DJEĈJI VRTIĆ „REMETINEC“ ZAGREB, Lanište 1d Tel. 6594 420 ... · Pripreme za poĉetak nove pedagoške (radne) godine, struĉni djelatnici i ostali zaposlenici, obavljali su

1

DJEĈJI VRTIĆ „REMETINEC“ ZAGREB, Lanište 1d Tel. 6594 420 [email protected]

Ravnatelj:

Klasa: 601-02/17-05/01 Snjeţana Mutak, dipl.paed. Urbr.: 251-557-04-17-1 ZAGREB, rujan 2017.

2

SADRŢAJ: 1. USTROJSTVO RADA .................................................................... 3

2. MATERIJALNI UVJETI RADA ....................................................... 15

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE .................. 16

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ....................................................... 18

5. STRUĈNO USAVRŠAVANJE ......................................................... 52

6. SURADNJA S RODITELJIMA ........................................................ 57

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ĈIMBENICIMA ................................... 62

8. VREDNOVANJE PROGRAMA ....................................................... 64

3

ISHODI/PROMIŠLJANJA U sagledavanju bitnih prioriteta, a imajući na umu sve djelatnike (razl. profila) u tranzicijskom periodu izmijenjenih uvjeta rada kao i okolnosti imenovanja nove vršiteljice duţnosti ravnatelja, fokusirali smo se na provedbu od ranije definiranih programskih standarda i strategija rada koje smo (već prije) uskladili s našim, prepoznatljivim vrtićkim Kurikulumom, vodeći raĉuna o kulturi ustanove, naĉelu dobrobiti za dijete, kao i profesionalnim kompetencijama u primjeni (sukladno radnoj ulozi), tj. odgovornosti svakog pojedinca u ustanovi, za ostvarenje definiranih zajedniĉkih (i individualnih) ciljeva. U tekstu što slijedi, donosimo pregled pokazatelja uspješnosti u odnosu na (pred)postavljene prioritete, u periodu od 11.05.2017., do 31.08.2017. u mjeri u kojoj ih je bilo moguće prikupiti s obzirom na „prirodu“ zadaće i dimenziju raspoloţivog vremena. Neki podatci, poput onih o objektima i organizaciji rada, broju djece, programima itd. prezentirani su na godišnjoj razini – poznati su svim strukturama str. djelatnika i „relativno stabilni“ (u planiranju i izvedbi) . Prikazi ostalih dimenzija (uz prezetirane) kao i detaljnija analiza postignuća i podataka u okviru ustrojstva rada, bit će moguća tek po realizaciji Godišnjeg plana i programa rada za nastupajuću pedagošku godinu, odn. kada isti budu prikupljeni i obraĊeni. Za potrebe ovog Izvješća, korišteni su (samo) podatci koji su bili dostupni i koji najslikovitije reprezentiraju „stanje“. OSNOVNE ODREDNICE REALIZACIJE (u specifiĉnim uvjetima): Na narednim stranicama, donosimo pregled cjelokupne realizacije u odnosu na bitne odrednice o-o. procesa, kao i cjelokupnog rada Ustanove po prioritetnim/programskim zadaćama, radnim ulogama i u odnosu na vremensku dimenziju. Slijedom. Javnost rada ustanove Svi relevantni ĉimbenici, pravovremeno su i na zakonom propisani naĉin, izvještavani o zateĉenom stanju poslovanja Ustanove do perioda razješenja odn. novog imenovanja kao i za vrijeme trajanja istog. UOĈENO/PODUZETO – zapisniĉki je (a u dijelu sluĉajeva i komisijski) konstatirano stanje po pojedinoj zadaći/aspektu, izvornici se nalaze u arhivi vrtića. Na vrtićkom WEB- u, objavljeni su dokumenti/sadrţaji, a koji se odnose na: rezultate upisa djece u vrtićke programe, objave natjeĉaja za pojedino radno mjesto, odgovore roditeljima na upite Na traţenje roditelja, izraĊeni su i izdani nalazi i mišljenja za djecu u svrhu upisa u OŠ Djeci polaznicima predškolskih skupina i integriranog programa predškole, izdana je potvrda o realizaciji

I. USTROJSTVO RADA

4

Osmišljeni su i roditeljima prezentirani individualizirani odgojno-obrazovni programi za svu djecu za koju je utvrĊeno postojanje potrebe – daroviti, djeca s TUR, trajnim posebnim potrebama i prolaznim stanjima u svim razvojnim aspektima ili podruĉju zdravstvenog stanja djeteta... PODATCI O PROGRAMIMA, BROJU SKUPINA I BROJU DJECE 1. OBJEKTI RADA– rad se odvijao sukladno raspoloţivim kapacitetima, programskim standardima u okviru redovnog i specijaliziranih programa: u 26 odgojnih skupina - 7 jasliĉkih, 19 vrtićkih na 3 lokacije – Lanište 1d, V. Vukova 9, i Nehruov trg 34

2. REDOVNI RAD I RAD U SMANJENOM KAPACITETU(za tranzicijsko razdoblje od 11.05.2017-31.08.2017.) 2.1.Realizacija Plana i programa rada ustanove – provoĊenjem programa Redovni i posebni/specijalizirani programi (prema suglasnosti MZO)– podatci su "cjelogodišnji“ 2.1.1. Primarni redovni 10 satni jasliĉki i vrtićki program – sve skupine 2.1.2. Prevencijski program „Pravo na sigurno i zdravo odrastanje"- integriran/obavezatan u

svim skupinama redovnog 10 satnog programa, primjereno dobi, potrebama i potenc. djece – sve skupine/ svi objekti

