19
Dokumenta i propisi NSPRV INFORMACIJA O ŠKOLSKOJ 2014/15. GODINI U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA, OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA NA TERITORIJI AUTONOMNE POKRAJINE VOJVODINE Osnove sistema predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, kao delatnosti od neposrednog društvenog interesa, uređene su Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 52/11, 55/13, 35/2015 – aut. tumačenje i 68/2015). Predškolsko vaspitanje i obrazovanje posebno je uređeno Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik RS”, broj 18/2010), dok su delatnosti obrazovanja i vaspitanja u osnovnom odnosno srednjem obrazovanju posebno regulisane Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik RS”, br. 55/13) i Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik RS”, br. 55/2013). Zakonom o utvrđivanju nadležnosti Autonomne pokrajine Vojvodine („Službeni glasnik RS”, br. 99/09, 67/2012 – Odluka Ustavnog suda IUz 353/2009), Autonomnoj pokrajini Vojvodini poverene su određene nadležnosti u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, a članom 37. Pokrajinske skupštinske odluke o pokrajinskoj upravi („Službeni list APV”, br. 37/2014 i 54/2014 ‒ drugi propis) one su propisane u delokrugu rada Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice (u daljem tekstu: Sekretarijat). U okviru zakonom utvrđenih nadležnosti, na početku svake školske godine Sekretarijat prikuplja podatke o broju dece i učenika upisanih u predškolske ustanove, kao i osnovne i srednje škole na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine (u daljem tekstu: AP Vojvodina). Informacija je sačinjena na osnovu podataka prikupljenih u školskoj 2014/15. godini, radi praćenja i analiziranja stanja u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja na teritoriji AP Vojvodine. Podaci su obrađeni i putem grafičkih prikaza, s posebnim osvrtom na ostvarivanja prava na obrazovanje na maternjem jeziku pripadnika nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica, uz prikaz podataka o nacionalnoj strukturi stanovništva prema podacima popisa iz 2011. godine, Republičkog zavoda za statistiku. Informacija ne sadrži podatke o privatnim obrazovnim ustanovama, grafičke prikaze podataka iz umetničkih škola, posebnih škola za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i škola za obrazovanje odraslih, jer su prikupljanje i obrada tih podataka planirani u novoj školskoj 2015/2016. godini. OBUHVAT DECE OBAVEZNIM PRIPREMNIM PREDŠKOLSKIM PROGRAMOM U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI U ŠKOLSKOJ 2014/15. GODINI U okviru predškolskog vaspitanja i obrazovanja, u godini pred polazak u osnovnu školu uveden je program pripreme za polazak u osnovnu školu u trajanju od četiri sata dnevno, najmanje devet meseci − kao deo obaveznog obrazovanja i vaspitanja u devetogodišnjem trajanju. Počev od školske 2006/07. godine, roditelji su dužni da upišu dete radi pohađanja pripremnog predškolskog programa. U vrtićima − čiji je osnivač AP Vojvodina ili jedinica lokalne samouprave − pohađanje tog programa je besplatno. Pripremni predškolski program realizuje se u 44 jedinice lokalne samouprave u okviru državnih predškolskih ustanova. Samo opština Nova Crnja nema predškolsku ustanovu, već se predškolski program ostvaruje pri osnovnim školama. Aktivnosti se realizuju u ukupno 571 objektu predškolskih ustanova i osnovnih škola, a takođe i u 23 akreditovana privatna vrtića. 1

Dokumenta i propisi NSPRV · program za decu u godini pred polazak u osnovnu školu,pored predškolskih ustanova, ostvaruju i 52 osnovne ško u pet opština le (Bačka Palanka, Vršac,

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Dokumenta i propisi NSPRV

INFORMACIJA O ŠKOLSKOJ 2014/15. GODINI U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA, OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA NA

TERITORIJI AUTONOMNE POKRAJINE VOJVODINE Osnove sistema predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, kao delatnosti od neposrednog društvenog interesa, uređene su Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 52/11, 55/13, 35/2015 – aut. tumačenje i 68/2015). Predškolsko vaspitanje i obrazovanje posebno je uređeno Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik RS”, broj 18/2010), dok su delatnosti obrazovanja i vaspitanja u osnovnom odnosno srednjem obrazovanju posebno regulisane Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik RS”, br. 55/13) i Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik RS”, br. 55/2013). Zakonom o utvrđivanju nadležnosti Autonomne pokrajine Vojvodine („Službeni glasnik RS”, br. 99/09, 67/2012 – Odluka Ustavnog suda IUz 353/2009), Autonomnoj pokrajini Vojvodini poverene su određene nadležnosti u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, a članom 37. Pokrajinske skupštinske odluke o pokrajinskoj upravi („Službeni list APV”, br. 37/2014 i 54/2014 ‒ drugi propis) one su propisane u delokrugu rada Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice (u daljem tekstu: Sekretarijat). U okviru zakonom utvrđenih nadležnosti, na početku svake školske godine Sekretarijat prikuplja podatke o broju dece i učenika upisanih u predškolske ustanove, kao i osnovne i srednje škole na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine (u daljem tekstu: AP Vojvodina). Informacija je sačinjena na osnovu podataka prikupljenih u školskoj 2014/15. godini, radi praćenja i analiziranja stanja u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja na teritoriji AP Vojvodine. Podaci su obrađeni i putem grafičkih prikaza, s posebnim osvrtom na ostvarivanja prava na obrazovanje na maternjem jeziku pripadnika nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica, uz prikaz podataka o nacionalnoj strukturi stanovništva prema podacima popisa iz 2011. godine, Republičkog zavoda za statistiku. Informacija ne sadrži podatke o privatnim obrazovnim ustanovama, grafičke prikaze podataka iz umetničkih škola, posebnih škola za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i škola za obrazovanje odraslih, jer su prikupljanje i obrada tih podataka planirani u novoj školskoj 2015/2016. godini.

