Doc. dr. sc. Ivana Vukorepa - pravo.unizg.hrpojam... · - Emigracija iz sela u gradove (skitnice) Javna pomoć (početak socijalna prava) - Kontrola siromaha Novi vijek 18 i 19. st

Doc. dr. sc. Ivana Vukorepa

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo

1) Pojam socijalnog prava / prava socijalne sigurnosti problem definiranja

pojam u organizacijskom i funkcionalnom smislu

2) Kratki povijesni razvoj

3) Odnos s drugim granama prava

4) Podjele u socijalnom pravu podjele socijalnih sustava

oblici socijalnih sustava

5) Izvori socijalnog prava


Katedra za radno i socijalno pravo 2

raznorodnost obuhvaćenih institucija

brojnost međunarodnih ugovora i zakona

pravni i nepravni elementi

često definiranje samo određenih dijelova socijalnog prava:

◦ zdravstvenog, ◦ mirovinskog, ◦ socijalne skrbi.



Socijalno pravo

Pravo socijalne sigurnosti

Social law Social security law

Socialrecht soziale Sicherheit

Le droit social (obuhvaća: radno p. + p. socijalne sig. +socijalnu pomoć )

droit de la sécurité sociale

VLADO PULJIZ

(perspektiva sociologa)

ANTON RAVNIĆ

(perspektiva pravnika)

u širem smislu ◦ “stanje u društvu kojem

se građani osjećaju sigurno pred rizicima s kojima se mogu suočiti”

u užem smislu ◦ “sustav održavanja

dohotka i zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih potreba građana”

u organizacijskom smislu: ◦ socijalni sustav države ◦ problem obuhvata pojma ◦ da li samo javni sustavi ili

i privatni sustavi?

u subjektivnom smislu: ◦ subjektivno pravo

pojedinca ◦ programske naravi ◦ problem definiranja i

kvantifikacije



Socijalna sigurnost «znači zaštitu koju društvo osigurava

svojim članovima kroz različite javne mjere protiv gospodarskih i socijalnih nedaća koje bi ih inače pogodile zbog gubitka ili značajnog smanjenja zarade uzrokovanog bolešću, materinstvom, nesrećom na radu, nezaposlenošću, invalidnošću, starošću ili smrću; te osiguranje zdravstvene (medicinske) njege i pomoći obiteljima s djecom».



DANNY PIETERS GIJSBERT VONK

obuhvaća: ◦ «ukupnost mjera kojima se

izražava solidarnost s ljudima suočenim s (stvarnim ili prijetećim) gubitkom zarade (tj. dohotka od plaćenog rada) ili posebnim troškovima».

odnosi se na: ◦ «mjere kojima se

osiguravaju davanja u novcu nakon nastupa (uobičajeno) priznatih 'socijalnih rizika'».

privatni oblici osiguranja: ◦ nedovoljno izražen element

solidarnosti

socijalna sigurnost jest javni interes, ali nije isključivo državna stvar

ne može biti niti potpuno privatna niti potpuno javna stvar

sustav s mješovitom strukturom u upravljanju



ANTON RAVNIĆ ŽELJKO POTOČNJAK

javnopravne norme kojima se uređuju prava i dužnosti pojedinaca i javnih vlasti (javnih ustanova)

obuhvaća određena davanja i usluge što su namijenjeni pojedincima pogođenim osiguranim slučajem, zaštićenom potrebom i drugim zaštićenim opasnostima (eventualnostima)

grana prava koja uređuje društvene odnose

obuhvaća mjere koje poduzima država u cilju (solidarnog) pomaganja, putem pružanja socijalnih davanja (uglavnom u novčanom obliku), osobama pogođenim socijalnim rizicima.



Potrebno redefiniranje razmišljanja

◦ u socijalno pravo ulaze svi sadržaji privatnog prava sa socijalnim učincima, a koje je država nametnula kao obvezne te uredila javnopravnim prisilnim normama, trebali bi se ubrajati u sustav socijalne sigurnosti pojedine zemlje

Potkrepa za takvo razmišljanje: ◦ Ustav RH – čl. 57 (izvorna numeracija čl. 56.) ◦ Međunarodna udruga socijalne sigurnosti (ISSA)

8

Grana prava

Socijalni rizik Socijalno davanje Solidarnost /

uzajamnost ?

