Dobrobit pasa i mačaka kućnih ljubimaca u okolnostima

52

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 3-4

Sažetak

Dobrobitpasa imačakauvelikeovisionjihovuponašanju tenenormalnaponašanjauglavnomre-zultirajuugrožavanjemdobrobitiučestalimineprimjerenimkažnjavanjem,napuštanjemiličakeu-tanazijom.Životugradskojsredini,stres,nedovoljnofizičkih imentalnihpoticaja,kao inamjenakojanijeuskladuspasminomilinaraviživotinječestouzrokujuniznenormalnihponašanjapoput

agresivnostiprema ljudima idrugimživotinjama,straha, tjeskobe,mokrenja idefekacijenaneprikladnimmjestimaidrugih.Dokjediotakvihponašanjarelativnolakoispraviti,diozahtijevaveterinarskuobradukakobiseisključileodređeneorganskebolesti,nakončegaslijedidugotrajnoizahtjevnoliječenje.Katkadsene-normalnoponašanjemožetekublažitidoodređenerazine,međutimneiizliječiti,tesediovlasnikaodlučujenanapuštanjeilieutanazijuljubimca.Procjenaponašanjatrebalabibitidiosvakogaveterinarskogpregledakakobisenavrijemeotkrilonenormalnoponašanje injegoviuzrocitespriječile iliumanjilenegativnepo-sljedicetakvogponašanjazaživotinjuičovjeka.Današnjaulogaveterinarauključujeisavjetovanjevlasnikauvezisnenormalnimponašanjemživotinjakakobimusuživotsljubimcembiouspješan,adobrobitživotinjeosiguranaiočuvana.

Ključne riječi: ponašanje,dobrobit,psi,mačke

AbstractThewelfareofdogsandcatsdependslargelyontheirbehavior,andabnormalbehaviorsmostlyresult

inendangermentfromfrequentandinappropriatepunishment,abandonmentbytheowner,oreveneutha-nasia.Urbanlife,stress, inadequatephysicalandmentalstimuli,anda lifeoften indisharmonywiththeanimal’snatureoftencauseaseriesofabnormalbehaviors,suchasaggressionagainsthumansandotheranimals,fear,anxiety,urinationanddefecationininappropriateplaces,andothers.Whilesomeofthisbeha-viorisrelativelystraightforward,somerequiresveterinarytreatmenttoexcludecertainorganicdiseases,

Dobrobit pasa i mačaka kućnih ljubimaca u okolnostima očitovanja najčešćih nenormalnih ponašanja

Welfare of pet dogs and cats in circumstantial manifestations of most frequent abnormal behaviors

Foglar, A., D. Gračner, Ž. Pavičić, A. Dovč, G. Gregurić Gračner

Anamarija FOLGAR, dr. med. vet., dr. sc. Damjan GRAČNER, dr. med. vet., redoviti profesor, Klinika za unutarnje bolesti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Željko PAVIČIĆ, dr. med. vet., redoviti profesor, Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Alenka DOVČ, dr. med. vet., redovita profesorica, Dipl ECAWBM (AWSEL), Inštitut za perutnino, ptice, male sesalce in plazilce, Veterinarska fakulteta Univerza v Ljubljani, Slovenija, dr. sc. Gordana GREGURIĆ GRAČNER, dr. med. vet., Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. *Dopisni autor: [email protected]

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

53


UvodBrojna domaćinstva u svijetu posjeduju mačku ili

psa kao kućnog ljubimca. Prema istraživanju iz 2018.godineuoko63%kućanstavauSjedinjenimAmerič-kimDržavamaživisveukupnooko69milijunapasaioko74milijunamačaka (Anonymous, 2018.). Nažalost, uRepubliciHrvatskojuslužbenimglasilimanisudostupnipodaciobrojukućanstavakojadržekućneljubimce,apodacidostupniudnevnomtiskunerazlikujusemnogoodpostotkanavedenoguameričkomistraživanju.

Dokazano jedasuživotskućnim ljubimcimare-zultirabrojnimpogodnostimazačovjeka.Osimemo-tivne koristi držanje kućnog ljubimca na pozitivannačin utječe na psihičko i fizičko zdravlje vlasnikasnizujućimurazinustresaikrvnogatlaka,sprječavarazvojbolestisrca,pomažeuborbiprotivdepresijei svime time smanjuje troškove zdravstvene skrbi(www.appma.org).No taj suživot katkadnekoristijednakoiljubimcima,ajedanjeodrazlogaštosepriizborukućnogljubimcačestogriješi.Nekeodnajče-šćihpogrešakapriizborukućnogljubimcajesuizboraktivnog i zahtjevnog psa za obitelj koja za njeganema vremena i nerealna očekivanja od životinje.Primjernerealnogočekivanjajestsituacijaukojojseočekujedaćepasvelikepasminebitiodličančuvar,anakrajusrdačnodočekujesvakogastranca,ilipakdaćemačkabitimazna iakonisusvemačketakve.Vrlo čestopotencijalni vlasnici zanemaruju troško-vekojiproizlazeizdržanja,brigeihranjenjakućnogljubimca.Nepoznavanjevještinetreniranjapasakaoiprocesasocijalizacijerezultiratćerazvojemnenor-malnihponašanjazbogkojihga,ukonačnici,vlasnikodbacujeionpotomzavršavauskloništu,nauliciiličakbivaeutanaziran.Nedovoljnopoznavanjepotre-baodređenepasminepasatakođermožeotežavatiodnosvlasnikasapsom.Zarazvojtihsituacijanaj-većukrivnjusnosivlasnik,međutimkatkadiljubimacmože imati narav koja nije prihvatljiva, primjericeurođenuanksioznostiličakagresivnost.Objekarak-teristike znatno otežavaju povezivanje s vlasnikom(Pierce,2012.).Čestopotencijalnivlasnicineraspo-lažunisdovoljnoprostorazapsakaonisredstvimazaosiguravanjeprikladnezdravstveneskrbi.

Često čovjek uzima psa kojemu je izvorna namjenaposve drugačija od one kojumu je potencijalni vlasniknamijenio,paseprimjericeodovčaraočekujedabudepaszarazonoduidruženještočestonijeuskladusnje-govompravomprirodominemožeseprilagoditiočeki-vanjimaisuživotusčovjekom(SonntagiOverall,2014.).

Stogasesvečešćeuveterinarskimambulantamanailazinapsekojevlasnicidovodezbogporemećajauponašanju(Beaver,1999.).Poremećajiuponašanjuznatnoserazlikujupremavrstiiintenzitetu(ozbiljno-sti),avlasniciuglavnomtražepomoćveterinarajerimtakvoponašanjesmeta,arjeđezbogtogajersedoistaradioozbiljnomproblemuiliproblemukojiihugrožava(Beaver,1999.).Psitakonajčešćepokazujuteritorijalnu agresiju, pretjerano zaštitničko pona-šanjepremavlasniku ipretjeranolajanje.Čestosuidestruktivni,lajuiskačunaljude,žvačustranepred-mete,kopaju,obavljajunužduukući,neposlušnisuilisepretjeranoboje(Beaver,1999.;Stafford,2008.).Agresivnostuživotinja, iako jekatkadnormalna iudivljininužnazaopstanak, izrazito jevelikproblem.Naime, uvijek postoji potencijalno visok rizik da ćeagresivnaživotinjaozlijeditičovjekailidruguživotinju(ljubimca)itotakođernegativnoutječenaodnosvla-snikaiteživotinje(Horwitz,2001.).

Nenormalnoponašanjemožeserazvitiiakovla-snikostavljaživotinjusamu ibeznadzora,posebnoakojojniinačeneposvećujepažnjuudovoljnojmjeri.Manjakfizičkihimentalnihpoticajadovodidorazvojanizapsihičkihporemećaja,pretilostitečakidepresije.

Sve to znatno i u negativnom smislu utječe nadobrobitživotinja.Naime,osiguravanjedobrobitiži-votinjaznačidajojjeomogućenodaseponašasvoj-stvenovrsti(ipasmini),dajenijestrah,nijeustresuinepati,nijebolesnaniozlijeđenatedajojjeosiguranprikladan iugodansmještaj.Kaopojamuznanosti,dobrobit uključujemjerljive pokazatelje u životinji ičesto se povezuje s njezinom sposobnošću svla-davanja izazova u okolini i okolišu (Brown, 2013.).Dobrobitse,općenito,definirakaostanjeukojemuživotinjaopstajekaopotpunofizičkiipsihičkizdravajedinkakojasezbogtogauspješnonosisokolišem.Noupravočimbeniciokolišainastojanjedaseživoti-

followedby long–termanddemanding treatment.Sometimesabnormalbehaviorcanonlybealleviatedtoacertaindegree,butnotcured,sosomeownersdecidetoabandonoreuthanizetheirpet.Behavioralassessmentshouldbepartoftheveterinaryexaminationtodetectabnormalbehavioranditscausesatthesametime,andpreventormitigatethenegativeconsequencesofsuchbehaviorforanimalsandhumans.Theroleofveterinarianstodayincludescounselingownersregardingtheabnormalbehavioroftheirpets,inordertoensurethattheircoexistencewithpetswillbesuccessful,andthewelfareoftheanimalsisen-suredandpreserved.

Key words:behavior,welfare,dogs,cats


54


njanjimaprilagodiutječunafizičkiipsihičkiodgovornjezinaorganizma(Hughes,1976.;Broom,1986.).Sdruge strane razmatranje pojmadobrobit životinjekaokonceptanužnouključujeiutjecajčovjekaspo-zicijenjegovaposjednika(Brown,2013.).Kadagovo-rimookućnimljubimcima,upravoovlasnikuovisečimbenici okoliša, kao i čimbenici okoline. Sprječa-vanje nenormalnogponašanja i eventualni početakliječenjamorajusetemeljitinatomedaseljubimcuosiguradobrobitosiguravanjemsvihpotreba,dakleipotrebeza igrom, istraživanjem,aktivnošću idru-ženjem,uzimajućipritomuobzirindividualnupredis-pozicijuidob(LandsbergiDenenberg,2018.a).Timeseprekidazačaranikrugukojemuugroženadobro-bit rezultira nenormalnim ponašanjem koje potomugrožavadobrobitživotinje,aliivlasnika.

Uzroci, prevencija i osnovna načela u liječenju nenormalnih ponašanja pasa i mačaka

Nenormalno ponašanje možemo podijeliti nanormalno ponašanje koje je neprihvatljivo vlasniku(penjanje i grebanje umačaka, lajanje u pasa), po-našanje koje bimoglo postati problematično jer jeintenzivnijeiučestalijeodnormalnog(griženjeuigri,

grubaigra,predatorskoponašanje)i istinskinenor-malnoponašanjekojejerezultatmentalnihporeme-ćaja iemocionalnenestabilnosti(agresija,strahovi)(Landsberg i Denenberg, 2018.b). Uzroci su takvihponašanja brojni te ihmožemo svrstati u nekolikokategorija,odkojihsunajvažniji:

• onigenetskogpodrijetla• nastalizbogbolesti• problemiuinterakcijisaskupinom• problemiuprilagodbinapodražajeizokoliša• oninastalitijekomrazvojaiživotaživotinje.Genetsko podrijetlo životinje je važno jer može

uzrokovati probleme u ponašanju zbog urođenihmana i zbog različitosti u temperamentu pojedinihpasmina te činjenice da su neke pasmine sklonijeproblematičnimponašanjimaoddrugih.

Bolesti mogu uzrokovati promjene u ponašanjuakoutječunaendokrini iživčanisustav,aisambolmožebitiuzrokomagresijeistrahaubolesneiliozli-jeđeneživotinje.

Problemiuinterakcijisaskupinomilipojedincem,bilosasvojomvrstombiločovjekom,mogurezulti-ratineprikladnimreakcijama,primjericepretjeranimstrahom,bježanjem,ukočenošćuiagresijom.

Dob Potrebna socijalizacija i izlaganje podražajima

Mogući problemi ako je izlaganje odsutno

0–13dana Termalnaitaktilnastimulacija Pretjeranaosjetljivostnadodir

13–20dana Vizualnaiauditornastimulacija Pretjeranaosjetljivostnanekeauditornepodražaje

3–5tjedanaŠtencipočinjuistraživatiokolinuistupajuuinterakcijusasvojombraćomisestrama

Počinjuprepoznavatidrugevrste

Pretjeranareakcijanadrugepse,vrsteiljude

5–10tjedana

Složenijainterakcijasasvojomidrugimvrstama,počinjurazvijatisocijalnevještine

IntenzivnijainterakcijasljudimaPočetakučenjagdjesesmijeobavljati

nužda

StrahodljudiidrugihpasaManjaksamokontrolepridefekacijii

uriniranju

10–20tjedana

Intenzivanperiodučenja,istraživanjaokolineiigranja

Štencikojimanijedopuštenoistraživanjenovihmjestado14.tjednanećeposlije

dobrovoljnoistraživati,veććeseuspaničitiiukočitiakoihsenatjera

StrahodnovihmjestaisituacijaManjakigreilineprimjerenoigranjeNenormalnereakcijenapodražaje

Tablica 1. Razvoj ponašanja u pasa (izvor: https://www.aaha.org/professional/resources/behavior_management_guidelines.aspx)


55


Problemiuprilagodbinapodražajeizokolišakoježivotinja doživljava kao prijeteće, uzrokuju niz ne-normalnih ponašanja, primjerice tjeskobu, različitefobije (od grmljavine, vatrometa, raznih zvukova),destruktivnoponašanje, paniku, kompulzivno i ste-reotipno ponašanje, samoozljeđivanje, depresiju imaničnoponašanje(Odendaal,1997.).