OBUHVAT DECE OBAVEZNIM PRIPREMNIM PREDŠKOLSKIM PROGRAMOM U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI

U ŠKOLSKOJ 2014/15. GODINI U okviru predškolskog vaspitanja i obrazovanja, u godini pred polazak u osnovnu školu uveden je program pripreme za polazak u osnovnu školu u trajanju od četiri sata dnevno, najmanje devet meseci − kao deo obaveznog obrazovanja i vaspitanja u devetogodišnjem trajanju. Počev od školske 2006/07. godine, roditelji su dužni da upišu dete radi pohađanja pripremnog predškolskog programa. U vrtićima − čiji je osnivač AP Vojvodina ili jedinica lokalne samouprave − pohađanje tog programa je besplatno. Pripremni predškolski program realizuje se u 44 jedinice lokalne samouprave u okviru državnih predškolskih ustanova. Samo opština Nova Crnja nema predškolsku ustanovu, već se predškolski program ostvaruje pri osnovnim školama. Aktivnosti se realizuju u ukupno 571 objektu predškolskih ustanova i osnovnih škola, a takođe i u 23 akreditovana privatna vrtića.

1

Dokumenta i propisi NSPRV U školskoj 2014/15. godini, u predškolskim ustanovama i osnovnim školama u AP Vojvodini, pripremnim predškolskim programom obuhvaćeno je ukupno 17.500 dece, raspoređene u 1.038 vaspitnih grupa. Od tog broja, 16.118 ili 92,08% dece raspoređeno je u 937 vaspitnih grupa u predškolskim ustanovama, a 1.382 ili 7,92% dece raspoređeno je u 101 vaspitnu grupu u osnovnim školama. Ukupan broj dece manji je za 705 ili 3,87%. nego prethodne školske godine. Pripremni predškolski program ostvaruje se na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku, dvojezički u nacionalno mešovitim sredinama, kao i na stranim jezicima.

1. Broj dece u pripremnom predškolskom programu u predškolskim ustanovama i pri osnovnim školama

U AP Vojvodini postoje 44 predškolske ustanove u 38 opština i šest gradova. Svaka opština i svaki grad, izuzimajući opštine Stara Pazova, Nova Crnja i Sremski Karlovci, imaju po jednu predškolsku ustanovu. U opštini Stara Pazova postoje dve predškolske ustanove, jedna sa sedištem u Staroj Pazovi i druga sa sedištem u Novim Banovcima. U opštini Nova Crnja predškolski program realizuju osnovne škole, a u Sremskim Karlovcima predškolski program realizuje organizaciona jedinica predškolske ustanove „Radosno detinjstvo” u Novom Sadu. Pripremni predškolski program za decu u godini pred polazak u osnovnu školu, pored predškolskih ustanova, ostvaruju i 52 osnovne škole u pet opština (Bačka Palanka, Vršac, Žabalj, Nova Crnja i Plandište) i tri grada (Pančevo, Zrenjanin i Subotica). U školskoj 2014/15. godini, u predškolskim ustanovama i osnovnim školama u AP Vojvodini, pripremnim predškolskim programom obuhvaćeno je ukupno 17.500 dece, raspoređene u 1.038 vaspitnih grupa. Od tog broja, 16.118 ili 92,08% dece raspoređeno je u 937 vaspitnih grupa u predškolskim ustanovama, a 1.382 ili 7,92% dece, raspoređeno je u 101 vaspitnu grupu u osnovnim školama. Broj dece koja pohađaju pripremni predškolski program u okviru predškolskih ustanova je različit. Najveći broj dece vaspitno-obrazovni rad u okviru predškolskih ustanova pohađa u sledećim opštinama: Novi Sad – 3.479; Subotica – 1.236; Pančevo – 1.149; Zrenjanin – 1.079; Sremska Mitrovica – 641; Kula – 557; Kikinda – 451. U drugim opštinama taj broj se smanjuje, tako da se vaspitno-obrazovni rad u ustanovama s manje od 100 dece realizuje u sledećim oštinama: Novi Kneževac – 85, Irig – 79; Mali Iđoš – 75 i Plandište − 73. Broj dece koja pohađaju pripremni predškolski program u okviru osnovnih škola znatno je manji nego u predškolskim ustanovama, a većina objekata nalazi se na teritoriji grada Zrenjanina, Pančeva i opštine Bačka Palanka.

2

Dokumenta i propisi NSPRV

2. Obuhvat dece u pripremnom predškolskom programu vaspitno-obrazovnim radom prema jezicima

Pripremni predškolski program ostvaruje se na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku, dvojezički u nacionalno mešovitim sredinama, kao i na stranim jezicima. Ukupan broj dece za koji se ostvaruje pripremni predškolski program na jednom vaspitno-obrazovnom jeziku jeste 17.117, od toga na srpskom jeziku za 15.081 (88,11%) u devet opština, na mađarskom jeziku za 1.529 (8,93%) u pet opština, na slovačkom jeziku za 336 (1,96%) u dve opštine, dok je pripremnim predškolskim programom na rusinskom, rumunskom i hrvatskom jeziku obuhvaćeno znatno manje dece. Vaspitno-obrazovni rad samo na srpskom jeziku zastupljen je u 11 jedinica lokalne samouprave. U 28 opština pripremni predškolski program realizuje na dva jezika – na srpskom i jednom od jezika nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica. U šest opština/gradova realizuje se na tri jezika: na srpskom, mađarskom i slovačkom, u gradu Novom Sadu i opštini Kovačica, na srpskom, mađarskom i rumunskom, u gradu Zrenjaninu i opštini Žitište, na srpskom, mađarskom i rusinskom u opštini Kula, dok se na srpskom, mađarskom i hrvatskom jeziku pripremni predškolski program realizuje na teritoriji grada Subotice.

3. Obuhvat dece u pripremnom predškolskom programu vaspitno-obrazovnim radom u dvojezičkim grupama

Pripremni predškolski program za ukupno 388 dece ostvaruje se dvojezički, na srpskom i manjinskom jeziku, odnosno na srpskom ili manjinskom jeziku i stranom jeziku (engleskom i nemačkom). Broj dece koja na srpskom i mađarskom jeziku pohađaju pripremni predškolski program iznosi 164 (u devet opština/gradova, a najviše u opštini Plandište −22%). Na srpskom i slovačkom jeziku, vaspitno-obrazovni rad realizuje se za 45 polaznika u tri opštine (Odžaci, Bačka Palanka, Pančevo). Na srpskom i rumunskom jeziku, u tri opštine za 66, a na srpskom i hrvatskom jeziku za petoro dece u gradu Subotici.

