DOKUMENTACIJA U ULOZI RAZVOJA UENIKIH ZADRUGA

DOKUMENTACIJA U ULOZI RAZVOJA UENIKIH ZADRUGA

Poticanje razvoja uenikih zadruga

Uvoenje kljunih kompetencija kao sredinjeg koncepta u podruju obrazovanja je najvaniji pomak u europskoj obrazovnoj politici tijekom ovog desetljea. Kompetencije su nazvane kljunima jer se smatraju nunim za sve pojedince u drutvu zasnovanom na znanju i dinaminom tritu rada i osnovnim su preduvjetom za cjeloivotno obrazovanje. Navedene se kompetencije smatraju osnovnim preduvjetom za ispunjavanje osobnih ambicija svakog pojedinca, aktivno sudjelovanje u razliitim drutvenim procesima te mogunosti zapoljavanja. Veina kompetencija su definirane kao generike ili transverzalne te kao takve nisu vezane uz odreen predmet, ve se u svojoj osnovi odnose na ire, meupredmetne ciljeve.TEMELJNE KOMPETENCIJE UENIKA

( komunikacija na materinskom jeziku

( komunikacija na stranim jezicima

( matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, tehnici i tehnologiji

( digitalna kompetencija

( uiti kako uiti

( socijalna i graanska kompetencija

( poduzetnika kompetencija

( kulturna svijest i izraavanjeMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta izradilo je Strategiju uenja za poduzetnitvo (2010 014), s ciljem senzibiliziranja javnosti o poduzetnitvu, razvijanja pozitivnog stava prema cjeloivotnom uenju za poduzetnitvo, stjecanja i razvijanja poduzetnike kompetencije u sustavima formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Poduzetnika kompetencija obuhvaa miljenje / razmiljanje

osmiljavanje ideje aha doivljaj!

razmatranje kako ideju provesti u djelo

inicijativnost

poduzetnost

donoenje odluke

radoznalost

entuzijazam

samostalnost

smoostvarenje

smisao za rizik

samopouzdanje

ustrajnost

povjerenje

timski rad

solidarnost

dijeliti ideje i znanje

suradnja

istraivanje, posveenost cilju.Kreativnost se mora uzeti u obzir u svim razmiljanjima o poduzetnikoj kompetenciji. Kreativnost, openito, moemo opisati kao stvaranje novih ideja koje imaju odreenu vrijednost. Razvijanje kreativnosti, osim to trai ulaganje svjesnog truda, ukljuuje i razmiljanje izvan okvira, stvaranje novih i nepoznatih misli, povezivanja ideja i informacija, na nov i neuobiajen nain. Kreativnost je klju za razvoj osobnih, ali i profesionalnih i drutvenih vrijednosti te cjelokupne dobrobiti svakoga pojedinca u drutvu.Svijet u kojem danas ivimo je proizvod kreativnih ideja iz prolosti, a svijet u kojem emo sutra ivjeti ovisi o dananjim kreativnim doprinosima.Kako do kreativnog bisera u perfekcionistikom drutvu? Perfekcionizam koji vlada u drutvu spreava ovjeka da se stvarno osloni na ljude i da zajedno s njima trai nove putove.Danas se namee pojam uspjenosti. to znai biti uspjean i kako biti uspjean? No postavlja se pitanje je li natjecanje i uspjenost samo sebi svrhom ili je u slubi razvijanja kompletnog ovjeka koji samo takav moe biti kreativan i uspjean?

Drutvo koje se temelji na natjecanju i na kulturi uspjeha ima malen broj ljudi koji pobjeuju, mnogo onih koji gube i mnogo rtava. Ovdje je klica eventualnih socijalnih neslaganja, razmirica te sukoba, kao druga strana medalje uspjenosti i natjecanja kao sredstva neprekidnog napretka.Drugi teoretiari tvrde da tek kroz pogreke, razoaranja, neuspjehe moemo otkriti nae pravo ja.

U sadanjem stupnju drutvenog razvitka nastoji se prikazati da je uobiajeno da onaj tko pogrijei mora odstupiti. Time se odgajaju ljudi koji se vie ni nata ne usude jer se boje svake svoje pogreke. Time se gubi kreativnost. Ako ovjek eli zaista neto postii, mora riskirati i mora moi pogrijeiti, odnosno mora imati prigodu za drugu priliku.

Naravno, razoaranje najprije jako zaboli. No biseri nastaju u ranjenim koljkama. Ozljeda biva pretvorena u dragocjenost. I u naim ranama, neuspjesima, pogrekama rastu biseri.Tvrtka koje posluju po naelima socijalne osjetljivosti i pravednosti, maksimalno poveavaju potencijal zaposlenika kroz obrazovanje i postavljanje novih izazova. Zaposlenicima se pomae da identificiraju svoje talente. Razliitim komunikacijskim alatima pokuava se unutar visoko moralnog i etinog okruenja svakom pojedincu omoguiti i ohrabriti ga da ostvari svoje potencijale u svrhu ispunjenja svoje osobnosti i ostvarenja profita za tvrtku. Upravo su takva kreativna nadahnua potrebna ovom vremenu!Europski parlament je godinu 2009. proglasio Godinom kreativnosti i inovativnosti.U Hrvatskoj se u travnju odrava Dan kreativnosti i inovativnosti. Godine 2010. je stvorena i internetska mrea namijenjena razmjeni ideja, inovacijskih rjeenja, radova, miljenja i stavova itd...Neki smatraju da obrazovanje teti kreativnosti jer da osobu ui ve postojeim idejama. Time se potie automatizacija, neprestano se izvode postojea rjeenja, a ne traga se za novim idejama.