2.1.3. Preventivni program „Rastemo-zajedno“ – 8 skupina (djece predškolskog i mješovitog uzrasta)/sva 3 objekta 2.1.4. Posebni Program ranog uĉenja engleskog jezika – 3 skupine/sva 3 objekta 2.1.5. Posebni Program sportskog vrtića – 2 skupine/objekt Lanište 2.1.6. Posebni Program odgoja za odrţivi razvoj – 1 skupina/objekt Remetinec 2.1.7. Kraći posebni program ritmike i plesa – 2 skupine/objekti Lanište i Remetinec 2.1.8.Posebni program zimovanja i ljetovanja 2.1.9.Posebni program Djeca u prirodi – 8 skupina/ 3 objekta 2.1.10.Posebni program Škole djelotvornog roditeljstva – roditelji djece svih skupina /svih objektata Krajem pedagoške godine, prema naputku MZO, osuvremenjena su i nadopunjena 2 programa: „Pravo na sigurno i zdravo odrastanje“ i „Rastemo-zajedno“ za koje je zatraţena, a potom i dobivena obvezna suglasnost MZO, kako bi njihova daljnja primjena mogla biti nastavljena. Oba programa, po mišljenju MZO predstavljaju dio vrtićkog standarda rada te traţenje suglasnosti za njihovu provedbu (više) nije potrebno. Programi javnih potreba 2.1.11. Program predškole – 8 skupina/sva 3 objekta 2.1.12. Posebni Program poticanja razvoja potencijalno darovite djece – sva identificirana djeca u vrt. skupinama / sva 3 objekta

5

Višegodišnji integrirani projekti koji su dobili suglasnost MZO, za provoĊenje: 2.1.13. Posebni program graĊanskog odgoja Mali za Zagreb, Zagreb za male 2.1.14. Posebni program poticanja ĉitanja Ĉitanje nije samo za odrasle 2.1.15. Preventivni program Poticanje emocionalnog i govornog razvoja djece jasliĉke dobi 2. 2.Organizacija odgojno - obrazovnog rada u punom i smanjenom kapacitetu: 2.2.1. Vremenska dimenzija: Redovni rad u punom kapacitetu (izuzev blagdanskih razdoblja) – od 01.09.2016.do 23.06.2017. Redovni rad u smanjenom kapacitetu, uz izmijenjenu, „ljetnu“ organizaciju rada - od 23.06.2017.-31.08.2017.

Radno vrijeme vrtića/skupina: Objekt

BROJ SKUPINA redov. i spec.

programa BROJ DJECE

Trajanje programa/rada

Lanište 1 D 12 281 5,30 – 18,00*

F. Vukova 9 8 167 6,00 – 18,00 **

Nehruov trg 34 6 129 6,30 – 17,30***

Sveukupno: 26 577 /

KOMENTAR: *Redovni rad u matiĉnim skupinama (Lanište), odvijao se u vremenu od 7,15/7,30 do 16,15 odn. 16,30, ovisno o skupini (uzrastu, potrebma roditelja...). Deţurne skupine realizirale su svoje programske zadaće, ujutro od 6,00 sati (po potrebi korisnika i ranije, od 5,30) do poslijepodnevnih 18,00 sati. (podrazumijeva zajedniĉki rad u jutarnjim satima do poĉetka rada matiĉnih skupina). Broj skupina koje se formiraju, ovisi o broju i dobi djece koja dolaze prema redovnom normativu rada. **U podruĉnom objektu Remetinec, ustrojena je skupina za jutarnji rad s „matiĉnom“ djecom i djecom iz svih ostalih skupina kao i skupina za poslijepodnevni rad po istom naĉelu. Konkretno, odgojitelji skupine Kruškice, radili su u prostorima skupine od 6.00 (po potrebi od 5,30), a odgojitelji skupine Leptirići, poslijepodne, do 17.30 ili 18.00. *** Po istom je naĉelu ustrojen i rad odgojitelja u objektu Savski Gaj. Evidencija deţurstava vodila se sukladno zahtjevima – za svaku skupinu evidentirao se sat dolaska odn.odlaska djeteta. Roditeljima je sugeriran dolazak djeteta do 9,00 sati (socijalizacijski aspekt, „stalnost ritma“...) Period redovnog rada u smanjenom kapacitetu, uz izmijenjenu, „ljetnu“ organizaciju rada - od 23.06.2017.-31.08.2017.

6

Rad u ljetnom periodu – pripreme su izvršene još u svibnju, prema iskazanim potrebama korisnika, a plan realizacije je razmatran, pa potom i usvojen od strane Upravnog vijeća, na sjednici dana 30.05.2017. te kasnije prezentiran i analiziran pred Odgojiteljskim vijećem, odrţanim 20.lipnja 2017. kada su i date programske smjernice za provedbu bitnih zadaća odgojno-obrazovnog rada tijekom ljeta. Program rada u ljetnom periodu predstavlja obvezatnu nadopunu Godišnjem programu rada. Tako postavljena organizacija rada, realizirala se na dva objekta – Lanište i Remetinec Raspored korištenja GO-a,tekao je sukladno Planu korištenja god. odmora Pripreme za poĉetak nove pedagoške (radne) godine, struĉni djelatnici i ostali zaposlenici, obavljali su kontinuirano tijekom ljeta, a pojaĉano u periodu od 28.08. do 01.09. Poseban doprinos kvalitetnoj organizaciji rada, u uvjetima tranzicije rukovoditelja, istiĉemo, dali su voditelji objekata u vidu motivirane, agilne i odgovorne suradnje s v.d. ravnateljem, odgojiteljima i ostalim djeltanicima, uz prilagodbu njihovih ostalih zadaća aktualnoj situaciji i oĉekivanjima, kao i svi raspoloţivi odgojitelji. U okviru pripreme roditelja: odrţan je plenarni roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece – termin 4.7.2017. potpisivanje ugovora s vrtićem informiranje i realizacija dana „Otvorenih vrata vrtića“ u terminima 31.8. i 01.09.2017.,

od 16-18 sati, u svim skupinama s novoupisanom djecom 3. REALIZACIJA (specifiĉnih)ZADAĆA/PRIORITETA– prema GPP-u i situacijski 3.1. PROGRAMSKA dimenzija 3.1.1. UnaprjeĊivanje pojedinih segmenata i odrţavanje kvalitete te vrednovanje ostvarenosti zadaća predviĊenih Godišnjim programom rada vrtića 3.1.2. Zadaće praćenja kvalitete od strane struĉnog voditelja ustanove – v.d. ravnatelja – u cijelosti realizirane sukladno ovlastima i u vremenskom periodu od preuzimanja duţnosti (u svojstvu str. suradnika pedagoga) 3.2. ORGANIZACIJSKA dimenzija – istaknuto: 3.2.1. Odlazak „uhodane“ zdr. voditeljice na porodni dopust – dolazak nove voditeljice N. Mrnjec Šmuk Oformljen je novi HCCAP –tim: Voditeljica tima – vd. ravnateljica S. Mutak Zamjenica voditelja: Nikolina Mrnjec Šmuk - zdr. voditeljica Ĉlanstvo: Marko Valenĉak- gl. kuhar, Marija Dobrić - ekonom, Kristina Ĉiţmešija - tajnica Podijeljena su zaduţenja, utvrĊeni „deficiti“ i problemska podruĉja, uĉinjene intervencije (zapisniĉki konstatirano, izvornik se nalazi u arhivi vrtića).

