Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku Uiteljski fakultet u Osijeku Dislocirani studij u Slavonskom Brodu

Djelovanje Ivana Filipovia u hrvatskom kolstvuStudentica: Irma Plee Mentor: doc.dr.sc. Damir Matanovi

UVOD Ivan Filipovi roen je 24. lipnja 1823. godine u Velikoj Kopanici od oca Josipa i majke Tereze ro. Filipovi-Heldentalski. Uvijek je s velikim potovanjem govorio o svojim roditeljima. Zlatno doba svoga ivota proivio je u roditeljskoj kui, te je sam za sebe znao rei da je kao djeak bio izrazito ivahan.

KOLOVANJE IVANA FILIPOVIA Prva tri razreda zavrio je u koli gdje mu je otac radio, a etvrti je pohaao u Vinkovcima. kolovanje je nastavio na vinkovakoj gimnaziji. Zavrivi gimnaziju 1841. godine nije mogao nastaviti kolovanje, te je ostao u Vinkovcima, gdje je te iste godine dobio mjesto uiteljskog pripravnika na Vinkovakoj glavnoj koli. 1842. godine odlazi u Mitrovicu na devetomjeseni uiteljski teaj, koji se odravao na nioj realci.

POETAK FILIPOVIEVA DJELOVANJA KAO KOLNIKA Zavrivi uiteljski teaj, Filipovi se vratio na glavnu kolu u Vinkovce, ali tu se zadrao samo kratko vrijeme. 1844. godine otiao je u Novu Gradiku, te je imenovan kolskim pomonikom. 1851. godine doao je u Zagreb na privatnu kolu Petra Zoriia radei u 1. i 2. razredu dvije godine i etiri mjeseca. Godine 1852. Ivan Filipovi je napisao pjesmu Domorodna utjeha zbog koje je osuen na dvije godine tamnice.

Kada je 2. veljae 1854. godine izaao iz zatvora, bio je neprestano promatran od strane zagrebake policije, koja je javljala u Be sve pojedinosti o njemu. Zatraio je mjesto u Zagrebu, ali ga je dobio u Osijeku gdje je bio izabran za uitelja, no nijedno od tih mjesta nije mogao dobiti zbog sudskog procesa koji jo nije bio zavren. Uz pomo Stjepana Ilijaevia dobio je mjesto uitelja u (Slavonskoj) Poegi.

DJELOVANJE U POEGI OD 1854. DO 1863. Filipovi je bio uitelj u Poegi punih devet godina. 1855. godine otvorio je etvrti razred, pa je u njemu obuavao za svojega boravka u Poegi. Ivan Filipovi je prvi osnovao kolsku knjinicu za mlade s natpisom: Knjinica III. razreda glavne uione u Poegi. Dok je slubovao u Slavonskoj Poegi, I. Filipovi je suraivao sa zagrebakim rodoljubima. Ivan Filipovi je prigodom odlaska iz Slav. Poege 1863. godine bio izabran poasnim lanom Poeke upanije.

Filipovi je iz Slavonske Poege otiao, jer je imao vrlo malu plau, te je bio primoran da trai bolje mjesto. Filipovi je elio doi u Zagreb, ali se tome protivio Duhovni stol zbog protukranskih misli koje je Filipovi iznio 1850. godine u Tobolcu. U Zagreb je doao poetkom kolske godine 1863./64. Poinje neprekidno raditi na organizaciji uiteljstva i reorganizaciji osnovne kole. hrvatskog

Najplodnije i najzaslunije razdoblje njegova rada.

FILIPOVI SPREMA UITELJSTVO ZA ORGANIZACIJU I cjelokupnog Filipovieva PREPOROD Dva zadatka koja su okosnicarada: podii pukog uitelja socijalno i struno, te s druge strane, reorganizirati puku kolu. Smatra se da je uiteljski pokret zapoeo 1865. godine kad je I. Filipovi sazvao Prvu hrvatsku uiteljsku skuptinu u Zagrebu. Ivan Filipovi je osnovao 1865. godine Uiteljsku zadrugu koja se navodi kao najstarije uiteljsko staleko drutvo. Osnovni cilj i zadaa navedenoj udruzi bila je materijalno pomaganje uiteljskih udovica i siroadi.

Na Filipoviev organizatorski rad veliki utjecaj je imala 19. opa njemaka uiteljska skuptina koja je odrana 1870. godine u Beu. U djelu Beke pedagogijske slike iznio je svoje misli o tome to bi trebalo initi da se hrvatsko puko kolstvo unaprijedi. Nakon povratka iz Bea poeo je intenzivno raditi na ostvarivanju ideja koje je zamislio. Prva opa hrvatska skuptina odrana je 23., 24. i 25. kolovoza 1871. godine u Zagrebu.