No danas se smatra da kreativni potencijal posjeduje svaki pojedinac. Kreativni pojedinac je stavljen u sredite kreativnog procesa, on je nositelj kreativnih ideja koje su, kao i on sam, originalne i jedinstvene te ne podlijeu autoritetu.

Bez sumnje, danas kad je u gospodarstvu prva asocijacija kriza, takav je, kreativan, pristup potreban vie nego ikad. Tako se ele ohrabriti drukiji obrasci razmiljanja i potaknuti primjena kreativnosti u svakodnevnom korporativnom, drutvenom i privatnom djelovanju.

Jedno od podruja gdje uenika kreativnost najvie moe doi do izraaja su uenike zadruge. Uenike zadruge potiu promoviranje prijateljstva meu djecom, promoviraju radionice i igraonice koje pomau dragovoljnom i slobodnom izboru miroljubive uzajamne komunikacije (umjesto jednosmjernog tumaenja), postupno razvijanje sklonosti prema usvajanju znanja namjesto jednosmjernog nametnutog prijenosa brojnih, esto neselekcioniranih, informacija, promiu primjere brojnih humanista, znanstvenica i znanstvenika, pridonose razvijanju sposobnosti kritikog miljenja i razvijaju spoznaju o varljivosti brzih i kratkih staza do uspjeha.

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, daje se mogunost kolama da mogu osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno statutu kole i posebnim propisima (lanak 39. Zakona o odgoju i obrazovanju). kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta

izvannastavne aktivnosti

izvankolske aktivnosti

druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte

Bez obzira na okolnosti, mladi su pozvani otkrivati kreativna nadahnua. Stoga se odvaimo i krenimo!KOLSKI KURIKULUMZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama u lanaku 26. kae:Odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i kolskog kurikuluma

Definicija pojma kurikulumKurikulum (lat. curriculum) je raznovrsno koriten termin, za kojeg mnogi jezici nemaju odgovarajui ekvivalentni izraz pa se udomaio u izvornom obliku.

to je kolski kurukulum?

Temeljni operativni dokument kojim se predvia nain na koji konkretna kola namjerava ostvariti nacionalne standarde i odgovoriti na zahtjeve nacionalnog kurikuluma.

KONKRETNIJE

Kurikulumom se predvia i odreuje: to emo raditi, kako emo raditi i kako emo mjeriti uinke svoga rada da bismo radili jo bolje.Definiramo viziju nae kolePRIMJER VIZIJE: elimo kolu u kojoj su svi zadovoljni, motivirani i maksimalno uspjeni.

Uenici e u naoj koli stei sve potrebne kompetencije za ivot i iz nje e izai kao kvalitetne osobe.

Zato promjene? drutvo znanja

razvoj i stjecanje temeljnih kompetencija

produljenje obveznog obrazovanja na srednje obrazovanje

stjecanje strunih kompetencija

konkurentnost na tritu rada

potreba osposobljavanja za cjeloivotno uenje

Ciljevi Nacionalnoga kurikuluma osigurati uspjean nain pouavanja SVIH uenika, svima osigurati stjecanje temeljnih ivotnih kompetencija; sve uenike osposobiti za cjeloivotno uenje

razvijati u uenicima svijest o nacionalnome identitetu i ouvanju materijalne i kulturne batine Republike Hrvatske

odgajati i obrazovati uenike za ivot u multikulturalnom svijetu

osposobiti uenike za odgovorno sudjelovanje u demokratskom drutvu

Nacionalni kurikulum temelji se na pedagogiji USPJENOSTI

Svaki se uenik u neemu mora osjeati uspjeno i svaki mora stei iskustvo uspjenosti.

Uiteljev je zadatak da potie uenika u onome u emu ima najvie anse za uspjeh, a da ne inzistira na onome u emu uenik nema te anse.

Ovdje vidimo ulogu i vanost uenikih zadrugaKurikulumski pristup zamjenjuje prenoenje znanja razvojem kompetencija.

KOMPETENCIJE postignut nivo primjene konkretnih znanja i vjetinaZbog ivota i rada u suvremenom drutvu brzih promjena i otre konkurencije teite se pouavanja s prijenosa znanja pomie na razvijanje kompetencija, tj. novoga tipa znanja, vjetina, vrijednosti i stavova pojedinca.

Naglasak je na razvoju inovativnosti, kreativnosti,rjeavanja problema, razvoju kritikoga miljenja, poduzetnosti, informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija.

Desetogodinje primarno obrazovanje Budui da za realizaciju temeljnih kompetencija nije dostatno osmogodinje ope obrazovanje, Nacionalnim se okvirnim kurikulumom uz osmogodinje ope obrazovanje propisuje i ope obrazovanje u prve dvije godine srednjih kola.

Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli ini jednu cjelinu.

Umjesto jedne godine jedan ciklus Dosadanji su nastavni planovi i programi odreivali sadraj i kvalitetu znanja koje uenik mora svladati u jednoj kolskoj godini.

-Nacionalni kurikulum polazi od drukijeg pitanja: to uenik odreene dobi treba znati i moe znati, koje vjetine, sposobnosti i stavove treba i moe razviti u razdoblju jednoga razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski odreen razdobljem od jedne kolske godine.Odgojno-obrazovni ciklusi

prvi

I., II., III. i IV. razred drugi

V. i VI. razred trei

VII. i VIII. razred etvrti I. i II. razred srednje koleOdreivanje i mjerenje uenikih postignua

U Nacionalnome kurikulumu ne definiraju se uenika postignua za pojedine razrede, nego se popisuju postignua koja uenik mora imati na kraju odgojno-obrazovnoga ciklusa (nakon 4., 6., 8. razreda osnovne kole i 2. razreda srednje kole)Tri sustava vrednovanja postignua-Usmjerenost na uenika postignua omoguuje uinkovitije vrednovanje i kontrolu stvarne ostvarenosti postavljenih ciljeva na: nacionalnoj razini -(vanjsko vrednovanje) kolskoj razini