7

3.2.2. Promjena tajnika – radi rasporeĊivanja na novo radno mjesto. Poduzeto: prerasporeĊivanje dijela zadaća tajnika vd. ravnatelju intenziviranje suradnje s GUOKS konstituiranje razl. komisija – po ciljanom problemu/zadaći 3.2.3. Trajanje upisnog roka – poduzeto: PrerasporeĊivanje ljudskih resursa na nove zadaće – odreĊivanje novih ĉlanova Upisne komisije i redefiniranje radnih zadaća Restrukturiranje prioriteta – provoĊenje inic. intervjua Reorganizacija administrativno- raĉunovodstvenih djelatnika – redefiniranje zadaća Koordinacija s nadleţnim predstavnicima Osnivaĉa u provedbi upisne politike

3.2. 4. Rad upisne komisije – rezultati upisa u p.g. 2017./2018. U postupku prelaska djece iz jedne predškolske Ustanove grada Zagreba u drugu (tzv. nulti upisni krug), iz našeg je vrtića premještaj traţilo i ostvarilo, 14 djece. Premještaj u naš vrtića zatraţila su33 djeteta. Upis je odobren za njih 32, a u naš se vrtić (po isteku roka) upisalo 31 dijete, uz zabiljeţena 2 odustajanja. U postupku redovnog upisa zaprimljeno je 200 zahtjeva roditelja za upis u redoviti 10 satni program i program predškole - 154 zahtjeva za upis djece jasliĉke dobi i 53 zahtjeva pristiglih za upis djece u vrtićke skupine. Po isteku ţalbenog roka - u kojem smo upisali (još) 16 djece, zabiljeţen je sveukupno, upis 139 djece. Uzmemo li u obzir nulti upisni rok u kojem smo odobrili upis za ukupno 31 dijete, u nastupajućoj pedagoškoj godini, ukupan broj novoupisane djece iznosi 170 (djece). Struktura i raspored zaposlenika: U sklopu Vrtića djelovala su 52 odgojitelja (pokrivenost u redovnom i spec. programima, 1 odg. radi na pola radnog vremena) te 5 tzv. „trećih“ odgojiteljakao i 2 odgojitelja pripravnikazaposlena putem Zavoda za zapošljavanje. 4. PODATCI O DJECI/SKUPINAMA I DJELATNICIMA(prema GPP-u) 4.1. Vrste programa, trajanje programa, redovno radno vrijeme skupina, dob djece, voditeljice skupina prema rasporedu rada u tri objekta navedeni redoslijedom A i B smjene Posebno oznaĉene odgojiteljice osposobljene za pruţanje prve pomoći.

OBJEKT PROGRAM DOB

DJECE TRAJANJE

PROGRAMA ODGOJITELJI, „TREĆI

ODGOJITELJI“ I PREDŠKOLA

LAN

IŠTE redovni primarni

jasliĉki program 1-2 7.15 – 16.15

(12.15 -10.15) Sanela Runkas - Silva Horvat

redovni primarni

jasliĉki program

2 -3 7.30 - 16.30

(12.30 i 10.30)

Tatjana Šterk-

Maria Monica Perkovic

redovni primarni

jasliĉkiprogram

2-3 7.30 - 16.30

Marija Milković – Diana Slogar,

mentorica

8

redovni primarni vrtićki

program

3-4

7.15 - 16.15

Dubravka Budiš- Nikolina Batistić,

mentorica /Stela Vlašić (treći odg. 8.oo do 13.30 )

posebni program

sportskog vrtića

3-7

7.30 - 16.30

Vedrana Marković, mentorica-

Sanda Buljat,mentorica vanjski suradnik Goran Škorić,

mag.cin.

posebni program

sportskog vrtića

3-7

7.15 - 16.15

Sanja Sajko, mentorica,

Adriana Marš/ vanjski suradnik

Goran Škorić, mag.cin.

posebni program

ranog uĉenja

engleskog jezika

3-7

7.15. – 16. 15

Ana Ljubaj- Vlatka Kolek Šela,

mentorica


program

4-5 7.30 – 16.30

Lidija Ivić – Suzana Tojĉić / Nives

Petrić (treći odg.)

redovni primarni vrtićki program

4-5 7.15 - 16.15

Vlasta Srketić – AnĊela Kovaĉić


program

4-5 7.30 - 16.30

Nada Mihaljević – Divna Ţigić


program za školske obveznike- predškola

5-7

7.15 - 16.15

Ţeljka Boţić i Dijana Poldrugaĉ,

ĉet. I petak 1,75 (11.15-13.00)


program za školske obveznike-predškola

5-7

7.30- 16.30

Maja Bokun – Zvjezdana Vinković

/ M. Mrkonjić (3X5,5-pon-srij., 3x2,5 –ut.,ĉet i pet., treći odg.)

kraći program

minimuma -predškola

5,5-7 13.00 do 15.30

18.00, ut./ĉet./pet

M. Mrkonjić

kraći program ritmike i

plesa

5-7 2X tjed. nakon

prve smjene voditelja od

13.30-14.15

Adriana Marš

kraći program ranog uĉenja engleskog

jezika

5-7 2 x tjedno 13.30 - 14.15

Maja Bokun


jezika

3-5 ponedjeljak i srijeda- 13.30-

14.15

Dijana Poldrugaĉ

kraći sportski program 4-7 2xtjedno 15.00- 15.45

vanjski suradnik Goran Škorić,

mag.cin., Udruga SRD Feniks

sportaš, prema interesu korisnika

REM

ETIN

EC redovni primarni

jasliĉki program

1-2 7.00 – 16.30

7.00 do 12.00 i

10.30 do 16.30

Ţeljka Vuksan-

Martina Strugar

„ 2-3 7.30 do 17.30

7.30 do 12.30 i 11.30 do 17.30

Blaţenka Krištopović - Anita

Batinić

„ 2-3 6.30 do 16.00

6.30 do 11.30 i

10.00 do 16.00

Ţeljka Janković Miloš -Filka

Arapov


3-4 6.30 do 16.30 6.30 do 11.30 i

10.30 do 16.30

Morana Matešić – Vjekoslava Petkoviĉek

poseban program odrţivog razvoja

4-5 7.30 - 16.30 7.30 do 12.3o i

10.30 do 16.30

Tajana Mandić - Nina Stanko Feuer

9

redovan vrtićki

primarni program

4-5 7.30 do 17.30

7.30 do 12.30 i 11.30 do 17.30

Silvija Topić- Ksenija Kovaĉić /

M.Lusavec (treći odg. 5. t.o.)( 8-13.30)


program za školske obveznike-predškola

5-7 7.30 do 16.30

7.30 do do 12.30 i 10.30 do

16.30

Mara Filipović-Tea Filajdić(9.00 –

14.30)

posebni program

ranog uĉenja

engleskog jezika

3-7 7.30 do 16.30

7.30 do 12.30 i

10.30 do 16.30

Zvjezdana Horvatić Kajzer -

Snjeţana Kovaĉiĉek, mentorica

kraći program ritmike i

plesa

4-7 2xtjedno 14.00-

14.45

Ţeljka Janković Miloš

kraći program ranog uĉenja engl. jezika

4-7 2Xtjedno 13.30-14.15

Zvjezdana Horvatić Kajzer

kraći sportski program 5-7 2x tjedno 16.15-

17.00

vanjski suradnik Goran Škorić

mag.cin., Udruga SRD Feniks sportaš, prema interesu korisnika

SAVSKI

GAJ redovni primarni

jasliĉki program 1-2 6.30 do 16.15

6.30 do 11.30 i

10.15 do 16.15

Ingrid G.Sić i Sanda Flegar 08.00-10.00

„ 2-3 6.30 do 16.15 6.30 do 11.30 i

10.15 do 16.15

Jadranka Milošević i Tihana Tonković

„ 2-3 7.30 do 16.30 12.30 i 11.00

Nena Kirin i AnĊelka Krajcar


3-4 7.30 do 17.30 12.30 i 11.30

Martina Perić-Vesna Barišić

„ 4-5 6.30 do 16.30 6.30 do 11.30 i

10.30 do 16.30

Svijetlana Konjušić – Sandra Biševac (10.00 do 13.30 )

posebni program ranog uĉenja

engleskog jezika

3-7 7.30 do 16.30 7.30 do 13 i 11

do 16.30

Tihana Mikelić i Ana Petrović


jezika

2X tjedno -15.00

Vanjski suradnici prema interesu korisnika, škola stranih jezika

Cvrĉak

kraći program ritmike 2Xtjedno-15.00 Cvrĉak

kraći sportski program 5-7 2x tjedno 16.15- 17.00

vanjski suradnik Goran Škorić

mag.cin., Udruga SRD Feniks

sportaš, prema interesu korisnika

Radno vrijeme „trećih“ odgojitelja u utvrĊenim vremenskim okvirima realiziralo se iskljuĉivo u odnosu na IOOP za djecu s posebnim potrebama prema Programu i godišnjem zaduţenju odgojitelja. Broj djece u skupinama ureĊen je normativom upisa Osnivaĉa, sukladno dobi djece, veliĉini prostora, vrsti programa i odobrenim umanjenjima u odnosu na posebne potrebe djeteta/djece u skupni, temeljem ĉega su odobreni i treći odgojitelji u skupinama. Kraći programi, u suradnji s vanjskim suradnicima, utemeljeni su na iskazanom interesu korisnika i izboru vanjskih suradnika s kojima ustanova ima kvalitetnu višegodišnju suradnju.

10

5. GODIŠNJE ZADUŢENJE SATI RADA Redovno godišnje zaduţenje sati rada – svih radnika = 2088 Satnica za period rujan-lipanj 2017. = 1680 Satnica za period rujan-lipanj 2017. bez blagdana=1624(210 dana). 5.1. Zaduţenje ODGOJITELJA – prema strukturi poslova

1. rujan-lipanj 2017. Neposredni rad Pratedi poslovi Pauza

1155 420 105

2. srpanj-kolovoz 2017.

Neposredni rad Pratedi poslovi Pauza

236,5 86 21,5

Struktura ĉetrdeset satnog - petodnevnog radnog tjedna odgojitelja, temelji se na Zakonu o radu, Pravilniku o radu te Kolektivnom ugovoru za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba. Iz tabele je vidljivo da uz satnicu neposrednog rada s djecom, odgojiteljima odreĊeno i vrijeme za tzv. „prateće/ostale poslove“ - planiranja, programiranja i vrednovanja, struĉnog usavršavanja, suradnje s roditeljima i društvenim okruţenjem te ostalih prema uoĉenoj /anticipiranoj potrebi. Fond ostalih poslova iznosi deset sati tjedno. Prema odredbama Kolektivnog ugovora - 2,5 sata tjedno odnosilo se na stanku, a svi elementi ĉine ukupno 40 satni radni tjedan. Neposredan rad i ostali poslovi jednako su vrijedni (struĉno i financijski) i ĉinili su cjelinu ukupnog zaduţenja svakog struĉnog radnika.

5.2. EVIDENTIRANJE SATNICE/RADA

Svi radnici evidentirali su dnevnu realizaciju rada na sluţbenom obrascu, prema objektu rasporeda rada, koji tajništvo dostavlja posljednjeg radnog dana u mjesecu za sljedeći mjesec – (izvornik GPP, 2016-17.). Evidenciju o višku satnice/akumulaciji prekovremenih sati neposrednog rada odgojitelja s djecom, vršile su voditeljice objekata, na internim obrascima, aobveza obrade prikupljenih podataka, povjerena je voditelju raĉunovodstva. Uvid u stanje nije bilo moguće dobiti (u domeni su ravnatelja), prije 11.05.2017. Nakon tog perioda, uĉinjeno je usklaĊivanje kumulativnih vrijednosti s voditeljima radi analize stanja.

Pedagošku dokumentaciju odgojitelji su vodili u ustanovi - planiranje i evidentiranje rada prema Godišnjem programu obavljali su u radnim prostorima ustanove, izvan neposrednog rada s djecom, kao i ostale poslove pripreme za neposredni rad, tj. prateće poslovi. Izuzetak su situacijske potrebe potaknute interesom djece, koje tada moraju biti evidentirane u bilješkama sluţbene pedagoške dokumentacije skupine.