Centralni odbor izabrao je 12 tema, a izmeu njih kroz tri dana skuptinskog rada raspravljena su ova pitanja: Koja je svrha puke kole i kako da se uredi? Kakvo mora biti unutranje ureenje puke kole? Koja su bitna prava i dunosti uitelja?

Skuptina je u vezi s postavljenim pitanjima donijela uglavnom napredne zakljuke, koji su utjecali i na koncepciju prvoga kolskog zakona (1874. godine) i na kasniji rad uiteljskog pokreta.

Filipovi je poeo raditi na osnivanju Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora. Pravila su mu potvrena 30. rujna 1871. godine. Osnovao Zbor kao ustanovu koja e rukovoditi daljom strunom i opom naobrazbom uitelja, te unaprijediti prosvjetni rad. Prva djelatnost HPKZ od godine 1871.-1873. sastojala se u izdavanju Knjinice za uitelje i drugih spisa.

OSNIVANJE HRVATSKOGA PEDAGOKO KNJIEVNOGBea 1870. godine, ZBORA Nakon prvog povratka iz

Napredak je objavljivao lanke iz razliitih podruja teoretske i praktine pedagogije, povijesti pedagogije i kolstva. 1871. i 1872. godine izlazio je izvan Zbora asopis Prosvjeta, koji je bio namijenjen koli i domu, a ureivao ga je Ivan Filipovi. Prema uvodnom lanku Prosvjete hrvatski uitelji treba da stupe u vezu i da djeluju u skladu s pedagokim radom.

Zabavno i pouni asopis za djecu i mlade Smilje imalo je odgojnu funkciju, jer je mlade pored molitvenik itala tivo svjetovnog i zanimljivog sadraja. Druga opa hrvatska skuptina odrala se u Petrinji 25., 26. i 27. kolovoza 1874. godine. Raspravljalo se o uiteljskim kolama, o daljnjoj naobrazbi uitelja, o graanskim kolama, i to je najvanije, razmatrala se osnova novoga kolskog zakona. Samo drava ima pravo uzdravati muka i enska uiteljitva i na njih nitko ni u jednom pogledu nema utjecaja osim drava. Za daljnje obrazovanje uitelja predloeno je: osnivanje kotarskih uiteljskih drutava, slanje uitelja na glasovita inozemna uiteljita, dranje nastavnih teaja za daljnju naobrazbu uitelja.

PRVI HRVATSKI KOLSKI ZAKON Ovim zakonom Hrvatska prvi puta autonomno odreuje svoje kolstvo. samostalno i Uvodi se obavezna nia etverogodinja puka kola. U graanskoj koli (najmanje trogodinjem trajanju) uenici se poetno profesionalno osposobljavaju za zanimanja iz obrta, trgovine i umnog gospodarstva. kolske zgrade moraju biti graene na zdravim i pogodnim mjestima, moraju biti suhe, svijetle, s dovoljno prostora za uenike.

Nastavni jezik u svim je kolama hrvatski, osim u onim kolama koje podiu opine druge narodnosti. U takvim kolama osim materinskog jezika, ui se hrvatski jezik, kao obvezan nastavni predmet. U zakonu se navode i nastavni predmeti: vjeronauk, materinski jezik, itanje, pisanje, slovnica, vjebe u govoru i pismenom izraavanju, zatim raun, zemljopis, povijest, fizika i prirodopis. Graanske kole mogu polaziti uenici koji ele nastaviti nauk pukih kola, s obzirom na obrt, trgovinu i umno gospodarstvo.

Jasno je razgraniena nadlenost izmeu crkve i drave na podruju pukog kolstva. Crkva zadrava organizaciju vjeronauka, kao i nadzor odgoja. i nadzor

Drava dobiva nadzor nad obrazovanjem. Ovaj nadzor drava preputa strunjacima i uvodi instituciju upanijskih kolskih nadzornika za koje se biraju najstruniji uitelji. Ivan Filipovi je 1875. godine imenovan upanijskim kolskim nadzornikom zagrebake upanije. Uitelji dobivaju poloaj dravnih slubenika, ime im je osigurana mjesena i godinja plaa,

Trea opa hrvatska skuptina odrana je u Osijeku od 4. do 6. rujna 1878. godine. Politike prilike bile su izrazito teke pa je to utjecalo na rad te skuptine. (Austrija je provodila okupaciju Bosne i Hercegovine.) S jedne strane vlast je provodila pritisak na uitelje, a s druge strane crkva ih je napadala zbog irenja materijalizma. etvrta opa hrvatska skuptina trebala se odrati u Dalmaciji. No, zbog novonastale politike situacije, okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine ova skuptina nije odrana.