samovrednovanjeEU je odredila 8 temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje koje je obrazovna politika RH prihvatila: komunikacija na materinskom jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematika kompetencija i osnove kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji

digitalna kompetencija

uiti kako uiti

socijalna i graanska kompetencija

inicijativnost i poduzetnost

kulturna svijest i izraavanje

7 odgojno-obrazovnih podruja

Nacionalni okvirni kurikulum ukljuuje ova odgojno-obrazovna podruja:

jezino-komunikacijsko podruje

drutveno-humanistiko podruje

matematiko podruje

prirodoslovno podruje

tehniko i informatiko podruje

tjelesno i zdravstveno podruje

umjetniko podruje 6 meupredmetnih tema Kurikulum odreuje 6 meupredmetnih tema kojima se razvijaju razliite ope kompetencije uenika za iji razvoj nije odgovoran odreeni predmet, nego sva odgojno-obrazovna podruja, odnosno svi predmeti:

Poduzetnitvo

Uiti kako uiti

Osobni i socijalni razvoj

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

Zdravlje, sigurnost i zatita okolia

Graanski odgoj i obrazovanje

Kurikulum se moe odrediti kao temeljni plan i program koji definira :

cilj/eve (to se eli postii)

sadraje (koji su znaajni za postizavanje cilj/eva)

metode (sredstva i putovi za postizavanje cilj/eva)

situacije i strategije (okupljanje sadraja i metoda, planiranje situacija)

resurse (ljudski i materijalni koje posjedujemo i koje treba pribaviti)vrednovanje (dijagnoza postignua, objektivna mjerenja).

kolski kurikulumUvod

Cilj provoenja kolskog kurikuluma

Dugoroni cilj, kratkoroni ciljevi

Razvojni plan kole

Aktivnosti, programi, projekti

kolski projekti (za uenike/za uitelje)

Izborni programi

Izvannastavne aktivnosti,

Izvankolske aktivnosti

Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti

Rad s uenicima s posebnim potrebama (daroviti, uenici s potekoama)

Samovrednovanje rada kole

kolski kurikulum potie:

otvaranje prostora za aktivno uee svih zainteresiranih u proces obrazovanja

samostalnost kole

ukljuivanje vannastavnih aktivnosti u obrazovna podruja

profesionalnu samostalnost i odgovornost nastavnika

kvalitetnu koluObavezni oblici predstavljanja postignua i rezultata stvaralatva uenikih zadruga na smotri1. Izloba

2.Izvjee o radu uenike zadruge i Kurikulum uenike zadruge

Pored izlobe uenika zadruga obvezno priprema tekstualna izvjea: Izvjee o radu uenike zadruge i Kurikulum uenike zadruge. Obrazac za izvjee o radu uenike zadruge tijekom kolske godine obznanjuje se na internetskoj stranici Agencije za odgoj i obrazovanje www.azoo.hr i Hrvatske udruge uenikog zadrugarstva www.huuz.hr

3. Usmeni prikaz

4. Praktian rad

Izrada nacrta kurikuluma

O pripremnoj fazi ovisi konaan izgled i kvaliteta dokumenta

Struni kolegij(3-5 lanova) obavlja poslove vezane za okvir kolskog kurikuluma zadruge

Pripremna faza traje od 25. kolovoza do 10. rujna

Poslovi strunog kolegija

Analizirati rad UZ-a u protekloj kolskoj godini na osnovu Izvjetaja o radu koji je usvojen na godinjoj Skuptini UZ

Razmotriti prijedloge programa slobodnih aktivnosti za tekuu godinu koju su izradili voditelji slobodnih aktivnosti UZ

Razmotriti povoljne i nepovoljne okolnosti za dugoroan razvoj uenike zadruge. Uvid u iskustva drugih kola

Procijeniti spremnost ekipe za timski rad i inoviranje. Osvrt na izradu projekata.

Razvijanje partnerskih odnosa sa vanjskim suradnicima.

Izraditi nacrt kurikuluma za novu kolsku godinu.

Razmotriti kurikulum strune izobrazbe i usavravanje svih ukljuenih u rad UZ.

Dati prijedlog menadmenta UZ za tekuu godinu i due razdoblje.

Menadment predstavlja posebnu grupu ljudi,iji je zadatak da svoj napor usmjeri prema zajednikim ciljevima, aktivnou drugih ljudi.

Rasprava o nacrtu, prikupljanje prijedloga i miljenja

Raspravu o nacrtu voditi na nekoliko razina.

Cjelokupan program namijenjen je uenicima oni ga moraju barem poeljeti.

Neke kole organiziraju sastanke radnih timova.

Prihvaene prijedloge i miljenja ugraditi u kurikulum i pripremiti zavrnu, ali ne i konanu verziju.

Oivotvorenje kurikuluma je dogaanje, rast i razvoj.

Usvajanje kurikuluma

Proceduralne je prirode

Gotov prijedlog kurikuluma UZ trebaju dobiti lanovi kolskog odbora

Godinji program UZ sastavni je dio godinjeg programa kole i usvaja se uobiajenim postupkom kao i ostali programi

Praenje i evaluacija kurikuluma

Ne postoji propisan nain

Neke kole su razradile formalnu stranu vrednovanja unutar same zadruge: ocjenjivanje, pohvale, nagrade, priznanja i sl.

Vrednovanje, ocjenjivanje i rangiranje na smotrama

Poeljno je praenje uspjeha mladih zadrugara u nastavi.