11

Evidencija rada struĉnih suradnika – od perioda 11.05.2017. prestala je obveza upisivanja dolazaka i odlazaka s posla, na centralnom objektu Lanište, s obzirom na nepotreban i nelogiĉan utzroašk sati za „putovanje“. S obzirom da je suradnicima propisan obveza fiksnog rada u pojedinom objektu, u vremenu od 8-16 satio dn. 7-15,00 sati, potrebe za obrazlaganjem utroška sati, izuzev izvještavanja o reralizaciji sadrţaja rada i stavljanja u odnos istih sa planiranim zadaćama/prioritetima, putem izvještajnih obrazaca, doista nije bilo. Evidencije ostalih radnika – od 11.05.2017. – 01.07. – prema preuzetim internim obrascima (u domeni administrativno raĉunovodstvene djelatnice). Od 1.7.2017. – evidencija o radnom vremenu radnika ( Zakona o radu i Pravilnik o sadrţaju i naĉinu voĊenja evidencije o radnicima), vodi se prema propisanom obrascu. Raspored i radno vrijeme ostalih radnika ustanove - realizacija:

IME I PREZIME RADNO MJESTO OBJEKT ZADUŢENJA RADNO

VRIJEME Alfirev Gordana Pomoćnica Lanište,

Savski Gaj Hodnici, dvorana, okoliš, evidencija potrošnje i naruĉivanje potrošnog materijala.Zakljuĉavanje objekta.

07:30 –15:30h

Barić Jadranka Pomoćnica Lanište, Remetinec

Hodnici, dvorana, uredi, okoliš. Zakljuĉavanje vrata objekta

11:00 – 19:00h

Komorĉec Zlata Pomoćnica Lanište 2 crvene + 1 naranĉasta (kat) 11:00 – 19:00h

Malenić Ivanĉica Pomoćnica Lanište 2 ţute + 1 naranĉasta (kat) 11:00 – 19:00h

Slavica Lukić Pomoćnica Lanište 2 crvene + 1 naranĉasta 11:00 – 19:00h

Miholić Ţeljka Pomoćnica Lanište 2 Ţute + 1 Naranĉasta 10:30 – 18:30h

Mezak Boţica Švelja Lanište Pranje rublja, šivanje, okoliš (ujutro, prema potrebi)

07:00 – 15:00h

Gašpar Anita Pomoćna, Švelja (pola / pola)

Lanište Jutro - Okoliš, podrum, vanjsko spremište igraĉaka / popodne -

vešeraj

10:30 – 18:30h

Vuĉemilović Dino

Domar/kotlovniĉar Povjerenik radnika za zaštitu na radu

Lanište Kljuĉevi objekta 06:00 – 14:00h

Vrbanić Bernarda Pomoćna (pola / pola)

Remetinec Savski gaj

Remetinec: Okoliš (07:00 – 10:00h) Savski gaj: uredi, dvorana, zbornica, okoliš (10.00 – 15:00h)

07:00 – 15:00h

Dobrić Martina Pomoćnica Remetinec Mali/jasliĉki trakt, okoliš. 10:30 – 18:30h

Braĉun Ljiljana Pomoćnica Remetinec Lanište

Srednji trakt, okoliš. 11:00 – 19:00h

PaĊen Đuja Pomoćnica Remetinec Veliki trakt, evidencija potrošnje i naruĉivanje potrošnog materijala, briga oko cvijeća. Zakljuĉavanje objekta.

11:00 – 19:00h

Bujan Mijo Domar/kotlovniĉar Remetinec Kljuĉevi objekta 06:00 – 14:00h

Burić Ana Marija Servirka / pomoćna Remetinec Kuhinja, okoliš 06:00 – 14:00h

Preljević Esma Servirka Remetinec Kuhinja 08:00 – 16:00h

Pernar Marica Pomoćnica Savski gaj, Lanište

Jasliĉki trakt + izdvojena soba, okoliš, stepenice,evidencija potrošnje i naruĉivanje potrošnog materijala. Zakljuĉavanje objekta.

11:00 – 19:00h

Matijević Mara Pomoćnica Savski gaj Veliki trakt, okoliš 10:30 – 18:30h

Dalić Mirjana Servirka / pomoćna Savski gaj Kuhinja, okoliš 06:15 – 14:15h

Slabina Ivka Kuhinja Savski gaj Kuhinja 08:00 – 16:00h

12

JurinĉićMladen Domar/kotlovniĉar Ovlaštenik posl. za zaštit. na radu

Savski gaj Kljuĉevi objekta 06:00 – 14:00h

Valenĉak Marko Gl. kuhar Lanište – cent. kuhinja

VoĊenje evidencije HACCP-a, nadzor nad provoĊenjem procesa pripreme obroka.

05:30 – 13:30h

Cimerman Davor Kuhar Lanište – cent. kuhinja

Priprema obroka, sasvjesno provoĊenje mjera HACCP-a, odrţavanje kuhinje i ureĊaja.

06:00 – 14:00h

Škrlin Dario Kuhar Lanište – cent. kuhinja


06:00 – 14:00h

Barić Blaţenka Servirka Lanište – cent. kuhinja


06:00 – 14:00h

Miliĉević Ankica Servirka Lanište – cent. kuhinja

Priprema kolica za obrok, odvoţenje i dovoţenje kolica, pranje posuĊa, odrţavanje pratećih prostorija kuhinje

08:00 – 16:00h

Janjeĉić Nadica Servirka Lanište – cent. kuhinja

Priprema kolica za obrok, odvoţenje i dovoţenje kolica, pranje posuĊa, odrţav. pratećih prostorija kuhinje

08:00 – 16:00h

Krajem ped. godine, 1 pomoćnica i 1 djelatnica u kuhinji podnijele su zahtjev za umirovljenje. Vrtić je temeljem suglasnosti Osnivaĉa, pravovremneo osigurao zamjenu Poĉetkom nove ped. godine, 1 pomoćnica takoĊer ostvaruje pravo odlaska u mirovinu.