SAVEZ HRVATSKIH UITELJSKIH DRUTAVASjedinjenjem Vojne krajine s Banskom Hrvatskom 1881. trebalo se donijeti i jedinstveni novi kolski zakon. Predlagalo se da se broj godina polaska kole smanji, plae uitelja smanje, broj godina za mirovinu povea na 40, obrazovanje uitelja da se ogranii, udanim uiteljicama zabrani rad. Hrvatski pedagoko-knjievni zbor odrava 24. i 25. rujna 1884. godine sveanu proslavu 10. godinjice prvog kolskog zakona. Filipovi je predloio da se kotarska drutva ujedine u jedinstveni Savez hrvatskih uiteljskih

Za privremenog predsjednika izabran je Ivan Filipovi. Pravila su potvrena 20. svibnja 1885. i privremeni odbor konstituirao se s Filipoviem na elu 18. lipnja 1885. u stalan.

Potkraj svih peticija i akcija od strane Saveza donesen je 1888. godine novi kolski zakon, koji je zaista znaio korak unazad.

OSNIVANJE HRVATSKOG UITELJSKOG DOMA Hrvatski uiteljski dom ujedno je bio prvi uiteljski dom u cijelo tadanjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, a drugi u Europi. Sveano otvorenje bilo je 4. rujna 1889. godine. Dom je postao sredite i zborno mjesto hrvatskog uiteljstva, a danas svih prosvjetnih radnika Hrvatske. U njemu su se u prolosti rjeavala mnoga znaajna kolskopedagoka i uiteljska pitanja te je dom postao sudionikom u razvitku naeg kolstva i pedagoke misli. U zgradi Hrvatskog uiteljskog doma, inicijativom HPKZ-a, osnovan je 1901. godine Hrvatski kolski muzej i Pedagoki arhiv.

PEDAGOKE MISLI IVANA FILIPOVIAU vrijeme najveeg poleta uiteljskoga pokreta u kole je uveden Herbartov pedagoki sistem, iako uitelji nisu bili njime oduevljeni. Filipovi, iako se u koli morao pomiriti s Herbartom, kao pedagog ostao je vjeran idejama Diesterwega i Dittesa, to se osjea u svim njegovim djelima. U djelu Beke pedagogijske slike, Filipovi je stvorio predodbu kakva treba biti hrvatska puka kola. U prvom redu istie da se kola mora osloboditi od crkve. O tome kako kola mora biti iznutra organizirana,

Uenike se mora neprestano poticati i usmjeravati. Svaki razred treba imati svog uitelja, koji e moi voditi brigu o individualnim sposobnostima i predznanju uenika. Ivan Filipovi imao je napredne poglede u pitanjima uiteljskog obrazovanja. Zalagao se za pravo ene na sveuilino obrazovanje i traio potpunu ravnopravnost ena s mukarcima u socijalnom ivotu, u braku i javnom ivotu. U Nevenu od 1854. do 1856. godine objavljuje niz lanaka namijenjenim enama pod naslovom Listovi za na krasni spol.

Ivan Filipovi se cijeli ivot bavio knjievnim radom. Sam je pokrenuo asopis za mlade Bosiljak, kolski list Prosvjetu i Knjievnu Smotru koja je izlazila kao prilog uz Napredak. Kao oduevljeni pristalica ilirskoga pokreta, poeo je pisati pjesme, Domorodne budnice, koje su objavljene u Gajevoj Danici. Najpoznatija Filipovieva pjesma je Domorodna utjeha koja je objavljena u 38. broju Nevena

KNJIEVNI RAD IVANA FILIPOVIA

Godine 1850. napisao je djelo Mali tobolac raznog cvetja za dobru i pomnjivu mlade naroda srbskoilirskoga. To djelo ima etiri dijela. U prvom su pjesme, u drugom male pripovijetke prevedene sa talijanskog jezika, u treem mudre izreke, a u etvrtom domorodne misli. Od izvornih djela za mlade posebno se istie Jagodnjak. To je zbirka pjesama i pripovijedaka. Knjievni rad Ivana Filipovia nije toliko vrijedan umjetniki koliko idejno. U svojim pjesmama istupa kao branitelj slobode i odluan protivnik ropstva. U literaturi namjenjenoj mladima dolazi do izraaja ideja borbe protiv germanizacije, maarizacije i razvijanje ljubavi prema narodnom jeziku.

FILIPOVIEVO UMIROVLJENJE I POSLJEDNJI DANI IVOTA Ivan Filipovi umirovljen je 23. kolovoza 1887. godine., ali se nakon

toga ne povlai iz javnog ivota. Filipovi se pred kraj svog ivota razoarao u svojim najbliim suradnicima, te je zato izaao iz Saveza i Uiteljskog doma, u koji vie nikad poslije toga nije uao. 28. listopada 1895. umro je od srane kapi. "Nagradu Ivan Filipovi" dodjeljuje Republika Hrvatska za znaajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i predstavlja najvie priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju.