donekle i mijenja uobi-

čajeni tlocrt prizemlja, jer se na takvim kućama ulazna

vrata probijaju na duljoj bočnoj strani, pa hodnik po

širini presjeca kuću, a na kraju hodnika je stubište za

komunikaciju s katom naslonjeno na drugu bočnu stijenu.

Zabatno, glavno pročelje u tom slučaju nije trebalo imati

vrata-ako se radi o obrtničkoj ili trgovačkoj kući vrata

su probijana u srednjoj osi, a velika prostorija orijen-

tirana prema ulici je bila poslovni prostor. Iza hodnika

prema začelju mogla se tada ostvariti još jedna radionica

ili skladišni prostori. Takav je izvorni tlocrt kuće u

Radićevoj 2l, ali je velika prostorija pregrađena za današ-

nji lokal trgovine obuće “Bosna”. Ta se situacija u idućoj

adaptaciji treba ispraviti i eliminirati skladište, pro-

davaonicu preurediti u tip specijalizirane trgovine tipa

“boutique” a skladište povući u malu komoru iza hodnika.

Postojeću kitničarsku radnju prema Ulici 6.maja treba za-

držati. Na katu i na tavanu je dobro održani stambeni pros-

tor, pa obiteljima koje imaju smisla za održavanje starih

objekata treba dozvoliti da ih i dalje koriste za stanovanje.

- 13 -

Palača u Radićevoj 15/Mažuranićevoj klasicistička

je uglovnica koja se još s baroknim volumenima uklapa u

starije tkivo, građena je 1828., kako je uklesano na ključ-

nom kamenu. Reprezentativnog je stila, s lukovima slijepih

luneta nad prozorima koji su probijeni i prošireni za trgo-

vačko - obrtničke izloge lokala među pilastrima, ali ti pro-

boji nisu toliko utjecali i izmjenili stilske kvalitete i

mogu se sretnije i estetski bolje riješiti. Objekt je u vo-

lumenu sačuvao barokni odnos između visine krovišta i visi-

ne pročelja. Na pročelju je naglašena zona visokog ritmizi-

ranog prizemlja s lukovima i sistemom pilastara s tradici-

jom barokne veže i portala s visokim krovištem karakteristi-

čnim za rane stilove 19.st. koji se stoga uklapaju u niz

starijih stilskih kuća. Prostorni su odnosi interijera iz-

mjenjeni ako ih usporedimo s razvijenim tipom barokne pro-

storne organizacije u kurijama 18.st. Ipak je unutrašnji

prostor u prizemlju svođen tipom čeških svodova, poznatim

već u baroku. Stubište je decentrirano i smješteno izvan

veže u dvorištu. Stambeni prostor povezuju uski hodnici,

velik je broj soba u anfi ladi, ali je ipak intiman. Hodnici

duž dvorišnih krila su osvjetljeni iz klasicističkih prozora.

Još se nađe poneki lijepi detalj rešetaka od kovana željeza

na prozorima. Ali je ipak na pročeljima najtipičniji za stil

naglašeni ritam lukova i luneta u prizemlju s vijencem koji

se lomi opisujući polukružni luk nad otvorima. Naprotiv,

kat je mirno riješen, odvojen graničnim vijencem s manjim

- 14 -

prozorima. Pošto se graditelj nije odrekao tradicije viso-

kog krovišta i gospodarske veže, ova reprezentativna i

tipološki vrlo karakteristična gradska stambena palača ne

odudara od kompleksa arhitekture povijesnog središta iako je

jedinstveni primjer, ne samo u Karlovcu, nego i u usporedbi

s ostalim gradovima Sjeverne Hrvatske.

Namjena prizemlja je zadovoljavajuća, ali podru-

mi nisu dovoljno iskorišteni. Kuću treba održavati u repre-

zentativnom stanju i u interijeru, naročito stubište, vežu,

hodnike, podrum i tavanski prostor. Jednako u onim dijelo-

vima koji su u privatnom, kao i u onima, koji su u društve-

nom vlasništvu. Postojeći ugostiteljski pogoni - caffeteri-

ja i bar treba da se adaptiraju u luksuzniji tip caffe bara

i noćnog kluba. U podrumu, krila prema Radićevoj i prema

Mažuranićevoj ulici treba da se uredi luksuzan specijali-

zirani restaurant (za talijansku kuhinju ili slično). Prema

Mažuranićevoj ulici, gdje već postoji caffe - bar, nastoja-

ti da se pročelje ponovno zatvori prozorima, jer je to i

svrsishodnije za ugođaj unutrašnjeg prostora, a ostaviti

samo ulaz u lokal koji treba spojiti s podrumskim prostorom.

U prizemlju je sačuvan jedan izvoran prozor s rešetkom pa

bi rekonstrukcija pročelja bila moguća.

Također treba da se uredi stubište i veža s deta-

ljima željeznih vratiju, a naročitu brigu treba posvetiti

adaptaciji potkrovlja, raseliti stanare i preurediti pot-

krovlje na pr. za kozmetički salon, masažu i pedikera. S

- 15 -

tim bi se sadržajima i stubište odgovarajuće održavalo, a

stambeni prostor na tavanu treba svakako ukinuti. Kuća bi

tako znatno oživjela, a također bi se tim putem osigurala

i sredstva za njeno stvarno održavanje, jer bi svi korisni-

ci trgovačko - obrtničkih prostora morali ulagati u održa-

vanje. To isto vrijedi za gospodarsku zgradu u dvorištu

nad kojom je nadograđen kat koji također treba adaptirati

u obrtničko - uslužnu radnju, možda krojačnicu za žene ili

muškarce ili jednu sličnu djelatnost.

Kuća u Radićevoj 17 je tipična bidermajerske

karlovačka kuća s vrlo jednostavnim vanjskim izgledom i s

posebno prisno i građanski riješenim stambenim prostorom.

Takva kuća je mnogo jednostavnija od reprezentativnog kla-

sicizma tridesetih i četrdesetih godina kada su gradili

veleposjednici ili bogati trgovci. Manja građanska stambena

kuća je četrdesetih godina vrlo jednostavna, zidana od opeke

ili od drvene građe, s vežom i gospodarskim krilom, obično

skladištem, sa lokalima u prizemlju za obrt ili trgovinu.

Pročelje je bez ikakva ukrasa. Lokali u Radićevoj 17 nagr-

đuju prizemlje, jer su prenaglašeni otvori. U jednom lokalu

nalazi se fotografska radnja a u drugom je bila četkarska

radionica. Drugi je prostor predan poduzeću “Zelenilo” da

adaptira lokal za prodavaonicu cvijeća uz uvjet da uključi

u prodajni prostor i bivša skladišta u dvorištu, te da i

dvorište uredi primjerno kako bi se moglo prezentirati i

- 16 -

koristiti za javni prodajni prostor. Predloženo je da se

riješi i zajedničko grijanje kuće kako stanarima ne bi bila

potrebna skladišta. Pročelje treba jednostavno i estetski

riješiti u boji i izjednačiti izloge lokala s obe strane

veže, koja zajedno s vratima glavnog ulaza treba također

biti istovremeno obnovljena. Na katu treba zadržati stana-

re.

Daničićeva 2 je palača na istaknutom mjestu, na

glavnom trgu u sklopu najmarkantnijih stilskih objekata. U

njoj je djački dom “Nada Dimić”. Građena je 1846. na izmaku

klasicizma. Snažnim volumenom naglašena je na trgu i ulici

grada. Djeluje volumenom, skromna u dekorativnim detaljima

koji su svedeni na minimum, s jednostavnim dovratnikom širo-

ke veže. Bila je u uglovnom dijelu prizemlja rastvorena vi-

sokim otvorima s polukružnim zaključkom, u gustom ritmu

koji su zgradi davali poseban karakter i reprezentativnost

gradske palače. Unutrašnji su prostori u prizemlju veliki

i visoki i po načinu svođenja (pruski svodovi) sasvim pood-

makli od barokne tradicije. Funkcionalnost i jednostavnost

odaje pravilan ritam i raster prozora u gustom nizu. U

gornjim katovima je naglašena horizontalna podjela raz-

djelnim vijencem, s nadstrešnicama nad prozorima. U prizem-

lju vertikalno rasčlanjavanje premda su otvori zazidani.

Visina dvokatne zgrade korespondira s ostalim značajnim

zgradama na glavnom trgu. Krovište je niže od krovišta klasi-

- 17 -

cističkih kuća koje su podignute tridesetih godina 19.st.

U prizemlju su bili poslovno - trgovački prostori,

a na katovima stanovi. Jedan je dio prizemlja bio korišten

za školski prostor srpske osnovne i učiteljske škole što

na zgradi treba obilježiti spomen pločom kao i podatak da

je u starijoj kući na tom mjestu rođen Maksimilijan Vrhovec.

U hodniku je pločom obilježeno da je na tom mjestu bila os-

novana prva srpska osnovna škola.

Uprava doma “Nada Dimić” dobro održava unutraš-

njost zgrade, ali prostor ne odgovara smještaju pitomaca.

Svrsishodnije bi bilo zgradu zajedno s gospodarskom zgradom

i dvorištem pripojiti sklopu hotelu Central, jer je pri-

zemlje idealno za gradsku kavanu. Uglovni dio orijentiran

prema Trgu Maršala Tita i Mažuranićevoj ulici, treba ponovno

u prizemlju rastvoriti u ritmu nekadašnjih visokih otvora.

Također se današnja blagovanica đačkog doma lijevo od veže

može adaptirati za blagovaonicu hotela i tako proširiti

kapacitet postojećeg restauranta. U sklopu hotela trebalo bi

otvoriti i noćni bar za koji je vrlo prikladan postojeći

podrum a dvorište urediti kao vrtnu restauraciju. Spajanjem

sa zgradom đačkog doma dobio bi hotel veći broj soba uklju-

čujući i tavanski prostor. S tim bi se uklapanjem i proši-

renjem hotelskog pogona mogla postići i ispravna obnova

(konzervativna restuaracija) objekta u Daničićevoj 1 i

rekonstrukcija prizemlja u Daničićevoj 2, povećali bi se

hotelski kapaciteti (broj spavaćih soba) i postigla mogućnost

- 18 -

- 19 -

da hotel Central postigne kao čitav kompleks “B” kategori-

ju. Povijesno središte bi time dobilo vrlo važan i turis-

tički potreban kompleks, koji bi znatno oživio centralni

trg. Također se za hotelske potrebe može riješiti parkira-

lište u susjednom bloku u Ulici 6.maja gdje postoji veliko

dvorište zanatske zadruge.

Zgrada hotela Central u Daničićevoj 1 zadovoljava

za sada samo kategoriju “C”. Ona, međutim, ima sve uvjete

da se ostvari njena adaptacija, pa i proširenje hotelskih

kapaciteta, i da ta vrlo važna institucija za revitali-

zaciju “Zvijezde” postigne odgovarajuću valorizaciju novim

sadržajima, te da se izvrši odgovarajuća adaptacija u kate-

goriju hotela kategorije “B” i da se pri tom izvrši i resta-

uracija interijera koja bi ostvarila i obnovu nekih tradi-

cionalnih elemenata arhitekture. Spajanjem sa susjednom

zgradom u Daničićevoj 2 gdje se nalazi đački dom “Nada

Dimić” bilo bi moguće povećati kapacitete, a da se prilikom

obnove zgrade ostvari zahtjev konzervatora za očuvanje

specifi čnog karaktera unutrašnjeg dvorišta hotela s tradi-

cijom trijema i drvenog “ganjčeca” kao osebine starije

karlovačke arhitekture. Također da se dvorana hotela u

prizemlju rekonstruira i otvori njezin kasetirani drveni

strop kao i vrata za direktnu komunikaciju iz Daničićeve

ulice. Sobe hotela trebale bi se savremeno opremiti, a sa-

loni i dvorana i saloni restauracije u starinskom stilu zbog

ugleda i tradicije hoteljerstva i ugostiteljstva u Karlovcu.

- 20 -

Također bi s proširenjem hotela grad riješio mnoge probleme

pa i problem smještaja omladine prilikom kulturnih mani-

festacija i sletova što se u Karlovcu neprekidno održava-

ju i za potrebe kojih se koristi dom “Nada Dimić”. Tradi-

cije brojnih kulturnih, političkih i sportskih manifestaci-

ja, kojih će u gradu biti sve više, zahtijeva i udoban ali

jeftiniji smještaj omladine, a također i turista koji u

organiziranim ekskurzijama prolazno borave u gradu.

3. ĐAČKI DOM “NADA DIMIĆ” - PRIJEDLOG ZA RJEŠENJE SMJEŠTAJA

ĐAČKOG DOMA U “ZVIJEZDI” U SKLOPU PLANA REVITALIZACIJE

POVIJESNOG SREDIŠTA

Đački dom “Nada Dimić” smješten je u strogom cen-

tru u Daničićevoj 2. Zgrada je namjenski izgrađena za srp-

sku osnovnu školu u drugoj polovici 19.st. i kroz proteklo

vrijeme služila je za različite namjene: škola, trgovine,

banka za vrijeme rata, kasarnu, dječji, i sada dječki dom.

Tragovi iz tih vremena ostali su, što se vidi iz vlažnih

zidova, dotrajalih podova, stubišta, stolarije, limarije,

fasade i dijela krovišta. Za posljednjih godina situacija

se nešto popravila, jer je u zgradu uvedeno centralno gri-

janje, modernizirala se kuhinja, uredila blagovaonica i prao-

nica rublja. Unatoč tome uvjeti rada i života omladine ni-

su se znatno popravili, jer su ostale velike učionice, spa-

vaonica sa 40 kreveta, namještaj je potpuno dotrajao, a što

je najgore, nema dovoljno prostora za smještaj omladine, a

pogotovo za organiziranje slobodnog vremena.

Prema ranijim statističkim podacima u Karlovcu se

nalazi u privatnom smještaju oko 1700 učenika. Zbog toga je

Općina Karlovac 1970. pokušala riješiti ovaj akutan problem

smještaja omladine izgradnjom novog doma na Gazi uz TŠC,

kapaciteta 380 ležaja i s kuhinjom kapaciteta 1000 obroka.

Općina je osigurala građevinsko zemljište, komunalije i

fi nancijska sredstva za idejni projekt. Zbog nedostatka

fi nancijskih sredstava (s opremom oko 30 miliona dinara)

projekt nije izveden. Nakon toga pokušalo se nešto učiniti

s JNA da bi se ustupila kasarna “Ivo Lola Ribar” i Dom JNA,

a nešto se kombiniralo i s kasarnom “Marko Orešković”. Ta

ideja nije se realizirala, pa se pokušalo s temeljitom adap-

tacijom sadašnje zgrade. Izrađen je idejni projekt kojim

bi se uredila čitava zgrada od podruma do tavana i prilago-

dila potrebi doma. I ovaj put se nisu realizirala fi nancijska

sredstva. Bilo je potrebno oko 10 miliona dinara.

Priliv učenika srednjih škola je sve veći, a time

i potreba za smještajem u domu sve izraženija, pa je prema

tome potrebno hitno rješenje.

Pretpostavlja se, kad bi Dom zadovoljavao osnovni

standard uz prihvatljivu mjesečnu naplatu, da bi samo 600

srednjoškolaca moglo imati pansion. Veliki broj učenika u

privatnom smještaju i učenika putnika hranili bi se u Domu.

Kakav je privatni smještaj nije potrebno naglašavati kad

učenici spavaju u ostavama, podrumskim i tavanskim sobicama,

- 21 -

a mnogo ih je koji si sami pripremaju hranu ili se pak

hrane po menzama uz visoke cijene.

Ne može se mimoići ni studentska omladina kojoj

je neophodan domski smještaj, a bit će još izraženija po-

treba kad dođu mladi radnici na doškolovanje u Centre za

obrazovanje. Školske godine 1977, za vrijeme zimskih praz-

nika, u Domu se održao seminar za stručnjake u šumarstvu

i vođeni su razgovori sa šumarskom školom da se u Domu osi-

gura prostor za takve seminare kroz čitavu godinu, ali se

to nije moglo postići zbog nedostataka prostora i opreme za

seminarce.

Prije izvjesnog vremena razgovaralo se o školova-

nju omladine iz Nigerije u karlovačkim školama što se među-

tim ne može lako organizirati jer se radilo o smještaju

100 do 150 omladinaca.

Ništa nije manji problem prostor za slobodne ak-

tivnosti i sportski tereni, tim više što se svake godine

održava niz sportskih i kulturnih manifestacija domske

omladine lokalnog i republičkog značenja. Teško je organizi-

rati takav rad bez vlastitih terena i prostorija.

Među omladinom vlada interes za rad u društvu

Narodne tehnike, ali niti jedna sekcija ne može raditi, jer

ju se ne može nigdje smjestiti.

Uz sve gore navedeno javlja se kao gorući problem

smještaj učenika na raznim sportskim, kulturnim i politi-

čkim manifestacijama. Tada se učenici iz Doma šalju kući,

a smještaju se učesnici manifestacija.

- 22 -

Prema tome problem se može riješiti preseljenjem

Đačkog doma u ranije predloženu kasarnu “Marko Orešković”,

koja ima idealni prostor za rekreaciju. U budućnosti mogla

bi se domu priključiti i zgrada vojne bolnice u Karasovoj

ulici koja ne odgovara suvremenim potrebama smještaja bole-

snika JNA. Za Dom bi se mogla osigurati i kasarna “Ivo

Lola Ribar” s pratećim objektima i terenima, koji se tako-

đer mogu koristiti za rekreaciju.

Ta bi rješenja oslobađanja jedne od kasarni za

potrebe Đačkog doma ujedno oporavile zamrli sjeveroistočni

dio povijesne jezgre, a zahtijevale bi znatno manja fi nan-

cijska sredstva od gradnje novog objekta za Dom. Povijesno

središte kao buduća pješačka zona, idealna je za boravak

omladine i njeno razvijanje smisla za povijest i kulturu.

Za život “Zvijezde” nije potrebno ni tumačiti koliko je

potrebno da u njoj budu zadržani sadržaji koji osiguravaju

stalan priliv mladeži.

4. UREĐENJE POSTOJEĆIH DVORIŠTA U BLOKU

Postojeća dvorišta u bloku održavaju se u rela-

tivnoj čistoći, ali se ne koriste. Zbog toga se predlaže da

se sva četiri dvorišta hortikulturno i ukusno riješe.

Dvorište gradske palače u Radićevoj 15 zajedno sa

sadržajima koji se predlažu, ugostiteljskim objektima u

podrumima i lokalima, zanatskim radionicama u dvorišnoj

- 23 -

zgradi treba da se zajedno s vežom ne samo uredno održava-

ju, nego i oplemene s cvijećem i zelenilom u vazama. Pri-

stup u lokale i zanatske radionice u veži i dvorištu mora

biti planiran i riješen zajedno s namjenom prostora.

Dvorište u Radićevoj 17 sa zanimljivim starim

skladištem i klasicističkim detaljima vratiju od kovanog

željeza i kamenim dovratnicima treba obnoviti i konzervi-

rati, a također popraviti tarac. Pošto će se prizemni pro-

stor i dvorišno krilo u najskorijoj budućnosti adaptirati

za prodavaonicu cvijeća poduzeća “Zelenilo”, tada će to

dvorište postati javni prostor u kojem treba i adekvatno

prezentirati namjenu. Preporuča se da poduzeće “Zelenilo”

reklamira svoje proizvode i u dvorištu prigodnim prodajama

i izložbama, te da i dvorište treba smatrati aktivnim pro-

dajnim prostorom u kojem za posjetioce treba smjestiti i

klupe. Vežu također treba ukrasiti jer će tokom dana biti

otvorena zajedno s dvorištem za kupce i posjetioce.

Dvorište hotela Centar u Daničićevoj ul. trebalo

bi osloboditi uskladištavanja jer za tu svrhu hotel ima i

podrum i dio dvorišnog krila u prizemlju. Drveni “ganjak”

i dvorište mora se ukrasiti vazama sa zelenilom i eventu-

alno u njemu smjestiti akvarij s ribama za ponudu gostima.

Dvorište đačkog doma “Nada Dimić” prekriveno je

betonom i uglavnom se koristi za gospodarske svrhe. Bez

obzira na postojeću ili buduću namjenu zgrade treba dvorište

hortikulturno oplemeniti a u slučaju da se zgrada uklopi u

hotelski pogon dvorište treba urediti kao vrtnu restauraciju.

- 24 -

- 25 -

5. SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD

ŠIFROM “R”

Blok je u najstrožom središtu povijesne jezgre,

pokraj Trga Maršala Tita. Potpuno je sačuvan u renesansnom

obliku i površini. Svi objekti su okarakterizirani kao

izrazita ili viša ambijentalna vrijednost bez obzira na

vrijeme gradnje. Zbog toga se zaštićuju i zahtijeva se nji-

hova konzervativna restauracija. Najstarije kuće ranobaroknog

razdoblja, po tipu 17.st. jesu u Radićevoj 19 i 21. Za Radi-

ćevu 19 zahtijeva se asanacija i totalna zaštita te djelo-

mična rekonstrukcija kata i potkrovlja od drvene građe. Zbog

tlocrtne i konstruktivne izvornosti traži se konzerviranje

objekta i promjena namjene s prijedlogom:

a) da se adaptira za trgovinu bombona i keksa i

zbog toga se predlaže da se ponudi kuća uz uslov tzv. kon-

zervativne restauracije tvornici bombona i keksa “Josip

Kraš” u Zagrebu, uz uvjet da se čitav objekt adaptira za

trgovački prostor. Ponuda se može proširiti i na ostale

tvornice koje proizvode bombone i slastice.

b) da tvornica obuće “Josip Kraš” u Karlovcu čitav

objekt rekonstruira i koristi za prodaju tipa “boutique”.

Do sada trgovačka mreža tvornice koristi prizemlje objekta,

ali suprotno ugovoru s vlasnikom ne ulaže u rekonstrukciju

kuće potrebna sredstva.

Kuću u svakom slučaju treba raseliti a vlasnicima

objekta treba ponuditi ili otkup ili da pristanu na dugo-

ročno ustupanje objekta onom korisniku koji će ulagati u

restauraciju i konzervaciju objekta, dakako u tom slučaju

bez naknade za najamninu. Pošto je objekt izuzetan primjer

karlovačke kuće najranijeg tradicionalnog tipa i konstrukci-

je treba omogućiti razgledanje kuće u totalu.

Palača u Radićevoj 15 je izuzetan i izrazito vri-

jedan primjer klasicizma s posebnim stilskim karakteristi-

kama pa se zahtjeva totalna obnova svih lokala u prizemlju

i rekonstrukcija njihovih izloga kako bi se obnovile bitne

karakteristike njena pročelja. Također da se pojača njezin

sadržaj, iskoriste podrumi za elitne restaurante i bar

caffe s noćnim klubom. Zatim da se što više zatvori i re-

konstruira pročelje prema Mažuranićevoj ulici dok prema

Radićevoj treba ostaviti otvorenim postojeće proboje za

lokale. Na tavanski prostor da se smjeste saloni za kozmeti-

ku, masažu, pediker i da se zabrani stanovanje. U dvorišnoj

zgradi na katu da se adaptira prostor za obrtničko - uslužnu

djelatnost i radionice, npr. krojački ženski i muški salon.

Objekti u Daničićevoj 1 i 2 u kojima se nalazi

hotel, predlaže se da se spoje u jedan hotelski pogon. Tako

prošireni sadržaj znatno bi oživio povijesno središte, a

pojačani hotelski kapaciteti vrlo su potrebni i ekonomski

opravdani. Za đački dom “Nada Dimić” predlaže se rješenje

koje će zadržati omladinu i dom u povijesnom središtu i

omogućiti smještaj većeg broja pitomaca; da se ne traži

- 26 -

- 27 -

izlaz u gradnji novog doma izvan jezgre, nego da se za

potrebe doma oslobodi kasarna “Marko Orešković” zajedno sa

zemljištem za rekreacioni prostor ili kasarna “Ivo Lola i

Ribar” sa pratećim objektima i prostorom na kojem se također

može riješiti i potreba rekreacije.

Ti su prijedlozi ujedno usko povezani s osnovnim i

bitnim problemima revitalizacije sjeveroistočnog dijela

povijesnog središta, koje odumire i potpuno je paralizirano

zbog izgubljenih prosvjetno - kulturnih sadržaja. Život je

paraliziran i zbog potpune odvojenosti od naselja “Gaza”,

jer je fi zička zapreka vojni objekt s pratećim neintegrira-

nim objektima kasarne “Marko Orešković”.

Poseban zahtjev se postavlja za uređenje unutraš-

njih dvorišta u zgradama Radićeva 15, Radićeva 17, Daničiće-

va 1 i Daničićeva 2 jer slobodne površine unutar bloka tre-

ba urediti kao proširene prostore življenja.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “S”

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “S”

sa zaštićenim kompleksom kasarne “Narodnog heroja

Ive Marinkovića na Trgu Maršala Tita.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “S”

2. Prijedlog za zaštitu i valorizaciju objekta.

U istraživanju bloka “S” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Vladimir Peršin, prof. kustos Gradskog muzeja Karlovac

- 2 -

- 3 -

1. ANALIZA BLOKA “S”

Blok se nalazi na jugoistočnoj strani Trga Maršala

Tita, glavnog trga bivše tvrđave, omeđen Daničićevom,

Ulicom 6. maja i Klaićevom ulicom. Na bloku se nalazi če-

tverokrilna dvokatna palača, “Velika vojarna”, danas ka-

sarna “Narodnog heroja Ive Marinkovića”. Palača je uvučena

od linije ulice i središnje renesansne plohe trga i pred

njom se nalazi jednored od sedam kestenova s uredno održa-

vanim travnjakom, cvjetnjakom i ogradom niske kaline. Dje-

lomično je ploha asfaltirana za parkiranje osobnih kola

vojnih ličnosti komande grada, koja je smještena u palači.

Kestenovi su zasađeni u drugoj pol. 19. st.

Palača je soliterna četverokrilna dvokatnica s jed-

nim širokim krilom orijentirana prema glavnom trgu i tri

uža, koja zatvaraju unutrašnje dvorište rastvoreno u svim

katovima arkadama izuzev u prizemlju jugoistočnog krila,

koje je u 19. st. zazidano. Arkade su zatvorene prozorima s

oknima. U središnjoj osi krila orijentiranog prema Ulici

6. maja nalazi se široki svođeni hodnik veže koja spaja

unutrašnje dvorište s ulicom. Ploha dvorišta pokrivena je

velikim betonskim pločama.

Glavno pročelje orijentirano prema Trgu Maršala

Tita je kao i ostala pročelja jednostavno i monumentalno

zatvorene i ritmizirane plohe na kojima je naglašena hori-

zontalna dispozicija zgrade. Rasčlanjavaju ga među katovima

profi lirani i naglašeni razdijelni vijenci, a zidna ploha

je dugačka i ritmizirana s 15 prozorskih osi. Obrubljena

je u uglovnim zonama širokim lizenama koje prekidaju vijen-

ci. Podnožje je nisko, svi su katovi jednake visine, a pri-

zemlje je obrađeno sljubnicama. Zidna ploha pod krovištem

završava višestruko profi liranim vijencem. Jednostavni pra-

vokutni vratni otvori s nadsvjetlom nalaze se s obje stra-

ne pročelja u trećoj osi od ugla. Prozori su uokvireni

plitkim okvirima od žbuke koji naglašavaju jednoličan ri-

tam gustog niza. Bočna krila rasčlanjena su sa šest prozor-

skih osi, a profi lacija je zidne plohe plića, jednako i na

pročelju jugoistočnog krila. U središnjoj osi na začelju

palače, tj. jugoistočnom krilu, probijen je portal veže s

baroknim klesanim dovratnikom, s impostima, polukružnim

nadvratnikom i zaglavnim kamenom. To je krilo rasčlanjeno

s 12 prozorskih osi premda je jednake duljine kao i glavno

pročelje. Visoko krovište pokriveno je biber crijepom i

probijeno malim lukarnama s dimnjacima na sljemenu krova u

koji su za posljednjeg rata ugrađene osmatračnice. Krovi-

šte je u baroknom razdoblju bilo više, strmije i sa dva ni-

za lukarni. Bilo je pokriveno šindrom.

Situacija u 18. stoljeću.

Oko glavnog trga tvrđave nalazile su se osim fra-

njevačkog kompleksa samo vojne zgrade. Na renesansnom kva-

- 4 -

dratu na kojem je podignuta Velika vojarna vjerojatno su

se krajem 17. st. nalazile barake ili starija vojanrna od

drvene građe, ali su u tlocrtima iz 17. st. ucrtani samo

obrisi renesansne kvadratne “insule”. Velika soliterna pa-

lača je građena za garnizonsku pješadijsku vojarnu nakon

što se odustalo od gradnje nove obrambene tvrđave na

Orlici i nakon što je 1740. defi nitivno odlučeno da se te-

meljito rekonstruira i obnovi stara karlovačka tvrđava pre-

ma planovima fortifi kacionog stručnjaka ing. A. Weissa.

God. 1740. počeli su opsežni radovi rekonstrukcije tvrđave

koji su trajali oko 20 godina. Razni vojni, civilni i jav-

ni objekti, izgrađeni su polovinom 18. st.

U planu tvrđave koji je 1752. god. pod vodstvom

glavnog inžinjera Antuna Bendla snimio i izradio ing.

Andreas Waldlitz, ucrtana je u karti i u legendi je zapisa-

no da je započeta gradnja vojarne. Vojarna je već iduće go-

dine dovršena. U planu iz 1770. je u tlocrtu ucrtan objekt

sa svim komunikacijama prizemlja, sa sva tri uska hodnika

u glavnom krilu, s arkadnim hodnikom unutrašnjeg dvorišta

rastvorenog na sve četiri strane i s vežom u jugoistočnom

krilu. U legendi tlocrta pod brojem 160 je garnizonska vo-

jarna. Također je i u planu ing. Kreya iz 1777/78, zgrada

ucrtana sa svim komunikacijama. Nacrti dokazuju da je ta

velika vojarna u bitnim tlocrtnim karakteristikama ostala

neizmjenjena i izvorna, a kasnije izvedene adaptacije su

neznatne premda su i nespretno izvedene, jer je i prostor-

na organizacija i tlocrtna dispozicija najidealnije riješe-

- 5 -

- 6 -

na, a izvedba je bila vrlo solidna.

Uski križno bačvasti hodnici duž bočnih krila spa-

jaju glavno krilo zgrade s jugoistočnim na začelju i s

unutrašnjim dvorištem, i rastvaraju se s po tri arkade.

Hodnici glavnog i začelnog krila rastvaraju se sa sedam

arkada jer je unutrašnje dvorište pravokutno (hodnik jugo-

istočnog krila je sazidan i pregrađen u više komora). Po

sredini, u glavnoj osi krila na začelju, je križno bačva-

sti svođeni hodnik široke veže. Komunikacija je tako slo-

žena da hodnici spajaju sva krila ali ne zauzimaju previše

prostora, a ujedno su preko arkada osvjetljeni. U prosto-

rijama je uglavnom drvena stropna konstrukcija s ravnim po-

gledom. Stubišta se nalaze u glavnom krilu i u njih se ula-

zi iz hodnika u prizemlju. U glavnom krilu su na svim eta-

žama grupirane po četiri prostorije razdvojene hodnikom od

kojih su veće orijentirane prema pročelju, a manje prema

arkadnim hodnicima preko kojih su i osvjetljene.

U prizemlju su uz ulaze dvije prostorije (čekaoni-

ca i kancelarija), ali su kod lijevog ulaza adaptirane u

sanitarne čvorove. Isti je raspored u I katu. U drugom katu

u bočnim krilima bilo je ipak velikih soba, spavaonica, s

posebnim ulazima iz hodnika. U adaptacijama su između soba

probijena vrata, a u prostorijama na začelju uređeni su

sanitarni čvorovi. Jugoistočno krilo u prizemlju imalo je

gospodarski karakter jer su uz vežu bila veća i manja

skladišta. U 20. st. hodnik je pregrađen i zazidan. Na ka-

tovima su se nalazile manje ćelije grupirane po dvije i po

četiri međusobno povezane uskim hodnicima (vjerojatno za-

tvori). Te su prostorije adaptirane u veće sale i proširene

na dio hodnika. Tako su na katovima prekinute kružne komu-

nikacije arkadnim hodnicima. Izvorni raspored saznajemo iz

nacrta krovišta i kata graditelja Meninya oko 1819. god.

Na tom su planu uzdužni i poprečni presjeci krovišta i tlo-

crt snimljeni zajedno s tlocrtom II kata jugoistočnog kri-

la na začelju palače. (Arhiv Hrvatske, Zbirka mapa i plano-

va inv. broj 125).

- o -

Barokna palača vojarne izrazite je spomeničke vri-

jednosti, građena 1752. kao prvi zrelobarokni objekt u

tvrđavi. Potpuno je izmijenila renesansni urbanistički do-

jam gradske jezgre. Izmijenio se i izgled i karakter naj-

strožeg središta i glavnog trga u Karlovcu. Palača povuče-

na od linije ulice naznačila je i prijelom u arhitektonskom

stilu i urbanizmu Karlovca. Tada se tek afi rmirao barokni

stil na evropskoj razini. S vojarnom počinje dvokatna iz-

gradnja središta tvrđave i prekid s renesansnom tradicijom.

I u civilnoj arhitekturi nastaje, što pokazuju ranobarokni

konstruktivni oblici u građevinama zidanim od čvrstog ma-

terijala. Palača je svojim položajem izmijenila prostorne

odnose na trgu jer povlačenjem od linije ulice i locira-

njem više prema jugoistočnom dijelu plohe renesansne insu-

le, trg nije više kvadratni prostor u dimenzijama renesan-

snog bloka, nego je prostorno produljen poprimio barokne

- 7 -

- 8 -

dimenzije s jednom naglašenom monumentalnom palačom. Ta je

palača sve do zadnjih urbanističkih zahvata, kad je izgra-

đena nova “Oružana”, dominirala na trgu. Antunu Bendlu,

koji je završio inženjersku akademiju u Beču 1731. (Die

tehnische Militärakademie), a koji je u Karlovcu gradio

kasarne, mostove, obnavljao utvrde, gradio zdenac, uprav-

ljao svim radovima u tvrđavi od 1752. do 1756. i zatim po-

novno 1758. kad je sagradio jednu poslovnu zgradu i luku

na Kupi, pribrajamo kao barokno obrazovanom inžinjeru pro-

jektiranje i gradnju velike vojarne.

Iz sačuvane građevinske dokumentacije dokazano je

da je većina projekata rađena u Karlovcu, a zatim poslana

na odobrenje Ratnom vijeću u Beč. Gradnje su vodili vojni

inženjeri, a ponekad su nacrte izrađivali i cehovski for-

tifi kacioni majstori koje su zatim odobravali vojni inženje-

ri ako su zgrade bile vojni objekti. Nakon razvojačenja

grada, nacrte je odobravao Magistrat. Cehovski su majstori

često izvodili gradnju prema već gotovim projektima.

Funkcija se velike vojarne nije mijenjala, pa je

zbog toga i unutrašnjost i vanjština sačuvana u izvornom

obliku s nekim neznatnijim preinakama rasporeda i namjene

prostornih jedinica u 19. i 20. st. God. 1855. bila je vo-

jarna na čestici 87 pod brojem 80, stari broj 123. Od 1883.

objekt se nazivao Vojarna broj 1 i u njoj je bila smješte-

na pješačka pukovnija. U 19. st. nastale su promjene u

krovnoj konstrukciji, jer je barokno krovište bilo strmije.

Manje su promjene u tlocrtnom rasporedu koji je izvorno bio

- 9 -

čišći. Poslije prvog svjetskog rata vojarna je promijenila

naziv u kasarnu Zrinjski. Iz tridesetih godina sačuvan je

nacrt adaptacije u svim etažama u mjerilu l : 100, bez na-

znake autora i godine. Danas je u vojarni smještena Komanda

grada.

Objekt je zajedno s okolicom dobro održavan, i nje-

gov je sadržaj adekvatan namjeni zbog koje je građen.

2. PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU I VALORIZACIJU OBJEKTA.

Kasarna “Narodnog heroja Ive Marinkovića” je zbog

izrazite spomeničke vrijednosti uvrštena u registar spome-

nika s rješenjem o preventivnoj zaštiti pod br. O - 130 -

1969, pod kategorijom konzervatora I.

Soliterna četverokrilna palača dominantna je na

Trgu Maršala Tita. Građena je od opeke, u prizemlju je

djelomično svođena križnobačvastim svodovima i bačvastim

svodovima sa susvodnicama, a u većem dijelu prostorija je

stropne konstrukcije drvenog grednika s ravnim podgledom.

Krovište je pokriveno biber crijepom. Premda je zgrada do-

bro održavana i po namjeni najbolje korištena, ipak se

predlaže efi kasnija zaštita i da se sporazumno s Jugosla-

venskom narodnom armijom ostvari temeljita asanacija, even-

tualno povratak na što izvorniju tlocrtnu dipozicju. Tako-

đer i uređenje unutrašnjeg dvorišta. Asanacija je potrebna

u međustropnoj konstrukciji.

Zgradu treba da i nadalje koristi JNA, ali se pre-

poruča da se u njoj smjeste administrativne i reprezentati-

vne prostorije komande a da se manje koristi za smještaj

vojske. Elitni vojni sadržaji, a ne promjena namjene, osi-

gurali bi trajnu prisutnost vojske i vojnih institucija u

“zvijezdi”, što je tradicionalno najkarakterističniji sa-

držaj povijesnog središta grada. Neki objekti danas više

stvarno ne odgovaraju potrebama suvremene vojske, ali vo-

jarna “Narodnog heroja Ive Marinkovića” u najstrožem cen-

tru grada treba da ostane zbog tradicije i nadalje repre-

zentativna vojna ustanova.

- 10 -

Zbirka mapa i planova, inv. br. 125

Wercksätz von Carlastaedter garnison Infanterie Caserne

I. Laengen Profi l nach der Linie A. B.

II. Quer Profi l nach der Linie C. D.

III. Grundriss von der Garnison Infanterie Caserne zu

Carlstadt

Aufgenomen durch

MENINY

Krovište karlovačke pješadijske vojarne

I. Uzdužni presjek u smjeru A. B.

II. Poprečni presjek u smjeru C. D.

III. Tlocrt pješačke vojarne u Karlovcu

Snimio

MENINY

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “T”

U istraživanju bloka “T” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Teufi k Galijašević, dipl. ing. arh.

Mr Nada Grčević, povijesničar umjetnosti

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac

Dr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “T”

sa zaštićenim objektima: Srpsko-pravoslavna parohijska

crkva sv. Nikole (1785- 1787), spomenik kulture; kuće u

Ulici 6 Maja 7/Klaićeva bb, Šimunićeva 10 i Šimunićeva 12.

Sadržaj:

l. Analiza bloka pod šifrom “T”

2. Prijedlog za zaštitu i uređenje okolice srpsko-pravo-

slavne parohijske crkve sv. Nikole i restauraciju

umjetničkog inventara.

3. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “T”

Prijedlog za revitalizaciju bloka, asanaciju objeka-

ta izrazite i ambijentalne vrijednosti, s urbanisti-

čkim sadržajima.

4. Prijedlog za interepolaciju suvremene arhitekture

na praznim građevinskim česticama u bloku.

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “T”

Blok se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povijesnog

središta u najužem centru. Jedan je od renesansnih kvadra-

ta, “insula”, oko centralnog trga bivše tvrđave, danas

Trga Maršala Tita. Od susjednih blokova na kojima se nalaze

bivša “oružana” danas kasarna narodnog heroja “Josipa Kra-

ša” odvojen je Karasovom ulicom a nasuprot njoj od kasarne

garnizona “Velike Vojarne”, danas narodnog heroja “Ivo

Marinković” odvojen je Klaićevom ulicom. Sjeveroistočno

je omeđen Šimunićevom, a jugoistočno Ulicom 6. Maja.

Na tom se bloku nalazi spomenik kulture, srpsko-

-pravoslavna parohijska crkva sv. Nikole, orijentirana gla-

vnim pročeljem prema Trgu Maršala Tita i Klaićevoj ulici.

Uz rubove bloka podignuti su stambeno-poslovni jednokatni

i prizemni objekti. Tu se nalaze ukupno 4 kuće i jedna ma-

la dvorišna zgrada, ostatak krila srušene kuće, i tri pra-

zne čestice na kojima su do nedavno bile kuće. Prema Ulici

6. Maja pročeljima su orijentirana dva objekta nastala spa-

janjem dviju kuća, koja dvorišnim krilima omeđuju unutra-

šnja dvorišta. I ostali objekti imaju dvorišna krila, od

susjednih su čestica razdvojeni visokim zidovima od opeke.

Prazne su čestice u Šimunićevoj i Ulici 6 Maja zatvorene

visokim zidovima. Pokraj crkve sv. Nikole je prazna čestica

omeđena prema Klaićevoj ul. nasadom tuja (Thuia).

- 3 -

Situacija u prvoj pol. 18. st.

Na rubovima bloka uz Klaićevu ulicu, nekad

“Generallgasse”, nizale su se kuće, koje su prema tlocrtnom

obliku ucrtane na česticama na karti iz 1752. i l756. Bile

su najstarijeg tipa, građene po dubini čestice. Prva u ni-

zu, najbliža glavnom trgu, bila je najšira, a zadnja bila

je uska kuća, orijentirana pročeljem prema Ulici 6 Maja,

tada “Magazingasse”. Ta je kuća sačuvana, spojena je sa

susjednom u jedan objekt u Ulici 6 Maja 7 s bočnim duljim

pročeljem i ulazima orijentirana u Klaićevu ul. Datirana

iz god. 1728.

Prema Karasovoj ulici, ranije “Spitalgasse”, kuće

se nisu gradile zbog neposredne blizine “Oružane” koja je

tada bila trokrilna građevina i s dvorištem je zapremala

površinu jugoistočne trećine bloka.

Uz Šimunićevu ulicu ranije “Herrengasse”, nalazile

su se tri kuće. Na uglu prema Karasovoj, kuća u Šimuniće-

voj 10 koja je imala kraće dvorišno krilo. Do nje je bila

na danas praznoj čestici vrlo uska kuća po tipu iz 17. st.

Do nje treća, usporedna s ulicom, s dvorišnim krilom. Veli-

ka čestica na uglu prema Ulici 6 Maja nije bila izgrađena,

jer se nasuprot bloku, na krnjoj rubnoj “insuli”, nalazila

barutana i oko nje vrtovi. Na tom su se mjestu ukrštale

današnja Šimunićeva s Ulicom 6 Maja, koja se na kraju pre-

ma vojnom magazinu širila u manji trg. Izgrađenost bloka

ovisila je o lokacijama obližnjih vojnih zgrada, a ta se

ovisnost primjećuje i na suprotnom bloku u Šimunićevoj

- 4 -

- 5 -

ulici, koji se na prostoru prema Vojnoj bolnici nije nika-

da izgradio.

Situacija u drugoj pol. 18. st.

Do 1770. nije bilo u građevinskoj strukturi bloka

nekih promjena. Kuće su pripadale građanima, najviše obrt-

nicima. Prema Klaićevoj ul.:

l. br. 69, Waihardu, končaru regimente

2. br. 70, Ivi Karasu, sabljaru

3. br. 73, Johanu Roginer, brijaču

4. br. 72, Juri Begoviću, krznaru (je sačuvana drvena ku-

ća na podzidanom temelju spojena u sklop kuće u Ulici 6

maja 7)

Prema Ulici 6 Maja kuće su pripadale:

5. br. 73, udovici Mari Stipković

6. br. 74, Janku Sabliću, postolaru

7. br. 75, Antu Radatoviću, užaru

8. br. 76, Juri Kovačiću, užaru

9. br. 77, neizgrađene čestice s vrtovima pripadale su

obitelji Tompić.

Prema Šimunićevoj ulici kuće su pripadale:

10. br. 78, nepoznatu vlasniku

11. br. 79, Jurju Mesiću, senatoru

12. br. 80, Selničevoj malodobnoj djeci

Unutar bloka mala gospodarska zgrada pripadala je

kući br. 76, užara Kovačića.

Situacija se u bloku znatno izmijenila 1785. i

1787. pošto je tada podignuta crkva sv. Nikole, reprezen-

tativni sakralni objekt zbog kojeg se i dotadašnja građan-

ska stambena arhitektura u neposrednoj okolici crkve zami-

jenjuje reprezentativnijim primjerom građanske palačice.

Na uglovnoj čestici, na kojoj je podignuta crkva, nalazio se

ranije manji objekt s posjedom građanina Ferdinanda Bulića

od kojeg je crkvena općina grkoistočnog obreda 1781. kupila

česticu, a 1784. je odobrena gradnja crkve na tom mjestu.

Zbog toga je i susjedna kuća srušena kako bi se crkva mogla

proširiti. Gradnja crkve dovršena je 1786/88. zajedno s

ogradom i vanjskim bočnim kapijama. Krajem 18. st. oko

1799. uz crkvu je bila podignuta barokna palačica, nesrećom

pred 20-tak godina srušena, a ostaci kamenog dovratnika njene

veže pohranjeni su u Muzeju. Ta je kuća bila podignuta na

mjestu dviju užih starijih građanskih kuća, pa su na rubu

bloka prema Klaićevoj ulici, pokraj crkve, bile krajem 18.

st. svega dvije kuće.

Promjene u građevinskoj strukturi tokom 19. st.

Početkom 19. st. poslije 1813, srušena je jedna

stara kuća u nizu prema Šimunićevoj ulici, sudeći prema

tlocrtu jedna od najstarijih kuća u bloku, iz 17. st. Če-

stica je ostala neizgrađena. Oko 1820. spojene su starija

kuća iz 1728. i jedna s kraja 18. st. u jedan objekt u

Ulici 6 Maja 7 i tom prilikom srušena je mala zabatna kući-

- 6 -

ca između njih, koja je djelomično u strukturi prizemlja

ugrađena u spojeni objekt. U prvoj trećini 19. st. je u

Šimunićevoj 10 starija kuća produžena i povećana do dana-

šnjeg oblika.

Zemljišne čestice su 1855. pripadale ovim vlasnici-

ma:

- Dragutin Hirnačić, čestica 151, kuća br. 136 (danas u

sklopu kuće u Ulici 6 Maja 11, uže jugozapadno krilo)

- Cila Željeznjak, čestica 152, kuća br. 137 (drvena kuća

srušena oko 1974. u Ulici 6 Maja 9. U Registru Zavoda za

zaštitu spomenika kulture u Zagrebu koji je predan Skup-

štini Općine Karlovac 16.4.1974. ubilježeno je: ”jednokat-

nica u nizu, u zoni prizemlja od mješanog kamena i opeke,

na katu drvene konstrukcije od pritesanih oblica vezanih

na hrvatski vez, stropna konstrukcija otvorenog grednika

s podvlakom. Lošeg stanja”). Tipološki i po konstrukciji,

to je bila najstarija, rustična kuća.

- Franjo Andreusi, čestica 153, kuća br. 139 (danas kuća u

Ulici 6 Maja 7 spojena sa susjednom kućom).

- Jakob Staroj, čestica 154, kuća br. 139 (danas prazna če-

stica pokraj crkve sv. Nikole, jer je barokna palačica u

Klaićevoj 1 pred desetak godina srušena. Tada je izvlašte-

na od srpsko-pravoslavne općine).

- Ivan Karais, čestica 155, kuća br. 140 (danas Šimunićeva

10)

- “Griechische Kirche”, čestice 156 i 157, br. 141 crkva

- 7 -

sv. Nikole i prazna čestica iza crkve prema Šimunićevoj

ulici (danas je prazna čestica prema Šimunićevoj ulici

vlasništvo srpsko-pravoslavne općine).

- Josip Vagner, čestica 158, kuća br. 142 (na tom je mjestu

1868. podignuta nova, današnja kuća u Šimunićevoj 12).

- Šimunićeva 12 je objekt građen 1868. na mjestu starijeg.

Na ključnom kamenu uklesani su inicijali i godina i “A P

1868”.

- Ulica 6 Maja 11 je prizemni objekt koji je nastao spaja-

njem starije uže kuće iz prve pol. 19. st. sa širom pri-

zemnom zabatnom kućom na uglu prema Šimunićevoj ulici.

Kuće su spojene dvorišnim krilom, a unutrašnje dvorište

zatvara zidana kapija prema Ulici 6 Maja. Kompleks je do-

vršen u drugoj pol. 19. st.

2. PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU I UREĐENJE OKOLICE SRPSKO-PRAVOSLA-

VNE CRKVE SV. NIKOLE I RESTAURACIJU UMJETNIČKOG INVEN-

RA.

Parohijska crkva sv. Nikole podignuta je 1785-1787.

Rješenjem Konzervatorskog Zavoda SRH u Zagrebu,

Ilica 44 broj: 01-424/2-1964 / 15.X 1974. na osnovu člana

57 Zakona o zaštiti spomenika kulture (Narodne Novine broj

18/60) utvrđuje se, da pravoslavna crkva sv. Nikole u Kar-

lovcu, sagrađena na kat. čest. br. 171, zemljišno - knjižni

uložak broj 48 k. o. Karlovac, vlasništvo Srpsko pravoslav-

- 8 -

ne crkvene Općine u Karlovcu, ima svojstvo spomenika kultu-

re te se određuje upis tog spomenika u registar nepokretnih

spomenika kulture kotara Karlovac.

Pod ograničenje iz člana 29. Zakona o zaštiti spo-

menika kulture dolazi i neposredna okolina tog spomenika

kulture.”

U zadnjoj trećini 18.st. je Trg Maršala Tita, prvo-

bitno svečani trg “Paradeplatz” bivše fortifi kacije, dobio

barokne prostorne dimenzije nakon gradnje barokne Velike

vojarne, danas kasarne narodnog heroja “Ivo Marinković”.

Trg još tada nije bio sa sjeveroistočne strane potpuno ome-

đen objektima. Stara “Oružana” kasnog 17. st. je svojim

glavnim krilom dopirala do polovine bloka, dok je pokraj

oružane bio veliki vrt. Na prostoru tog vrta namjeravalo se

graditi samostan pijarista. U planu je crkva u sredini i

ona spaja krila oružane i krila samostana u cjelinu. Sadr-

žajno i po rasporedu unutrašnjeg prostora te dvije insti-

tucije trebale biti izolirane. Ali naredbom Josipa II gra-

đena je nova “Oružana” u kojoj je djelomično sačuvana struk-

tura starog objekta na pola zemljišta renesansne “insule”,

pa je glavno pročelje “Oružane” čitavom duljinom omeđilo

centralni trg.

Pošto se trg zbog položaja velike Vojarne, povučene

od linije gradske ulice protegnuo, zemljište Ferdinanda

Bulića na sjeveroistočnom uglu trga kupila je 1781. crkvena

općina grčkoistočnog obreda za gradnju kapele sv. Nikole.

Temeljni kamen je nakon dozvole Magistrata posvećen 1785, a

- 9 -

crkvu je gradio prema svojim nacrtima karlovački graditelj

Josip Stiller.

S tom je crkvenom građevinom bio potpuno defi niran i

zaokružen glavni trg tvrđave. U liniji pročelja crkve ori-

jentirane prema trgu nalazile su se kapije, a crkva je ogra-

đena zidanom i željeznom ogradom. Pokraj crkve je u zadnjem

desetljeću 18. st. podignuta na mjestu dviju starijih gra-

đanskih kuća, zidana barokna palačica. Srušena je pred de-

setak godina, pa je od tada prostor oko crkve sa zemljišnom

česticom i vrtom koji joj je pripadao, ostao neriješen. Pre-

ma ulici je omeđen nasadom tuja (Thuia), a od susjednih kuća

odvojen je visokim zidovima od opeke.

Crkva je opremljena mobiliarom i visokom oltarnom

pregradom, visokim tipom IKONOSTASA iz 1813, u kasnoklasi-

cističkom stilu s drvorezbarenim ukrasima, među kojima pre-

vladava lovorov list, te ikonama slikara iz radionice tada

vodećeg slikara Novog Sada, Arsenija Teodorovića. S ikonama

su također oslikane pjevnice, arhijerejski tron, klupe i pro-

povjedaonica.

Objekt je arhitektonski i urbanistički spomenik kul-

ture koji prelazi razinu lokalnog značenja. To je kasnoba-

rokna crkva sa zvonikom kao sastavnim dijelom pročelja, kla-

sicističke obrade pročelja, s kronogramom nad kasnobaroknim

klesanim dovratnikom. Dvoranski tip crkve križnog tlocrta,

svođen češkim svodovima s naglašenim lukom ispred stješnje-

nog oltarnog prostora. Baroknoklasicističko rješenje pro-

stora organizirano je u skladu s liturgijskim zahtjevima i

- 10 -

s pretrpostavkom da će se opremiti adekvatnim stilskim mo-

biliarom i oltarnom pregradom visokog tipa dekorativnog

ikonostasa, tada najsuvremenijeg u crkvenoj opremi.

Zidne slike i dekoracije je 1898. izveo slikar i

dekorater Dragutin Inchiostri Medenjak, rođen u Splitu.

Tom je spomeniku kulture neophodno potrebno uređe-

nje neposredne okolice, koja je nakon rušenja kasnobarokne

kuće u Klaićevoj 1 ostala neriješena. Objekt je urbanisti-

čki presudan za izgled središnjeg trga povijesne jezgre.

Stoga se ne preporuča graditi savremeni objekt pokraj iz-

razito stilski defi niranog crkvenog objekta, na najosjet-

ljivijem i urbanistički najkvalitetnije oblikovanom trgu

Karlovca, koji je svoje prostorne dimenzije, kao i verti-

kale, dobio krajem 18. st. Naprotiv, crkvi je potreban

park zatvorenog tipa, budući da je susjedno zemljište za-

štićeno nasadom tuja (Thuia), kao zeleni tampon već doka-

zalo povoljan učinak hortikulturnog rješenja. Kao javni

objekt kulturnog značenja u kojem se nalaze dragocjeni

predmeti drvorezbarstva i 77 ikona, crkva će privlačiti

posjetioce. Predlaže se restaurirati crkveni mobiliar i kom-

pletna oprema i tako spomenik osposobiti za prezentiranje

javnosti. Zbog toga je potrebno osigurati prilaz crkvi i

omeđiti štitnim kamenom vrlo uski nogostup pred ulazom kao

što je to izvorno bilo, jer su Klaićeva i Kraševa ulica,

za sada dok se ne riješi promet u “Zvijezdi”, tranzitne

prometnice. Također bi se mogle vratiti zidane bočne kapije

da pročelje postane reprezentativnije. O nekadašnjem izgle-

- 11 -

du sačuvana je dokumentacija starih fotografi ja s bočnim

kapijama.

O, zidnom slikarstvu Dragutina Inchiostria, dekora-

tera, slikara i fotografa treba odlučiti stručni savjet sa-

zvan od Regionnlnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u

Zagrebu. Od tog slikara, koji je nekoliko godina radio u

Karlovcu, sačuvane su samo dekoracije zidova u crkvi sv.

Nikole, jer su zidne slike u bivšoj kavani “Secession” u

Radićevoj 12 uništene u nekoliko adaptacija i promjena

namjene tog prostora.

Srpsko pravoslavna, crkva sv. Nikole u Karlovcu

Popis Ikona

1. Ikonostas crkve sv. Nikole u Karlovcu

Popis ikona po brojevima naznačenim na arhitektonskom

snimku. Nacrt u mj. 1 : 25 (Planoteka Odjela za povjest

umjetnosti, Centra za povijesne znanosti. Autor mr

Davorin Stepinac)

1, 2, 3, 4, 5, 6 .... Scene iz starog zavjeta

7 . . . . . .... Djakon Sv. Stefan

8 . . . . . .... Arhangel Mihailo

9, 10 . . . . .... Proroci

10, 11 . . . . .... Blagovesti

13 . . . . . .... Velikomučenik Georgije

14 . . . . . .... Sv. Nikola

- 12 -

15 . . . . . .... Bogorodica sa Isusom

16 . . . . . .... Isus Hristos

17 . . . . . .... Sv. Jovan Preteča

18 . . . . . .... Velikomučenik Dimitrije

19 . . . . . .... Rođenje Gospoda Isusa Hrista

20 . . . . . .... Vaskrsenje

21 . . . . . .... Tajna Večera

22 . . . . . .... (oštećeno)

23 . . . . . .... Jairova kćer

24 . . . . . .... Svadba u Kani Galilejskoj

25 . . . . . .... Iscelenje Slepoga

26 . . . . . .... Ulazak Gospodina Isusa Hrista u

Jeruzalem

27 . . . . . .... Isterivanje besova u Gadari

28 . . . . . .... Lazarevo Vaskrsenje

29 . . . . . .... Vavedenie u Hram

30 . . . . . .... Uspenie

31 . . . . . .... Obrezanje

32 . . . . . .... Sretenje

33 . . . . . .... Preobraženje

34 . . . . . .... Krštenje Gospodina Isusa Hrista

35 . . . . . .... Vaznesenje

36 . . . . . .... Duhovi

37, 38, 40, 41, 42 ... Apostoli

43 . . . . . .... Sv. Trojica

44 . . . . . .... Salomija

45 . . . . . .... Bogorodica

- 13 -

- 14 -

46 . . . . . .... Jovan Apostol i Evanđelist

47 . . . . . .... Longin Satnik

48 . . . . . .... Raspeće

2. Pjevnice - desno pred Ikonostasom

brojevi idući od donjeg niza lijevo 1, 2, 3 i u gor-

njem nizu od ljeva 4, 5, 6, 7, 8 i medaljon na vrhu 9.

1. - Prepodobni Kuzma

2. - Jovan Damaskin

3. - Sv. Teofan

4. - Sv. Stefan Štiljanović

5. - Nemanja narečeni Simeon.

6. - Sava prvi Arhiepiskop srpski

7. - Episkop

8. - Episkop

9. - medaljon

3. Pjevnice - lijevo pred Ikonostasom

brojevi idući od donjeg niza lijevo 1, 2, 3, i u gor-

njem nizu od lijeva 4, 5, 6, 7, 8 i medaljon na vrhu 9.

1. - Prepodobni Roman Slatkopevac

2. - Prorok car David

3. - Josip (Pustinjak?)

4. - Stefan Prvovenčani kralj srpski

5. - Mladi Uroš car srpski

6. - Lazar kralj srpski

7. - Milutin kralj srpski

- 15 -

8. - Vladislav kralj srpski

9. - medaljon

4. Propovjedaonica

1. - Mojsije sa zavjetnim pločama (dekalogom)

2. - Susret cara Davida i carice od Sabe

3. - Prorok iz starog zavjeta?

5. Arhijerejski stol

Slika na naslonu - Sv. Jovan Zlatousti

6. Na klupama u lađi - lijevo

1. Kuzma

2. Isus

7. Na klupama - desno

3. Damjan

4. Bogorodica

8. Proskomidija

1. Raspeće simbolizirano s anđelom.

Ukupno ima 26 ikona izvan ikonostasa

3. PRIJEDLOG ZA REVITAIJIZACIJU KUĆA U BLOKU - “T” -

PRIJEDLOG ZA REVITAIJIZACIJU BLOKA, ASANACIJU OBJEKATA

IZRAZITE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI, URBANISTIČKI

SADRŽAJI

Svi sačuvani objekti na bloku predstavljaju arhitek-

tonsko povijesno nasljeđe. Pretpostavlja se čišćenje bloka

i rušenje neintegriranih prigradnji.

Ulica 6 Maja 7 / Klaićeva bb

Dva objekta iz baroknog razdoblja spojena su vežom

i dvorišnim krilima u cjelinu oko 1820. god. Tom prilikom

je srušena manja drvena kuća između starije kuće orijenti-

rane duljim bočnim pročeljem u Klaićevu ulicu. Ova je kuća

obnovljena 1728. na tradicionalan način, u stilu građanskih

obrtničkih kuća 16/17 st. Njena drvena konstrukcija od hra-

stovih planjki postavljena je na čvrsto prizemlje zidano

od opeke i mješana kamena. Na katu je mali svođeni prostor

kamina u koji se ulazi direktno s drvenog “ganjčeca” na

dvorišnoj strani. Kuća je početno imala glavni ulaz na bo-

čnom pročelju. Kasnije su probijena dva ulaza, jedan za

prostor obrtničke radionice, a drugi kasnije, za recentno

adaptiran prostor ugostiteljstva “Grill-bar”.

Tlocrtno i prostorno unutrašnjost kuće je izvorna.

Na kat se ulazi vanjskim drvenim stubištem iz dvorišta.

Dvorišno krilo je iza obnove 1728. Spojeno je s krilom su-

sjedne kuće i stavljeno pod jedno krovište. Kuće su poveza-

- 16 -

ne i zajedničkom komunikacijom iz vremena njihova spajanja

- poduprtim drvenim “ganjčecom”. Obnavljan je u 19. st.

Mlađi objekt je pregrađen krajem 18. st., ali je

ostao tlocrtno uzak i u starijem je dijelu drvene međustro-

pne konstrukcije, spojen vežom s kasnobaroknim klasicisti-

čkim dovratnikom. Dvorišno mu je krilo u prizemlju svođeno

nad prostorijama pivnice tipom češkog svoda iz 18. st. i

potaracano pločama granitnog kamena. Objekt oko unutrašnjeg

dvorišta povezuje rustično izveden drveni “ganjčec” poduprt

stupovima. Slikovit primjer tradicionalne komunikacije i

jedinstveno unutrašnje dvorište malogradske kuće, iz prve

trećine 19. st.

Sklop pretstavlja izuzetnu cjelinu i valoriziran je

kao izrazito arhitektonska vrijednost. Ugrožen je od neod-

govornih recentnih intervencija u prizemlju, u prostoru

ugostiteljskog pogona “Grill-bar”, jer je rađen bez eksper-

tize statičara, pa su potkopani temelji objekta kako bi se

postigla visina u ugostiteljskom prostoru. Intervencija je

izvedena bez stručne konzultacije i odobrenja Regionalnog

Zavoda za zaštitu spom. kulture i dokazuje, da se uobičaje-

ni komunalni i sanitarni propisi ne mogu primijeniti na po-

vijesne objekte, naročito ne na one drvene konstrukcije ko-

ji su pod zaštitom. Potrebna je totalna asanacija kuće i

zadržavanje sadržaja, te prezentacija unutrašnjeg dvorišta.

Korisnicima stanova preporučiti njegovanje cvijeća na

“ganjčecu” i dvorištu.

- 17 -

Šimunićeva 10 je stambeni objekt orjentiran zabat-

nom fasadom u širini pet prozorskih osi prema Šimunićevoj

ulici. Primjer je izvorne građanske kuće građene u barok-

noj tradiciji, premda pregrađene i produljene u prvoj tre-

ćini 19. st. kad je svođeno prizemlje lijevo od veže tipom

kasnobaroknog češkog svoda s poprugama. Tradicionalna po

rasporedu stambenog prostora, na katu od kanatne konstrukci-

je s ispunom od opeke, kuća je tipološki najmonumentalniji

primjer barokne tradicije. Predlaže se da ostane stambeni

objekt i da se stručno asanira, sruši prigradnja na začelju

i izvedu sanitarni uređaji. Na tavanskom prostoru također

treba zadržati stan i postojeću komunikaciju hodnicima i

drvenim dvokrakim stubištem iz 19. st. Kuća je u privatnom

vlasništvu. Fasadu treba obnoviti u prvobitnom koloritu,

iza začelja urediti pristup kući i prema Karasovoj ulici

omeđiti je živicom kaline. Objekt je valoriziran kao izra-

zita vrijednost.

Šimunićeva 12, je jednokatna kuća, usporedna s uli-

com, s vežom uokvirenom klesanim dovratnikom tradicional-

nog oblika s inicijalima i godinom “A P 1868.”. Kuća je po-

dignuta na mjestu starije barokne kuće sličnog tlocrta, ko-

ja je tridesetih godina 18. st. vjerojatno pripadala

Aloisiusu Duquenois. Ranije je na tom mjestu barokna kuća

1855. pod brojem 142, pripadala Josipu Vagneru.

Današnja kuća nije ucrtana na karti Karlovca iz

1683. nego prazna čestica. Spada među kuće tipa biderma-

- 18 -

jera, usporedna je s ulicom, s vežom za komunikaciju s dvo-

rištem, kraćim dvorišnim krilom i drvenim “ganjčecom”.

Stambeni prostor na katu je organiziran oko predvorja i

tipičan je za građansku kulturu bidermajera. U dvorišnom

je krilu bio skladišni i gospodarski prostor, a u prizemlju

desno manji stan i lijevo poslovni prostor. Preporuča se

prizemlje koristiti za obrtničko - uslužni poslovni prostor,

predstavništvo ili sl. U dvorišnom krilu gdje sada žive

osobe socijalno ugrožene, starica i invalid, također treba

otvoriti obrtničko - uslužnu radnju (npr. izrada roleta,

krojačka radnja za ženske ili muške, kinološko društvo

itd.)

Ulica 6 maja 11 su dvije kuće spojene dvorišnim kri-

lima u jedan objekt s unutrašnjim dvorištem i kapijom u

koju je recentno uzidana garaža. Uža prizemnica je podignu-

ta u prvoj pol. 19. st. na jednom dijelu vrtne zemljišne

čestice na uglu, koja je 1770. pripadala obitelji Tompić.

Čestica je pod br. 93 pripadala Dragutinu Hirnačiću s kućom

br. 136 - stari broj kuće je bio 107. U drugoj pol. 19. st.

je na samom uglu prema Šimunićevoj ul. podignuta šira pri-

zemnica i spojena sa starijim objektom. To je vrlo rijedak

primjerak prizemnih objekata kojih ima svega četiri, od

čega su tri iz 19. st. u periferijskim ulicama povijesne

jezgre. Takve su prizemnice na periferiji povijesnog dije-

la grada nastale istodobno sa palačama u stilu romantičnog

historicizma u strogom centru, kakve je gradio karlovački

- 19 -

bio pretežno iz obrtničkog staleža. Prema popisu vlasnika

kuća iz god. 1770. kuće su pripadale dvojici krojača, jed-

nom remenaru, dvojici stolara, dvojici bravara, jednom

radniku nadničaru i jednoj posjednici imanja.

Početkom 19. st. blok je prema Frankopanskoj ulici

zatvorila zgrada u Frankopanskoj 2, a na rubu prema Kara-

sovoj ulici jedna građanska bidermajerska kuća, Karasova 3.

U unutrašnjosti bloka najstarije su malogradske kuće pro-

padale, neke u požarima, kad su u prvoj pol. 19. st. strada-

le sve kuće na obodu uz Šimunićevu ulicu iza “oružane”

(danas Kasarna narodnog heroja “Ivo Lola Ribar”).

Krajem 19 st., nakon izgradnje vojarne u šancu uz

sjeveroistočnu promenadu, osjećao se sve više nedostatak

trgovačkog prostora, pa je u Šimunićevoj 7, na mjestu poža-

rom srušenih drvenih kuća, podignuta prva neintegrirana

arhitektura kasnog historicizma, uglovnica s trgovačkim

lokalom koju je 1897. projektirao zagrebački graditelj

ing. Hinko Rieszner. Uz nju su zatim podignute još dvije

stambene katnice do prolaza između Šimunićeve i Karasove ul.

uz koji je ostala sačuvana jedna od malobrojnih bidermajer-

skih kuća, po građi i konstrukciji, tipična za Karlovac.

Degradacija bloka u tom sjeveroistočnom dijelu

grada počela je u 20. st. kad su postupno jedan za drugim

ukinuti svi sadržaji, a da se nije vodilo računa o novim

namjenama objekata. Najvitalniji sadržaj je bio školski

- 20 -

cama”. To se naročito mora poštovati s obzirom na kuću u

Šimunićevoj lO. Glavno pročelje treba biti orijentirano

prema Šimunićevoj ul. Pročelje prema crkvi mora biti rije-

šeno što jednostavnije u materijalu i obliku. Preporuča se

upotreba drva i što čišće zidne plohe. Unutrašnjost treba

da bude što suvremenije riješena prema zadanom sadržaju i

potrebama Gornjo-karlovačke episkopije uz uvjet, da se u

zgradi osigura prostor za crkveni muzej i biblioteku. Pose-

bnu pažnju treba posvetiti uređenju parka “zatvorenog tipa”

pokraj crkve. Sv. Nikole, gdje se može u sastavu novogradnje

na čestici u Šimunićevoj ulici iza crkve izgraditi manji

prizemni objekt za stan domara i garaže.

b) Interpolacija stambene obiteljske zgrade s uslu-

žno-prodajnim prostorom (vlasnik čestice i ostatka kuće je

po zanimanju automehaničar), na čestici u Ulici 6 maja 9,

na mjestu srušene barokne jednokatnice.

Postojeća radionica koja se naslanja na susjedni

barokni objekt u Ulici 6 Maja 7 mora se rušiti. Djelatnost

vlasnika zahtijeva zadani sadržaj i projekt kuće prema za-

danim oblicima. Kuća mora biti suvremena, ne zahtijeva se

oponašanje povijesne arhitekture nego kvalitetno uklapanje

objekta koji ne smije prelaziti visinu kata i od barokne

kuće mora biti odvojen prolazom. Obrtničku radionicu treba

povući iza začelja kuće koja mora biti niža i ne smije pre-

laziti visinu ograde prema parku predviđenom pokraj crkve

sv. Nikole. U prizemlju se može predvidjeti prodavaonica,

- 21 -

Rješenje je u čuvanju i asanaciji vijenca kuća

na obodu, s osobitim obzirom na izrazitu vrijednost kuće

u Frankopanskoj 4 i zgrade u Frankopanskoj 2, koji se

objekt može restituirati. Vraćanjem adekvatnog sadržaja o-

živilo bi blok i cijeli sjeveroistočni dio grada. Stoga

se za zemljište koje se prethodno mora osloboditi nakaznih

gradnji predlažu alternativna rješenja:

a) da se interpolira suvremeni objekt kulturnog sadržaja,

b) da se prostor hortikulturno projektira.

- 22 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD

ŠIFROM “T”.

Blok se nalazi u najstrožem centru pokraj Trga Mar-

šala Tita. Na njemu se nalazi kulturno-povijesni spomenik

srpsko pravoslavna parohijska crkva sv. Nikole (1785/87)

s klasicističkim inventarom. Zaštićena je zajedno s nepo-

srednom okolicom i objektima u bloku, koji su iznimno kva-

litetni.

Zadatak je riješiti okolici crkve sv. Nikole s par-

kom “zatvorenog tipa”. Na dvije čestice na kojima su se

nalazile barokne kuće dozvoljava se interpolacija novih

objekata prema zadanim oblicima i sadržaju. Na čestici pre-

ma Šimunićevoj ul. u vlasništvu Srpsko-pravoslavne vjerske

općine treba podignuti jednokatni objekt za potrebe rezi-

dencije gornjokarlovačkog episkopa i muzej crkvene umjetno-

sti. Na čestici u Ulici 6 Maja 9 podići jednu stambeno-po-

slovnu privatnu kuću, također prema zadanim oblicima, re-

spektirajući objekte izrazite vrijednosti u neposrednoj

okolici.

Povijesno građevinsko nasljeđe u bloku se čuva.

Predviđa se asanacija svih objekata i adaptacija prizemlja

za postojeće poslovne, ugostiteljske i obrtničke svrhe, a

u nekim kućama preporuča se dio prizemnog prostora raseli-

ti i ponovno adaptirati za zanatsko-uslužne, trgovačke ili

poslovne prostore, jer su neprikladni za stanovanje. Kuće

- 23 -

u bloku su redom barokne ili malogradske stambene kuće 19.

st. sa stambenim prostorijama na katu, izuzev prizemnice u

ulici 6 Maja 11 čije je šire krilo građeno za stanovanje.

Na tavanskom prostoru može se predvidjeti ateljerski ili

poslovni prostor. Sadržaji u prizemljima kuća znatno bi

oživjeli blok. Naročito je zanimljiv sklop objekata u

Klaićevoj/ul. 6 maja 7, u kojemu se već nalazi ugostitelj-

ski sadržaj. Objekt ima tradicionalno i slikovito unutra-

šnje dvorište, koje bi se moglo urediti u dogovoru sa ko-

risnicima stanova kao ogledni primjer ili ukrasiti cvije-

ćem i zelenilom i uključiti za ljetnih mjeseci u postojeći

ugostiteljski pogon u prizemlju kuće.

- 24 -

Dr Đurđica Cvitanović

Teufi k Galijašević, dipl.ing. arh.

OBRAZLOŽENJE INTERVENCIJA U BLOKU “T”:

RUŠENJE NEINTEGRIRANIH OBJEKATA I ČIŠĆENJE

DVORIŠTA; IZGRADNJA MUZEJA SAKRALNE UMJETNOSTI,

EPISKOPSKOG DVORA SA CRKVENIM SUDOM I UREĐENJE

PARKA ZATVORENOG TIPA, TE IZGRADNJA STAMBENOG

OBJEKTA S POSLOVNIM PROSTOROM NA ČESTICI

INDIVIDUALNOG VLASNIKA

OBRAZLOŽENJE

Planirani objetki nalaze se u bivšoj karlovačkoj

tvrđavi čija je urbanistička i prostorna veličina bila

defi nirana još u 16. stoljeću. Konačni izgled s baroknim

karakteristikama bio je zaokružen u početku l8. stoljeća, i

do današnjeg dana dimenzija i toplina te stare urbane cje-

line prema dimenzijama ljudskog koraka ostala je ista.

Do kraja 19. st. u tvrđavi su bile sve gradske

institucije, to je bilo središte intelektualnog, političkog

i trgovačkog života grada.

Nakon toga tvrđava gubi primat, tako da najvred-

niji i najstariji dio stare jezgre napuštaju vitalne, grad-

ske političke institucije.

Stare i vrijedne zgrade pretvorene su u skladišta

i stanove niske kategorije bez vrijednih detalja infrastruk-

ture, a djelomično su i srušene.

Da bi se očuvali postojeći objekti treba oživje-

ti staru jezgru tako da se stambena prizemlja pretvore u

zanimljive i atraktivne sadržaje i da se interpoliranjem

novih objekata obnove i ponovno formiraju postojeći blokovi.

Oživljavanjem jednog dijela grada, jednog bloka, stvorila

bi se okosnica koja bi dalje utjecala na ostali dio jezgre.

Projekt ugrađenog objekta u “insuli” crkve sv. Nikole

predstavlja jedan od načina očuvanja i oživljavanja tog

bloka. Osnovni zadatak je projekt Muzeja sakralne umjetnosti,

episkopijskog dvora s crkvenim sudom i parka zatvorenog tipa

na parceli pravoslavne crkve sv. Nikole, te stambenog objek-

ta s poslovnim prostorima na parceli individualnog vlasnika

(automehaničara).

Postojeće stanje bloka je: ugao Klaićeve ul. i

Ulice 6 maja - dvije barokne kuće spojene u jednu s unu-

trašnjim dvorištem - izrazita vrijednost; ugao Ulice 6 maja

i Šimunićeva dvije prizemne kuće spojene u jednu također s

unutrašnjim dvorištem iz 19. st. - ambijentalna vrijednost;

Šimunićeva 12 iz 1868. bidermajerska kuća - viša ambijen-

talna vrijednost; ugao Šimunićeva i Karasove ulice - karlo-

vački tip građanske kuće prelaznog razdoblja 18/19. st. pod

utjecajem kasnog baroka, oko 1820., u koji je ugrađena i

starija barokna kuća; crkva sv. Nikole u uglu Karasove i

Klaićeve ulice. Ostali su dijelovi bloka prazni.

Zbog crkve sv. Nikole zadan je specifi čan problem

za rješenje. Zadatak je zatvaranje blokova na rubnim čes-

ticama i otvaranje prostora oko crkve tamponom hortikultur-

nih riješenja. Crkva ostaje slobodna, a blok prema ulici

zatvaramo ogradom i zelenilom u vidu zida. Slijedi rekon-

strukcija prvobitnih kapija u liniji pročelja crkve. Pokraj

crkve park zatvorenog tipa.

Kod objekata koje treba ugraditi osnovni koncept

je proizašao iz obaveznog postojanja zračnog prostora između

novih i postojećih objekata, tzv. “gasice”, koja služi da

bi se zidovi u postojećim starijim objektima mogli normalno

isušivati, da se tako omogući normalna cirkulacija zraka.

- U interpolaciji episkopskog dvora s muzejom na čestici u

Šimunićevoj ulici koristi se “gasica” za prolaz u koji se

ulazi u prostor kuće. - Kod stambenog objekta u Ulici

6. maja jedna gasica se koristi za ulaz u radionicu, a druga

za ulaz u prodavaonicu i stan vlasnika. Postupnim dizanjem

nivoa postiže se odnos između ulaza (javni, polujavni i

privatni). Proširene “gasice” kao i trijemovi pod “ganj-

čecima”, koji su karakteristična komunikacija u starih ma-

logradskih kuća, mogu se koristiti u sličnoj funkciji.

“Gasice” predstavljaju idealne ulaze u kuće a ujedno služe

kao vjetrobrani.

Na oblikovanje volumena veliki utjecaj su imali

karakteristični objekti u jezgri i o tome se kod projekti-

ranja vodila posebna briga. Oni formom potpuno oponašaju

susjedne objekte. U materijalima su kontrastni i prilagođeni

tradicionalnim materijalima (crijep, staklo, drvo, bakreni

lim, žbuka, matirane kamene ploče).

Pročelja objekata u Ulici 6. maja i Šimunićeva ul.

trebala bi ostati što čišća i jednostavnija, u jednom huma-

nom mjerilu. Kod muzeja sakralne umjetnosti zatvaranjem pre-

ma ulici postiže se u unutrašnjosti mističnost karakteris-

tična za crkve sa “šlicevima” kroz koje prodire svjetlost;

- kod stambenog objekta dobivamo tampon prema ulici, buci,

pogledima susjeda.

Episkopski dvor funkcionira na slijedeći način:

u prizemlju se nalaze službene prostorije Eparhije, Crkve-

ni sud, muzej i kabinet eparha. Sve prostorije su iznutra

međusobno povezane, a postoji i mogućnost zasebne upotrebe

i funkcioniranja. Na prvom katu se nalaze kuhinja, blagova-

onica, saloni i biblioteka. Drugi kat su prostorije za

goste (apartmani i hotelske sobice) stan domara i apartman

episkopa. U podrumu tj. suterenu je stan čuvara, garaža,

podrum i grijanje.

Stambeni objekt u Ulici 6. maja sastoji se od

prizemne etaže s javnim sadržajima, s trgovinom autodijelo-

va i privatnom automehaničarskom radionicom. Na prvoj eta-

ži je dnevni boravak s gospodarskim prostorijama, a na

zadnjoj su spavaći prostori.

Konstrukcija je armiranobetonska sa sistemom

nosivih uzdužnih zidova i ploča predviđenih za veliku

plošnu izvedbu. Zidne plohe bit će žbukane, a na vanjštini

uz staklo će se maksimalno koristiti drvo (verande, balkoni,

ganjčec).

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “U”

U istraživanju bloka “U” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Teufi k Galijašević, dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja u Karlovcu

Mr Milan Kruhek, arheolog.

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “U”

s kućama pod zaštitom u Šimunićevoj ulici broj 19, 21, 23,

Vojna bolnica JNA i bivši bastion sv. Josipa sa “šancem”.

Sadržaj:

l. Analiza bloka “U”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “U”

a) Prijedlog za asanaciju baroknih kuća u Šimunićevoj

ulici broj 19, 21 i 23 i bidermajerske kuće u

Karasovoj 2.

b) Prijedlog za rušenje neintegrirane gospodarske zgrade

u Ulici 6. Maja 13, uklanjanje skladišta i šupa iz

dvorišta i vrtova bloka; interpolacija manje suvremene

niske zgrade javne namjene.

3. Zgrada bolnice JNA.

4. Zaštita okolice i bivšeg bedema sv. Josipa sa šancem.

- 2 -

l. ANALIZA BLOKA “U”

Blok se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povi-

jesnog centra u drugom nizu renesansnih kvadratnih blokova.

Omeđen je sjeveroistočno Ulicom 6. maja, jugozapadno Šimuni-

ćevom, sjeverozapadno Karasovom, a sa sjeveroistoka je

zatvoren krilom bolnice JNA.

Zgrada bolnice JNA je podignuta početkom 18. st.

na rubu renesansne “insule” kao pravokutan dugački objekt

orijentiran sjeverozapad - jugoistok. Taj se je objekt

protezao do polovine “insule” i služio je kao tamnica

tvrđave. Iza zgrade u jugoistočnom uglu bloka nalazila se

državna zgrada za stan krvnika. Sjeveroistočno prema bedemu,

na krnjoj trokutastoj rubnoj “insuli”, nalazila se baruta-

na okružena vrtovima. (Danas je na tom prostoru neintegrira-

na zgrada JNA sa kuglanom za rekreaciju). Zbog takvih

sadržaja u bloku kao i u njegovoj neposrednoj okolici

građanske kuće mogle su se graditi samo na jugozapadnom

i sjeverozapadnom rubu bloka.

U prvoj polovici 18. st. zabilježena su na karti

tvrđave uz jugozapadni rub bloka (uz Šimuunićevu ul.)

četiri objekta. Niz kuća bio je prekinut vrtnim česticama

i nije bio nikad potpuno zatvoren. Na česticama u Šimuniće-

voj ulici, na kojima se nalaze kuće broj 21 i 23, ucrtani

- 3 -

su identični objekti, jedino je nešto uži tlocrt kuće br.

23. U razmaku od dvije čestice, do susjedne uglovne kuće,

nalazili su se vrtovi sa štalom, (sadržaj je označen u

tlocrtu 1770.). Kuća na uglu današnje Šimunićeve i Karasove

ulice bila je upola manja, starijeg tipa i kvadratnog tlo-

crta. Prema Karasovoj ulici nizala su se tri objekta. Prva

do uglovne kuće bila je manjeg kvadratnog tlocrta tipičnog

za 17. st., druga povučena od linije ulice u unutrašnjost

bloka “L” tlocrta i treća uz liniju ulice koso položena po

dubini čestice široka i pravokutnog tlocrta, baroknog ti-

pa. Između kuća na rubovima bloka uz gradske ulice (bivša

Gospodska i Bolnička ulica) i tamničke zgrade kasnije

pregrađene u bolnicu, nalazili su se vrtovi i uzak prolaz.

Sve su kuće u 18. st. do l770. god. pripadale

obrtničkom društvenom staležu.

1. br. 81 - Mathias Donner

2. br. 82 - Dmitrović

Ove su kuće spojene početkom 19. st. u uglovnicu

u današnjoj Šimunićevoj 19/Karasova.

3. br. 83 - Janko Zlatarić, postolar

Kuća se je nalazila unutar bloka, srušene je oko 1800.

do 1830 je podignuta u Karasovoj 2 današnja kuća.

4. br. 84 - Jure Magičić, pećar

Barokna velika kuća je srušena i nadomještena krajem 19.

st. neostilskom u Karasovoj 4.

- 4 -

5. br. 85 - državna kuća za stan krvnika

Nalazila se je iza bolnice orijentirana prema današnjoj

Ulici 6. maja (ranije Magazinstrasse).

6. br. 86 - Janko Tomić, užar

Kuća u Šimunićevoj 23.

7. br. 87 - Luka Gojak

Kuća u Šimunićevoj 21.

8. br. 88 - vrt Hranilovića, vrtna čestica sa štalom

danas dvorište kuće u Šimunićevoj 19.

9. br. 64 - štapska tamnica

danas jugozapadno krilo bolnice JNA.

Promjena strukture bloka u prvoj polovici 19. st.

- Promjene u strukturi bloka nastaju na prijela-

zu 18/19. st. Tamnička zgrada je pregrađena, a zatim poveća-

na za zgradu garnizonske bolnice u zadnjoj trećini 18. st.,

što utječe na blok utoliko što je proširenjem bolnice za

dva krila na prostor bivšeg dvorišta, prema bedemima, rene-

sansi blok proširen.

Na obodu prema Šimunićevoj ulici nastaju promjene,

jer se kuća u Šimunićevoj broj 19 spojila s manjim baroknim

zdanjem u Karasovoj ulici i produljila na česticu vrta pre-

ma Šimunićevoj ulici, te tako postala uglavnica. Te su se

- 5 -

promjene dešavale oko l790, najkasnije do 1818. Tada je

srušena i štala na vrtnoj čestici na koju se proširilo

dvorište kuće broj 19.

- Manje promjene nastaju u tlocrtnom obliku kuće

u Šimunićevoj 23 približno oko 1790 do 1813. Između

1800 do 1818. srušena je barokna kuća unutar bloka i kas-

nije je izgrađena bidermajerska u Karasovoj broj 2.

- Kuća u Šimunićevoj broj 21 u zadnjoj trećini

18. st. se pregrađuje i mijenja djelomično u strukturi

prizemlja. U prvoj polovici 19. st. dograđeno je dvorišno

krilo i mijenjala se konstrukcija “ganjčeca” na začelju

kuće.

- U prvoj polovici 19. st. prema Ulici 6. maja

(Magazinska ulica u 19.st.) podignuta je prizemna gospo-

darska zgrada kuće u Šimunićevoj broj 23, danas Ulica

6. maja 13, a nad kapijom je izveden drveni rustični balkon

za premoštenje.

- U Karasovoj ulici je niz kuća zatvoren pri-

zemnicom izgrađenom u prvoj polovici 19.st., danas Kara-

sova br. 6.

-Krajem 19. st. srušena je barokna kuća u

Karasovoj ulici i na njezinom mjestu je podignuta neostil-

ska malogradska kuća, danas Karasova broj 4.

- U prvoj polovici 19. st. srušena je drvena

krvnikova kuća, a poslije 1863. barutana nasuprot bloka na

obodnoj “insuli” uz bedem. Oko barutne su bili vrtovi.

- 6 -

- Na prostor bastiona sv. Josipa je interpoliran

novi magazin i Ulica 6. maja, (u 19. st. Magazinska ulica)

je produljena do kraja, tj. do magazina, a uz ulicu se je

na rubni blok proširio manji trg trapezoidnog oblika, koji

je bio naznačen i na kartama tvrđave u prvoj pol. 18. st.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU “U”

a) Prijedlog za asanaciju baroknih kuća u Šimunićevoj uli-

ci broj 19, 21, i bidermajerske kuće u Karasovoj 2.

Sve tri kuće u Šimunićevoj ulici su tipološki

barokni objekti. Valorizirane su kao viša ambijentalna

vrijednost, a zbog istaknutog položaja na uglu bloka, kuća

u Šimunićevoj 23 je izrazita vrijednost. Također su po iz-

vornosti i konstruktivnim detaljima značajne i ostale dvije

kuće, jer su sve tri u svom konačnom izgledu primjeri

karlovačke male gradske “palače” kasnobaroknog razdoblja.

Sačuvana je slojevitost gradnje i konstrukcija iz najstari-

jeg razdoblja kao i pojedini detalji: prolazi između kuća u

nizu, “gasice”, te naglašeni drveni dijelovi “ganjčeci” na

začeljima, zatim detalji od kovana željeza (vrta i prozorski

priklopi). Kuće s malim portalima ili klesanim dovratnicima

kasnobaroknog razdoblja. Njihovi su vlasnici u skladu sa

- 7 -

stambenom kulturom, svojim društvenim položajem i imetkom,

naglasili portalom ili inicijalom na ključnom kamenu nad-

vratnika, podajući im tako izgled gradske palačice.

Zbog takve kvalitetne arhitekture u likovnom

smislu, ulica je od davnine prozvana “Gospodskom ulicom

- Herren Gasse”. Od baroknog fonda arhitekture ostalo je

sačuvano više objekata u blokovima na sjeveroistočnom po-

tezu ulice, premda se i na suprotnoj strani nalazi nekoliko

njih koji pripadaju najznačajnijim povijesnim objektima u

centru.

Palača u šimunićevoj 19, prerasla je u uglovnicu

spajanjem dvaju objekata oko 1790. sudeći po klesanom do-

vratniku sa segmentnim zaključkom na fasadi, ali je defi -

nitivan oblik i dimenzije dobila najkasnije do 1818. Prema

konstruktivnim elementima i rješenju pročelja na kojem su

neki detalji u adaptacijama nestali, kao što je granični

vijenac među katovima i neki otvori bočnog pročelja, kuća

je znatno starija. Sačuvana je njena struktura u prizem-

lju.

Spajanje s manjim susjednim objektom orijentira-

nim u Karasovu ulicu je čitko u strukturi i drvenoj među-

stropnoj konstrukciji s otvorenim grednikom u prizemlju.

Približno za jednu prozorsku os kuća je proširena na česti-

cu dvorišta u jugoistočnom dijelu, desno od hodnika, tj.

- 8 -

glavnog ulaza, koji je decentriran i nalazi se između treće

i četvrte prozorske osi. Zbog toga su i prozori prvog

kata grupirani u tri naprama dvije zbližene prozorske osi.

Prema građi koja je u prizemlju i temeljima od miješana

kamena s opekom i prema izvedbi međustropne konstrukcije

s poprečno položenim gredama te prostornoj organizaciji,

ipak možemo pretpostaviti da je defi nitivna adaptacija ku-

će, prilagođavanje novoj stambenoj funkciji i odnos prema

ulicama zbog položaja na uglovnoj čestici, izvedena oko

1790. i to na posve tradicionalan način tesarskog zanata

baroknog razdoblja. Tip dovratnika, dvokrilnih vratiju s

romboidnim ukladama i obrada rukohvata odgovaraju zadnjoj

trećini 18. st. U povijesnom centru Karlovca se tip dovrat-

nika s čunjastim bazama i segmentnim nadvatnikom s ključnim

kamenom bez imposta ponavlja od 1776. do 1799. Taj podatak

potvrđuju datirani dovratnici.

- Bitna promjena nakon spajanja objekta u

Šimunićevoj 19 dogodila se u rasporedu prostora stana na

katu. Za razliku od tradicionalnog prostorog rasporeda

tipičnog za najstariji poluurbani obrtnički tip kuće, stan

gospodara je sada organiziran oko predvorja, s kružno ras-

poređenim sobama od kojih su tri orijentirane prema fasadi.

Jedan se dio kuće može iznajmljivati ili koristiti za

poslovni prostor., pošto u prizemlju hodnik dijeli prostor

na dva dijela, a također se u krilu zgrade izdvajaju izoli-

rane prostorije. Tavanski prostor je također korišten za

- 9 -

stanovanje. To je razveden i bogatiji prostorni koncept,

gdje predvorje na katu povezuje sobe, dok “ganjčec” ostaje

komunikacija za krilo zgrade s izoliranim prostorijama koje

se ili iznajmljuju ili u njima stanuje kućna posluga. Kuća

od tada više nema obrtnički karakter s poslovnim prostorom

u prizemlju i skladištima, ali se ipak dio prizemlja kori-

stio za trgovački lokal. Gospodarske zgrade nalaze se u

dvorištu jer je vlasnik bio ili trgovac ili vojno lice.

Osnovna razlika između semiurbane obrtničke kuće i gradske

palačice jest u tome da je druga orijentirana usporedno s

ulicom, znatno je prostranija a klesani portal naglašava

njen urbani karakter.

Objekt je potrebno raseliti jer je preopterećen

brojnim stanarima, sanirati ga, djelomično promijeniti

međustropnu konstrukciju, prizemlje adaptirati za poslovno

- zanatske prostore, naročito dio koji je orijentiran pre-

ma Karasovoj ulici. Na tavanu urediti stambeni ili ateljer-

ski prostor, fasadi vratiti izvorni izgled u boji. Popraviti

vrata ulazne kapije dvorišne ograde i srušiti prizemni

objekt u dvorištu koji se naslanja na kuću. Tako omogućiti

komunikaciju u unutrašnjost bloka koji je predviđen da se

uredi kao gradski vrt, između bolnice JNA i kuća na obodu

bloka, jer se tu ne može dozvoliti gradnja makar da se i

promjeni sadržaj objekta u kojemu se sada nalazi bolnica.

- 10 -

- Gradska palačica u Šimunićevoj 21 je jednokat-

nica usporedna s ulicom s ponešto decentriranim ulazom i

vežom. Zbog toga, kao i zbog zbliženih osi prozora na

pročelju s jednim prozorom iznad portala, dobija se dojam

da je objekt nastao proširivanjem na dvije čestice, tj.

spajanjem starijih kuća koje su bile na tipičnim parcelama

16 / 17 st. uzdužno položene na uske čestice. Desno od veže

je prostor uži i zbog toga je na pročelju probijen samo

jedan prozor. Nepravilan ritam prozora, nepravilnost tlocr-

ta prizemlja zbog decentriranog položaja veže kao i konstruk-

tivni elementi u strukturi kuće, potvrđuju takav zaključak.

Veža je pod otvorenom grednom konstrukcijom s četiri popre-

čne grede naknadno učvršćene jednom uzdužnom poduprtom

podvlakom. Prizemlje desno od veže pod otvorenom je grednom

konstrukcijom. Lijevo od hodnika je soba s ravnim podgledom.

Prema začelju je svođena prostorija češkim svodom, a iza

nje pivnica pod češkim svodom s ulazom na začelju kuće.

Temelji i prizemlje su od mješana kamena s opekom dok je

dio dvorišnog krila kanatne konstrukcije s ispunom od

opeke (dvorišno krilo je dograđeno u 19.st.). Svodna kon-

strukcija je umetnuta za adaptacije u zadnjoj trećini 18.

st. dok je preostali dio kuće u konstrukciji stariji i

tradicionalan pošto je i I kat od drvenih poletvanih i pre-

žbukanih planjki, a pročelje je obloženo opekom i raščla-

njeno profi liranim razdjelnim vijencem, koji je kao i

portal, imao nježniju profi laciju. Pročelje i portalna zona

- 11 -

je izvedena za kasnobarokne adaptacije dok je unutrašnji

klesani okvir umetnut kasnije, vjerojatno u prvoj trećini

19.st. (primjer klasicizma - velika sličnost s dovratnikom

kuće u Radićevoj 6 / Banjavčićeva 5).

Barokna je prostorna organizacija prizemlja i I.

kata kao stana gospodara kuće, pa se kuhinja i pivnica s

dnevnom sobom nalaze u prizemlju, a na kat se penje drvenim

jednokrakim stubama do predvorja potaracanog opekom, iz

kojeg se ulazi u sve sobe. Četiri sobe, od kojih najveća

ima dva prozora, orijentirane su prema pročelju. Poslovni

prostor se nalazio prizemno, desno od hodnika. Pivnica i

dvorište, koje veža spaja s ulicom, dovoljno prostrani za

gospodarske potrebe potaracani su kamenom. “Ganjčec” je

ostao tradicionalna komunikacija premda je konstrukcija

mjenjana u 19.st. kad je prigrađeno dvorišno krilo. Konačni

oblik koji je kuća dobila adaptacijom može se po tipu svo-

dova i rješenju pročelja, te detaljima kovanih priklopa

prozora vratiju i pivnice, datirati u zadnju trećinu 18.st.,

s izuzetkom unutrašnjeg okvira portala koji je umetnut

početkom 19.st.

Objekt je potrebno asanirati, naročito međustrop-

nu konstrukciju i potkrovlje sa stambenim prostorom. Mora

se oteretiti, jer je prenaseljen i zbog toga ugrožen.

U prizemlju treba otvoriti poslovne zanatske prostore,

naročito za takve svrhe adaptirati dvorišno krilo. Fasadu

obnoviti i istaknuti staru profi laciju i boju zajedno s

- 12 -

klesanim dovratnikom veže, na začelju zaštititi detalje

kovanog željeza, u dvorištu obnoviti tarac i srušiti šupe.

Zatim zaštititi stabla zbog uređenja parka unutar bloka

izmedu kuća i bolnice JNA.

- Gradska palačica u Šimunićevoj 23 je urbana

kuća izrazite vrijednosti preoblikovana u gradsku palačicu

u zadnjem desetljeću l8.st. Dvije jače intervencije u struk-

turi objekta nisu izmijenile prostorni raspored nego samo

konstrukciju prizemlja. Slojevitost kuće ujedno je pokaza-

telj datacije. Početno, u prvoj polovini 18.st. je kuća nešto

uža, zabatom orijentirana u Ulicu 6.maja (bivša Magazinska

ulica), a duljim pročeljem prema Šimunićevoj ulici (bivša

Gospodska). U prizemlju je bila zidana od miješana kamena i

opeke s drvenom međustropnom konstrukcijom i bačvasto svo-

đenim manjim prostorom prizemno na začelju (kuhinja, kamin).

Ta prvobitna najranija struktura dokazuje porijeklo u 17.st.

ili početak 18.st., pa je djelomično ostala drvene konstruk-

cije i na katu.

Prva intervencija u konstrukciji prizemlja izve-

dena je u zadnjoj trećini 18.st. kad je na začelju prošire-

na za jedan jaram svođen češkim tipom svodova, za pivnicu

ispod “ganjčeca” ozračenu s dvorišne strane. Pročelje prema

Šimunićevoj ulici je riješeno u zadnjoj trećini 18.st.

Ritmizirano s pet prozorskih osi, pročelje je usporedno s

ulicom. Ulaz u vežu uokviren je kamenim dovratnikom sa

- 13 -

segmentnim zaključkom. Na začelju je drveni “ganjčec” i

dvorišno krilo iz 18.st. Drvena konstrukcija je promijenjena

u prvoj polovici 19.st. kad je sazidana gospodarska

zgrada koja je s kućom bila spojena kapijom natkritom dr-

venim trijemom. Karakteristična “gasica” je sačuvana izme-

đu kuće broj 21 i 23.

Raspored prostora je ostao izvoran unatoč kas-

nijim intervencijama u strukturu prizemlja. U prizemlju

dnevna soba i kuhinja lijevo od veže svođene su češkim

svodom a veža eliptoidnim svodom. Svod sobe je raščlanjen

poprugama u dva nejednaka polja. Stambeni prostor na katu

je organiziran oko predvorja, s pet soba, od kojih su tri

orijentirane prema pročelju. Uglovna je najveća, a sred-

nja soba nad vežom je najmanja. S dvorišnim krilom je kat

povezan “ganjčecom” gdje su izolirane male sobe. Tavanski

je prostor stambeni. Sobe na zabatu kuće imaju prozore u

zabatnom zidu, a ostale prostorije imaju prozore koji pro-

bijaju krovnu površinu.

Inicijali i broj upisan na ključnom kamenu pri-

padaju vlasniku iz 1855. god.: G N broj l46 je Niko Gršče-

vić s kućom broj 146, na čestici broj 159.

- Kuću u Šimunićevoj 23 održavaju privatni vlas-

nici Đuro i Anđelija Petrović. Objektu je potrebna totalna

obnova pročelja, žbuka i bojanje i solidno održavanje.

Prenapučena je stanarima koje bi trebalo raseliti. Tavan

- 14 -

bi se morao raseliti i koristiti za ateljerski prostor ili

boravak za samce. Dvorišna je krilo trošno i treba ga asa-

nirati. Njegovo bi se prizemlje moglo koristiti za skla-

dište ili obrtničko - uslužne radionice.

Stambene kuće u Karasovoj ulici ne predstavljaju

posebnu vrijednost. Kuća u Karasovoj 4 je tipizirana stam-

bena neostilska građevina, a broj 6 prizemnica iz prve

pol. 19.st. U privatnom su vlasništu uredno održavane.

Kuća u Karasovoj 2 je jedan od najranijih primjera

bidermajerske kuće koja je zbog toga vrijedna i potrebno ju

je održavati kao tipičan primjerak. Pročelje je nagrđeno

zbog predimenzioniranog otvora veže i natpisa zanatske ra-

dionice vlasnika kuće (stolarska uslužna obrtnička radnja).

Ti se detalji mogu ispraviti. Unutrašnjost je dobro održava-

na u izvornom obliku i rasporedu prostora. Fasada je kuće

zidana na kanate s ispunom od opeke, a bočne stijene i za-

čelja od hrastovih planjki. Tlocrtni raspored na katu je

vrlo dobar primjer prisnog stambenog prostora karlovačkog

bidermajera. Raspored je vrlo jednostavan i funkcionalan. U

prizemlju s obje strane veže je poslovni i skladišni pros-

tor a stubište je na kraju hodnika, naslonjeno na stijenu

začelja kuće. Na katu predvorje povezuje tri sobe orijentira-

ne na ulicu i kuhinju prema “ganjčecu”. Na tavanski prostor

također se ulazi iz predvorja. Pošto je građena poslije 1818.

zaštićuje se kao vrlo rani primjer bidermajerske kuće u

povijesnom središtu.

- 15 -

b) Prijedlog za rušenje neintegrirane gospodarske zgrade u

Ulici 6. maja broj 13, uklanjanje skladišta i šupa iz

dvorišta i vrtova bloka; interpolacija suvremene niske

zgrade javne namjene.

Prizemni objekt predlaže se srušiti i na toj čes-

tici podići novi niski, manji objekt javne namjene (manji

paviljon za mliječni restoran, kafeteriju, poslovnicu za

socijalnu zaštitu, dispanzer i sl.) i tako zatvoriti blok s

jugoistočne strane. Drveni trijem nad kapijom kuće u

Šimunićevoj 23 treba sačuvati.

3. ZGRADA BOLNICE JNA je trokrilna dvokatna zgrada orijen-

tirana unutrašnjim dvorištem prema Prešernovoj ulici. Jugo-

zapadno krilo se nalazi na česticama renesansne “insule”

i zatvara blok sa sjeveroistočne strane. Početkom 18.st.

jednokatni objekt je bio građen za garnizonsku tamnicu

kojoj su prvi kat u drugoj polovici 18.st. adaptirali za

bolnicu. Gradnja jugoistočnog i sjeveroistočnog krila

započeta je 1783. Bolnica je predviđena za 100 bolesnika.

Tamnica je ukinuta tom prilikom, a bolnica je potpuno dovr-

šena 1826. Na grafi kama Karlovca iz 1821. dvokatnica bolnice

se ističe u obrisima tvrđave.

- 16 -

Karakteristike kasnobarokne arhitekture su u

vanjštini oslabljene nakon zatvaranja lukova arkadnih

hodnika u unutrašnjem dvorištu. Vanjske su plohe bile do

krajnje mjere jednostavne i škrte u obradi profi la. U

unutrašnjem prostoru se slojevitost arhitekture primjećje

po svođenju prizemnih dvorana s bačvastim svodovima većih

raspona i hodnika svodenih češkim kapama u razmaku popruga.

Objektu bi trebalo promjeniti namjenu, bilo da se preda na

korištenje djačkom domu “Nada Dimić” ili da se koristi za

neku drugu namjenu koja bi unijela živost u sjeveroistočni

dio povijesnog središta. U protivnom - ako ostane bolnica,

tada bi trebalo barem jedan dio preurediti za ambulante

potrebne Mjesnoj zajednici “Zvijezda” i osnovati gerontološ-

ki odio za stare i nemoćne (jer se u bloku “Z” predlaže

gradnja doma umirovljenika).

4. ZAŠTITA OKOLICE I BIVŠEG BASTIONA SV.JOSIPA SA ŠANCEM

U bloku “U” postoji nekoliko vrtnih čestica koji

su uglavnom zapušteni. Neki pripadaju privatnicima. Između

zgrade bolnice i kuća na obodu bloka predlaže se urediti

gradski vrt, mali park, i cvjetnjak. U dvorištima kuća posa-

đeni su orasi i trešnje, vrtovi s povrćem, a ranije je tu

bilo dosta vinove loze. Zaštićuje se veliki orah u dvorištu

kuće u Šimunićevoj 21. Taj vrt bi u sporazumu sa vlasnicima

- 17 -

bilo moguće ostvariti da se neke čestice otkupe. Sa Šimuni-

ćevom ulicom bi se mogao otvoriti prolaz kroz dvorište kuće

u Šimunićevoj 19. Između kuća i vrta ne bi trebala biti

ograda, a od ulice 6.maja i Karasove bi se pješački prolazi

mogli noću zatvarati drvenim kapijama da se tako osiguraju

u noćne sate kuće na obodu bloka kao i čistoća prostora vrta.

U sklopu vrta moglo bi se riješiti i manje dječje igralište

ukoliko bi se na mjestu neintegrirane prizemnice izgradio

manji objekt za boravak predškolske djece isključivo sa

područja “Zvijezde” - mala depandanca dječjeg vrtića “Zvijez-

da”

-Bivši bastion sv. Josipa sa šancem treba se rje-

šavati u sklopu konzervacije i rekonstrukcije i uređenja

promenade na potezu između Draškovićeve i Kurelčeve ulice.

Na bastionu se nalazi vojni paviljon, magazin koji treba

otkupiti od JNA i adaptirati za kino-dvoranu mjesne zajedni-

ce “Zvjezda”. Urbanistički uvjeti uređenja promenade uz

šanac na potezu između Draškovićeve i Kurelčeve ulice su

predloženi S.O. Karlovac od Regionalnog Zavoda za zaštitu

spomenika kulture u Zagrebu (UP / I - 04 - 227 / 2 - 1979

od lO.IV 1979.):

- 18 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “V”

U istraživanju bloka “V” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Sonja Bjelčić, prof., povijesničar umjetnosti

Vesna Šarinić, dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “V” (“V/l i “V/2”)

sa zaštićenim kućama u Ulici 6. maja 2, Ulici 6. maja 6,

Križanićevoj 36 i objektom u Radićevoj 32 (bivša stražarni-

ca fortifi kacije).

Sadržaj:

l. Analiza bloka pod šifrom “V” (“V/l” i “V/2”)

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “V”

a) Prijedlog za asanaciju i rekonstrukciju zaštićenih

kuća u bloku i uređenje njihove okolice - promjena

namjene te otkup objekata.

b) Rušenje prizemnog paviljona u Radićevoj 24 i uklapa-

nje suvremene trgovačko - poslovne zgrade.

c) Uređenje pročelja zgrada u Radićevoj ulici od broja

28 do 32.

3. Prijedlog za prezentaciju “šanca” i rušenje neintegri-

rane školske zgrade - Tehnički centar “Marjan Čavić”

(šifra VIII)

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “V”

Blok se nalazi na jugoistočnom rubnom uglu

povijesnog središta, omeđen Lukšićevom, Klobučarevom,

Drakulićevom, Radićevom i Ulicom 6.maja. Uz Drakulićevu i

Klobučarevu ulicu proteže se “šanac”. Nasuprot kuća u

Drakulićevoj ul., br. 3, 4 i 5 je trokrilna visoka školska

zgrada Tehničkog centra “Marijan Čavić”.

Blok se dijeli na novi dio izgrađen na obrisima

temelja južnog bastiona tvrđave - Koruškog bastiona: Die

Bastion Nr.5 oder die Carner Bastion u nacrtu tvrđave

izvedenom za generalfeldmaršala v. Colloredo l775/76,

(Kriegs Archiv, Beč - C. VII. Nr. 16), i na stari dio, osta-

tak krnjeg rubnog bloka uz bivši bedem.

U bloku se nalazi 25 objekata. Od toga 19 kuća,

3 dvorišne prizemnice adaptirane za stanovanje, 1 gospodar-

ska zgrada, 1 garaža i 1 paviljon (magazin).

Unutar bloka su vrtovi i dvorišta kuća međusobno

odvojenih visokim zidovima.

Situacija polovicom 18.st.

Na koruškom bastionu nalazili su se obrađeni

vrtovi i stražarnica. Na rubu bastiona orijentirane prema

gradskim ulicama na tipičnim uskim česticama prvobitne

razdiobe zemljišta tri uske kuće. Dvije su bile orijentirane

- 3 -

prema Ulici 6.maja, povučene od linije ulice, a jedna na

kraju Križanićeve, zabatom orijentirana prema Ulici 6.maja

s većim dvorištem i štalom (na tom mjestu objekt u Križa-

nićevoj 36).

Na krnjem rubnom bloku trapezoidnog oblika, uz

bedem, bilo je kuća gusto poredanih uz ulice. Pet je

objekata prema današnjoj Ulici 6. maja. Među njima kuća

s jednim kraćim krilom (čestica na kojoj je kuća u Ulici

6.maja 2) pokraj koje je postojao uski prolaz uz bedem,

a njemu nasuprot, na česticama bastiona, na samom rubu uli-

ce, već spomenute dvije kuće. Uglovnica orijentirana pre-

ma današnjoj Radićevoj ulici bila je najšira i pokraj nje

su se nizale prema gradskim vratima još tri tipične uske

kuće, a na kraju stražarnica pred “Novim gradskim vratima”.

(Tada je, stražarnica bila drvena, povećana i prezidana 1806,

danas niski objekt u Radićevoj 32). U unutrašnjosti bloka

nalazila su se još tri objekta, od toga dvije kuće pokraj

uskog prolaza do bedema.

Situacija 1770. god.

Objekti na bloku su pripadali vlasnicima:

l. br. 152 - Kristof Riedl, brusac

2. br. 153 - Janko Konjak, nadničar

3. br. 154 - Hutnerova kuće s gospodarskim objektom iza

kuće (štala).

4. br. 155 - Mate Kaslević, remenar

- 4 -

5. br. 156 - Janko Lukašić,člzmar

6. br. 157 - Mate Spudić, lončar

7. br. 158 - Jure Stojković, užar

8. br. 159 - kuća kapetana Lovaka sa štalom pokraj kuće

do ulice i jednim malim objektom uz začelje, u vrtu.

9. uz gradska vrata stražarnica

Zadnja u nizu kuća prema bastionu bila je br.139.

jer su dvije uske kuće na rubu bastiona do tad već bile

srušene, a kuća na kraju današnje Križanićeve ulice, tada

br. 181, pripadala je tkalcu Martinu Leksu. Na bloku je

bilo 13 objekata, od toga 8 kuća, jedno gospodarsko zdanje,

dvije štale i manja dvorišta. Posljednjoj kući, najbližoj

bastionu pripadao je veliki vrt koji se je sterao do bedema

(kuća kapetana Lovaka). Veliko dvorište sa štalom pripadalo

je i kući tkalca Martina Leksa u Križanićevoj ul.

Struktura bloka od 1783 do 1813. god.

Promjene su u tom vremenskom razmaku bile neznat-

ne. Srušen je jedan dvorišni objekt iza kuće br. 154 koja

je 1770. pripadala Hutneru. Promjenio se u strukturi i

obliku zadnji objekt u bloku 1770. u vlasništvu kapetana

Lovaka. God. 1784. je obnavljan, dozidana je dvorišna ka-

pija s kojom je kuća spojena sa zidanom štalom. Pošto su

temelji u zadnjem dijelu čvrsto podzidani, kuća je u tlocrtu

tvrđave 1813. označena crvenom bojom kao čvrsta građevina

- 5 -

(kuća u Ulici 6.maja 2). Crvenom bojom označena je i

stražarnica pokraj “Novih Vrata” koja je prema planovima iz

1806. povećana i zidana. (Arhiv Hrvatske, Zbirka planova).

God. 1813. nalazila se je uz bedem, na kraju

vrta kuće u Ulici 6.maja 2, jedna drvena gospodarska zgrada.

Kuća više nije imala vrt nego veliko dvorište.

Na bloku je 1813. bilo 11 objekata i jedno veliko

prazno gradilište uz bastion. Vrt na rubu bastiona i veće

dvorište pripadali su objektu u Križanićevoj ul. (danas

broj 36).

Promjena u građevinskoj strukturi bloka u prvoj pol.19.st.

- Na topografskom popisu čestica iz god. 1855.

zabilježeno je 7 čestica, i 4 čestice u prostoru bastiona.

Čestice 40 i 41 s kućom br. 38 i vrtom pripadale su slunj-

skoj regimenti, ranije “Ergastulum Militare”, vojnom zatvo-

ru, tj. radnom logoru zatvorenika (danas kuća u Križaniće-

voj 36).

- Čestice br 42 i 43 s kućom br. 39 i vrtom

pripadale su Ivanu Reichtereru (prizemno zdanje sa širokom

vežom i podrumom u Ulici 6. maja br. 2 a). Ovo prizemno

zdanje podignuto je pokraj kuće u Ulici 6. maja br 2

god. 1828., a u dvorištu je podignuta niska gospodarska

zgrada. Sve skupa jedinstven kompleks jednog vlasnika.

- 6 -

Prizemno zdanje orijentirano prema Ulici 6.maja ima podrum

svođen pruskim svodovima koji je u drugoj pol. 19.st. bio

produljen.

- Čestica 40 i 45 s kućom br. 40 vlasništvo Terezi-

je Kreutz, danas kuća u Ulici 6 maja br. 2, u to vrijeme

je bila u vlasništvu drugog vlasnika i nije više spadala u

jedan kompleks i gospodarstvo.

- Čestica 46 s kućom broj 41, u vlasništvu Stjepa-

na Bošnjaka. Ta karakteristična drvena kuća iz 17.st. bila

je pod preventivnom zaštitom, ali je oko 1974. srušena

bez, dozvole Regionalnog zavoda za zaštitu i bez prethodne

dokumentacije.

- Čestica 47 udovice Sinander prema predaji sa

drvenom kućom tipa sačuvanih kuća u Radićevoj 19 i 24 bila

je gostionica. Danas se na tom mjestu nalazi neintegrirani

prizemni paviljon poduzeća Tehnomerkur u Radićevoj 24.

- Čestica 48 s kućom br. 43 vlasnika Josipa

Pečarića (danas Radićeva 26) iz prve pol. 19.st. God 1936.

zbog regulacije Radićeve ulice pregrađeno je pročelje kuće

koja je sužena. Ranije je na tom mjestu bila barokna građan-

ska kuća.

- Čestica 49 s kućom br. 44 Antona Petričića,

pregrađenom i proširenom l842. koja je godina uklesana u

ključni kamen nadvratnika. Tada je prokopan podrum. Sačuva-

na je “gasica” prema susjednoj kući br. 26, a spomenuta

Petričićeva kuća u Radićevoj 28 ima i dvorišni objekt zidan

u 20. st.

- 7 -

- Čestica 50, školska zgrada “Schola Nationalis”,

kuća br. 45 zidana je 1830. To je objekt, danas Radićeva

30, sa znatno duljim dvorišnim krilom i stubištem prizi-

danim oko 1860. u stilu romantičnog historicizma. Rešetka

od kovanog željeza pred vežom i vratima je iz 1830.

- Čestica broj 51, stražarnica fortifi kacije,

“Festungs Wache”, je danas Radićeva br. 32.

Građevinska struktura bloka prema Radićevoj ulici

se od 1830 do 1842, potpuno izmijenila. Podignute su jedno-

katnice u Radićevoj 26 i 28 i dvokatnica u Radićevoj 30

u kojoj se sve do 1874. nalazila osnovna škola. Ostali dio

bloka povučen prema periferijskoj Križanićevoj ulici i

prema bedemu, ostao je sačuvan u staroj izvornoj strukturi,

dok je Radićeva ulica nakon probijanja “Slijepih vratiju”

prema Senjskoj cesti i predgrađu u prvoj pol. 19.st. pos-

tala već izrazito trgovačka i poslovna ulica, a njen dio

prema “Novim vratima” i Rakovcu sve prometniji, povezan s

okolicom grada, selima i imanjima. Od presudne važnosti je

bio i smještaj osnovne škole u tada najveću zgradu u

Radićevoj 36. Pošto je fortifi kacija u to vrijeme još

održavana, stražarnica pokraj gradskih vrata (Radićeva 32)

ostala je netaknuta.

- 8 -

Blok koji je u 18. st. bio stambeno - obrtničkog

karaktera, u 19. st. se mijenja i ima sve više gospodarskih

zgrada, a u jednoj kući se je prema Radićevoj ulici nala-

zila gostionica, što je razumljivo, s obzirom na to da je

Radićeva bila glavna i tranzitna prometnica u tom dijelu

grada. Na tom potezu na izlazu iz grada su podignute naj-

bolje stambene zgrade u razdoblju kasnog klasicizma s

bidermajerskim odlikama unutrašnjeg prostora. Ostatak blo-

ka iza novih kuća, dobiva više gospodareki sadržaj, jer se

1828. na praznim česticama uz bedem prema bastionu ugrađuje

jedna prizemnica s gospodarskim zdanjem i podrumom (Ulica

6. maja 2 a) Čitav sklop gospodarskih zgrada složen je i

zatvara jedno unutrašnje dvorište zajedno sa baroknom drve-

nom kućom u Ulici 6. maja 2. Do najkasnije 1863. bio je taj

kompleks izgrađen. Čitav posjed sa starijom kućom i prizemni-

com i gospodarskim zgradama pripadao je donedavna jednoj

obitelji. Aanzić - Hauswirth koja je staru baroknu kuću

izrazite vrijednosti počela prodavati u djelovima (Ulica

6. maja 2).

- Objekt u Križanićevoj 36 je u zadnjoj trećini

18. st. rekonstruiran kao ”Ergastulum Militare” i vjerojatno

kasnije adaptiran za stan ofi cira slunjske regimente oko

1820. Nekad poludrvena uska kuća s velikom dvorišnom i vrt-

nom česticom, prezidana je u konstrukciji kanata sa ispunom

od opeke. Tada je unutrašnji raspored prostora promijenjen.

- 9 -

Iz zajedničkog predvorja ulazi se u prizemne prostorije i

na stubište kroz lukove. Dvorišno je krilo dograđeno u

prvoj pol. 19. st.

Rušenje ”koruškog bastiona”, izgradnja bloka (”V/2”) u

prvoj pol. 20 stoljeća.

Nakon regulacionog plana 1923. god. rušeni su bede-

mi i bastioni sa nasipima, a na obodu koruškog bastiona

gradska je uprava rasprodala građevinske čestice. Na obri-

sima bastiona podignuto je od 1932. do 1939. osam stambenih

jednokatnica, od kojih su tri uglovnice. Kuće su pročeljima

orijentirane prema ”šancu”, a uz rub ”šanca” su gradske

ulice, danas Drakulićeva i Klobučareva ulica i kratka

Lukšićeva ulica koja se probija do bivšeg prolaza, a uz koju

se nalaze sa svake strane još dvije kuće bloka.

Solidno građene i lijepe kuće s vrtovima i dvije

prizemne dvorišne kuće gradili su karlovački graditelji,

inžinjeri: Filip Heksch i Dvornik: kuće u Drakulićevoj 4

i 5; Branko Petrović uglovnice u Drakulićevoj l / Klobučare-

voj, Lukšićevoj 2 / Klobučareva i Lukšićevoj 4; ing. Nikola

Marić u Klobučarevoj 2. Sve su te kuće ambijentalne vrijed-

nosti s kvalitetnim stanovima iz funkcionalističkog razdob-

lja, te su zajedno s vrtovima zaštitni pojas građevinske

povijesne strukture grada na jugozapadnom obodu. Preporuča

- 10 -

se ne dozvoliti adaptacije tavanskih prostora, jer se to

dosad u nekoliko primjera nije pokazalo sretnim, a još

manje se smije dozvoliti njihova nadogradnja. Po funkciji

moraju i dalje ostati stambene zgrade.

Novogradnje: Trokatnica u Drakulićevoj 6 koju je

gradila vojna oblast 1961. za stambene potrebe povučena je

od linije ulice i ”šanca” i neutralizirana zelenim tamponom

nasada. Zahtjev, da se zgrada pokrije krovištem jer se

terasa za klimatske prilike Karlovca pokazala nesolidna,

treba razmotriti pošto bi se krovištem povisio gabarit.

Četverokatnica u Radićevoj 32 a / Drakulićeva je neintegri-

rani objekt građen prema projektima poduzeća ”Novotehna”

1964/65. Izrazito nagrđuje povijesnu jezgru visinom i

smještajem uz ”šanac” i Radićevu ulicu na ulazu u centar.

Preporuča se raspisati natječaj za pokušaj neutralizacije

objekta (bojom, hortikulturom - drvoredom itd.).

- 11 -

2 . PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU KUĆA U BLOKU ”V”

a) Prijedlog za asanaciju i rekonstrukciju zaštićenih kuća

u bloku i uređenje njihove okolice - promjena namjene

te otkup objekata

U Ulici 6. maja nalaze se dvije najkarakteristič-

nije malogradske tradicionalne obrtničke kuće od drvene

građe.

- Ulica 6. maja 6, jedini prototip potpuno drvene

rustične kuće najstarijeg tradicionalnog tipa sa zabatnim

pročeljem širokim četiri osi, s drvenom konstrukcijom

hrastovih planjki na “poberuhe” i hrvatski sjek, te uzida-

nim kaminom. Zapuštena je i preopterećena stanarina,

od komunalnih službi proglašena ruševnom. U privatnom je

vlasništvu. Stanari su stare ili socijalno ugrožene osobe

i mlade radnice. Sačuvan je izvorni prostorni raspored i

tlocrtna shema. Predlaže se totalna rekonstrukcija, presla-

ganje kuće na susjednu česticu pokraj kuće u Ulici 6. maja

broj 2, konzerviranje izvornog stanja i promjena namjene.

Pošto je to historijski primjerak, karlovačke obrtničke

kuće (1770. je vlasnik bio Mate Spudić, pećar) predlažu se

alternative:

- da kuća bude pod patronatom etnološkog odjela

Muzeja s inventarom malogradskog i etnološkog mobilijara

- rekonstrukcija izvornog tipa najstarijeg tipa doma

karlovačkih obrtnika u fortifi kaciji;

- 12 -

- da kuća bude pod patronatom Turističkog društva

ili trgovačke mreže s prodajom suvbnira, razglednica,

turističkih prospekata, umjetnog obrta, lončarstva i sl.

tipičnih za karlovačku regiju.

- Ulica 6. maja broj 2, kuća s dvorišnim gospodar-

skim krilom je izuzetna barokna stambena kuća s dvorišnom

zidanom kapijom i klesanim dovratnikom s ključnim kamenom

na kojemu je uklesana godina obnove 1784. Pripadala je ka-

petanu tvrđave Lovku; tip kuće ”domus capitanes”. Tada je

ta čvrsta drvena zabatna tradicionalna kuća s kraćim krilom

usporednim s ulicom postavljena na jače zidine temelje i

stubove od opeke u svom zadnjem dijelu. Od tada datira

barokni raspored stambenog prostora na katu s predvorjem,

”ganjčecom” prema unutrašnjem dvorištu i velikom sobom

”palačom” koje strop je povišen i ulazi u tavanski prostor.

Konstrukcija je starija. Građena je od masivnih ”planjki”,

hrastovih mosnica, u međusobnoj drvenoj konstrukciji greda

s podvlakama u prizemnim prostorijama prema pročelju kuće.

Predlaže se da se taj objekt otkupi od privatnika

i djelomično asanira i vrati ga u izvorno stanje zajedno s

gospodarskom zgradom i da mu se promjeni namjena. Kako kuću

dijele dva vlasnika izvedene su nekorektne adaptacije.

Predlažu se alternativna rješenja:

- u slučaju otkupa od neke društvene organizacije,

npr. Saveza lovačkih društava ili Društva kinologa i sl.,

predlaže se adaptacija kata u izvorno prostorno rješenje.

- 13 -

U prizemlju otvaranje prodajnog lokala za društvene rekvi-

zite; npr. lovačkog pribora, sportskih rekvizita ili razne

opreme. Dvorišnu prizemnu zgradu može se koristiti kao

radionice, skladišta i garaže.

- u slučaju da se kuća adaptira za stambeni pros-

tor, zahtjeva se da je koristi samo jedna obitelj, a pri-

zemlje i gospodarski trakt da se osposobi za nekoliko

obrtničkih radionica i skladišta.

- Oko kuća u Ulici 6. maja broj 2 i broj 6 potrebno

je urediti okolicu, očistiti unutrašnjost bloka, srušiti

neintegrirarii paviljon radi uređivanja javnog gradskog vrta.

Urediti stari pločnik s granitnim rubnim kamenom. Predlaže

se drvenu kuću u Ulici 6. maja broj 6, koju treba totalno

rekonstruirati, istovremeno presložiti na susjednu česticu

pokraj kuće broj 2, s kojom bi se ostvarila naglašenija

cjelina i slikoviti dojam.

- Kuća u Križanićevoj 36 je vrlo značajna za vizuru

stare vedute, Ulice 6. maja jer je ona orijentirana pročeljem

u tu ulicu na njezinom kraju a bočnim duljim pročeljem pre-

ma Križanićevoj. Nova neintegrirana željezna kapija koja

zatvara dvorište kuće ulazi u prostor gradske ulice i zatva-

ra pročelje kuće što treba ispraviti. Kapija osim toga

nagrađuje vizuru Ulice 6. maja u pogledu iz Radićeve ulice,

što je vrlo bitno da se ispravi. Zbog toga se preporuča

povući kapiju u prvobitnu liniju prema začelju kuće i zatva-

- 14 -

ranje dvorišta novom, po mogućnosti, zidanom kapijom s

drvenim krilima. Kuća je u privatnom posjedu i osrednje je

održavana. Prizemlje je izuzetno rješen prostor nastao pod

utjecajem graditeljstva primorja, pa vlasniku treba prepo-

ručiti da ga koristi kao obrtnički ili ateljerski prostor.

U dvorištu su recentno podignute neskladne gara-

že. Prizemnu gospodarsku zgradu koja odvaja dvorišta od

vrta i koja se naslanja na prizemnu kuću u Ulici 6. maja 2 a

predlaže se rušiti i otvoriti vrt prema dvorištu, te na

tom mjestu zabraniti gradnju bilo kakvog objekta. Budući

da vlasnik želi na svom posjedu graditi za sebe kuću za

stanovanje, a staru zaštićenu kuću i dalje eksploatirati,

tada se mogu preporučiti dvije alternative, u oba sluča-

ja uz uslov, da se stara kuća uredno održava i ne preopte-

rećuje kao stambeni prostor. Na katu smije biti samo stan

za jednu obitelj a prizemlje je podesno za poslovni prostor

nekog predstavništva ili advokatske kancelarije i sl.

Alternativna rješenja:

- rušenje dvorišnog krila kuće u Križanićevoj 36

koje je prigrađeno u 19. st. pošto je trošno. Na mjestu

starog krila graditi novo prilagođeno krovištem i gabari-

tom staroj kući. Ukoliko vlasnik ne pristaje na rušenje

krila, preporučiti asanaciju i korištenje prizemlja za

obrtničku radionicu a zabraniti stanovanje u tom prostoru.

- 15 -

- dozvoliti gradnju manjeg jednokatnog objekta

s krovištem uz bočni zid kuće u Lukšićevoj ulici 4, na

mjestu gdje su podignute neintegrirane garaže koje nagr-

đuju dvorište, a prizemlje u tom slučaju dvorišne kuće

projektirati za garažu i radionicu vlasnike kuće (vlasnik

je obrtnik).

U svakom slučaju zahtijevati da vlasnik održava

vrt i dvorište uredno, s oplemenjenim zelenilom i cvijećem.

Glavno pročelje kuće u Križanićevoj 36 treba otvoriti i

prezentirati, na završetku Ulice 6. maja tako da se istakne

barokni klesani dovratnik glavnog ulaza s vratima na kojima

su sačuvani stari rukohvati, i obnove kamene stube pred

ulazom u kuću.

b) Rušenje prizemnog paviljona u Radićevoj 24 i uklapanje

jedne suvremene trgovačko - poslovne zgrade

Neintegrirani prizemni paviljon u Radićevoj 24,

devalorizira Radićevu ulicu i nije prikladan za trgovačko

- prodajni prostor (Tehnomerkur). U zamjenu za taj objekt

predlaže se graditi suvremeni trgovački objekt uz pretpos-

tavku preseljenja i rekonstrukciju tradicionalne drvene

kuće u Ulici 6. maja 6. U tom slučaju uglovni objekt bi se

morao morfološki uklopiti u staru strukturu Radićeve ulice

i gabaritom u vrlo osjetljivu stariju strukturu Ulica 6.maja,

u kojoj se mora postići vrlo skladan susret s kompozicijom

- 16 -

masa. Zbog toga se predlaže da se novi objekt gradi u dva

nivoa i na dvije građevinske prvobitne čestice, na uglovnoj

prema Radićevoj ulici na kojoj se nalazi neintegrirani

paviljon i na čestici u Ulici 6. maja. Za projekt treba

raspisati natječaj s uvjetima modaliteta zaštite i prilo-

žiti osim nacrta fotomontažne priloge i maketu.

c) Uređenje pročelja zgrada u Radićevoj ulici od broja 28

do 32 i potrebne asanacije

Bitno je za asanaciju kuća i izgled ulice uređe-

nje i bojanje pročelja, te isticanje detalja, kamenih

dovratnika na kućama broj 28 i 30, klasicističke rešetke

od kovana željeza na vratima kuće broj 30.

Čišćenje dvorišta od šupa, pretpostavlja se gri-

janje grada sistemom plinifi kacije ili neki od ekonomičnih

načina. Šupe nagrđuju dvorište zgrade u Radićevoj 30.

Predlaže se rušenje trošnog kata nad dvorišnom zgradom u

Radićevoj 28 (praonica rublja) radi zračenja dvorišta.

Podrum kuće u Radićevoj 28 s vratima od kovana željeza

ponuditi za adaptaciju nekoj vinarskoj zadruzi za točionicu

vina.

- Povijesni objekt u Radićevoj 32, gradska

stražarnica na ulazu u bivšu fortifi kaciju neprikladno se

koristi za stambeni objekt. Predlaže se otkup prizemnice i

adaptacija za prostor koji bi sakupljao omladinu i posjetio-

- 17 -

ce Radićeve ulice, npr. za prodavaonicu gramofonskih ploča

sa salonom za slušanje ploča, prodavaonicu muzičkih instru-

menata i sterouređaja i sl.

3. PRIJEDLOG ZA PREZENTACIJU ”ŠANCA” I RUŠENJE NEINTEGRIRANE

ŠKOLSKE ZGRADE - Tehnički centar ”Marijan Čavić”

(Šifra VIII)

Objekt građen za školsku zgradu u grabi - ”šancu”,

rasčlanjen je u tri trakta od kojih se jedan nalazi na

jugoistočnom obodu Drakulićeve ulice nasuprot objekata u

Drakulićevoj ul. br. 3, 4 i 5. Građen je po nalogu bivše

banske vlade neposredno prije rata. To je primjer potpuno

promašene lokacije i arhitekture zakašnjelog funkcionalizma

koja je kao školska zgrada po funkciji prostora potpuno

promašena i neprikladna za bilo kakvu nastavu. Tri trakta

zgrade, građene u dvije faze, spojena su depresivnim predi-

menzioniranim hodnicima. Objekt je ispod svake razine,

neintegriran je i teško povređuje karlovačku ”Zvijezdu” u

njenom vizuelno najuvjerljivijem obodu, ozeljenjenom ”šancu”,

koji je upravo s jugoistočne strane najuočljiviji, dubok i

dobro sačuvan.

Pošto se ”šanac” predlaže za konzervaciju na

sjeveroistočnom i jugoistočnom potezu zajedno s bastionima

i revelinom, postoji najkonkretniji zahtjev da se eliminira

- 18 -

neintegrirano interpolirana i predimenzionirana arhitektura

koja sječe gradsku grabu i omeđuje ju s tri krila. Kako je

taj delikatan problem usko vezan s konzervacijom ”šanca” i

isticanjem zvjezdastih krakova bivših bastiona, pretpos-

tavlja se dugoročni rok zahvata u nekoliko etapa, tim više

jer je prethodno potrebno osigurati i graditi novi školski

prostor.

Ideja da se povijesni centar oživi što vitalnijim

i što skladnijim sadržajima i da se što više kulturno

- prosvjetnih ustanova zadrži u ”Zvijezdi”, rukovodila je

stručnjake da istražuju dosadašnje povijesne kao i suvreme-

ne sadržaje povijesne jezgre. Jedan od alternativnih prijed-

loga pretpostavlja da se bivša ”Oružana”, danas kasarna

Narodnog heroja Josipa Kraša, oslobodi od vojne namjene,

jer se prema iskazima vojnih stručnjaka pokazala zastarje-

lom za suvremene potrebe JNA. Osim toga objekt je krajem

prošlog rata vrlo tečko oštećen, jer je prilikom oslobođe-

nja Karlovca miniran, pa su stradala dva krila orijentirana

prema Šimunićevoj i Frankopanskoj ulici. Jedan od prijedloga

je da se ponovno izgrade ta dva krila pošto postoji dokumen-

tacija za rekonstrukciju i oblikovanje vanjskih fasada pos-

tradalih krila. Tom prilikom morala bi se osigurati izgrad-

nja potrebnog objekta za JNA na povoljnijem lokalitetu, a

taj objekt ponuditi za školske potrebe,u zamjenu za onaj

u ”šancu”. Uvjet bi bio ponovno izgrađena krila koja su

srušena, uređenje unutrašnjeg dvorišta ili dvoranskog pros-

tora, hale i slobodnog prostora iza zgrade. (hortikultura i

- 19 -

parkiralište). Rekonstrukcija vanjskog izgleda i strukture

sačuvanog dijela bivše ”Oružane” sa otvaranjem svih por-

tala (tri portala). S obzirom na to da će sjeveroistočni

dio povijesnog središta biti pješačka zona, kao takva biti

će najpovoljnija za prosvjetno - kulturne sadržaje. Namje-

ra je da se u blokovima sjeveroistočnog dijela starog cen-

tra oslobodi što više prostora za kulturne svrhe: npr.

Muzička škola u bloku uz Prešernovu ulicu.

U toj kombinaciji, koja se temelji na anketama i

ispitivanju građevinskog tkiva, sadržajnog i socijalnog

sastava pojedinih blokova i objekata i na potrebi da se u

centru oslobodi nekoliko objekata tradicionalnog vojnog

sadržaja, moglo bi se u razmaku od 5 do 10 godina također

osloboditi ”šanac” i daljnje investicije u potpuno promašen

objekt protiv kojega su svojevremeno bili kulturni i ekonom-

ski krugovi Karlovca, ali im je bio nametnut od Banske vla-

de u Zagrebu.

Da se škola zadrži u ”Zvijezdi”, na mjestu bivše

”Oružane”, ima i povijesnih razloga, jer je bila davnašnja

želja Karlovca da se na tom mjestu gradi gimnazija pod pas-

kom pijarista, pa je pronađen i projekt za školu i njihovu

rezidenciju u sastavu sa starom ”oružanom”. Na zahtjev

Josipa II zbog turskoaustrijskih ratova građena je ipak

”Oružana”.

U urbanističkom korištenju građevinskog tkiva

povijesne jezgre pretpostavlja se i oslobođenje prostora na

sjeveroistočnom dijelu grada za potrebe đačkog doma “Nade

Dimić” i koncentracija omladinskih ustanova i klubova u

tom dijelu grada.

- 20 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA ”V”

Objašnjenje:

Blok ”V” nastao je na krnjem rubnom bloku između

”Novih Vrata” fortifi kacije i koruškog bastiona. Tu su se

nalazile obrtničke kuće najstarijeg tipa od drvene građe, a

uz današnju Radićevu (”Neuthorgasse”) među obrtničkim kuća-

ma jedna veća s gospodarskom zgradom. U bloku su tri objek-

ta pod zaštitom kao izraziti tipološki primjerci kuća biv-

še fortifi kacije. To su drvene kuće u Ulici 6. maja broj 2

- ”domus capitanes”, u Ulici 6. maja broj 2 - drvena barokna

obrtnička semiurbana kuća, i u Križanićevoj broj 36- obr-

tnička kuća pregrađena u kasnobarokni tip građanske kuće s

unutrašnjim prostorom mediteranskog tipa. Za ove će se kuće,

o kojima ovisi karakter najstarijih gradskih veduta kao i

identitet povijesne jezgre, zahtijevati zbog izrazite vri-

jednosti adekvatna zaštita, rekonstrukcija, asanacija, te za

pojedine i promjena namjene i sadržaja uz uvjet otkupa

(društvene prostorije, turističko društvo, obrt).

U prvoj pol. 19.st. promijenio se je socijalni sas-

tav vlasnika kuća uz rub prema Radićevoj ulici. Izgrađene su

današnje kuće od kojih je jedna, u Radićevoj 36, bila deset-

ljećima pučka škola, a kasnije je u njoj stanovao Dušan

Lopašić, poznati karlovački žuranlist (1852 - 1921), urednik

”Svjetla”, ”Glasonoše” i ”Sloge”. Zbog tih povijesnih raz-

- 21 -

loga kuća bi morala dobiti spomen ploču. Za taj se niz

klasicističkih kuća u Križanićevoj ul. od broja 26 do 36

predlaže obnova pročelja i vrijednih detalja (klesani

dovratnici, kovano željezo)

- Posebnu zaštitu, obnovu i promjenu namjene

zahtjeva prizemna stržarnica fortifi kacije u Radićevoj 32

(Postoje nacrti iz 1806. god. - Arhiv Hrvatske u Zagrebu).

- Stambeni objekti na obodu uz ”šanac”, koje su

gradili karlovački inženjeri graditelji u razdoblju funkcio-

nalizma od 1932 do 1939 valorizirani su kao vrijedni pri-

mjerci ambijentalnog značenja.

- Neintegrirana školska zgrada u ”šancu”

- Tehnički centar ”Marijan Čavić” predlaže se za rušenje

u roku od 10 godina (dugoročni program) zbog prezentacije

šanca i nefunkcionalnosti objekata.

- Neintegrirani paviljon u Radićevoj 24 -

prodavaonica poduzeća ”Tehnomerkur” predlaže se za rušenje

jer devalorizira to istaknuto mjesto na uglovnoj građevin-

skoj čestici. Umjesto njega predviđa se interpolacija jednog

suvremenog kvalitetnog poslovno - trgovačkog objekta koji

bi vratio narušeni estetski izgled Radićevoj ulici. Objekt

bi se mogao proširiti i na susjednu česticu uz uvjet, da

- 22 -

se investitor koji se bude ponudio za tu lokaciju, obaveže

da će uložiti jedan dio sredstava za preslaganje i rekon-

strukciju drvene kuće u Ulici 6. maja broj 6. Uglovni objekt

na tom potezu Radićeve ulice mora se morfološki uklapati

u fasadni izgled i gabaritom, i kompozicijom masa u deli-

katnom susretu sa starom strukturom i susjednim baroknim

malogradskim drvenim kućam u Ulici 6. maja. Zbog toga se

predlaže da se objekt gradi u dva nivoa.

Za projekt treba raspisati natječaj s uvjetima

modaliteta zaštite, maketom i fotomontažnim prilozima.

- 23 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”X”

u istraživanju bloka sudjelovali su:

Ljerka Kanižaj, prof., povjesničar umjetnosti

Dr Đurdica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Mr Miljenka Fischer, arhitekt

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Mr Nada Grčević, povjesničar umjetnosti

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”X”

s kućama pod zaštitom u Ulici 6. maja 16, Ulici 6. maja 14,

Ulici 6. maja 10, Radićevoj 23, Radićevoj 25 i Kukuljeviće-

voj 5.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom ”X”

2. Prijedlog za revitalizaciju kuća u bloku “X”

a) Asanacija zaštićenih kuća izrazite i više ambijental-

ne vrijednosti i prijedlozi za nove sadržaje; čišće-

nje bloka od neintegriranih objekata.

b) Otkup čestice s objektom i vrtom u Šenoinoj 2 i

prijedlog za rekonstrukciju i osnivanje muzejske

zbirke u sklopu kluba fotoamatera pod nazivom -

Atelier Hinka Krapeka.

3. Rješenje građevinske čestice i unutrašnjeg dvorišta u

bloku koji pripada kući u Ulici 6. maja 14 s objektom i

skladištima Zanatske zadruge.

Alternativna rješenja:

a) - prihvaćanje postojećeg stanja i namjene s poslov-

nim objektom i skladištima Zanatske zadruge uz

- 2 -

uvjet da se na čestici između kuća u Ulici 6. maja

14 i 12 izgradi poslovno-stambena zgrada.

b) - promjena sadržaja uz uvjet da se otkupe objekti

Zanatske Zadruge, a unutrašnjost bloka tj. dvori-

šta sa zgradom adaptira za boravak predškolske

djece (dječji vrtić s igralištem). Na čestici uz

Ulicu 6. maja izgradnja stambenog objekta. U tom

slučaju može se probiti prolaz iz Kukuljevićeve

ulice.

- 3 -

1. ANALIZA BLOKA ”X”

Blok se nalazi u jugoistočnom dijelu povijesnog

središta na rubnoj “insuli” bivše fortifi kacije, odvojen

od ”šanca” Kukuljevićevom ulicom. Nalazi se sjeveroistočno

od glavne komunikacije centra, Radićeve ulica, koja je u

tom dijelu bila u tvrđavi najprometnija, jer je glavna pro-

metnica koja je spajala ”stara vrata”, glavna vrata tvrđa-

ve, sa ”Novim vratima” ili turskim vratima, prolazila da-

našnjom Kraševom, mimo glavnog trga kroz današnju Marinko-

vićevu do Radićeve, pa prema Rakovcu. Blok je površinom

veći od ostalih pravilnih kvadratnih blokova jer se je pro-

širio i na dio susjednog kvadrata prvobitne ”insule” iza

”Velike vojarne” (”Ivo Marinković”). U planovima 17. st.

površinom je bio jedan od manjih krnjih blokova uz rub for-

tifi kacije. Danas ga omeđuju Radićeva ulica, Ulica 6. maja,

Šenoina ulica i bivš i trg Josipa Adžije ili ”drveni plac”

pogorelina (koju je Društvo za poljepšanje grada Karlovca

u 19. st. na inicijativu osnivača Društva i prvog predsjed-

nika Josipa Adžije preuredilo u park), i Kukuljevićeva

ulica, bivša Bedemska, koja je zavojita, jer se probijala

uz bedeme fortifi kacije pokraj kuća podignutih uz bedeme.

Kuće su na tom bloku podignute u nizu uz rubove

bloka, orijentirane prema gradskim ulicama. Jugozapadni

dio je u unutrašnjosti gusto izgrađen s dvorišnim krilima

zgrada koje omeđuju manja dvorišta, sa skladištima i šupama.

- 4 -

Sjeveroistočni dio se tek krajem 19. st. i u novije vrije-

me potpuno izgradio i na njemu se nalazi veće dvorište,

nekad imanje kuće u Ulici 6. maja 14, danas dvorište Obrt-

ne zadruge, otvoreno prema Ulici 6. maja. Na suprotnoj

strani ulice nalaze se zgrade hotela ”Central” i kasarna

narodnog heroja ”Ivo Marinković”.

U bloku je 14 kuća, 9 skladišta, 9 drvenih šupa,

10 unutrašnjih dvorišta i jedno veliko dvorište Obrtne za-

druge. Zatim jedan vrt ispred kuće u Šenoinoj ulici 2, ori-

jentiran prema parku. Prolaz kroz blok je zakrčen drvenim

skladištem Obrtne zadruge.

Situacija u 18. st.

-U bloku je 1752. god. bio svega 21 objekt, od toga

19 uz današnju Radićevu ulicu (Neuthorgasse) i Ulicu 6.

maja (Kasserngasse). Unutrašnjost je bila prazna s velikim

obrađenim vrtovima na više zemljišnih čestica, koje nisu

pripadale kućama na rubu, jer je svaka imala manji vrt iza

kuće, a po tipu su čestice tih kuća bile iz 17. st. Najrje-

đe je bio izgrađen rub uz Kukuljevićevu ulicu (tada Bedem-

ska) i današnju Šenoinu (Slossgasse) koja se tada probija-

la kao uži prolaz među kućama u osi portala ”Velike vojar-

ne” (Narodnog heroja ”Ivo Marinković”) prema bastionu sv.

Elizabete i bedemima tvrđave. Vojarna je bila razlogom da

se blok deformirao i povećao u sjeveristočnom - dijelu na

- 5 -

račun zemljišta koje je prvobitno prema renesansnom planu

pripadalo jednoj od centralnih”insula” kvadratnog oblika.

Prema podjeli zemljišta na čestice i gustoći kuća

uz rub bloka prema bedemu fortifi kacije, zaključujemo da

u 17. st. nije bilo dozvoljeno graditi kuće na prostoru u

blizini gradskih vrata (“ Nova vrata”) jer je taj dio ze-

mljišta bio određen u slučaju potrebe za koncentraciju voj-

ske. Slična je situacija bila i kod glavnih vratiju (“Sta-

ra vrata”) pred kojima se već u 17. st. oko jedne kvadrat-

ne ”insule” razvio zbog vojnih potreba manji trg urbanisti-

čki rješavan u 17. st. za vrijeme generala J. Herbersteina

i još jednom kasnije u drugoj pol. 18. st. Pred ”Novim vra-

tima” prema Rakovcu takav se trg kasnije nije razvio pošto

je put prema Rakovcu vodio u sela i zaseoke u okolici, dok

je u 17. st. taj ulaz u grad bio manje reprezentativan i

strateški najizloženiji.

Na proširenju ulice pred bivšim gradskim vratima se

na kraju Radićeve i na početku današnje Kukuljevićeve uli-

ce nalazi mali park, tratina sa stablom, i nasuprot nje u

Radićevoj ulici stražarnica (adaptirana u stambeni objekt).

Budući da je iz Velike vojarne morao biti osiguran najlakši

prolaz do bastiona, u rensansnom planu predviđena gradska

ulica u produžetku centralnog trga, današnja Daničićeva

ulica, koja se protezala do Bedemske ulice (danas Kukulje-

vićeva) u pravilnom renesansnom rasteru ulica, prestala je

funkcionirati. Raster ulica se nakon gradnje Vojarne pore-

metio, jer je iza vojarne probijena uža ulica, a na tom su

- 6 -

prostoru s vremenom nastali obrađeni vrtovi, premda nikad

nije bio posve zatvoren kućama na rubnim česticama. Bedem-

ska se ulica kao i Tijesna povijala i probijala između blo-

ka i kućica uz bedem gdje se sve do požara u 19. st. pro-

tezao gusti niz kuća na srednjovjekovnom tipu građevinske

čestice, prekinut u zoni današnjeg ”Ruskog puta” i u osi

Šenoine ulice.

U 18. st. je na rubu bloka prema današnjoj Radiće-

voj ulici bilo šest kuća najstarijeg tipa na uskim česti-

cama, razdvojenim “gasicama”, a iza njih nalazio se uski

objekt, vjerojatno gospodarska zgrada. Kućama su pripadala

mala dvorišta .

Uz današnju Ulicu 6. maja bilo je 6 objekata rahli-

je podignutih i tlocrtno suvremenijih, šireg kvadratnog

oblika, jer su te kuće bile vjerojatno podignute u prvoj

pol. 18. st. Sve do današnje Šenoine ulice sterali su se

vrtovi, a u sjevernom dijelu bloka uz današnju Kukuljevi-

ćevu ulicu kuće su se zgusnule, ukupno njih 7 od kojih je

jedna bila u unutrašnjosti bloka pa je zbog nje bio probi-

jen jedan prolaz,

Situacija 1770. god.

Kuće su pripadale:

1. br. 130 - Matijas Preska, kovač, vlasnik kuće i čestice

vrta. (na tom mjestu je danas kuća u Šenoinoj

3)

- 7 -

2. br. 131 - Petar Tersak, tesar (na tom mjestu je danas

kuća u Šeno ino j 2)

3. br. 131 - Petar Tersak, tesar (na tom mjestu je danas

kuća u Šenoinoj 2)

3. br. 132 - Petar Matesić, bravar (postojeća kuća u

Ulici 6. maja 14 / Šenoina, potpuno sačuvana).

4. br. 133 - Nugent Turkin

5. br. 134 - Rosenfeld, major; pokraj kuće se nalazila

štala usporedo s današnjom Ulicom 6. maja.

6. br. 135 - građanska bolnica

7. br. 136 - Adam Steiner, mlinar

8. br. 137 - Tomas Poneković, krojač

9. br. 138 - Steinmayer, kolar

10. br. 139 - Andreas Pintar, tesar

11. br. 140 - Martin Sabčić, gostioničar

12. br. 141 - Jure Jurjević, užar

13. br o 142 - Mihalj Mavre, postolar

14. br. 143 - Mico Simović, pečar

15. br. 144 - Krasović, užar

16. br. 145 - Tomas Jurgat, postolar

17. br. 146 - Mihalj Car

18. br. 147 - Bara Lisička, užarica

19. br. 148 - Tomas Martinović, krojač

20. br. 149 - Mihal Vulaković , čizmar

Sudeći po popisu kućevlasnici su bili obrtnici,

izuzev jedne ofi cirske kuće sa štalom i građanske bolnice-

obje su se nalazile u “Kasserngasse”, današnjoj Ulici 6.

- 8 -

maja u blizini vojarne. Sve su kuće bile od drvene građe i

do kraja 18. st. nisu se mnogo mijenjale, osim što su pone-

kima dograđivana dvorišna krila. Jedino je zgrada građan-

ske bolnice bila produljena.

Promjene u građevinskoj strukturi tokom 1 9. i 20. st.

U 19. st. se sasvim izmijenilo građevinsko naslje-

đe, nastale su radikalne promjene u strukturi bloka. Od ba-

roknih kuća sačuvane su jedino kuća u Ulici 6. maja 16,

Radićeva 25 i drvena kuća uz koju je u 19. st. dograđena

nova u Kukuljevićevoj 5.

Kuća u Ulici 6. maja 14 podignuta je na zemljištu

starije barokne građanske kuće Nugent Turkina i štale majo-

ra Rosenfelda. Građena je oko 1818. Kuća je 1855. pripadala

Heleni SidI zajedno s česticama 80 i 90 gdje se nalazio ve-

ći vrt. U drugoj pol. 19. st. kuća je pripadala trgovačkoj

obitelji Badovinac zajedno s velikim čvorištem. U to vrije-

me je nad prizemljem koje je lijevo od veže, svođeno (bivša

pivnica) podignut zidani kat i tavanski stambeni prostor.

Danas je zajedno s dvorištem predana na korištenje Obrtnoj

zadruzi, koja je u dvorištu izgradila jednokatni objekt i

skladište.

- Kuća u Ulici 6. maja 12 pregrađena je oko 1920. U

prizemlju se nalazi starija struktura kuće koja je 1770.

pripadala majoru Rosenfeldu i kojoj je u prvoj pol. stolje-

- 9 -

ća dozidano dvorišno krilo za skladište. U kuću je tom pri-

likom ugrađen svođeno prizemlje jedne uže kuće koja je

1855. pripadala udovici Gast zajedno s vrtom iza kuće. To

je prizemlje desno od veže. Ta kuća je bila podignuta na

parceli tj. jednom dijelu parcele gdje se je nalazila zgra-

da građanske bolnice. Bolnica je bila iseljena iz grada

nakon što je Josip Stiller, barokni karlovački graditelj,

podigao na Dubovcu zgradu za novu bolnicu.

- Kuća u Ulici 6. maja 10 je bidermajerska stambena

kuća tipična za Karlovac, od drvene građe na katu, sa svo-

đenom pivnicom u dvorišnom krilu. Nastala je na mjestu

gdje je 1770. bila jedna manja kuća mlinara Adama Steinera

i na jednom dijelu čestice, na prostoru na kojem je nekad

bila građanska bolnica. Ta je kuća s vrtom pripadala 1855.

Peteru Keku koji je vjerojatno podigao današnju biderma-

jersku kuću, ucrtanu u tlocrt Karlovca 1863.

- Radićeva 23/Ulica 6. maja, jednokatna je uglovni-

ca, trgovačka kuća u kojoj je bila trgovina mješovitom ro-

bom Kamila Badovinca. (danas ”Tehnomerkur” i na katu poslo-

vni prostor zagrebačkog Vjesnika i Večernjeg lista). Podi-

gnuta je na čestici na kojoj se 1770. g. nalazila kuća iz

17. st. krojača Tome Ponekovića. Badovinčeva kuća je u

stilu jadnostavnog romantičnog historicizma, sa svođenim

prizemljem i podrumom građenim za trgovački prostor, a na

katu s luksuznim građanskim stanom vlasnika kuće.

- Radićeva 25, prema popisu iz 1770. kuća tesara

Andreasa Pintara u tlocrtu i konstrukciji je ostala saču-

- 10 -

vana. U 19. st. je prokopan podrum, a fasada je neostilski

dekorirana. Recentno je u arkadni luk na začelju, prema ma-

lom potaracanom dvorištu, uzidan mokri čvor.

U 19. st. nizale su se uz Radićevu ulicu barokne

kuće sve do ugla današnje Kukuljevićeve gdje se nalazila

trgovačka kuća s dućanom u prizemlju. (Vidi fotografi ju u

albumu Hinka Krapeka iz 1889. ”Grad Karlovac i njegova

okolica”, Sveučilišna knjižnica u Zagrebu). Pokraj te uglo-

vnice zabatnom stranom orijentirane prema Kukuljevićevoj

ulici, nalazila se uska mala zabatna kuća sa dvije prozor-

ske osi pokrivena šindrom. Obje kuće su ucrtane u tlocrt

Karlovca 1863.

- Kukuljevićeva 1, uglovnica podignuta krajem 19.

st. na česticama gdje su se ranije nalazile dvije starije

kuće, jedna trgovačka kuća iz baroknog razdoblja i druga

iz početka 19. st. drvena uska malogradska jednokatnica

pod krovom od šindre. (Vidi fotografi ju iz albuma Hinka

Krapeka, 1899. g.) Trgovačka kuća na kraju Radićeve /

Kukuljevićeve, je 1770. pripadala postolaru Mihajlu Mavri.

Godine 1855. je čestica s kućom br. 88, pripadala Ferdinan-

du Čermaku. Krajem 19. st. je na tim dvjema česticama sa-

građena današnja kuća s neostilskim osobinama, tornjastim

istakom na uglu i trgovačkim lokalom u prizemlju. Prošire-

na je i na zemljište susjedne nekad barokne kućice u Kuku-

ljevićevoj ulici. Kuća je 1933. pripadala ženi trgovca

Štefaniji Mutavdjić. Stan gospodara kuće je na katu i ima

još jednu mansardnu sobu. U prizemlju je stan za iznajmlji-

- 11 -

vanje. Kuća krilima zatvara malo unutrašnje dvorište.

- Kukuljevićeva 3, je bila bidermajerska prizemna

kuća podignuta oko 1840. god. u koju je ugrađen dio stari-

je kuće iz početka 19. st. Kat je nadograđen 1923. kad je

vlasnik bio Janko Medunić. U prizemlju, lijevo od hodnika

bila je gostionica s posebnim ulazom direktno iz ulice.

Nadogradnju je izveo ovlašteni graditelj Josip Jurman. Od

susjedne kuće u Kukuljevićevoj 5 odvojena je dvorištem ko-

je zatvara zidana kapija.

- Kukuljevićeva 5, je barokna kuća drvene građe

koja je 1770. pripadala užaru Krasoviću. Krilo je dograđe-

no 1868. i tada je zabatna kuća starog tipa iz 17. st.

stavljena pod isti krov s krilom kuće koje je usporedno

s ulicom. Iza kuće je slobodna čestica vrta, obrađena. U

prizemlju su bile obrtničke radionice.

- Kukuljevićeva 7, građena je oko 1870/80 na česti-

cama na kojima su u baroknom vremenu bile dvije manje drve-

ne kuće. Kuću je pregradio i adaptirao 1935. prema svojim

nacrtima Franjo Toplak, karlovački graditelj. U toj adapta-

ciji je uništeno neostilsko pročelje, povećani su prozori i

potpuno skinuta dekoracija. Kopije nacrta kuće prije te

funkcionalističke intervencije sačuvani su u arhivu obite-

lji Nikolić koji su kuću kupili 1919. i adaptirali je 1935.

- Šenoina 3 je stambena dvokatnica podignuta kra-

jem 19. st. kao neostilska kuća, prvobitno jednokatnica.

Recentno je nadograđen II kat.

- Šenoina 2, je neintegrirani objekt nadograđen

- 12 -

s jednim krilom bez dozvole. Ispred kuće je vrt. Objekt se

nalazi na čestici gdje se je sve do početka posljednjeg

rata nalazila prizemna kuća, povučena na kraj čestice, u

kojoj se nalazio fotografski atelier. Osnovao ga je Hinko

Krapek, poznati karlovački fotograf 19. st. Koncem stoljeća

su atelier preuzeli fotografi Brauner i Wöllner. Tu je

Hinko Brauner radio do početka 40-tih godina našeg stolje-

ća. Bespravno građena niska gradnja predlaže se otkupiti

zajedno s česticom vrta i rušiti recentno građeno krilo.

- Radićeva 27 je predimenzionirana dvokatnica s ni-

žim dvorišnim krilima, građena 1902. na česticama gdje su

se dotada nalazile dvije barokne trgovačke jednokatnice.

Pripadale su 1770. Martinu Sabčiću, gostioničaru (br. 140)

i Jurju Jurjeviću užaru (br. 141).

- Kukuljevićeva 9 je neintegrirana jednokatna

uglovnica sa suterenom i terasom. Građena je u drugoj pol.

20. st. Može se jedino ukusno bojati i tako neutralizirati

neestetski utisak.

Iz popisa vlasnika čestica i kućnih brojeva 1855.

saznaje se da su objekti polovinom 19. st. pripadali ovim

vlasnicima:

- Saub Franz, čestica 88, kuća br. 81 (danas Ulica 6. maja

16).

- Seidl Helena, čestica 89 s vrtnom česticom, kuća br. 82

(danas Ulica 6. maja 14).

- Udovica Gast, čestica 91 s vrtnom česticom 92, kuća br. 83.

- 13 -

- Kek Peter, čestica 93, kuća br. 84 (danas Ulica 6. maja

10).

- Malodobni Doinović, čestica 94, kuća br. 85.

- Petrinčić Anton, čestica 95 i vrtna čestica 96, kuća

br. 86 (danas Radićeva br. 25).

- Ivaniš Mato, čestica 97, kuća br. 87.

- Čermak Ferdinand, čestica 98, kuća br. 88.

- Udovica Inejević, čestica 99, kuća br. 89.

- Čermak Ferdinand, čestica 100, kuća br. 90 ( na vrtnoj

čestici 100 je danas kuća u Kukuljevićevoj 3).

- Fink Petar, čestica 101. kuća br. 91. (danas drvena ba-

rokna kuća na koju se pod istim krovištem nadovezuje

krilo iz 19. st. u Kukuljevićevoj 5.)

- Petek Ivan, čestica 102 s vrtnom česticom 103, kuća

br. 92.

- Udovica Štipić, čestica 104, kuća br. 93.

- Pavletić Anton, čestica 105 i čestica 106, s kućama

br. 94 i 95.

- Turković Janko, čestica 107, kuća br. 96.

- Gervais Joža, čestica 108, kuća br. 97.

- Perkopac Petar, čestica 109, kuća br. 98.

- Imöhl Ivan, čestica 110, kuća br. 99.

- Britvec Nikola, čestica 111, kuća br. 100.

- 14 -

2. PRIJEDLOG ZA REVITALI ZACIJU KUĆA U BLOKU ”X”

a) Asanacija zaštićenih kuća izrazite i više ambijen-

talne vrijednosti - prijedlozi za nove sadržaje,

čišćenje bloka od neintegriranih sadržaja.

Najstariji tipovi građanskih kuća pretežno od drve-

ne građe nalaze se u Kukuljevićevoj 5 i Ulici 6. maja 16.

- U Kukuljevićevoj 5 je kuća iz 17. st. podzidana,

na katu od drvene građe. Nekada zabatna kuća, stavljena je

pod isto krovište s novim krilom koje je prigrađeno uspore-

dno s ulicom i povezano vežom sa starijom kućom. Međustro-

pna konstrukcija i tlocrtni raspored, s komunikacijom sta-

rije kuće sačuvani su u potpunosti. To je vjerojatno kuća

užara Karasovića prema popisu iz 1770.

Pročelja svih kuća u Kukuljevićevoj ulici deformi-

rana su u prvoj pol. 20. st. u razdoblju funkcionalizma.

Slikovitost ulice bila bi postignuta kad bi se stara barok-

na kuća ponovno istaknula rekonstrukcijom zabatnog pročelja

pod samostalnim krovištem u kojeg bi se upustio krov mlađe

kuće. Tada bi se u potkrovlju mogao ugraditi manji suvre-

meni stan što bi ekonomski opravdalo takav zahvat.

Vlasnici kuće može se preporučiti da prostorije pri-

zemlja u kojima su uvijek bile obrtničke radionice adapti-

ra za tri radnje s posebnim ulazima direktno iz ulice, jer

- 15 -

bi tako prizemlje koje je nepodesno za stanovanje bilo vi-

talizirano i donosilo veći prihod za uzdržavanje kuće. Sta-

novanje u tim prostorijama treba zabraniti, jer za to nema

osnovnih uvjeta. Preporuča se prostorije adaptirati za po-

stolarsku radionicu, kožarsku, popravljaonicu čarapa i

slične sadržaje prodajno-uslužnih obrta ili suvremenije

sadržaje, npr. ured za prepisivanje, umnažanje itd. Na pro-

storu dvorišta i povrtnjaka iza kuće nesmije se dozvoliti

izgradnja nikakvih objekata, nego treba srušiti i postoje-

ću pomoćnu zidanu zgradu.

- U Ulici 6. maja 16 je barokna obrtnička kuća

s krilom usporednim sa Šenoinom ulicom koje je dograđeno u

prvoj pol. 19. st. Izrazite je spomeničke vrijednosti, po-

dignuta u prvoj pol. 18. st. s prizemljem od mješana kame-

na i opeke, drvena s međustropnom konstrukcijom otvorena

grednika i s karakterističnim izvornim tlocrtom. Pripadala

je 1770. bravaru Petru Matesiću. U prizemlju su se izmje-

njivale obrtničke radionice, posljednja, je bila postolarska.

Veža s kasnobaroknim dovratnikom je izolirana a i komunika-

cija je s katom i dvorištem kroz vežu.

Vlasnik je kuće 1855. bio Saub Franc koji je vje-

rojatno nešto ranije dogradio niže krilo uz ulicu, s malom

pivnicom svođenom pruskim svodom, koje je zatvorilo pota-

racano unutrašnje dvorište, odvojeno visokim zidom od dvo-

rišta kuće u Ulici 6. maja 14. Krajem 19. st. je dograđeno

jedno nesolidno kratko krilo koje je zatvorilo dvorište s

- 16 -

jugozapadne strane. Trošno je i treba ga srušiti da dvori-

šte postane zračno.

Preporuča se da kuću otkupi privatna osoba koja bi

pristala adaptirati prizemlje za gostionicu s točionicom

pića. Vlasnik bio bi obavezan asanirati stambeni prostor

na katu i drveni ”ganjak”. Također se može preporučiti da

kuću otkupi neka društvena organizacija (savez lovaca, ki-

nolozi, planinari i sl.) koja bi uz društvene prostorije

na katu mogla prizemlje iznajmiti za ugostiteljstvo tipa

krčme ( taverna) sa specijaliziranom domaćom kuhinjom i pi-

ćima, a da se kuća od prihoda održava. Na izvanredno je do-

brom položaju nasuprot velike vojarne ”Ive Marinkovića” i

hotela Central, ispred parka i na putu za rekreacioni cen-

tar na Korani, pa pretstavlja dobru lokaciju za ugostitelj-

stvo. Mogla bi zbog toga biti u sklopu motela ”Central” uz

uslov da uz postojeći hotel ”Central” s restauracijom bude

riješen u tom dijelu grada i jedan intimni - domaćeg tipa -

prostor za ugostiteljstvo.

- Kuća u Ulici 6. maja 14, ima prizemlje koje je

nepodesno za stanovanje, pa se može adaptirati za kancela-

rijski prostor ”Obrtne zadruge” koja je već dobila kuću na

korištenje, ili da se iz najme prostorije desno od veže ne-

kom predstavništvu. Lijevo od veže je već i nadsvođeni pro-

stor gdje bi se također mogla otvoriti npr. trgovina voćem.

Na katu prvobitni luksuzni građanski stan recentno pretvo-

ren u nekoliko manjih stanova ili treba vratiti u jedan

- 17 -

jedinstveno ispravno riješen stambeni prostor ili u poslo-

vni prostor, kancelarijski nekog predstavništva, dok na

tavanu mogu ostati mali stanovi za samce pod uvjetom da se

obnove.

- U Ulici 6. maja 10, bidermajerska kuća ima otvo-

re lokala koje je potrebno vratiti u pravu mjeru i obnovi-

ti ih u drvenom materijalu. Prostorije u prizemlju dvori-

šnog krila preporuča se adaptirati za obrtničku radionicu.

U kući je potrebno sačuvati njezin izvorni unutrašnji ras-

pored, drveno stubište i ”ganjčec”. Drvene djelove je po-

trebno obnavljati. Pivnica i prostorije u dvorišnom krilu

mogle bi se upotrijebiti za uslužni obrt.

- U Radićevoj 23 je prizemlje izobličeno prevelikim

otvorima trgovačkog lokala ”Tehnomerkur”. Trgovina takvog

sadržaja nema razloga da bude na istaknutom mjestu u Radi-

ćevoj ul. i zbog neukusno opremljenih izloga jer je ponuda

robe takve vrste. Osim toga to poduzeće ima tri lokala u

Radićevoj uliici, pa ako je taj položaj u gradu tražen, može

se poduzeću ponuditi gradilište na mjestu paviljona u

Radićevoj 24, koji se kao neintegrirani objekt predlaže ru-

šiti, a poduzeće ima prodaju u tom prostoru.

U prizemlje kuće se umjesto prodavaonice ”Tehno-

merkura” kojemu pripada i podrum, predlaže smjestiti pro-

dajni salon štampe s čitaonicom - Vjesnik, Večernji List i

razni ilustrirani časopisi, dnevnici i tjednici, a u podru-

- 18 -

mu ili arhiva ili cafetteria. U svakom slučaju pročeljima

treba vratiti prvobitni izgled sa prvobitnim otvorima

(vidi fotografi ju lokala Badovinac), prema postojećoj doku-

mentaciji. U slučaju da ostane prodajni lokal ”Tehnomerku-

ra”, tada zahtjevati da se koristi za prodavaonicu luksu-

znih proizvoda, porculana, keramike i kristala i da se i

podrumski prostor adaptira u prodajni za teže ili neatrak-

tivne proizvode.

Unutrašnjost bloka treba lišiti neintegriranih

objekata i šupa prema karti u kojoj su naznačeni objekti

za rušenje i riješiti problem grijanja bloka.

b) PRIJEDLOG ZA OTKUP OBJEKTA I ČESTICE VRTA U

ŠENOINOJ ULICI 2, RADI OSNIVANJA FOTOGRAFSKE

MUZEJSKE ZBIRKE U SKLOPU KLUBA FOTOAMATERA

Privatni ugostiteljski objekt ”Sandra” nalazi se

na povišnom lokalitetu, podignut na temeljima starije zgra-

de, bez dozvole i osnovnih građevinskih propisa. Istražu-

juć i početke fotografi je u Karlovcu, mr Nada Grčević usta-

novila je da je krajem 80-tih godina 19. st. u staroj pri-

zemnoj kući u Šenoinoj 4 otvorio fotografski atelijer

Hinko Krapek, najznačajniji fotograf 19. st. koji je 1889.

god. objavio fotomonografski album ”Grad Karlovac i njego-

va okolica”. Atelier su preuzeli fotografi Brauner i

- 19 -

Wöllner i sve do 40-tih godina ovog stoljeća je atelier

bio aktivan. Pokraj ateliera je Krapek uredio mali zoološki

vrt s rijetkim pticama i životinjama. Predlaže se otkupiti

zajedno s postojećim vrtom ispred kuće današnji neintegri-

rani objekt i preurediti ga u prostor kluba fotoamatera sa

stalnom izložbom zbirke radova karlovačkih starih fotogra-

fa i povremenim izložbama suvreme fotografi je.

3. RJEŠENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE I UNUTRAŠNJEG DVORIŠTA

U BLOKU KOJI PRIPADA KUĆI ·U ULICI 6. MAJA 14 ,

S OBJEKTOM I SKLADIŠTIMA ZANATSKE ZADRUGE

Alternativna rješenja:

a) - postojeće stanje i namjena tj. poslovni pro-

stor i skladište Zanatske zadruge može se zadržati uz

uvjet da se na čestici između kuća u Ulici 6. maja 14 i 12

podigne suvremeni stambeni objekt s poslovnim prostorom ili

trgovačkim lokalom u prizemlju. Nova zgrada ne smije visi-

nom nadmašiti susjedne, mora imati krovište koje treba kao

i katove koristiti za stambene prostore. Pročelje se mora

na smišljen način uklopiti u niz ostalih kuća jer treba ra-

čunati s danim vizurama s glavnog trga na kojemu dominira-

ju povijesne zgrade, naročito barokna velika vojarna, da-

nas narodnog heroja ”Ivo Marinković”. Zgrada mora imati ši-

- 20 -

roku otvorenu vežu za komunikaciju i prolaz vozila u dvo-

rište. Dvorište u tom slučaju može biti uređeno za parki-

ralište vozila potrebnih ”Zanatskoj zadruzi”, a također

osobnih vozila i prioritetno za potrebe hotela Central.

b) - otkup postojećih objekata od Zanatske zadruge

radi promjene sadržaja u zgradama i na slobodnom prostoru

dvorišta. U tom se slučaju predlaže, da se postojeća dvo-

rišna zgrada Zanatske zadruge adaptira za dječji vrtić i

boravak predškolske djece, a dvorište planira za dječje

igralište i za tu svrhu projektira zajedno s hortikultur-

nim rješenjem. Na slobodnoj čestici između kuća u Ulici

6. maja broj 14 i 12 da se izgradi stambeno - poslovna

zgrada visinom i fasadom u skladu s povjesnim arhitekton-

skim nasljeđem, sa širokom otvorenom vežom za javni prolaz.

U tom slučaju mogu se rušiti magazini Zanatske zadruge radi

promjene sadržaja u zgradama i slobodnom prostoru dvorišta;

otvoriti slobodan prolaz sa postojećim kapijama iz Kukulje-

vićeve ulice i tako sugerirati prvobitnu rahliju strukturu

bloka iz baroknog razdoblja i povezanost s Kukuljevićevom

ulicom. Tako bi se osigurao ulaz u dječji vrtić kroz dva

prolaza. U tom bi slučaju i kuća u Ulici 6. maja br. 14

trebala pripasti društvenoj ustanovi - dječjem vrtiću. Ova

alternativa bi osigurala izolirano dječje izgralište za

predškolsku djecu i najmanje, jer se pretpostavlja da će

revitalizirana ”Zvijezda” privući veći broj mladih ljudi na

boravak, stanovanje i rad u povijesnoj jezgri.

- 21 -

SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA POD

ŠIFROM ”X”

Blok ”X” je u 18. st. proširen na susjednu sjevero-

istočnu renesansnu ”insulu” zbog komunikacije između Veli-

ke vojarne na centralnom trgu i bivšeg bastiona ”sv. Eli-

zabete”. Iz strateških razloga nije bio izgrađen, jer se

nalazio u neposrednoj blizini ”Novih Vrata” tvrđave, pa je

zbog koncentracije vojske u slučaju obrane prostor morao

biti prazan. Na tom mjestu nije se razvio trg kao što je

to slučaj pred glavnim vratima jer nije bilo za to uvjeta,

pošto su “Nova Vrata” bila sporadna izlazna vrata prema

Korani i susjednim selima. Zbog toga su na bloku svega 4

povijesne zgrade koje su zaštićene kao objekti izrazite ili

ambijentalne vrijednosti.

Iz baroknog su razdoblja u Ulici 6. maja 16 i 14,

u Radićevoj 25 i Kukuljevićevoj 5. Ostali objekti iz 19.

st . u stilu bidermajera, romantičnog historicizma i neosti-

lova čvrste su stambeno poslovne zgrade nagrđene predimen-

zioniranim otvorima trgovačkih lokala i zapuštenih fasada.

Sve kuće treba održavati i adaptirati trgovačke prostore u

prizemlju.

U Radićevoj ul. i Ulici 6. maja gdje su nizovi ba-

roknih kuća bili najgušći, objekti su zamjenjivani u 19.

st. jer je taj dio grada zbog izgradnje hotela Central i

rušenja gradskih vrata prema Rakovcu, postao trgovački blok

sa skladištima i dvorišnim krilima za uskladištenje robe.

- 22 -

Zbog toga u tim objektima treba i dalje zadržati trgovine,

ali s obzirom prema stilu pročelja a i sadržajem privlačni-

je. Npr.: prodavaonica poduzeća Tehnomerkur koje ima u

Radićevoj ul. nekoliko prodavaonica nalazi se u bivšoj Ba-

dovinčevoj trgovini mješovitom robam. Za tu vrstu robe ko-

ju prodaje Tehnomerkur može se ponuditi adekvatniji pro-

stor, dok bi se prizemlje ove zgrade trebalo vitalizirati

atraktivnijim sadržajem za okupljanje ljudi: ili da se pre-

da na korištenje izdavačkom poduzeću Vjesnik za salon i

prodavaonicu dnevne štampe, časopisa i tjednika, zajedno

s podrumom za arhivu, uskladištenje, ili eventualno caffe-

teriu. Tehnomerkuru se može u Radićevoj ulici ponuditi gra-

dilište za suvremenu trgovačku kuću ili veći objekt u Ba-

njavčićevoj ul. 20 uz adaptaciju prizemlja u zgradi bivše

stare pošte, sada Auto-moto društvo sa servisnom radioni-

com.

U Radićevoj ul. 27 čitavo prizemlje treba, jer je

neprikladno za stanovanje, raseliti, naročito dvorišna kri-

la i adaptirati za male prodajne lokale koji već postoje

(prodavaonica kruha i točionica ”Jabuka” ) i uslužno obrtni-

čke radionice (uz postojeću čistionicu, staklari, elektri-

čari, radionica roleta itd.).

- Kuće u Kukuljevićevoj ulici su u 20. st . devalo-

rizirane jer su lišene neostilskih dekorativnih detalja na

pročeljima, koje treba aktivizirati otvaranjem brojnih ma-

lih uslužno-prodajnih obrtničkih radionica s direktnim ula-

zima iz ulice (popravljaonica čarapa, štopanje, pletenje,

- 23 -

postolari, krojači, itd.) jer se u Kuku-

ljevićevoj ulici predviđa gradnja doma umirovljenika, pa

bi takve obrtničke radionice oživjele ulicu. Estetski se

može rekonstrukcijom krovišta vratiti prvobitni izgled naj-

starijoj baroknoj kući u bloku od drvene građe u Kukuljevi-

ćevoj 5 koja je spojena s kućom iz 19. st.

Povišena ulica slojevima asfalta je razlog da su

kuće utonule za više od pola metra od razine temelja, te

bi tu anomaliju također trebalo ispravit.

U bloku se može interpolirati jedna stambeno po-

slovna novogradnja na čestici u Ulici 6. maja koja bi zbog

vizure sa centralnog trga morala respektirati modalitete

zaštite. Kuća ne bi smjela prelaziti gabaritom susjedne

jednokatnice, morala bi imati krovište koje se može plani-

rati za stambeni prostor. Poslovni ili trgovački prostor u

prizemlju s vežom za javni prolaz u unutrašnjost bloka.

Stambena arhitektura bi u povijesni centar privukla veći

broj obitelji s većim standardom ako bi se planirao luksu-

zniji tip stanova. To bi promijenilo socijalni sastav sta-

novništva i dalo šansu nekim stanovnicima da se zadrže u

povijesnom središtu.

- 24 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ”ZVIJEZDE”

BLOK ”Y”

U istraživanju bloka ”Y” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Maja Šah-Radović, dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Vladimir Peršin, prof. kustos Gradskog muzeja Karlovac

Marinka Kamenarović, prof., Republički zavod za zaštitu

prirode - Zagreb

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU ”ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka ”Y”

s kućama pod zaštitom u Ulici 6. maja 18, Kukuljevićevoj 11,

Kukuljevićevoj 13, Kukuljevićevoj 20 i Šimunićevoj 14.

Sadržaj:

1. Analiza bloka pod šifrom “Y”

2. Prijedlog za revitalizaciju i asanaciju postojećih

objekata i zaštitu okolice.

3. Prijedlog za izgradnju bloka i modaliteti zaštite.

4. Sažetak sa smjernicama za revitalizaciju bloka ”Y”

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA ”Y”

Blok se nalazi na jugoistočnom dijelu bivše

tvrđave i spada među građevinski gotovo potpuno uništene

dijelove povijesnog središta, ali je u tlocrtu renesansni

raster u cjelini prepoznatljiv. U sklopu bloka uz sjevero-

istočni bedem je jedna od rubnih krnjih ”insula” omeđene

ulicama Klaićevom, Ulicom 6. maja, Šimunićevom i Kukuljeviće-

vom. Zatim jedna ”insula” pravokutnog oblika na prostoru

koje se nalazi park s nasadom kestenova, travnjakom i klu-

pama. Ta je ”insula” omeđena Ulicom 6. maja, Šenoinom, Kuku-

ljevićevom i Klaićevom. Sjeverno od bloka je prazno zem-

ljište, mali trg u proširenju Ulice 6. maja, na rubu kojeg

u Ulici 6. maja 24 se nalazi vojna zgrada. Blok je najbliže

“šančevima” i tzv. “Ruskom putu”, koji spaja povijesno sre-

dište s prostorom za rekreaciju pokraj Korane.

Renesansni raster i blokovi u tom dijelu grada

promijenili su se u prvoj pol. 18. st. Blok na kojem se na-

lazi park bio je prvobitno kvadratnog oblika ali se je

smanjio početkom 18. st. a možda i ranije, jer je kroz njega

probijena uska ulica - danas Šenoina ulica (Schlossgasse)

za prolaz vojske prema Bastionu sv. Elizabete. Ta se je

situacija učvrstila nakon izgradnje Velike vojarne na cen-

tralnom trgu, danas kasarna ”Narodnog heroja Ive Marinko-

vića” koja je dovršena 1752. U osi portala vojarne morao

je biti slobodan put za prilaz na bastion. Zbog toga je

- 3 -

susjedni blok bio povećan s južne strane i do danas je

ostao nepravilnog trapezoidnog oblika. Između kuća koje su

bile gusto nanizane uz bedem i blokova koji su također bili

gusto izgrađeni građanskim kućama, povijale se uska Bedemska,

danas Kukuljevićeva ulica, koja je ranije bila znatno uža,

jer su kuće bile podignute i na proširenjima ulice na ras-

kršćima.

Tok se ulice sačuvao bez obzira na promjene koje

su u tom dijelu grada nastale u požaru što je polovicom 19.

st. poharao gotovo sve drvene kuće. U prvoj pol. 20.st. manji

broj kuća izgrađen je ponovno uz rub Kukuljevićeve ulice,

uz bedem. Na blokovima su ostale jedna soliterna zgrada u

Ulici 6. maja 18 i na sjevernom bloku, uz rub prema Šimuni-

ćevoj i Kukuljevićevoj, tri kuće. Pošto se taj predio nakon

požara nije oporavio, čestice su ostale prazne, pa se to

mjesto prozvalo ”pogorelina” i kasnije ”drveni plac”, jer

se tu trgovalo drvima.

Taj se predio mora promatrati i rješavati kao

cjelina zbog vrlo složenog i delikatnog spašavanja rene-

sansnog rastera koji bi se daljnjim rušenjem preostalih

objakata mogao potpuno izgubiti. Osim toga, s uništenjem

građevinskog nasljeđa i propadanja postojećih zgrada, pora-

sli su i socijalni problemi pošto se u neodržavane i ugrože-

ne kuće počelo nekontrolirano useljavati siromašnije stano-

vništvo. Zbog toga su u tom dijelu grada pomnije vršena

sociološka istraživanja. Ni jedna od ustanova SO Karlovac

nije posebno zadužena za problematiku zaštite raseljenih

- 4 -

objekata i objekata određenih za raseljenje nakon što ih

službe SO Karlovac proglašavaju ruševnima. Dok se ne ostva-

re smjernice revitalizacije i ne odobri način njihova

oporavka ili rekonstrukcije bilo bi najlogičnije da se o

tim objektima i dalje stara SIZ u oblasti stanovanja.

Situacija u 18. stoljeću

Blokovi su bili gusto izgrađeni, a među kućama u

unutrašnjosti bloka nalazili su se vrtovi. Svega nekoliko

kuća imalo je dvorišta na susjednim neizgrađenim česticama.

Sjeverno od Klaićeve ulice bilo je 15 kuća koje su 1770.

pripadale:

1. br. 89. - Kressing von Ostraberg, natporučnik.

Bila je to veća uglovnica koja se nalazila uz današnju

Ulicu 6. maja i Klaićevu.

2. br. 90 - Ivica Sugay, krznar

3. br. 91. - Marko Mazemović, krznar

4. br. 92. - Tomas Matović, prevoznik. Uz njegovu je kuću

bila prazna vrtna čestica i u dvorištu štala.

5. br. 93. - Jure Antončić, užar. Kuća je bila na uglu

prema današnjoj Šimunićevoj ulici.

6. br. 94. Ignac Tomsić, postolar

7. br. 95. Sigmund Trinel, stolar. Na tom je mjestu dana-

šnja kuća u Šimunićevoj 14.

8. br. 96. Katarina Posač, udovica. To je kuća u Kukulje-

vićevoj 13 / Šimunićevoj s dvorištem i kapijom.

- 5 -

9. br. 97. - Mihail Vujačić, postolar. Na tom je mjestu

današnja prizemnica s visokim krovištem u Kukuljevićevoj

11.

10. br. 98. - Pegonić, udovica. Uz kuću je bila prazna vrtna

čestica.

11. br. 99. - Tomas Tillak, krznar. Kuća se je nalazila na

uglu orijentirana prema današnjoj Klaićevoj ulici i imala

je dvorište.

Četiri kuće bile su na rubu bloka, izdvojene uskim

prolazom i orijentirane prema Kukuljevićevoj ulici prema

malom trokutastom proširenju ulice koje je danas, jer su te

kuće izgorjele, daleko veće. Kuće su 1770. pripadale:

12. br. 100. - Josef Bartol, pećar. To je bila soliterna

kuća s dvorištem i dvorišnim krilom.

13. br. 103. - Marija Mihajlić, udovica. To je bila minija-

turna kućica kvadratnog tlocrtna.

Na prostoru današnjeg parka bilo je također 15

kuća s dvorištima ili vrtovima iza začelja u unutrašnjosti

bloka, a kuće orijentirane prema Kukuljevićevoj (tada

Bedemskoj ulici) bile su također užim prolazom izdvojene iz

niza. Šest kuća u gustom nizu orijentiranih prema današnjoj

Klaićevoj ulici 1770. pripadale su:

1. br. 117. - Ivan Šaić, stolar

2. br. 118. - Ivan Kos, krojač

3. br. 119. - Jure Sabić, tesar

4. br. 120. - Kate Veličević, udovica

- 6 -

5. br. 121. - Andreašević, udovica

6. br. 122. - Kate Valičević, udovica

Tri su kuće bile orijentirane prema današnjoj

Kukuljevićevoj, a pripadale su:

7. br. 123. - Supančićka, udovica

8. br. 124. - Pievac, malodobnik

9. br. 125. - Dikmonin, udovica

Četiri kuće su bile orijentirane prema današnjoj

Šenoinoj ulici, a pripadale su:

10. br. 126. .- Bankovićka, udovica

11. br. 127. - Šalmajerove, malodobna djeca

12. br. 128. - Mate Putajić, užar

13. br. 129. - Mravokovka, udovica

Prema Ulici 6. maja bile su orijentirane svega

dvije kuće koje su pripadale:

14. br. 130. - Marija Preska, kovač

15. br. 131. - Petar Tersak, tesar

Promjene u strukturi blokova u 19. i 20. st.

Početkom 19. st. je na oba bloka bilo 30 građanskih

kuća. U prvoj polovici 19. st. se je broj kuća smanjio, jer

su neke srušene i zamijenjene većim, novim kućama.

Prije 1818. na česticama u Ulici 6 maja nasuprot

velike vojarne gdje se danas nalazi soliterni objekt, kuće

su srušene i zamijenjene jednom užom ali kraćom kućom od

- 7 -

postojeće u Ulici 6. maja 18 koja je produljena i dograđena

oko 1860. Od 1855. čestice broj 176 i 177 na kojima se na-

lazi današnja soliterna trokrilna kuća s malim unutrašnjim

dvorištem ograđenim prema parku visokim zidom, pripadale su

Mati Zoretiću, s kućom broj 105 (stari broj 50). Stariji

dio je u temeljima i donjem dijelu građen od kamena mješanog

s opekom. Po tipu prozorskih niša u pivnici lijevo od veže

s kamenim segmentno zaključenim dovratnikom i vratima od

kovanog željeza zaključujemo da je strukturi starije kuće

prigrađen oko 1860. mlađi dio prema Šenoinoj ul. s drvenim

stubištem. Zbog toga je na dugačkom pročelju rasčlanjenom

na katu plitkim lizenama među prozorima nad razdjelnim vijen-

cem, što je klasicistička kasnobarokna karakteristika, ulaz

decentriran. Kat je povezan drvenim ”ganjčecom” i zatvoren

prozorima s oknima. Kuća je nakon dogradnje u tlocrtu kom-

binacija kasnobarokne tlocrtne sheme i bidermajerske pros-

torne organizacije.

Zgrada je statički ugrožena jer je 1977. napukla

u jugoistočnom krilu, vjerojatno od potresa. Ocijenjena je

kao viša ambijentalna vrijednost pa se i zbog položaja na

rubu parka mora bezuvjetno sačuvati. U kući se nalazila

popularna gostionica ”Na Korani” koju je vodila obitelj

Porecki (Nalazi se na katastarskoj čestici 1137 i 1138).

Godine 1855. nalazilo se na prostoru današnjeg

parka 10 kuća. Sve su u požaru izgorjele pa je na tlocrtu

tvrđave iz 1863. ucrtana samo postojeća kuća u Ulici 6. maja

18. Na tom je zgarištu inicijativom predsjednika Društva za

- 8 -

poljepšanje grada Karlovca Josipa Adžije, 1894. uređen

park s 25 kestenova koji okružuju tratirnu. Postavljene su

klupe, a 1978. je park pošljunčan i uređen. Iza začelja kuće

u Ulici 6. maja 18 nalazi se trafo stanica oko koje je grmlje

mitre, akacije, čempresa, gloga i bazge. Ipak bi trafo sta-

nicu trebalo prikriti penjačicama. Na spomen osnivača park

je bio prozvan trgom Božidara Adžije, ali se s vremenom taj

naslov zaboravio

Na bloku sjeverno od parka i Klaićeve ulice u

prvoj pol. 19. st. je bilo 12 kuća, jer su tri koje su se

nalazile na rubu bloka prema današnjoj Kukuljevićevoj ulici,

srušene poslije 1840. Tako se je tada na kraju Kukuljevićeve

stvorilo manje proširenje ulice trokutastog oblika. U to

vrijeme zadnja kuća uz bedem, danas Kukuljevićeva 20, nije

bila soliterna s vrtom, pošto se na čestici nalazila barokna

drvena kuća. U tlocrtu tvrđave iz 1863., nakon požara je

ostalo i ucrtano samo 5 kuća i sve su na sjevernom rubu bile

orijentirane prema Šimunićevoj i Kukuljevićevoj ulici, a uz

bedem su pokraj objekta u Kukuljevićevoj 20 još uvijek

ucrtane barokne kuće. Južni dio prema parku je bio prazno

zemljište.

Skupina kuća što je preostala u trošnom je stanju,

a neke su ugrožene i djelomično dotrajale. Sačuvane su samo

tri, u Kukuljevićevoj 11 i 13 i Šimunićevoj 14 i nasuprot

njima soliterna kuća u Kukuljevićevoj 20 s vrtom. Ta je kuća

bila u nizu uz bedem, i zbog svog položaja na kraju Kukulje-

vićeve ulice i postojećeg rastera i vizura ulica mora se

- 9 -

rješavati u sklopu blok.

Kukuljevićeva 13 je u tom dijelu grada najstariji

tipični primjer malogradske kuće iz 17. st. To je zabatna

stambena mala kuća sa suterenom pod niskom drvenom među-

stropnom konstrukcijom otvorenog grednika, sa stubama pri-

slonjenim uz bočnu stranu kuće u dvorištu za stambeni prostor

na katu sa četiri prostorije i malim hodnikom s probijenim

otvorom u stropu za tavan. Raspored je barokni, ali je kuća

skraćena za stijenu začelja i naslanja se na susjednu kuću

u Šimunićevoj 14, koja je kasnije građena i ušla je u “gasi-

cu”. Krovište sa skošenim zabatom je bilo mnogo više pa se

sljeme baroknog krovišta raspoznaje na bočnom zidu susjedne

kuće. Kuća je bila isključivo stambena. Građena je na

kanate sa ispunom od opeke pa je po konstrukciji jedna od

najstarijih toga tipa u Karlovcu. Uz kuću je sačuvana prvo-

bitna barokna čestica dvorišta koje je zatvoreno zidanom

kapijom obnovljenom u 20. st. U dvorištu je podignut u 19.st.

mali objekt za obrtničku radionicu. U suterenu je bila piv-

nica i ostave, a na kraju kuće nužnik. Adaptacije nisu utje-

cale na promjenu izvornog tlocrta. Međustropna gredna kon-

strukcija na katu je u nekim prostorijama pokrivena suvre-

menim materijalima (npr. u kuhinji), jer im je promijenjena

namjena. Također su u recentnoj adaptaciji prošireni

prozorski otvori. Objekt je valoriziran kao viša ambijental-

na vrijednost.

- 10 -

Šimunićeva 14, objekt više ambijentalne vrijed-

nosti, proglašen je ruševnim od komisije SO Karlovac (SIZ

u stambenoj oblasti) pa je jedan dio raseljen, a objekt

prepušten propadanju. Uz preostale na bloku ovaj objekt

pretstavlja mogućnost da se i u tom dijelu povijesnog sre-

dišta ipak očuva vizura stare gradske vedute i tamo gdje

je građevinski fond najviše upropašten, pa se predlaže da

se sačuva vanjski oblik glavnog objekta, a dvorišno krilo

da se ruši. God. 1770. je kuća pripadala udovici Pegonić,

ali je 1818. na tlocrtu tvrđave ta čestica prazna i oko

1820/30 sazidana je na temeljima starije kuće današnja šira

i viša kuća u konstrukciji na kanate sa ispunom od opeke.

Klesani dovratnik ulaza je iz tog vremena. Pripadala je 1855.

Anderusi Jakobu. Posljednji vlasnik kuće Pavao Bogoviček iz

Zamršja 80, Rečica kod Karlovca je umro.

Kukuljevićeva 11 je kuća ambijentalne vrijednosti

neobično važna za slikoviti pogled na skupinu starih obje-

kata iz Kukuljevićeve i “Ruskog puta” i predstavlja svoje-

vrsnu privlačnost jer je nad niskom prizemnicom visoko

krovište u dimenzijama i plastici baroknog tipa, premda je

na temeljima starije barokne kuće podignuta u prvoj pol.

19.st. God. 1855. čestica broj 138 s kućom broj 124 (stari

broj 96) pripadala je Đuri Ivančanu. Prema rasporedu pros-

tora s vežom i četiri prostorije, ta je bidermajerska kuća

jedini primjerak s plastično dimenzioniranim krovištem.

- 11 -

Prizemne kuće treba zaštititi jer ih ima svega pet zajedno

s bivšom stražarnicom fortifi kacije na početku Radićeve uli-

ce sa strane Rakovca. U trošnom je stanju čitava drvena

međustropna konstrukcija i potkrovlje. Objekte naslonjene

iza zgrade treba srušiti.

Kukuljevićeva 20 je objekt izrazite vrijednosti

zajedno s rijetkim primjerom sačuvanog bidermajerskog vrta

i koji zajedno sa skupinom kuća na suprotnoj strani zatvara

ambijent na kraju Kukuljevićeve ulice i štiti raster ulica.

Njezino pročelje je važno za vizuru iz Šimunićeve ulice.

Na zemljišnim česticama (kat. čestica br. 1009) između kuća

u Kukuljevićevoj 16 i 20 vrt ima elemente starih gradskih

karlovačkih vrtova premda u zapuštenom stnanju. U njemu se

nalaze dunje, kruške, ribizle, jagode, ruže, hibiskusi itd.

a ograđen je prema Kukuljevićevoj ulici i prema “šancu”

živicom kaline. Poznato je da je prijašnji vlasnik bila

“Madame Mimi”. Sadašnji su vlasnici kuće i vrta obitelj

Katalinić. Danas je objekt soliterni i pripada mu također

dvorište s malom gospodarskom zgradom pred pročeljem. Ome-

đen je zidom.

Nastao je u tri faze gradnje. Najstariji dio kuće

je manji, južno, orijentiran prema šancu. Vlasnik je 1770.

bio tkalca Leo Martin. Kuća je bila jednostavna, pravokutnog

tlocrta, usporedna s ulicom. U tom dijelu kuće je drvena

međustropna konstrukcija, djelomično otvorenog grednika

najtrošnija. Oko 1820. je kuća produljena i sa starijim

- 12 -

dijelom povezana uskim hodnikom, koji se u prizemlju mla-

đeg dijela kuće rastvara niskim zidanim segmentnim lukovima.