5.3.TABLICA BOLOVANJA, ZAMJENA I PRERASPODJELA - PG 2016./2017.

ruj.16 lis.16 stu.16 pro.16 sij.17 vlj.17

FOND SATI MJESECA 176 168 176 176 176 160

UKUPNO BOLOVANJA 2044 2200 2012 2008 2300 1704

UKUPNO ZAMJENA 696 1000 1048 1056 1024 640

UKUPNO PRERASPOD. 1348 1200 964 952 1276 1064

ožu.17 tra.17 svi.17 lip.17 srp.17 kol.17 UKUPNO

FOND SATI MJESECA 184 160 184 176 168 184

UKUPNO BOLOVANJA 2260 1836 2140 1948 1228 1392 23072

UKUPNO ZAMJENA 1040 1000 852 1232 832 888 11308

UKUPNO PRERASPOD. 1220 836 1288 716 396 504 11764

ruj.16 lis.16 stu.16 pro.16 sij.17 vlj.17

ZAMJENA ODGAJATELJI 520 832 872 704 688 480

PRERASPODJELA ODGAJATELJI 1124 872 540 696 796 824

ZAMJENA TEHNIČKO-POM. OSOBLJE 176 168 176 352 336 160

PRERASPODJELA TEH-POM OSOBLJE 224 328 424 256 480 240

13

6. RAD UPRAVNOG VIJEĆA Rad Upravnog vijeća (u daljnjem tekstu: UV), u periodu od 11.05.2017. do 31.08.2017. odvijao se sukladno aktualnim potrebamai prema planiranim zadaćama,a temeljem dogovora ravnatelja i predsjednice UV.

U navedenom vremenskom periodu, odrţano je 7 sjednica. Sastav UV-a izmijenjen je u odnosu na razdoblje do 11.05.2017. Propust djelovanja jednog ĉlana (Ivane Milas) na istovremeno dvije funkcije: kao predstavnika Osnivaĉa i korisnika, otkonjen je. Na funkciji predstavnika ispredkorisnika,gĊu. Milas je zamijenio g. Franjo Ţganec, koji je legitimno izabran na roditeljskom sastanku (uz prisustvo više od stotinjak roditelja - zapisnik u arhivi vrtića) i ĉiji je mandat novog ĉlana, verificiran na 143. sjednici, dana 29.06.2017. Temeljem Zakljuĉka gradonaĉelnika Grada Zagreba, razriješila se duţnosti ĉlana Upravnog vijeća ispred osnivaĉa, gĊa Ivana Milas, dana, 14.07.2017. i imenovala ĉlanom Upravnog vijeća ispred Osnivaĉa, gĊa Lidija Puntarović. Zakljuĉak je objavljen u Sluţbenom glasniku grada Zagreba. Krajem godine, ĉlanstvo Upravnog vijeća ĉine: Snjeţana Kovaĉićek (predsjednica), Franjo Ţganec (predstavnik korisnika), Lidija Puntarović, Boris Petrović i Marina Pucević (predstavnici Osnivaĉa). Ĉlanovi Upravnog vijeća redovito su dolazili na sjednice, a saţeti pregled sadrţaja njihovog rada je sljedeći: Donošenje Plana i programa rada tijekom ljetnog perioda i Plana korištenja god. odmora Donošenje odluka o zastupanju vrtića u sudskim sporovima s roditeljima / djelatnicima i u odnosu na Sindikate

Prijedlog odluke o izmjeni Financijskog plana za 2017. godinu Prijedlog odluke o izmjeni Plana nabave za 2017. godinu Nastavno na prethodno,rad Upravnog vijeća odnosio se i na: Usvajanje Polugodišnjeg financijskog izvješća za razdoblje 01.01.2017.do 30.06.2017. Plan nabave radova, roba i usluga za 2016. Donošenje odluka o zasnivanju i raskidanju ugovora o radu Donošenje odluke o upisu djece u redovnom upisnom roku i po ţalbi.

ožu.17 tra.17 svi.17 lip.17 srp.17 kol.17 UKUPNO

ZAMJENA ODGAJATELJI 856 800 920 880 496 520 8568

PRERASPODJELA ODGAJATELJI 604 652 516 308 228 304 7464

ZAMJENA TEHNIČKO-POM. OSOBLJE 184 200 368 352 336 368 3176

PRERASPODJELA TEH-POM OSOBLJE 616 184 336 408 168 200 3864

14

Donošenje odluke o vanjskoj suradnji u realizaciji razl. programa (u prostorima vrtićkih objekata) Donošenje odluke o ustroju programa Predškole za nastupajuću pedagošku godinu Razmatranje i usvajanje Izvješća o provedbi godišnjeg plana i programa rada za ped. god. 2016./2017. Donošenje Prijedloga za imenovanje Snjeţane Mutak ravnateljicom Vrtića za ĉetverogodišnje mandatno razdoblje te verifikacija mandata ravnatelja DV Remetinec Uz suglasnost Osnivaĉa Upravno je vijeće donijelo i Odluku o provedbi i cijeni posebnih programa vrtića te odluĉivalo o nabavkama i drugim pitanjima u skladu sa Zakonom i Statutom Vrtića. Sve odluke Upravnog vijeća u periodu od 11.05.2017.do 31.08.2017. provedene su prema zakonskim odredbama. 7. SURADNJA SA SINDIKATIMA Aktualno, u ustanovi djeluju dva sindikata – SOMK i SRPOOH, s kojima su ureĊena naĉela proaktivnog djelovanja i uspostavljena meĊusobno uspješna suradnja. Potpisivanjem Sporazuma izmeĊu oba sindikata, 01.06.2017., sindikalni povjerenik, predstavnica SOMK-a, g. Nives Petrić, prema odredbi ĉlanka 153.stavak 3. i 4. ZOR-a, preuzela je prava i obveze Radniĉkog vijeća s obzirom da su prema ĉl.140. i 141. istog zakona ispunjeni uvjeti za utemeljenje Radniĉkog vijeća, a ovlašteni predlagatelji iz ĉl. 146. ZOR-a, nisu pokrenuli postupak utemeljenja Radniĉkog vijeća. 8. VANJSKI SURADNICI U REALIZACIJI PROCESA Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport: 1. Postavljanje financijskih okvira, praćenje materijalnih potreba radnika i objekata te ostali poslovi sukladno ovlastima Osnivaĉa i prema Statutu ustanove 2. Redovni projekti: Dani djeĉjih vrtića, Zagrebaĉki energetski tjedan i program Djeca u prirodi u suradnji s "Gradom mladih" 3. Situacijski projekti: tematski dani koje Grad tradicionalno obiljeţava po pozivu ili novi projekti ukoliko je njihovu realizaciju moguće integrirati u okviru Godišnjeg programa Korisnici – roditelji: 1. Izravno ukljuĉivanje u proces – prema programu pojed. skupine 2. Posjete – prema programu pojed. skupine 3. Ukljuĉivanje u proslave i dogaĊanja u vrtiću Detaljna analiza nalazi se u Poglavlju VI.ovog Izvještaja

UreĊeno ustrojstvo, predstavlja preduvijet uspješnog djelovanja Ustanove u zakonskim okvirima. Zaposlenici DV Remetinec, pokazali su da razumiju kontekst i „sadrţajni okvir“ i da mogu i znaju kvalitetno, motivirano i efikasno raditi kako u redovnim tako i u „specifiĉnim“ uvjetima tranzicije upravljanja. Ostaje zahvaliti svima na iskazanoj profesionalnosti odgovornosti i odnosnoj kulturi.

