DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ Anina 2, 42000 Varaždin ...¡nji-plan-i-program-2015-2016.pdf · Dječji vrtić „Dječji svijet“ ustanova je u privatnom vlasništvu za njegu,

DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“

Anina 2, 42000 Varaždin

Varaždinska županija

KLASA: 601-02/15-01/218

UR:BROJ: 2186-380-15-1

G O D I Š N J I P L A N I P R O G R A M

O D G O J N O – O B R A Z O V N O G R A D A

Z A P E D A G O Š K U G O D I N U 2015. / 2016.

Varaždin, rujan 2015.

Sadržaj:

I. USTROJSTVO RADA

II. MATERIJALNI UVJETI RADA

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

IV ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

V. STRUČNO USAVRŠAVANJE

VI. SURADNJA S RODITELJIMA

VII. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

VIII. VREDNOVANJE PROGRAMA

I. USTROJSTVO RADA

Djelatnost Dječjeg vrtića „Dječji svijet“ je njega, odgoj, obrazovanje i zaštita djece predškolske dobi od

navršene prve godine života do polaska u osnovnu školu.

OSNOVNI PODACI O USTANOVI

Dječji vrtić „Dječji svijet“ ustanova je u privatnom vlasništvu za njegu, odgoj i obrazovanje predškolske

djece.

Naziv: Dječji vrtić „Dječji svijet“

Adresa: Anina 2, 42000 Varaždin

Županija: Varaždinska županija

Ustanova obavlja svoju djelatnost na tri lokacije:

- u namjenski građenom objektu u Petrijancu, Vladimira Nazora 40a

- u prilagođenom adaptiranom prostoru u Varaždinu, Anina 2

- u prilagođenom adaptiranom prostoru u Beretincu, Trg hrvatskih branitelja 1

Broj djece: 215

Broj skupina: 10

Broj djelatnika: a) odgajatelj/ice : 14

b) stručno usavršavanje bez zasnivanja radnog odnosa 1

c) pomagač u odgojnoobrazovno radu 2

d) ostali djelatnici: 9

R. br. Program s obzirom na trajanje Trajanje programa Vrtić

1. CJELODNEVNI

Varaždin 5,15 - 20,30

Petrijanec 5,10 - 16,30

Beretinec 6,00 -16,00

Svi vrtići

2. ADAPTACIJSKI 2 sata dnevno po potrebi

prije upisa

Svi vrtići

3. KRAĆI: daroviti 2 x tjedno po 1,5 sat

Varaždin, Petrijanec

4. POSEBNI PROGRAM: situacijski

engleski svakodnevno

Varaždin, Beretinec,

Petrijanec

5. KRAĆI: folklor 2x tjedno po 1,5 sat

Petrijanec

Rad u srpnju i kolovozu organizira se prema ljetnoj organizaciji rada: Radno vrijeme objekta u Varaždinu

5,15 - 16,30 sati ; Petrijanec 5,10 - 16,30 (u objektu se ne radi u vremenu od 1.08. do 13.08.2015.); u

Beretincu radno vrijeme u srpnju 6 -16 sati, tijekom kolovoza objekt ne radi.

PODACI O ODJELIMA DJEČJEG VRTIĆA „DJEČJI SVIJET“

R.

br. Adresa

Broj

djece

Broj

skupina

Broj

odgajateljica

1. Anina 2,

42000 Varaždin 106 5 8

2.

Vladimira

Nazora 40A,

42206 Petrijanec

76 3 5

3.

Trg hrvatskih

branitelja 1,

42201 Beretinec

33 2 3

SVEUKUPNO 215 10 16

V I Z I J A Dječjeg vrtića

„Dječji svijet“

zasnovana je na

pozitivnim propisima

Republike Hrvatske, te

znanju i kvaliteti djelatnika

i zajedničkom promišljanju

odgojno obrazovnog

djelovanja svih (djelatnika,

djece , roditelja i

društvenih čimbenika) koji

pridonose i zajednički

oživotvoruju odgojno

obrazovni proces

ostvarivanja uvjeta

dobrobiti za dijete

posebice stvaranjem uvjeta

za spontanu igru djece kao

prirodni oblik učenja

CILJ

Varaždin

Unapređivanje kvalitete

prostornog, pedagoškog

standarda, preseljenjem u

prostor usklađen s važećim

propisima Republike

Hrvatske.Podići razinu

osobne, emocionalne i

tjelesne, obrazovne i

socijalne dobrobiti djeteta

provodeći program boravka

u prirodi zajedno s djecom

i roditeljima vježbajući

osobnu odgovornost

pravovremeno prepozna-

jući i reagirati na neoče-

kivane prirodne situacije

tijekom boravka u prior-

dnom okruženju zavičaja

CILJ

Petrijanec

Podići kvalitetu uređenja

prostora opremanjem

igrališta za djecu, za

boravak djece na zraku.

Podići kvalitetu očuvanja

prirodne i kulturne baštine

provođenjem zajedničkih

aktivnosti djece i svih

članova obitelji u

redovitim aktivnostima

odgojno obrazovnog

procesa. Nastaviti suradnju

s aktivnostima

međugeneracijske

solidarnosti čime se

prenosi na djecu i njeguje

kulturna baština zavičaja

CILJ

Beretinec

Unapređivanje kvalitete

prostornog, pedagoškog

standarda, preseljenjem u

prostor usklađen s važećim

propisima Republike

Hrvatske.

Unaprijediti provođenje

programa predškole,

uključivanjem sve djece u

godini dana prije polaska u

osnovnu školu.

Pokrenuti program učenja

stranog jezika, za svu

zainteresiranu djecu I

roditelje, osiguravanjem

materijalno prostornih i

kadrovskih uvjeta.

Praćenje i

provjera

kvalitete

organizacije

rada Ishodi i postignuća

odgojno obrazovnog

rada pružaju jasnu i

preciznu osnovu za

određivanje aktivnosti

svakog pojedinog

sudionika odgojno

obrazovnog procesa

Praćenje i provjera

kvalitete organizacije

rada od strane stručnih

djelatnika:

- prakticirati i

formulirati

Nacionalni kurikulum

za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje.

Pravovremenim

dokumentiranjem

omogućiti uvid, javnost

i transparentnost

odgojno obrazovnog

djelovanja uz dokume-

ntiranje individualnih

postignuća djece prema

njihovim individualnim

potencijalnim

mogućnosti



rada od strane

društvene zajednice:

- pravovremenim,

javnim i transparentnim

informiranjem putem

web stranice vrtića i

podnošenjem izvješća

predviđenih važećim

svim nadležnim tijelima

prema važećim

propisima i zakonima

Republike Hrvatske.



rada od strane djece i

roditelja:

- pravovremeno

informiranje, te

prikupljanje povratnih

od djece i roditelja

svakodnevnim

neposrednim

komuniciranjem,

anketiranjem roditelja

najmanje jednom

godišnje anonimnom

skalom procjene o

kvaliteti i zadovoljstvu

radom cjelokupne

ustanove i stručnih

djelatnika

Prema iznijetom postoji više mogućnosti provođenja odgojno-obrazovnog rada s obzirom na razne kvalitete

pedagoškog djelovanja odgojitelja. Cilj je postići odgojno-obrazovni rad koji razvija cjelovitu osobnost

djeteta, u uvjetima stjecanja osobnog iskustva, a ne prenošenja stavova. Zbog toga se prednost daje

projektnom radu i dokumentiranju razvoja djeteta dokumentacijom koja je izvorno od djeteta, te se osobnici

djeteta i vode kao zbir dokumentacije koju je izradilo dijete.

Pedagoška dokumentacija daje nam uvid u rad te služi kao polazište za raspravu i dijalog, a samom

odgajatelju kao poticaj za refleksiju. Na temelju dokumentacije odgajatelj razumijeva dijete i planira buduće

aktivnosti na temelju interesa djeteta. Stalna dostupnost dokumentiranih zapisa djecu potiče na učenje i

omogućuje razvoj projekata.

Pri vođenju pedagoške dokumentacije prema Pravilniku o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i

evidencije o radu u dječjem vrtiću (NN 83/2001) dokumentacija će obuhvaćati;

· plan i program rada

· na razini odgojne skupine (orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada, tjedni plan i

program, dnevnik rada)

· imenik djece

· vrednovanje rada i Izvješće o provednom planu i programu

· program stručnog usavršavanja odgojitelja

· dosje (osobnik) za djecu s posebnim potrebama

Dokumentacija koja prethodi, slijedi i potvrđuje provođenje Programa;

- oglas o upisu djece u Program

- obavijest o prijemu djece i početku rada određenih programa

- popis djece po skupinama i imenik skupine

- stručna dokumentacija voditelja programa (tjedni plan i dnevnik rada)

- dokumentacija o praćenju i vrednovanju provođenja Programa

- godišnje izvješće o provedbi programa

III. PODACI O DJELATNICIMA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015/2016.

PODACI O RAVNATELJU I STRUČNIM SURADNICIMA

R. br. Ime i prezime Struka God.

rođenja

Radni

staž Radno mjesto Radni odnos

Neodr. Određ.

1. Ljubimka Hajdin VSS 1954. 37 Ravnateljica -

pedagoginja X

2. Dijana Težak

Strahonja VSS - - Logopedinja

po

potrebi

3. Ksenija Pletenec VSS - - Pedagoginja po

potrebi

4. Ivana Vugrek VSS - - Psihologinja po

potrebi

PODACI O ADMINISTRATIVNOM OSOBLJU


rođenja

Radni


Neodr. Određ.

1. Vlatko Hajdin VŠS 1954. 37 voditelj održavanja X

2. Sanja Hajdin VSS 1985. 6 administrativna radnica

voditelj HACAP program X

3. Zrinka Duić VSS 1985. 7 administrativna radnica X

4. Alma Cafuk SSS 1967. 22 admin.računov.radnica X

PODACI O TEHNIČKOM I KUHINJSKOM OSOBLJU


rođenja

Radni


Neodr. Određ.

1. Ivana Tomašek SSS 1989 8 Kuharica X

2. Nataša Žganec KV 1958 31 Spremačica – servirka X

3. Stjepan Ferenec SSS 1984 7 Domar - vozač X

4. Danijela Mrkalj SSS 1982 6 Spremačica – servirka X

5. Danijela Ferenec SSS 1987 1 Spremačica-servirka X

PODACI O ODGOJNIM DJELATNICIMA


rođenja

Radni


Neodr. Određ.

1. Jelena Kežić VŠS 1980 11 odgajateljica X

2. Natalija Tušek VŠS 1978 14 odgajateljica X

3. Mihaela Bošnjak VŠS 1978 12 odgajateljica X

4. Kristina

Hudoletnjak VŠS 1984 8

odgajateljica-zamjena Tea

Pirker X

5. Sanja Križanec VŠS 1979 14 odgajateljica X

6. Ivana Šipek VŠS 1983 8 odgajateljica X

7. Jelena Lazaneo

Stančin VŠS

1987

5

odgajateljica

X

8. Dijana Ptiček VŠS 1987 4 odgajateljica X

9. Tea Pirker VŠS 1981 8 odgajateljica X

10. Martina Mežnarić VŠS 1990 2 odgajateljica X

11. Andrea Horvat VŠS 1990 2 odgajateljica X

12. Petra Đaković VŠS 1981 3 odgajateljica X

13. Ines Krobot VŠS 1987 2 odgajateljica X

14. Jasminka Zrna VŠS 1977 10 odgajateljica X

15. Ivana Mišak VŠS 1993 0 stručno usavršavanje bez

zasnivanja radnog odnosa X

16. Tea Eršeg SSS 1992. 0 pomagač u odgojno-

obrazovnom procesu X

17. Isidora Sačer SSS 1992. 1 pomagač u odgojno-

obrazovnom procesu X

GODIŠNJA STRUKTURA RADNOG VREMENA ODGOJNIH DJELATNIKA

Broj radnih sati (s godišnjim odmorom) u 2015.-2016. godini: 253x8 = 2024.

Godišnje zaduženje izraženo po mjesecima za pedagošku godinu 2015./2016.

R.br. Mjesec Radni

dani

Sub i

ned

Praznici

i

blagdani

Mjesečna

satnica

Neposredan

rad

Ostali

poslovi

Pauza

1. Rujan 22 8 - 176 121 44 11

2. Listopad 21 9 8. 168 115,5 42 10,5

3. Studeni 21 9 1. 168 115,5 42 10,5

4. Prosinac 22 8 25. i 26. 176 121 44 11

5. Siječanj 19 10 1. i 6. 152 104,5 38 9,5

6. Veljača 21 8 - 168 115,5 42 10,5

7. Ožujak 22 9 27. i 28. 176 121 44 11

8. Travanj 21 8 . 168 115,5 42 10,5

9. Svibanj 21 9 1. i 26. 168 115,5 42 10,5

10. Lipanj 21 8 22. i 25. 168 115,5 42 10,5

11. Srpanj 21 10 - 168 115,5 42 10,5

12. Kolovoz 21 8 5. i 15. 168 115,5 42 10,5

UKUPNO 253 104 14 (5) 2024 1391,5 506 126,5

R. br. Kategorija Sati tjedno

1. NEPOSREDAN RAD 27,5

2. PRIPREME ZA RAD 2,5

3. SURADNJA S RODITELJIMA

- roditeljski sastanci, individualni razgovori, uređenje kutića za

roditelje i panoa

5

4. STRUČNO USAVRŠAVANJE

- rad na dokumentaciji projekata, prezentiranje rada na stručnim

skupovima

- interno stručno usavršavanje, OV

2

5. OSTALI POSLOVI

- uređenje, estetsko opremanje, dezinficiranje,i izrada i prikupljanje

didaktičkog materijala

- kulturna i javna djelatnost: priredbe, suradnja s lokalnom i

društvenom sredinom, predstavljanje rada s djecom u lokalnoj i

društvenoj sredini, sudjelovanje na Olimpijadi, organizacija i

provođenje izleta i dr.

0,5

6. PAUZA 2,5

UKUPNO: 40

JASLICE I VRTIĆ – DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ VARAŽDIN

R.

br DOBNA SKUPINA

NORMA

TIV

BROJ DJECE U

SKUPINI

DJECA S

TEŠKOĆAMA

BROJ

ODGAJATELJ

A

1. Skupina djece od 1. do 3.

godine života-jutranja 12 8

2

odgajateljice


godine života-podnevna 12 9

1

odgajateljice

3. Mješ. skupina djece od 3 do

7. god. života-jutarnja 20 22

2

odgajateljica

4. Mješ. skupina djece od 3 do

7. god. života-podnevna 20 20

1

odgajateljica

5. Mješovita skupina djece od

4 do 7. godine života 22 22

1

odgajateljica

6. Djeca u 7. godini života 25 25

1

1

odgajateljica

UKUPNO: 111 106 1 8

odgajateljica

JASLICE I VRTIĆ – DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ PETRIJANEC

R.

br DOBNA SKUPINA NORMATIV

BROJ DJECE U

SKUPINI

DJECA S

TEŠKOĆA

MA

BROJ

ODGAJATELJ

A


godine života 12 13

2

odgajateljice



1

odgajateljice



1

odgajateljice

4. Djeca u 7. godini života 25 19 1 odgajateljica

UKUPNO: 80 76 5

odgajateljica

JASLICE I VRTIĆ – DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ BERETINEC

R.

br DOBNA SKUPINA NORMATIV

BROJ DJECE U

SKUPINI

DJECA S

TEŠKOĆAMA

BROJ

ODGOJITE

LJA

1.

Skupina djece od 3. do 7.

godine života

20 11 2

2.

Mješovita skupina djece od

4 do 7 godine života

22 22 1

UKUPNO: 42 33 3

II. MATERIJALNI UVJETI RADA

FINANCIRANJE

Troškove smještaja djece snosit će Grad odnosno Općina u kojoj korisnici usluga Vrtića imaju

prijavljeno prebivalište ili boravište, te sami korisnici usluga – roditelji djece.

Dodatna sredstva planirana su iz državnog proračuna za programe javnih potreba, provođenje

programa predškole.

Ekonomska cijena vrtića za cjelodnevni vrtićki program 1.rujna 2015. iznosi 1.300,00 kn na lokaciji

u Varaždinu, 1.400,00 kn na lokaciji u Petrijancu te na lokaciji u Beretincu 1.100,00 kn za vrtićku, a

1.200,00 kn za jasličnu djecu.

Roditelji iz drugih općina Varaždinske županije plaćaju razliku između ekonomske cijene odabranog

programa i dijela sufinanciranog od općine/grada.

Radi stvaranja optimalnih uvjeta rada te u cilju zadovoljavanja pedagoško-zdravstvenih zahtjeva na

ostvarivanju društvene brige o djeci predškolskog uzrasta, postavljeni su bitni zadaci:

- utvrditi potrebe za unapređivanje materijalnih uvjeta rada po svim vrtićima

- pridržavati se postojećeg pedagoškog standarda i istovremeno unapređivati ga

- ujednačiti uvjete u skupinama za cjeloviti razvoj djece

- razvijati razvojno-poticajnu sredinu u svim odgojnim skupinama vrtićima

- stvaranje socijalnih odnosa koji omogućuju samoinicijativnu igru djece, kao prirodni oblik učenja

predškolskog djeteta

POTREBA ZA MATERIJALNOM NADOPUNOM OBJEKATA

Vrtić će izvršiti slijedeće dopune materijala pedagoškog okruženja.

Vrtić Opis potreba

u Varaždinu centar istraživanja prirode, uređenje povrtnjaka primjerenog mogućnostima djece

u Petrijancu daljnji rad na prostorno- materijalnom uređenju centar sadržaja tradicionalne kulture,

uređenju i opremanju dvorišta i igrališta za djecu

u Beretincu uređenje i opremanje dvorišta i igrališta za djecu

Boravak djece u prostorno materijalnim uvjetima osigurava se profesionalnom i osobnom odgovornošću

odagjatelja, te Komisijom za utvrđivanje kvalitete i nedostataka prostorno matreijlanih uvjeta rada koju čini

5 članova: jedan član Upravnog vijeća ustanove, po jedna odgajateljica iz svakog objekta, te domar.

Uz to svi djelatnici i korisnici usluga upoznati su s Protokolom postupanja u kriznim i neočekivanim

situacijama koji su javno izloženi u prostorima vrtića.

2.1. Materijalni uvjeti rada po centrima aktivnosti i okvirni plan

Cjelokupna opremljenost i organizacija vrtića temelji se na ostvarenju programa usmjerenog na

dijete. Načela rada od kojih polazimo: razvojna primjerenost, progresivni odgoj i obrazovanje,

individualizirano učenje. Navedena načela ostvarujemo kroz organizaciju odgojno-obrazovnog rada u

centrima aktivnosti čija organizacija i oprema podržavaju dobnu i individualnu primjerenost, mogućnost

razvoja igre prema mentalnoj dobi i socio – emocionalnoj zrelosti djeteta.

Stvaranje okruženja za istraživačko - spoznajne aktivnosti

Sakupljanje, sortiranje, klasificiranje, manipuliranje, uočavanje prostornih odnosa, odnosa

zakonitosti ponavljanja i pojavljivanja. Omogućiti punjenje, pražnjenje, upoznavanje sa svojstvima

materijala, uspoređivanje po težini, veličini, bojama, osobinama materijala, volumena, zvuku, taktilnosti,

promjenljivosti ili stalnosti oblika. Cilj razvoj svih fizičkih osjetila i njihovu međusobnu integraciju,

misaonih procesa: zapažanja, razlikovanja, uspoređivanja, analiziranja, sistematiziranja uz suigru s drugom

djecom razvijajući igru do suradničko konstruktivnih odnosa.

Materijalna oprema centra tijekom godine je promjenljiva:

RUJAN LISTOPAD STUDENI

ZVUK raznovrsni prirodni

materijali za igre

prosijavanja, sipkost,

proizvođenje zvuka – izrada

zvečaka, šuškalica, udaraljki

HRANA – povrće, voće,

usjevi. MIRISI prirodnog

porijekla. Razvoj osjeta,

osjetljivosti, različitost

doživljavanja i poimanja

SVIJETLO igre svjetla, boja i

sjene, prozirno, neprozirno,

staklo, CD – lomovi svjetla,

duga - spektar

PROSINAC SIJEČANJ VELJAČA

RAVNOTEŽA ČOVJEKA I

PRIRODE plodine šuma,

polja, materijali za

modeliranje, rezanje,

savijanje.

TAKTILNOST tekstil

raznovrsne teksture,

materijali kojima se razvija

taktilna osjetljivost,

provođenje projekta prema

interesima djece i

neposrednom iskustvu

OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ

rad na projekta

rad na projekta

rad na projekta

LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ

prezentiranje projekta

VODA igre vodom, pjenom,

materijali za konstruiranje

pojmova pliva-tone, topivost,

otopine u boji i sl.

KAMEN I ZEMLJA

kamenčići, školjke, češeri,

pijesak, zemlja , glina

Centar likovnog izražavanja i stvaranja

olovka = O; boja = B; glina = G


O= kriška kruha, prirodna

spužva, šupljikavi kamen;

školjka

B= crta, točka, ploha,

osnovne boje

G= čvorovi, ograde

O= sapunica, saće,

suncokret, klip kukuruza,

češer, cjedilo

B= polja s oranicama, sušenje

rublja; sve boje, sve vrste

linija, ploha

G= kinderbet, krletka,

tobogan, ribež

O= kesteni s kućicama,

prerazana tikva, krizantema,

cvijeće, korov, harmonika,

dječja garderoba, police

dječjih ormara s predmetima,

ja u ogledalu, kolo djece

B= paukova mreža, grane

drveta, nijansirane boje

G= djeca se igraju vlaka,

djeca vuku uže


O= kora, borova grančica,

adventni vijenac ,svečano

postavljeni stol

B= kape, rukavice, veste,

obuća, zaleđena voda;

tempera nijansirana vodom

G= figura čovjeka, mama/tata

i ja

O= čipka, ptičje pero,

neobične kuće, poznate

zgrade; neobične ograde, lica

odraslih, dijete sjedi, bicikl

B= motivi narodne nošnje,

brojalice, mirisi i osjeti,

emocije, glazba

G= građevine

O= kupaona, traktor s

priključcima, buldožer,

figura- sagibanje,

presvlačenje, u kolutu

B= lica, maske

G= figure u različitim

položajima, provlačenja


O= cvijeće, buketi, ptice

B= zamišljeni događaji,

uspavanka

G= više povezanih ulica,

ZOO, buldožeri, ralice i sl

O= košara, pletene stolice,

bicikl,

B= različita glazba, pisanice,

kišobran, ljudi na kiši

G= stan, prolaženje kroz

vrata

O= životinje, drvo, lica

prijatelja, djeca u kolu

B= gužva, galama, različiti

zvukovi, doživljaj priča,

brojalice

G= kotlovnica, benzinska

stanica


O= ulice s kućama, lampica

maslačka, cvijet, korov

B= cvjetanje, što čujem

G= trgovi, kuća s dvorištem

O= školjka, kamen,

B= morsko dno, boje s

putovanja

G= građenje u pijesku

O= školjka, kamen,

B= morsko dno, boje s

putovanja

G= građenje u pijesku

Aktivnosti različitog likovnog izražavanja i stvaranja obuhvaćaju crtanje, slikanje bojama kao

individualne i grupne radove, modeliranje glinom. Centar likovnog izražavanja i stvaranja materijalno je

opremljen prirodnim materijalima, raznovrsnim stvarima koje služe kao poticaji za likovni izraz djeteta po

promatranju i doživljaju. Za likovni izražaj i stvaranje poticaj su i svakodnevne prirodne situacije i oblici u

prostoru koji nas okružuje u samom vrtiću i neposrednoj okolini vrtića. Centar likovnog izražavanja i

stvaranja opremljen je raznovrsnim vrstama i veličinama papira, olovkama, drvenim i uljnim pastelama,

temperama, kistovima, flomasterima, ogledalom, horizontalnim, kosim i okomitim radnim površinama.

Materijalna oprema centra sastoji se od raznovrsnih predložaka koji se crtaju ili slikaju tijekom pedagoške

godine po niže navedenom orijentacijskom rasporedu. Likovne aktivnosti djece provode se prema D.

Belamarić «Dijete i oblik»

Centar za građenje

Centar građenja opremljen je raznovrsnim materijalima za igre građenja: duplo kocke, konstruktori,

drvene kocke, raznovrsna vozila, kocke i vozila s magnetima. Uz mnogobrojne i raznovrsne gotove

građevne igračke planiramo korištenje pedagoški neoblikovanog materijala u svrhu razvoja dječje

kreativnosti, upoznavanja mogućnosti primjene raznovrsnih materijala, razvoj ekološke svijesti. Niže

planirani materijali su orijentacijski i mogu imati i drugi vremenski raspored, ili biti drugog materijala i

namjene. Razvojne norme nisu navedene pošto su dio obaveznog znanja odgojno obrazovnih djelatnika, ne

polazimo od kronološke nego razvojne dobi djeteta, uvažavajući individualne osobine, interese i osobna

iskustva koja vode dijete u razvoju.


izrada cesta, tunela, vozila

od pedagoški neoblikovanog

materijala

vjetrenjače, krpene kugle za

vjetar, letjelice

modeli vulkana, izrada

modela pećina, planina,

jezera, usjeka, kanjona


maketa reljefa zemlje,

svemira

modeliranje geometrijskih

tijela raznovrsnih veličina

plastične cijevi, boce –

neobične letjelice, vozila


koloture, mostovi, trajekti,

dvorci, bedemi, neobične

građevine

svodovi, kupole, nebo,

mogućnosti podizanja i

transportiranja tereta, letenja


neobične građevine:

piramide, tornjevi, rudnici,

hramovi, vodovodi, naftovodi

građenje u pijesku, izrada

mobila

građenje u pijesku, izrada

mobila

Dramske i obiteljske igre

Centar je organiziran od namještaja primjerenog veličinom i visinom djeci, omogućuje im

raznovrsne sadržaje funkcionalnih, simboličkih i stvaralačkih igara.

Obzirom da centra ima ograničene prostorne mogućnosti naveden su osnovni materijalni poticaji za

poticajno vrtićko okruženje kao preduvjet dječje igre i stvaralaštva.


igre presvlačenja,

putovanja, iskustva s plaža,

odjeća, obuća, detalji:

naočale, šeširi, kape za

presvlačenje

dječje stvaralaštvo riječi,

priče, slikovnice, crtani

filmovi kao podloga igre i

improvizacije


igre trgovine, opreme

kuhinje materijalima u

bocama s tekućinama, mirisni

memori, lako – teško, vage

igre restorana, cjenici,

blagajne, kuhinja. Drveni

oblici, pizzeria, mirodije,

začini

slastičarna u našem vrtiću,

modeliranje i izrada od

neoblikovanog materijala

oblika za igru


izrada lutaka različitog

karaktera, likova i od

raznovrsnog materijala

atmosfera stana za djecu,

lutke i raznovrsne likove,

životinje,

kazalište: prostor, svjetlo,

kostimi, režiseri, glumci.

Dječje improvizacije


trgovina, tržnica, iskustva s

neposrednim doticajima voća

i povrća

igre od materijala izrađenog

i korištenog tijekom godine

igre od materijala izrađenog

i korištenog tijekom godine

Centar za stimuliranje vestibularnog sustav

To je stalni centar u prostorima boravka djece kojeg čini: bazen s lopticama, spužve za stvaranje

neravnina na podu, pregrade za penjanje i provlačenje, tobogan, strunjače za izvođenje koluta, mreže za

ljuljanje, valjci i lopte, karike. Odgajatelj je obavezan organizirati centar kao poticajno okruženje za

samostalnu dječju igru i kretanje, uz obavezu organiziranja prostora da je siguran za dijete primjereno

njegovoj razvojnoj dobi.

Centar za razvoj i stjecanje predčitalačkih vještina

Vještine koje se prate kod djeteta tijekom godine: (prema: Vidović-Rijavec-Vlahović Miljković:

Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zgb, 2003)


izlaganje slikovnica,,

zvučnog lota, slika za priče u

nizu, didaktička igra pronađi

izgovorenu riječ na slici,

hrvatske bajke i mitovi

izmišljanje brojalica, krajeva

pjesmica, krajeva priča,

izrada vlastitih i grupnih

slikovnica, igre memori

slova, memori slogova,

pokrivaljke slova, pokrivaljke

riječi

pridruživanje slika – početno

slovo, rezanje slova i

pridruživanje po obliku,

grupiranje istih slova,

grupiranje rezanih slika

predmeta na isto početno

slovo


magnetna slova – raznovrsne

igre(pecanje, vođenje s

magnetom), igre minskog

polja,

slova na pločicama,

čepovima, modeliranje slova

slagalice slova, riječi i slova,


crtani filmovi djece, kutija –

TV, slikovnice djece-

stvaranje – pričanje - čitanje

materijalni poticaji za

maštaonicu: priča, igrokaza,

križaljke,

riječi u različitim bojama,

sastavljanje pojmova pomoću

boja i slika, slikopriče


igre žigovima, nevidljivo

pismo, raznovrsna sredstva za

pisanje: pero, spužve, štapići

priče i crtići djece,

slikovnice, priče za djecu,

materijali izrađeni tijekom

godine

priče i crtići djece,

slikovnice, priče za djecu,

materijali izrađeni tijekom

godine

Centar predčitalačkih vještina temelji se na obavezi stvaranja uvjeta razvoja senzorne integracije. (Prema

A.J.Ayers: Dijete i senzorna integracija, Naklada slap, 2002.). Cjelokupno okruženje vrtića omogućuje

svakom djetetu razvoj osjetila sluha kretanje s mogućnošću razvoja ravnoteže, koordinacije motorike,

koordinacije oko – ruka, taktilni osjet (dodir) emocionalne stabilnosti. Razvoj predčitalačkih vještina polazi

od razina integracije, a materijalna priprema odgajatelja omogućuje takovo okruženje vrtićkog prostora koje

omogućuje djetetu samostalni izbor i istovremenu mogućnost korištenja svih razina integracije:

1. taktilna osjetljivost - dodirivati i biti dodirnuto;

2. vestibularni sustav – omogućiti kretanje gore-dolje (ljuljanjem, vrtnjom, njihanjem,

okretanjem);

3. proprioceptivne unose – potičući djecu na samostalno izvršavanje svih radnji primjerenih

njihovoj kronološkoj ili pak razvojnoj dobi

Centar logičko prostornih i količinskih odnosa

Osigurati materijalno okruženje koje djeci omogućuje stjecanje prostornih i količinskih odnosa kroz

igru, manipuliranjem raznovrsnim pedagoški neoblikovanim materijalima, manipulativnim igrama

stvaranjem preduvjeta za razvoj simboličke igre trgovine, tržnice ( situacija prirodnog susreta i korištenja

količina, brojeva, prostornih odnosa, odnosa veličina). Omogućiti djeci stjecanje pojmova kroz osobno

iskustvo, konstruiranjem i rekonstruiranjem pojmova, čineći. Rad na računalu s primjerenim igrama za

djecu.


opremiti podne i stolne

površine u vrtiću igrama

količinskih, prostornih

odnosa; za razvoj misaonih

operacija uspoređivanja po

obliku, boji, veličini

igre «školice», labirinti,

uspoređivanje po sličnosti

veličina, igre konstruiranja i

kretanja s relacijama u

prostoru: gore, dolje… Izrada

modela dječjeg igrališta

didaktičke igre odnosa,

prostornih mreža,

kombinacije boja i broja,

oblika i broja; puzzle,

slagalice, memori


izrada igara pridruživanja

broja i količina,

geometrijskih likova, tijela;

visine, težine, broj obuće

igre s kretanjem za usvajanje

pojmova lijevo – desno,

punjenje – pražnjenje,

kuglana, igre satom – vrijeme

i količina, trajanje, dužine

igra: autići – garaža; vlak –

teret; težište; društvene igre s

dvije kocke: boja – broj;

sastavljanje brojeva iz

raznovrsnih veličina štapića,

čepova, geometrijskih likova


koliko čega čini broj , izrada

društvene igre količina,

labirinta i uspoređivanja

veličina i količina

društvene igre: u paru,

skupinama određenog broja

članova, dodavanje –

oduzimanje

volumeni, popunjenost,

vrijeme, pješčani satovi,

mete, razlomci, kombinacije

količina


prirodni materijali u funkciji

igra količina

igre na otvorenom stvaranjem

prirodnih situacija igara

količina, veličina, grupiranja



količina, veličina, grupiranja

Igre na otvorenom prostoru

Vanjski prostor u Varaždinu i Petrijancu u cijelosti je opremljen spravama i zadovoljava sigurnosne

mjere za igru i boravak djece, uz nadzor i organizaciju igara u suradnji s odgajateljem.

Centar za glazbu

Omogućiti djeci razvoj osjetila i osjetljivosti slušanja, razlikovanja, doživljavanja i kreativnog

interpretiranja zvukova. Omogućiti materijalne poticaje prirodnih, proizvedenih zvukova. Izrada glazbenih

instrumenata: šuškalice, udaraljke, zvečke. Korištenje glazbenog dječjeg instrumentarija.


osjetljivost na jačinu i

raznovrsnost zvukova,

ljudskog glasa: boja – ton –

raspoloženje; životinjsko

glasanje; zvukovi prirode,

okoline; prepoznavanje

zvukova opasnosti; posjet

crkvi s orguljama; zvučni loto

glazbenih instrumenata

izrada zvečaka, šuškalica,

bubnjeva, udaraljki, zvečki

od prirodnog i pedagoški

neoblikovanog materijala.

Igre improvizacije zvukova,

zvukovi koje proizvodimo

tijelom; ponavljanje zvukova,

stvaranje vlastitog ritma

od pojedinačnog do grupnog

ritma, improviziranje,

pjevanje glasova – traženje

po glasu, glasanju


ritmičke igre, kretanja,

pjevanja, improviziranje

glasova - pjesama

uživljavanje u pjesme za

djecu, brojalice, sviranje,

pjevanje

od taktilnog do zvučnog,

izrada strugalica , zvukovi

strugalica; ružilica, zviždaljki


tradicionalni instrumenti

zavičaja – izrada,

improvizacija zvuka,

ritmičko izvođenje poznatih

brojalica, pjesmica za djecu

prirodne plodine i zvuk, zvuk

vjetra, planine CD National

geographic, stvaranje zvuka i

glazbe za susret s roditeljima

kretanje po glazbi, ritamu,

taktu, dani govorenja i

razgovaranja melodijom


prikaz glazbenog

stvaralaštva za roditelje

ritmičke igre, glazba, pokret

na otvorenom



Centar simboličkih igara

Uz materijalne uvjete rada unapređivat

ćemo sveukupni kontekst ustanove

• prostornoj organizaciji

• materijalnoj opremljenosti

• fleksibilnoj organizaciji vremena

• interakciji djece međusobno

• interakciji djece i odraslih

Tijekom cijele pedagoške godine unapređivat će se prostorno materijalni uvjeti za provođenje raznovrsnih

igara, primjerenih potencijalnim mogućnostima, interesima i iskustvima djece. Tijekom osiguravanja uvjeta

odgajatelji će predlagati i osiguravati materijalne poticaje koje će prvenstveno izrađivati zajedno s djecom i

roditeljima kao oblik kreastivnog i istraživalačkog procesa. protekom godine nužno obaveza je odgajatelja

kao i članova stručnog tima unapređenje prostorno materijalnog okruženja za funkcionalnu i simboličku igru

djece, pri čemu uz materijalne uvjete stvaljamo poseban naglasak na razvoj kvalitetnih socijalnih odnosa

koji omogućuju kontekst međusobno uvažavajućih dinamičkih međusobnih odnosa djece i odraslih, djece

međusobno, kao i odraslih međusobno.

Centar taktilnih iskustava

Centar taktilnih iskustava ima namjenu razvoja percipiranja pojava u prirodnom i društvenom

okruženju, s namjerom da uočimo, prepoznamo i obogatimo mogućnost primjene svega što nas okružuje, a

da pri tome razvijamo osjet dodira s ciljem upoznavanja okoline. Proširiti dječju percepciju, osjetljivost i

kreativnost.


školjke, kamenčići, češeri,

pijesak, spužve, koralji

kesteni, kukuruzovina, žir,

bukva, tikva, sjemenje, drvo,

pluto

koštice, prešane biljke, voće i

povrće, kore, kutije,

raznovrsni papir


umjetni materijali: stiropor,

plastika, metal, folija,

tkanina raznovrsne

taktilnosti

koža


guma, cijevi glina, opeka, gips memori oblika po taktilnosti


neobičan taktilni grad - kuća igre taktilnih osjeta na

otvorenim prostorima

igre taktilnih osjeta na

otvorenim prostorima

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

« U cjelokupnom odgojno – obrazovnom radu važno je imati na umu da ni jedan razvojni i profesionalni cilj

nije vredniji od djetetova prava da bude naspavano, nahranjeno, zdravo, zadovoljno i sigurno te da se

osjeća voljeno i prihvaćeno» (Maleš – Milanović _ Stričević: Živjeti i učiti prava, Zgb, 2003, str 121)

Odgojno obrazovni proces u vrtiću polazi od razumijevanja djelovanja i ponašanja djeteta te pored

biološkog, fizičkog razvoja organizacija rada i života u vrtiću obuhvaća

psihomotorni razvoj

intelektualni razvoj

emocionalni razvoj

socijalni razvoj

duhovni razvoj

Nije moguće raditi na ciljevima koji su višeg tipa ili koji su apstraktni ukoliko neke veoma konkretne

potrebe nisu zadovoljene. Prva razina ljudskih potreba je biološka sigurnost, koja podrazumijeva: sigurnost,

zaštitu, samodovoljnost, tjelesnu ugodu i fizičku manifestaciju ljubavi kroz tjelesnu bliskost: dodir, zagrljaj i

nježnost.

Da bi zadovoljili primarnu potrebu njege i skrbi za dijete poštivat ćemo protokol prijema i dnevnog

zdravog ritma djeteta, uz uvažavanje individualnih potreba i razlika.

Obavezne radnje prilikom PRIJEMA DJETETA U VRTIĆ SU: informiranost roditelja, zdravstvena

potvrda liječnika, osigurati adaptacijski period zajedničkog boravka djeteta i njemu bliske odrasle osobe ili

dogovoriti dužinu boravka djeteta, osigurati prostor u garderobi, odjeću i prostor za spavanje (za dijete koje

spava za vrijeme boravka), rezervnu odjeću za vrijeme boravka djeteta u vrtiću te pribor za higijenu zubi.

Prema potrebi surađivati s psihologom te Centrom za socijalni rad.

Odgojitelj je obavezan za svako dijete voditi OSOBENIK DJETETA, a za dijete s posebnim

potrebama (teškoćama u razvoju ili darovito dijete) u suradnji sa stručnjakom (pedagog, psiholog, logoped) i

cjelovitu dokumentaciju o psihofizičkom razvoju djeteta.

Prehrana u vrtiću organizirana je prema važećim zakonskim propisima i suvremenim

nutricionističkim znanjima o potrebama djece za raznovrsnim i pravilnim izborom namirnica. Kako bi se

zadovoljile sve prehrambene potrebe i navike djece, potrebno je utvrditi posebne potrebe u prehrani za svako

pojedino dijete. Vodimo računa o eventualnim alergijama i specifičnim bolestima probavnog trakta djece te

izlazimo u susret korisnicima drugačijih svjetonazora, potreba i prehrambenih navika. Prilikom izrade

jelovnika vodimo računa o uravnoteženoj prehrani, većoj zastupljenosti povrća i žitarica, a iz jelovnika smo

potpuno izbacili svinjetinu.

Plan obroka

Obroci za 10 satne programe: zajutrak, doručak, ručak, užina, voće.

Kontrolu i nadzor nad prehranom djece obavljat će Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, na

temelju ugovora.

Dnevni ritam prehrane (tijekom cijeloga dana – voće):

6,30 – zajutrak

8,00 – 09:15, doručak

11,00 – 12:30, ručak

14:30 – užina

17:00 – obrok za djecu poslijepodnevne produžene smjene

U naš sustav rada potpuno smo implementirali HACCP sustav te djelujemo u skladu s njim.

Jelovnike svaki mjesec sastavlja glavna kuharica. Tjedni jelovnici se objavljuju na oglasnim pločama svih

objekata kako bi roditelji imali uvid u jelovnik. Za djecu s posebnim prehrambenim potrebama obroci se

sastavljaju u dogovoru s roditeljima i prema preporuci i uputama liječnika. Priprema obroka obavlja se u

centralnoj kuhinji u objektu u Petrijancu, a ručak se u termos posudama prevozi u ostale objekte. Ostali

obroci se u podružnicama pripremaju u njihovim čajnim kuhinjama. Pripremaju ih servirke-spremačice, koje

imaju položen higijenski minimum. Kontrolu kvalitete prehrane, kao i higijenskih zdravstvenih uvjeta vrši

prema Ugovoru mikrobiološki odjel Bolnice Varaždin.

Čišćenje i dezinfekciju prostora svakodnevno provode spremačice, a dezinfekciju igračaka dnevno i tjedno

provode odgajatelji.

Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

Sadržaj rada Razdoblje provođenja Izvršitelj

Čišćenje i dezinfekcija prostora svakodnevno spremačice

Dezinfekcija igračaka svakodnevno i mjesečno odgajatelji i spremačice

Dezinsekcija i deratizacija

prostora studeni, svibanj Veterinarska stanica

Ispitivanje mikrobiološke

ispravnosti 4x godišnje ZZJZ Varaždinske županije

Ispitivanje energetske i

prehrambene vrijednosti obroka 4x godišnje ZZJZ Varaždinske županije

Laboratorijske pretrage 2x godišnje kuhinja

Godišnji pregledi djelatnika 1x godišnje odgajatelji

Suradnja s epidemiološkom

službom 2x godišnje i po potrebi epidemiolog

Praćenje psihofizičkog razvoja djece provodi se u kontinuitetu, a izvršitelji su odgajateljice i stručni tim

vrtića.

S ostvarenim preduvjetima njege i fizičkog razvoja, emocionalnom sigurnošću te osobnom afirmacijom,

dijete pomiče svoju pozornost prema širem okruženju, stvarajući i gradeći paralelne igre, igre u paru s

vršnjacima koje vode do izgradnje prijateljskih i suradničkih odnosa. Obzirom da je prema Thomas i

Chessivu za djetetov razvoj presudno koliko se njegov temperament podudara s onim što se zbiva u

njegovom fizičkom i socijalnom okruženju, odgajatelji su obavezni pratiti dimenzije temperamenta i unositi

ih u djetetov osobenik.


potrebe nisu zadovoljene. Sve počinje od fizičkog opstanka pa se prva razina ljudskih prava i potreba tiče

biološke sigurnosti. Osjećati se sigurnim, zaštićenim, samodovoljnim i ispunjenim tjelesnom ugodom (koja

je znak fizičke zaštićenosti) prva je i osnovna ljudska potreba, stoga je stvaranje uvjeta da zadovoljimo ovu

potrebu primarni i obavezni preduvjet organizacije odgojno – obrazovnog rada i prijema djeteta za boravak

u vrtiću.