Samovrednovanje, samodokazivanje, postignua i rezultati koje ostvaruju mladi zadrugari esto se odraavaju na uspjeh uenika(pozitivni transfer)

Cilj stvaranja ivotnog okruja uenike zadruge Budui da je dokazano da su radni uinci vei kad su ljudi zadovoljni i kad osjeaju da ono to rade ima smisla, cilj stvaranja ivotnog okruja u mojoj koli je:

Omoguavanje maksimalnog razvoja i uenikih i uiteljskih potencijala poticanjem motiviranosti, samopouzdanja, stvaranja pozitivne slike o sebi, svijesti o svojim interesima i mogunostima te razvijanjem komunikacijskih vjetina, vjetina dobrih izbora i rjeavanja problema.

Da bismo ostvarili taj cilj, uvodimo standard uenike zadruge Nema meusobnih natjecanja, natjeemo se prvenstveno sami sa sobom: pratimo svoj napredak usporeujui vlastite rezultate, analiziramo svoje pogreke da bismo mogli promijeniti ponaanje koje ne dovodi do eljenih rezultata.

Cilj partnerstva u uenikoj zadruzi Budui da su problemi dananjega ovjeka takvi da za njihovo rjeavanje nisu dovoljne individualne snage, nego sinergija suradnika, cilj razvijanja kolskoga partnerstva u uenikoj zadruzi je:

Promijeniti tradicionalnu ulogu uitelja te ostvariti djelotvornu meusobnu suradnju u koli, suradnju s roditeljima i sa zajednicom koja e uenicima pomoi da ue na nove naine.

Cilj upravljanja i pedagokog menadmentaBudui da nema uspjenoga upravljanja i menadmenta bez: planiranja, dobro postavljenih pravila i rasporeenih zadataka transparentnog praenja i kontrole rezultata te sustava motivacija i sankcija,cilj upravljanja i pedagokoga menadmenta u mojoj koli je:

Stvoriti organizaciju koja ui i omoguiti kvalitetnu provedbu kurikuluma.

Najvei prostor za napredovanje vidimo tamo gdje smo ve dobri. Omoguit emo svakome da bude okvirno upoznat sa svime to mu treba za rad, ali trait emo od njega da bude najbolji samo u onome u emu moe biti najbolji.

to nam valja uiniti kako bismo ostvarili ono to elimo?

Kad god pomislite na neto dobro i lijepo reagirajte odmah!

CILJ

Okupiti na dragovoljnoj osnovi to vei broj uenika i primjerenim metodikim postupcima pod vodstvom uitelja i vanjskih suradnika omoguiti im razvoj vjetina i sposobnosti te stjecanje, produbljivanje i primjenu znanja iz podruja vanih za cjelokupan proizvodni proces od njegovog planiranja do trinog i drugog vrednovanja rezultata rada.U radu zadruge posebno se razvijaju i njeguju radne navike, radne vrijednosti i kreativnost, stjeu znanje i svijest o nainima i potrebi ouvanja prirode kao i njegovanje kulturne batine. Upoznati nove tehnike kreativnog izraavanja te stvaranje preduvjeta za prijenos i praktinu primjenu znanja u ivotu i lokalnoj sredini.

NAMJENA Probuditi i razvijati svijest o nunosti i vrijednosti rada za ovjekov ivot. Razvijati i njegovati radne navike te odgovornost, inovativnost, samostalnost, poduzetnost i potrebu za suradnjom; omoguiti stjecanje, produbljivanje, proirivanje i primjenu znanja te razvoj sposobnosti bitnih za gospodarstvo i organizaciju rada. Pridonositi prijenosu znanja iz nastave u praktine djelatnosti zadruge i obratno, znanje iz rada u zadruzi u nastavu. Razvijati ljubav prema prirodi i vrijednostima koje je ovjek stvorio radom te svijest o nunosti ouvanja ravnotee u prirodi, zatite okolia i njegovanja batine;omoguiti najvei razvitak sposobnosti i ostvarenje osobnih interesa, a time i samopotvrivanje te spoznaju vlastitih sklonosti i sposobnosti.

NOSITELJI Voditeljice sekcija i mladi zadrugari, lanovi Zadrunog odbora, lanovi Vijea uitelja koji se ukljuuju u rad uenike zadruge, vanjski suradnici.

NAIN REALIZACIJE Radom u radionicama, grupnim radom, ali i individualnim pristupom osigurati realizaciju plana, sudjelovati na izlobama, sajmovima, smotrama, organizirati strune skupove s kreativnim radionicama.

VREMENIK Tijekom godine, ovisno o programu sekcija vidljivo iz planova sekcija TROKOVNIK Detaljno za sve potrebe odreene uenike zadruge

NAIN VREDNOVANJA Skupno vrednovanje anketiranjem, ispitivanje interesa uenika na poetku k.god, ispunjavanjem evaluacijskih listia na kraju kreativnih radionica, analizom rezultata istraivanja, primjena rezultata u poboljanju rada i kod izrade novih planova. Nastupi na izlobama, sajmovima i smotrama te kontinuirano praenje razvoja radnih navika, stjecanje znanja i svijesti o potrebi i nainima ouvanja prirode. Kroz sve aktivnosti prati se poduzetnitvo i inovativnost svakog uenika, posebno njihovim neposrednim sudjelovanjem u organizaciji prodajne izlobe. Velika se pozornost poklanja i solidarnosti i svijesti o potrebi za suradnjom meu uenicima. Prigodom vrednovanja prosuuje se postignue, zalaganje i ponaanje, a uenicima mogu dodijeliti pohvale i nagrade.

KURIKULUM UZ LAVANDA

CILJ

Zadovoljavanjeindividualnihpotrebauenika,

profesionalnoinformiranje, razvojsposobnosti, znanja

i vjetinakrozsamostalni, suradnikii praktinirad.

Razvijanjevizualnogi kritikogmiljenjate

pozitivnogodnosapremaestetskimvrijednostima.

Razvijanjepoduzetnikogi stvaralakogmiljenjate

prepoznavanjei primjenatehnikihsadrajau

ivotnomokruenju.

Razumijevanjeprirodnihprocesai njihovevanostiza

ivotterazvijanjeekolokesvijestikod uenika.

NAMJENA

Proizvodnjamaslinovogi lavandinogulja, mirisnih

vreicas lavandom, sapuna, buhaa. Odravanje

cvjetnihbazena, kompostita, kuicazapticete

prikupljanjesekundarnihsirovina. Izradaambalae,

mirisnihsvijea, ivanjeplatnenihvreica

NOSITELJI

AKTIVNOSTI

NAIN

REALIZACIJE

VREMENIK

VoditeljiUZ Lavanda, voditeljiradionicai

sekcija, uenici, svizaposlenicikole, roditelji

i vanjskisuradnici.

Teorijska i praktina nastava kroz suradniki

i individualni rad.

Program ese ostvaritikrozvie godina.

TROKOVNIK

NAIN

VREDNOVANJA

PLANIRANI

BROJ SATI

PLANIRANI

BROJ

UENIKA

Materijalii sredstvazaradprogramskih

skupinaPoljoprivrednaproizvodnjai Izrada

ukrasnihi uporabnihprdmetau UZ

Lavanda(alat, pribor, ambalaa), odlasci

na izlobe, smotrei natjecanja.

Sudjelovanjena smotrama, izlobama,

natjecanjimauenikogstvaralatva,

prodajanaihproizvoda.

6 sati tjedno (4 sata poljoprivredna

proizvodnja;

2 sata izrada ukrasnih i uporabnih premeta)

210 sati godinje

170 -200

Dokumentacija uenike zadrugeZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama u lanaku 39. kae da(1) kola moe osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno statutu kole i posebnim propisima2) kola moe stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada uenika

(3) Sredstva steena prometom proizvoda i usluga uenike zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se upotrijebiti samo za rad uenike zadruge i unapreenje odgojno-obrazovnog rada.

Kako osnovati ueniku zadrugu?

1. Ravnatelj/ica stavlja na dnevni red Uiteljskom vijeu raspravu o osnivanju uenike zadruge2. Uiteljsko vijee daje prijedlog privremenog trolanog zadrunog odbora i prijedlog za osnivanje uenike zadruge kolskom odboru.

3. kolski odbor razmatra prijedlog i donosi ODLUKU o osnivanju uenike zadruge s kojom upoznaje: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Hrvatsku udrugu uenikog zadrugarstva i Ured Dravne uprave u upaniji i Gradskoj upravi za prosvjetu.

4. Privremeni zadruni odbor radi do proglaenja osnutka uenike zadruge. Vri upis lanova, priprema prijedlog programa rada uenike zadruge, priprema osnivaku skuptinu uenike zadruge i obavlja ostale poslove.5. Ravnatelj/ica kole saziva Osnivaku skuptinu uenike zadruge.

Osnivaka skuptina donosi PRAVILA i STATUT UENIKE ZADRUGE.Ogledni primjerci akata za osnivanje uenike zadruge mogu se pronai na internet stranici HUUZ-a:www.huuz.hrORGANIZACIJA I USTROJ UENIKE ZADRUGE

RAVNATELJ:

imenuje VODITELJE uenike zadruge

VODITELJI (i uenici): osmisle sekcije

ukljue uenike u rad uenike zadrugeUENICI biraju TIJELA ZADRUGE:

-IZVRNI ODBOR

-NADZORNI ODBORIzvrni odbor:

7 9 lanova (uenici, domar, spremaica, roditelji...)

izbor: predsjednika, podpredsjednika i tajnika zadruge

radi i odluuje na sjednicama i to veinom glasovaPredsjednik uenike zadruge:

-prema potrebi, a u dogovoru s voditeljima uenike zadruge saziva sjednice predsjedava sjednicamaTajnik uenike zadruge: priprema sjednice (dnevni red, materijali...)

vodi zapisnike na sjednicama

prikuplja lanarinuIzvrni odbor odluuje o: lanarini (? sudjelovanju na smotrama, sajmovima, izlobama

uenicima koji e nas predstavljati

proizvodima koje emo predstaviti

cijenama proizvoda

novim proizvodima koje planiramo izraivati

kupovini materijala

nagradama za uenike...Nadzorni odbor: tijelo samonadzora, a skrbi o zatiti pravilnosti poslovanja zadruge

predsjednik i 2 lana ( ne mogu biti istodobno i lanovi Izvrnog odbora)

sastanci: 1 2 puta godinje

pregled dokumentacije i financijskog izvjeaNa poetku svake kolske godine: izbor novih lanova Izvrnog i Nadzornog odbora (umjesto osmaa koji su otili te prema Statutu HUUZ -a vie nisu lanovi Zadruge i ne mogu obnaati tu dunost)

ukljuivanje uenika u sekcije

odrediti vrijeme odravanja izrada plana i programa rada zadruge

izrada kurikulumaDokumenti na Smotrama uenikih zadruga: plan i program rada uenike zadruge

kurikulum

zapisnici sa sastanaka Izvrnog odbora

kopije potvrda o strunim usavravanjima voditelja uenike zadruge i uenika

izvjee o radu uenike zadruge

ljetopis

prikaz praktinog rada

matina knjiga ( popis lanova uenike zadruge i nije dio obavezne dokumentacije)

Statut uenike zadrugePLAN I PROGRAM RADA ZADRUGEnpr. 5 6 sekcija sve sekcije NISU stalno aktivne nego prema potrebi