ZAKLJUĈAK I PERSPEKTIVA

15

Teţeći standardu kakvog ţelimo, u periodu zadnjeg tromjeseĉja, usmjerili smo se ka sljedećim strategijama na planu ostvarivanja kvalitete materijalnih uvjeta rada 1. Redovno odrţavali unutarnje i vanjske prostore ustanove (objekte), odrţavali opremu, alate i sredstva rada 2. Kontrolirali funkcionalnost i sigurnost okruţenja za dijete PREGLED REALIZACIJE:

„Otvorena pitanja“/HITNI PRIORITETI - temeljem uoĉenog

Sanacija objekta Remetinec, V. Vukova 9 – zbog starosti i dotrajalosti te nefunkcionalnosti objekta

Sanacija krovišta u objektu Lanište, Lanište 1d – prokišnjavanje- uzrokuje štete na podovima i oblogama Sanacija ploĉica na stepeništu kojim se izlazi u prostor dvorišta iz prostora SDB-a

Sanacija kliznih staklenih stijena koje dijele SDB od kupaona - u objektu Lanište. Izvori financiranja/namjena Sredstva iz Proraĉuna koja dostavlja Osnivaĉ – za redovno odrţavanje procesa MZO – sufinanciranje programa predškole, za rad sa skupinama darovite djece i djece s TUR-om. Vlastiti prihodi iz posebnih programa – za stimulacije izvoditeljima posebnih programa, djelatnicima s ostvarenim natprosjeĉnim rezultatima, struĉna usavršavanja izvan vrtića, materijali i pribor za potrebe procesa Donacije (pravnih i fiziĉkih osoba, u novcu i naravi) – za poboljšanje uvjeta rada, konkretizacija: 1. Slikovnice - GUOKŠ 2. Raĉunala (2 kom.) za skupine u objektu Remetinec - roditelj Matešić.Zahvaljujemo svima!

Ostaje znaĉajnim I nadalje podizati razinu svijesti svih djelatnika o odgovornom odnosu prema inventaru, postrojenjima, opremi i ostalim sredstvima Vrtića te domaćinskom odnosu i brizi oko istog Kroz suradnju s roditeljima (na naĉelima partnersko-demokratskih odnosa) i ostalim vanjskim ĉimbenicima (gradska ĉetvrt, privrednici...) iznalaziti nove naĉine unapreĊivanja materijalnih uvjeta u odgojnim skupinama i vrtiću u cjelini

II. MATERIJALNI UVJETI RADA


16

U pedagoškoj godini 2016./2017. zadaće zdravstvenog voditelja, s ciljem zaštitno-preventivnih programa stvaranja uvjeta za zdravlje i pruţanje mogućnosti za dostizanje punog zdravstvenog potencijala, izvršavale su se s kroz suradniĉke odnose: odnos odgojitelji- roditelji- struĉni tim- vanjski suradnici (specijalist)i i ostali ukljuĉeni u skrb za oĉuvanje, unapreĊenje zdravlja i psihosocijalnu zaštitu djece materijalno organizacijski odnosi - uvjeti stvaranja sigurnog okruţenja. Realizirani programi:

Rad/ zadaće na njezi i skrbi za tjelesni rast i razvoj djece i oĉuvanje zdravlja

Rad/ zadaće na praćenju i unaprijeĊenju prehrane

Rad/ zadaće na osiguravanju i unaprijeĊenju higijenskih uvjeta

Suradnja s roditeljima, odgojiteljima, ustanovama i sluţbama potrebnim u realizaciji zadataka.

1. OĈUVANJE ZDRAVLJA Program oĉuvanja zdravlja djece realizirao se je kroz procjenu utjecaja djeĉje ustanove, vršnjaka i okoline na zdravlje djeteta, procjenu utjecaja obiteljskih prilika na djetetovo zdravlje i podršku u provedbi mjera unapreĊenja i zaštite zdravlja. U ovoj pedagoškoj godini djelovalo se na edukaciji i osposobljavanju djece i djelatnika na podruĉju oĉuvanja zdravlja i stjecanja navika zdravog ţivota, prepoznavanja razvojnih potreba i unapreĊivanja tjelesnog i psihiĉkog zdravlja u cjelini kroz boravak u skupini. Program zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja ukljuĉuje programe podrške odgojiteljima u aktivnostima koje pridonose stvaranju higijenskih navika, sigurnosti i zaštite zdravlja djece, uspostavu i realizaciju IZP, sudjelovanje na roditeljskim sastancima, rad s odgojiteljima pripravnicima, rad s tehniĉkim osobljem u procesu rukovanja i prometa namirnicama temeljeni su na pravilima definiranim sustavom samokontrole prema HACCP-u. Antropometrijsko mjerenjeizvršeno je u studenom 2016.godine u svim skupinama. Ozljede

U pedagoškoj godini 2016./2017. u DV Remetinec imali smo 26 ozljeda. Sve ozljede su sanirane prema protokolu djeĉjeg vrtića. Evidentirane ozljede: ubod ose, pad, sinkopa, rasjekotina i ugriz (od drugog djeteta), sanirane su od strane zdravstvene voditeljice ili odgojitelja sa poloţenim teĉajem Prve pomoći. Nakon svake ozljede kontaktirani su roditelji i po potrebi upućeni specijalisti (uz pratnju roditelja).