Nejednaka zastupljenost navedenih elemenata

Elementi javnog i privatnog prava



Različito određeni u različitim dijelovima socijalnog prava

◦ Naknada izgubljene zarade zbog

Starosti

Smrti hranitelja obitelji

Trajne ili privremene nesposobnosti za rad

Nezaposlenosti

◦ Naknada povećanih troškova zbog

Bolesti

Rođenja i podizanja djece

◦ Pomoći u svezi sa stanjem socijalne potrebe (socijalna skrb)



najčešće kao programsko pravo

problem kvantifikacije

uvjetovanost odrednicama pojedinog vremena (Berghman)

FUNKCIONALNOST

DINAMIZAM U RAZVOJU



Strukturne Kulturno - duhovne

Demografija Sustav vrijednosti

Tehnologija Vladajuća ideologija

Ekonomija Političko opredjeljenje

Organizacija

sustav održavanja prethodnog dohotka

sustav zadovoljenja egzistenc. potreba





Doba Strukturne i kulturne odrednice

Povijesni oblici

Od davnina Drevne civilizacije

Solidarnost, moralna obveza

Dobročinstvo (svjetovno i vjersko) - Javno poticanje - Organizirane mjere za

najsiromašnije - Potpora ratnim invalidima

Srednji vijek - Religiozno karitativna udruženja

Novi i vijek 15. i 16. st.

- Manufaktura - Emigracija iz sela u

gradove (skitnice)

Javna pomoć (početak socijalna prava) - Kontrola siromaha

Novi vijek 18 i 19. st.

1. Industr. revolucija - male plaće, - atomiziranje obitelji

Uzajamna pomoć i uzajamno osiguranje radnika

Novo doba kraj 19. i poč. 20. st.

2. Industr. revolucija - masovna otpuštanja - Kapitalistička partija - Svjetski ratovi

Ugovorno osiguranje i sustav socijalnog osiguranja (Bismarck i Beveridge)

Kraj 20. st. i 21. st.

- Kompjuterizacija - Demografski probl.

Privatizacija i uspostava višedijelnih sustava (Parametarske i sustavne reforme) – prebacivanje odgovornosti s države na pojedinca

U okviru Austro-Ugarske ◦ 1854. Rudarski zakonik (bolesničko osiguranje, osig. za slučaj

nesreće na radu, starosno osiguranje) ◦ 1858. uvedeno zdravstveno osiguranje za zaposlene na

željeznici ◦ 1874. starosno osiguranje ◦ 1889. opće zdravstveno osiguranje za radnike ◦ 1906. starosno osiguranje za državne činovnike

U okviru Jugoslavije ◦ 1922. opće obvezno osiguranje za radnike (1937.) ◦ 1923. Središnji ured za socijalno osiguranje u Zagrebu ◦ 1947. doneseni prvi poslijeratni propisi ◦ 1953. samoupravljanje i decentralizacija ◦ 1955. odvojeno mirovinsko-invalidsko od zdravstvenog

osiguranja ◦ 1971. i 1974. ustavne promjene potiču razvoj nositelja

osiguranja na razini republika ◦ 1982. savezni Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju

◦ 1983. republički (hrvatski) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju



Obilježja:

◦ problem financiranja sustava

◦ prelazak sa jednodijelnih na višedijelne sustave

◦ privatizacija sustava

◦ česte zakonske promjene

Sustav mirovinskog osiguranja ◦ od 1999. trodijelni (dvodijelni obvezni + dobrovoljni)

Sustav zdravstvenog osiguranja ◦ obvezno osiguranje ◦ dobrovoljno osiguranje (dopunsko, dodatno, privatno)

Sustav rodiljinih i roditeljskih potpora (nekoć sustav socijalnog osiguranja, sada ima obilježja demograntskog sustava)

Sustav doplatka za djecu (nekoć sustav socijalnog osiguranja, sada posebni sustav socijalne skrbi)

Sustav socijalne skrbi (opći) Sustavi odštete (npr. mirovine po posebnim propisima)



Razgraničenje / komplementarnost ◦ Karitativnih djelatnosti ◦ Poreznih olakšica ◦ Mjera demografske politike

Posebnosti odnosa s: ◦ Ustavnim pravom ◦ Radnim pravom ◦ Upravnim pravom ◦ Poreznim pravom







izvori

financiranja

način

financiranja

socijalno davanje

kome?

što?

koliko?