Problemi nastali tijekom razvoja i života obu-hvaćaju prenatalno razdoblje pa sve do starostiljubimca. Stres, nedovoljno hrane, zanemarivanje,zlostavljanje i izolacija ženki tijekom skotnosti, kaoimladunčadiuprvimdanimaživotabitnoutječunadaljnjeponašanjejedinketemogubitirazlogpretje-raneplašljivosti,agresivnostiipretjeraneaktivnosti.Zavrijemeprvatrimjesecaživota,tijekomrazdobljasocijalizacije, nužno je omogućiti kućnom ljubimcuinterakciju s drugim ljudima, životinjama, istraživa-njenovihprostora, igru idrugeaktivnosti te ihna-viknuti na različite zvukove i podražaje (tablica 1,tablica2).Uzodržavanjeosnovnehigijene,pravilnuprehranuiograničavanjekontakatasbolesnimživo-tinjamarizikobolijevanjaodzaraznihbolestitijekomprogramavakcinacijeuzdravihštenacaimačićave-omajenizaktenepostojiopravdanrazlogzaizola-cijuživotinjeutomrazdoblju.Postanelijedinkaupr-vihgodinudanapovučenija,reaktivnijailiagresivnija,

nužnojeodmahreagiratiipotražitistručnupomoć.Većinapasaimačakapredanihuazilieutanaziranihzbogproblemauponašanjubilajeudobiizmeđu1i3godine(Hammerleisur.,2015.).

Sprječavanje nepoželjnog ponašanja temelji sena postupnom i planiranomučenju prihvatljiva po-našanja,tebiseonotrebalotemeljitinapozitivnimmetodamatreningainagrađivanjuželjenogponaša-njaukontroliranojsredini (Landsberg iDenenberg,2018.b). Kažnjavanje i upotreba različitih napravakoje stvaraju nelagodu (električne ogrlice, ogrlicesbodljama)trebalobi izbjegavati jermoguuzroko-vati dodatan strah i bol životinji te češće stvarajuvišeproblemanegoštoihrješavaju,posebnoakoihupotrebljavaju nestručne osobe (Stafford, 2008.).Okolišukojemuživotinjaboravitrebaobibitifizičkiimentalnopoticajantedovoljnovelikzaizražavanjeponašanja svojstvenih vrsti i pasmini. Okoliš mač-ke trebaobi sadržavati grebalice, penjalice,mjestaza skrivanje i različite igračke, a okoliš psa različi-tegrickaliceiigračke.Uztopsasvakodnevnotrebaizvoditiušetnjutemuosiminterakcijesvlasnikomomogućiti istrčavanje i interakcije s drugim psima(HeathiWilson,2014.).

Različitevrstenenormalnogponašanjaliječeseme-todamamodifikacijeponašanja,akatkadilijekovima.

Dob Ponašanje i potencijalan razvoj problema u ponašanju

0 – 14 dana

OtvaranjeočijuPrisutnostmajkeidrugihmačićaihsmiruje

Plašljivost/agresijapremadrugimmačkamaičovjekuakoseodvojeodmajkeutojdobi

2 – 3 tjednaPočinjuseigrati

Počinjeranainterakcijasljudima

3 – 5 tjedanaMajkaihučipredatorskomponašanju

Akosuizloženidrugimvrstamaživotinjakasnijenepokazujustrahpremanjima

5 – 10 tjedanaMačićikojisuizloženiljudimapokazujumanjestrahaivišeinteresaprema

ljudimaPočetakučenjagdjesesmijeobavljatinužda

10 – 16 tjedanaRazlikeuspolupočinjubitividljiveuigri

Igranjepostajesličnijepredatorskomponašanju

Tablica 2. Razvoj ponašanja u mačaka (izvor: https://www.aaha.org/professional/resources/behavior_management_guidelines.aspx)


56


Osnovnemetodemodifikacijeponašanjasu:• desenzitizacija• kontrakondicioniranje• treniranjealternativnogponašanja• distrakcijairedirekcija• obogaćivanjeokoliša• izbjegavanje.Desenzitizacija jeprocestijekomkojegaseživo-

tinjapostupnoprivikavanapodražajkojiinačeuzro-kujeneželjenoponašanje takodasepodražajprvosmanjinarazinunakojojneuzrokujereakcijupasepostupnopojačava.

Desenzitizacijasečestoprimjenjujeskontrakon-dicioniranjem,procesomukojemusenegativanpo-dražaj uparuje spozitivnimsvedokga životinja neprihvatikaopozitivan.

Distrakcija i redirekcija je odvlačenje pažnje na-gradomodnegativnogpodražaja,auz tose jedin-kamože naučiti drugom, alternativnom ponašanjuumjestoneželjenog.

Obogaćivanjeokolišamožekoristitikodnekihvr-sta destruktivnih ponašanja. Životinjama se ostav-ljajuigračkeihranaskojimasemoguzabavljati,alitočestosamoposebinijedovoljno.

Izbjegavanje je preventivnametoda kod koje sejednostavnoukloniiliizbjegavanegativanpodražaj.

Lijekovi sedajusporadično i uzprimjenudrugihmetoda,anajčešćeseupotrebljavajusedativiianti-depresivi(Hammerleisur.,2015.).

Najčešća nenormalna ponašanja pasaAgresivnost

Agresivnost je jedan od najproblematičnijih ne-normalnihponašanja te jedanodnajčešćih razlogazbog kojih vlasnik odbacuje, odnosno napušta psailipaktražidasepaseutanazira.Vrlo jebitnonaćiuzrokagresivnostiteisključitimogućeorganskebo-lesti,posebnoustarijihpasa ionihukojihseagre-sivnostnaglopojavila.Podrobnaanamnezaikliničkipregled životinje, uz dobro poznavanje normalnogponašanjapsa,omogućujusastavljanjeproblemskeliste.Naime,nezahtijevajusvevrsteagresivnostiistipristup i liječenje(Sueda iMalamed,2014.).Postojimnogotipovaagresivnostiteseoničestomeđusob-no ispreplećuuznakovima,anekiodnajvažnijihsuagresivnost nastala zbog straha, dominacijska, te-ritorijalna, idiopatska, posesivna, predatorska, iri-tacijska(razdražujuća) ipreusmjerenaagresivnost.Agresivnost također može biti usmjerena premaljudima, drugim psima i životinjama drugih vrsta(Stafford,2008.).

Okidači agresivnosti nastale zbog straha mogubitiizgled,spol,dobdrugogabića,iznenadnipokreti,predmeti,situacije,prostoriidrugo,tejeprvikorakprema liječenju otkriti uzrok straha. Psi najčešćezauzimajuobrambenistav,podvijurep,uškepoložepremanatragspuštajuglavutesepokušavajuma-knutioduzrokastraha,tresuse,režeiskrivaju(slika1).Višestruko suočavanje s uzrokomstrahavodi kslabljenjuobrambenogstava,passepokušavama-knuti iz te situacije i tada izravnonapada (slika2),posebnoako izprijašnjihsituacijanaučida je to je-dinodjelotvornorješenjesituacijekojagainačepla-ši (Sueda iMalamed,2014.).Takvisunapadinagli inekontrolirani, uz opsežne ozljede, posebno kad ježivotinjastjeranaukutipotencijalnajojseprijetnjapribližinakritičnu udaljenost(Beata,2001.).

Dominacijskaseagresivnostpojavljujeupasakojidoživljavaju ljude idrugepsekaodiohijerarhijskogporetkaukojemusuonisaminavrhu ilibliževrhuodostalih tenapadajukadnekogasmatrajuprijet-njom, dok prema submisivnijima ili dominantnijimaodsebenepokazujuznakoveagresivnosti(Uchidaisur.,1997.).

Idiopatskaagresivnostjevrstaagresivnostiukojojživotinjanapadabezvidljivauzroka,naglo,smalo ilibezupozorenjateurazličitimvremenskimrazmacima.Takvaagresivnost imaizrazitološuprognozuupravozbog nepredvidljivosti i velikog rizika od ozljeđivanjadrugihljudiiživotinja(SuedaiMalamed,2014.).

Posesivnaagresivnostočitujeseagresivnimpo-našanjemusvrhučuvanjanekihpredmeta ilihraneoddrugihljudiiliživotinja,ateritorijalnaagresivnostradičuvanjaiobraneprostorakojipassmatrasvo-jim.Uobaslučajaprevladavazauzimanjenapadač-kog stava, režanje, lajanje i ukočeno držanje tijela,iakoznakovikatkadmogubitimiješani,aagresivnostprestajekadsečovjekilidrugaživotinjaudalje(Sue-daiMalamed,2014.).

Predatorska agresivnost može biti usmjerenapremavelikomplijenu,kadvišepasanapadazajednoiizmjenjujuseuugrizimakojimaotkidajukomademi-šićjadokplijennepadne,ilipremamalomplijenu,kadpasgrizevrativratnidiokralježnice,amožeitrestiplijen.Tajesituacijaizrazitoopasnaakopasdoživlja-vanovorođenčekaomaliplijen(Beata,2001.).

Do iritacijske (razdražujuće) agresivnosti dolazikadseživotinja,koja jevećzboggladi,žeđi,bola ilibilo čega drugoga razdražena, dodatno razdražuje.Takvipsipokazujumaloznakovaprijenegoštonajče-šćesamojednomugrizu,tesuukočeni,moguokre-tatiglavu,imatiraširenezjeniceitihorežati.Tezna-kovevlasniciilidjeca,kojaseneznajupravilnoodno-sitipremapsu,čestoneprepoznaju(Beata,2001.).


57


Preusmjerena se agresivnost očituje u situacijikada pas nije umogućnosti doći do željenog cilja iumjestotoganapadanekogadrugog,tesetočestodogađausituacijamakojesuzapsajakouznemiruju-će(SuedaiMalamed,2014.).

Liječenje agresivnog ponašanja ovisi o uzrokuagresivnosti i intenzitetu agresivnog ponašanja. Uznavedene metode modifikacije ponašanja katkad jepotrebnopromijenitinačinživota ipostupanjapremapsu kroz dnevne treninge, ograničavanje određenihinterakcijatepromjenuusmisludapasnikakvuhranuiigruvišenedobijebezrazložno–besplatno,negosvemorazaraditi,odnosnozaslužiti(Uchidaisur.,1997.).Od lijekova su najučinkovitiji antidepresivi, primjericefluoksetinkojiudoziod4mg/kgsmanjujerazinuagre-sivnostiunekolikodana.Nosamilijekovinisuučinko-vitorješenjetenerijetkouspavljujuživotinju,uzrokujumučnine,manjakapetitaivrtoglavicutesenikakonebismjelitrajnoupotrebljavati(Beata,2001.).

Strah od odvajanja (separacijska anksioznost)

Strah od odvajanja (separacijska anksioznost)jestekstremnostanjestrahavezanouzrazdvajanjeodvlasnikatejedanodčešćihproblemauponašanjupasa.Pojavljujeseučak20do40%pasasproble-mimauponašanjuuSjevernojAmerici (Flannigan iDodman,2001.).Simptomisepojavljujuuodsutno-stivlasnika,počinjuodmahnakonodvajanjaidosežuvrhunacuprvih30minutaododvajanja.Uključujuuništavanjepredmetauokolišu,mokrenje i defeci-ranje u kući, pretjerano glasanje (lajanje, cviljenjei besciljno kruženje ili ponavljanje nekih radnji i sa-moozljeđivanje.

Prosječnadobkadsepojavljujuprviznakovijest18mjeseci, a pasminska i spolna predispozicija ne

postoje, iako se problem nešto češće pojavljuje ukrižanacaimuškihpasa.Psikojisuduljevrijemene-prestance uz vlasnika, a nakon toga katkadostav-ljeni sami, psi koji su dulje razdoblje razdvojeni odvlasnika,psikojikojesuselili ipsikojisuzavršiliuskloništunanekovrijeme,imajuvećumogućnostra-zvojaseparacijskeanksioznostioddrugih.

Pretjeranapovezanostizmeđuljubimcaivlasnikapreduvjet jezanastanakseparacijskeanksioznosti.Pasčestoneprestanceprativlasnika,naslanjasenanjega,spavaporednjegailinasilnopokušavadoćidovlasnikaakojeonudrugojprostoriji.Pritomnapadaiuništavavratakojaihdijeleilivratakrozkojajevla-snikizašao(ApplebyiPluijmakers,2004.).

Liječenje se provodi lijekovima, desenzitizaci-jomna odlazak vlasnika, pojačavanjem aktivnosti ipromjenamauodnosu ljubimca i vlasnika, tenebitrebalopoticati ipodržavatiuzbuđenjepsaprilikomodlaska i dolaska vlasnika. Lijekovi nemaju za ciljpotiskivanjenepoželjnogponašanja,negoolakšava-juosjećajanksioznosti tesezatonebi trebaliupo-trebljavatisamostalnouterapiji.Odlijekovasedajutriciklički antidepresivi (amitriptilin, klomipramin),benzodiazepini (alprazolam), azaperoni (buspiron)iantipsihotici (acepromazin).Većinatih lijekovanijenamijenjenadugotrajnojupotrebi.Klomipraminjeje-dinilijekregistriranzaliječenjeseparacijskeanksio-znostiusvijetu,sdokazanomdjelotvornošćuakoseprimjenjujeuzostalemetode.Dajeseudoziod1do4mg/kgdvaputadnevno,anuspojaveserijetkopo-javljuju(blagasedacijaipovraćanje).Trajanjeliječe-njajeindividualnoiuprosjekutrajeokodvamjeseca.Nakonprestankaprimjenelijekasimptomiserijetkoponovnopojavljuju(King,2000.).

Slika 1. Obrambena agresivnost Slika 2. Napadačka agresivnost


58


Strah od glasnih zvukova

Strah je reakcija tijela na podražaj koji jedinkasmatraopasnim,augrožavadobrobitživotinjekadjetareakcijapretjeranailikadvlasnikkažnjavapsakojiseboji.Dokakutni i kratkotrajnistrahsamposebinijeproblem,učestalostrašenjedovodidotjeskobei fobija, a prestrašene životinje u nekom trenutkumoguozlijeditisebeilidruge(Stafford,2008.).

Zvukovi kojih se psi najčešćeboje jesu zvukgr-mljavine i vatrometa (Hammerle i sur., 2015.). Psiprveznakovetefobijeuglavnompokazujuudobido5godina.40%njihmlađe jeodgodinudana,a50%jeudobiod1do5godina.Fizičkisuznakovistra-ha dahtanje, drhtanje, slinjenje, midrijaza i nemo-gućnost kontrolemokrenja i defekacije, dok ostaliznakovi uključujupromjeneuponašanjupoputbje-žanja,destruktivnogponašanja,trčanjaukrug,gre-banjaiskrivanja(tablica3)(CornwallMcCobbisur,2001.).Liječenjeseprovodistalnim ilipovremenimdavanjem anksiolitika (alprazolam, klonazepam), 1do 2 sata prije očekivane grmljavine ili vatrometa(Hammerleisur.,2015.).Kombinacijatricikličkogan-tidepresivaklomipraminaudoziod1do4mg/kgdvaputadnevno,uzmodifikacijuponašanjautrajanjuodnajmanjemjesecdana,bitnosmanjujeznakovestra-ha.Umanjempostotkupasaonimoguiupotpunostinestati(SekseliLindeman,2001.).Metodedesenzi-tizacijeikontrakondicioniranjasmatrajusestandar-

domuliječenju,noupraksisuteškoizvedive,dugotrajuteuspijevajusamoiskusnimvlasnicima.Upasakojiimajuizrazitojakufobijukatkaduopćenedjeluju,posebnoakoseprimjenjujusamostalno,bezupora-belijekova(CornwallMcCobbisur,2001.).

Nenormalna ponavljajuća ponašanja

Nenormalna ponavljajuća ponašanja jesu onakoje jedinkaduljevrijemeponavlja izvankonteksta,čestosupretjeranaiusmjerenapremaneprirodnimpodražajimailipredmetimatesepojavljujuuvećinevrsta zatočenih životinja (Luescher, 2000.). To suponašanja sa slabo istraženim i nedovoljno jasnimuzrocima,aopćenitosesmatradaserazvijajukadživotinjinijeosiguranaoptimalnadobrobit.

Dijelesena:• stereotipijei• kompulzivneporemećaje.

Iakotedvijeskupinedijelebrojnesličnosti iče-stoseupotrebljavajukaosinonimi,danassesma-trada tonisuzbograzličitihmehanizamanastan-ka. Stereotipije su ustrajna ponašanja povezana sdisfunkcijombazalnihganglija,doksukompulzivniporemećaji uzrokovani prekidom puteva izmeđuprefrontalnog korteksa i ostatka mozga (Tynes iSinn,2014.).

Fizički znakovi Promjene u ponašanju

nekontroliranomokrenjeidefekacija pretjeranoglasanje

dahtanje besciljnokoračanje

ubrzanafrekvencijadisanjaipulsa pokušajbijega

drhtanje skrivanje

lizanjeusnicainosa povećanailismanjenaaktivnost

zijevanje zurenjeuprazno

pretjeranoslinjenje besciljnoponavljanjenekeradnje

niskodržanjetijela,repmeđunogama pretjeranaopreznost

ušipriljubljeneuzglavu odbijanjehraneivode

midrijaza pretjeranailismanjenapotrebazaljudskimkontaktom

Tablica 3. Nespecifični znakovi straha (anksioznosti) u pasa (izvor: Sonntag, Q., K. L. Overall (2014.): Key determinants of dog and cat welfare: behaviour, breeding and household lifestyle. Rev. Sci. Tech. Int. Epiz. 33., 213. – 220.)


59


Kompulzivniporemećajiuživotinjadijelesličnostishumanimopsesivno-kompulzivnimporemećajem(OKP)tesesmatradaihuzrokujustres,konfliktiifrustracijeizokoline,aistraživanjapokazujuipostojanjegenetskeipasminskepredispozicije.Možemoihpodijelitina:• lokomotorne (kruženje, lovljenje repa, skakanje

namjestu,bježanje,ukipljenost)• oralne(žvakanjerepa,noguilipredmeta,lizanje

dijelovatijelailipredmeta,lizanjezraka,škljoca-njezubima,polifagija,disfagija ipolidipsija,sisa-njevuneidrugihmaterijala)

• agresivne (napadanjepredmeta, repa i stražnjihnogu)

• vokalne(ritmičnolajanje)• halucinacijske (izbjegavanje imaginarnih objeka-

ta,buljenjeusjeneiliuništa)(Luescher,2000.).Lovljenje repa i kruženje jest poremećaj češće

zabilježen u bulterijera i njemačkih ovčara nego uostalihpasmina.Uprosjekupočinjeprijepuberteta,a najčešći je uzrok takvogponašanjamanjakmen-talne ifizičkeaktivnosti tesiromašan inepredvidivokoliš.Drugiuzrocimogubitisituacijekojesuveomauznemirujuće i stresnezapsa, kao i bolnost repa ilumbosakralnogdijelakralježnice.

Dermatitis iligranulomzboglizanjapojedinihdi-jelova tijela jest kožna bolest uzrokovana intenziv-nim i dugotrajnim lizanjem određenog dijela tijela,najčešćeekstremiteta, tesesmatrakompulzivnimporemećajem iakouzrocimogubiti i stres,manjakaktivnosti, fobije i druge bolesti koje uzrokuju svr-bež(alergije,dubokapioderma)ilibolnostzglobova.Područjelizanjajebezdlačno,dobroograničeno,cr-veno,uzdignuto,tvrdoiulcerirano,asaniranjelezijeprvijekorakuliječenju.Potrebnojespriječitijedinkuudaljnjemlizanjustavljanjemelizabetanskogovrat-nikaipovojateliječitiranuantibioticimaipopotrebidrugimlijekovima(antihistaminicimaiglukokortikoi-dima),oralnoitopikalno(TynesiSinn,2014.).Nepo-stojizlatnistandardudijagnosticiranjukompulzivnihporemećajaupasa,većseonotemeljinapodrobnojpovijestibolesti,anamnezii,akojemoguće,otkriva-njuuzrokatakvogponašanja.Terapijasesastojioduklanjanja uzroka (ako je tomoguće), smanjivanjastresa, primjene lijekova i modifikacije ponašanjauz obogaćivanje okoliša, izbjegavanje kažnjavanja,stvaranjerutineisprječavanjapsauizvođenjukom-pulzivnogponašanja(Luescher,2000.).Iakolijekovinemoguizliječitiživotinjuakoseprimjenjujusamo-stalno,dokazanajenjihovaučinkovitostusmanjiva-nju intenzitetaproblematičnogponašanja te jeklo-mipramin lijek izbora,adjelotvornisu ifluoksetin imemantin(TynesiSinn,2014.).

Najčešća nenormalna ponašanja mačakaObilježavanje područja mokraćom

Obilježavanjepodručjamokraćompodrazumijevaispuštanjemalogmlazamokraćenaokomitepovrši-neteječestapojavaunekastriranihmužjaka.Uveći-nesemačakatajproblemrješavakastracijom,alido10%mužjakai5%ženkiinakonzahvatanastavljas takvimponašanjem (Seksel,2000.). Potrebno jerazlikovatiobilježavanje područja mokraćom imo-krenje na neprikladnom mjestu jer mačkama kojemokre na neprikladnommjestu možda jednostav-no ne odgovara mjesto na kojemu je postavljenaposuda zamokrenje ili joj ne odgovara supstrat unjoj (Landsberg iDenenberg,2018.a).Zamokrenjenaneprikladnommjestumačkeodabiruvodoravnepovršine,amokrećinajčešćečučeikoličinamokraćejevelika,dokkodobilježavanjapodručjamokraćommačke odabiru okomite površine, najčešće stoje spodignutomnogomikoličinamokraćejemala(slika3). Bitno je isključitimedicinske uzroke takvog po-našanjajerrazneurogenitalne(upalamjehura,mo-kraćni kamenci i zatajenje bubrega) i druge bolestipoputbolestimačjeimunodeficijencije(feline immu-nodeficiency virus, FIV),mačjeleukemije(feline leu-kemia virus,FeLV),kaoiupaleanalnihžlijezdautječunanačin ikoličinumokrenja.Obilježavanjepodručjamokraćomčešćejeukućanstvimasvišemačaka,aposebnojeizraženoumačakakojesuizrazitoterito-rijalneilipodložnejestresorimaizokolišakojimajenaglopromijenjenarutina(selidba,novičlankućan-stva)(Seksel,2000.).

Liječenje se provodi kombinacijom modifikacijeokoliša iponašanja teprimjenom lijekova.Unekimslučajevimapomažepostavljanjevišeposudaspije-skomnavišemjestauzčešćečišćenjeteodvajanjemačaka jedne od drugih (Landsberg i Denenberg,2018.a).Od lijekovasemogudavatibenzodiazepini(diazepam), triciklički antidepresivi (klomipramin),selektivniserotoninskiinhibitori(fluoksetin)ibuspi-ron.Diazepamnijepreporučljivuterapiji jer, iakojedjelotvoranu50%slučajeva,ipaku91%slučajevadolazidorecidivanakonprestankanjegoveprimje-ne.Klomipraminjedjelotvoranu75%slučajeva,alimože uzrokovati letargiju, povraćanje, zadržavanjemokraće i začep.Fluoksetin jedjelotvoranu80%slučajeva, ali može uzrokovati mučninu, letargiju ikonstipaciju.Buspironjedjelotvoranu55%slučaje-va,međutimiakoimamalonuspojavaineuzrokujesedaciju,slabijejeučinkovitumačakakojesuuku-ćanstvusame(Seksel,2000.).


60


Strah

Strahumačakamožebitirezultatgenetskihčim-benika,manjkasocijalizacijeu ranojdobi i događajakojipotičustrahkao,primjericesusretsnepoznatimljudima,mačkama,psima,okolišem,zvukovimaine-kimsituacijama(LandsbergiDenenberg,2018.a).Tojenegativnoemocionalnostanjetečestuzrokdrugihnepoželjnih ponašanja poput agresivnosti, bježanja,skrivanjaimokrenjananeprikladnommjestu(DeRi-veraisur.,2016.).Mačkereagirajunastrahnepomič-nošću,vrpoljenjem,bježanjemiliagresivnošću.Nuž-no je prepoznati prva tri stanja jer se agresivnost,u većini slučajeva, pojavljuje posljednja. Veoma jevažnoopreznoismirenorukovatitakvimmačkama,posebno u veterinarskim ambulantama gdje pre-strašenamačkamože brzo postati agresivna zbognemogućnosti bijega. Strah i stres kod inače zdra-vihmačakauambulantitakođerutječunanalaze,teonemogu imati tahikardiju, hipertermiju, tahipneju,hiperglikemiju, limfocitozu, neutrofiliju i hipertenzi-ju (Rodan,2010.). Liječenjese temelji naotkrivanjuuzrokastraha,izbjegavanjusituacijakojegapobuđu-jutepostupnojdesenzitizacijiikontrakondicioniranju,uzprimjenulijekova.Odlijekovasedajuklomipramin,fluoksetin,buspironibenzodiazepini,amogućeimjedodatiiprirodneproizvodekojismanjujustresistrah,a sadržavaju feromone iz žlijezde obraza, l-teanin ialfa-kasozepin(LandsbergiDenenberg,2018.a).

Agresivnost

Mačkesuopćenitosolitarnavrstaidajuprednostrješavanjukonfliktabeznasiljaimogućihozljeda.Ko-ristesenizomvizualnih iauditornihznakovakakobiizbjegle moguće sukobe, primjerice nakostriješi imsedlaka,zauzimajustavkakobisedoimalevećima,

režeisikću(slika4).Agresivnostsemožerazvrstatiunapadačkuiliobrambenu,usmjerenupremadrugimmačkamaililjudimatepredatorsku,teritorijalnu,ra-zdražujuću,potaknutustrahom,maženjem,alimožebitiiidiopatska,odnosnonepoznatauzroka(Horwitz,2001.).Čakdo15%mačakazavršiuaziluzbogagre-sivnostipremaljudimailidrugimmačkama.Agresiv-nojeponašanjeposebnozabrinjavajućeukućanstvi-masmalomdjecomilistarijima, jersuoniuvećemrizikudaoboleodzoonozaibuduozlijeđeni.

Strah je jedan od glavnih okidača agresivnogponašanjaprema ljudima iakoseznakovistrahaumačkeneprepoznajunavrijeme,onaprestajepoka-zivatistrah i izravnonapada,štootežavanalaženjeuzrokaproblema.

Agresivnostkodmaženjapriličnoječesta,mačkanapadavlasnika tijekommaženjabezočitauzroka,anijepoznatoštotočnouzrokujetakvoponašanje.Neprikladna igra i zamjena ruke za plijen u igri ta-kođermogudovestidoozljedavlasnika,ačešćesepojavljujeumlađihmačaka(BainiStelow,2014.).

Agresivnostpremadrugimmačkamamožebitipo-sljedicaborbezapodručjeilisocijalnistatustejekat-kadnužnorazdvojitimačkekakobismospriječiliagre-sivnoponašanjeunutarkućanstva.Borbazaprevlastnadmjestimazaodmor,hranjenje iobavljanjenuždeodređujesocijalnistatusmačketepodređenemačkečestonemajupristuptimmjestima(Horwitz,2001.).

Rano odvajanje od majke povećava mogućnostagresivnostiuzrokovanestrahomkaoidrugemen-talneporemećaje(primjericesisanjevuneitekstila)umačaka(Aholaisur.,2017.).

Liječenjezapočinje isključivanjemorganskihbole-stikojemoguuzrokovatiagresivnoponašanjeteka-stracijom(smanjujeagresijuizmeđumačaka)uzobo-

Slika 3. Razlika u stavu mačke pri: a) obilježavanju mokraćom i b) neprikladnom mokrenju


61


gaćivanje okoliša, odnosno postavljanje višemjestazaodmaranje,hranjenje,obavljanjenuždeteskrivanjeiosiguravanjedovoljnoprikladnih igračaka,posebnoonihkoje ispuštajuhranu i skojimasemačkamožesama igrati kada poželi. Katkad je potrebnoodvojitimačkuudrugidiokućeiliunekuzasebnuprostorijunaduljevrijemekakobiseizbjeglipodražajikojiuzro-kuju agresivnost te postupno nagrađivati smirenoi neagresivno ponašanje u sigurnom i predvidljivomokolišu.Najčešćesedajufluoksetin(0,5do1mg/kgjednom dnevno) i klomipramin (0,25 do 0,5mg/kgjednomdnevno),anjimasemogudodati i feromonikojismanjujustresumačaka(BainiStelow,2014.).

Zaključno razmatranjePsiimačke,kućniljubimci,čestoočitujurazličita

ponašanjakojačovjekuneodgovarajute ihprogla-šavaproblematičnima,bilodasutosamoponašanjaneprihvatljiva vlasniku bilo istinski nenormalna po-našanja.Ponavljanjetihponašanjauvećinislučajevarezultiraozbiljnimugrožavanjemdobrobiti životinjeučestalim i neprimjerenim kažnjavanjem, napušta-njem ili čak eutanazijom. Pravodobno uočavanje iispravljanjenepravilnaponašanjaključjeuspješnogiobostranozadovoljavajućegsuživotakućnogljubim-casčovjekom.

Uloga veterinara u današnje doba nije samo uočuvanjuiliječenjufizičkognegoimentalnogzdrav-lja životinja, a to počinje dobrom komunikacijom svlasnikomipreporukomkakoživotinjiosiguratioko-liš koji je potičementalno i fizički (Heath iWilson,2014.).Veterinarbi,stoga,tijekomredovitihpregle-damoraouočitinenormalnaponašanja tesavjeto-vatiiuputitivlasnikaonačinunjihovarješavanja,jertakvaponašanjanajčešćesvremenompostajusveizraženija i češća (Hammerle i sur., 2015.). Dobro-bitživotinjatemeljisenapetsloboda,kojeuključujuodsutnostgladi,žeđiineishranjenosti,odgovarajućizaklon od vremenskih uvjeta, prevenciju i liječenjeozljeda i bolesti, mogućnost očitovanja ponašanjasvojstvenogvrsti,kao iodsutnoststraha(Keeling iJensen,2009.).Ugroženadobrobit čestoseočitu-je strahom i tjeskobom što rezultira nenormalnimponašanjem, što opet ugrožava dobrobit životinje.Nekanormalnaponašanjatakođersuvlasnikučestoneprihvatljiva(lajanje,lutanje)teneizravnoutječunadobrobitživotinjezbogvlasnikovereakcijenatakvoponašanje (Stafford, 2008.). Neki od parametaraprilikom procjene dobrobiti jesu prosječno trajanježivota, tjelesna kondicija, prisutnost bolesti i sma-njenje tjelesne otpornosti, očitovanje nenormalnogponašanja, učestalost očitovanja ponašanja osobi-tog za vrstu i pasminu (Sonntag i Overall, 2014.).

Problemspojavomnenormalnogponašanjanajdje-lotvornijeseinajlakšerješavaodmahnakonnastan-kaproblema,kaoiumlađihživotinja,aveterinaribiutežimslučajevimatrebalisurađivatisaspecijalizi-ranimstručnjakomzaponašanježivotinja.Osobljeuveterinarskojpraksikojedolaziudodirsaživotinja-matrebalobibitisposobnoprepoznatiznakovestra-haistresateseponašatipremaživotinjineuzroku-jućidaljnjistresipatnju(Hammerleisur.,2015.).

Literatura• AHOLA,M.K.,K.VAPALAHTI,H.LOHI(2017):Early

weaningincreasesaggressionandstereotypicbe-haviourincats.SciRepUK.,1-9.

• ANONYMOUS(2018):PetSecure.Protectingyourpets. Dostupno na: https://www.petsecure.com.au/pet-care/a-guide-to-worldwide-pet-owner-ship/[15.11.2018.]

• APPLEBY,D.,J.PLUIJMAKERS(2004):SeparationAnxiety inDogs:TheFunctionofHomeostasis initsDevelopmentandTreatment.Clin.Tech.SmallAn.P.,205-215.

• BAIN,M.,E.STELOW(2014):FelineAggressionTo-wardFamilyMembers:AGuideforPractitioners.Vet.Clin.SmallAnim.44.,581-597.

• BEATA,C.A. (2001):DiagnosisandTreatmentofAggressioninDogsandCats.InternationalVeteri-naryInformationService.Dostupnona:www.ivis.org[25.7.2018.]

• BEAVER,B.V.(1999):Caninebehavior:Aguideforveterinarians.AnimprintofElsevierScience.TheCurtis Center. Independence SquareWest. Phila-delphia,PA19106.

Slika 4. Znakovi da mačka želi izbjeći sukob i udaljiti se od druge mačke


62


Tel: + 385 (0) 43 485 914

Vaš

Insistor10 mL

kn33,33 %popust

130,00

• BROOM,D.M.(1986): Indicatorsofpoorwelfare.BritishVeterinaryJournal,142,524-526.

• BROWN,J.M.(2013):EthicsandAnimalWelfare.U:LaboratoryAnimalWelfare.Urednice:KathrynBayneiPatriciaV.Turner.AcademicPress.Copy-right©2013Elsevier(7-15).

• CORNWALLMCCOBB, E., E. A. BROWN, K. DAMI-ANI,N.H.DODMAN(2001):ThunderstormPhobiainDogs:An InternetSurveyof69Cases. J.Am.Anim.Hosp.Assoc.37,319-324.

• DE RIVERA C., J. LEY, B. MILGRAM, G. LANDSBERG(2016):Developmentofalaboratorymodeltoassessfearandanxietyincats.J.FelineMed.Surg.,1.–8.

• FLANNIGANG.,N.H.DODMAN(2001):Riskfactorsandbehaviorsassociatedwithseparationanxietyindogs.J.Am.Vet.Med.Assoc.219,460-466.

• HAMMERLEM.,C.HORST,E.LEVINE,K.OVERALL,L. RADOSTA, M. RAFTER-RITCHIE, S. Yin (2015):AAHA 2015 Canine and Feline BehaviorManage-mentGuidelines.Dostupnona:https://www.aaha.org/professional/resources/behavior_manage-ment_guidelines.aspx[10.7.2018.]

• HEATH, S., C.WILSON (2014): Canine and FelineEnrichment in theHomeandKennel:AGuideforPractitioners.Vet.Clin.SmallAnim.44,427-449.

• HORWITZ,D.F.(2001):FelineAggression.Interna-tional Veterinary Information Service. Dostupnona:www.ivis.org[8.8.2018.]

• HUGHES, B. O. (1976): Behaviour as an index ofwelfare.Proceedingsofthe5thEuropeanPoultryConference.MaltaBranch:WorldPoultryScienceAssociation,Sept.5–11,1005-1018.

• KEELING, L., P. JENSEN (2009): Nenormalnoponašanje, stres i dobrobit. U: The Ethology ofDomestic Animals, 2nd Edition: An IntroductoryText (ur.P. Jensen).CAB International.Ponašanjedomaćih životinja prema 2. engleskom izdanju.Uvodnitekst.(urednicihrvatskogizdanja:Pavičić,Ž.iK.Matković).VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu,Zagreb,85-101.

• KING,J.N.(2000):PharmacologicalManagementof Separation Anxiety. International VeterinaryInformation Service. Dostupno na: www.ivis.org[17.8.2018.]

• LANDSBERG, G. M., S. DENENBERG (2018a): Be-havioralProblemsofCats.MSDVeterinaryMan-ual. Dostupno na: https://www.msdvetmanual.com/behavior/normal–social–behavior–and–be-havioral–problems–of–domestic–animals/behav-ioral–problems–of–cats[18.8.2018.]

• LANDSBERG, G. M., S. DENENBERG (2018b): Be-havioralProblemsofDogs.MSDVeterinaryMan-ual. Dostupno na: https://www.msdvetmanual.com/behavior/normal–social–behavior–and–be-havioral–problems–of–domestic–animals/behav-ioral–problems–of–dogs[26.8.2018.]

• LUESCHER, A. (2000): Compulsive Behaviour inCompanion Animals. International Veterinary In-formation Service. Dostupno na: www.ivis.org[20.8.2018.]

• ODENDAAL, J. S. J. (1997): Diagnostic Classifica-tionOfProblemBehavior InDogsAndCats.Vet.Clin.SmallAnim.27,427-443.

• PIERCE, J. (2019): Seven reasons for unsucces-fulhuman–animalrelationship.PsichologyToday.Dostupno na: https://www.psychologytoday.com/us/blog/all–dogs–go–heaven/201207/sev-en–reasons–unsuccessful–human–animal–rela-tionships[21.11.2018.]

• RODAN, I. (2010):Understanding FelineBehaviorandApplicationforAppropriateHandlingandMan-agement.Top.Companion.Anim.Med.25,178-88.

• doi: 10.1053/j.tcam.2010.09.001. Elsevier Inc.,178-188.

• SEKSEL,K.(2000):FelineUrineSpraying.Interna-tional Veterinary Information Service. Dostupnona:www.ivis.org[4.8.2018.]

• SEKSEL,K.,M. J. LINDEMAN (2001):Useofclomip-ramine intreatmentofobsessive–compulsivedisor-der, separation anxiety and noise phobia in dogs: apreliminary,clinicalstudy.Aust.Vet.J.79.,252.–256.

• SONNTAG,Q.,K.L.OVERALL(2014):Keydetermi-nantsofdogandcatwelfare:behaviour,breedingand household lifestyle. Rev. Sci. Tech. Int. Epiz.33.,213.–220.

• STAFFORD K. (2008): How Behavioural Prob-lems Influence the Welfare of Dogs. WSAVA.Dostupno na: https://www.vin.com/apputil/con-tent/defaultadv1.aspx?id=3866593&pid=11268&[18.6.2018.]

• SUEDA,K.L.C.,R.MALAMED(2014):CanineAg-gressionTowardPeople:AGuideforPractitioners.Vet.Clin.SmallAnim.44,599-628.

• TYNES,V.V.,L.SINN(2014):AbnormalRepetitiveBehaviorsinDogsandCats:AGuideforPractitio-ners.Vet.Clin.SmallAnim.44,543-564.

• UCHIDA, Y., N. DODMAN, J. DENAPOLI, L. ARON-SON(1997):CharacterizationandTreatmentof20CanineDominanceAggressionCases.J.Vet.Med.Sci.59,397-399.


Documents

Dobrobit pasa i mačaka kućnih ljubimaca u okolnostima