Odgojno obrazovni proces u vrtiću polazi od znanja da svi ljudi imaju identične potrebe i da ih

zadovoljavaju na predvidiv način, odnosno predvidivim redoslijedom (prema Maslowu). Da bi razumjeli

ponašanje, treba poznavati i razumjeti ljudske potrebe, što nas dovodi do nužnosti poznavanja i

razumijevanja ljudske motivacije.

Pored biološkog, fizičkog razvoja organizacija rada i života u vrtiću obuhvaća

- psihomotorni razvoj

- intelektualni razvoj

- emocionalni razvoj

- socijalni razvoj

- duhovni razvoj


potrebe nisu zadovoljene. Prva razina ljudskih potreba je biološka sigurnost, koja podrazumijeva: sigurnost,

zaštitu, samodovoljnost, tjelesnu ugodu i fizičku manifestaciju ljubavi kroz tjelesnu bliskost: dodir, zagrljaj i

nježnost.

Stoga svi oblici tjelesnih aktivnosti koji ispunjavaju osobu tjelesnom ugodom, od kretanja do

senzoričke integracije, ukusne hrane ili dobrih uvjeta za kretanje, spadaju u ovu razinu ljudskih potreba.

Tjelesni aspekt čovjekovog bića nije odvojen od emotivnog, mentalnog ili duhovnog - riječ je samo o

specifičnoj manifestaciji ljubavi koja se ovdje umjesto na apstraktan ili suptilan, izražava na vrlo konkretan

način.

Da bi zadovoljili primarnu potrebu njege i skrbi za dijete poštivat ćemo protokol prijema i dnevnog

zdravog ritma djeteta, uz uvažavanje individualnih potreba i razlika.

Obavezne radnje prilikom PRIJEMA DJETETA U VRTIĆ SU: informiranost roditelja, zdravstvena

potvrda liječnika, osigurati adaptacijski period zajedničkog boravka djeteta i njemu bliske odrasle osobe ili

dogovoriti dužinu boravka djeteta, osigurati prostor u garderobi, odjeću i prostor za spavanje (za dijete

spavača), rezervnu odjeću za vrijeme boravka djeteta u vrtiću te pribor za higijenu zubiju. Prema potrebi

surađivati s psihologom te Centrom za socijalni rad.

Izvršiti normativnu proceduru prijema: Ugovor o polasku djeteta, podaci za Zdravstveni karton i imenik

djeteta, upis u Matičnu knjigu.

Odgojitelj je obavezan za svako dijete voditi OSOBENIK DJETETA, a za dijete s posebnim

potrebama (teškoćama u razvoju ili darovito dijete) i cjelovitu dokumentaciju o psihofizičkom razvoju

djeteta.

Odgojno – obrazovni rad provodit će se kroz raznovrsne materijalne poticaje i socijalne kontakte

omogućavajući djetetu zadovoljavanje potreba za prehranom, odmorom, aktivnostima, kretanjem,

cjelovitom psihofizičkom razvoju te boravkom na zraku.

Prehrana u vrtiću organizirana je prema važećim zakonskim propisima i suvremenim

nutricionističkim znanjima o potrebama djece za raznovrsnim i pravilnim izborom namirnica. Kontrolu

kvalitete prehrane, kao i higijenskih zdravstvenih uvjeta vrši prema Ugovoru mikrobiološki odjel Bolnice

Varaždin.

Da bi sustavno zadovoljavali dječju potrebu za fizičkim razvojem od najranije dobi učit ćemo ga da

pokaže što mu treba, upućivati ga na načine kako da od drugih traži da mu omoguće ostvarenje prava na

zadovoljenje osnovnih potreba, a da to bude socijalno prihvatljivo i da ne ugrozi tuđu sigurnost, dobrobit i

zadovoljavanje tuđeg prava.

Nakon biološke i emocionalne sigurnosti slijedi potreba za samopoštovanjem koja se ostvaruje kroz

procese samodokazivanja. Dijete ima potrebu osjećati se cijenjenim od strane drugih, želi biti ono što jest i

kao takav želi biti prihvaćenom od okoline. Želi se izboriti za sebe i svoje ciljeve, nastoji samo brinuti za

sebe, želi postati moćno, utjecajno, samostalno i poštovano. Prema Jasper Juul djetetov pojam o sebi

predstavlja unutarnji stup unutar kojeg je svjesno:

- ja sam netko i nešto u sebi samom

- ja jesam, neovisno o tome što znam i mogu

Potvrda od strane bliskih osoba iz vlastite okoline izuzetno je bitno sredstvo emotivnog razvoja. Radi

pravilnog razvoja djeteta, u odgojno – obrazovnom radu neophodno je izbjegavati suptilne igre kontrole i

nadmoći koje iz međusobnih odnosa učine bojno polje na kojem se osobe koje su u međusobnom odnosu

međusobno bore za prevlast. Takvim se oblicima ponašanja samo kompenzira nedostatak potvrde u fazi

razvoja u kojoj je potvrda bitna i od posebne važnosti za dijete.

S ostvarenim preduvjetima njege i fizičkog razvoja, emocionalnom sigurnošću te osobnom

afirmacijom, dijete pomiče svoju pozornost prema širem okruženju, stvarajući i gradeći paralelne igre, igre u

paru s vršnjacima koje vode do izgradnje prijateljskih i suradničkih odnosa. Obzirom da je prema Thomas i

Chessivu za djetetov razvoj presudno koliko se njegov temperament podudara s onim što se zbiva u

njegovom fizičkom i socijalnom okruženju, odgojitelji su obavezni pratiti dimenzije temperamenta i unositi

ih u djetetov osobenik, prema niže navedenoj tabeli ( preuzeto iz Živjeti i učiti prava, str115)

AKTIVNOST tjelesna aktivnost djeteta za vrijeme jela, oblačenja, svakodnevnim

situacijama: igre, šetnje, boravka na zraku

RITMIČNOST djetetova predvidljivost: uključujući raspored hranjenja, ciklus spavanja,

vršenja nužde; izmjene raznovrsnih igara, centara aktivnosti

PRISTUPANJE/

PRIVLAČENJE

koliko pozitivno dijete reagira na nove događaje ili poticaje ( igračke,

materijalne poticaje, novu djecu) uključujući izražavanje raspoloženja i

ponašanje

PRILAGODLJIVOST lakoća kojom se dijete prilagođava novoj situaciji: na igralištu, u

kazalištu, javnim nastupima

INTENZITET razina energije djetetovih reakcija, pozitivnih i negativnih

PRAG REAKCIJE količina podražaja potrebna da izazove reakciju djeteta

RASPOLOŽENJE broj veselih i prijateljskih reakcija koje dijete pokazuje naspram neveselih

i negativnih ponašanja

DISTRAKTIBILNOST lakoća kojom se djetetovo ponašanje koje je u tijeku prekida izvanjskim

događajem ili podražajem

OPSEG PAŽNJE I

USTRAJNOST

koliko dugo dijete izvodi neku aktivnost i djetetova spremnost da s njom

nastavi kada se suoči s preprekama

IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Svojim radom želimo ostvariti uvjete za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti. Želimo doprinijeti

kvaliteti njegova odrastanja te posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života. Osiguravanje takvih uvjeta

jamči razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osigurava jednake mogućnosti svoj djeci.

U planiranju, provođenju, dokumentiranju I unapređivanju odgojno obrazovnog rada polazimo od

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, koji je donesen Odlukom Ministarstva

znanosti, obrazovanja I sporta , prosincu 2014. godine a koji polazi od postojećih nacionalnih dokumenata

(Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991.), Konvencije o pravima djeteta

(2001.), Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i

srednjoškolsko obrazovanje (2011.), Smjernica za strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike

Hrvatske (2012.) i Priruĉnika za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja

(2012.)), primjera dobre odgojno-obrazovne prakse u Republici Hrvatskoj i svijetu te od znanstvenih studija

o dosezima u podruĉju inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja odgojitelja i drugih struĉnih

djelatnika vrtića, publiciranih u poljednjih dvadeset godina.

Za odgojno-obrazovnu praksu važno je da odgojitelj tijekom procesa integrira pristup djetetu jer je na

taj način djetetu dana mogućnost cjelovitog razvoja, primjerenog njegovim potrebama, sveukupnom

socijalnom, kognitivnom, emocionalnom, tjelesnom i duhovnom razvoju. Zbog toga kvalitetu provođenja

odgojno-obrazovnog rada promatramo kroz integriranost pristupa i aktivnosti, a organizaciju aktivnosti po

tradicionalnim metodama u usporedbi s integriranim pristupom smatramo djelomičnim, uskim, plitkim,

manje obuhvatnim te smo u praćenju i evaluiranju odgojno obrazovne prakse prema takovom pristupu

nepopustljivo kritički.

BITNE KARAKTERISTIKE ZA UNAPREĐENJE ODGOJNO-ORAZOVNOG PROCESA

Za odgojno-obrazovnu praksu važno je da odgojitelj tijekom procesa integrira pristup djetetu jer je na

taj način djetetu dana mogućnost cjelovitog razvoja, primjerenog njegovim potrebama, sveukupnom

socijalnom, kognitivnom, emocionalnom, tjelesnom i duhovnom razvoju.

Zbog toga kvalitetu provođenja odgojno-obrazovnog rada promatramo kroz integriranost pristupa i

aktivnosti, a organizaciju aktivnosti po tradicionalnim metodama u usporedbi s integriranim pristupom

smatramo djelomičnim, uskim, plitkim, manje obuhvatnim te smo u praćenju i evaluiranju odgojno

obrazovne prakse prema takovom pristupu nepopustljivo kritički.

Za djecu s posebnim potrebama potrebno je:

- što ranije uočiti teškoće i biti spreman za pomoć

- pokušati ostvariti što bolju suradnju s roditeljima

- uputiti roditelje da potraže pomoć stručnjaka,

- pokazivati razumijevanje za djetetove teškoće,

- u radu biti kritičan, ali oprezan i taktičan,

- hrabriti ga, poticati i hvaliti i za male uspjehe,

- isticati njegova dobra postignuća u drugim područjima,

- u radu biti dosljedan, uporan i strpljiv,

- utvrditi njegovu razinu znanja i usvojenosti vještina,

- pokušati mu prilagoditi vremenski raspored rada,

- povremeno mu davati lakše zadatke koje može uspješno riješiti,

- koristiti se individualizacijom u radu, češće mu prilaziti,

- u radu koristiti različita sredstva i pomagala

Za darovito dijete obavezno se određuje područje darovitosti:

- opće intelektualne sposobnosti

- specifične akademske, školske sposobnosti

- kreativne sposobnosti

- umjetničke sposobnosti

- psihomotorne sposobnosti

Darovito ponašanje pokazuje interakciju triju osnovnih skupina ljudskih osobina: iznadprosječne

opće i/ili specifične sposobnosti, visoke usmjerenosti na zadatak i visokog stupnja kreativnosti, pri čemu

„pronaći novo, originalno rješenje nekog problema, vidjeti neobičan odgovor tamo gdje ga drugi ne vide,

napraviti originalno umjetničko djelo, znači biti kreativan“(str. 80, Psihologija razvoja).

Cjelokupna opremljenost i organizacija vrtića temelji se na ostvarenju programa usmjerenog na

dijete. Načela rada od kojih polazimo : razvojna primjerenost, progresivni odgoj i obrazovanje,

individualizirano učenje. Navedena načela ostvarujemo kroz organizaciju odgojno-obrazovnog rada u

centrima aktivnosti čija organizacija i oprema podržavaju dobnu i individualnu primjerenost, mogućnost

razvoja igre prema mentalnoj dobi i socio – emocionalnoj zrelosti djeteta, a prema Nacionalnom kurikulumu

za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Stvaranje okruženja za istraživačko - spoznajne aktivnosti

Sakupljanje, sortiranje, klasificiranje, manipuliranje, uočavanje prostornih odnosa, odnosa

zakonitosti ponavljanja i pojavljivanja. Omogućiti punjenje, pražnjenje, upoznavanje sa svojstvima

materijala, uspoređivanje po težini, veličini, bojama, osobinama materijala, volumena, zvuku, taktilnosti,

promjenljivosti ili stalnosti oblika. Cilj razvoj svih fizičkih osjetila i njihovu međusobnu integraciju,

misaonih procesa: zapažanja, razlikovanja, uspoređivanja, analiziranja, sistematiziranja uz suigru s drugom

djecom razvijajući igru do suradničko konstruktivnih odnosa.

Aktivnosti različitog likovnog izražavanja i stvaranja obuhvaćaju crtanje, slikanje bojama kao

individualne i grupne radove, modeliranje glinom. Centar likovnog izražavanja i stvaranja materijalno je

opremljen prirodnim materijalima, raznovrsnim stvarima koje služe kao poticaji za likovni izraz djeteta po

promatranju i doživljaju. Za likovni izražaj i stvaranje poticaj su i svakodnevne prirodne situacije i oblici u

prostoru koji nas okružuje u samom vrtiću i neposrednoj okolini vrtića. centar likovnog izražavanja i

stvaranja opremljen je raznovrsnim vrstama i veličinama papira, olovkama, drvenim i uljnim pastelama,

temperama, kistovima, flomasterima, ogledalom, horizontalnim, kosim i okomitim radnim površinama.

Materijalna oprema centra sastoji se od raznovrsnih predložaka koji se crtaju ili slikaju tijekom pedagoške

godine po niže navedenom orijentacijskom rasporedu.

Centar za građenje

Centar građenja opremljen je raznovrsnim materijalima za igre građenja: duplo kocke, konstruktori,

drvene kocke, raznovrsna vozila, kocke i vozila s magnetima. Uz mnogobrojne i raznovrsne gotove

građevne igračke planiramo korištenje pedagoški neoblikovanog materijala u svrhu razvoja dječje

kreativnosti, upoznavanja mogućnosti primjene raznovrsnih materijala, razvoj ekološke svijesti. Niže

planirani materijali su orijentacijski i mogu imati i drugi vremenski raspored, ili biti drugog materijala i

namjene. Razvojne norme nisu navedene pošto su dio obaveznog znanja odgojno obrazovnih djelatnika, ne

polazimo od kronološke nego razvojne dobi djeteta, uvažavajući individualne osobine, interese i osobna

iskustva koja vode dijete u razvoju.

Dramske i obiteljske igre

Centar je organiziran od namještaja primjerenog veličinom i visinom djeci, omogućuje im

raznovrsne sadržaje funkcionalnih, simboličkih i stvaralačkih igara.

Obzirom da centra ima ograničene prostorne mogućnosti naveden su osnovni materijalni poticaji za

poticajno vrtićko okruženje kao preduvjet dječje igre i stvaralaštva.

Centar za stimuliranje vestibularnog sustava

To je stalni centar u prostorima boravka djece kojeg čini: bazen s lopticama, spužve za stvaranje

neravnina na podu, pregrade za penjanje i provlačenje, tobogan, strunjače za izvođenje koluta, mreže za

ljuljanje, valjci i lopte, karike. Odgajatelj je obavezan organizirati centar kao poticajno okruženje za

samostalnu dječju igru i kretanje, uz obavezu organiziranja prostora da je siguran za dijete primjereno

njegovoj razvojnoj dobi.

Centar za razvoj i stjecanje predčitalačkih vještina

Vještine koje se prate kod djeteta tijekom godine: (prema: Vidović-Rijavec-Vlahović Miljković:

Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zgb, 2003)

Centar predčitalačkih vještina temelji se na obavezi stvaranja uvjeta razvoja senzorne integracije. Razvoj

predčitalačkih vještina polazi od razina integracije, a materijalna priprema odgajatelja omogućuje takovo

okruženje vrtićkog prostora koje omogućuje djetetu samostalni izbor i istovremenu mogućnost korištenja

svih razina integracije:

1. taktilna osjetljivost – dodirivati i biti dodirnuto;

2. vestibularni sustav – omogućiti kretanje gore-dolje ( ljuljanjem, vrtnjom, njihanjem, okretanjem);

3. proprioceptivne unose – potičući djecu na samostalno izvršavanje svih radnji primjerenih njihovoj

kronološkoj ili pak razvojnoj dobi.

Centar logičko prostornih i količinskih odnosa

Osigurati materijalno okruženje koje djeci omogućuje stjecanje prostornih i količinskih odnosa kroz

igru, manipuliranjem raznovrsnim pedagoški neoblikovanim materijalima, manipulativnim igrama

stvaranjem preduvjeta za razvoj simboličke igre trgovine, tržnice ( situacija prirodnog susreta i korištenja

količina, brojeva, prostornih odnosa, odnosa veličina). Omogućiti djeci stjecanje pojmova kroz osobno

iskustvo, konstruiranjem i rekonstruiranjem pojmova, čineći. Rad na računalu s primjerenim igrama za

djecu.

Igre na otvorenom prostoru

Boravak na otvorenom prostoru i svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofzički

razvoj djeteta. Vanjski prostor u Varaždinu i Petrijancu u cijelosti je opremljen spravama i zadovoljava

sigurnosne mjere za igru i boravak djece, uz nadzor i organizaciju igara u suradnji s odgajateljem. U

pedagoškoj godini 2015./2016. planiramo dovršiti uređenje prostora za igru na otvorenom u Beretincu. Do

ostvarenja tog cilja, djeca odlaze u svakodnevne šetnje kako bi zadovoljili potrebu za boravkom na svježem

zraku.

U dogovoru s roditeljima, djeca korisnici objekata Dječjeg vrtića „Dječji svijet” borave na svježem zraku u

svim vremenskim uvjetima, i tijekom zimskih mjeseci. Boravak na zraku u zimskim mjesecima

podrazumijeva igre i sadržaje koji mobiliziraju na rad cijeli organizam djeteta, kao što su trčanje, grudanje,

sanjkanje i druge aktivnosti. Pri takvim aktivnostima poduzimaju se mjere zaštite djeteta od hladnoće i

vlage, ponajprije prikladnom odjećom i obućom.

Centar za glazbu

Omogućiti djeci razvoj osjetila i osjetljivosti slušanja, razlikovanja, doživljavanja i kreativnog

interpretiranja zvukova. Omogućiti materijalne poticaje prirodnih, proizvedenih zvukova. Izrada glazbenih

instrumenata: šuškalice, udaraljke, zvečke. Korištenje glazbenog dječjeg instrumentarija.

Centar taktilnih iskustava

Dodir je osjet koji se prvi razvija i od neprocjenjive je važnosti za kognitivni razvoj. Centar taktilnih

iskustava ima namjenu razvoja percipiranja pojava u prirodnom i društvenom okruženju, s namjerom da

uočimo, prepoznamo i obogatimo mogućnost primjene svega što nas okružuje, a da pri tome razvijamo osjet

dodira s ciljem upoznavanja okoline. Aktivnostima u ovom centru proširuju se dječja percepcija, osjetljivost

i kreativnost.

Za svu djecu u programu vrtića omogućit ćemo ostvarenje potreba kao što su:

- potreba za manifestacijom osobne moći

- potreba za društvenom sigurnošću

- potreba za osobnim uspjehom

- potreba za uspjehom zajednice

- potreba za osobnim razvojem

- potreba za globalnim razvojem

- potreba za potpunim ispunjenjem

- potreba za tjelesnom bliskošću i ugodom

- potreba za emocionalnom podrškom

- potreba za emocionalnom potvrdom

- potreba za skladnim vezama, prijateljstvom

Prema Bruneru „Sve što se može učiniti za nekog (…) na putu oblikovanja vlastitog stajališta jest

biti njegov suputnik na tom putovanju“, pa u skladu s tom spoznajom posebna pažnja u odgojno-

obrazovnom radu poklanja se:

- mogućnosti djeteta da odabere mjesto, materijale, partnere za igru

- pravo djeteta da odabere način aktivnosti i sudjelovanje uz društveno prihvatljive norme

- pravo djeteta da se uključi u igru, aktivnosti, sukladno svojoj razvojnoj dobi i razumijevanju

problema, situacije i odnosa

- uvažavanje subjektivnosti stava, pristupa djeteta, razumijevanje istog i uvažavanje

nelinearnog razvoja

- stvarati uvjete emocionalnog i socijalnog odnosa i doživljavanja djece međusobno, sebe

samog, razvoj empatije, kritičnosti, tolerancije

- pratiti i dokumentirati sveukupni razvoj prvenstveno kvalitativnim metodama,

dokumentirajući ih radovima djece, a kvantitativne metode evaluacije procijeniti

uvažavajući nedostatke s obzirom na dominirajuću ulogu odgojitelja pri upotrebi i

interpretaciji

Poseban program, evidencija i dokumentacija o radu vodi se za djecu s posebnim potrebama,

odnosno za dijete koje se razlikuje od prosječnog djeteta u:

- senzornim sposobnostima (oštećenje vida, sluha)

- komunikacijskim sposobnostima (teškoće spoznajnog razvoja, govorne smetnje)

- intelektualnim sposobnostima (pažnja, pamćenje, opažanje, zaključivanje, rješavanje

problema)

- socijalnom ponašanju i emocionalnom doživljavanju

- tjelesnim osobinama

Polazišta implemetacije Nacionalnog kurikuluma za rani I predškolski odgoj i obrazovanje

Kurikulum za djecu rane dobi

Djeca rane dobi uče fizički se krećući uokolo, kroz socijalne odnose i osjetilima iz iskustva u

okruženju – slušanjem, gledanjem, okusom, mirisom i dodirom. Djeca koja su naučila hodati koriste igračke,

govor i materijale u igri. Uloga odraslih u socijalizaciji je presudna.

Odnos s odraslima mora biti topao i pozitivan kako bi djetetu pomogao razviti osjećaj povjerenja u

svijet i osjećaj sigurnosti. Ti su odnosi presudni za razvoj zdravog samopouzdanja u djeteta. U ovoj dobi već

se stječu značajne sposobnosti osamostaljivanja, uključujući i brigu o sebi – higijena, hranjenje i oblačenje.

U ovoj se dobi treba pružiti dovoljan broj prilika za samoinicijativno ponavljanje novostečenih

umijeća te kako bi iskusili osjećaj samostalnosti i uspjeha. Također su bitne igre oponašanja, skrivanja i

imenovanja.

Dvogodišnjaci brzo razvijaju govorne sposobnosti.

U ovoj se dobi stječu socijalne sposobnosti, ali u grupi mora biti više jednaki igračaka jer je u

jasličara izražen egocentrizam te djeca još ne shvaćaju pojam dijeljenja s drugima.

Kurikulum za djecu u četvrtoj godini života

Naglasak valja staviti na jezik, aktivnosti i pokret, s jačim težištem na aktivnostima za razvoj krupne

motorike. Primjerene aktivnosti uključuju dramsku igru, igračke s kotačima, penjalice, puzzle, kocke, te

mogućnost pričanja i slušanja jednostavnih priča.

Kurikulum za djecu u petoj i šestoj godini života (četverogodišnjaci i petogodišnjaci)

Djeca u petoj godini života uživaju u većoj raznolikosti iskustava i u aktivnostima za razvoj fine

motorike – rad sa škarama, umjetničke aktivnosti, priručne igre, igre kuhanja. Sposobniji su u vlastitoj

koncentraciji. Lako pamte i prepoznaju predmete po obliku, boji i veličini. Također razvijaju osnovne

matematičke pojmove i sposobnosti rješavanja problema.

Petogodišnjaci razvijaju interes za društveno okruženje i svijet izvan sebe. Dobro koriste svoje

motoričke sposobnosti te pokazuju pojačanu sposobnost zadržavanja pažnje dulje vrijeme i u većim

skupinama, posebice ako se radi o njima bitnoj temi.

Mnogi četverogodišnjaci i većina petogodišnjaka kombiniraju ideje u složene odnose – pojam broja

kao što je slaganje 1 prema 1. Posjeduju rastuću sposobnost pamćenja i razvijenu finu motoriku. Također

pokazuju povećano zanimanje za funkcionalni vid pisanog jezika, poput prepoznavanja njima značajnih

riječi ili pak pokušaja pisanja vlastitog imena. Aktivnosti oblikovane isključivo za poduku slova, glasova i

pisanja nisu baš primjerena za ovu dobnu skupinu. Primjerenije je osigurati okruženje bogato pisanim

tekstovima kako bi se potaknulo na razvoj jezičnih sposobnosti i pismenosti u smišljenom kontekstu.

Kurikulum se može također proširiti izvan djetetova neposrednog iskustva sebe, svog doma i obitelji,

uključivanjem u posebne događaje i izlete.

Kurikulum za djecu u sedmoj i osmoj godini života (šestogodišnjaci i sedmogodišnjaci)

Šestogodišnjaci su vrlo aktivni te pokazuju znatne govorne sposobnosti. Pokazuju interes za igre i

pravila te iz tih iskustava razvijaju pojmove i sposobnosti za rješavanje problema.

Većina šestogodišnjaka te mnogi sedmogodišnjaci mogu biti mentalno zreliji (naspram tjelesne

zrelosti). Stoga su primjerenije aktivnosti one u kojima dolaze do izražaja različita umijeća i eksperimenti,

nego one koje iziskuju mehaničko rješavanje zadataka za stolom.

Sedmogodišnjaci trebaju vrijeme potrebno za usvajanje i uvježbavanje novostečenih tjelesnih i

spoznajnih aktivnosti. Postaju sve sposobniji za zaključivanje, slušanje drugih te pokazuju veću socijalnu

uzajamnost.

V. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Sudjelovanje odgajatelja u projektima EU i eTwinning projektima, društvenim aktivnostima

NAZIV PROJEKTA PARTNERI CILJEVI

S.E.L.F. DV “Zaleo”,

Španjolska

Kroz ovaj 2-godišnji projekt, stručni

djelatnici vrtića će u suradnji s

partnerom DV “Zaleo”, iz

Španjolske izraditi Metodički

priručnik za rad vrtića s roditeljima

koji će biti predstavljen i promoviran

u Madridu, lipanj, 2016

eTwinning projekte odgajatelji

prijavljuju kao koordinatori ili pak

sudionici tijekom godine

https://live.etwinning.net/unauthorized

dječji vrtići EU

Suradnja sustanovama državama

članicamaEU I pridruženi članicama

radi razmjene I stjecanje iskustva

Akcija “Čitaj mi”

http://www.citajmi.info/kampanja/

Prva nacionalna

kampanja za

poticanje čitanja

naglas djeci od

najranije dobi

Cilj kampanje je poticati roditelje i

druge odrasle da s čitanjem naglas

djetetu započnu već od njegova

rođenja kako bi čitanje postalo

dijelom svakodnevnog ugodnog

druženja roditelja i djece, te kako bi

se stvorila posebna emocionalna

veza između djeteta i odrasle osobe

koja mu čita.

Večer matematike

http://www.matematika.hr/

Hrvatsko

matematičko društvo

cilj: unapređivanje i promicanje

matematičke znanosti, nastave

matematike na svim razinama,

primjene matematike u drugim

disciplinama

NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

Stručna usavršavanja odgojnih djelatnika svojim sadržajem i oblicima usmjerena su na stjecanje

novih iskustava, znanja i vještina te usavršavanje već stečenih i razvoj novih kompetencija, a u funkciji

poboljšanja kvalitete odgojno-obrazovnog rada te zadovoljavanja potreba djece.

Stručna usavršavanja odgajatelji provode osobno, putem Odgajateljskog vijeća, stručnih aktiva, na

savjetovanjima, seminarima. Djelatnici se uključuju u stručna usavršavanja u organizaciji AZOO prema

Katalogu stručnog usavršavanja sukladno interesu.

Isto tako, prema vlastitim interesima uključuju se u seminare i webinare preko Agencije za mobilnost i

programe EU te platforme eTwinning.

Osobno stručno usavršavanje odgajatelj je dužan dokumentirati praćenjem suvremene pedagoške

literature i foto dokumentacijom svog odgojno – obrazovnog rada na postavkama izabrane literature.

Teme stručnog usavršavanja na Odgajateljskom vijeću

Mjesec Dan Tema stručnog usavršavanja Nositelj

rujan 14.9.

listopad 5.10.

- Uloga odgajatelja u igri kao

prirodnoj aktivnosti učenja djece

Ljubimka Hajdin,

pedagog

listopad 26. 10 - Plan i program rada za djecu

predškolske dobi

- Aktivnosti s “Cuisenaire” kao

materijalnog poticaja za poticanje

razvojnih mogućnosti količinskih

odnosa

- Učenje matematikeu ranoj i

predškolskoj dobi

Jelena Kežić

Ivona Udovičić

Tea Pirker

studeni 9.11 -Materijali i intrakativnost kod

djece rane dobi

Andrea Horvat

prosinac 14.12 - Kako učenje učiniti vidljivim

- Živjeti i učiti prava (prikaz knjige)

Mihaela Bošnjak

Ivana Mišak

siječanj 18.01 - Primjena Nacionalnog

kurikuluma za rani i predškoslki

odgoj i obrazovanje u praksi

ustanove

Natalija Tušek

Sanja Križanec

veljača 8.02. - Odgajatelj u dječjoj igri Jasminka Zrna

travanj 11.04. - Rano učenje stranog jezika

- Tradicionalne igračke, igre,

plesovi i zbirka zavičajnog govora

Ines Krobot

Petra Đaković

Danijela Kovaček

svibanj 9.05 - Materijali i igre na otvorenom

- Vrtić u prirodi

Dijana Ptiček

Jelena lazaneo

Stančin

kolovoz 29.08 Organizacija rada za 2016/2017.

godinu

ravnateljica

VI. SURADNJA S RODITELJIMA

Bitne zadaće:

Ostvariti partnerski odnos s roditeljima:

- pružiti potporu, pobuditi povjerenje roditelja u ustanovu

- obogatiti kvalitetu komunikacije na relaciji Vrtić-obitelj

- pojačati informiranje i učiniti ga sadržajnijim, privlačnijim, poticajnijim i

dosljedno podržavajućim

- poticati roditelje na sudjelovanje u aktivnostima u Vrtiću

- promicati duh i načela odgoja za demokraciju, građansko društvo, a posebno

prava djeteta

Sadržaji suradnje s roditeljima

OBLICI SADRŽAJI NOSITELJI VRIJEME

1. Uključivanje

u proces

prilagodbe

- boravak roditelja u grupi u vrijeme

razdoblja prilagodbe

- pomoć u ostvarivanju materijalnih uvjeta

odgojitelji tijekom god.

2. Zajedničke

aktivnosti

djece i

roditelja

- sudjelovanje u radu s djecom

- sudjelovanje u aktivnostima

projketa S.E.L.F

- sudjelovanje u aktivnostima

boravka u prirodi

- sudjelovanje na svečanostima

- izlet djece i roditelja

odgojitelji tijekom god.

3. Roditeljski

sastanci i

radionice

- tematski roditeljski sastanci; prema

dominantnim zadaćama i područjima rada

skupina i interesima roditelja - uvid

roditelja u život u skupini – neposrednim

boravkom u skupini - radionice - informativni roditeljski sastanci

odgojitelji i

stručni

suradnici

tijekom

godine

4. Individualni

razgovori s

roditeljima

- intervjuiranje roditelja i konzultacije u vezi

početka polaska djeteta u Vrtić -

savjetodavni rad za odgoj i pomoć

djetetu i roditelju

pedagog

psiholog

defektolog

logoped

odgojitelji

lipanj srpanj

tijekom

godine

5.Informiranje - kutići za roditelje; informacije o radu,

djeci i organizaciji rada

- izložbe dječjih radova

- promidžbeni materijal, letci, upute

- literatura za roditelje

odgojitelji i

stručni

suradnici

tijekom

godine

Oblici suradnje:

- individualni susreti i razgovori:

- dnevni razgovori i informacije – odgajatelji

- jedan puta mjesečno - pedagog

- tematski sastanci

- jedan puta godišnje za novoupisanu djecu

- radionice za roditelje sa stručnim voditeljem

- dva puta godišnje

- zajedničke igraonice za djecu i roditelje


adaptacijske igraonice za djecu s roditeljima

- tijekom godine dva puta tjedno

- priredbe i svečanosti


- pisane obavijesti u kutiću za roditelje te individualne pisane obavijesti

VII. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

Obilježavanje važnih datuma s organizacijama, ustanovama, udrugama koje su djelokrugom

rada vezane uz pojedine datume

ZNAČAJNI DATUMI I PRIGODE

AKTIVNOST VRIJEME REALIZACIJE NOSITELJI

AKTIVNOSTI

Hrvatski olimpijski dan 10. rujna svi vrtići, starije skupine

Dan igara 18. rujna svi vrtići

Dani kruha 1.-31. listopad svi vrtići

Dječji tjedan 5.-10.1 listopad svi vrtići

Svjetski dan prehrane 16. listopad svi vrtići

Mjesec knjige tijekom listopada svi vrtići, starije skupine

Međunarodni dan štednje 31. listopad svi vrtići

Svi sveti 1. studeni svi vrtići

Dan invalida 3. prosinac svi vrtići, starije skupine

Dan Sv. Nikole 6. prosinac svi vrtići

Dan ljudskih prava 10. prosinac svi vrtići, starije skupine

Božić i božićni blagdani 24. i 25. prosinac svi vrtići

Svjetski dan mira i Nova godina 1. siječanj svi vrtići, starije skupine

Međunarodni dan zaštite močvara 2. veljače svi vrtići, starije skupine

Valentinovo 14. veljače svi vrtići

Međunarodni dan materinjeg jezika 20. veljače svi vrtići, predškola

Maškare – Fašnik veljača/ožujak svi vrtići

Međunarodni dan žena 8. ožujak svi vrtići, starije skupine

Međunarodni dan rijeka 14. ožujak svi vrtići, starije skupine

Svjetski dan šuma 21. ožujak svi vrtići, starije skupine

Svjetski dan voda 22. ožujak svi vrtići

Svjetski dan meteorologije 23. ožujak svi vrtići, predškola

Svjetski dan kazališta 27. ožujak svi vrtići, starije skupine

Uskrs i Uskrsni ponedjeljak svi vrtići

Međunarodni dan dječje knjige 2. travanj svi vrtići, predškola

Svjetski dan zdravlja 7. travanj svi vrtići

Dan planeta Zemlje 22. travanj svi vrtići

Svjetski dan knjige 23. travanj svi vrtići, predškola

Dan obnovljivih izvora energije 26. travanj svi vrtići, predškola

Svjetski dan plesa 29. travanj svi vrtići, starije skupine

Olimpijski festival dječjih vrtića svibanj Varaždin i Petrijanec,

predškola

Majčin dan (2. ned u mj.) svi vrtići

Dan EU 9. svibnja svi vrtići

Međunarodni dan obitelji 15. svibanj svi vrtići

Međunarodni dan muzeja 19. svibanj svi vrtići, starije skupine

Svjetski dan sporta 31. svibanj svi vrtići, starije skupine

Dan zaštite okoliša 5. lipanj svi vrtići, starije skupine

Dan očeva (3. ned u mj.) svi vrtići

Međunarodni dan prijateljstva 3. kolovoz svi vrtići, starije skupine

KALENDAR SVEČANOSTI I PRIREDBI

R.BR. NAZIV SADRŽAJ VRIJEME

1. HRVATSKI OLIMPIJSKI

DAN

- sportske igre

- tradiconalne igre na otvorenom

- početkom

9. mjeseca

2.

DJEČJI TJEDAN

- Otvorena vrata vrtića“

- igraonice DND

listopad 2015.

3. DANI KRUHA-DANI

PLODOVA ZEMLJE,

KESTENJADA

- priprema pekarskih proizvoda,

- boravak u prirodi u suradnji s

roditeljima

- sudjelovanje u svečanostima I

programima u Općini

Petrijanec

listopad

4.

MJESEC KNJIGE

- Posjeta Gradskoj knjižnici i

knjižnicama u osnovnim školama,

- ilustracije bajki, priča,

listopad

5. SVETI NIKOLA, DAN

GRADA, BOŽIĆ, NOVA

GODINA

- interne svečanosti s roditeljima ,

- uređenje prostora u blagdanskom

ozračju,

prosinac

6.

VALENTINOVO

- zajednička druženja

- sudjelovanje u Gradskoj

povorci maškara

veljača

8.

USKRSNI BLAGDANI

- Bojanje i ukrašavanje pisanica,

- uređenje prostora u blagdanskom

ozračju

ožujak

9.

DAN PLANETA

ZEMLJE

Akcija uređenja okoliša, formiranje

žive ograde od sadnica jednogodišnjeg

bilja , radne aktivnosti, dječji likovni

radovi i eko poruke

travanj -

svibanj

10. MAJČIN DAN, OČEV

DAN, DAN OBITELJI

- dječji likovni rad i dječje izjave svibanj

11. Dan EU Sudjelovanje u aktivnosti DND svibanj

12. OLIMPIJSKI FESTIVAL usudjelovanje na Županijskoj

olimpijadi dječjih vrtića

svibanj

13. ZAVRŠNE

SVEČANOSTI

Priredbe za roditelje i priredbe za

građanstvo

05./06.mj.2015.

14. CJELODNEVNI

BORAVAK U PRIRODI

- izlet djece I roditelja u organizaciji

PD - MIV Varaždin Ogranak sekcije

“Čevo”

jednom

mjesečno rujan

- lipanj

SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

stručna suradnja sa Zavodom za školstvo, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i

športa, Odjelom ili pročelnicima za društvene djelatnosti pri Gradovima i Općinama u

Varaždinu i Republici

sudjelovanje na stručnim skupovima u organizaciji Zavoda za školstvo, smotrama

Gradska knjižnica „Metel Ožegović“ – dječji odjel - posjeti, aktivnosti s djecom,

pričaonice

Gradski muzej – entomološki odjel, povijesni odjel, aktualne izložbe - posjete,

muzejske radionice

osnovne škole područja na kojima vrtić djeluje

o susret s učiteljima prvih razreda, posjet budućih đaka

o informacije i suradnja s pedagogom, psihologom škole

o informacije o polaznicima programa predškole i djeci u godini prije polaska u osnovnu

školu

Kazališta, Društvo naša djeca, Turistička zajednica

Suradnja s partnerskim ustanovama, kulturnim i javnim ustanovama te roditeljima

uključenim u S.E.L.F projekt

VIII. VREDNOVANJE PROGRAMA

Sastavnice sustava vrednovanja u odgoju i obrazovanju su:

1. Unutarnje vrednovanje

2. Vanjsko vrednovanje

3. Samovrednovanje

Ove su sastavnice svrhovite ukoliko djeluju cjelovito i međusobno se nadopunjuju.

Vrednovanje ima velik utjecaj na kvalitetu sveukupnog odgojno obrazovnog procesa te na

stavove i uvjerenja.

Načela vrednovanja

1. Mjerila vrednovanja moraju biti usklađena s ciljevima učenja.

2. Procjena o napredovanju u učenju mora biti stalan dio poučavanja.

3. Koristiti višestruke metode evaluacije i višestruke izvore informacija.

4. Vrednovati treba i proces učenja i postignuća u učenju.

Cjelovitim vrednovanjem nastavu se usmjerava prema ostvarivanju očekivanih ishoda

obrazovanja – kompetencija.

Samovrednovanje ustanove

Samovrednovanje svukupnog rada i djelovanja ustanove provodit ćemo jednom mjesečno

tijekom odgajateljskih vijeća analizom i zajedničkom refleksijom odgojno obrazovnog rada a

natemelju pedagoške dokuemntacije odgajatelja.

Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje bitan je segment sveukupnog odgojno

obrazovnog rada ustanove. Praćenje procesa kroz dokumentaciju, refleksije, razvoj različitih

tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnosti djece i odgojnog procesa u cilju razumijevanja

djeteta (planiranje temeljeno na dokumentaciji) i poticanja interesa djece za učenje i razvoj

projekata (zapisi dostupni djeci npr. fotografije djece u aktivnostima u centrima, video zapisi,

tekstualni zapisi djece i odgojitelja i sl.) • pedagoška dokumentacija i uvidi u rad kao polazište

za raspravu i dijalog - refleksije rada • ISA za dokumentiranje i prezentaciju rada - priprema

dokumentacije za refleksije odgajatelja, prezentacija rada skupina kroz dokumentaciju,

estetsko uređenje prostora (holovi, međuprostori, blagovaona) u svrhu prezentacije rada djece

i procesa učenja djece.

Očekivani rezultati - unapređenje odgojno obrazovnog procesa korištenjem:

uvedeni etnografski zapisi dječjih aktivnosti

fotografije, izjave djece, anegdotske bilješke i sl. vidljivi u sobi dnevnog boravka i

zajedničkim prostorima vrtića

tromjesečni, tjedni i dnevni plan planira se na osnovu dnevnih zapažanja i praćenja

djeteta, te prepoznavanja interesa kako grupe tako i pojedinog djeteta

formirana za dokumentiranje i prezentaciju rada koja se redovito sastaje i planira

aktivnosti - etnografski zapisi iskorišteni za prezentaciju rada skupina i vrtića i

estetsko uređenje prostora, organizirane radionice za roditelje na nivou vrtića i izložbe

u prostoru vrtića i u lokalnoj sredini (likovni radovi, fotografije), osmišljen zajednički

projekt.

Program praćenja kvalitete rada vrtića - nastavak rada tima za kvalitetu.

praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove

nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu

samoevaluacija i vanjska evaluacija rada

Samovrednovanje stručnih suradnika vršit će se također na sjednicama Odgajateljskog vijeća

temeljem podnesenih izvješća o radu svakog pojedinog stručnog suradnika.

samovrednovanje sravnatelja vrši se na Upravnom vijeću dva puta godišnje podnošenjem

izvješća o radu, financijskih izvješća i pokazatelja postignutih materijalnih i odgojno

obrazovnih rezultata.

Ciljevi samovrednovanja je razrada strategija, metoda i postupaka za ostvarivanje

dogovorenih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, poboljšanje općega školskog ozračja,- jačanje

zajedništva i motivacije svih uključenih, podizanje razine samostalnosti i odgovornosti škola

za vlastiti razvoj.

Metodologija samovrednovanja - vršit će tim za kvalitetu koji imenuje ravnatelj u sastavu :

jedan član Upravnog vijeća ustanove, po jedna odgajateljica iz svakog objekta, domar i

ravnateljica ustanove.

Vanjsko vrednovanje provodit ćemo jednom godišnje, metodokogijom anketiranja roditelja-

korisnika usluga naše ustanove.

Samovrednovanje ustanove važno je za napredak u smjeru stvaranja uvjeta za uspješno

zadovoljavanje potreba i prava svih sudionika u procesu.Planiramo koristiti ankete za

roditelje, radi stjecanja slike o zadovoljstvu roditelja radom u vrtiću, kao i redovito ažuriranje

web stranice vrtića kao informiranja javnosti o radu i aktivnostima, te uspjesima ustanove.

Documents

DJEČJI VRTIĆ „DJEČJI SVIJET“ Anina 2, 42000 Varaždin ...¡nji-plan-i-program-2015-2016.pdf · Dječji vrtić „Dječji svijet“ ustanova je u privatnom vlasništvu za njegu,