3

Dokumenta i propisi NSPRV Vaspitno-obrazovni rad takođe se realizuje u pripremnom predškolskom programu i na srpskom jeziku, odnosno nekom jeziku nacionalne manjine – nacionalne zajednice i na stranom jeziku. Dvojezički na srpskom i engleskom jeziku, pripremni predškolski program realizuje se u tri opštine/grada (Sremska Mitrovica, Pančevo i Subotica) za 82 deteta, a na srpskom i nemačkom jeziku za 15 dece u gradu Subotici. Dvojezičke grupe na jeziku nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica i stranom jeziku, u pripremnom predškolskom programu postoje u gradu Subotici, i to osmoro dece na mađarskom i nemačkom jeziku i troje – na hrvatskom i engleskom jeziku. Može se zaključiti da se − pored realizacije vaspitno-obrazovnog rada na teritoriji grada Subotice na srpskom, mađarskom i hrvatskom jeziku − pripremni predškolski program organizuje i na šest dvojezičkih kombinacija, što je jedinstven slučaj na teritoriji AP Vojvodine.

ZAKLJUČAK: Pripremnim predškolskim programom u školskoj 2014/15. godini obuhvaćeno je 17.500 dece u 44 državne predškolske ustanove i pri 42 osnovne škole. Najviše dece vaspitno-obrazovni program pohađa na srpskom jeziku (18,15%), zatim na mađarskom jeziku (9,07%), slovačkom jeziku (1,90%), dok je na rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku obuhvat dece manji od jednog procenta. Pripremni predškolski program ostvaruje se i na dva jezika u nacionalno mešovitim sredinama, kao i na stranim jezicima. Evidentno je smanjenje broja dece u pripremnom predškolskom periodu u odnosu na prošlu školsku godinu (za 705 ili 3,87%). Broj dece koja pohađaju pripremni predškolski program na srpskom jeziku smanjen je za 3,54%, onih koji ga pohađaju na mađarskom jeziku za 7,39%, a polaznika na slovačkom jeziku − za 2,89%. Broj dece koja na rumunskom jeziku pohađaju pripremni predškolski program povećan je za 1,19%, na rusinskom za 21,57%, dok je za 33,33% povećan i broj dece za koju se pomenuti program realizuje na hrvatskom jeziku.

OSNOVNO OBRAZOVANJE I VASPITANJE UČENIKA, U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI U ŠKOLSKOJ 2014/15. GODINI

Osnovno obrazovanje i vaspitanje u AP Vojvodini u školskoj 2014/15. godini ostvaruje se u ukupno 383 javne osnovne škole: u 345 redovnih obaveznih osnovnih škola, 13 posebnih osnovnih škola za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, 21 osnovnoj muzičkoj školi, dve osnovne baletske škole i dve posebne škole za osnovno obrazovanje i vaspitanje odraslih. Pored 345 matičnih škola, obrazovno-vaspitni proces realizuje se i u 200 izdvojenih odeljenja. Broj učenika koji pohađaju 345 redovnih obaveznih osnovnih škola jeste 150.366. U poređenju s prethodnom školskom godinom, broj učenika u ovim školama smanjen je za 1.057 to jest za 0.7%. Za ukupno 1.848 učenika sa smetnjama u razvoju, obrazovno-vaspitni program realizovan je u okviru 13 posebnih osnovnih škola za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i u posebnim odeljenjima pri 50 redovnih obaveznih osnovnih škola. Broj učenika u osnovnim školama za učenike sa smetnjama u razvoju manji je za 82 to jest za 4.25% nego prethodne školske godine. U osnovnim školama za obrazovanje odraslih školuje se 1.661 polaznik u dve posebne škole za osnovno obrazovanje i vaspitanje odraslih i pri 19 redovnih obaveznih osnovnih škola. Broj polaznika u osnovnim školama za obrazovanje i vaspitanje odraslih smanjen je za 96 (ili 5.46%) u poređenju s 2013/14. školskom godinom. Učenici koji pohađaju redovne obavezne osnovne škole takođe mogu sticati znanja i u muzičkim i baletskim osnovnim školama. Muzičko osnovno obrzovanje u 2014/15. godini pohađalo je 6.884 učenika pri 21 osnovnoj muzičkoj školi, dok je baletske osnovne škole pohađalo 428 učenika.

4

Dokumenta i propisi NSPRV Prema odredbi člana 12. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i člana 9. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na srpskom jeziku. Za pripadnike nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na maternjem jeziku, a izuzetno se može ostvarivati i dvojezički ili na srpskom jeziku. U osnovnim školama sa sedištem na teritoriji AP Vojvodine obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na šest nastavnih jezika: srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku, kao i dvojezički – na srpskom i na jednom od jezika nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica. Za učenike pripadnike nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica koji nastavu pohađaju na srpskom nastavnom jeziku obezbeđuje se učenje maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture, u okviru izborne nastave − po dva časa nedeljno, ako se za to izjasne učenici, odnosno njihovi roditelji.

4. Matične škole i izdvojena odeljenja

Na teritoriji AP Vojvodine, u školskoj 2014/15. godini, nastava se realizuje u 345 redovnih obaveznih osnovnih škola raspoređenih u svih 45 lokalnih samouprava, i u 200 izdvojenih, područnih odeljenja, raspoređenih u 34 lokalne samouprave. Od ukupnog broja redovnih obaveznih osnovnih škola, 244 škole (70,72% škola) nema izdvojena, područna odeljenja. Većina osnovnih škola ima po jedno izdvojeno odeljenje – njih 50 (49,50%); po dva odeljenja imaju 23 osnovne škole (22,77%); po tri izdvojena odeljenja – 17 osnovnih škola (16,83%); dok 11 škola ima četiri do sedam izdvojenih odeljenja. Najveći broj izdvojenih odeljenja imaju sledeće jedinice lokalne samouprave: Sremska Mitrovica – 20, Subotica – 17, Šid – 14 i Pećinci – 12. Od ukupnog broja matičnih škola, u 248 škola (71,88%), nastava se izvodi na jednom jeziku: na srpskom u 230 škola (66,67%), na mađarskom u osam škola (2,32%), na slovačkom u pet škola (1,45%), na rumunskom u četiri škole (1,16%) i na rusinskom u jednoj školi (0,29%) Na dva nastavna jezika nastava se izvodi u 95 matičnih škola (27,54%): na srpskom i mađarskom jeziku u 64 škole (18,55%), srpskom i slovačkom jeziku u 11 škola (3,19%), na srpskom i rumunskom jeziku u 13 škola (3,77%), na srpskom i rusinskom jeziku u dve škole (0,58%) i na srpskom i hrvatskom jeziku u pet škola (1,45%). U dve matične škole nastava se izvodi na tri jezika: na srpskom, mađarskom i slovačkom jeziku i srpskom, mađarskom i rumunskom jeziku . Od 200 izdvojenih, područnih odeljenja nastava na jednom jeziku izvodi se u 178 izdvojenih odeljenja (89%): najviše na srpskom jeziku − u 141 izdvojenom odeljenju (70,5%), zatim na mađarskom − u 27 izdvojena odeljenja (13,5%), na rumunskom jeziku u osam (4%) i na slovačkom jeziku u dva izdvojena odeljenja (1%). Na dva nastavna jezika nastava se izvodi u 22 izdvojena odeljenja (11%) i to: na srpskom i mađarskom jeziku u 14 izdvojenih odeljenja (7%), na srpskom i hrvatskom i srpskom i rumunskom jeziku u po četiri izdvojena odeljenja (2%)