Po konstrukciji je i taj dio kuće tradicionalno građen ali

je podgled stropa ravan. Tlocrtno nepravilne prostorije u

prizemlju s nekoliko jačih zidanih pregradnih zidova koji

učvršćuju zgradu, bile su ostave, pivnice i radni obrtnič-

ki prostori. Na katu stambene djelove povezuje drveni

“ganjčec”. Kuća je zatvorenim pročeljem s nizom prozora ori-

jentirana prema “šancu” odnosno bivšem bedemu, a prema dvori-

štu je orijentiran arkadni hodnik i nad njim “ganjčec”. Re-

prezentativno pročelje s baroknoklasicistički riješenom

trapezoidnom plohom sa skošenim zabatom krovišta široko je

četiri prozorske osi sa glavnim ulazom po strani i sa stu-

bištem koje je uklopljeno lijevo za pristup na kat.

Nad žbukanim podnožjem je široka ploha pročelja

rasčlanjena plitkim trakama između katova i zabatne zone,

a vrata i prozori su uokvireni plitkim okvirima s uškama i

ključnim kamenom. Pročelje je očito s reprezentativnom

namjerom dograđeno ispred najstarijeg dijela zgrade oko

1830., svakako prije pojave bidermajera u arhitekturi

Karlovca koji je do krajnje mjere jednostavan u odnosu na

pročelje a traje od 1740. do 1760. U tlocrtu je taj dio

kuće s novim pročeljem nepravilan, jer je pročelje izravna-

no s namjerom da se prezentira prema Šimunićevoj ulici.

Taj dio je povezan sa starom kućom postojećim uskim hodni-

kom u prizemlju, u kojem je početno bila samo jedna veća

nepravilna prostorija. Ona je recentno pregrađena u tri

- 13 -

manje prostorije. Na katu je ostao izvorni raspored pro-

storija sa direktnim ulazima iz “ganjčeca” koji povezuju

kuću sa stubištem. Stan vlasnika je recentno odvojen samo

vratima koja zatvaraju dio hodnika. U 19.st. je dozidan istak

za nužnike.

U 19.st. su sjeverno od bloka nastale znatne pro-

mjene. Početkom stoljeća se posebno skladište za puščani

prah (brutana) nalazila na sjevernom dijelu zemljišta uz

bedem na rubnoj krnjoj “insuli”, a do tog prostora, ispred

bastiona sv. Josipa, protezao se veliki vojni magazin iza

začelja vojne bolnice. U prvoj pol. 19.st. je barutana sru-

šena i približno sredinom stoljeća je sagrađen današnji novi

vojni magazin sučelice Ulici 6.maja, na njenom kraju (ranije

Magazingasse), a na rubu zemljišta gdje je bila barutana

podignuta je kuća koja je pred desetak godina srušena. Nakon

toga se situacija na završetku Ulice 6.maja promijenila, jer

je na tom mjestu nastalo proširenje, mali trg. To je zem-

ljište ostalo u posjedu vojske koja je zidanom kapijom ome-

đila prilaz magazinu. Na praznoj čestici gdje je ranije bi-

la barutana vojska je oko 1930. podigla neintegriran jedno-

katni objekt u Ulici 6. maja 24 pokraj kojeg se nalazi rekre-

acioni prostor s kuglanom. Pred objektom je prošireni pro-

stor, mali trg, 1978. god. asfaltiran, osim nešto travnjaka

uz stabla na sjevernom dijelu zemljišta.

- 14 -

Trakođer je jednokatna soliterna zgrada Vojna

ambulanta u Kukuljevićevoj bb/Klaićevoj podignuta na praz-

nom zemljištu sjeverno od parka (na čestici kat. br. 1017),

orijentirana prema Klaićevoj ulici. Taj je neintegrirani

objekt podignut bez dozvole konzervatora 1960. i ne može

se nikako uklopiti u postojeći ambijent. Situacija se po-

kušava spasiti hortikulturnim rješenjem. Kako je zgrada po-

vučena od linije Klaićeve ulice, stanje donekle spašava

drvored kestenova pred pročeljem i živicom kaline pred ko-

ju je nažalost postavljena preteška crno obojena željezna

ograda. Pred zgradom je prema Ulici 6.maja travnjak i posađe-

na su stabla javora, vrbe, breze i smreke. Najlošije zgra-

da izgleda u pogledu iz Kukuljevićeve ulice.

Na zemljištu iza zgrade na kojem su kuće u 19.st.

izgorjele nalazi se skupina ugroženih starih malogradskih

kuća i neodržavan travnjak s nekoliko topola. Pred tim

neodržavanim zelenilom je klupa. Stručnjaci za zaštitu

prirode izjasnili su se da park na tom mjestu nije potreban,

i da je nastao kao privremeni izlaz.

- 15 -

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU I ASANACIJU ILI REKONSTRUKCIJU

OBJEKATA I ZAŠTITU OKOLICE

Površinu parka između Šenoine i Klaićeve ulice sa

soliternom zgradom u Ulici 6.maja 18 treba održavati. Da bi

se taj park oživio predlaže se asanirati zgradu i adaptira-

ti njezino prizemlje zajedno s dvorištem za ugostiteljsku

namjenu, pošto se objekt nalazi na putu za rekreaciono

područje uz Koranu i na vrlo privlačnoj lokaciji u parku.

Prethodno treba raseliti stanare koji su smješteni u pros-

torije nekadašnje gostionice. Ti stanovi nemaju ni minimalnih

uvjeta za stanovanje pa se taj prostor jedino isplati adapti-

rati za ugostiteljske svrhe. Preporuča se otvaranje slasti-

čarnice s caffe - barom i prodajom osvježavajućih bezalko-

holnih pića. Takav sadržaj jedino ima smisla u slučaju ako

se i unutrašnje dvorište rastvori estetski riješenom kapi-

jom prema prostoru parka i ako se za ljetnih mjeseci dozvo-

li dio površine parka do trafo stanice koristiti za stolove

sa sjenilima za odmor, a začelje kuće s drvenim “ganjčecom”

da se zbog ugođaja ambijenta solidno asanira i uredno odr-

žava uljepšano cvijećem i zelenilom. Na katu kuće preporuča

se zadržati stanove ili urediti manje klupske prostorije

raznih društava ili pak administrativne prostorije pred-

stavništva ili humanitarnih ustanova. Posebnu brigu treba

posvetiti pročelju kuće na kojemu treba istaknuti sistem

lizena kao asocijaciju na klasicizam. U prizemlju kuće

- 16 -

sačuvati klesani dovratnik pivnice i vrata od kovanog želje-

za. Novi otvori za ulaz se ne smiju probijati na glavnom

pročelju u Ulici 6.maja, ali se mogu probiti u bočnom kri-

lu iz Šenoine ulice.

Parku bi se na spomen njegova osnivača trebalo

ponovno vratiti naziv Božidar Adžija.

Rješenje bloka sjeveroistočno od parka i Klaićeve

ulice je kompleksno jer prethodno treba riješiti niz druš-

tvenih i socijalnih zahvata. Soliterna zgrada Vojne ambulan-

te je neintegrirani objekt i pošto rušenje za sada nije

moguće jer je zgrada vojna i podignuta 1960., predlaže se

maksimalno neutralizirati njezino prisustvo. Stručnjaci za

zaštitu prirode predlažu da se nadomak bočnom pročelju u

Kukuljevićevoj ulici zasade četinari, jer je najviše istak-

nuto i smeta slikovitom pogledu na stare zgrade na kraju

Kukuljevićeve ulice. Ovu skupinu kuća treba solidno asani-

rati ili se prihvatiti njihove rekonstrukcije tako da se

poštuje postojeći vanjski oblik.

Najelitniju kuću u Kukuljevićevoj 20 potrebno je

obnoviti. U prvom redu međustropne konstrukcije najstari-

jeg dijela. Također treba osloboditi prizemlja od skladišta

i stanara i adaptirati za više obrtničko - uslužnih radio-

nica (postoji postolarska radionica vlasnika kuće Katalini-

ća), naročito onaj dio kuće koji se prema dvorištu otvara

lukovima. U prizemlju treba zabraniti stanovanje. Poslovno

obrtnički prostori znatno bi doprinjeli održavanju kuće

koju ne može osposobiti i asanirati privatni vlasnik bez

- 17 -

društvene intervencije. Na katu treba ostaviti stambene

prostore uz uvjet da se suvremeno opreme i riješe. Naročitu

brigu treba posvetiti pročelju pa se u svakom slučaju mora

srušiti postojeći istak u kojem su nužnici i suvremenije

riješiti sanitarne čvorove. Posebnu brigu treba posvetiti

održavanju okolice o kojoj ovise dvije glavne vizure povijes-

nog središta na sjeveroistočnom dijelu grada. Da bi se mogla

provesti zaštita i asanacija s adaptacijom zgrade, privat-

nog vlasnika treba stimulirati povoljnim zajmovima i povlas-

ticom kod kupnje građevinskog materijala te poreskim olak-

šicama. Adaptacioni radovi prizemlja i asanacija treba pas-

ti na teret budućim korisnicima poslovnog prostora uz uvjet

da im se garantira dugoročno korištenje prostorija, a prihod

od najma mora se ulagati u održavanje kuće.

Okolica kuće je vrlo značajna jer se iza začelja

kuće nalazi zapušteni prostor pred gradskim “šancem”. Bider-

majerski vrt koji pripada kući treba zaštititi uredbom i

brigu o njegovu održavanju povjeriti gradskom zelenilu bez

obzira što je vrt zatvorenog tipa. U tom slučaju bi vlasnik

morao dozvoljavati razgledavanje vrta u školske i turisti-

čke svrhe. Pročelje orijentirano prema dvorištu zajedno s

glavnim pročeljem zgrade, moguće je prezentirati u totalu

jedino ako se sruše ograde oko dvorišta i mala zidana gospo-

darska zgrada, a dvorište omeđi ogradom kaline. Takvo bi

rješenje znatno oplemenilo i okolicu već postojećeg trga

koji je nastao na zemljištu pred vojnom neintegriranom

zgradom u Ulici 6.maja 24. Plohu koja je asfaltirana treba

- 18 -

omeđiti vazama s cvijećem, a jedan dio se može koristiti za

parking osobnih kola samo onih osoba koji dolaze na rekre-

aciju u taj dio grada.

Pretpostavlja se raseljavanje vojnih objekata u

budućnosti sa bastiona i u tom slučaju adaptaciju postoje-

ćeg vojnog magazina malu kino dvoranu koja je vrlo potreb-

na povijesnom središtu. Oko objekta urediti vidikovac na

bastionu koji će se konzervirati zajedno s čitavim komplek-

som šanca, kontraskarpe, bastiona i ravelina na potezu od

Draškovićeve do Kurelčeve ulice.

3. PRIJEDLOG ZA IZGRADNJU BLOKA I MODALITETI ZAŠTITE U

ODNOSU NA UKLAPANJE POSTOJEĆEG ORONULOG POVIJESNOG FONDA

ARHITEKTURE

Blok “Y” je najugroženiji i degradiran socijalno

i građevinski na zemljištu iza objekta Vojne ambulante, koja

kao utilitarni objekt suvremene armirano betonske konstruk-

cije mora ostati izdvojena. Privremeni park iza zgrade ne

održava se a kad bi se i uredio, očuvanje renesansnog raste-

ra tvrđave koji je najbitniji za očuvanje renesansnog sis-

tema komunikacija i plana povijesnog središta. Pošto je taj

blok bio jedan od najgušće izgrađenih s malogradskim stambe-

nim kućicama, nakon konzultacije sa stručnjacima za zaštitu

prirode ustanovljeno je, da se ta površina treba ponovno

- 19 -

izgraditi. Kuće bi u bloku morale biti stambene katni-

ce na tri do četiri etaže uključivši i krovište kao stam-

beni prostor. Kuće bi se morale graditi uz rub ulica, mora-

le bi biti orijentirane prema Šimunićevoj i Ulici 6.maja,

uz uvjet da se u sklopu novogradnji, asaniraju i rekonstru-

iraju postojeće tri stare kuće u Kukuljevićevoj 11,

Kukuljevićevoj 13 i Šimunićevoj 14. Na zemljište bi mogle

stati približno četiri nove kuće koje bi zajedno s posto-

jećima ostvarile vijenac na obodu bloka, dok bi unutrašnjost

zapremalo zajedničko dvorište. Uvjeti gradnje su da to budu

najsuvremenije stambene kuće s trosobnim i dvosobnim sta-

novima, građene od suvremenih materijala ali da su pročelja

žbukana, ritam ploha i otvora a također i gibanje krovišta

da asocira na karakterističnu povijesnu arhitekturu Karlov-

ca.

Takvi primjeri nalaze se u povijesnom središtu

a najstarije vedute s nizovima kuća grafi čki su prikazane

i na crtežu planova profi la tvrđave od Tobiasa Breistallera

iz 1646. Razlog je tome prilagođavanje visine i izgleda

postojećem ambijentu i sklopu dotrajale i ugrožene, ali

neobično slikovite postojeće arhitekture, među kojom je

kuća izrazite spomeničke vrijednosti u Kukuljevićevoj 20

i Kukuljevićevoj 13 kao tip malogradske arhitekture 17.st.

U sklopu te slike moraju se očuvati u vanjskim obrisima i

susjedne kuće više ambijentalne vrijednosti u Šimunoćevoj 14

i ambijentalne vrijednosti prizemnica u Kukuljevićevoj 11.

- 20 -

Prema dvorišnoj strani trebalo bi se inzistirati na drvenoj

građi: verande, balkoni, trijemovi, garaže u prizemlju.

Za objekt u Kukuljevićevoj 13 je Regionalni zavod

za zaštitu spomenika kulture izveo prijedlog adaptacije

objekta uz uvjet da se koristi za stanovanje samo jedne

obitelji. Kuća je održavana jer je u privatnom posjedu ali

se njezin suteren još uvijek koristi za stanovanje što stva-

ra niz nevolja i socijalnih problema. Stoga se zahtijeva,

da se taj prostor proglasi nepodesnim za stanovanje i da se

stimulira onaj vlasnik kuće, koji je voljan ući u adapta-

ciju pod uvjetom da se izvede prijedlog Regionalnog zavoda

i s obzirom na vanjski izgled kuće, tj. vraćanje na prvo-

bitni izgled (plan izvela dipl. ing. arh. Maja Šah-Radović).

Za objekte u Kukuljevićevoj 11 i Šimunićevoj 14

zahtijeva se raseljavanje i djelomično rekonstrukcija,

zatim rušenje dvorišnih krila i prigrađenog objekta iza

začelja kuće.

Također se traži i promjena namjene kuće u

Kukuljevićevoj 11, tj. da se kuća osposobi za ugostiteljsku

namjenu, za krčmu ili tavernu s domaćom kuhinjom za stalne

abonente i goste. Naročitu pažnju treba posvetiti asanaciji

krovišta i rekonstrukciji potkrovlja koje se može prilago-

diti za savremeno stanovanje, bilo vlasnika gostionice, bilo

službenika ugostiteljskog poduzeća, koje bi objekt htjelo

preuzeti. Vlasnicima kuće treba ponuditi u zamjenu stan,

a ostale ukoliko imaju stambenu dozvolu, raseliti ili delo-

žirati. Isti postupak treba primijeniti i za kuću u Šimuni-

- 21 -

ćevoj 14 koja je od službenih organa SO Karlovac proglašena

ruševnom. Djelomično je raseljena ali unatoč upozorenju i

prijedlozima koji su za takve slučajeve upućivani SO

Karlovac i SIZ-u u stambenoj oblasti, nije se reagiralo.

Zbog toga se i u toj kući također produljio vijek socijal-

nih nedaća koje treba rješavati.

Izgradnja bloka je kompleksno pitanje jer zadire

u rješavanje društvenih i socijalnih pitanja koja na jugo-

istočnom dijelu povijesnog središta predstavljaju posljed-

nji i dosad neriješeni problem. Upravo taj dio grada nazivao

se je zbog socijalnih problema, siromaštva i prostitucije

“Kineska četvrt”. Društvena organizacija ili poduzeće koje

će preuzeti ponuđeno gradilište moći će ga izgraditi pod

uvjetom da istodobno preuzme obavezu asanacije i djelomične

rekonstrukcije pa i adaptaciju za promjenu namjene prizemni-

ce u Kukuljevićevoj 11. Socijalne i stambene probleme treba

da zajednički riješe SO Karlovac i radne organizacije u koji-

ma rade osobe koje su smještene u te objekte. Preporuča se

također da se u tim slučajevima prihvate i privatne incija-

tive tj. da se objekti daju privatnim licima koja su voljna

ulagati u njihovu ispravnu asanaciju pod kontrolom Regional-

nog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

O objektima u Šimunićevoj 14 i Kukuljevićevoj 13,

razaslani su dopisi Odjela za povijest umjetnosti sa suges-

tijama za rješavanje problema SIZ-u u stambenoj oblasti SO

Karlovac, Zavodu za urbanizam i komunalne poslove SO Karlo-

vac i Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture.

Također su posebne komisije sudjelovale u anketiranju.

- 22 -

4. SAŽETAK SA SMJERNICAMA ZA REVITALIZACIJU BLOKA “Y”

Blok je građevinski gotovo sasvim uništen jer su

kuće polovicom 19.st. izgorjele i nakon te katastrofe nije

se taj dio grada nikada oporavio. Predsjednik Društva za

poljepšanje grada Karlovca, Božidar Adžija dao je urediti

park s nasadom od 25 stabala kestenova na površini između

Šenoine, Kukuljevićeve, Klaićeve i Ulice 6.maja. Na njemu

je soliterna trokrilna zgrada s unutrašnjim malim dvorištem,

orijentiranim prema Ulici 6.maja br. 18, podignuta početkom

18.st. i produljena oko 1840. Objekt s klasicističkim ose-

binama pročelja rasčlanjenog na katu plitkim lizenama među

prozorskim osima, tlocrtno je kasnobaroknih i bidermajer-

skih karakteristika. Predlaže se asanirati, jer je u južnom

krilu i statički ugrožen nakon potresa 1977. od kojeg je

napuklo nekoliko zgrada u Karlovcu. U prizemlju zgrade je

bila popularna gostionica “Na Korani” vlasništvo obitelji

Porecki. Predlaže se prizemlje raseliti jer nema stambenih

uvjeta i adaptirati ga za suvremenu slastičarnicu s caffe

- barom ili barom tipa “Zdravljak” s osvježavajućim pićima,

pod uvjetom da se pročelje ne rastvara, a ulaz potreban

ugostiteljskom objektu može se otvoriti u krilu prema

Šenoinoj ulici. Zatim treba dozvoliti da se začelje ras-

tvori estetski riješenom kapijom, uredi unutrašnje dvori-

šte s drvenim “ganjčecom” koji treba asanirati i uljepšati

cvijećem. Na prostoru iza začelja kuće u parku da se dopusti

za ljetnih mjeseci postaviti stolove sa sjenilima za odmor.

- 23 -

S takvim sadržajem bi se znatno oživio park, a lokacija je

objekta vrlo povoljna za takvu vrstu ugostiteljske djelat-

nosti. Preporuča se dopustiti i privatnu inicijativu uz

uvjet da privatnik prema zahtjevima zaštite suvremeno

opremi i adaptira lokal te da sudjeluje u uređenju pročelja

i asanaciji drvenih dijelova začelja kuće i da se obaveže

održavati dvorište.

Zemljište sjeverno od Klaićeve ulice je jedan

krnji renesansni blok koji je također stradao u požaru nakon

kojeg je bilo sačuvano svega pet kuća uz rub Šimunićeve i

Kukuljevićeve ul. Od tih kuća su sačuvane samo tri u vrlo

kritičnom stanju. Orijentirana prema Klaićevoj ulici podignu-

ta je Vojna ambulanta, soliterna neintegrirana zgrada armira-

no betonske konstrukcije. Pokušava se zgradu okružiti zele-

nilom i tako donekle neutralizirati. Pokraj pročelja u

Kukuljevićevoj ulici stručnjaci za zaštitu prirode predlažu

da se zasadi crnogorično drvo, dok je neodržavano zelenilo

s nekoliko stabala topole iza ambulante potrebno rasčistiti.

Također treba srušiti dvorišna krila i prigradnje starih

kuća i na tom prostoru izgraditi blok stambenih kuća, pod

uvjetom da se u projekt uklopi asanacija i djelomična

rekonstrukcija postojeće povijesne arhitekture koja pred-

stavlja ambijentalnu vrijednost. Pojedine zgrade su katego-

rizirane kao viša ambijentalna vrijednost. Uvjeti za izgrad-

nju bili bi da se zgrada Vojne ambulante ostavi izdvojena i

omeđena živicom kaline a da se uz rub bloka podignu četiri

kuće orijentirane prema Ulici 6.maja i Šimunićevoj ulici.

- 24 -

Današnje dvorište ima biti zajedničko u kompleksu novih i

starih kuća. Zahtijeva se da kuće budu stambene, visoke

kategorije i da visina dosiže tri, najviše do četiri etaže

uključivši i krovište kao prostor za stanovanje tj. etažu.

Zatim da suvremena arhitektura asocira na najkarakteristi-

čniju i najstariju arhitekturu povijesnog središta koje se

primjeri nalaze na ulicama Karlovca i u skupinama a da se

uz suvremene građevinske materijale koristi žbuka na pro-

čeljima, biber crijep ili šindra na krovištima, i što više

drvene građe na dvorišnim pročeljima za trijemove, “ganj-

čec”, verande, balkone i garaže. Luksuzna se gradnja trosob-

nih i dvosobnih stanova zahtijeva zbog toga da se poboljša

prosjek stanovništva i da društveni slojevi s višim dohot-

cima žive zajedno sa siromašnijim mlađim i starijim sta-

novnicima, te da se socijalne razlike među pučanstvom

izjednače u povijesnoj jezgri sa stanovništvom izvan starog

naselja.

Soliterni objekt u Kukuljevićevoj 20 zaštićuje se

zajedno s okolicom, jer je bitan za vizure gradskih veduta

u Kukuljevićevoj i Šimunićevoj ulici a sam je kategorije

izrazite spomeničke vrijednosti. Zbog toga se predlaže

totalna asanacija prizemlja objekta i prilagođavanje pros-

torija za obrtničko - uslužnu djelatnost, rušenje istaka

za nužnike i adaptiranje stanova na katu u suvremenije

opremljene manje stanove uz uvjet da se sačuva drveni

“ganjčec” nad hodnikom prizemlja koji je rastvoren arkadama.

- 25 -

Pokraj kuće treba zaštititi bidermajerski vrt i oporaviti

postojeće nasade omeđene živicom kaline. Predlaže se ure-

đenje pročelja kuće prema “šancu” i prema gradskim ulicama

i rušenje ograde i dvorišne gospodarske zgrade kako bi se

pročelje kuće što bolje prezentiralo prema prostoru proši-

renog manjeg trga uz Ulicu 6.maja i zatim da se dvorište

omeđi živicom kaline. Čitav prostor trga koji je nedavno

asfaltiran ispred vojnog neintegriranog objekta u Ulici 6.

maja 24. da se omeđi s vazama s cvijećem i da se dozvoli

parkiranje osobnih vozila osobama koje dolaze na rekreaciju

u vojni objekt (iza objekta je kuglana), i stanovnicima toga

područja u “Zvijezdi”.

Na kraju Ulice 6.maja nalazi se Vojni magazin

na prostoru bivšeg bastiona sv. Josipa iza vojne bolnice.

Tu također treba zaštititi travnjak i nekoliko stabala.

Pretpostavlja se da će vojska napustiti objekte ako SO

Karlovac za vojne objekte osigura prikladnije mjesto.

Magazin bi se u tom slučaju mogao adaptirati za malu kino

dvoranu koja je veoma potrebna oživljavanju “Zvijezde”,

naročito u tom dijelu. Oko magazina je potrebno urediti

vidikovac jer se bastion sv. Josipa u sklopu šančeva,

kontraskarpe, bastiona i revelina predlaže totalno kon-

zervirati na potezu od Draškovićeve do Kurelčeve ulice.

- 26 -

KARLOVAC

REVITALIZACIJA ZVIJEZDE

BLOK “Z”

U istraživanju bloka “Z” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Mr Milan Kruhek, arheolog

Dipl. ing. arh. Biserka Šavora

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “Z”

Rješenje Kukuljevićeve ulice u sjeveroistočnom dijelu

pokraj “šanca” i bivšeg bastiona sv. Elizabete.

Konzervacija i zaštita bastiona, šanca i jedinog ravelina

bivše karlovačke tvrđave.

Sadržaj :

1. Analiza bloka pod šifrom “Z”

2. Prijedlog za revitalizaciju “Z ”

a) Prijedlog za raseljavanje i rušenje objekata u

Kukuljevićevoj ul. br. 6, 8 i 10.

b) Interpolacija suvremene arhitekture - Dom umirovlje-

nika i uređenje okolice.

3. Prijedlog uvjeta za izgradnju Doma umirovljenika -

Kukuljevićeva ulica; smjernice revitalizacije prema

modalitetima zaštite

4. Bastion sv. Elizabete (IV) - uređenje i korištenje

prostora bastiona i ovog dijela obrambenih bedema kar-

lovačke tvrđave.

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “Z”

Blok se nalazi na jugoistočnom rubu povijesnog

središta uz Kukuljevićevu ulicu. Objekti su podignuti na

česticama uz bivše bedeme i uz bastion sv. Elizabete. U

bloku se nalazi šest stambenih objekata međusobno odvoje-

nih cestom koja preko šanca povezuje centar s rijekom Ko-

ranom i rekreacionim područjem. To je tzv. “Ruski put”.

Situacija u drugoj polovini 18. st.

Naslijeđena je iz prve pol. 18. st., prema snimci

tvrđave koja je načinjena pod rukovodstvom vojnog inženje-

ra von Bendl-a. Uz bastion sv. Elizabete i bedeme sjevero-

istočno prema bastionu sv. Josipa ucrtano je 15 kuća. Pre-

ma tlocrtnoj dispoziciji 8 kuća je iz najranijeg razdoblja

osnutka tvrđave što zaključujemo po srednjovjekovnoj par-

celaciji i gradnji uskih, zabatnih kuća po dubini parcele.

Ostale kuće su širim fasadama orijentirane prema vrlo

uskoj “Bastaiengasse”, koja prati zavod iz bastiona prema

bedemu. Situacija je identična na suprotnoj strani uz

Kranjski bastion, gdje se je zbog glavnog ulaza u tvrđavu

preko kupskog mosta, formirao u 17. st. trg sv. Josipa

(danas Strossmayerov trg).

- 3 -

Bedemska je ulica, prema tome, jedna od najstari-

jih komunikacija i njezin je zavoj, kao i uskost u sjever-

nom dijelu, donekle sačuvana u današnjoj Kukuljevićevoj

ulici. Da bi se sačuvao renesansi raster tvrđave potrebno

je sjeveroistočni obod ulice sačuvati arhitektonskim nizom

objekata, tim više, jer je požar u 19. st. katastrofalno

pogodio dvije nepotpune rubne renesansne “insule”, koje su

bile najgušće izgrađene srednjovjekovnim tipom parcelacije

građevinskih čestica. Danas je jedna pretvorena u park

omeđen Šenoinom i Klaićevom ulicom, a na drugoj je podignu-

ta nova zgrada vojne ambulante - suvremena arhitektura ko-

ja je neintegrirana u ambijent.

God. 1775/76. je situacija nepromijenjena. Na tom

potezu, uz bastion i bedem nalazi se 15 objekata s malim

vrtovima iza začelja, od kojih i jedna štala. Jače je na-

glašen uži prolaz do bedema u produžetku “General-gasse”,

današnje Klaićeve ulice.

God. 1770. prema popisu vlasnika po sociološkom

sastavu, objekti pripadaju obrtnicima izuzev jednog vojnog

lica.

1. br. 104 - udovica Katarina Parić

2. br. 105 - Mate Vranić, užar

3. br. 106 - Janko Lemić, postolar

4. br. 107 - Zollner, vojni sudac

5. br. 108 - Matijas Kristijan, stolar

6. br. 109 - Nikola Humić, čizmar

7. br. 110 - Jozef Stipković, užar

- 4 -

8. br. 111 - maloljetnlk Ziaić

9. br. 112 - Mirko Gerčić, krojač

10. br. 113 - Ivo Orlović, užar

11. br. 114 - Mihalj Grubah, nadničar

12. br. 115 - Janko Kovačić, užar

13. br. 116 - Sejfrid Predel, krojač

Između kuće 110 i 111 nalazio se prema bedemu uži

prolaz “gasica”, a između broja 113-114 široki prolaz kroz

vrtove koji je na karti iz 1783. god. fi ksiran drvoredom

kao prolaz na bastion. Prolaz za bedem bio je točno nasu-

prot pootalu garnizonske kasarne, kroz današnju Šenoinu

ulicu - “Zeugsgasse”, što znači da je u 18. st. iz stra-

teških razloga čestica ostala neizgrađena.

Struktura bloka u zadnjoj trećini 18. st.

Neznatno se promjenila 1776/1777, jer ima tada 13

kuća. Nestale su dvije najuže kuće, koje su ili bile ugra-

đene u susjedne kao njihovo proširenje ili su kuće 107 i

111 bile pregrađene i proširene na susjedne parcele, što

je za ovo razdoblje vrlo karakteristična pojava. Temelji s

prizemljem ugrađuju se u novi objekt, a i za I kat se ko-

risti stara građa ili se I. kat potpuno izgrađuje iz novog

materijala sa složenijim stambenim prostorom. Kuća br. 107.

pripadala je vojnom sucu Zollneru, pa je njeno proširenje

razumljivo, premda su i obrtnici u 18. st. gradili kuće s

- 5 -

fasadama s više prozorskih osi. Ista je struktura bloka

očuvana do 1818. god.

Situacija u drugoj polovini 19. st.

Prema topografskom popisu gradskog područja 1855.

god. zaključujemo da je polovinom 19. st. gustoća čestica

uz bedeme i bastion ostala nepromijenjena, jer je na 14

čestica koje nisu promijenile oblik bilo 12 objekata i dva

vrta, s tom razlikom da se je jedan objekt na sjeveru, na

kraju Kukuljevićeve, interpolirao u prostor susjedne

“insule” na kojoj je bila zabranjena gradnja, pošto se tu

nalazilo skladište baruta. God. 1863. u bloku je svega 9

kuća, a susjedne “insule” su poslije požara ostale prazne.

Čitava “insula” između Šenoine i Klaićeve ulice pretvorena

je u park.

Iz 1846. sačuvana je kuća br. 117 na čestici 129,

vlasnika Janka Markulina, danas Kukuljevićeva 12, sjeverno

do “ruskog puta”. To je jednokatnica s južnim krilom, boč-

nom fasadom orijentirana prema “ruskom putu” s jednim vanj-

skim dvorištem koje stručnjaci za hortikulturu predlažu

da se estetski riješi i ostane neizgrađeno, dok bi se drve-

na gospodarska zgrada imala rušiti. Kuća je s tri prozorske

osi orijentirana prema Kukuljevićevoj ul. i zadržala je

uskost renesansne parcelacije čestica. Na kamenom nadvrat-

niku je uklesana god. 1846. i inicijali J. A. što znači da

- 6 -

- 7 -

investitor gradnje nije bio vlasnik Markulin iz 1855. god.

Kuću treba sačuvati unatoč njene jednostavnosti i

pregrađenog interijera zbog kojeg je izgubila karakteri-

stike građanske kuće prve pol. 19. st. kakve karlovačka

“zvijezda” ima u stilski kvalitetnijem obliku u više pri-

mjera. Ona je valorizirana kategorijom konzervatora IV, a

pridajemo joj nižu ambijentalnu vrijednost. Unatoč tome ona

zaštićuje karakter ulice, a podatak u inicijalu na nadvra-

tniku dovest će nas do vlasnika te prema tome pretstavlja

i dokumentarnu vrijednost. U etažnom je vlasništvu i rela-

tivno dobro održavana.

Susjedne kuće u Kukuljevićevoj ul. br. 14 i 16 su

jednokatnice. Broj 14 izgrađena je 1929. Investitor je bio

Slavo Kovačić, član obitelji Kovačić, čuvenih karlovačkih

keramičara, kojima je pripadala stara drvena barokna kuća

u Prešernovoj 19. s dvorišnim krilima, gdje su se nalazi-

le keramičke peći i radionica.

Kuća broj 16 građena je također 1929. Investitor

je Stevan Popović, koji je česticu kupio od Kovačića. Dvi-

je varijante plana iz 1928. i 1929. u arhivu porodice nisu

potpisane. Obje kuće iz ranog razdoblja funkcionalizma,

koje je vjerojatno projektirao isti graditelj, pretstav-

ljaju stereotipne i dobre primjere stambene arhitekture

prve trećine 20. st.

Južno od “ruskog puta” nalaze se tri objekta iz

druge pol. 19. st. Kuća u Kukuljevićevoj broj 8 je građena

l877. a broj 6 i 10 ranije, prije 1863. Prije njih su na

tim česticama postojale barokne kuće koje su izgorjele u

19. st. (pogorelina). Objekti predstavljaju arhitekturu

bez stilskih karakteristika i niže su ambijentalne vrijed-

nosti, jedino što štite obod bivše bedemske ulice. Po gra-

đevinskim osebinama pripadaju arhitekturi koju je gradilo

prigradsko, seljačko stanovništvo, koje se bavilo poljopri-

vredom i prodajom svojih proizvoda. Sva su tri objekta u

lošem stanju, nagrižena vlagom, i slabo održavana u stanar-

skim dijelovima. Danas su u društvenom vlasništvu te će i

dalje, ako se ne predvide za rušenje, pretstavljati društve-

ni problem i služiti kao nužni smještaj ugroženim obitelji-

ma s nižim standardom. Njihova obnova ne bi bila ekonomski

opravdana.

2. PRIJEDLOG ZA REVITALIZACIJU BLOKA - “Z” -

a) Prijedlog za raseljavanje i rušenje objekata u

Kukuljevićevoj ulici

Objašnjenje:

Kukuljevićeva ulica, bivša Bedemska ulica, je komu-

nikacija koja je nastala istodobno kada su određeni rene-

sansni blokovi i kad je uz bedeme bilo dozvoljeno graditi

- 8 -

- 9 -

kuće. Najtipičnije ulice koje su bile pokraj bedema jesu

Križanićeva i Prešernova uz koje su već u najranijoj fazi

gradnje građanskih kuća u gustom nizu uz bedeme podizali

kuće iza kojih su sačuvani prolazi između začelja kuća i

bedema. Kukuljevićeva se ulica, jednako kao i Tijesna uli-

ca, protezala uz kraće, kose krakove bedema. Tu su se ni-

zale uske zabatne kuće izgrađene na dubokim uskim parcela-

ma kako bi se što ekonomičnije koristio prostor u tvrđavi.

Objekti su bili odvojeni “gasicama” poznatim iz prakse sre-

dnjovjekovnih urbanih aglomeracija. Uz bedem i bastion sv.

Elizabete su iz strateških razloga nastale manje rubne in-

zule s kućama; također i zbog položaja barutane, jer je

skladište baruta bilo usred jedne krnje rubne inzule.

Također zbog komunikacije između garnizonske kasar-

ne i bastiona koja je presjecala nekoć kvadratnu pravilnu

inzulu gusto je bio izgrađen prostor između kasarne i bede-

ma na zemljištu na kojem se danas stere park, između Šenoine

i Klaićeve ul. nekad nazivan park Josipa Adžije (osnivač

paraka). Uz bedem se je probijala između kuća uska povije-

na ulica, Bedemska ulica, sužena u sjevernom dijelu u usko

grlo i spojena s Gospodskom ulicom (danas Šimunićeva), a u

južnom dijelu proširena do gradskih vrata “Nova vrata”, i

spojena s “Neuthorgasse” danas Radićevom ulicom, koja je i

tada bila glavna transverzala grada u svom djelu od mari-

kovićeve do Novih vrata.

Kukuljevićeva ulica je zadržala svoj zavojiti tok

unatoč raznih požara i proširivanja jer su se kuće podig-

- 10 -

nute u 19. i 20. st. zadržale na zemljišnim česticama ba-

roknog razdoblja.

“Insula” između Šenoine i Klaićeve ul. je riješena

u 19. st. kao park s nasadom kestenova. Rubna “insula” u

donjem jugoistočnom dijelu ulice koja se je proširila i na

dio renesansnog bloka iza Velike vojarne izgrađena je u

19. st. Fasade kuća orijentirane prema Kukuljevićevoj uli-

ci prate oblik prvobitnog rastera i povijenog toka ulice.

Kuće u Kukuljevićevoj ul. br. 1, 3, 5, 7 i 9 orijentirane

su prema šancu, prema ulazu u grad iz Rakovca. Fasade, izu-

zev uglovnice u Kukuljevićevoj l) Radićeva, nemaju repre-

zentativna ili zanimljiva likovna rješenja. Stil je izgub-

ljen jer su sa kuća 19. st. skinuti dekorativni elementi.

Sliku izvornog baroknog izgleda ulice nalazimo zabilježenu

u detalju u albumu karlovačkog fotografa Krapeka, jer je

od baroknih kuća sačuvana samo jedna drvena kuća koja je

ugrađena i spojena sa susjednom iz 19. st. No promjenom

krovne konstrukcije prilikom spajanja krovišta sa susjednom

mlađom kućom, izgubila je svoju zabatnu fi zionomiju.

Kuće u Kukuljevićevoj br. 3 i 7 su osim toga neda-

vno utonule u asfaltnu povišenu ulicu. Izvorni karakter se

nemože vratiti na tom potezu ulice, međutim ako bi se re-

stauriralo krovište i istaknula ta jedna preostala barokna

kuća i njena zabatna zona pročelja u Kukuljevićevoj 5, sni-

zila razina ceste i koloristički rješile fasade, doživljaj

bi stare povijesne jezgre i skromnim sredstvima bio dobro

riješen. Kuća u Kukuljevićevoj br. 9 je nažalost neinte-

- 11 -

grirana arhitektura novijeg datma, koja se može neutrali-

zirati jedino bojom.

b) Interpolacija savremene arhitekture - “DOM UMIROV-

LJENIKA” i uređenje okolice.

Fizionomija ulice, njezin zavojiti karakter i iz-

vorna uskost kao i rješenje šanca sa zvjezdastim oblikom

bedema, a također i djelomično revelin, mogu se osigurati

jedino interpolacijom kvalitetne suvremene arhitekture

razvedenog oblika sa sadržajem društvenog značaja u kojoj

bi bila smještena jedna disciplinirana institucija. Smatra-

mo da je za tu lokaciju sadržajno najpodesniji Dom umorov-

ljenika koji bi riješio pitanje opstanka stanovnika visoke

starosne dobi u “zvijezdi” i u regiji, bar donekle ublažio

problem socialno ugroženih starih osoba i osigurao smje-

štaj za klijente šire regije s boljim standardom. Teren se

nalazi neposredno uz šanac, orijentiran je prema rijeci

Korani s parkom, a i čestice koje se nude za izgradnju su

tako prostrane da se uz objekt može uklopiti i hortikultur-

no riješenje.

Objekti južno od “Ruskog puta” su tri stambene

zgrade iz 19. st. koje se valoriziraju kao prosječna nekva-

litetna arhitektura, tipične za prigradsko stanovništvo

Karlovca koje se bavilo poljoprivredom i trgovinom poljo-

privrednim proizvodima u doba krize Karlovca. Ova je arhi-

- 12 -

tektura dotrajala. Investicija u obnovu takvih objekata

nije ekonomična, a latentna je opasnost da se stambeni pro-

stor koristi za nužni smještaj socialno ugroženih. Zbog tih

razloga prelaže se rušenje objekata u Kukuljevićevoj br.

6, 8 1 10 i izgradnja na tom prostoru Doma umirovljenika,

kao razvedene zgrade koja prati u tlocrtu oblik povijesne

parcelacije čestica s fasadama orijentiranim prema Kukulje-

vićevoj ulici, do dopuštene duljine, a kraćim krilom i pro-

čeljem orijentirane prema “Ruskom putu”, sa estetski izve-

denim začeljima prema šancu.

O rješenju i interpolaciji suvremenog objekta pre-

ma modalitetima zaštite na južnom potezu Kukuljevićeve ul.

ispod “Ruskog puta” ovisi izgled prilaza u centar s jugo-

istočne strane. To se rješenje zbog delikatnosti položaja

može smatrati urbanistički najodgovornijim zadatkom, a za

revitalizaciju “zvijezde” jednim od bitnih. Uz taj zadatak

paralelno bi se predlagala i konzervacija i korištenje

prostora bastiona i jugoistočnog dijela obrambenih bedema

karlovačke tvrđave kao posebno važne zaštićene zone.

- 13 -

3. PRIJEDLOG UVJETA ZA IZGRADNJU DOMA UMIROVLJENIKA,

KUKULJEVIĆEVA ULICA

Smjernice revitalizacije prema modalitetima zaštite

U odnosu na gabarit i staru strukturu bivše Bedem-

ske ulice (danas Kukuljevićeva) predlaže se tlocrt razve-

denog oblika, vezanog na izlomljenu konkavnu liniju Kuku-

ljevićeve ul. u rasteru prosječnog modula stare parcelacije

(vidi karte Karlovca iz 18. st.).

I. Tlocrtne površine izgradivog prostora

a) prizemlje 2310 m2

I. kat 2310 m2

II. kat 2100 m2

podrum 700 m2

__________

ukupno 7420 m2

b) parkiralište za posjetioce - 240 m2,

c) zelene površine u sastavu objekata - 800 m2,

d) slobodne zelene površine - 3200 m2.

II. Orijentacije

S obzirom na karakter položaja objekta na prilaz-

noj rubnoj čestici i u neposrednoj blizini šanca , te prema

funkciji objekta, osigurati

- 14 -

a) glavni ulaz - centralno - iz Kukuljevićeve ul.

nasuprot Šenoinoj ulici.

b) gospodarski ulaz - snabdijevanje - s “ruskog

puta” (Klaićeva ul.)

III. stambene jedinice - orijentacije sjeverozapad

(Kukuljevićeva ulica).

jugoistok (prema šancu)

c) linija izgradnje prema orijentaciji

sjeverozapad 70 m / tekućih

sjeveroistok 50 m /

jugoistok 110 m /

jugozapad 40 m /

d) Visina objekta

Mogućnost nejednake visine koja bi omogućila vizu-

ru sa šanca prema tornju crkve sv. Nikole. Maksimalna vi-

sina P + 2 (prizemlje + dva kata)

e) Obrada

Osigurati rješenje krova, te eventualno fasade II.

kata u obliku mansardnog krovišta koje osim ekonomičnosti

daje fi zionomiju objektu koji se interpolira u staru struk-

turu grada na rubnim česticama što su već u baroknom raz-

doblju bile izgrađene.

Stambene jedinice treba da budu jugoistočno orijentirane,

s terasama, lođama ili balkonima za upotrebu drvene građe.

- 15 -

4. BASTION SV. ELIZABETE (IV)

Uređenje i korištenje prostora bastiona i ovog dijela

obrambenih bedema karlovačke tvrđave

a) Položaj i opis sadašnjeg stanja

Bastion sv. Elizabete, koji je na planovima XVIII

i XIX st. najčešće označen rimskim brojem IV, jedan je od

6 bastiona karlovačke tvrđave. Postavljen je simetrično u

suprotnoj osi Kranjskog bastiona na Kupi (I), između ba-

stiona sv. Josipa (III) i Koruškog bastiona (V), a asime-

trično prema vanjskim bedemima tvrđave, tj. eskarpnom i

kontraeskarpnom bedemu prema Korani.

Do danas se prilično sačuvao, premda je ipak dosta

izgubio od svojeg izvornog oblika u slijed nivelacije bede-

ma i bastiona prije i poslije regulacije grada, dizanja ni-

voa terena unutar bedema, uređenja vrtova na bedemima i unu-

tar bastiona, gradnje prometnica od novih do starih grad-

skih vratiju i gradnje puta preko gradske grabe od Kuku-

ljevićeve (bivše Bedemske) ulice prema Korani, te zasipava-

nja gradskih graba; zatim djelovanja atmosferilija i u naj-

novije vrijeme navažanja zemlje, pa i smeća, čemu pruža

dobar zaklon neuređena vegetacija na tom dijelu gradskog

bedema i samog bastiona.

Bastion je na istočnoj strani, preko bočnog bedema

- 16 -

prosječen novom prometnicom koja iz Kukuljevićeve ulice

vodi prema Korani. Ta je prometnica nastala nasipavanjem

dijela gradske grabe i upravo ona najgrublje narušava

arhitektonski ritam i pravilnu izvornu geometrijsku sliku

ovog bastiona, ruši potpuno vizuru između bastiona, grabe

i vanjskih bedema tvrđave i presjeca kontinuirani tok grad-

ske grabe uokolo tvrđavskih bedema i bastiona.

Sadašnja vegetacija unutar i uokolo bastiona dije-

lom se pretvorila u neuredno grmlje a visoki jablani za-

tvaraju pogled s vanjskih bedema na grad, a također i iz

grada prema očuvanom vanjskom obrambenom sistemu tvrđave.

Sam je bastion okrnjen na prijelomu između čeonog

i bočnog bedema bastiona, kod dijela kurtine i jedinog ra-

velina karlovačke tvrđave, urušavanjem zemlje i trasiranjem

rampe preko bedema na gornji nivo bastiona. Obje strane

čeonog bedema također su izgubile, osim izvorne visine i

svoju prvotnu geometrijsku pravilnost, utiranjem rampi i

staza za pješake.

b) Historijski sadržaj:

Bastion sv. Elizabete nosio je teret obrane kao i

ostali bastioni i gradski bedemi karlovačke tvrđave. Na

bočnim bedemima istočne i zapadne strane bastiona, okrenu-

tima prema bastionima sv. Josipa (III) i Koruškom bastionu

(V), bila je uređena rampa i prsobran za top ovsku obranu.

- 17 -

Karte i planovi iz XVIII i XIX st. također označavaju po-

stojanje kazamatiranog magazina od linije grkljana basti-

ona prema njegovoj vanjskoj osi (plan iz 1740. iz Mađarskog

nacionalnog arhiva br. 572521 i plan iz 1842.) Unaokolo

uz bedeme bastiona bio je uređen i prsobran za vatrenu

obranu gradske grabe i položaja na vanjskim bedemima

tvrđave.

c) Prijedlog za uređenje i korištenje prostora basti-

ona i ovog dijela karlovačke tvrđave.

Prostor bastiona sv. Elizabete, pogotovo dio okre-

nut historijskoj jezgri grada na kojemu se i sada nalaze

u Kukuljevićevoj ulici kuće br. 6, 8 i 10 vrlo je podesan

za predviđenu namjenu gradnje nižeg objekta, doma umirov-

ljenika. Takav bi objekt bolje nadomjestio kuće iz XVIII

st. nego što su to sadašnje trošne i dotrajale kuće koje

nemaju ni arhitektonske ni spomeničke vrijednosti i ne za-

služuje posebnih ulaganja u popravak i održavanje. Objekt,

koji ne bi zatvorio vizuru obrambenih sistema bastiona,

grabe i bedema pružio bi istodobno novim korisnicima nesme-

tano korištenje prostora kao kreativnog parka i šetališta

uz pretpostavku i zahtjev da se taj prostor uredi i horti-

kulturno kao i zapušteni dio bastiona na zapadnoj strani,

uz bočni bedem prema ravelinu.

Korištenje prostora u novoj namjeni nužno zahtjeva:

- 1. Svaki zahvat na tom i u tom prostoru mora biti za

vrijeme radova pod stalnom kontrolom arheologa, koji

poznaje i situaciju na terenu i povijesni razvoj

tvrđavskog sistema Karlovca.

- 2. Prije svih radova potrebno je izvršiti detaljan arhi-

tektonski i geodetski snimak stanja bastiona u odnosu

na ostale postojeće fortifi kacione objekte i u odnosu

na njegovo izvorno obrambeno stanje.

- 3. Prije bilo kakvih zahvata potrebno je izvršiti neko-

liko sondažnih arheoloških iskopavanja koja bi pro-

vjerila historijsku dokumentaciju i namjenu bastiona.

- 4. Svaku promjenu na terenu treba pratiti i registrirati,

opisno, fotografski i arhitektonskim crtežom i skicom.

- 5. Hortikulturno uređenje čitavog prostora mora pronaći

rješenje koji će otvoriti prostorni odnos bastiona i

njegovu slobodnu komunikaciju s ostalim obrambenim

objektima tvrđavskog sistema.

- 6. U sklopu takvog uređenja nužno je ispraviti neke de-

formacije na bedemima i bastionima, prije svega nive-

lirati postojeće rampe i zatvoriti pješačke staze

koje presjecaju bedeme bastiona, zatim ukloniti suvi-

šnu zemlju, osobito smeće.

Poseban doprinos približavanju izvornijem izgledu

gotovo polovice nekadašnje tvrđave bilo bi novo rješenje

komunikacije iz Kukuljevićeve ulice prema Korani. Ta je

komunikacija ionako nastala u novije vrijeme zasipavanjem

- 18 -

- 19 -

gradske grabe. Otkopavanjem tog nasutog prostora, otvara-

njem kontinuiteta gradske grabe od V do III bastiona i pre-

mošćivanjem prometnice jednom laganijom konstrukcijom koja

ne bi tako “legla” na gradsku grabu od bastiona pa do vanj-

skih gradskih obrambenih bedema, dobili bismo izvorne obri-

se čitave polovice obrambenog sistema karlovačke tvrđave:

3 bastiona i njihove kurtine, gradsku grabu bar sa dvije

stranice ravelina između bastiona IV i V i vanjske eskarpne

obrambene bedeme.

Na kraju je potrebno napomenuti da bi i ovaj pri-

jedlog morao biti dokumentiran arhitektonskom snimkom po-

stojeće situacije.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

BLOK “W”

U istraživanju bloka “W” sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje bloka “W”

sa zaštićenim kompleksom kasarne “Narodnog heroja Ive Lole

Ribara” Ulica Josipa Kraša / Strossmayerov trg / Banjav-

čićeva ulica.

Sadržaj:

1. Analiza bloka “W”

2. Prijedlog za zaštitu objekta i njegove okolice.

3. Arhivski nacrti iz druge pol. 19. st. - Arhiv Hrvatske u

Zagrebu, Unutrašnji Odjel Zemaljske vlade UOZV, sign.

X / 14, grad i kotar Karlovac.

- 2 -

1. ANALIZA BLOKA “W”

Blok se nalazi u sjeveroistočnom dijelu povijesnog

središta u neposrednoj blizini “šanca” i djelomično sačuva-

nih temelja bivših bedema između Kranjskog i Karlovog basti-

ona koji su srušeni, a prostor je izgrađen. Na bloku se na-

lazi kasarna “Narodnog heroja Ive Lole Ribara” orijentirana

pročeljem prema Ulici Josipa Kraša nasuprot Strossmayerovu

trgu. Jugoistočnim duljim bočnim krilom je orijentirana pre-

ma Banjavčićevoj ulici. Palača je četverokrilna, izduženog

pravokutnog tlocrta i zatvara dva unutrašnja dvorišta. Izme-

đu palače i “šanca” je dendrološki vojni perivoj. Kompleksu

kasarne pripadaju dvije zgrade na zemljištu iza kasarne u

Banjavčićevoj ulici. Posljednja je dvorana Doma JNA. Na

rubu nad bedemom, u velikom dvorištu koje se stere između

zgrada i “šanca”, nalazi se nekoliko zidanih prizemnih skla-

dišta. Sjeveroistočno na prostoru bivšeg Karlovog bastiona

nalazi se kasarna “Narodnog heroja Marka Oreškovića podig-

nuta 1896. na uništenim temeljima Karlovog bastiona i nasu-

tog “šanca” uz rub sjeveroistočne promenade, tzv. “crne pro-

menade”. Pokraj te kasarne nalaze se na čitavom prostoru uz

šanac prema Prešernovoj ulici vojne barake ograđene žicom i

stražarnicama.

- 3 -

- 4 -

Situacija u 17, 18, i 19. stoljeću

Na zemljištu sadašnje četverokrilne dvokatne

kasarne “Narodnog heroja Ive Lole Ribara” je rubni blok

renesansnog plana tvrđave na kojemu je bila podignuta jedna

među prvim i najvažnijim vojnim zgradama fortifi kacije,

rezidencija generala i štaba, zgrada generala ili “Genera-

lija”, kako su objekt nazivali. Ta je zgrada u prvobitnom

obliku podignuta u blizini gradskih vratiju “Novih ili

banskih”, pokraj stražarnice, odvojene od bedema jer se

nalazila na rubu bloka prema gradskoj veduti, uz “Altthor-

gasse” danas u ulici Josipa Kraša do Banjavčićeve ulice.

Stari generalov stan bila je jednokatna palača dugačka 10

prozorskih osi s dva ulaza bliže uglovnim zonama, pod

visokim krovom, stilski renesanso - barokna arhitektura.

(Vidi nacrte stare nastambe generala, Arhiv Hrvatske u

Zagrebu, Zbirka mapa i planova inv. br. 122). Na Pijeroni-

jevu nacrtu tvrđave iz 1639, ucrtana je na današnjem mjestu,

s jednim kraćim krilom prema Banjavčićevoj ulici. Iza zgra-

de je bio veliki vrt i gospodarska zgrada s kolnicom, sta-

jom za krave i konje i komora za sedla. Objekt je bio orijen-

tiran prema trgu sv. Josipa, danas Strossmayerovu trgu

nasuprot opskrbnog centra. Po tipu pročelja i jednostavnosti

vrlo je bila slična, samo dulja i monumentalnija od zgrade

Muzeja na Strossmayerovu trgu. Od trga je bila odvojena

gradskom vedutom jednako kao i kurija na suprotnoj strani.

- 5 -

Pokraj palače do bedema je bilo dvorište. Palača je bila

sama na bloku s gospodarskom zgradom, a blok je bio razdvo-

jen današnjom Šimunićevom ulicom od sjeveroistočnog krnjeg

bloka uz rub bedema koji se prostirao do Karlovog bastiona.

Na njemu su u prvoj pol. 18. st. bile građene kuće s vrtovi-

ma. U prostoru bastiona se nalazilo veliko skladište baruta.

U Pijeronijevoj karti je na tim česticama ucrtana samo jed-

na zgrada, najvjerojatnije prvobitni arsenal tvrđave, objekt

koji se vidi na tom mjestu i na Valvasorovom bakrorezu

Karlovca iz 1689, dok se zgrada “Generalata” ne ističe jer

je bila ili jednokatna ili u gradnji. Današnju palaču

“Generalata” pravokutne osnove sa četiri krila, što zatvara-

ju kompleks i jednim masivnim unutrašnjim krilom koje raz-

dvaja veliko i manje unutrašnje dvorište, započeo je graditi

general J. Herberstein. Stari stan generala je bio odlučuju-

ći za oblikovanje renesasno - baroknog trga pokraj grad-

skih vratiju. U staroj zgradi nalazila se u prizemlju vojna

administracija, zatim stanovi ofi cira i vojnih kapelana, a

na katu je bio reprezentativan stan od osam soba s kuhinjom

i pomoćnim prostorijama. Velika sala je bila orijentirana

prema vrtu. Ta je zgrada bila u 17. st. uglavnom sjedište

vojne uprave, jer su generali Frankopan i Herberstein bora-

vili u zgradi današnjeg Muzeja, ili na svojim imanjima izvan

tvrđave.

Nova zgrada generalata kao dvokatnica je dimen-

zijama i visinom znatno nadilazila građansku arhitekturu i

u prvoj pol. 18. st. je bila jedna od najmarkantnijih vojnih

zgrada u tvrđavi. U novoj palači generalata bilo je više sta-

nova uz reprezentativnu rezidenciju generala i brojne sobe

i prostorije za administraciju vojne uprave. U prvoj pol.

18. st. je zemljište između “Generalata” i bedema bilo ure-

đeno i ograđeno po uzoru na vrtove francuskog geometrijskog

tipa s rondelama i bunarom. Palača je u tlocrtima tvrđave u

1752. i 1758/59. četverokrilna, dovršena zajedno s okolicom

i unutrašnjim dvorištima, s dva ulaza i dvije veže, s glav-

nim kraćim krilom orijentirana prema današnjem Strossmayero-

vom trgu, tj. ulici J. Kraša, nasuprot zgradi opskrbnog cen-

tra lociranoj na plohi trga pokraj koje je bilo i spremi-

šte za generalska kola (kolnica). Objekt tlocrtno uteme-

ljen u 17. st. dovršen je početkom 18. st. i zajedno s vrtom

zauzimao je jedan rubni blok. Na duljem bočnom krilu zgra-

de prema Banjavčićevoj nalazila se u osi zgrade još jedna

veža i na začelju palače jedan izlaz iz manjeg dvorišta.

Čini se da je krilo orijentirano prema bedemu i vrtu ipak

bilo nešto uže, ali ne tako usko kao sporedno krilo na

začelju objekta.

Nova palača “Generalata” nije bitno utjecala na

oblikovanje i izgled Strossmayerovog trga jer je podignuta

na jugoistočnom dijelu zemljišta renesane krnje “insule”

i jer je kraćim krilom zgrade orijentirana prema ulici.

Prostor trga koji se je razvio na jednom čitavom kvadratnom

renesanskom bloku bio je omeđen zgradom opskrbnog centra i

s kapelom sv. Josipa položenom na jugozapadnom rubu bloka

pred tadanjom Herbersteinovom rezidencijom (zgrada Muzeja).

- 6 -

Odmah kod ulaza u grad zapažala se ploha trga dok se je

zgrada “Generalata” kao i danas zapažala iz vizure trga,

a pošto je položena uzdužno na bloku s kraćim krilom prema

veduti i trgu, djeluje skladno u masama unatoč tome što je

znatno veća od svih objekata u neposrednoj blizini jer je

vrlo diskretno uklopljena.

Iza “Generalata”, na zadnjoj rubnoj čestici krnje

renesansne “insule” pokraj Karlovog bastiona, je 1770. bila

kuća broj 31 potpukovnika Peringera s vrtom, a na bastionu

je bilo veliko skladište građeno za spremište baruta koje

se je u to vrijeme koristilo kao skladište. Magazin je 1783.

snimio kapetan ing. Schonat (vidi Arhiv Hrvatske u Zagrebu,

Generalkomanda Karlovac, kut. 12 - 42 (73 - 1783.).

U tlocrtnoj dispoziciji se palača generalata kas-

nije nije više mijenjala i sve su adaptacije u strukturi

građevine i u vanjskom izgledu svih pročelja rezultat kasno-

baroknih intervencija i onih u drugoj polovici 19. st.

Objekt je temeljito rekonstruiran krajem 18. st. približno

u vrijeme kad se je gradila “Oružana” na glavnom trgu i

kad se zbog pripreme za ratove s Turcima 1784. u tvrđavi

obnavljaju i grade vojni objekti. Zgrada je tada učvršćena

u prizemlju češkim kasnobaroknim tipom svodova. Na svim su

katovima hodnici svođeni češkim kapama. Moguće je, da je

tada prošireno ili totalno rekonstruirano sjeverozapadno

krilo orijentirano prema bedemu i “šancu”. Objekt je još

jednom temeljito rekonstruiran za potrebe kadetske škole,

“Kadettenschule”, koja je 1863. smještena u zgradu. Nakon

- 7 -

Ukidanja generalata u Karlovcu kad je sjedište generala

prebačeno u Zagreb, zgradu je oko l830. preuzela građevin-

ska vojna direkcija, koje je 1855. bila u posjedu kompletne

čestice i neizgrađenog terena iza objekta. Barokna građan-

ska kuća na čestici pokraj vojnog magazina u bastionu, pri-

padala je 1855. Šimi Šveglu (čestica 229). Kad je kadetska

škola smještena u bivšu palaču generalata, adaptirani su svi

katovi. Tada je restaurirano pročelje, koje je ranije bilo

posve jednostavno a sada prema ukusu vremena u neorenesansom

stilu. U drugoj pol. 19. st. je uređen i današnji park sa

stablima bagrema, javora, bora i jednom drvenom sjenicom.

Iz situacionog plana iz druge pol. l9. st. vidi

se da je na nekad praznom zemljištu iza kadetske škole po-

dignut jedan manji dvokrilni objekt “L” tlocrta u koje je

uklopljeno i jedno starije krilo s kraja l8/19. st. Za

pješadijske pitomce u palači je bila dvorana za vježbanje

i mačevanje, dvorište za mačevanje, bazen u dvorištu, arkade,

a iza palače zgrada s radionicama, bravarska radionica,

praonica i zgrada za trgovinu raznom robom, dvorište za

vježbanje, magazin za gazolin, opskrbni magazin, kuglana,

svinjac, staklenik, gnojnica i zdenac.

Poslije prvog svjetskog rada unutrašnjost je

adaptirana za “Vojarnu vojvode Mišića”, za smještaj primor-

sko - krajiške oblasti. Tada su veće sale u I katu pregra-

đene u manje prostorije i na II katu su sale adaptirane za

veći broj ofi cirskih stanova.

- 8 -

- 9 -

Danas je u palači smještena “Kasarna narodnog

heroja Ive Lole Ribara” iza koje je na čitavom prostoru

park i vježbalište, a manja zgrada iza kasarne je produlje-

na i spojena sa objektom koji je podignut na kraju zemlji-

šta za dvoranu Doma JNA. Nekvalitetan i neintegriran objekt

koji je građen zbog hitnih potreba vojske za vrijeme tršćan-

ske situacije. Čitav taj prostor je bio već u 19. st. pri-

pojen kadetskoj školi i već tada je gradska ulica koja je

razdvajala palaču bivšeg “Generalata” od krajnje rubne

“insule” bila zatvorena.

Veliki prostor iza kasarne je dvorište koje se

koristi za vježbalište, a pokraj kasarne je vrt. Objekti

iza kasarne omeđili su potpuno taj prostor i prema Banjavči-

ćevoj ulici su orijentirani začeljima, pa su bez fi zionomije

i arhitektonskih kvaliteta.

2. PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU OBJEKTA I NJEGOVE OKOLICE

Palača bivšeg generalata je objekt izrazite spo-

meničke vrijednosti bez obzira na rekonstrukcije i adapta-

cije koje su tijekom vremena u njoj izvršene. Dobro je

održavana, ali nije adekvatno korištena, jer nije bila gra-

đena za namjenu kojoj danas služi, tj. za kasarnu, nego

za reprezentativni i administrativni prostor rezidencije

generala Vojne Krajine-tvrđave Karlovac. U vrijeme dok se

u njemu bila nalazila građevinska direkcija, bila je dobro

održavana. Veće adaptacije u unutrašnjem prostoru izvedene

su bile za potrebe kadetske škole, što je bio sretniji

sadržaj, nego smještaj primorsko-krajiške oblasti poslije

1918., jer je II kat tada adaptiran za stanove ofi cira, bio

manje sretno riješen. Namjena objekta je vrlo bitna za život

i revitalizaciju povijesnog središta, pa zbog toga treba

naći kvalitetniji sadržaj što bi stimuliralo proširivanje

trgovačke i ugostiteljske mreže u sjeveroistočni dio povijes-

ne jezgre. Zbog toga treba utvrditi zajedno s Jugoslavenskom

narodnom armijom i Komandom grada da li je objekt zanimljiv

zbog tradicije Karlovca za JNA ili on to više nije, U slu-

čaju da je objekt Armiji i nadalje zanimljiv, tada mu tre-

ba i u tim okvirima naći kvalitetniju namjenu. Istraživanje

povijesnog središta i ispitivanje mišljenja njegovih stano-

vnika, zatim društveno - politički angažiranih ličnosti kao

i nekih vojnih ličnosti dalo je ove rezultate:

- veći dio anketiranih slaže se da je vojska tradi-

cionalno vezana uz povijesno središte, naročito uz bivšu

fortifi kaciju, danas “Zvijezdu”;

- Mišljenja se društveno - političkih i vojnih

lica razilaze: Jedni smatraju da se zgradi bivšeg “Generala-

ta” treba dati sadržajno elitniju vojnu namjenu a drugi da

zgrada više nije prikladna za suvremene potrebe vojske. U

svakom se slučaju anketirani slažu da ta zgrada ne odgovara

potrebama kasarne, tj. smještaja vojnika. Jedan dio anketi-

ranih, naročito onih što su zaposleni u administraciji SO

- 10 -

Karlovac, smatra da je taj objekt idealan za smještaj Skup-

štine općine i upravnih i društveno - političkih organiza-

cija tj. da bi on bolje funkcionirao kao administrativna

zgrada. Mišljenje je stručnjaka koji su surađivali u studij-

skoj obradi smjernica revitalizacije karlovačke “Zvijezde”

da se objekt adaptira:

a) - za potrebe JNA, kao najsretnije rješenje, uz

uvjet da mu se da elitan sadržaj za društvene i kulturne

potrebe ofi cirskih kadrova i vojske na obrazovanju, te da

se djelomično adaptira za hotelski smještaj A kategorije

za vojna lica. U objektu bi se u tom slučaju trebali odr-

žavati tijekom cijele godine seminari za stručno i kulturno

obrazovanje vojnih kadrova. On bi trebao funkcionirati i kao

Dom armije u povijesnom središtu s programom koji bi bio

zanimljiv i za građane i omladinu grada Karlovca. U jednom

dijelu zgrade trebale bi se održavati prigodne izložbe,

predavanja, a u dvorištu, u ljetnim mjesecima, koncerti,

recitali i slične priredbe. Okolicu, naročito park trebalo

bi obnoviti i u određeno vrijeme preko dana dopustiti i

građanstvu ulaz. Ostali prostor preporuča se koristiti za

vježbalište, školu za jahanje, što je bio tradicionalni

sadržaj toga prostora iz 18.st. Također bi se ponovno tre-

bao njegovati sport mačevanja i fl oreta.

Naročito treba na toj strani šanca rekonstrui-

rati što je više moguće bedeme i srušiti sve zgrade i

skladišta koja se danas tamo nalaze.

- 11 -

Starija zgrada iz 19. st. iza kasarne mogla bi se

koristiti u sklopu sportskog terena, a novi neintegrirani

objekt u kojemu je dvorana JNA srušiti ili adaptirati za

fi skulturnu dvoranu uz uvjet da se sruši krilo koje spaja

staru zgradu s dvoranom te da se tako omogući prolaz do

sportskog terena i parka, jer bi okolicu i čitav plato tre-

balo predati javnoj funkciji.

b ) - da se objekt, tj. da se kasarna “Narodnog

heroja Ive Lole Ribara” adaptira za potreba đačkog doma

“Nada Dimić” uz uvjet da se dio prostora koristi za kultur-

ne namjene i da se domu osiguraju prostori za održavanje

seminara i predavanja tijekom cijele godine kao i kvalitetan

smještaj za omladinu prilikom raznih sletova i sličnih mani-

festacije. U tom slučaju trebalo bi se u domu savremeno ri-

ješiti prostor za kuhinju i restaurant koji bi koristili i

ostali đaci u Karlovcu, koji putuju ili imaju privatni

smještaj.

S okolicom treba postupati kako je navedeno u

prethodnom pasusu.

- 12 -

Kasarna “Narodnog heroja Ive Lole Ribara”

PJEŠAČKA KADETSKA ŠKOLA

Unutrašnji odjel zemljaske vlade, UOZV, sig. X / 14. Grad

i kotar Karlovac. Arhiv Hrvatske u Zagrebu.

1. Plan pješačke kadetske škole - nacrti prizem-

lja, I i II kata i situacija

Legenda

a. glavna zgrada pješadijskih pitomaca (kadeta)

b. dvorana za gombanje i mačevanje

c. zgrada u kojoj je trgovina raznom robom

d. bravarska radionica

e. zgrada praonice

f. vrt

g. dvorište (plac) za vježbanje

h. magazin za gazolin

i. trijem

k. opskrbni magazin pješadije

l. kuglana

m. arkade

n. svinjac

o. staklenik

p. gnojnica

q. pješačka kasarna II

r. zdenac

2. Plan pješačke kadetske škole - presjek i

situacija

Legenda

III. 1 a. Prijašnji generalat, sadašnja škola pješadijskih

pitomaca (kadeta)

b. vrt

XI. 1. Prijašnja zgrada građevinske direkcije tvrđave

2. Sada pripadajuća kadetskoj školi

a. dvorana za gombanje i mačevanje

b. zgrada s radionicama

c. dvorana za vježbanje - gombanje

d. bazen

e. dvorište za mačevanje

f. arkade

g. kuglana

h. bivši ratni magazin za puščani prah

i. cisterna

k. vapnara (Kalkgrube)

l. zdenac

3. Plan pješačke kadetske škole - pročelje

(u danas Banjavčićevoj ul.) i dio presjeka.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

TRG MARŠALA TITA

U istraživanju su sudjelovali:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac

Marinka Kamenarović, prof., Republički zavod za zaštitu

prirode u Zagrebu

Maja Šah - Radović, dipl. ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

Smjernice za revitalizaciju “Zvijezde”

Prijedlog za rješenje Trga Maršala Tita

Sadržaj:

1. Povijesni razvoj trga i njegova funkcija

2. Prijedlog za reanimaciju trga i uređenje njegove

okolice

- 2 -

1. POVIJESNI RAZVOJ TRGA MARŠALA TITA I NJEGOVA

FUNKCIJA

Na prvom planu tvrđave datiranom 22. srpnja 1579,

koji je vjerojatno nacrtao Baptista Bianchini, srednje po-

lje između blokova unutar rastera ulica ostavljeno je pra-

zno za plohu trga približno kvadratnog oblika. S jugozapa-

dne strane ucrtana je crkva sv. Trojstva renesansne tlo-

crtne dispozicije s poligonalnim zaključkom i sakristijom,

orijentirana prema trgu bočnim pročeljem, a glavnim prema

veduti grada. Crkva je građena 1580. i dovršena 1581, što

proizlazi iz tekstova protokola o gradnji tvrđave. Ista se

situacija ponavlja na tlocrtu tvrđave od Ivana Pieronija

iz 1639. i Tobiasa Breistallera iz 1646. U tvrđavi rene-

sansnog tipa, tada najsuvremenijoj vojnoj arhitekturi or-

ganiziranog obrambenog i životnog prostora, središnji trg

je imao stratešku funkciju: to je bilo zborno mjesto i

“egzecirplac”, odakle se je moglo u svim pravcima pregled-

nim ravnim ulicama direktno stići na bedeme i bastione.

Zbog toga se na blokovima oko trga nije gradila civilna

arhitektura nego samo crkva kao prvi javni objekt, a četi-

ri bloka oko trga bila su osigurana za gradnju vojnih

objekata i crkve.

Okolica trga počela se izgrađivati u drugoj polo-

vici 17. st. Prvi se počeo graditi franjevački sklop oko

crkve sv. Trojstva, koji u 17. st. nije bio potpuno zatvo-

ren. Do kraja stoljeća bila je produljena crkva i dovrše-

- 3 -

na su samostanska krila - jugozapadno i jugoistočno. Vrlo

je vjerojatno da se je najprije vojnim objektima izgradio

sjeverozapadni blok uz trg koji je bio i najbliže glavnim

gradskim vratima. Na njemu su se podigle stambene kuće za

viši ofi cirski kadar. Krajem 17. st. je na sjeveroistočnom

bloku, u jugoistočnom uglu, podignuta oružarnica “arsenal”,

dvokrilna uglovnica orijentirana s glavnim krilom prema

trgu. Dopirala je do polovice bloka i takvu ju je ucrtao

u plan tvrđave 1713. god. oružar Martin Claus (Arhiv

Hrvatske u Zagrebu). Pretpostavlja se da su na jugoistoč-

nom bloku bile barake ili vojarna od drvene građe, možda

prizemni objekt. Vojnici su poveljom cara Rudolfa iz 1581.

stekli pravo graditi kuće i pravo prvootkupa kuća u tvr-

đavi. U slučaju potrebe ostali vlasnici kuća morali su da-

ti konačište vojsci pa su prema tome vojnici bili smješteni

u svim kućama u gradu.

Prva javna plastika na trgu je kužni pil. Postav-

ljen je 1691. uz jugozapadni rub ispred crkve sv. Trojstva.

Na postamentu s kolumnom je mramorni kip Majke Božje.

Obnovljen je 1730. god. Na postolju je kronogram:

čeona strana lijevo:

EVBERS PACCATI

PRIMI ADAESIS

NOBIS TVTRIX

zbroj daje 1731.

- 4 -

čeona strana sredina :

VIRGO ! FIXA

LOCO MANSISTI

PLEBE VOLENTE

EXISTENS TVTRIX

DIVA TVERE TVOS

+ MIHS R A

zbroj daje 1817.

na poleđini su natpisi :

lijevo -

ZAVJETNI KIP NA ČAST

BEZGRJEŠNOG ZAČEĆA BLAŽENE ·

DJEVICE MARIJE PODIGNUT

PRVI PUT 1691 POVODOM

KUGE KOJA JE HARALA U

KARLOVCU I OKOLICI

sredina -

OMARIA

VIRGO DEIPARA

SVCCVRRE SERVIS

TVIS

zbroj daje 1730.

čeona strana desno :

SAEVA

FLAGELLA

LVIS FACCSSENT

VIRGO MARIA EXPETIT

HAC POSITA PLEBS PIA

NVNC STAVA

zbroj daje 1691.

desno -

PONOVLJEN 1906

DOPRINOSOM

GRADSKOG

POGLAVARSTVA

I MILODARIMA

GRAĐANSTVA

- 5 -

U 17. st. je ploha trga bila prazna izuzev kužnog

pila. Na trgu je morao biti i bunar, jer je ucrtan usred

trga na karti tvrđave iz 1717. Oko trga blokovi nisu bili

kompaktno izgrađeni. Dominirao je franjevački sklop s

crkvom, koja još nije imala zvonik što potvrđuje Valvazorov

bakrorez iz 1689. Samostan je bio jednokatan i nadvisivao

je sve ostale objekte. Ipak zaključujemo da su drvene stam-

bene ofi cirske kuće na sjeverozapadnoj strani trga bile

izgrađene također krajem 17. st. jer su prvobitno i vojne

zgrade bile sazdane od hrastovine. O tim kućama se nešto

pobliže saznaje polovicom 18. st.

Samostan i crkva sv. Trojstva zatvaraju se u čvrsti

sklop oko 1730. do 1740. Tada su i kuće u nizu na sjevero-

zapadnom bloku zatvorile fasadu trga. Tu su stanovali zapo-

vjednik grada, ratni savjetnik, a u jednoj generalni audi-

tor tvrđave poručnik Hangel, pa se je ona i kasnije kad je

bila adaptirana za ofi cirske stanove zvala hangelitska ku-

ća. Na tom, danas praznom zemljištu, posađena su stabla.

Ovi su objekti bili drveni, a franjevački sklop s crkvom

je bio zidan u ranobaroknom stilu s dekorativno naslikanim

pročeljima i zatvorene zbijene zidne mase. Prva barokna

palača na jugoistočnom bloku Velika vojarna podignuta je

1752. i dovršena idućih godina, pod rukovodstvom glavnog

inžinjera tvrđave Antony Bendla. Ta je četverokrilna dvo-

katna palača s unutrašnjim dvorištem i arkadnim hodnicima,

pod visokim krovištem od šindre, utjecala na daljnji razvoj

- 6 -

gradogradnje i baroknog stila u arhitekturi Karlovca. Po-

sebno je značajan njezin položaj jer je povučena od lini-

je ulice, pa je time znatno utjecala na promjenu prostornih

odnosa na trgu koji je od tada pravokutnog oblika, premda

je središnja renesansna ploha omeđena ulicama sačuvana u

renesansom rasteru grada - tvrđave.

Središnji trg tvrđave polovicom 18. st. postaje

“Paradeplac”, svečani trg, s plohom koja je već ranije bi-

la potaracana granitnim kamenom, ali je 1759. ponovno ure-

đena i pokrivena klesanim pločama. U sredini je podignut

novi zdenac, a na sjeveroistočnom rubu pred “Oružanom” je

postavljen “pranger”. Popločenje plohe trga se kasnije ob-

navljalo pred franjevačkim sklopom mjeseca lipnja 1764.

Vjerojatno je 1764. građena na jugozapadnoj strani

trga, na bloku nasuprot franjevačke crkve, jednokatna

uglovnica za stan i štab pukovnika slunjske regimente. Ta

je uglovnica imala vrlo zanimljivo pročelje s glavnim ula-

zom u osi zgrade prema današnjoj Marinkovićevoj ulici, s

polukružnim prozorima, lunetama u prizemlju, što je zgradu

činilo stilski daleko baroknijom (vidi fotografi ju u Kra-

pekovom Albumu). Danas je to uglovnica u Marinkovićevoj 2 /

Trg Maršala Tita.

Na uglu susjednog samostanu jugoistočnog bloka i

nasuprot velike vojarne u prvoj polovici 18. st. nalazila

se velika plemićka kurija. God 1770. u posjedu konjičkog

kapetana Vrhovca u kojoj je bio rođen zagrebački biskup

Maksimilijan Vrhovac.

- 7 -

S jugozapadne strane bio je trg već potpuno omeđen

objektima, Također sjeverozapadno i jugoistočno. Jedino je

na sjeveroistočnoj strani gdje se nalazio arsenal pola blo-

ka prema trgu zauzimao vrt omeđen drvoredom. Na susjednom

bloku nasuprot vrta bila je velika građanska kuća koja je

1770. pripadala trgovcu Kallanu, a sa druge strane na bloku

nasuprot arsenala i pješadijske vojarne prazna čestica koju

je kasnije otkupila grčkoistočna vjerska općina, kasnije

srpsko-pravoslavna vjerska općina.

Na trgu omeđenom jednokatnicama i jednokatnim fra-

njevačkim sklopom polovicom 18. st. dominirala je velika

dvokatna palača pješadijske vojarne pa je slika kompleksa

bila znatno izmjenjena u korist baroknog prostornog odnosa

s akcentom na vojnoj palači i svečano riješenom popločenom

plohom trga. Kvadratni plato trga ostao je omeđen vedutama

i sačuvan u renesansnim dimenzijama.

God. 1766/67. izgrađen je vodovod. Voda je pritje-

cala cijevima s tri izvora preko Dubovca i glasije, preko

grabe i bedema do bunara na “paradnom trgu”. Bunar je bio

od kamena i oko njega stube i pumpa za vodu. Za glavni

gradski zdenac i ostale bunare bio je zadužen poseban stru-

čnjak. Pumpe su dvostruko pojačane 1774/75. (O tome na planu

tvrđave ing. Kreya koji je izveden za generalfeldmaršala

Colloreda). Nadglednik gradskih bunara imao je osiguran i

poseban stan. Iz nacrta tvrđave 1770. i 1776. saznaje se

također i namjena svih objekata s kojima je trg bio okru-

žen. U velikoj su vojarni bili smješteni i Pijaristi sa

- 8 -

školom, a planiralo se za Pijariste graditi samostan sa

crkvom u sklopu s postojećom “Oružanom” na sjeveroistočnoj

strani trga. O tome postoje i planovi. Palača arsenala sa

samostanom pijarista je trebala biti dvokatnica sa klasici-

stičkim pročeljem crkve u sredini, pa se je tako namjerava-

lo nasuprot franjevačkom kompleksu zatvoriti paradni trg.

Te namjere su osujetile pripreme Josipa II za novi

rat s Turcima 1784. kad se užurbano obnavljala tvrđava i

planirala gradnja samo vojnih objekata. Tada je odlučeno

da se poveća i gradi nova “Oružana” sa stanovima za arti-

ljerijske ofi cire za koju je bilo izvedeno više planova,

a poznata su nam dva, od kojih je jedan izveden. U jednoj

varijanti bila je zamišljena kao jednokatnica s mansardnim

krovom. Izvedena je slična varijanta ali dvokatnica s četi-

ri krila, izdužena pravokutna tlocrta s tri portala i s

unutrašnjim dvorištem. “Oružana” se gradila 1783. i u nju

je bila uklopljena i starija postojeća zgrada. U legendi

je crvenom bojom u planu označen izgrađeni dio, a bojom ci-

gle dio u gradnji, žutom bojom neizgrađeni dio. Oružana

je iduće godine dovršena i svojim je glavnim pročeljem pot-

puno omeđila paradni trg sa sjeveroistočne strane.

Na sjeverozapadnom bloku gdje su bile stambene ku-

će ofi cira, planiralo se graditi još jednu pješadijsku vo-

jarnu za 600 vojnika. Izgleda da nije izgrađena nova zgra-

da nego su postojeće od drvene građe bile adaptirane u

jednu trokrilnu zgradu koja je bila ucrtana na planovima

tvrđave krajem 18. st. do 1813. Taj je objekt do 1818. bio

zbog dotrajalosti srušen.

- 9 -

Dvokatna barokno-klasicistička “Oružana” znatno je

izmijenila dojam trga i strogog središta. Uskoro su pre-

vladale dvokatne palače. Nakon odlaska pijarista i više

školstvo defi nitivno se predaje franjevcima te je zbog to-

ga 1786. nadograđen II kat nad vanjskim krilima samostana

prema trgu i današnjoj Mažuranićevoj ulici. Tu je gradnju

prema svojim planovima izvodio graditelj Josip Stiller,

za kojeg se pretpostavlja na temelju analogije nacrta ko-

je je osobno projektirao za druge “erarske” zgrade, da je

sudjelovao u planovima “Oružane” a najvjerojatnije je i

izveo gradnju. Tim više jer je 1785/86. na temelju svojih

planova po uzoru na crkvu u Segedinu izveo gradnju srpsko-

pravoslavne parohijske crkve sv. Nikole na uglovnoj čestici

sjeveroistočno od trga, pokraj “Oružane” i nasuprot pje-

šadijske vojarne. S tom crkvom i produljenjem crkve sv.

Trojstva za zonu svetišta 1789., te naknadnim povišenjem

njenog zvonika 1794, glavni trg tvrđave je defi nitivno

urbanistički riješen u kasnobaroknim prostornim odnosima i

okružen najvažnijim kulturno povijesnim građevinama tvr-

đave.

Promjene u 19. st. nisu više utjecale na kasnobaro-

kni stilski dojam strogog središta u kojem dominiraju ba-

rokni objekti pošto u vizurama trga prevladavaju monumen-

talna pročelja franjevačkog sklopa, bivše “Oružarne”, pje-

šadijske vojarne, parohijske crkve sv. Nikole i kasnoba-

rokna stambena uglovnica s mansardnim krovištem u Franko-

- 10 -

panskoj 1 (1770 kuća trgovca Kalana), pregrađena oko

1780/90. Do 1818. su zgrade na sjeverozapadnom bloku prema

trgu bile porušene, a zemljište je pripalo “Oružani”. Takva

je situacija bila do 1855. jer je tada velika zemljišna če-

stica broj 189 b bila prazna i upisana da pripada oružarni-

ci (Kanonen Magazinu). Baroknu Vrhovčevu kuriju kupila je

grčkoistočna crkvena općina i u njoj je bila prva srpska

osnovna škola osnovana 1783. God. 1848. crkvena općina je

podigla današnju klasicističku dvokatnu uglovnicu u kojoj

je bila smještena srpska učiteljska škola. To je palača

u Daničićevoj 2 u kojoj je smješten đački dom “Nada Dimić”.

Trg se je u prvoj pol. 19. st. nazivao glavni trg,

“Haupt Platz”, god. 1863. po banu Jelačiću. Tada je uređe-

na sjeverozapadna strana s drvoredom javora, lipa i bagre-

ma, što se je do danas sačuvalo. To je bio prvi zeleni po-

jas na tadašnjem Jelačićevom trgu. God. 1869. piše u spo-

menici franjevačkog samostana na str. 200. da se na trgu

počeo graditi novi zdenac za koji je grad potrošio 1000

for. a 500 je dao Kr. erar. Radove je vodio gen. četnik

Vesguci. Taj je zdenac podignut na mjestu baroknog bunara.

Ukrašen je sa četiri skulpture što prikazuju godišnja do-

ba. Novi bunar je sa svih strana bio zatvoren vratima od

kovana željeza od kojih su dvoja sačuvana. Moderniziran je

poslije prvog svjetskog rata jer je čekrk za vučenje vode

zamijenjen vodovodnim cijevima pa su zbog toga dvije stra-

nice bunara neukusno zazidane opekom. Oko zdenca su kamene

stube. Na trgu je uvedeno plinsko osvjetljenje i na obodu

oko trga posađena stabla (bilo je 14 javora, 5 lipa i 3 ba-

- 11 -

grema). U drugoj pol. 19. st. je glavna gradska tržnica bi-

la na trgu, sve do nedavno kad je u Karlovcu u novom dijelu

grada podignuta velika tržnica. Ukidanje tržnice znatno je

utjecalo na odumiranje povijesnog središta. U 19. st. su i

na jugoistočnoj strani trga pred kasarnom Zrinski, danas

“Narodnog heroja Ivo Marinković” zasađeni kestenovi: 7 ke-

stenova, njegovan travnjak i cvjetnjak okružen niskom živi-

com kaline. Tako su na obje strane trga zasađena stabla.

Nakon oslobođenja Karlovca nazvan je glavni trg,

Trg Maršala Tita. Povodom proslave 400. godišnjice osnutka

Karlova S O Karlovac i Savjet mjesne zajednice Zvijezda

donijele su odluku da se zamjeni 25 stabala mladim lipama

prema savjetu stručnjaka za hortikulturu. Zbog pomanjkanja

sredstava privremeno se odustalo od popločenja čitave po-

vršine trga i dozvolom Regionalnog zavoda za zaštitu spo-

menika kulture ploha je prelivena asfaltom, i odlučeno je

da će se u drugoj fazi prekiriti kamenim granitnim pločama.

Na sjeverozapadnoj strani nedavno je osnovana mala tržnica

u skladu sa namjerama i smjernicama revitalizacije, ali su

postavljeni i neintegrirani kiosci što se protivi dogovoru

o revitalizaciji i estetskoj rekonstrukciji strogog centra.

Na sjevernom rubu tog prostora se nalazi neodržavan javni

nužnik. Oko trga su postavljeni kandelabri starog tipa i ne-

koliko klupa, a za sada je pješačka zona osigurana samo iz-

među trga i samostanskog kompleksa dok se posve ne ukine

tranzitni promet.

Trg Maršala Tita je u ovoj fazi njegove rekonstruk-

cije osposobljen za manifestacije i javno okupljanje. Povr-

šina trga iznosi 8.135,60 m2 (stranice su 110 X 73,96 m) i

prema jednom starom proračunu može primiti 25 000 osoba.

- 12 -

2. PRIJEDLOG ZA REANIMACIJU TRGA I UREĐENJE NJEGOVE OKOLICE

Središnji trg tvrđave je uvijek bio, a i danas je

najplemenitiji prostor povijesnog središta koji je služio

najbitnijim funkcijama grada. U vrijeme osnutka tvrđave i

za turskih ratova bio je vježbalište i prostor za smotru

vojske. Kad su se vremena smirila, u doba prosperiteta gra-

da i konačnog urbanističkog rješenja najužeg središta postao

je svečani “paradni” trg, da bi ga, kad je grad prerastao

među fortifi kacije, nazvali glavnim trgom. U doba ekonomskog

prosperiteta 19.st. pa sve do nedavna bio je u jutarnje sate

svakodnevna tržnica na kojoj se okupljalo stanovništvo kar-

lovačke regije i susjednih općina. Funkcija trga koji danas

nosi ime Maršala Tita, zamrla je nakon što je ta svakodnev-

na tržnica prebačena u novi dio grada, prerano i nepromišlje-

no ne planirajući unaprijed njegove buduće sadržaje. Zajedno

s odumiranjem povijesnog središta koje počinje rapidno nakon

ukidanja tržnice, glavni trg koji je po tradiciji svojih

funkcija bio pojam urbanog središta, mjesto za smotre, mitin-

ge i trgovanja, degradirao je u parkiralište sa zapuštenim

stablima, neodržavanom plohom, premda grad koji je već

davno prerastao svoje povijesne granice, nema a vjerojatno

neće nikada ni imati jednu tako visoku ambijentalnu vrijed-

nost, prostorno i arhitektonski izuzetnu i neponovljivu.

Zbog toga trgu treba vratiti ne samo njegovu

idealnu, kamenom popločanu plohu, stabla, osvjetljenje

starog tipa koje odgovara ambijentu, nego i mirne pješačke

- 13 -

ulice oko njegova oboda kako bi se osim estetskog rješenja

vrati trgu i jedan osmišljeni humani životni prostor koji

je potreban suvremenom Karlovcu. Osim najelementarnijeg

održavanja arhitekture na obodu trga i pročelja monumental-

nih kompleksa među kojima franjevački samostan zbog sliko-

vitih nalaza na njegovim pročeljima pretstavlja jednu od

atraktivnih mogućnosti doživljaja trga, potrebno je i oživ-

ljavanje prostora i njegove okolice sa već postojećim sadr-

žajima koji se moraju revitalizirati ili promijeniti. Cen-

tralna ploha može funkcionirati sama po sebi kao renesansno

žarište u rasteru renesansno planiranog grada. Kako ona

privlači već svojom prostornom veličinom kao i čistom plohom,

treba rekonstruirati staro popločenje, njegovati postojeće

sadržaje i rekonstruirati zdenac.

Trg treba okupljati ljude. Na trgu se mogu kroz

cijelu godinu održavati razne manifestacije: promenadna

glazba u nedelju ujutro, večernji koncerti, organizirani

sajmovi knjiga, cvijeća i narodnih rukotvorina, mitinzi i

prigodne svečanosti, npr. Titova štafeta, igre pionira,

školski satovi crtanja. Oko trga treba ukinuti tranzitni

promet jer tek tada će imati smisla pod sjenovite krošnje

postaviti klupe. Zbog opće javnosti trga i privlačnosti

koje će imati ako će se planirati sadržaji ne samo za

stanovnike “Zvijezde”, već i za sve ostale stanovnike grada,

neophodno je urediti nužnik na sjeverozapadnom dijelu trga.

- 14 -

Revitalizacija trga i strogog središta ovisna je

o revitalizaciji i sadržajima blokova koji ga okružuju.

Jedan od maksimalno kulturnih sadržaja treba ostvariti

unutar samostanskog kompleksa tako da bude dostupan jav-

nosti. To bi bila zbirka crkvene umjetnosti, biblioteka s

čitaonicom i arhiv, prigodne izložbe ili kinoteka u adap-

tiranim za tu svrhu dvoranama, djelatnost prodajne gale-

rije “Zilik” dječjeg doma Vladimir Nazor u sklopu oboda

kompleksa. U crkvi se mogu priređivati koncerti na orgulja-

ma i koncerti zborova. Na trgu se nalazi palača Vojne koman-

de grada, koja je jedan od tradicionalnih sadržaja što

doprinosi eleganciji povijesnog središta. Očekuju se i voj-

ne smotre i vojna glazba. U neposrednoj blizini je hotel

“Central” za koji se predlaže da se proširi u današnju

zgradu đačkog doma “Nada Dimić” i da se u prizemlju otvori

Velika kavana, restauracija i vrtna restauracija, te noćni

klub u podrumu. S takvim sadržajem bi se glavni trg neobično

oživio, ali uz uvjet da se hotel adaptira u “B” kategoriju.

Naročito je važno za svakodnevni život povijesnog središta

da se defi nitivno riješi pogon “male tržnice” i eliminiraju

neintegrirani, nakazni kiosci. Tako bi se ponovno u centar

privukli stanovnici šire karlovačke regije a radnici u

administrativnim ustanovama mogli bi se na tržnici snabdje-

vati svježom hranom i toplim obrocima. Drvene klupe i

pokretne tende za vanjsko trgovanje koje se uklapaju u

ambijent bi kroz cijeli dan mogle raditi, dok bi se prizemni

- 15 -

prostor objekta u Kraševoj 2 / Trg Maršala Tita / Banjavči-

ćeva ul. nakon raseljavanja pogona “22.Decembar”, trebalo

adaptirati za halu tržnice (bivše generalske škole orijen-

tirane prema Banjavčićevoj ulici) a manji svođeni prostori

krila orijentirani prema Trgu Maršala Tita, rastvoriti i tu

smjestiti specijalizirane prodavaonice delikatesnom robom,

mliječnim proizvodima i voćem. Na trgu bi se mogli postavi-

ti sa te strane ukusni kiosci sa cvjećem za cjelodnevnu

prodaju. Ta bi mala tržnica sa specijaliziranim radnjama u

unutrašnjim prostorijama trebala raditi “non-stop” do

kasno navečer i blagdanima. Unutrašnje dvorište također

bi se moglo koristiti kao vrtna restauracija s toplim

obrocima (kotlovina, hrenovke, topli sendvič i mali doručak).

Bez takve tržnice nezamislivo je oživljavanje povijesnog

središta, a ako domaća poduzeća ne osjećaju ekonomičnost

takvog poslovanja i reanimacije povijesnog središta, predla-

že se da se ponuda tog prostora proširi na jugoslavensko

tržište, jer Karlovac ima premalo artikala koje nude podu-

zeća izvan PPK-a Karlovac.

Značajni su također manji specijalizirani sadrža-

ji u građanskim kućama na sjeveroistočnom rubu trga u

Frankopanskoj 1 i Kraševoj 1 s već postojećim malim trgo-

vinama Tekstil-komerca ali bi ih trebalo urediti kao

butike uz uvjet, da se rekonstruira pregrađena i u trgovač-

ki prostor uklopljena veža u Frankopanskoj 1. Skladište se

može organizirati u dvorišnim krilima, a u kući bi trebalo

uvesti centralno grijanje. Ostale obrtničke radnje, kao

- 16 -

frizerski salon i radionica šešira dobro su locirane i

potrebne povijesnom središtu. U Kraševoj 1 treba da se

uredi fasada, a vlasniku kuće preporuči da iznajmi lokale.

Najbolji i vrlo potreban sadržaj je predikerska radnja, a

također i trgovina sa slikarskim priborom, međutim i trgo-

vine prehrambenim artiklima koje ne zahtijevaju veliko

skladište. Npr. bombonjera ili sladoledarna, također prodaj-

ni prostori za malu privredu.

Za izgled Trga Maršala Tita neobično su važne

bivša palača Oružane, danas kasarna “Narodnog heroja Josipa

Kraša” i srpsko - pravoslavna parohijska crkva sv.Nikole.

Kasarna je jako oštećena za vrijeme rata jer su minirana i

srušena dva krila, jedno orijentirano prema Frankopanskoj

ulici - što se jako primjećuje, i drugo na začelju. Čitav

blok na kojem se nalazi kasarna bio je početkom 20. st.

ograđen visokom ogradom premda su zemljišne čestice iza

kasarne nekad bile u privatnom posjedu, ali su kuće na tim

česticama izgorile u prvoj pol. 19.st. Izgleda da je grad

u zamjenu za sjeverozapadni prostor na glavnom trgu dao

vojsci te zemljišne čestice. Predlaže se izgraditi oba kri-

la prema postojećoj arhivskoj dokumentaciji, pod uvjetom

da samo vanjske fasade dograđenih krila moraju oponašati

izvorni oblik i ukrase na fasadama bivše “Oružane”. Isto-

vremeno bi se trebala provesti solidna asanacija postojećih

krila i ponovno otvaranje bočnih portala. Ova palača mogla

bi ostati u posjedu JNA, ali ako Armija nema interesa za

- 17 -

asanaciju i ponovnu gradnju krila, predlaže se da Skupština

općine Karlovac preuzme objekt za administrativne potrebe.

U svakom slučaju trebalo bi iza kasarne urediti parkiralište

za osobna vozila uz hortikulturno rješenje jer je to zem-

ljište neiskorišteno a zidana ograda neskladna i ružna.

Ova bi izgradnja znatno utjecala na revitalizaciju najužeg

središta, a takoder i najugroženijeg i gotovo odumrlog

sjeverozapadnog dijela grada.

Parohijska crkva sv. Nikole je izrazita urbanis-

tička i arhitektonska vrijednost oko koje se treba urediti

okolica s parkom zatvorenog tipa. Rekonstruirati bivše ka-

pije i omeđiti uski nogostup pred crkvom kamenim medašima i

lancima. Kupolu na zvoniku je neophodno obnoviti. Iza začelja

crkve na privatnom objektu u Šimunićevoj ulici treba srušiti

dogradnju iza začelja kuće i tako proširiti okolicu oko

crkve. Crkvenu opremu, ikonostas, pjevnice, propovjedaoni-

cu itd. treba predložiti za restauraciju i crkveni prostor

osposobiti za razgledanje. S restauracijom i konzervacijom

crkvene opreme i objekta povijesno središte dobilo bi još

jedan kulturni sadržaj, koji se u stanju u kojem se danas

nalazi, ne može prezentirati javnosti.

Neposredna okolica Trga Maršala Tita vrlo je

bogata kulturno-povjesnim i umjetničkim sadržajima, objekti

nude mogućnost adaptacije za poslovne sadržaje, tako da

reanimacija trga i njegove okolice znači bitno rješenje pro-

blema revitalizacije povijesnog središta.

- 18 -

REGIONALNI ZAVOD ZA ZAŠTITU

SPOMENIKA KULTURE U ZAGREBU

U SURADNJI S ODJELOM ZA PO-

VIJEST UMJETNOSTI CENTRA ZA

POVIJESNE ZNANOSTI - ZAGREB

PROPOZICIJE ZA UREĐENJE CENTRALNOG TRGA

“ZVIJEZDE” - TRG MARŠALA TITA, KARLOVAC

Kao prvo treba ukloniti kioske i u prvoj fazi

organizirati mini tržnicu ispod drveća na sjeverozapadnoj

strani trga, dok se ne izrade projekti za kompletno ure-

đenje sjeverozapadnog bloka za potrebe tržnice.

Zatim treba vozilima zabraniti parkiranje i pri-

vremeno postaviti nisku ogradicu od plosnog željeza, koja

će štititi površinu trga.

Postojeće zelenilo preporuča se zadržati i prema

prijedlogu stručnjaka za hortikulturu obnoviti i urediti.

Površina kvadratnog prostora trga mora se odre-

diti u jednom materijalu.

Tu postoje 3 mogućnosti:

- kamene ploče, veličine ne manje od 50/50 cm, tamno sive,

- granitne kocke,

- najjeftinija - asfalt.

Bez obzira na materijal koji će se odabrati, treba

posebnu pažnju posvetiti prezentaciji zdenca u sredini trga

(dvije kamene stepenice), Marijinom pilu (oblikovanje kroš-

nji u blizini), kao i pasicama oko podnožja drveća.

Slijedeća faza treba biti uređenje električne

rasvjete i sve ostale male komunalne opreme.

I vezano na to, uređenje svih pročelja i ure-

đenje unutrašnjih prostora objekata, po namjeni vezanih za

sadržaje trga.

KARLOVAC

REVITALIZACIJA “ZVIJEZDE”

STROSSMAYEROV TRG

U istraživanju Strossmayerovog trga sudjelovali su:

Dr Đurđica Cvitanović, viši znanstveni suradnik

Mr Olga Maruševski, povjesničar umjetnosti

Vladimir Peršin, prof., kustos Gradskog muzeja Karlovac

Tomislav Lasić, dipl.ing. arh.

Mr Davorin Stepinac, arhitekt, znanstveni asistent

SMJERNICE ZA REVITALIZACIJU “ZVIJEZDE”

Prijedlog za rješenje Strossmayerovog trga

Sadržaj:

l. Povijesni razvoj Strossmayerovog trga

2. Prijedlog za uređenje plohe trga, konzervaciju,

asanaciju i restituciju arhitektonskog nasljeđa.

3. Tlocrt kapele sv. Josipa s pripadajućim kućama

Zbirka mapa i planova, inv. br. 121. Arhiv Hrvatske

u Zagrebu

- 2 -

1. POVIJESNI RAZVOJ STROSSMAYEROVOG TRGA

U idealnom planu tvrđave iz l579. koji je vjero-

jatno prema postojećem predlošku nacrtao Zuan Baptista

Bianchini, nije još bilo označeno što se predviđa graditi

na prostoru koji se nalazi pokraj bastiona Zrinski (Kasnije

Kranjski bastion), u neposrednoj blizini glavnih gradskih

vrata - “Starih vrata”. Postojao je potreban razmak između

bastiona i bloka u srednjem pojasu pravokutnih renesansnih

“insula”. Uz bastion nije se predviđalo graditi objekte.

Za opskrbni centar sa zgradom predviđena je bila

jedna od zadnjih renesansnih kvadratnih “insula” u jugoza-

padnom dijelu tvrđave bliže “Novim vratima” prema Rakovcu.

Oružanu su predvidjeli podignuti na kvadratnoj “insuli”

pokraj Banskog bastiona (kasnije Karlov bastion).

Kasniji razvoj i gradnja potvrđuju da se je odstu-

pilo od prvobitnog plana s obzirom na sadržaje i lokaciju

najvažnijih zgrada. U blizini glavnih gradskih vrata, ”Sta-

rih vrata”, odvijao se glavni promet, pa su se sasvim pri-

rodno tu grupirale prve vojne i najznačajnije zgrade izuzev

crkve sv. Trojstva koja se je navodno razvila oko najsta-

rijeg objekta tvrđave, masivnog spremišta za puščani prah,

niske kule nad kojom je kasnije general Herberstein dao na-

dograditi zvonik crkve dovršen u prvobitnoj visini 1705.g.

U tvrđavi se među prvim zgradama spominju skladi-

šte baruta, oružana, magazin za hranu, pekara, generalski

dvor i bolnica. Skladišta baruta ugrađivala su se u bastione,

- 3 -

pa se je približno u sredini Kranjskog bastiona nalazila

jedna polupodzemna nadsvođena okrugla barutana.

U tlocrtu tvrđave Ivana Pieronija iz 1639. označe-

ni su u neposrednoj blizini gradskih vrata pojedini objekti

za koje se je ustanovilo da su to bili najvažniji objekti

fortifi kacije. Uz gradska vrata se nalazila stražarnica,

a na najbližem bloku uz bedeme zgrada vojne uprave, stari

“Generalat”, na istom zemljištu na kojem je kasnije podignu-

ta nova četverokrilna palača “Generalata”.

Renesansni pravokutni blok na kojem se danas nala-

zi Strossmayerov trg, kao i susjednu jugozapadnu rubnu

“insulu”, presjecala je po polovici ulica. Na dijelu bloka

bliže gradskim vratima nalazila se je zgrada nepoznatog

sadržaja, možda kolnica generala ili konjušnica, a u dru-

gom dijelu je na rubu bloka, zgrada “L” tlocrta, opskrbni

centar sa skladištem i pekarom. Jugozapadno na slijedećem

bloku na čestici trokutastog oblika, na kojoj se danas nala-

zi zgrada Gradskog muzeja Karlovac, nalazila se jedna ma-

sivnija zgrada za koju neki autori pretpostavljaju da je to

bio toranj za barut (mr. Milan Kruhek). Istraživanja tog

objekta dokazala su međutim da je to bila barokna kurija u

posjedu Frankopana i kasnije Zrinjskih. Vuk Krsto Frankopan

bio je general tvrđave od 1626. do 1652. pa je vjerojatnije

da je ta zgrada bila njegova rezidencija. Prvi arsenal je

najvjerojatnije bio lociran iza zgrade “Generalata”, bliže

Karlovom bastionu. Kako su temelji zvonika sv. Trojstva

- 4 -

zaista masivno građeni vjerojatno je da je prizemlje ipak

služilo kao najstarije spremište baruta.

Približno polovicom 17.st. uz bedem su se počele

graditi građanske kuće koje su se nalazile na sjeverozapa-

dnoj strani uz bastion gotovo do gradskih vratiju. Jedino

su u osi barutane u bastionu bile razmaknute jednom širokom

česticom vrta. Takva je situacija zabilježena u planovima

tvrđave iz 1752. i 1758/59. s tlocrtno najstarijim tipovi-

ma kuća i oblika građevnih čestica. Tada je na rubu uz

bastion od bedema do gradskih vratiju bilo devet kuća.

Na bastionu su bile pravilne čestice s pomno obrađenim

vrtovima.

U prvoj pol. 17.st. trg još nije bio oblikovan

nego su svi objekti bili tako raspoređeni da se je moglo

k njima prići dijagonalnom komunikacijom direktno s grad-

skih vrata. Urbanističkim oblikovanjem trga bavili su se

graditelji tvrđave za generala J.Herbersteina od 1669 do

1689. General je započeo gradnju nekoliko važnih objekata

u tvrđavi i na kraju se pozabavio rješenjem trga tako da

je ponovno u cjelinu spojio renesansni blok na rubu kojeg

se jugoistočno nalazila čvrsta zgrada za opskrbu “danas

Proviant Haus” s jednim krilom za magazin i u njenom sklo-

pu kolnica za generala. Ta je zgrada bila vrlo važna, pa

je direktno bila povezana komunikacijom s gradskim vratima.

Vrlo je vjerojatno da je već u 17.st. dobila zidanu ogradu

oko dvorišta. Na jugozapadnom rubu bloka ispred svoje rezi-

dencije general je dao podići kapelu Maltežana ranije

- 5 -

kurije Zrinski. Kapela je bila okrugla građevina s kupolom,

poduprta kontraforima, s glavnim ulazom prema trgu i sa

zapadno orijentiranim zvonikom. Pod kapelom je za sebe i

svoju obitelj uredio kriptu. To je bila prva monumentalna

građevina, premda malih mjerila, koja je zvonikom i kupo-

lom s laternom znatno nadvisivala bedem i davala poseban

plastični oblik silhueti tvrđave. Po kapeli je trg dobio

ime sv.Josipa.

Značajno je za prostorno shvaćanje i oblikovanje

trga, koji je sigurno bio planski izveden, da su dvije

kuće s vrtovima bile izgrađene pred nizom kuća uz bastion.

Tako je nastala i jedna zavojita veduta, danas Tijesna

ulica, koja se je nešto proširena nastavljala ispred tih

kuća sve do gradskih vrata. Time je ostvaren trg pravokut-

nog tipa omeđen sa svih strana soliternim građevinama, a u

drugom planu gustim nizom kuća. Sjeverozapadno uz bastion

i na susjednom bloku iza kapele, podignute su tada najveće

zgrade tipa baroknih kurija, rezidencija Herbersteinova i

zgrada vojnog Magistrata, do koje je kasnije, nakon razvoja-

čenja grada, podignuta i zgrada Vijećnice. Opskrbni centar

na bloku je čvrsto omeđivao taj već pravokutno formiran

prostor. Prema današnjoj ul. Josipa Kraša i palači Generala-

ta nasuprot opskrbnog centra, trg se široko otvarao prema

parku i zgradi generalata u drugom planu. Renesansna ploha

je bila sa svih strana, kao i danas, omeđena gradskim uli-

cama, sjeveroistočno današnjom Ul. Josipa Kraša, jugoisto-

čno Banjavčićevom, jugozapadno produžetkom Ulice Grgura

- 6 -

Ninskog i sjeverozapadno ulicom u produžetku Tijesne. Takvo

se oblikovanje može tumačiti renesansnim osjećajem za pros-

tor trga, kao što je i centralni barokni objekt kapela

sv. Josipa, okrugla građevina s kontraforima, građena u

tradiciji srednjevjekovnih konstruktivnih elemenata i

renesansno-gotičkih prostornih formi. Kuća što se nalazila

na trgu u neposrednoj blizini kapele bila je od drvene

građe, građena za sakristana kapele. God. 1770. je imala

broj 131 i pripadala je benefi ciju kapele. Druga kuća na

trgu broj 132 masivnija i “L” tlocrta s velikim vrtom bila

je građanska kuća Mirka Sinčića. Na jugoistočnoj strani na

rubu bloka nalazio se “Proviant Haus” s ograđenim zemljištem

jer mu je krilo magazina bilo srušeno. To je danas jedno-

katni objekt na Strossmayerovom trgu 8, pred kojim je kon-

zerviran tarac bivšeg dvorišta. Kuće pak koje su se nizale

uz bastion također su u drugom planu slikovito omeđivale

prostor trga. To su uglavnom bile “purgerske” kuće, a pone-

ke ofi cirske. U tom su nizu 1770. kuće pripadale:

1. br. 233, Sinzlin stan, u blizini gradskih vrata

2. br. 234, Josip Babić, regimentski ađutant

3. br. 235, Kovačić, viši ofi cir

4. br. 236, udovica Kovačić

5. br. 237, gostioničar, Grga Novak, danas kuća na Strossma-

jerovom trgu 3

6. br. 238, postolar Mate Tuškan

- 7 -

7. br. 239, postolar Niko Mišković

8. br. 240, staklar Franjo Ćahan

9. br. 241, Franjo Suhanek

10. br. 242, pripadala je kapeli sv. Josipa.

Kuće što su pripadale Herbersteinovim benefi cijem

kapeli sv. Josipa održavale su se kao i kapela od prihoda

s posjeda u Novigradu. Od 1745, kapela i benefi cij zajedno

s novigradskim posjedom pripali su grofu Patačiću. God.

1786. je posjed i sve kuće u tvrđavi otkupila vojska. Nakon

toga je inženjer tvrđave Krey najavio regulaciju trga sv.

Josipa. On je 1775 otkupio za vojsku pet kuća od potpukov-

nika Stjepana Kovačića, od kojih se jedna nalazila i u nizu

uz Kranjski bastion. U kupoprodajnom ugovoru je ing.Krey

najavio rušenje te kuće. Počeo je rušiti drvene kuće u

blizini kapele s namjerom da uredi prostor oko kapele i trg

sv. Josipa. Ta je regulacija s rušenjem građnskih kuća na

trgu i onih trošnijih na obodu uz bastion, urbanistički

zahvat baroknog razdoblja s idejom da se prostor što više

proširi i da se prostorni akcent koncentrira na sakralni

objekt. Urbanizmu 18. st. ne smeta više nepravilnost linije

i plastična nepravilnost međusobnih odnosa kuća uz Kranjski

bastion. To je vrijeme kad se interpoliraju veće zidane

trgovačke kuće. Prva je solidno zidana kuća podignuta na

širokoj vrtnoj čestici na Strossmayerovom trgu br. 2.

Ostale su kuće u nizu tada obnavljane - Strosmayerov trg

br. 3. 1776. god. Krajem 18.st. ruše se stare kuće pokraj

- 8 -

gradskih vrata i tada je podignuta jednokatnica na

Strossmayerovom trgu 1 i uglovnica Pavla Miškine 1 /

Strossmayerov trg. Sve su kuće do danas sačuvane, osim one

na Strossmayerovom trgu 6 koja je srušena polovicom 19.st.

i na njenom mjestu je oko 1870. podignuta nova. Početkom

20.st. je srušena najstarija drvena kućica koja se je nala-

zila na zemljištu današnjeg prolaza. Vidi se još na foto-

grafi ji Strossmayerova trga, što su je snimili Brauner i

Walner.

Početkom 19.st. god. 1803. kapela sv. Josipa

bila je u trošnom stanju. Zbog njena popravka imenovana je

posebna komisija a dokumentaciju za obnovu preuzeo je da

izradi graditelj i urbanist Josip Stiller. God. 1809.

Karlovac je potpao pod Ilirske provincije, pa se tada po-

stavilo pitanje gradnje kazališta. Riječki trgovac Andrija

Ludovic Adamić koji je već ranije imao trgovačkih veza s

Karlovcem odlučio je da o svom trošku podigne kazalište i

veliku gostionicu. Po nalogu Maršala Marmonta, Magistrat

je 17.VI 1810. sklopio s Adamićem ugovor. Po tom ugovoru

predaje mu se kapela sv. Josipa i okolno zemljište od 24x10

hvati za gradnju kazališta i gostionice na 30 godina.

Određeno je da gradnja počne 1.I 1811. Do izvedbe tog

projekta nije došlo. Na bakrorezu Karlovca na majstorskoj

diplomi iz 1825. kapela više nije imala zvonika. Vojska je

u njoj držala skladište baruta pa je 1830. došlo do eksplo-

zije, nakon koje su ostatak kapele srušili. Na plohi trga

je poslije toga ostala samo zgrada vojne pekare.

- 9 -

Čestice s kućama pripadale su oko trga 1855. ovim

vlasnicima:

- čestica 2, Franković Tito, kuća br. 2, danas Strossmayerov

trg 1

- čestica 3, Šveicer Ferdinad, poštar, kuća br. 3 (u stvari

dvije kuće, danas Strossmayerov trg 2 i 3, ali su se

čestica i kuće vodile pod jednim brojem). God. 1840. je

bio poštanski zastupnik Michael Šveicer.

- čestica 4, Arhauer Cecilija, kuća broj 4, danas

Strossmayerov trg 4.

- čestica 5, Roth Josip, kuća br. 5, danas Strossmayerov

trg 5

- čestica 6, Biščan Mirko, kuća br. 6, danas Strossmayerov

trg 6, na mjestu stare kuće izgrađena današnja u drugoj

pol. 19.st.

- čestica 7, Lukšić Tomo, kuća br 7, srušena početkom 20.

st.; na tom se zemljištu danas nalazi prolaz.

U drugoj pol. 19. st. je u nizu sačuvanih rano-

baroknih i kasnobaroknih malogradskih i trgovačkih kuća

podignuta samo jedna nova kuća koja se vrlo dobro uklapala

u stariju strukturu.

Početkom 20. st. srušena je visoka ograda s kapi-

jom oko dvorišta kuće na Strossmayerovom trgu 8. Kuća je

adaptirana za stanovanje kad je ukinuta vojna pekara i tada

su zazidane arkade na pročelju koje je bilo orijentirano

prema dvorištu. Dozidan je istak za nužnike. Od tada je

- 10 -

objekt postao nezanimljiv, jednoličan.

Strossmayerov trg je devaloriziran već nakon ru-

šenja malteške kapele. Ipak je ostao najstariji i najizvor-

niji karlovački ambijent okružen malogradskim kućama, voj-

nim palačama i plemićkim kurijama te gradskom vijećnicom

koja je nadograđena i pregrađena prema planovima zagre-

vačkog arhitekta Holjca. Prije nekoliko godina na inicija-

tivu Gradskog muzeja Karlovac otvorene su sonde i otkriveni

temelji mauzoleja generala Herbersteina, tj. malteške kape-

le. Radove su vodili kustos muzeja Vladimir Peršin, prof.

i Tomislav Lasić, dipl.ing. arh. Pokazalo se je, da su

temelji izvanredno sačuvani, ali daljnje iskopavanje kripte

nije nastavljeno. Također je otkriven pločnik na bivšem

dvorištu zgrade Strossmayerov trg 8. Te su dvije plohe pri-

vremeno konzervirane, omeđene i pokrivene zaštitnim slojem

šljunka. Preostala ploha trga je asfaltirana. Stari pločnik

je gotovo sasvim sačuvan pred malogradskim kućama na sjevero-

zapadnom obodu. Pred vojnom pekarom su nakon rušenja zida

dvorišta posađeni 1925. bagremi, koji su pred godinu dana

zamijenjeni javorima. Posađeno je 7 javora. Po trgu su pos-

tavljene kazete od plastične mase s cvijećem i uređeno je

parkiralište. Istočnu stranu trga omeđuje Ulica Josipa

Kraša s dendrološkim vojnim perivojem kao zelenom kulisom

u pozadini i zgrada kasarne Ivo Lola Ribar. Ispred starih

malogradskih kuća bile su dvije breze, jedna se je osuši-

la.

- 11 -

Pokušaji da se uredi Strossmayerov trg na kojem

su se tradicionalno održavali tjedni sajmovi lončarije i

domaćih rukotvorina iz okolice Karlovca, još ni izdaleka

kvalitetom ne zadovoljavaju onaj likovni dojam i umjetničku

baštinu koju treba istaknuti u ovom najtipičnijem karlovač-

kom ambijentu.

2. PRIJEDLOG ZA UREĐENJE PLOHE TRGA, ASANACIJA I KONZERVACI-

JA ARHITEKTONSKOG NASLJEĐA

Strossmayerov trg s arhitektonskim nasljeđem i

nalazima na površini sačuvanog pravokutnog renesansnog

bloka, predstavlja potencijalnu mogućnost konzervacije i

ostvarivanja idiličnog ambijenta i najizvornijeg, po izgra-

đenosti najstarijeg dijela povijesnog središta. Sadržaji

su znatno devalorizirani, propadao je od 1830. nadalje, a

u naše vrijeme rapidno propada najdragocjeniji dio arhitek-

ture izrazite spomeničke vrijednosti, s tipskim primjerima

malogradskih obrtničkih kuća iz 16/17. st. To je bogata

lepeza primjera arhitektonskih objekata od 17. do kraja

18.st. s obrtničkim, trgovačkim i plemićkim domovima, funk-

cionalnom vojnom arhitekturom, jednom od najstarijih palača

tvrđave, sjedištem generalata i Vijećnicom grada Karlovca.

Zaštićivanje nalaza s temeljima kapele Maltežana i najsta-

rijeg popločenja, zatim pokušaj da se ozeleni stablima ja-

vora i omeđi bivše dvorište objekta Strossmayerov trg 8,

- 12 -

dobar su put budućem rješenju i konzervaciji plohe i građe-

vinskog nasljeđa.

Ovaj je ambijent zaštićen odlukom Regionalnog

zavoda za zaštitu spomenika kulture koja je predana SO

Karlovac, a naročito su istaknute kuće na sjeverozapadnom

obodu kao cjelina izrazite spomeničke vrijednosti. Stross-

mayerov trg je retrospektiva likovnih vrijednosti i stolje-

tnih razvoja stilova u arhitekturi Karlovca. Zbog toga se

predlaže razraditi poseban projekt njegove obnove, konzer-

vacije i prezentacije.

a) - Ploha Strossmayerovog trga je sačuvani

renesansni blok omeđen gradskim vedutama. Jedina kuća u

bloku, na jugoistočnom rubu, je jednokatnica “L” tlocrta,

Strossmayerov trg 8. Orijentirana je prema Banjavčićevoj

ulici pročeljem, a prema trgu dvorišnim pročeljem. Nakon

rušenja ograde oko dvorišta trg se je proširio i nastali su

novi prostorni odnosi koje su stručnjaci za zaštitu prirode

osjetili predimenzioniranim u odnosu na visinu i volumen

arhitektonskog oboda. Tim više jer se je i gusti niz kuća

sjeverozapadno, koje su najznačajnije za slikovito obliko-

vanje trga razbio, nakon što je najstarija “purgerska” kuća

srušena i prazno zemljište ostalo za široki prolaz prema

Cesarčevoj ulici. Dendrološki park sa sjeveroistočne strane

je zelena kulisa koja u drugom planu omeđuje trg, dok palača

kasarne “Narodnog heroja Ivo Lola Ribar” ne omeđuje trg

jer se nalazi nasuprot soliternog objekta na Strossmayerovom

- 13 -

trgu. Dvorišno pročelje te zgrade može biti vrlo atraktivno

i samo po sebi rješenje za oblikovanje trga ako se izvede

rekonstrukcija pročelja i otvore arkade, te sruši istak

sanitarnog čvora koji više nije u upotrebi. Prema Banjavči-

ćevoj ulici objekt je uvijek pokazivao vanjštinom svoju

funkcionalnu namjenu. U tom je obliku dovršen u zadnoj

rekonstrukciji oko 1780. u stilu baroknog funkcionalizma

s klasičnim tipom čeških svodova u prizemlju, jednim od

najljepših svodova u Karlovcu.

Objekt je neadekvatno korišten, jer nije građen

za stambene svrhe. Zbog toga se predlaže raseljavanje sta-

nara i promjena namjene koja treba biti takva da svojim

sadržajem privlači što veći broj ljudi. Čim se promijeni

namjena, treba fasadu prema trgu rastvoriti arkadama i pred

objektom obnoviti kameni pločnik na čitavoj širini bivšeg

dvorišta. U prizemlje treba smjestiti ugostiteljski pogon

specijaliziranog tipa, npr. mliječni restaurant ili sličan

tip specijaliziranog restauranta za tople obroke. Na katu se

prostor također treba adaptirati i smjestiti jednu od usta-

nova: Crveni križ, Društvo inženjera i arhitekata, projektni

biro i sl. Kraće krilo orijentirano prema Ulici Josipa Kraša

također treba raseliti. Preporuča se adaptirati ga za druš-

tvene prostorije. U kući može biti osiguran jedan manji

stan za čuvara ili domara.

Prostor potaracan kamenom ispred zgrade treba pri-

ključiti kao vanjski prostor ugostiteljstvu u ljetnim mjese-

cima, smjestiti stolove sa sjenilima. Takav bi sadržaj znatno

- 14 -

oživio Strossmayerov trg, jer je sada i u večernje sate

taj idiličan i starinski osvijetljen trg prazan, jer nema

privlačnog sadržaja.

Izvanrednu šansu za uređenje plohe trga predstav-

ljaju temelji malteške kapele sa zanimljivim zvjezdastim

oblikom koje treba konzervirati i prezentirati ih omeđene

pojasom kamenog taraca, i hortikulturom. Plastične kazete

sa cvijećem koje ne odgovaraju tako starom ambijentu tada

neće biti potrebne, jer će zaštitni pojas zelenila i konzer-

virani temelji malteške kapele biti dovoljni za ukras i

oblikovanje i oživljavanje plohe trga. Oko tog reprezen-

tativnog i nesvakidašnjeg spomenika mogu se postaviti i

klupe. Parkiranje na trgu treba zabraniti, a za osobna vo-

zila radnika SO Karlovac treba koristiti dvorišnu plohu

bloka “A”, sjeverozapadno od trga, plohu dvorišta PTT podu-

zeća u Karlovcu i dvorište između kuća u Ulici Pavleka

Miškine i Lenjinovoj ulici. Ta su dvorišta neiskorištena, a

s ulicom su spojena širokim vežama iz Lenjinove ulice, te

pješačkom vezom kroz vežu kuće na Strossmayerovom trgu 1.

Ta bi unutrašnja parkirališta trebala da budu zatvorenog

tipa, samo za službena lica koja rade u ustanovama u “Zvijez-

di”, i otvorena u radno vrijeme. Jedno od parkirališta se

nalazi na proširenom trgu pred zgradom banke u Cesarćevoj

ulici. Mogućnost odterećenja Strossmayerovog trga od parki-

ranja u vezi je s prjedlogom da se u sporazumu s JNA uredi

parkiralište na zemljištu iza kasarne “Narodnog heroja

Josipa Kraša”.

- 15 -

b) Asanacija objekata, restitucija i djelomična rekonstruk-

cija objekata na sjeverozapadnom obodu te konzervacija i

rekonstrukcija originalnog popločenja

Malogradske kuće na sjeverozapadnom obodu izrazite

su spomeničke vrijednosti i treba ih pod svaku cijenu spa-

siti. Problem asanacije najugroženijih kuća koje su ujedno

i najstarije, a to su objekti Strossmayerov trg 2, 3, 4 i

5, ovise o budućim sadržajima. To naročito vrijedi za

objekt Strossmayerov trg broj 3 u kojem se nalazilo najsta-

rije svratište i gostionica u bivšoj tvrđavi koja je neko

vrijeme pripadala vojnom Magistratu. God. 1770. je pripada-

la gostioničaru Grgi Novaku koji je objekt temeljito popravio

1776. i obilježio ga svojim inicijalima na ključnom kamenu.

Drvena podzidana najmarkantnija kuća na trgu među “purger-

skim” domovima nastala je spajanjem jedne starije i jedne

mlađe kuće iz 17.st. Najvećim je dijelom u privatnom vlas-

ništvu jedne obitelji, koju treba iseliti i predati kuću

Savjetu mjesne zajednice “Zvijezde”. Objekt je potrebno

djelomično rekonstruirati i totalno asanirati, zatim ga

adaptirati za novu namjenu. U prvobitni oblik treba vratiti

raspored prostora u I katu gdje se predlaže smještaj pros-

torija za Savjet mjesne zajednice i Turistički savez, a

prizemlje adaptirati za ugostiteljstvo, vinariju ili točio-

nicu piva sa zalogajnicom. U tom slučaju objektu treba pri-

ključiti i dvorište susjedne kuće zajedno s dvorišnim krili-

ma. Tavanski prostor, koji je jedini i provobitno bio stam-

- 16 -

beni prostor vlasnika kuće, može se adaptirati za stan

pazikuće. Zgrada je u posljednje tri godine rapidno

propadala, prenapučena je, a vlasnici i korisnici stanova

ne ulažu u održavanje zgrade. Većina pristaje, što je

zapisnički konstatirano u Savjetu mjesne zajednice, odreći

se svoga dijela, ukoliko im poduzeća u kojima rade osigu-

raju stanove. SIZ u oblasti stanovanja bio bi dužan rase-

liti penzionirane osobe koje je smjestio u kuću.

Prizemlja ostalih objekata se koriste za trgo-

vačku mrežu i malu privredu što treba podržavati i što više

proširiti u prizemlja poslovne prostore, osim u onim kućama

koje su građene za jednoobiteljske stanove kao Strossmaye-

rov trg 5. Nakon asanacije ugroženih kuća treba urediti

pročelja i obojiti ih prema dobivenoj skali boja koju je

ustanovio analizom žbuke i boja Resturatorski zavod Hrvat-

ske.

Jedan od bitnih kulturnih sadržaja na Strossmaye-

rovom trgu je zgrada Gradskog muzeja Karlovac koja će se

asanirati a za projekt asanacije je osiguran dio novca.

U okvir održavanja i konzerviranje trga i zaštite

njegove okolice spadaju i objekti u Banjavčićevoj ulici

koji znatno svojim pročeljima utječu na opći dojam trga kao

i plastično stepenovanje objekata u Ulici Grgura Ninskog,

koji završavaju snažnom vertikalom zvonika crkve sv. Troj-

stva. Zbog toga se u toj veduti grada ne smije dozvoliti

povišenje gabarita zgrada, a svi se objekti moraju asani-

rati i obnoviti njihova krovišta biber crijepom. Također je

važno proširiti stari tip konzolne rasvjete kandelabrima i

u Banjavčićevoj i u Ulici Grgura Ninskog.

- 17 -

ZGRADA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

KAPELA SV. JOSIPA

Zbirka mapa i planova, inv. br. 121. - Arhiv Hrvatske u

Zagrebu.

TLOCRT KAPELE SV. JOSIPA SA KUĆAMA KOJE JOJ PRIPADAJU

(tekst na poleđini nacrta ) - oko 1768/69.

No. 1. Kapela, No.2. Kuća od puškara; No. 3. Štabski

stan, No. 4. Stan sakristana.

TUMAČENJE ZNAKOVAA. SakristijaB. Stube za zvonikC. Stube za korD. Stube za propovjedaonicuE. PrizemljeF. I katG. SobeH. KomoraI. SmočnicaK. HodnikL. KuhinjaM. PodrumN. nečitljivoO. PredvorjeP. StajaQ. KolnicaR. Stube za I katS. Stube za tavanT. DrvarnicaU. StajaW. DvorišteX. Vrt Snimio zastavnik Gery

- 18 -

KONZERVACIJA I PREZENTACIJA FORTIFIKACIJA

Mr Milan Kruhek :

BASTION SV. ELIZABETE (IV). Uredjenje i korištenje

prostora bastiona i ovog dijela obrambenih bedema

karlovačke tvrdjave

Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture,

Zagreb:

URBANISTIČKI UVJETI UREDJENJA PROMENADE UZ ŠANAC

NA POTEZU IZMEDJU DRAŠKOVIĆEVE I KURELČEVE ULICE

Mr Milan Kruhek, arheolog

BASTION SV. ELIZABETE (IV)

Uređenje i korištenje prostora bastiona i ovog

dijela obrambenih bedema karlovačke tvrđave

BASTION SV. ELIZABETE (IV)

Uređenje i korišenje prostora bastiona i ovog dijela

obrambenih bedema karlovačke tvrđave

1. Položaj i opis sadašnjeg stanja

Bastion sv. Elizabete koji je na planovima XVIII

i XIX st. najčešće označen rimskim brojem IV jedan je od

6 bastiona karlovačke tvrđave. Postavljen je simetrično u

suprotnoj osi Kranjskog bastiona na Kupi (I), između ba-

stiona sv. Josipa (III) i Koruškog bastiona (V) a asime-

trično prema vanjskim bedemima tvrđave, tj. eskarpnom i

kontraeskarpnom bedemu prema Korani.

Današnje stanje ovog bastiona prilično je očuvalo

njegov nekadašnji izgled i jedan je od bolje očuvanih ba-

stiona karlovačke tvrđave. Ipak mnogo je od svojeg izvor-

nog stanja izgubio: nivelacijom gradskih bedema i bastiona

prije i poslije regulacije grada, dizanjem nivoa terena

unutar obrambenih bedema grada, uređenjem i obrađivanjem

gradskih vrtova na bedemima i unutar bastiona, gradnjom no-

vih prometnica od novih do starih gradskih vratiju i grad-

njom puta preko gradske grabe od Kukuljevićeve (bivše Be-

demske) ulice prema Korani, te zasipavanjem gradskih graba,

djelovanjem atmosferilija i u najnovije vrijeme navažanjem

zemlje pa i smeća kojemu pruža dobar zaklon neuređena

vegetacija na ovom dijelu gradskog bedema i samog bastiona.

Bastion je na istočnoj strani, preko bočnog bede-

ma prosječen novom prometnicom koja iz Kukuljevićeve ulice

vodi prema Korani. Ta je prometnica nastala nasipavanjem

dijela gradske grabe i upravo ona najgrublje narušava arhi-

tektonski ritam i pravilnu izvornu geometrijsku sliku ovog

bastiona, ruši potpuno vizuru između bastiona, grabe i

vanjskih obrambenih bedema tvrđave i presjeca kontinuirani

tok gradske grabe uokolo tvrđavskih bedema i bastiona.

Sadašnja vegetacija unutar i okolo tog bastiona

dijelom je prerasla u neuredno grmlje a visoki jablani

zatvaraju pogled kako s vanjskih bedema na grad, tako i iz

grada prema očuvanom vanjskom obrambenom sistemu tvrđave.

Sam je bastion okrnjen na njegovom prijelomu iz-

među čeonog i bočnog bedema bastiona kod dijela kurtine i

jedinog ravelina karlovačke tvrđave, urušavanjem zemlje i

trasiranjem rampe preko bedema na gornji nivo bastiona.

Jedna i druga strana čeonog bedema također su izgubile,

osim izvorne visine i svoju prvotnu geometrijsku pravil-

nost utiranjem rampi i staza za pješake.

2. Historijski sadržaj:

Bastion sv. Elizabete nosio je teret obrane kao i

ostali bastioni i gradski bedemi karlovačke tvrđave. Na

bočnim bedemima bastiona s njegove istočne i zapadne stra-

- ˝2 -

ne, okrenutima prema bastionima sv. Josipa (III) i Koru-

škom bastionu (V), bila je uređena rampa i prsobran za

topovsku obranu. Karte i planovi iz XVIII i XIX st. tako-

đer označavaju postojanje jednog kazamatiranog magazina

od linije grkljana bastiona prema njegovoj vanjskoj osi

(plan i z 1740. iz Madž. nac. arh. br. 572521, i plan iz

1842. g.) Uz bedeme bastiona, unaokolo bio je uređen i

prsobran za vatrenu obranu gradske grabe i položaja na

vanjskim bedemima tvrđave.

3. Prijedlog korištenja i uređenja prostora bastiona i

ovog dijela karlovačke tvrđave

Prostor bastiona sv. Elizabete, pogotovo njegov

dio okrenut historijskoj jezgri grada, na kojem se i sada

nalaze uz cestu u Kukuljevićevoj ulici kuće br. 6, 8 i 10

vrlo je podesan za predviđenu namjenu gradnje nižeg gra-

đevnog objekta, doma umirovljenika. Takav bi objekt održao

kontinuitet ovdje izgrađenih kuća iz XVIII st., umjesto

sadašnjih stambenih, trošnih i dotrajalih kuća čija arhi-

tektonska i spomenička vrijednost ne zaslužuje posebna ula-

ganja za njihov popravak i održavanje. Objekt, koji ne bi

zatvorio vizuru obrambenog sistema bastiona, grabe i bede-

ma pružio bi istovremeno novim korisnicima nesmetano kori-

štenje prostora iza podignutog objekta na prostoru basti-

ona kao rekreativni park i šetalište uz pretpostavku i

- 3 -

zahtjev da se taj prostor uredi i hortikulturno i uređe-

njem zapuštenog dijela bastiona na zapadnoj njegovoj stra-

ni uz bočni bedem prema ravelinu.

Korištenje ovog prostora u novoj namjeni nužno za-

htijeva:

a - Svaki zahvat na tom i u tom prostoru treba biti za

vrijeme radova pod stalnom kontrolom stručne osobe

arheologa, koji poznaje i situaciju na terenu i povi-

jesni razvoj tvrđavskog sistema Karlovca.

b - Prije svih radova potrebno je izvršiti detaljan arhi-

tektonski i geodetski snimak stanja bastiona u odnosu

na ostale postojeće fortifi kacione objekte i u odnosu

na njegovo izvorno obrambeno stanje.

e - Prije bilo kakvih zahvata na tom terenu, ili u tok tih

radova potrebno je izvršiti nekoliko sondažnih arheolo-

ških iskopavanja koja bi provjerila historijsku doku-

mentaciju i namjenu ovog bastiona.

d - Svaku promjenu na terenu treba pratiti i registrirati,

opisno, fotografski i arhitektonskim crtežom i skicom.

e - Hortikulturno uređenje čitavog prostora mora iznaći

takovo riješenje koje će otvoriti prostorni odnos ba-

stiona i njegovu slobodnu komunikaciju s ostalim obram-

benim objektima tvrđavskog sistema na ovom prostoru.

f - U sklopu uređenja čitavog tog prostora bilo bi nužno

i vrlo korisno manjim zahvatima u postojeće stanje ba-

stiona i gradske grabe ispraviti sve manje deformacije

- 4 -

na bedemima i bastionima, prije svega nivelacijom po-

stojećih rampi i zatvaranjem pješačkih staza koje pre-

sjecaju same bedeme bastiona, zatim odvozom navežene

suvišne zemlje, osobito smeća.

Poseban doprinos približavanju izvornijem izgledu

gotovo jedne polovice nekadašnje tvrđave bilo bi novo rije-

šenje komunikacije iz Kukuljevićeve ulice prema Korani. Ta

je komunikacija nastala u novije vrijeme zasipavanjem

gradske grabe. Otkopavanjem tog nasutog prostora, otvara-

njem kontinuiteta gradske grabe od V do III bastiona i

premošćivanjem ove prometnice jednom laganijom konstrukci-

jom koja ne bi teško ”legla” nad gradsku grabu od bastiona

pa na vanjske gradske obrambene bedeme dobili bismo izvor-

ne obrise čitave polovice obrambenog sistema karlovačke

tvrđave: 3 bastiona i njihove kurtine, gradska graba bar

sa dvije stranice ravelina između bastiona IV i V i vanj-

ski eskarpni obrambeni bedemi.

- 5 -

Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture,

Zagreb:

URBANISTIČKI UVJETI UREĐENJA PROMENADE UZ ŠANAC

NA POTEZU IZMEĐU DRAŠKOVIĆEVE I KURELČEVE ULICE

Urbanistički uvjeti uređenja promenade uz šanac na potezu

između Draškovićeve i Kurelčeve ulice

Šanac, kontraskarpa i glacis, te bastioni između

Draškovićeve i Kurelčeve ulice su u sistemu bivše fortifi -

kacije potpuno sačuveni objekti. Predlaže se zbog toga da se

taj kompleks konzervira i eventualno gdje je moguće resta-

urira.

U ovoj početnoj fazi asaniranja na glacisu u

drvoredu ”Crna promenada” potrebno je pristupiti rješenju

idejnog projekta buduće konzervacije s time, da se izvedbe-

ni radovi predvide u najviše 3 etape.

Budući da se radi o spomeniku kulture O - katego-

rije, općejugoslavenskog i svjetskog značenja preporučuje

se za izvedbene radove natjecati se za sredstva kod RSIZ-a

za kulturu SRH, te drugih većih investitora (SIZ za kulturu

Karlovac, veće privredne organizacije s područja općine

Karlovac).

Spomenuti dio fortifi kacionog sistema tvrđave

između Draškovićeve i Kurelčeve ulice je najbolje uščuvani

dio fortifi kacionog dijela tvrđave iz posljednjeg razdoblja

utvrđivanja Karlovca iz 1830 - 1860. g.

Gotovo je sasvim sačuvan bastion ”Sv. Josipa” na

kojemu se danas nalazi vojno skladište.

Šanac i dio bastiona ”S. Elizabete” prekinuti

su tzv. ”Ruskim putem”. Bivši bastion ”S. Elizabete” sačuvan

je u svojim osnovnim obrisima.

Šanac je sačuvan do današnje Radićeve ulice, gdje

se nalazi i jedan Ravelin, koji je i danas u obrisima vid-

ljiv.

Šanac prati kontraskarpni bedem koji je i danas

sačuvan sa svojom osnovnom linijom koju bilježi drvored

stabala i vegetacije. Na nekim mjestima ta linija je izgu-

bljena jer prelazi u glacis tvrđave. Upravo na tom potezu

djelomično je usčuvana izvorna kamena oplata bastiona i

bedema tvrđave na potezu od bastiona ”Sv. Karla” do basti-

ona ”Sv. Josipa”. Na kontraskarpnom bedemu na cijelom

potezu tvrđava je bila zaštićena palisadnom ogradom.

Uvjeti uređenja promenade u šanac:

- treba pristupiti izradi idejnog projekta za

buduću konzervaciju i eventualnu restauraciju u toku 1979.

god. Nosilac idejnog projekta može biti Regionalni zavod za

zaštitu spomenika kulture, Zagreb, ili neka druga adekvatna

radna organizacija, pod stručnim vodstvom Regionalnog zavo-

da. Investitora izrade projekta trebala bi naći Skupština

Karlovac ;

- nakon izrade projekta trebalo bi pristupiti

radovima u dvije do tri etape u ovisnosti o raspoloživim

sredstvima. Zbog hitnosti zahtjeva, a prije izrade projek-

ta izdaju se također i urbanistički uvjeti za uređenje

promenade uz šanac na potezu između Draškovićeve i Kurelče-

ve, a koji se uklapaju u 1. etapu, uređenja i zaštite for-

tifi kacije na datom lokalitetu;

- linija pješačke staze može se izvesti prema

postojećoj skici, s time da se linije livete kontraskarpe

i kontraskarpni bedemi označe prema izvornom stanju, poz-

natom iz povijesne dokumentacije, budući da postojeće sta-

nje, na nekim mjestima odstupa od izvorne linije;

- u prvoj etapi površina pješačke staze može biti

obrađena: dobro obrađenu podlogu, omeđenu granitnim kocka-

ma (5 x 5 cm ili 10 x 10 cm ) preporuča se asfaltirati.

- u drugoj etapi - kod realizacije idejnog pro-

jekta buduće konzervacije i restauracije fortifi kacionog

sistema karlovačke tvrđave potrebno je asfaltnu podlogu

dignuti, te površinu pješačke staze obraditi:

a ) granitne ploče nejednakih veličina,

b) opeka veće čvrstoće.

- staza treba biti isključivo pješačka;

- uz stazu se mogu postaviti klupe osvjetlje-

nje, košare za smeće;

- na mjestima u drvoredu gdje nema drveća treba

posaditi prema sugestijama stručnjaka za hortikulturu;

- na cijelom području potrebno je očistiti šikaru,

te redovito održavati čistoću kako na promenadi, tako i u

šancu, uz redovito košenje trave u Šancu.

FORTIFIKACIONA ARHITEKTURA

NOVA VRATA I STARA VRATA - Nacrt lit. W - iz 1806.

Zbirka mapa i planova, inv. br. 119. - Arhiv Hrvatske

u Zagrebu

T u m a č e n j e

od donjeg kata Novih vrata itd. - tlocrt

br. 1 srušeni zid u šancu, br. 2 neka vrst mosta za

dizanje koji nije uređen, te se grad brani samo sa dvo-

krilnim ulaznim vratima

Gornji sprat i tlocrt lit. Y

br. 1 ulaz iz bedema, br. 2 priručno skladište pribora

u kojem se nalaze razne sitnice od artiljerije

T u m a č e n j e

od donjeg sprata Starih vrata, - tlocrt Lit. Y

br. 1 ulaz, i br. 2 neka vrsta pomičnog mosta, istog

značenja kao i kod Novih vrata

Gornji sprat i tlocrt

br. 1 ulaz sa bedema, br. 2 različite male prostorije

za državne pritvorenike, br. 3 nekadašnja kuhinja,

br. 4 spremište za mondure

Anton baron de Scherding

obristwacht.

FORTIFIKACIONA ARHITEKTURA

STRAŽARNICE U KARLOVCU - Nacrt lit. Z - iz 1806.

Zbirka mapa i planova, inv. br. 120. - Arhiv Hrvatske

u Zagrebu

T u m a č e n j e

Glavna stražarnica na starim vratima i tlocrt u smjeru AA

No. 1. Soba za ofi cire, No. 2. stražarnica zajednička

No. 3. predvorje, No. 4. prostorija za zatvorenike,

No. 5. mala kuhinja

Stražarnica kod novih vrata i tlocrt u smjeru BB

No. 1.stara stražarnica, koja je izgrađena od drva

No. 2. novoprojektirana soba za ofi cire

T u m a č e n j e

stražarnice na Karlovom bastionu tlocrt u smjeru BB,

Kranjskom u smjeru EE, Josipovom DD i ”Wien bastionu” FF.

No. 1 predsoblje, No. 2. stražarnica

Antoni baron de Scherding

Obristwacht

FORTIFIKACIONA ARHITEKTURA

BARUTANA U KARLOVCU

Zbirka mapa i planova, inv. br. 126. - Arhiv Hrvatske

u Zagrebu

Nacrt lit. R - JEDNA BARUTANA (napomena: nalazila se u

Kranjskom bastionu)

Centralni presjek po položaju u močvarnom zemljištu, iz-

rađena u tlocrtu kružno.

Visina od temelja je B. sa usađenim pilotima, dolje kod

smjera a 8 b sa križno rađenim zategama kroz zidje uz

zategu od željeza koja je spojena sa drvenim dijelom; za-

tim jedna križna zatega c. i b. koja osigurava zid f.-g.

Kod F. je zadebljanje zida za jedan col do ležaja svoda

koji nije siguran od udaraca, nepravilan i plitak. Nad

svodom je zemljani nasip, označen lit. i.

Godine l737. navodi jedan puškar da je na zemlju položen

sloj zidanih opeka a nad ovima leže rogovi u jednom i na

glavnom zidu, kao i cjelokupno krovište pokriveno šindrom.

Lit. g. - h. su kanali za zračenje.

u ovoj barutani nalaze se isključivo samo dotrajale puške.

Antoni baron de Scherding

potpukovnik

KARLOV BASTION

BARUTANA, korištena kasnije za spremište - magazin.

Arhiv Hrvatske u Zagrebu

Nacrt magazina za puščani prah - Generalkomanda Karlovac

kut. 12 - 42 / 73 - 1783. Snimio kapetan ing. Schonat

Vladimir Peršin, prof.

kustos Gradskog muzeja Karlovac

Povjerenik za zaštitu prirode

HORTIKULTURA “ZVIJEZDE” U KARLOVCU

HOHTIKULTURA “ZVIJEZDE” U KARLOVCU

Karlovac je nastao planski potkraj 16. stoljeća

(13.7.1579. g.), kao tvrđava u obrani protiv Turaka, gra-

đena u obliku šestokrake zvijezde, opasana šančevima, koji

su tijekom vremena većim dijelom pretvoreni u parkove,

dječja igrališta, sportske terene (igralište za košarku).

Sjeveroistočni dio ostao je i do danas netaknut.

Od svog postanka do danas Karlovac je prošao neko-

liko razvojnih faza. On je iz svoje tvrđavne jezgre osva-

jao nova područja i tako se postupno razvijao. To je šire-

nje gradskog tkiva bilo vezano za način života njegovih

žitelja i za njihove ekonomske težnje, te se odvijalo

spontano, gotovo stihijski, često prema željama pojedina-

ca, koji su ili stanovitim svojim osobnim ili drugim cilje-

vima usmjeravali, odnosno oblikovali gradski organizam.

Karlovac se preko šančeva širio uz glavne ceste

prema Rijeci, Kordunu i Zagrebu. Ako prošetamo našim gra-

dom, osjetit ćemo faze njegovog razvitka.

Karlovčani su, shvaćajući vrijednost svoga grada,

nastojeći da pridonesu njegovom vanjskom izgledu i ljepoti,

1886. godine osnovali Društvo za poljepšavanje grada Kar-

lovca, koje je aktivno radilo do 1907. godine. Pravila

spomenutog Društva sastavio je gradski inženjer Alfred

Kapner. Društvo je uredilo parkove, šetališta, drvorede i

trgove, te obalu Kupe, pa je ono, uz načelnika Josipa

Vrbanića i Gustava Modrušana, najzaslužnije da je Karlovac

danas grad parkova, odnosno zelenila. Prvi predsjednik

Društva bio je Josip Adžija, a tajnik Paulić. Za vrijeme

njihova rukovođenja zasađene su aleje divljeg kestena i

lipa oko karlovačke ”Zvijezde”, tj. uz šančeve, a to su

drvoredi kestena na bivšem Sajmištu, drvored na ”Žitnom

trgu” (danas ”Zrinjski trg”), nasad kestena kod ”Drvenog

placa” (ranije ”Pogorelski trg”), za kojeg je svojevreme-

no usvojen naziv “Trg Josipa Adžije”. Danas se na tom trgu

održalo 25 stabala kestena.

Najljepše karlovačko šetalište, koje je zasadilo i

uredilo Društvo, svakako je ”Promenada Marije Valerije”

(kasnije ”Nazorovo šetalište”), a danas ”Perivoj slobode”.

”Promenada” obuhvaća peterored kestenova, mjestimice ima i

lipa, koje u jugozapadnom dijelu više dominiraju tj. do

doma ”Partizan”. Prelaskom ceste, dalje uz Šanac, ide sada

drvored kestena i lipa, da bi na zaokretu, u pravcu Radi-

ćeve ulice i Rakovca, dominirala lipa, sofora i bagrem. U

produžetku, prelaskom ceste, drvored ide dalje uz rub

Šanca drvoredom kestena i tu i tamo lipom pa izbija na

”Ruski put” i ide dalje tzv. ”Schwarz-promenadom”. Ista se

nastavlja do ”Elektre”, ide Draškovićevom ulicom i izbija na

skver, gdje se sastaje s Gajevom i tu se prekida novim ure-

đenim skverom (1947.). Zapravo, tu je Šanac zatrpan, dio

je nove ceste, a ostali dio Šanca pretvoren je u park. To

je uz Lenjinovu, Gorana Kovačiča i Gundulićevu ulicu. U

navedenim drvoredima nasada uz Šanac ima 317 stabala i to:

- 2 -

kesten, lipa te nešto javor, dud i jasen.

U ”Perivoju slobode” namjeravano je svojevremeno

izgraditi paviljon za glazbu, jer se u tom parku, prema

tradiciji, i danas ljeti još održavaju promenadni koncerti.

Pokušalo se urediti koncertni plato s fontanom, ali to ni-

je uspjelo. Na tom mjestu bio je 1901. godine postavljen

spomenik našem najpoznatijem povjesničaru Radoslavu Lopa-

šiću (1835.-1893.), što ga je podiglo “Društvo za poljepša-

vanje grada Karlovca”. Danas se taj spomenik nalazi na ne

baš prikladnom mjestu (podvodan teren), u sjeni ”Edison”

kina i Zorindoma. Na tom mjestu svojevremeno pa sve do,

nekako, 1945. g. nalazio se lijepo uređen ”ružičnjak” zvan

”Laubica” s kipom Flore, koji je postavljen 1888. god.

Tada je uređen nasad oko Zorindoma, a za uređ:enje ”Promena-

de” nabavljeno je 435 sadnica (kestenova i lipa). Isto je

društvo tada uredilo i jednoredni nasad kestenova, uz oba-

lu Kupe, sve do Dubovca. Oko starog grada Dubovca posađeno

je 250 stabala smreke i jele, kojih danas nema više. Pri-

likom obnove Dubovca posađeni su borovi. Društvo se bavilo

i brinulo oko sadnje i uređenja parkova i njihova održava-

nja tj. o čišćenju i potkresivanju drveća, uklanjanju ko-

rova i o izboru gradskih vrtlara. Društvo je 1888. godine

nabavilo kip Flore i postavilo ga iza Zorindoma. Na tom je

mjestu danas spomenik Radoslavu Lopašiću.

Za vrijeme gradonačelnika Josipa Vrbanića

(25.9.1895. - 1.3.1903.) uspješno je riješen botanički vrt

uz Koranu, koji je Vrbanić otvorio za javnost 1886. godine.

- 3 -

To je bio vrlo lijep i vrijedan botanički vrt, u kojem su

se našla na okupu stabla nabavljena iz Nadbiskupskog vrta

u Zagrebu, iz Vranicanijevog rasadnika na Dubovcu, pa iz

Trsta i Beča. Sadnice je za Vrbanića nabavljao prof. Fra-

njo Šmid (prof. Šmid je predavao prirodopis i zemljopis u

Gimnaziji na Rakovcu). Perivoj je bio podijeljen na crno-

goričnu šumu, francuski i engleski tip parka, u kojem je

bilo izvedeno umjetno brdašce zvano Olimp. U perivoju je

izgrađeno 1897. g. tzv. ”Kneipovo lječilište”. Perivoj,

koji je do danas veoma osiromašio vrstama drveća i izgle-

dom, trebao bi biti obnovljen. Pristup mu je još sačuvan

alejom kestena (40 stabala). Vrbanićev perivoj zaštićen je

na temelju Zakona o zaštiti prirode, kao hortikulturni

spomenik, godine 1970.

BILJNI INVENTAR I NJEGOVO STANJE U ”ZVIJEZDI”

1. Trg Maršala Tita:

To je središnji trg Karlovca i slobodni prostor,

koji je u prvobitnom planu bio određen kao trg za smotre i

parade (”egzicir-plac, paraden-plac”). Okružen bivšom

”Oružanom”, danas kasarna ”Josip Kraš”, samostanskim kom-

pleksom, crkvom sv. Trojice, Komandom grada, crkvom sv.

Nikole i vojnim zgradama. U centru je zdenac. Površina

trga iznosi 8.135,60 m2 (stranice 110 X 73, 96 m) i može

- 4 -

primiti oko 25.000 osoba. Do ovog su podatka došli Austri-

janci za vrijeme jedne smotre vojske. Na trgu je 1691. go-

dine podignut spomenik Madoni, kao spomen na epidemije ku-

ge, koje su često harale u gradu.

Prvobitno na ovom trgu nije bilo drvoreda. Poslije

I svjetskog rata tu su gradski oci posadili naokolo drvo-

red bagrema i lipa. Trg je tada služio kao gradski plac.

Na njemu su se održavali svi značajniji skupovi i prosla-

ve u gradu. Kao tržnica služio je sve do nedavno. Prepo-

ruča se da se i dalje zadrži drvored, a da se zabrani par-

kiranje automobila. To mjesto neka služi za okupljanje i

odmor, da se stvore pješačke zone, postave klupe za odmor

i da tako postane ponovno mjesto okupljanja (koncerti,

priredbe i dr.). Danas ovaj trg okružuje 14 javora , 5 lipa

i 3 bagrema (1977.). Uz komandu nalazi se jednored keste-

na, 7 komada, u dobrom zdravstvenom stanju. Oni su okruže-

ni lijepim travnjakom, ogradom niske kaline i cvjetnjakom.

Nasuprot njih i centralnog trga u sastavu je tzv. Mali

plac sa nasadom drveća (javor, lipa, bagrem - 25 komada).

Oštećene i stare primjerke trebalo bi postepeno zamijeniti

lipama. Ovaj dio je ponovno oživio. Namjena mu je da osta-

ne Mali plac za potrebe starijih stanovnika ”Zvijezde”

Također je potrebna postepena zamjena i na velikom trgu,

vršeći je sadnjom lipa.

- 5 -

2. Strossmayerov trg:

Trg je većim dijelom asfaltiran, osim uz bivšu

vojnu pekarnu (gdje se nalaze tragovi stare kaldrme) i na

mjestu bivše barokne crkve posvećene sv. Josipu, koja je

zarušena 1833. g. Izgradio ju je od materijala porušenog

dvorca Zrinjskih sa Švarče , general grof Ivan Josip Her-

berstein 1680. g. Danas je tu posut sitni tucanik, stav-

ljena ploča s naznakom crkve. Tu je potrebno otvoriti te-

melje i katakombu tj. kriptu s grobom Herbertsteina i

hortikulturno riješiti kružni zid crkve. Uz bivšu vojnu

pekarnu svojevremeno su bili posađeni bagremi, ali uslijed

starosti i dotrajalosti danas su zamijenjeni sa 7 javora,

od kojih su dva uništena. Po trgu su postavljene cvijetne

okrugle, plastične kazete. Danas trg služi kao parkirali-

šte osobnim automobilima.

Strossmayerov je trg sa zapada okružen starim

obrtničkim kućama (neke iz 1777. g.), te kućom Zrinjskih

(danas Gradski muzej). Istočnu stranu trga čine zelene

kulise dendrološkog vojnog perivoja i zgrada tzv. ”Genera-

lija “ - Kadetska škola (danas kasarna ”Ivo Lola Ribar”).

Taj park je bio prvobitno uređen u ”francuskom” stilu

parkova. Danas je on zatvoren za javnost. U njemu prevlada-

va bagrem, javor i bor. Perivoj se naslanja na bedeme i

Šanac, koji su ovdje najbolje sačuvani.

Ispred starih gradskih kuća nalaze se dvije breze

koje treba sačuvati. Dvorišta su spomenutih zgrada zapu-

- 6 -

štena. Nešto su bolje uređeni vrtovi u susjednoj ulici

Ivana Gorana Kovačića, puni su voćaka, cvijeća i travnja-

ka. Svi su ograđeni visokim zidovima. Dvorište Gradskog

muzeja uređeno je dijelom u vrtnu površinu na kojoj se na-

laze jorgovan, ukrasna trešnja, jabuka i smreka. U nižim

slojevima su razne vrste rijetkog bilja, paprati i ukra-

sno cvijeće - ruže.

3. Trg Josipa Adžije:

Trg je dobio ime 1894. godine po prvom predsjedni-

ku Društva za poljepšavanje grada Karlovca. On je uredio

taj trg na mjestu, gdje su bile drvene kuće, koje su iz-

gorjele u požaru (zato se ovaj trg i danas, kod starih

Karlovčana, naziva ”Pogorelina”, a zove se i “Drveni plac”,

jer su se ovdje do nedavno prodavala drva). Ovaj prostor

nema danas službeni naziv pa se predlaže da mu ostane

staro ime ”Trg Josipa Adžije”. Na jednom njegovom dijelu

izgrađena je vojna ambulanta, koja se nikako ne uklapa u

stari ambijent. Prostor trga omeđen je ulicama: Klaićevom,

Šestog maja (ranije Haulikova), Šenoinom i Kukuljevićevom.

Na ovom lijepom trgu nalazi se 25 kestenovih stabala, ko-

ji okružuju pravokutnu tratinu. U sredini se nalazi trafo-

stanica koju bi trebalo ukopati u zemlju ili je barem ka-

mufl irati zelenim penjačicama i grmljem. Pozadinu parka

čini začelje stare gradske kuće 6. maja broj 18, u kojoj

je obitelj Porecki držala popularnu gostionicu ”Na Korani”

- 7 -

(kat. čestica 1137 i 1138).

Vojna ambulanta (kat. čest. br. 1017), ograđena

je zelenom živicom (kalina), uz koju je u novije vrijeme

postavljena željezna ograda (crno obojena). Unutar ograde

je zelena tratina s drvećem: javor, vrba, breza i smreka).

Pozadinu čini nekoliko starih kuća i slobodni prostor u

smjeru starog vojnog magazina, koji je predviđen za kino-

dvoranu. Tu je uski zeleni pojas (travnjak) s nekoliko

topola. Predviđena je sadnja crnogoričnog drveća. Ukras

ovog ambijenta su dva mala ”ganjka”, koji se mogu urediti

penjačicama i cvijećem.

Ugao Kukuljićeve i Klaićeve ulice, tzv. ”Ruski

put”, je malo dvorište s drvarnicama, gdje bi se moglo za-

saditi nekoliko voćaka.

Prostor između kuća broj 16 i 20 u Kukuljevićevoj

ulici (katast. čestica broj 1009) sada je zapušteni vrt u

kojem se nalaze elementi starih gradskih vrtova: dunje,

kruške, ribizle, jagode, ruže, hibiskusi i dr. Sadašnji

vlasnik vrta je obitelj Katalinić (prijašnji vlasnik bila

je “Madame Mimi”). Spomenuti vrt je ovdje od davnine.

Pozadina kuća u “Kukuljevićevoj” ulici ( br. 12 i

14 Herder, 16 Popović i 20 Katalinić), gleda na Šanac.

Sve ove kuće imaju vrtove, više-manje uređene. Njihov je

nastavak rub samog Šanca, koji je zapušten pa se i na ne-

kim mjestima nalazi odloženo smeće. Kukuljevićeva ulica

zvala se prije ”Bedemska” ulica. Iza tih kuća postojala

- 8 -

- 9 -

je pješačka staza, uz bedeme, što se i sada predlaže.

Produžetak Šanca u smjeru ”Schwarz-promenade” ide

uz vojne objekte, koji su ograđeni bodljikavom žicom, be-

tonskim stupovima i podviljalom šikarom bagrema, bazge i

raznog drača.

Unutar bloka kuća, između Šimunićeve ulice, Šestog

maja i Vojne bolnice, nalaze se dvorišta, u kojima domini-

raju orah i trešnja. U liniji s Vojnom bolnicom su vrtovi

s povrćem (prije je tu bilo dosta vinove loze). Taj bi dio

vrtova bilo potrebno (jedan dio) otvoriti i urediti kao

pješački prolaz - park i postaviti klupe. Svakako je po-

trebno sačuvati veliki orah u Šimunićevoj ulici, u dvori-

štu kuće broj 19.

U bloku kuća omeđenom Klaićevom ulicom, Šestog

maja, Šimunićevom i Karasovom ulicom, najznačajniji je

objekt crkva sv. Nikole i prostor oko nje. Danas je taj

okoliš crkve zapušteno zemljište, odijeljeno od Klaićeve

ulice zelenim zidom thuie (thuia occidentalis). Na tom

mjestu se prije nalazila jedna od najstarijih gradskih sa-

čuvanih kuća u ”Tvrđavi”. Njen portalni kamen čuva se u

Gradskom muzeju.

Pozadinu kompleksa kasarne ”Josip Kraš” moglo bi

se urediti kao parkiralište s trgovinama specijaliziranom

robam.

Dvorišta-vrtovi kuća u Prešernovoj ulici naslanja-

ju se izravno na bedem Šanca. U njima se nalaze jablani,

bagremi, jaseni, šljive i kesteni. Taj je dio prikladan

za pješačku stazu, za miran i ugodan boravak, šetnje i od-

mor. U Frankopanskoj ulici, broj 11, nalazi se jedno od

najljepših stabala u ”Zvijezdi”, stari jasen (Fraxinus

excelsior L.), koji svakako treba zaštititi kao spomenik

prirode.

Na uglu Frankopanske i Prešernove ulice tj. bivše

”0ružničke“ i “ Školske” (kućni broj 4) predlaže se uređe-

nje sadašnjeg praznog prostora u cvjetnjak i da se stavi

niska drvena ograda tj. da postane mali gradski vrt. Ure-

diti fasade, vrtove i dvorišta u cijeloj Prešernovoj uli-

ci.

Unutar ”Zvijezde” vrijedna su, sa stanovišta hor-

tikulture, i dvorišta iza kuća u Banjavčićevoj ulici i

ulici Grgura Ninskog (danas Mliječni restoran). Tu predlaže-

mo uređenje vrtne restauracije.

Vrtovi i dvorišta između Klobučareve ulice i

Križanićeve su vrijedni zeleni pojas, koji otvara mogućno-

sti povezivanja pješačkih šetnji starim dijelovima grada.

Veza Radićeve ulice s ”Korzom” ima sretnu okolnost

što posjeduje drvored starog i lijepog drveća katalpi

- 10 -

(Catalpa bignoides), kojih ima 17 stabala. Njih je svoje-

vremeno posadio odvjetnik Rajner.

Lijevo, od ugla Radićeve ulice, ugao ”Borovo”,

produžetak do Komunalne banke i ulica I. G. Kovačića tj.

do samog ruba Šanca, nalazi se maleni, uređeni prostor, na

kojem je 1918. godine podignut spomenik ratnicima palim u

I svjetskom ratu. Od biljnog inventara tu su dvije magno-

lije, dvije tuje i razno ukrasno grmlje te okolo živica od

kaline. Na tom prostoru nalazi se Meteorološka postaja.

Jedan je dio tog prostora automobilsko parkiralište.

Nastavak Radićeve ulice nadovezuje se na križanje

”Promenade”, tj. šetališta-drvored od divljeg kestena i

lipa, koje povezuje Šančeve, odnosno bedeme oko ”Zvijezde”.

4. Promenada:

Ona počinje kod ”Velike kavane”, a završava kod

bivšeg središnjeg raskršća, gdje se nekad nalazio spomenik

Radoslavu Lopašiću. Danas je to neuređeni plato s fontanom,

zapušten. Zatim, drvored od 40 divljih kestenova ide uz

Zorindom i ”Kneževićev miljokaz” - raskršće ”Senjske” uli-

ce i “Luizijane” (”Karoline”). To je jedan krak Promenade.

Drugi krak ide dalje ravno i prati Šanac do Marinkovićeve

ulice, kod Doma ”Partizan” (prije ”Sokolski dom”) i nasta-

- 11 -

vlja Šancem uz igralište za košarku i dječji autodrom u

Šancu. Zatim ta divna Promenada zaokreće, ali sada više

ne starim kestenima i lipama, već javorima i topolama i to

od ugla ulice Rade Končara do Radićeve, koju siječe i na-

stavlja ponovno kao drvored kestenova i lipa sve do spoja

na tzv. ”Ruskom putu”, tj. do Klaićeve ulice. Dalje Promena-

da se produljuje tzv. ”Schwarz-promenadom” sve do Draškovi-

vićeve ulice i ugla Miškinine i Gajeve ulice. Ovdje je Prome-

nada prekinuta radi rekonstrukcije ulica, uređenja skvera

kod Nove pošte i ulaska u Karlovac.

Zdravstveno stanje kestenova i lipa na Promenadi

zadovoljava, ali na dijelu tzv. ”Schwarz-promenade”, koja

dugo vremena nije uređivana, ima veoma zapuštenih stabala,

osobito lipa (šupljine s truleži, lomovi grana i sl.).

Vrijedno je spomenuti i maleni nasad uz ulicu

Augusta Cesarca, ispred današnje Muzičke škole (prije

”Rajnerova kuća”), koji je uredio raniji vlasnik kuće

Rajner. Taj se mali park naslanja na Šanac, nasuprot ”Pro-

menadi” i Radićevoj ulici. U njemu je osobito vrijedan sta-

ri i lijepi primjerak žalosne bukve (Fagus slivatica forma

pendula), a ima smreka i javora.

Nastavak ovog malog perivoja je plato ruba “ Zvije-

zde”, na kojemu je podignut središnji Spomenik palim bor-

cima i žrtvama fašizma II svjetskog rata. U pozadini ovog

spomenika je 16 jablana, koji ga dijele od starih gradskih

- 12 -

kuća u ”Križanićevoj” ulici (ranije ”Pekarskoj”).

Ovim prikazom obuhvaćeno je zelenilo ”Zvijezde”

u cijelosti. Pritom je istaknuto da je u nizu drvoreda

najvrijednija Promenada. U uređenju ovih šetališta Karlov-

ca sudjelovali su gotovo svi Karlovčani, jer su pomagali

fi nancijski Društvo za poljepšavanje grada Karlovca.

- 13 -

S A Ž E T A K

Karlovac, grad bogate prošlosti i kao industrijski,

trgovački i kulturni centar po svom položaju, hidrografskom

i cestovno-željezničkom čvoru, zauzima vrlo značajno mjesto

u našoj Republici. To nas obavezuje da mu prilazimo kom-

pleksno u rješavanju urbanističkih i hortikulturnih proble-

ma u okviru njegove historijske jezgre.

Razvitak novog centra grada uvjetovao je da stara

jezgra postepeno pada u zaborav. U pravcu novog centra idu

prometnice, uređuju se nove trgovine, moderniziraju se

prodavaonice. To se osobito osjeća nakon premještanja

tržnice sa Strossmayerovog trga.

Revitalizacija ”Zvijezde” zahtijeva i hortikultur-

no rješavanje, u prvom redu samih Šančeva, Promenade,

gradskih trgova te dvorišta i vrtova. U ”Zvijezdu” se mora

ponovno vratiti život. Treba ponovno urediti vrtove i dvo-

rišta, urediti začelja kuća uz Šančeve, kao na primjer u

”Bedemskoj” ulici. Uza stare zidove i ograde treba posadi-

ti ruže penjačice, bršljane i glicinije, koje će dati iz-

vanredan likovni ugođaj, harmoniju te dojam mira i tišine

u ovim starim gradskim kvartovima.

Da naglasimo još jednom: u “Zvijezdi” je nezaobi-

lazni problem, uz rješenje sanacije, oživljavanje horti-

kulture. Nasadi, drvoredi i cvijeće sastavni su dijelovi

- 14 -

života.Oni čuvaju njegov lik i osebujnost, njegov ”Ego”

Obnova i održavanje drvoreda oko Šančeva je i očuvanje nje-

gove jezgre. To su već i stari Karlovčani uvidjeli, kada

su 1886. godine osnovali Društvo za poljepšavanje grada

Karlovca. To nas više obvezuje da sačuvamo bogatu horti-

kulturnu tradiciju Karlovca.

- 15 -

OBRAZLOŽENJE GRAFIČKIH I TABELARNIH PRIKAZA

VRIJEDNOSTI, VREMENA IZGRADNJE, VISINE, STANJA

I SADAŠNJEG KORIŠTENJA OBJEKATA U “ZVIJEZDI”

OBRAZLOŽENJE GRAFIČKIH I TABELARNIH PRIKAZA

VRIJEDNOSTI, VREMENA IZGRADNJE, VISINE, STANJA I

SADAŠNJEG KORIŠTENJA OBJEKATA U “ZVIJEZDI”

Podaci, dobiveni na temelju arhivskih istraživanja,

povijesno-umjetničkih i nekih arhitektonsko-tehničkih ana-

liza pojedinih objekata i njihova odnosa prema cjelini, da-

našnjeg stanja i korištenja objekata, pregledno su prikaza-

ni tabelarno i grafi čki na 5 karata:

1. Vrijednost objekata

2. Vrijeme izgradnje objekata

3. Visina objekata

4 Stanje objekata

5. Današnje korištenje objekata

1. VRIJEDNOST OBJEKATA

Skala vrijednosti objekata ima 5 stupnjeva:

a - izrazita vrijednost

b - viša ambijentalna vrijednost

c - ambijentalna vrijednost

d - niža ambijentalna vrijednost

e - neintegrirano u ambijent

Problem valorizacije nije vezan samo uz postojanje

ili nepostojanje tzv. stilskih elemenata, nego prije svega

uz prostorno - oblikovnu vrijednost određenog objekta i to u

dva vida: individualnom, i u odnosu na čitavu aglomeraciju.

U tom smislu razrađeni su i stupnjevi vrednovanja. Smisao

tog stupnjevanja je upravo u tome, da se uoče ne samo indi-

vidualne nego i “ambijentalne” vrijednosti objekta, a to

znači njegova uloga u formiranju cjeline. “Vrijednosna”

skala određuje i karakter eventualnih intervencija na takvom

objektu, pri čemu bi teoretski trebalo uzeti u obzir da se

za objekt najviše kategorije primjenjuje princip najstrože

konzervacije (uključujući u nekim slučajevima čak i revalo-

rizaciju, odnosno rekonstrukciju prvobitnog stanja) s tim,

da ta strogost opada na nižim stupnjevima skale.

Kriterij za izrazitu vrijednost uzima u obzir širu

kulturno-historijsku cjelinu, u kojoj je povijesna jezgra

Karlovca nastala. Kod toga osim stilskih i oblikovnih vri-

jednosti, ulogu igraju građa i oblikovno-tehnički principi,

uz koje postoje i lokalne vrijednosti; u posljednjim se

razlikuje upotreba stilskih elemenata, a vrlo je karakteri-

stična pojava da se unutar iste aglomeracije mogu naći raz-

like u primjeni oblikovnih elemenata između reprezentativ-

nih gradnji i manjih objekata. Unatoč tome, izrazitu vrije-

dnost mogu imati i reprezentativni i manji objekti, ukoliko

se odlikuju individualnim osobinama i posebnim odnosom pre-

ma cijelom naselju.

- 2 -

Viša ambijentalna vrijednost - objekt koji u nase-

lju ima istaknuti položaj bilo na trgovima, u veduti, na

markantnim točkama kao uglovne kuće na raskršćima, ili kao

kuće u nizu, tipološki karakteristične. Pri tom je važan

izvorni oblik kao i mogućnost, da se nekvalitetni zahvati

mogu ispraviti.

Ambijentalna vrijednost objekta je u tome, da on u

kontekstu s okolicom i ostalim objektima koji se nalaze na

manje važnim mjestima u naselju, a ipak daju karakter nase-

lju, bude zaštićen. Među ove objekte spadaju i oni koji su

izgubili svoj izvorni oblik, ali se po svom volumenu i ka-

rakteru uklapaju u okolicu i imaju svoj funkcionalni smisao.

Oni mogu zaštićivati objekte izrazite kvalitete.

Niža ambijentalna vrijednost je onih objekata, koji

nemaju neke osobite stilske vrijednosti, ali imaju jedno

drugo značenje, bilo kulturno-povijesno, ili su rariteti

kao pokazatelji nekih socioloških oblika. Također oni

objekti, koji su pregrađivanjem izgubili izvornost. I svi

oni objekti, koji se ne uklapaju po karakteru, stilu, volu-

menu i građi u svoj okoliš, a sami po sebi predstavljaju

bilo arhitektonsku ili sadržajnu vrijednost.

Neintegrirani su objekti oni, koji su izričito ne-

kvalitetni ili su u konfl iktnoj situaciji sa okolicom, kad

je njihova interpolacija u ambijent bila nekvalitetna. Oni

narušavaju integritet cjeline ili ugrožavaju objekt spome-

ničke vrijednosti, pa čak i čitav ambijent urbanističke

cjeline.

- 3 -

2. VRIJEME IZGRADNJE

Periodizacija gradnje objekta i pojedinačnih dijelo-

va ili faze gradnje označene su prema polovini stoljeća

ili na prijelazu stoljeća (na pr. 1. pol. 20. st. 18/19.

st.), a zastupljena je ova skala:

- u tabelarnom prikazu: - na karti (grafi čki):

a - 16. st. a - 16. i 17. st.

b - 17. st. b - 18. i 18/19. st.

c - 17/18. st (do oko 1825.)

d - 18 st. c - prva pol. 19. st.

e - 18/19. st. d - druga pol. 19. st.

f - prva pol. 19. st. (do oko 1920.)

g - druga pol. 19. st. e - 20. st.

h - prva pol. 20. st.

i - druga pol. 20. st.

Kao grafi čka oznaka na kartama zastupljena je “pre-

vladavajuća” datacija; kod objekata, gdje se javlja neko-

liko faza, a bilo je to moguće grafi čki razlučiti, prika-

zana je ta karakteristika.

- 4 -

3. VISINA OBJEKATA

Visine objekata potrebno je utvrditi zbog određi-

vanja srednje visine naselja. U praksi služi za postavlja-

nje granice “non alterior”, zbog budućih interpolacija u

staro tkivo naselja.

a - prizemlje

b - I kat

c - II kat

d - III kat

e - IV kat i više

4. STANJE OBJEKATA

Ispitivanje stanja objekta je važno zbog budućih

intervencija u objekt. Uz građevno stanje objekta, u radnim

obrascima su i podaci o napučenosti kuće, komunalnoj oprem-

ljenosti i vlažnosti, koji su anketno i pregledom bili do-

stupni. Ovdje bi se trebali uklopiti i podaci dobiveni so-

ciološkim istraživanjem.

a - dobro

b - osrednje

c - loše

d - ruševno

- 5 -

Dobro stanje - objektu je potrebno normalno održa-

vanje uz potrebne popravke. U dobro se stanje ubrajaju i

zgrade kojima je potrebna obnova pročelja ili začelja, jer

im mjestimično ispada žbuka, potreba popravaka oluka nor-

malno održavanje električne i vodovodne instalacije, te ka-

nalizacije. Popravci krovišta i djelomična izolacija pri-

zemlja od vlage.

Osrednje stanje - znači da su kući potrebni veći

popravci međustropnih konstrukcija (drvene građe), drvenih

stubišta i stolarije. Krovišta prokišnjavaju. Djelomično su

neprikladno korištene prostorije. Nagrđene su fasade raznim

otvorima izloga ili unutrašnji prostori nepotrebnim pregra-

dama i pokrivanjem svodnih konstrukcija. Na takvim kućama

fasade je potrebno žbukati i bojati, začelja i bližu okoli-

cu urediti. Električne instalacije su stare, vodovodne i

kanalizacione cijevi propuštaju. Kućama je potrebna teme-

ljita obnova.

Pod lošim stanjem se podrazumjeva potpuna dotraja-

lost nekih dijelova kuće, ne samo međustropne konstrukcije

i drvenih detalja, nego i statički problem nosivih zidova.

Prokišnjavanje i velika vlažnost prizemlja. Prenapučenost

i neadekvatno korištenje prostora. Nedovoljni sanitarni

uređaji ili odsustvo kanalizacije. Potpuna zastarjelost

električnih vodova. Potreba raseljavanja, radikalne asana-

cije ili rekonstrukcije; promjena namjene čitavog objekta

ili njegovog dijela. Nehajno održavani stambeni dijelovi.

- 6 -

Objekt je ruševan, ako je potpuno dotrajao u kon-

struktivnim dijelovima, a kao takav prenapučen, nepriklad-

no korišten ili napušten. U tom slučaju treba prema njego-

voj vrijednosti odrediti njegovo rušenje i potpuno elimi-

niranje, ili ponovnu izgradnju bilo novog suvremenog objek-

ta, ili rekonstrukciju starog iz potpuno nove građe.

5. DANAŠNJE KORIŠTENJE OBJEKATA

Saznanje o današnjoj namjeni objekta važno je zbog

orijentacije o pravilnom i nepravilnom korištenju, kako bi

se nakon analize postojećeg stanja i sravnjivanja sa histo-

rijskim namjenama objekta starijeg porijekla mogla za urba-

nističko korištenje građevnog tkiva “zvijezde” predložiti

najsvrsishodnija namjena.

Kategorije korištenja objekta danas:

a - stambeni objekt

b - javni (administrativni, društveni, poslovni)

c - stambeno-poslovni (najčešće u prizemljima obrtnički

i trgovački, skladišni prostori)

d - vojni objekt

e - sakralni objekte

- 7 -

USPOREDNI TABELARNI PRIKAZ KATEGORIJA

VRIJEDNOSTI, VREMENA IZGRADNJE; VISINA,

STANJA I DANAŠNJEG KORIŠTENJA OBJEKATA

U “ZVIJEZDI”

PRIJEDLOZI INTERVENCIJA U POVIJESNOJ JEZGRI

KARLOVCA - “ZVIJEZDI”

(OPERATIVNA KARTA)

PRIJEDLOZI INTERVENCIJA U POVIJESNOJ JEZGRI KARLOVCA -

“ZVIJEZDI”

(OPERATIVNA KARTA)

Ovi se prijedlozi temelje na rezultatima istraživa-

nja građevnog fonda u povijesnoj jezgri Karlovca, uključu-

jući urbanistički snimak prizemlja “zvijezde” po blokovima

u mjerilu 1 - 100 i arhitektonske snimke odabranih objekata

u mjerilima 1 - 50 i 1 - 100.

Preložene intervencije su :

A - rušenje

B - asanacija, asanacija i djelomična rekonstruk-

cija, totalna rekonstrukcija

C - interpolacija : nova izgradnja u zadanom

obliku čestice i slobodniji oblik

D - hortikulturni zahvat.

A - PRIJEDLOZI ZA RUŠENJE DOTRAJALIH I NEINTEGRIRANIH

OBJEKATA

Kod odlučivanja rušenja objekta uzeti su u obzir

faktor valorizacije, stanje objekta, ekonomska neopravda-nost

održavanja, sociološki faktor, cjelina bloka renesan-

sne “insule” i odnos bloka prema cjelini povijesne jezgre.

Zatim svi faktori potrebni normalnom funkcioniranju centra

i uklanjanje onih zapreka zbog kojih je došlo do socijalne

degradacije, odumiranja pojedinih blokova i zona, te propa-

danja građevnog fonda.

a - Rušenje nentegriranih objekata

1. Školska zgrada u Šancu (TŠC - Drakulićeva ulica).

Trokrilni objekt interpoliran u jugoistočnom dijelu šan-

ca 1941/42. Predlaže se napuštanje objekta i rušenje na-

kon izgradnje novog objekta za školski prostor.

2. Prateći objekti, barake uz kasarnu “Narodnog heroja

Marko Orešković” na sjeveroistočnom obodu u šancu i uz

rub šanca nad bedemom bivšeg Karlovog bastiona.

Sadašnja situacija je fi zička zapreka spajanja povije-

snog središta sa naseljem Gaza i razlog odumiranju čita-

ve sjeveroistočne zone jezgre i napuštanja poslovnih

prostora u Šimunićevoj i zanatskih prostora u Prešerno-

voj ulici.

3. Prizemni paviljon uz produžetak Radićeve ulice prema

“Velikoj kavani”, na sjevernoj strani.

b - Čišćenje blokova i oslobađanje od neintegri-

ranih objekata.

1. Križanićeva 36 - dvorišna ruševna prizemnica; rušenje

sa zabranom zidanja novog objekta. Uređenje dvorišta i

vrta. Pomicanje kapije u produžetku Ulice 6. maja i

oslobađanje glavnog pročelja objekta.

- 2 -

Razlog: osiguranje zračnog i vrtnog prostora unutar blo-

ka i uređenje završnice gradske ulice zbog javnih inte-

resa i izgleda Ulice 6. maja i Križanićeve.

2. Ulice 6. maja (na čestici iza srušene kuće br. 4) - zi-

dano prizemno skladište unutar bloka. Osloboditi česti-

cu neintegriranog objekta zbog zračnog i vrtnog prostora

unutar bloka.

3. Radićeva 28 - dvorišno krilo. Prvi kat krila je ruševan

i treba ga srušiti zbog glavnog objekta.

4. Ulica 6. maja 3 / Radićeva 22 - rušenje dotrajalih zida-

nih i drvenih šupa u dvorištu. Oslobađanje i uređenje

dvorišta zbog spajanja sa dvorištem susjedne kuće u Ra-

dićevoj 20.

Razlog : oslobađanje zračnog prostora i uređenje unutra-

šnjosti bloka zbog poslovnih prostora u dvorišnim krili-

ma, koji se predlažu.

5. Križanićeva 3 - srušiti zidanu prizemnicu u dvorištu,

koja je ruševna, uz uvjet zabrane izgradnje bilo kakvog

objekta u dvorištu zbog zaštite unutrašnjosti bloka, ko-

ji se predviđa riješiti za javnu namjenu.

6. Križanićeva 5 - rušenje dotrajalog dvorišnog krila nakon

raseljavanja istog, uz uslov zabrane izgradnje novog.

7. Ulica 6. maja 16 - rušenje dvorišnog dotrajalog krila i

zabrana nove izgradnje, iz sanitarnih razloga.

- 3 -

8. Šenoina 2 - rušenje recentnog krila izgrađenog u vrtu.

Zabrana izgradnje na vrtnoj čestici zbog uređenja Šeno-

ine i javnog parka; prijedlog je, da se na tom mjestu

otvori fotografski atelje kao zbirka Muzeja grada Kar-

lovca ili kao Foto-klub amatera Karlovca.

9. Banjavčićeva 14 - rušenje šupa u dvorištu i dotrajalog

stambenog objekta u dvorištu nakon raseljavanja, zbog

otvaranja unutrašnjosti bloka i rješavanja socijalnog

problema neuslovnog stanovanja.

10. Banjavčićeva 18 - rušenje dvorišne zgrade zbog neodgo-

varajućih sanitarnih uvjeta za stanovanje.

11. Ulica Josipa Kraša 1 - Rušenje gornjeg kata privremenog

krila za stanovanje, podignutog u toku gradnje glavnog

objekta.

12. Ulica 6. maja 9 - rušenje dvorišnog krila za privremeni

boravak uz uslov gradnje novog stambenog objekta na če-

stici srušene kuće.

13. Šimunićeva 10 - rušenje dogradnje na začelju zbog sani-

tarnih razloga i uređenja okolice crkve sv. Nikole.

14. Šimunićeva 12 - rušenje drvenih šupa u dvorištu - nakon

rješenja grijanja centra.

15. Šimunićeva 1 - rušenje prizemnog nastanjenog objekta u

dvorištu, zbog oslobađanja unutrašnjosti bloka.

16. Šimunićeva 14 - rušenje dotrajalog dvorišnog krila

kuće.

- 4 -

17. Šimunićeva 15 - rušenje prizemnog objekta u dvorištu

nakon rješenja socijalnih pitanja stambenih korisnika

objekta, sa zabranom gradnje u dvorištu. Rušenje šupa.

18. Prešernova 19 b - rušenje dvorišne prizemnice i zabra-

na gradnje u dvorištu.

19. Kukuljevićeva 20 - rušenje prizemne zgrade (garaže) i

kapije dvorišta pred pročeljem iz estetskih razloga

prezentacije fasade kuće na završetku vizure iz Šimu-

nićeve ulice. Rušenje istaka na krilu kuće i uređenje

sanitarnog čvora unutar objekta.

Prijedlog rješenja uređenja trga i eventualnog parkira-

lišta na kraju Ulice 6. maja i Šimunićeve, kao javnog

prostora u tom dijelu grada.

20. Kukuljevićeva 11 - rušenje dotrajale prigradnje iza

kuće zbog čišćenja bloka, kojeg se predlaže za izgrad-

nju.

21. Kukuljevićeva 12 - rušenje prizemne šupe-garaže uz ku-

ću prema putu za Koranu i uređenje vrta na čestici,

zbog estetskog izgleda prilaza Korani.

22. Križanićeva 6 - rušenje dotrajalog objekta uz ulicu

i objekta na vrtnoj čestici. Uslov bi bio rješenje blo-

ka izgradnjom objekata stambene arhitekture sa poslov-

nim i zanatskim lokalima u prizemlju, uz zadani oblik,

na praznim česticama: objekt u Križanićevoj, i

23. objekt orijentiran prema Cesarčevoj ulici.

- 5 -

24. Banjavčićeva 3 - rušenje neintegriranog i dotrajalog

objekta uz uslov izgradnje novog objekta prema zadanom

obliku.

25. Radićeva 24 - prizemni neintegrirani paviljon (prodava-

onica). Rušenje i izgradnja poslovnog objekta prema za-

danom obliku sa proširenjem čestice, uz uslov preselje-

nja objekta 6. maja 6 na susjednu česticu (nekad br. 4)

i rekonstrukcije istog.

26. Rušenje neintegriranih i dotrajalih objekata u Kuku-

ljevićevoj ulici 6, 8 i 10, na obodu centra prema šancu.

Restitucija istih bila bi ekonomski neopravdana.

Uslov je izgradnja razvedenog objekta javne namjene,

koji bi pratio oblik renesansnog rastera zbog zaštite

Kukuljevićeve (bivše Bedemske) ulice, šanca i bastiona.

Uslov je, da se uz gradnju objekta obuhvati i rješenje

hortikulture - prezentacija zvjezdastog kraka bivšeg

bastiona sv. Elizabete. Jedan od mogućih sadržaja je

Dom umirovljenika.

27. Rušenje neintegriranih vojnih objekata na jugoistočnom

rubu jezgre, na kraju Ulice 6. maja, uz prijedlog da

se izgradi novi objekt društvene namjene (za rekreaci-

ju, socijalna ustanova, dječji vrtić ili sl.) i uredi

trg ispred objekta, a hortikulturno prostor iza objekta

uz obod šanca.

28. Neintegrirani objekti unutar bloka “O” - Prešernova 2,

2b i 4, Frankopanska 2 (dvorišna krila zgrade) i Šimu-

- 6 -

nićeva 11, dvorište, te eventualno recentno izvedena

dogradnja objekta u Frankopanskoj, br 4/I, kao neinte-

grirana - predlažu se za rušenje. Na tom prostoru mogu-

ća je izgradnja objekta društvene namjene - škole. Za-

dani uslovi bi zahtjevali izgradnju razvedenog objekta,

koji bi zaštitio oblik i čvrstoću renesansne

“insule”.

29. Rušenje neintegriranih objekata u Banjavčićevoj, iza

kasarne “Narodnog heroja Josipa Kraša”, zbog hortikul-

turnog rješenja i eventualnog parkirališta na prostoru

uz bedeme šanca i na prostoru bivšeg Karlovog bastiona,

s rješenjem pješačkog prelaza (premošćenja grabe) prema

naselju Gaza.

30. Rušenje ograda i dotrajalih pomoćnih objekata, šupa i

skladišta unutar bloka “G” - između Banjavčićeve, Grgu-

ra Ninskog, Radićeve i Marinkovićeve, zbog otvaranja

bloka za javnu namjenu i hortikulturnog rješenja.

31. Rušenje neintegriranog prizemnog objekta u Ulici 6. ma-

ja 13 i dotrajalih šupa kuće u Karasovoj 4, zbog rješe-

nja unutrašnjosti bloka između Vojne bolnice i objekta

uz Šimunićevu i Karasovu ulicu kao javnog parkovnog pro-

stora, uz pretpostavku dozvole gradnje jednog objekta

društvene namjene uz Ulicu 6. maja sa zadanim oblikom.

32. Rušenje prizemnog objekta iza kasarne “Narodnog heroja

Ive Lole Ribara” uz Karasovu ulicu i zidane ograde uz

Šimunićevu i Frankopansku ulicu, uz pretpostavku, da se

- 7 -

taj prostor uredi ili hortikulturno ili za parkiralište

i da se izuzme iz posjeda JNA kao neiskorišten prostor

i neintegrirano riješen u strogom centru (inače se pred-

laže gradnja dvaju krila kasarne - koja su srušena u

prošlom ratu).

B - PROBLEM ASANACIJE I REKONSTRUKCIJE

Asanacijom i adaptacijom prizemlja obuhvaćeni su

svi objekti u povijesnom centru bez obzira na njihovu liko-

vnu vrijednost, jer od oporavljanja i odgovarajuće namjene

prizemlja ovisi revitalizacija centra i ispravno funkcioni-

ranje života u cjelokupnom prostoru grada Karlovca.

Na operativnoj karti (prijedlozi intervencija) obi-

lježeni su samo oni objekti, koji su kao izrazita ili viša

ambijentalna vrijednost od posebnog značenja za specifi čan

izgled povijesnog centra i njegovog povijesnog građevinskog

inventara i oni objekti, čija je asanacija i rekonstrukcija

osobito važna zbog istaknutog smještaja ili posebne namjene,

koja se za objekt predviđa.

Obilježeni objekti su najviše kategorije prema va-

lorizaciji ili se nalaze u onim blokovima, koji podliježu

najstriktnijoj zaštiti ne samo objekta nego i njegove oko-

lice.

To su objekti:

1. Križanićeva 2

2. Križanićeva 3

- 8 -

3. Mažuranićeva 3, zajedno s unutrašnjim dvorištem

4. Ulica 6. maja 2

5. Ulica 6. maja 6

6. Radićeva 19

7. Franjevački kompleks sa obodom u Radićevoj i Marinko-

vićevoj

8. Grgura Ninskog 6

9. Banjavčićeva 8

10. Strossmayerov trg 3

11. Strossmayerov trg 8

12. Banjavčićeva 14

13. Šimunićeva 2

14. Banjavčićeva 20

15. Banjavčićeva 24

16. Banjavčićeva 26 / Prešernova

17. Prešernova 13

18. Prešernova 17, zajedno s unutrašnjim dvorištem

19. Fasadno uređenje kuća u nizu u Križanićevoj ulici od

broja 18 do 36.

C - INTERPOLACIJA

Prijedlozi nove izgradnje (u zadanom obliku čestice

ili slobodnijem) na mjestima, gdje od ranije nisu postojali

objekti (prije ovih istraživanja) i na mjestima nakon oslo-

bađanja čestica od ruševnih i neintegriranih objekata.

Za svaki slučaj posebno odrediti će se približna

- 9 -

tlocrtna površina izgradnje i gabarit objekta, u suglasno-

sti s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture u

Zagrebu.

Na par mjesta u karti predloženih intervencija

alternativno je sugerirana mogućnost izgradnje na zadanoj

čestici ili hortikulturno rješenje iste.

D - HORTIKULTURNI ZAHVATI - JAVNI PROSTORI UNUTAR

BLOKOVA

1. Unutrašnjost bloka između Radićeve, Križanićeve, Banjav-

čićeve i Marinkovićeve ulice (“E”), u slučaju evakuacije

JNA iz objekata u Radićevoj 8 i 10 i nakon adaptacije ti

tih objekata za novu namjenu (na pr. ugostiteljstvo) -

riješiti unutrašnjost bloka kao javni prostor - na pr.

vrtnu restauraciju.

Na uglu Križanićeve i Marinkovićeve, na čestici gdje je

ranije bila kuća, dozvoliti izgradnju uz zadani oblik

jednog objekta, ili riješiti prostor vrtnom arhitektu-

rom.

2. Unutrašnjost bloka iza kuća u Križanićevoj od broja

18-32 riješiti kao cjelinu: vrtna arhitektura zatvorenog

tipa sa ulazom kroz kapiju kuće br. 18 i izlazom u

Lukšićevoj ulici. To je bivši prolaz među bedemima i

kućama koji nije pripadao vlasnicima navedenih kuća,

nego je prisvojen nakon izgradnje objekata nasuprot, u

Klobučarevoj ulici.

- 10 -

3. Park zatvorenog tipa oko sakralnog objekta - parohijske

crkve sv. Nikole, spomenika kulture, na Trgu Maršala

Tita i u Klaićevoj ulici.

4. Otvaranje unutrašnjosti bloka između Banjavčićeve, Radi-

ćeve, Grgura Ninskog i Marinkovićeve (“G”), kao javni

prostor sa ulazom iz Marinkovićeve ulice. Sve kuće na

obodu bloka su u društvenom vlasništvu - trgovačka i

ugostiteljska mreža i objekti s administrativnim sadrža-

jem SO Karlovac. Idealan primjer za orijentaciju života

unutar bloka u povijesnom središtu.

5. Klaićeva ulica - hortikulturno rješenje oko ambulante

JNA zbog maksimalne neutralizacije neintegrirane arhi-

tekture, uz uslov izgradnje nekoliko stambenih objekata

na prostoru bloka iza ambulante, kako bi se sačuvao rene-

sansni raster ulica na obodu centra.

6. Rješenje prostora iza kasarne “Narodnog heroja Josipa

Kraša”, prema Šimunićevoj ulici. Pretpostavlja se horti-

kulturno rješenje u kombinaciji sa parkiralištem.

7. Unutrašnjost bloka između zgrade Bolnice JNA i objekata

bloka “U” (Šimunićeva, Karasova) - kao javni prostor

parka. Uz pretpostavku omeđivanja parka objektom javne

namjene, orijentiranog prema Ul. 6. maja.

8. Rješenje parka sa manjim parkiralištem na prostoru iza

kasarne “Narodnog heroja Ive Lole Ribara” (bivši gene-

ralat), uz uslov rušenja dva neintegrirana objekta.

- 11 -

Predviđene su manje čestice pod legendom nova iz-

gradnja ili hortikulturni zahvat, što će ovisit i o odluka-

ma potencijalnog investitora ili suradnika za zaštitu pri-

rode i hortikulturnog uređenja centra:

9. Čestica u Kukuljevićevoj ulici između objekata 16 i 20.

Na čestici se nalazi vrt sa bidermajer inventarom.

10. Uglovna čestica u Križanićevoj/Mažuranićevoj. Na mjestu

srušene barokne drvene kuće nalazi se malo odmorište

zelene površine sa klupom. Neuredno održavano.

11. Na uglu Križanićeve i Marinkovićeve, u prostoru bloka

u posjedu JNA, nalazila se barokna kuća. Odluka o rje-

šenju čestice ovisi o ideji projektanta i investitoru,

koji će preuzeti vojne objekte nakon evakuacije JNA.

12. Dvije čestice u Frankopanskoj ulici, pokraj broja 4 -

predviđa se uklapanje hortikulturnog rješenja u projekt

izgradnje bloka prema Šimunićevoj ulici.

13. Posebni tretman imat će glavni trg “Zvijezde”, Trg Mar-

šala Tita, i Strossmayerov trg, na kojem se zahtijeva

prezentacija sačuvanih temelja rotunde sv. Josipa, kao

centralnog sadržaja na plohi trga.

- 12 -