Do sredine 15. stoljeća Venecija je zauzela sve

dalmatinske gradove.

Na čelu grada nalazio se knez, mletački plemić.

U upravljanju gradom pomagalo mu je gradsko

ili Veliko vijeće kojeg su činili domaći gradski

plemići – patriciji.

Zbog nemogućnosti sudjelovanja u vlasti,

pučani su u dalmatinskim gradovima često

podizali bune.

Najpoznatija je takva buna izbila na otoku

Hvaru 1510. – 1514.

Pučani su pod vodstvom Matija Ivanića

preuzeli vlast na otoku.

Mletačka je flota na kraju ugušila pobunu.

Krajem 16. stoljeća dalmatinski su gradovi

sjedinjeni u pokrajinu Dalmaciju i podređeni

upravi vojnog i civilnog upravitelja pokrajine.

On se zvao generalni providur i

imao je svoje sjedište u Zadru.

Pod vlašću Mlečana gospodarski razvoj

dalmatinskih gradova je zaostajao.

seljanka iz okolice Zadra

Venecija je nastojala kontrolirati trgovinu onim

proizvodima koji su joj donosili najveće

prihode.

To je onemogućavalo brži i snažniji

gospodarski razvoj gradova u Dalmaciji.

Još su veći problemi nastupili kada su zbog

osmanlijskih

osvajanja prekinute

trgovačke veze sa

zaleđem.

Sinjski trgovac. Unatoč čestim ratovima, trgovina između hrvatskog i osmanlijskog teritorija nije nikada potpuno zamrla. U vrijeme primirja u pograničnim su se krajevima održavali lokalni sajmovi, koji su često znali biti meta pljačkaša – kršćanskih ili osmanlijskih.

Tijekom 16. stoljeća Turci Osmanlije osvajaju

cijelo priobalje sa zaleđem.

Pod vlašću Mlečana ostaju samo otoci i

dalmatinski gradovi.

U drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća

Venecija je te krajeve preotela Turcima.

Tijekom triju ratova posjedi Mlečana pomakli

se duboko u unutrašnjost dalmatinske obale.

Time se u unutrašnjost širi ime Dalmacija.

Seljaci iz okolice Splita

Žene sa juga Hrvatske

Godine 1715. počinje još jedan od ratova

između Venecije i Osmanlijskog Carstva.

U ljeto

Osmanlije

napadaju Sinj,

no branitelji

Sinja junački su

obranili grad.

U čast te pobjede,

svake se godine

održava poznata

viteška igra -

Sinjska alka.

Alkari i

alkarski

momci.

Požarevačkim mirom iz 1718. određena je

granica koja je i danas granica Hrvatske i Bosne

i Hercegovine.

Podjela Istre na obalni pojas (pod nadzorom

Venecije) i unutrašnjost (Pazinska grofovija),

pod nadzorom Habsburgovaca postoji od

14. stoljeća.

Pazin

U ratovima koji se vode između Venecije i

Habsburgovaca, osobito su se istakli uskoci.

Sukobi su okončani početkom 17. stoljeća.

Uz ratove, smanjenju broja stanovnika Istre

pridonijele su i česte epidemije bolesti,

uključujući i kugu (1632.).

U Istru se doseljava novo stanovništvo iz

Italije, te Hrvati koji bježe pred Turcima

Osmanlijama.

Tinjan

PLAN PLOČE

Dalmacija i Istra pod mletačkom vlašću

Na čelu Dalmacije generalni providur .

Sukobi pučana i patricija .

(Hvarska buna 1510. – 1514.).

Ograničen gospodarski razvitak gradova.

Turska osvajanja ograničavaju mletačke posjede.

Požarevački mir 1718. godine.

Istra - podjela između Venecije i Habsburgovaca.

Sukobi Venecije i Habsburgovaca (pustošenja, smanjivanje pučanstva).

Na selu žive Hrvati, a u gradovima Talijani.