5

Dokumenta i propisi NSPRV

5. Matične škole i izdvojena odeljenja – broj učenika Broj učenika u matičnim školama i njihovim izdvojenim odeljenjima veoma je različit. Broj učenika matičnih škola kreće se u rasponu od 39 do 1862. Od 13 matičnih škola koje imaju više od 1.000 učenika, devet se nalazi na teritoriji grada Novog Sada. Matičnih škola koje imaju od 500 do 1.000 učenika ima 91 (26,38%), 250–500 učenika ima 100 škola (28,99%), 100–250 učenika ima 108 škola (31,30%), dok 31 matična škola ima manje od 100 učenika. Od 200 izdvojenih odeljenja, 121 izdvojeno odeljenje (60,05%) ima manje od 50 učenika, a najviše takvih izdvojenih odeljenja ima u sledećim jedinicama lokalne samouprave: Vršac – 15, Sremska Mitrovica, Subotica i Šid po devet, Ruma osam. Deset izdvojenih odeljenja matičnih škola ima više od 200 učenika, a tri takva odeljenja nalaze se u opštini Senta.

6. Realizovanje nastave na jezicima nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica Nastava u redovnim obaveznim osnovnim školama ostvaruje se na jezicima nacionalnih manjina–nacionalnih zajednica i to: na mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku. Navedeni podaci prikazani su u poređenju s podacima Republičkog zavoda za statistiku, o nacionalnoj strukturi stanovništva prema popisu 2011. godine.

7. Nastava na mađarskom jeziku u osnovnim školama Prema popisu stanovništva iz 2011 godine, pripadnici mađarske nacionalne manjine najbrojnija su nacionalna manjina u AP Vojvodini, a njihov udeo veći je od 50% u pojedinim opštinama (Kanjiža, Senta, Ada, Bačka Topola i Mali Iđoš). Osnovno obrazovanje u celokupnom obimu, u ovim opštinama, oslikava nacionalnu strukturu stanovništva po popisu, dakle, više od 50% učenika tih škola nastavu pohađa na mađarskom jeziku. Nastava na mađarskom nastavnom jeziku odvija se za 14.308 učenika (9,52% od ukupnog broja učenika osnovnih škola u školskoj 2014/15. godini) u 74 osnovne škole raspoređene u 27 lokalnih samouprava.

6

Dokumenta i propisi NSPRV Najviše škola u kojima se nastava realizuje na mađarskom jeziku nalazi se na teritoriji grada Subotice – 13 škola u kojima nastavu pohađa 3.020 učenika, i teritoriji opštine Bačka Topola – sedam škola za 1.461 učenika. Učenje mađarskog jezika sa elementima nacionalne kulture organizuje se u 58 osnovnih škola, u 23 lokalne samouprave − za 2.605 učenika.

8. Nastava na slovačkom jeziku u osnovnim školama Prema popisu stanovništva iz 2011 godine, pripadnici slovačke nacionalne manjine drugi su po brojnosti među nacionalnim manjinama u AP Vojvodini, a najzastupljeniji su u opštini Bački Petrovac – 65,37% i opštini Kovačica – 41,85%. Osnovno obrazovanje u celokupnom obimu u ovim opštinama oslikava nacionalnu strukturu stanovništva po popisu, dakle, više od 50% učenika tih škola nastavu pohađa na slovačkom jeziku. Nastava na slovačkom nastavnom jeziku se odvija za 2.804 učenika (1,86% od ukupnog broja učenika osnovnih škola u školskoj 2014/15. godini) u 17 osnovnih škola raspoređenih u 12 lokalnih samouprava. Najviše škola u kojima se nastava realizuje na slovačkom jeziku nalazi se na teritoriji opštine Bački Petrovac – tri škole (682 učenika) i opštine Kovačica – dve škole (891 učenik). Učenje slovačkog jezika sa elementima nacionalne kulture organizuje se u 31 redovnoj obaveznoj osnovnoj školi, u 11 lokalnih samouprava − za 621 učenika.

9. Nastava na rumunskom jeziku u osnovnim školama Prema popisu stanovništva iz 2011 godine, pripadnici rumunske nacionalne manjine u AP Vojvodini imaju udeo od 1,32%, a najzastupljeniji su u opštini Alibunar – 24,17% i opštini Vršac – 10,42%. Većina škola u kojima se nastava realizuje na rumunskom jeziku nalazi se na teritoriji južnog Banata. Nastava samo na rumunskom jeziku realizuje se u četiri škole (dve u opštini Alibunar, jedna u Vršcu i jedna u Beloj Crkvi). Nastava na rumunskom nastavnom jeziku odvija se za 921 učenika (0,61% od ukupnog broja učenika osnovnih škola u školskoj 2014/15. godini) u 18 osnovnih škola raspoređenih u devet lokalnih samouprava. Učenje rumunskog jezika sa elementima nacionalne kulture organizuje se u 12 osnovnih škola, u 10 lokalnih samouprava − za 317 učenika.

7

Dokumenta i propisi NSPRV

10. Nastava na rusinskom jeziku u osnovnim školama Rusinska nacionalna manjina u AP Vojvodini, prema popisu iz 2011, ima udeo od 0,72% u ukupnoj nacionalnoj strukturi stanovništva, a najbrojniji su u opštini Kula – 10,64% i opštini Vrbas – 8,02%. Nastava samo na rusinskom jeziku realizuje se u jednoj školi u opštini Kula i u Ruskom Krsturu, a na dva jezika − na srpskom i rusinskom, još u dve škole (jedna u opštini Vrbas, druga u opštini Žabalj). Nastava na rusinskom nastavnom jeziku odvija se za 443 učenika (0,29% od ukupnog broja učenika osnovnih škola u školskoj 2014/15. godini) u tri osnovne škole raspoređene u tri lokalne samouprave. Učenje rusinskog jezika sa elementima nacionalne kulture organizuje se u 22 osnovne škole, u sedam lokalnih samouprava − za 326 učenika.