Socijalna davanja

U novcu

Sustav određenih davanja / primanja

DB

Sustav određenih doprinosa

DC

U naravi Usluge

Financiranje

Izvori Način

BDP

Doprinosi (doprinosni sustav)

Sustav kapitaliza

cije “FUNDED SCHEMES”

Sustav tekuće

razdiobe “PAYGO”

Ostalo (nedoprinosni sustav)

Sustav poreznog

ustupa

Javne / privatni

Zakonom uređeni / zakonom ne uređeni

Obvezni / dobrovoljni

Opći (demograntski) / radno vezani (osiguranje)

Dohodovno vezani/ nevezani

Doprinosni / nedoprinosni

Određenih davanja / određenih doprinosa

Sustav razdiobe/ sustav kapitalizacije



1) Socijalno osiguranje

2) Socijalnu skrb

3) Opći socijalni sustav

4) Sustav javnih štednih fondova

5) Sustav socijalne odštete



Cilj: ◦ osigurati životni standard jednak ili približan onom koji je

postojao prije nastupa socijalnog rizika

Glavna obilježja: ◦ Obvezatnost (javnopravna narav)

◦ Dobrovoljnost - izuzetno

◦ Radno vezani sustavi

◦ Financiranje doprinosima

doprinosi proporcionalni dohotku / troškovima sustava

investiranje eventualnih viškova doprinosa

◦ Dugoročni odnos između osiguranika i osiguravatelja (strogo javnopravno uređenje)



Glavna obilježja:

◦ Stjecanje prava i davanja

neovisno o imovini i prihodima osigurane osobe

ovisnost o prethodnim doprinosima

načelo uzajamnosti / načelo solidarnosti korektiv)

◦ Upravljanje: tripartitno

Važan međunarodni izvor

◦ Konvencija br. 102

◦ utvrđuje osigurane rizike, najnižu razinu obuhvata stanovništva te najnižu razinu socijalnih davanja

Struktura socijalnog osiguranja u Hrvatskoj

◦ mirovinsko, zdravstveno, za slučaj nezaposlenosti

◦ kratkoročno i dugoročno socijalno osiguranje



Sinonimi ???: ◦ socijalna zaštita (neki smatraju širim pojmom koji obuhvaća

socijalnu pomoć u novcu i socijalnu skrb u naravi),

◦ socijalna pomoć

◦ (social assistance/ Sozialhilfe/ l'aide sociale)

Cilj: ◦ socijalnim davanjima jamčiti za najnižu socijalno

prihvatljivu razina životnog standarda

Problem stigmatizacije

Vrste sustava:

◦ opći i

◦ posebni



Glavna obilježja:

◦ Financiranje:

iz državnog proračuna i proračuna lokalnih samouprava

◦ Stjecanje prava i visina davanja

u slučaju nastupa socijalne potrebe, neovisno o prethodnom osiguranju

ovisno o visini imovine i/ili prihodima korisnika

neovisnost o prethodnim doprinosima, jer ih niti nema

načelo supsidijarnosti i solidarnosti

◦ Upravljanje je povezano sa financiranjem

(tko financira taj i upravlja)



Cilj: ◦ izvorno: davanjima jamčiti povratak radnika iz grada

na selo (bivše kolonije)

Glavna obilježja ◦ Obvezatnost (javnopravno uređenje)

◦ Doprinosi radnika i poslodavaca se uplaćuju u javni fond

◦ Ulaganje prikupljenih sredstava (kapitalizacija)

◦ Problem očuvanja vrijednosti ulaganja

◦ Problem troškova upravljanja

◦ Jednokratna ili periodična davanja (manja razina solidarnosti)

◦ Javno upravljanje (problem pronevjere)



Cilj: ◦ osigurati osnovnu razinu socijalnih davanja

◦ ostaviti prostor za razvoj dodatnih privatnih sustava

Glavna obilježja: ◦ Radno nevezan, namijenjen svim stanovnicima

◦ Financiranje iz državnog proračuna

◦ Nema prethodnog odnosa između osiguranika i osiguravatelja

◦ Davanja neovisna o prethodnim primanjima (uglavnom jednake visine)

◦ Državno upravljanje



Cilj: ◦ Obeštećenje žrtava kolektivnih stradanja ili progona

◦ (žrtave rata, političkih progona, izloženosti štetnim tvarima pri radu i sl.)

Glavne značajke: ◦ Javno financiranje (državni proračun)

◦ Javno upravljanje

◦ Naglašeni elementi:

moralne satisfakcije

kolektivne materijalne odgovornosti

načelo solidarnosti





Ustav

Pravna stečevina EU

Međunarodni ugovori

Zakoni

Podzakonski akti

Kolektivni ugovor

Sudska i upravna praksa

Doktrina



Važnost tih odredbi

◦ Pri donošenju pravnih normi

nepoštivanje se može sankcionirati pri apstraktnoj kontroli normativnih akata (ukidanje ili poništenje)

stav Ustavnog suda da čl. 1. i 3. ne sadrže temeljna ljudska prava (dakle, nisu relevantni pri konkretnoj kontroli)

◦ Pri primjeni (tumačenju) pravnih normi



Čl. 1. st. 1. • određuje RH kao “jedinstvenu i nedjeljivu demokratsku i socijalnu državu”

Čl. 3. • “socijalna pravda” • određena kao jedna od najviših vrednota ustavnog

poretka RH i temelj za tumačenje Ustava

Temeljna ljudska prava i slobode ◦ III. glava Ustava, ◦ 3. odjeljak posvećen gospodarskim, socijalnim i kulturnim

pravima

Odredbe relevantne za apstraktnu i konkretnu kontrolu:



Numeracija NN 85/10

Izvorna numeracija

Uređenje prava

Čl. 57. čl. 56. Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje (zakon + KU)

Čl. 58. čl. 57. • Prava u svezi s porođajem, materinstvom i njegom djece (zakon)

• Slabi, nemoćni, invalidi, hrvatski branitelji itd.