-vrtni alat,

rukavice,

termometar,

sjemenke salate

-vrtni alat,

rukavice

-mlinci,

ambalaa, etikete

-humus, alat

2

3

1

2

-odravanje

kolskog

kompostita

-ienje

kolskog vrta

nakon ljetnih

praznika

-usitnjavanje

buhaa i

pakovanje u

ambalau

-odravanje

lonanica u

koli

EKOLOKA

-kompostite

MLADI VRTLARI

-Buha

-CVJEARSKA

RUJAN

SREDSTVA

SREDSTVA

BROJ

BROJ

SATI

SATI

ZADATCI

ZADATCI

SEKCIJE

SEKCIJE

MJESEC

MJESEC

-vrtni alat, rukavice,

termometar, sjemenke

salate

-vreice, koare

-maslinovo ulje,

svinjska mast, natrijev

hidroksid, mirisi

1

3

1

3

-odravanje

kolskog

kompostita

-berba

maslina,

proizvodnja

maslinovog

ulja

-poizvodnja

mirisnih

sapuna

-priprema za

dravnu

smotru UZ

EKOLOKA

-kompostite

MASLINARSKA

IZRADA

SAPUNA

SVE SEKCIJE

LISTOPAD

SREDSTVA

SREDSTVA

BROJ

BROJ

SATI

SATI

ZADATCI

ZADATCI

SEKCIJA

SEKCIJA

MJESEC

MJESEC

-vrtni alat, rukavice

-humus, rukavice,

alat

-gel vosak, fitilji, ae,

mirisi, ukrasi

-vrtni alat, rukavice,

termometar, sjemenke

salate

2

2

3

1

-ienje i

odravanje

kolskog vrta

-odravanje

kolskih

lonanica i

cvjetnih

bazena

-izrada

mirisnih

svijea

-odravanje

kolskog

kompostita

MLADI VRTLARI

CVJEARSKA

IZRADA

SVIJEA

EKOLOKA

STUDENI

SREDSTVA

SREDSTVA

BROJ

BROJ

SATI

SATI

ZADATCI

ZADATCI

SEKCIJA

SEKCIJA

MJESEC

MJESEC

IZVJEE O RADU UENIKE ZADRUGENaziv uenike zadruge: _______________________________________________

Naziv odgojno-obrazovne ustanove: ____________________________________

Adresa odgojno-obrazovne ustanove: __________________________________

Telefon: ___________; faks: _____________; e mail: ______________________

Godina osnutka: __________Prekid rada: _________ Godina obnove: _________

Datum odrane (zadnje) skuptine: _________________

Ustroj uenike zadruge

tablica 1

Ime i prezime voditelja

sekcije

Broj

zadrugara

Naziv sekcije

MASLINARSKA SEKCIJA

SEKCIJA LJEKOVITOG BILJA

CVJEARSKA SEKCIJA

MLADI VRTLARI:

-LAVANDA

-BUHA

EKOLOKA:

-KOMPOSTITE

-KUICE ZA PTICE

-SAKUPLJANJE SEKUNDARNIH SIROVINA

IZRADA SAPUNA

LIKOVNA

-OSLIKAVANJE STAKLA I PLATNA

-OBLIKOVANJE UKRASNIH PREDMETA

IZRADA AMBALAE ( za lavandu, buha,

maslinovo ulje i sapun)

IZRADA SVIJEA

TEKSTILNA SEKCIJA

MALE VEZILJE

14

10

15

21

13

9

4

189

10

20

15

15

11

9

11

ANTE VULETIN

LJUBICA RUBI

SILVANA KRSTULOVI

JOSIPA BANI

JOSIPA BANI

JOSIPA BANI

JOSIPA BANI

LJUBICA RUBI

JOSIPA BANI

MAJA BAI

MAJA BAI

MAJA BAI

JOSIPA BANI

JOSIPA BANI

JOSIPA BANI

RAZLIKA

2009. /10.

2008./ 09.

broj

vanjskih

lanova

broj

voditelja i

suradnika

broj

sekcija

broj uenika/ca

kolska

godina

tablica 2

ukupno u

ustanovi

lanovi

zadruge u %

(od

uenika

uustanovi)

lanovi zadruge

stalnipovremeni

580

575

-5

182

189

+ 7

/

/

/

31,3

32,9

+ 1,6

10

12

+ 2

10

12

+ 2

4

5

+ 1

Imovina(glavnica) uenike zadruge (imenovati, bez

iskazivanja vrijednosti u kunama)

tablica 3

VRT (1500 m

2

), SPREMITE ZA ALAT (16 m

2

), LIKOVNA RADIONICA (20 m

2

),

KOSILICA, MOTOKULTIVATOR, SJECKALICA, TRIMER, SUSTAV ZA NAVODNJA VANJE,

KARE ZA IVICU, KARE ZA OREZIVANJE, GRABLJICE, MAKLINI, MOTIKE,

OSTALI SITNI ALAT, PRIBOR ZA CRTANJE

Steena iskljuivo u kolskoj god. 2009/10.

IVAI STROJ, RADIONICA ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU (20 m

2

)

Izvjee o novanim primitcima i novanim izdatcima uenike zadruge u kolskoj god. 2009./10.

Financiranje uenike zadruge:

lanarina

donacije iz dravnog ili lokalnog prorauna

donacije drugih donatora

natjeaji za davanje novanih potpora (projekti)

prodaja proizvoda

tablica 4

OSTATAK

U K U P N O

Novani izdatci za .

Novani primitci steeni iskljuivo

u kolskoj god. 2009./10.

Prethodni novani primitci

O P I S / namjena

Primitci

u kunama

Izdatci

u kunama

3. 514, 00

NOVANI PRIMITCI

UKUPNO:

IZNOS (kn)DATUMNOVANI PRIMITCI OD...

SAJAM SASO

21. 25. 10. 2009.1. 240, 00

MGRiP12. 11. 2009.10. 000, 00

XXI. DRAVNA

SMOTRA UZ

26. 29. 10. 2009.

460, 00

1.BOINI SAJAM

MLADIH

...

21. 12. 2009.

320, 00

12. 020, 00

tablica 4

OSTATAK

U K U P N O

Novani izdatci za .

Novani primitci steeni iskljuivo

u kolskoj god. 2009./10.

Prethodni novani primitci

O P I S / namjena

Primitci

u kunama

Izdatci

u kunama

3. 514, 00

12. 020, 00

15. 534, 00

NOVANI IZDATCI

UKUPNO:

IZNOS (kn)DATUM

NOVANI IZDATCI

ZA...

IVAI STROJ30. 11. 2009.3. 529, 00

PLATNENI MATERIJAL

3. 12. 2009.1. 439, 00

AMBALAA ZA

MASLINOVO I

LAVANDINO ULJE

...

5. 12. 2009.

245, 00

5. 213, 00

tablica 4

OSTATAK

U K U P N O

Novani izdatci za .

Novani primitci steeni iskljuivo

u kolskoj god. 2009./10.

Prethodni novani primitci

O P I S / namjena

Primitci

u kunama

Izdatci

u kunama

3. 514, 00

12. 020, 00

5. 213, 00

15. 534, 005. 213, 00

10. 321, 00

RAUNI smotre, sajmovi...

zaduiti jednog uenika za pisanje i izdavanje rauna

Nakon prodaje: voditi evidenciju o koliini prodanih proizvoda i dobiti koja je ostvarena

tablica

Uenika

zadruga:

Ostvarena prodaja

Mjesto prodaje:

Datum prodaje:

Cijena (kn)Koliina (kom.)Ukupno (kn)

UKUPNO (kn)

Maslinovo ulje30, 007

210, 00

Vreica s lavandom20, 008

160, 00

Mirisna svijea20, 0020400, 00

780, 00

Proizvod

LAVANDA

Podgora

5. 10. 2010.

Aktivnosti iz kurikuluma uenike zadruge u kolskoj godini

2009 /10.

tablica 5

datummjesto

sudjelovanje na javnim manifestacijama( izlobama, sajmovima,

itd)

suradnjas lokalnom zajednicom, s prosvjetnim vlastima, znanstvenim i

strunim ustanovama, udrugama, meunarodna suradnja itd..

DAN SAENJA STABALA (ENO)

kolski vrt

OMejai

Split

21. 9. 2009.

EUROPSKI DAN SUZBIJANJA TRGOVINE LJUDIMA

(suradanja s GD Crvenog kria)

Split;

Marmontova

ulica

17. 10. 2009.

DAN JABUKAOMejai

Split

21. 10. 2009.

SAJAM SASOSplit; njan

21. 25. 10.

2009.

XXI. DRAVNA SMOTRA UENIKIH ZADRUGAPula26. 29. 10.

2009.

RADIONICA: ALKOHOL I MLADI

(suradnja s GD Crvenog kria)

OMejai

Split

4. 12. 2009.

1. BOINI SAJAM MLADIH (u organizaciji Grada)

Split;

Dioklecijanovi

podrumi

21. 12. 2009.

DAN BOLESNIKA: PREDAVANJE TO SE KRIJE IZA

E-BROJEVA? KEMIJA U HRANI(suradnja s

udrugom Sunce)

OMejai

Split

11. 2. 2010.

UPANIJSKI EKOLOKI KVIZ LIJEPA NAA

OVisoka

Split

12. 2. 2010.

DRAVNI EKOLOKI KVIZ LIJEPA NAA

Pula12. 14. 3.

2010.

DAN VODA

OMejai

Split

22. 3. 2010.

CVJETNICA:PRODAJA GRANICA MASLINA I

USKRNJIH DEKORACIJA

GK Mejai;

Split

27. 3. 2010.

DAN PLANETA ZEMLJE (suradnja s udrugom Sunce

i eko kumom istoom)

Split; Riva22. 4. 2010.

NATJECANJE U PRIKUPLJANJU BATERIJA

(suradnja s udrugom Sunce)

OMejai

Split

1. 4. 30. 5.

2010.

datummjesto

Osposobljavanje i usavravanje zadrugara i

voditelja ( tema):

-Razvoj socijalnih vjetina kroz kreativno izraavanje

-Izrada kolskog kurikuluma

-Izrada i popunjavanje mrea Bakino necanje

OMejai

Split

15. 6. 2009.

-Izrada adventskih vjenia

- Izrada anelia

OMejai

Split

5. 12. 2009.

-Izrada uskrnjih dekoracija od prirodnih materijala

-Oslikavanje jaja dekupatehnikom

OMejai

Split

13. 3. 2010.

-Izrada datala

OIvana

Duknovia Marina

PVrsine

26. 3. 2010.

-Istraivaki rad u uenikoj zadruzi

-Projekt istraivaki rad u uenikim zadrugama

-Znaaj i doprinos istraivakih radova u

uenikom zadrugarstvu

-Koncipiranje istraivakog rada

-Oblikovanje pisanog rada i izrada plakata

-Izrada narukvice prijateljstva

Zvjezdano

selo Mosor

23. 4. 2010.

datummjestoHumanitarna djelatnost:

-Bijeli tap

OMejai

Split

1. 10. 2009.

-Crveni kri(Solidarnost na djelu)OMejai

Split

15. 10.

15. 11. 2009.

-prikupljanje sredstava za oboljelog uenika koleOMejai

Split

25. 10.-

5. 11. 2009.

-Caritas (prodaja privjesaka)

OMejai

Split

12. 2009.

-Svi za Haiti

OMejai

Split

2. 2010.

datummjestoZatita okolia:

- DAN SAENJA STABALA

-PROJEKT: STOP plastinim vreicama

-DAN VODA

-DAN PLANETA ZEMLJE

-AKCIJE PRIKUPLJANJA PAPIRA

-PRIKUPLJANJE OPASNOG OTPADA

OMejaiSplit

GK Mejai; Split

OMejaiSplit

Split, Riva

OMejaiSplit

OMejaiSplit

21. 9. 2009.

11. 2009.

2. 2010.

22. 3. 2010.

22. 4. 2010.

11. 2009.

4. 2010.

tijekom ciele

godine

Priznanja i nagrade uenikoj zadruzi, voditeljima i mladim zadrugarimau

kolskoj god 2009/10.

tablica 6

datumrangVrsta priznanja ili nagrade

-XXI. DRAVNA SMOTRA UENIKIH ZADRUGA

GODINJA NAGRADA ZA IZVANREDAN DOPRINOS

PROMICANJU UENIKOG ZADRUGARSTVA

29. 10. 2009.

-UPANIJSKI EKOLOKI KVIZ LIJEPA NAA1.

12. 2. 2010.

-DRAVNI EKOLOKI KVIZ LIJEPA NAA4.

14. 3. 2010.

-NATJEAJ ODRIVA POTRONJA(nagradu

dodijelili udruge Lijepa naai Unaterrai

tvrtka Tehnix)

3.

22.3.2010.

Posebnosti uenike zadruge

Kurikulum uenike zadruge sastavni je dio ovog izvjea

Izvjee izraditi s uenicima!

ljetopis cjenik

etikete zatitni znak praktini

rad aktivnosti nae zadruge

sudjelovanja i nagrade

Ljetopis uenike zadruge je najvaniji dokument u kojem se biljee sve aktivnosti vezane za rad zadruge.

To su razliiti projekti, manifestacije, natjecanja, izlobe...

Dokument je koncipiran na nain da se o svakom dogaaju iznese par najvanijih informacija koje mogu sadravati :

naziv dogaaja

mjesto gdje se odrava

datum kad se odrava

Uz osnovne informacije moe se napisati i kratak osvrt o tome to je bila svrha dogaaja, tko su bili sudionici i organizator, kojim su redosljedom podijeljene nagrade ako je projekt bio natjecateljskog karaktera.

Osim teksta, ljetopis mora sadravati slikovni materijal, fotografije ili fotokopije.

Ljetopis moe biti oblikovan i kao fotoalbum uz minimalno teksta.

Svrha uenike zadruge je proizvodnja i prodaja vlastitih proizvoda.

Da bi se nadoknadili trokovi uloeni u materijale i sirovine vano je odrediti cijenu koja e pokriti trokove.

UZ Lavanda bavi se proizvodnjom maslinovog ulja, buhaa i lavande.

Ta tri proizvoda jesu glavne sirovine za sve ostale proizvode i odreuju njihovu poetnu cijenu. ETIKETA

U konaan izgled proizvoda mora biti ukljuena i etiketa.

Oblik, veliina i boja etikete ovise o kreativnosti onog tko kreira proizvod.

Etikete nae zadruge imaju formu naljepnice ili privjeska.

Etiketa mora sadravati:

naziv proizvoda

naziv proizvoaa

godinu proizvodnje

zatitni znak (logo) ZATITNI ZNAK (LOGO)

Zatitni znak (logo) odreuje cjelokupni identitet zadruge.

Po njemu je zadruga prepoznatljiva.

Mora sadravati naziv zadruge, kolu kojoj zadruga pripada i mjesto odakle dolazi.

Cilj svake uenike zadruge jest proizvodnja i prezentacija vlastitih proizvoda. Prezentacija praktinog rada dio je obavezne dokumentacije svake uenike zadruge.

Vano je da svake godine uenici osmisle najmanje jedan proizvod.

Praktini rad kao dokument mora sadravati:

naslovnu stranicu

stranicu na kojoj je naveden naziv kole, naziv uenike zadruge,

naziv sekcije koja predstavlja proizvod,

imena voditelja i zadrugara koji izvode praktini rad.

stranicu sa sadrajem dokumenta

Broj stranica ovisi o sloenosti projekta, tekstualnom i slikovnom materijalu.

U tekstualnom dijelu moe se zapoeti s uvodom. U njemu se istrauje vanost i podrijetlo sirovine koja se koristi kao baza za neki proizvod.

Potrebno je opisati postupak rada, navesti sve potrebne materijale kojima se sluimo.

U tom dijelu tekst je kratak, sveden na osnovne informacije i popraen sa to veim brojem fotografija

UZ Lavanda dijeli se na dvije osnovne sekcije:

Poljoprivredna proizvodnja Izrada uporabnih i ukrasnih predmeta

Unutar sekcije Poljoprivredna proizvodnja formirali smo podsekcije:

-MASLINARSKA

SEKCIJA LJEKOVITOG BILJA

CVJEARSKA

MLADI VRTLARI

EKOLOKA

Kompostite

Kuice za ptice

Sakupljanje sekundarnih sirovinaIZRADA SAPUNA

IZRADA MELEMA ZA RUKE

IZRADA UKRASNIH I UPORABNIH PREDMETA

Unutar sekcije Izrada ukrasnih i uporabnih predmeta formirali smo podsekcije:

LIKOVNA

oslikavanje stakla i platna

oblikovanje ukrasnih predmeta

IZRADA AMBALAE

IZRADA SVIJEA TEKSTILNA SEKCIJA

MALE VEZILJE

_1355856012.ppt

- Istraivaki rad u uenikoj zadruzi

- Projekt istraivaki rad u uenikim zadrugama

Znaaj i doprinos istraivakih radova u

uenikom zadrugarstvu

- Koncipiranje istraivakog rada

- Oblikovanje pisanog rada i izrada plakata

- Izrada narukvice prijateljstva

Zvjezdano selo Mosor

23. 4. 2010.