11. Nastava na hrvatskom jeziku u osnovnim školama Prema popisu stanovništva iz 2011 godine, pripadnici hrvatske nacionalne manjine u AP Vojvodini imaju udeo od 2,43%, a najzastupljeniji su u opštini Apatin – 10,42% i gradu Subotici – 10,00%. U tim opštinama, nastava na hrvatskom jeziku odvija se u školama na dva nastavna jezika (srpskom i hrvatskom). Nastava na hrvatskom nastavnom jeziku odvija se za 244 učenika (0,16% od ukupnog broja učenika osnovnih škola u školskoj 2014/15. godini) u pet osnovnih škola raspoređenih na teritoriji grada Subotice. Učenje hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture, organizuje se u 14 osnovnih škola, u šest lokalnih samouprava − za 430 učenika.

8

Dokumenta i propisi NSPRV

12. Izučavanje Maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture u osnovnim školama Za pripadnike nacionalnih manjina koji nastavu slušaju na srpskom nastavnom jeziku, organizuje se izučavanje Maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture. Pored pet manjinskih jezika koji su u ravnopravnoj službenoj upotrebi sa srpskim jezikom u organima i organizacijama AP Vojvodine (mađarski, slovački, rumunski, rusinski i hrvatski), izučavanje Maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture, organizuje se i na dodatnih šest jezika (romski, bugarski, makedonski, ukrajinski, češki i bunjevački). Romski jezik sa elementima nacionalne kulture izučava 978 učenika u 39 osnovnih škola, raspoređenih na teritoriji 17 lokalnih samouprava. Bugarski jezik sa elementima nacionalne kulture izborni je predmet devet učenika u jednoj osnovnoj školi na teritoriji grada Pančeva. Makedonski jezik sa elementima nacionalne kulture realizuje se za 29 učenika u dve osnovne škole na teritoriji grada Pančeva. Ukrajinski jezik sa elementima nacionalne kulture izučava 111 učenika u devet osnovnih škola, raspoređenih na teritoriji pet lokalnih samouprava. Češki jezik sa elementima nacionalne kulture realizuje se za 52 učenika u tri osnovne škole na teritoriji opštine Bela Crkva. Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture izborni je predmet 277 učenika u deset osnovnih škola na teritoriji grada Sombora i grada Subotice.

ZAKLJUČAK: Osnovno obrazovanje i vaspitanje u AP Vojvodini u 345 redovnih obaveznih osnovnih škola, u školskoj 2014/15. godini pohađalo je 150.366 učenika, što je za 1.057 učenika (0.7%) i jednu (1) školu manje nego 2013/14. školske godine. U osnovnim školama na teritoriji AP Vojvodine, nastava se − osim na srpskom jeziku − ostvaruje i na još pet jezika, i to na: mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku. Nastavom na srpskom jeziku obuhvaćeno je 131.646 učenika (87.55%), što je za 306 učenika (0.23%) manje nego prethodne školske godine. Na mađarskom jeziku školuje se 14.308 učenika (9,52%), što je za 522 učenika (3,52%) manje nego prethodne školske godine. Na slovačkom jeziku broj učenika smanjen je u poređenju s školskom 2013/14. godinom za 2,47%. Najveće smanjenje broja učenika zabeleženo je u slučaju učenika koji nastavu u osnovnim školama slušaju na rumunskom (za 9,26%), rusinskom (za 9,22%) i hrvatskom jeziku (za 10,95%). Pored redovne nastave na navedenim jezicima, učenicima je omogućeno i izučavanje ovih pet jezika (mađarski, slovački, rumunski, rusinski i hrvatski jezik), kao i još šest jezika (romski, bugarski, makedonski, ukrajinski, češki i bunjevački) − ukupno jedanaest jezika u okviru izborne nastave – maternji jezik/govor sa elementima nacionalne kulture. U odnosu na prošlu školsku godinu, povećan je broj učenika koji uče: Mađarski jezik sa elementima nacionalne kulture za 436 (20.11%), Romski jezik sa elementima nacionalne kulture za devet učenika (0.93%), Slovački jezik sa elementima nacionalne kulture za 31 učenika (5.25%), Bunjevački govor sa elementima

9

Dokumenta i propisi NSPRV nacionalne kulture za 79 učenika (39.90%) i Češki jezik sa elementima nacionalne kulture za deset učenika (23.81%). U poređenju s prethodnom školskom godinom, smanjen je broj učenika koji uče: Rumunski jezik sa elementima nacionalne kulture za 30 učenika (8.65%), Rusinski jezik sa elementima nacionalne kulture za dva učenika (0.61%), Ukrajinski jezik sa elementima nacionalne kulture za 26 učenika (18.98%) i Bugarski jezik sa elementima nacionalne kulture za četiri učenika (30.77%). Broj učenika koji uči Hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture isti je kao i 2013/14. školske godine. Makedonski jezik sa elementima nacionalne kulture izučava se od školske 2014/15. godine u osnovnim školama na teritoriji AP Vojvodine.

SREDNJE OBRAZOVANJE I VASPITANJE UČENIKA U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI

U ŠKOLSKOJ 2014/15. GODINI

U školskoj 2014/15. godini, na teritoriji AP Vojvodine, u 40 od ukupno 45 jedinica lokalne samouprave, postoji 131 srednja škola i to: 25 gimnazija (21 opšta i četiri specijalizovane – dve za nadarene učenike u matematičkoj gimnaziji na srpskom i mađarskom jeziku i dve za nadarene učenike u filološkoj gimnaziji na srpskom i mađarskom jeziku), 75 stručnih škola, 11 mešovitih škola, 10 umetničkih škola i 10 srednjih škola za učenike sa smetnjama u razvoju. Stručne i mešovite škole obavljaju delatnost srednjeg obrazovanja i vaspitanja u trajanju od tri, odnosno četiri godine. Srednje škole za učenike sa smetnjama u razvoju obavljaju delatnost srednjeg obrazovanja i vaspitanja u trajanju od jedne, dve i tri godine, u okviru sledećih područja rada: mašinstvo i obrada metala (pomoćni bravar, bravar, autolimar), ostalo – delatnost ličnih usluga (muški i ženski frizer), hemija, nemetali i grafičarstvo (knjigovezac, sitoštampar), tekstilstvo i kožarstvo (šivač tekstila konfekcijski manipulant), poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane (cvećar-vrtlar, pekar), trgovina, ugostiteljstvo i turizam (pripremač namirnica) i geodezija i građevinarstvo (moler). Srednjim obrazovanjem u AP Vojvodini obuhvaćeno je 65.657 učenika upisanih u 2.793 odeljenja gimnazija, stručnih, mešovitih i umetničkih škola. U poređenju s prethodnom školskom godinom, broj učenika u srednjim školama manji je za 2.849 učenika ili za 4,16%, a broj odeljenja manji je za 58, to jest za 2,03%. Posmatrano prema vrsti srednje škole, brojnost učenika je sledeća: u gimnazijama se školuje 13.871 učenik, u stručnim školama 47.116 učenika, u mešovitim školama 3.445 učenika i u umetničkim školama 1.225 učenika. U deset srednjih škola za učenike sa smetnjama u razvoju obrazuje se 800 učenika. Prema odredbi člana 9. stav 1. i stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, obrazovno-vaspitni rad u srednjoj školi ostvaruje se na srpskom jeziku. Za pripadnike nacionalnih manjina, obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na maternjem jeziku, a izuzetno može da se ostvaruje i dvojezički ili samo na srpskom jeziku, u skladu s posebnim zakonom. Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju propisano je da se nastavni plan i program ostvaruju i na jeziku i pismu nacionalne manjine, to jest dvojezički, ako se prilikom upisa u prvi razred za to opredeli najmanje petnaest učenika. Srednja škola na teritoriji AP Vojvodine može da realizuje nastavu i ostvaruje školski program na jezicima nacionalnih manjina – nacionalnih zajednica i za manje od petnaest učenika, uz saglasnost Sekretarijata.

10

Dokumenta i propisi NSPRV

13. Broj učenika u srednjim školama na teritoriji AP Vojvodine Na teritoriji AP Vojvodine u školskoj 2014/15. godini nastava u državnim srednjim školama odvija se u 121 školi, u 40 opština/gradova za 65.657 učenika. Nastava se izvodi u 25 gimnazija, 75 stručnih škola, 11 mešovitih škola i 10 umetničkih škola, na srpskom jeziku i na pet manjinskih jezika – mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku. Od 121 srednje škole, 10 ima više od hiljadu učenika (8,26%), a sedam škola nalazi se na teritoriji grada Novog Sada. Od 500 do 1.000 učenika ima 46 srednjih škola (31,02%), u 17 opština/gradova, po pet u gradovima: Subotici, Sremskoj Mitrovici, Pančevu i Novom Sadu. Između 250 i 500 učenika ima 40 srednjih škola (33,06%), u 27 opština/gradova. Između 100 i 250 učenika ima 18 srednjih škola (11,57%), u 14 opština. Manje od 100 učenika ima sedam škola (5,79%), u sedam opština, a šest su umetničke škole (muzičke i baletske). Najveći broj učenika srednjih škola znanje stiče u srednjim stručnim školama u kojima se školuje 47.116 učenika (71,76%), zatim u gimnazijama – 13.871 učenik (21,13%), mešovitim školama – 3.445 učenika (5.25%), dok se u umetničkim školama školuje 1.225 učenika (1,87%). Nastava u srednjim školama na teritoriji AP Vojvodine odvija se u okviru 15 područja rada: poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane, šumarstvo i obrada drveta, geologija, rudarstvo i metalurgija, mašinstvo i obrada metala, elektrotehnika, hemija, nemetali i grafičarstvo, tekstilstvo i kožarstvo, geodezija i građevinarstvo, saobraćaj, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, ekonomija, pravo i administracija, kultura, umetnost i javno informisanje, zdravstvo i socijalna zaštita, lične usluge i gimnazija. Nastava na srpskom jeziku realizuje se u svim područjima rada (u 119 srednjih škola), dok na mađarskom jeziku jedino nema upisanih u području rada geologija, rudarstvo i metalurgija (ukupno 38 škola, u dve se nastava u potpunosti odvija na mađarskom jeziku). Nastava na slovačkom jeziku odvija se u područjima rada gimnazije i zdravstva i socijalne zaštite (tri srednje škole), na rumunskom jeziku u području rada gimnazije i ekonomije, prava i administracije (dve srednje škole), na rusinskom jeziku samo u području rada gimnazije (jedna srednja škola), a na hrvatskom u područjima rada gimnazije, hemije, nemetala i grafičarstva, geodezije i građevinarstva, kao i šumarstva i obrade drveta (dve srednje škole).

11

Dokumenta i propisi NSPRV

14. Područje rada GIMNAZIJA po nastavnim jezicima U području rada Gimnazija školuje se ukupno 15.156 učenika u 35 škola u 31 jedinici lokalne samouprave. Nastava se – osim na srpskom jeziku − realizuje i na mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u području rada Gimnazija školuje se 13.391 učenik (88,35% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 22,83% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 34 srednje škole, u 30 jedinica lokalne samouprave. Na mađarskom nastavnom jeziku u osam jedinica lokalne samouprave, školuje se 1.235 učenika (8,15% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 19,91% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u 10 srednjih škola. Više od 50% učenika koji se školuju u ovom području rada, pohađa škole u gradu Subotici i opštini Senta. Na slovačkom nastavnom jeziku, u području rada gimnazija, u dve srednje škole školuje se 318 učenika (2,1% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 76,63% od ukupnog broja učenika koji se školuju na slovačkom jeziku), i to u opštini Bački Petrovac i Kovačica. Na rumunskom nastavnom jeziku, u pomenutom području rada, školuje se 84 učenika (0,55% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 41,18% od ukupnog broja učenika koji se školuju na rumunskom jeziku) u jednoj srednjoj školi na teritoriji opštine Vršac. Na rusinskom nastavnom jeziku, u ovom području rada, školuje se 57 učenika (0,38% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 100% od ukupnog broja učenika koji se školuju na rusinskom jeziku) u jednoj srednjoj školi u opštini Kula. Na hrvatskom nastavnom jeziku u tom području rada školuje se 71 učenik (0,47% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 62,28% od ukupnog broja učenika koji se školuju na hrvatskom jeziku) u jednoj srednjoj školi u gradu Subotici. U 13 škola nastava se u potpunosti odvija na jednom jeziku (12 na srpskom i jedna škola na mađarskom jeziku), u 12 škola odvija se na dva jezika (u osam škola na srpskom i mađarskom, dok u dve škole na srpskom i slovačkom, po jedna na srpskom i rumunskom jeziku odnosno na srpskom i hrvatskom jeziku). U Gimnaziji „Svetozar Marković” u Subotici, nastava se u ovom području rada odvija na tri jezika – srpskom, mađarskom i hrvatskom.