Čl. 59. čl. 58. Zdravstvena zaštita (zakonom)

U odnosu na nadležnost za uređenje sustava

Sabor

ovlašten uređivati pojedine segmente sustava socijalne sigurnosti donošenjem “običnih” (ne organskih) zakona

Vlada

ovlaštena donositi uredbe za izvršenje zakona

Upravna vijeća nositelja osiguranja

ovlaštena donositi podzakonske propise



Ugovor o EU - čl. 2. (temeljne vrijednosti) i čl. 3. (ciljevi)

Ugovora o funkcioniranju EU

◦ čl. 4. – nabraja područja podijeljene nadležnost između država članica i EU (za javne i privatne mirovinske sustave važna je nadležnost u području unutarnjeg tržišta te u pojedinim dijelovima socijalne politike),

◦ čl. 8. – promiče ravnopravnosti između žena i muškaraca,

◦ čl. 19. – donosi antidiskriminacijske mjere,

◦ čl. 45.–66. – donosi odredbe o slobodi kretanja ljudi, usluga i kapitala,

◦ čl. 151.–161. – donosi odredbe koje se odnose na socijalnu politiku

◦ čl. 157. - donosi odredbu o jednakosti plaća između žena i muškaraca.



Povelja o temeljnim pravima EU:

čl. 15. – pravo izbora zanimanja i pravo na slobodu rada, što uključuje i pravo na slobodu poslovnog nastana i pružanja usluga,

čl. 21. – zabrana diskriminacije,

čl. 23. – ravnopravnost između žena i muškaraca,

čl. 25. – pravo starijih na dostojanstven i neovisan život,

čl. 34. – socijalna sigurnost i socijalna pomoć,

čl. 38. – zaštita potrošača;



Uredbe

◦ Uredba 492/2011 o slobodi kretanja radnika Izbor zaposlenja pod jednakim uvjetima Pomoć pri traženju posla (EURES) Jednaki uvjeti rada i sindikalna prava Jednaka socijalna i porezna prava Jednaka prava na stanovanje Pravo na obrazovanje i doškolovanje

◦ Uredba 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i

◦ Uredba 987/2009 – provedbena uredba za Uredbu 883/2004



Direktive

◦ Direktiva 79/7/EEZ o postupnom provođenju načela jednakog postupanja između muškaraca i žena u području socijalne sigurnosti

◦ Direktiva 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja

◦ Direktiva 2004/113/EZ o primjeni načela ravnopravnosti muškaraca i žena u dobivanju i nabavi roba, odnosno pružanju usluga

◦ Direktiva 98/49/EZ o očuvanju prava na dodatnu mirovinu

◦ Direktiva 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje

◦ Direktiva 2008/94/EZ koja štiti radnike u slučaju insolventnosti poslodavca

◦ Direktiva 2014/50/EU o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dodatnu mirovinu – NOVO!



Monistička koncepcija

Čl. 141. Ustava (izvorno čl. 137.) ◦ “Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s

Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona”.

Ciljevi međunarodnog uređenja ◦ Uređenje odnosa s međunarodnim elementima

koordinacija sustava otklanja se mogućnost da osoba bude neosigurana ili da je

dvostruko ili višestruko osigurana primjeri: međunarodnim ugovorima (dvostranim ili

višestranim), EU uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

◦ Usklađivanje različitih nacionalnih sustava harmonizacija sustava samo najniža razina prava primjeri: MOR konvencija 102., EKZLJP



Brojni zakoni, npr: ◦ Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

◦ Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju

◦ Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH

◦ Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

◦ Zakon o zdravstvenoj zaštiti

◦ Zakon o mirovinskom osiguranju

◦ Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

◦ Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

◦ Zakon o najvišoj mirovini

◦ Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine

◦ Zakon o socijalnoj skrbi

◦ Zakon o doplatku za djecu



Documents

Doc. dr. sc. Ivana Vukorepa - pravo.unizg.hrpojam... · - Emigracija iz sela u gradove (skitnice) Javna pomoć (početak socijalna prava) - Kontrola siromaha Novi vijek 18 i 19. st