15. Područje rada EKONOMIJA, PRAVO I ADMINISTRACIJA po nastavnim jezicima U području rada Ekonomija, pravo i administracija školuje se ukupno 9.312 učenika u 29 škola u 29 jedinica lokalne samouprave. Nastava se – osim na srpskom jeziku − realizuje i na mađarskom i na rumunskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u pomenutom području rada školuje se 8.469 učenika (90,95% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 14,44% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 29 srednjih škola, u 29 opština/gradova. Obrazovni profili s najvećim brojem učenika jesu ekonomski tehničar, finansijski administrator i poslovni administrator.

12

Dokumenta i propisi NSPRV Na mađarskom nastavnom jeziku, u pet jedinica lokalne samouprave, školuje se 723 učenika (7,76% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 11,66% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u pet srednjih škola. Više od 50% učenika koji se školuju u ovom području rada, pohađa škole u gradu Subotici i opštini Senta. Na rumunskom nastavnom jeziku školuje se 120 učenika (1,29% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 58,85% od ukupnog broja učenika koji se školuju na rumunskom jeziku) u jednoj srednjoj školi u opštini Alibunar.

16. Područje rada ELEKTROTEHNIKA po nastavnim jezicima U području rada Elektrotehnika, školuje se ukupno 6.205 učenika u 18 škola u 17 jedinica lokalne samouprave. Osim na srpskom, nastava se realizuje i na mađarskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u području rada elektrotehnike školuje se 5.633 učenika (89,63% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 9,60% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 17 srednjih škola, u 16 opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 652 učenika (10,37% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 10,51% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u sedam srednjih škola u sedam jedinica lokalne samouprave. Više od trećine učenika koji se školuju u ovom području rada pohađa školu u gradu Subotici.

17. Područje rada GEODEZIJA I GRAĐEVINARSTVO po nastavnim jezicima U području rada Geodezija i građevinarstvo školuje se ukupno 6.205 učenika u 18 škola u 17 jedinica lokalne samouprave. Nastava se – osim na srpskom jeziku − realizuje i na mađarskom. Na srpskom nastavnom jeziku u području rada geodezija i građevinarstvo školuje se 5.633 učenika (89,63% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 2,33% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 17 srednjih škola, u 16 opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 652 učenika (10,37% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 3,37% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u sedam srednjih škola u sedam opština/gradova. Više od trećine učenika koji se školuju u ovom području rada pohađa školu u gradu Subotici.

13

Dokumenta i propisi NSPRV

18. Područje rada ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA po nastavnim jezicima U području rada Zdravstvo i socijalna zaštita školuje se ukupno 5.841 učenik u devet škola u isto toliko jedinica lokalne samouprave. Osim na srpskom, nastava se realizuje i na mađarskom i slovačkom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u navedenom području rada školuje se 4.920 učenika (84,23% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 8,39% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u devet srednjih škola, u devet opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 824 učenika (14,11% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 13,29% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u pet srednjih škola u pet opština/gradova. Više od 50% učenika koji se školuju u ovom području rada pohađa škole u gradu Subotici i opštini Senta. Na slovačkom nastavnom jeziku u tom području rada školuje se 97 učenika (1,66% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 23,37% od ukupnog broja učenika koji se školuju na slovačkom jeziku) u jednoj srednjoj školi na teritoriji grada Novog Sada.

19. Područje rada LIČNE USLUGE po nastavnim jezicima U području rada Lične usluge, školuje se ukupno 941 učenik u 13 škola u 13 jedinica lokalne samouprave. Osim na srpskom, nastava se realizuje i na mađarskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u pomenutom području rada školuje se 902 učenika (95,85% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 1,54% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 13 srednjih škola, u 13 opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 39 učenika (4,15% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 0,63% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u dve srednje škole, u gradu Subotici i opštini Čoka.

14

Dokumenta i propisi NSPRV

20. Područje rada KULTURA, UMETNOST I JAVNO INFORMISANJE po nastavnim jezicima

U području rada Kultura, umetnost i javno informisanje školuje se ukupno 1.305 učenika u 11 škola u osam jedinica lokalne samouprave. Osim na srpskom jeziku, nastava se realizuje i na mađarskom. Na srpskom nastavnom jeziku u ovom području rada školuju se 1.123 učenika (86,05% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 1,91% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 10 srednjih škola, u sedam opština/gradova. Više od polovine učenika školuje se u Gradu Novom Sadu. Na mađarskom nastavnom jeziku školuju se 182 učenika (13,95% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 2,93% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u tri srednje škole u gradu Subotici, gradu Novom Sadu i opštini Senta.

21. Područje rada MAŠINSTVO I OBRADA METALA po nastavnim jezicima U području rada Mašinstvo i obrada metala školuje se ukupno 5.377 učenika u 30 škola u 29 jedinica lokalne samouprave. Nastava se – osim na srpskom jeziku − realizuje i na mađarskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u području rada Mašinstvo i obrada metala školuje se 4.699 učenika (87,39% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 8,01% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 28 srednjih škola, u 28 opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 678 učenika (12,61% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 10,93% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u pet srednjih škola u isto toliko opština/gradova, a više od polovine učenika pohađa škole u opštini Kanjiža i Ada.

15

Dokumenta i propisi NSPRV

22. Područje rada POLJOPRIVREDA, PROIZVODNJA I PRERADA HRANE po nastavnim jezicima

U području rada Poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane školuju se ukupno 5.252 učenika u 20 škola u 17 jedinica lokalne samouprave. Osim na srpskom jeziku, nastava se odvija i na mađarskom. Na srpskom nastavnom jeziku u pomenutom području rada školuju se 4.452 učenika (84,77% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 7,59% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 19 srednjih škola, u 16 opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 800 učenika (15,23% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 12,90% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u četiri srednje škole u isto toliko opština/gradova, a više od 80% učenika pohađa dve škole u opštini Kanjiža i Bačka Topola.

23. Područje rada TRGOVINA, UGOSTITELjSTVO I TURIZAM po nastavnim jezicima U području rada Trgovina, ugostiteljstvo i turizam školuju se ukupno 5.252 učenika u 27 škola u 26 jedinica lokalne samouprave. Osim na srpskom jeziku, nastava se realizuje i na mađarskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u navedenom području rada školuje se 4.980 učenika (93,54% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 8,49% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 26 srednjih škola, u 26 opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 344 učenika (6,46% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 5,55% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u šest srednjih škola u isto toliko opština/gradova.

16

Dokumenta i propisi NSPRV

24. Područje rada SAOBRAĆAJ po nastavnim jezicima U području rada Saobraćaj školuje se ukupno 3.547 učenika u devet škola u isto toliko jedinica lokalne samouprave. Pored nastave na srpskom jeziku, realizuje se i nastava na mađarskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u području rada Saobraćaj školuje se 3.324 učenika (93,71% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 5,67% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 10 srednjih škola, u 10 opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 223 učenika (6,28% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 3,60% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u dve škole u gradu Subotici i opštini Novi Kneževac.

25. Područje rada TEKSTILSTVO I KOŽARSTVO po nastavnim jezicima U području rada Tekstilstvo i kožarstvo, školuje se ukupno 780 učenika u osam škola u isto toliko jedinica lokalne samouprave. Pored nastave na srpskom jeziku, realizuje se i nastava na mađarskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u navedenom području rada školuje se 725 učenika (92,95% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 1,24% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u osam srednjih škola, u isto toliko opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 55 učenika (7,05% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 0,89% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u dve škole u gradu Subotici i opštini Ada.

17

Dokumenta i propisi NSPRV

26. Područje rada HEMIJA, NEMETALI I GRAFIČARSTVO po nastavnim jezicima U području rada Hemija, nemetali i grafičarstvo školuje se ukupno 3.731 učenik u 15 škola u 13 jedinica lokalne samouprave. Pored nastave na srpskom jeziku, realizuje se i nastava na mađarskom i na hrvatskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u području rada Hemija, nemetali i grafičarstvo školuje se 3.507 učenika (93,99% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 5,98% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u 15 srednjih škola, u 13 opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 206 učenika (5,52% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 3,32% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u tri škole u gradu Subotici i opštini Čoka. Na hrvatskom nastavnom jeziku školuje se 18 učenika (0,48% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 15,79% od ukupnog broja učenika koji se školuju na hrvatskom jeziku) u školi u gradu Subotici.

27. Područje rada ŠUMARSTVO I OBRADA DRVETA po nastavnim jezicima U području rada Šumarstvo i obrada drveta školuje se ukupno 1.179 učenika u pet škola, u isto toliko jedinica lokalne samouprave. Pored nastave na srpskom jeziku, realizuje se i nastava na mađarskom i na hrvatskom jeziku. Na srpskom nastavnom jeziku u pomenutom području rada, nastavu pohađa 1.141 učenik (96,78% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 1,94% od ukupnog broja učenika koji se školuju na srpskom jeziku) u pet srednjih škola, u pet opština/gradova. Na mađarskom nastavnom jeziku školuje se 32 učenika (2,71% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 0,52% od ukupnog broja učenika koji se školuju na mađarskom jeziku) u jednoj školi u gradu Subotici. Na hrvatskom nastavnom jeziku školuje se šest učenika (0,51% od ukupnog broja učenika u ovom području rada, odnosno 5,26% od ukupnog broja učenika koji se školuju na hrvatskom jeziku) u jednoj školi u gradu Subotici.

18

Dokumenta i propisi NSPRV

28. Područje rada GEOLOGIJA, RUDARSTVO I METALURGIJA po nastavnim jezicima

U području rada Geologija, rudarstvo i metalurgija, na srpskom nastavnom jeziku školuje se 30 učenika, u školi u gradu Zrenjaninu. Ovim područjem rada obuhvaćeno je 0,05% učenika koji se školuju na srpskom jeziku.

ZAKLJUČAK: Srednje obrazovanje na teritoriji AP Vojvodine u školskoj 2014/15. godini ostvaruje se u četrdeset lokalnih samouprava u kojima se nalazi 131 srednja škola: 121 redovna i deset srednjih škola za učenike sa smetnjama u razvoju. Redovnim srednjim obrazovanjem obuhvaćeno je 65.657 učenika. Obrazovno-vaspitni rad izvodi se na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku. U poređenju s prethodnom školskom godinom, ukupan broj učenika u srednjim školama manji je za 2.849 (4,16%). Ukupan broj učenika u srednjim školama na teritoriji AP Vojvodine, školske 2014/15. godine, znatno je manji u poređenju s prethodnom godinom, a za čak 9,87% manji nego pre pet godina. Smanjenje broja učenika kontinuirano je na srpskom i mađarskom nastavnom jeziku, dok se na ostalim nastavnim jezicima menja iz godine u godinu. Nastava na srpskom jeziku organizovana je u 119 redovnih srednjih škola za 58.665 učenika. U poređenju s prošlom godinom, broj učenika koji se školuju na srpskom jeziku manji je za 2.563 to jest za 4,18%. Procenat učenika obuhvaćenih nastavom na srpskom jeziku isti je kao prošle školske godine i iznosi 89,38%. Broj učenika koji pohađaju nastavu na mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku iznosi 6.992 i manji je za 286 (3,93%) nego prethodne školske godine. Međutim, ukupni procenat učenika koji pohađaju nastavu na jezicima nacionalnih manjina − nacionalnih zajednica iznosi 10,65% i isti je kao i 2013/14. školske godine. Prema vrsti srednjih škola, na srpskom nastavnom jeziku, bez obzira na smanjenje broja učenika, u odnosu na prethodnu školsku godinu nije se promenio procenat učenika koji stiču gimnazijsko, odnosno stručno obrazovanje, a najviše učenika školuje se u području rada − Ekonomija, pravo i administracij. Na mađarskom nastavnom jeziku procenat gimnazijalaca veći je za 0,35% nego prethodne školske godine, a procenat učenika obuhvaćenih stručnim obrazovanjem veći je za 0,28%, za koliko je smanjen procenat učenika u umetničkim školama. Na rumunskom nastavnom jeziku više učenika se stručno osposobljava, dok na ostalim nastavnim jezicima učenici imaju mogućnost da stiču samo gimnazijsko obrazovanje.

19