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

17

2. PRAVILNA PREHRANA

Program pravilne prehrane se osigurao se je provoĊenjem kontrole prema naĉelima HACCP

sustava u programu prehrane prema standardnom jelovniku i programima skrbi za djecu s

alergijama i intolerancijom na nutritive.Pravilna prehrana djece se u DV Remetinec

osiguravala se je redovitim brojem obroka pripremljenih sukladno preporuĉenim koliĉinama

energije i prehrambenih tvari, prema dobi i trajanju boravka djeteta u instituciji.

Od rujna 2016. godine do prosinca 2016. sastav jelovnika je osiguravala komisija za

prehranu vrtića koja se je sastojala od: glavnog kuhara, ekonoma, predstavnika odgojitelja

za prehranu, zdravstvenog voditelja vrtića.

Od 01.01.2017. DV Remetinec je u pilot projektu grada Zagreba koji osigurava unaprijed

pripremljene jelovnike po sezonama, tj. godišnjem dobu, a temelje se na raznovrsnosti i

uvoĊenju novih namirnica u jelovnik djece.

U DV Remetinec sadrţaj jelovnika moţe se vidjeti na kutiću za roditelje i web stranici gdje se

podatci aţuriraju svakodnevno.

Kontrolu i nadzor nad prehranom djece obavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Uzimaju se uzorci hrane i vode za analizu.Za ispitivanje higijenskih uvjeta u svim objektima vrtića ukljuĉujući i podruĉne vrtiće ocjena mikrobiološke ĉistoće je dobra u svim objektima, odnosno svi uzorci su bili negativni.

3. HIGIJENSKO-EPIDEMIOLOŠKE MJERE, SANITARNO-HIGIJENSKI UVJETI Zdravstveno stanje djece utvrĊivano je temeljem uvida u pobol djece u odgojnim skupinama te na osnovu lijeĉniĉkih ispriĉnica. Praćenje pobola vršilo se redovito i evidentiralo u knjigu „Evidencija bolesti i cijepljenosti djece“. Evidencije su voĊene iskljuĉivo na osnovu lijeĉniĉke ispriĉnice.

SANITARNO- HIGIJENSKI UVJETI

DV Remetinec za sve prostore i opremu ima propisan plan ĉišćenja koji definiraju sredstva,

dinamiku, naĉine i izvršitelje, za što se vode pisani zapisi u obliku evidencija ĉišćenja prostora

i opreme.

Zaštita zdravlja djece, njihove sigurnosti i prehrane kao i skrb za osiguravanje propisanih higijensko sanitarnih uvjeta smještaja uspješno se je provodila prema godišnjem planu i programu vrtića. Kontinuirano smo radili na oĉuvanju i unapreĊivanju zdravlja i sigurnosti djece, njihove prehrane i higijensko sanitarnih uvjeta smještaja. U provoĊenju iste ukljuĉeni su bili svi ĉlanovi struĉnog tima, odgojitelji, roditelji, vanjski suradnici te ostali djelatnici vrtića. Tijekom cijele pedagoške godine, u podruĉju brige za zdravlje i sigurnost, djecu smo poticali na usvajanje novih spoznaja i vještina za razvoj zdravih stilova ţivljenja i mehanizama samozaštite.


18

„Edukacija nije priprema za ţivot - edukacija je sami ţivot“.

John Dewey

U procesu odgoja shvaćenom kao podrška razvoju, najvaţniji naĉin djelovanja na djeĉje ponašanje, kao i na ĉitav razvoj i uĉenje je podrţavanje djeteta u onome što je kod njega pozitivno – afirmiranje sposobnosti, vještina i znanja, jednom rijeĉju kompetencija. U prethodnoj godini, kao i tijekom nekoliko prijašnjih, znaĉajno nam je bilo utvrditi, u kojoj mjeri i na koje sve naĉine, pomaţemo djetetu upravo na tom planu. Konkretno, zanimalo nas je omogućavaju li odgojitelji i potiĉu li djetetovo spontano stvaralaĉko ponašanje, kako organiziraju prostor, kako komuniciraju s djecom, posredno i neposredno predlaţu sadrţaje, kako podrţavaju i razvijaju djeĉju spontanost u izraţavanju, omogućavaju li komuniciranje djeteta s drugom djecom i odraslima, individualno pristupaju djetetu, provode što fleksibilniju organizaciju odgojno-obrazovnog procesa, uvaţavaju cjelovitost razvoja djeteta i osnovnih zakonitosti njegovog razvoja, utvrĊuju, ostvaruju i procjenjuju odgojno-obrazovne zadaće itd. itsl. jednom rijeĉju, kakvi su kompetencijski okviri naših odgojitelja u neposrednoj primjeni definiranog (vrtićkog) STANDARDA.

ISHODIŠTA – predstavljaju definirani standard rada, ĉine osnovu kvalitete i

obvezujue sve sudionike procesa na primjenu, a odnose se na: Osiguravanje poticajnosti ukupnog konteksta ţivljenja i uĉenja djeteta u skupini – fleksibilnost, meĊuzavisnost razliĉitih aspekata materijalnog socijalnog okruţenja, utjecaj cjeline konteksta na dijete Planiranje i ostvarivanje razliĉitih i raznovrsnih aktivnosti uz primjenu suvremenih metoda/oblika, naĉina, stilova i sadrţaja rada: zajedniĉki rad u skupini, rad s manjim skupinama, rad u parovima, individualni rad… Plansko stvaranje situacija - “prilika“ za stjecanje novih spoznaja, kroz razliĉite vrste, oblike, naĉine i stilove uĉenja, svim sernzornim modalitetima Omogućavanje, poticanje i podrţavanje aktivnosti suradniĉkog uĉenja (koje doprinose boljem razumijevanju i meĊusobnoj suradnji djece) Oţivotvorenje partcipativnih prava (slijedom interesa) djeteta (posebice s TUR/PP)

IV. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD

4.1. REDOVNI PROGRAM

4.1.1. UNAPRJEĐIVANJE istaknutih znaĉajki procesa povezanih s "UĈENJEM“

19

Proces smo sinergiĉno opservirali, koristeći operacionalizirani standard (protokol) osmišljen sukladno kriterijima integriranog razvojno-primjerenog kurikuluma te tako pratili i vrednovali proces. UTEMELJENJE? - VRTIĆ je nakon obitelji, prva institucija u kojoj dijete ulazi u interakciju s drugom djecom i okruţenjem PRAVO je DJETETA da odrasta i razvija se u poticajnom, primjerenom i sigurnom okruţenju, a odgovornost odraslih je da mu to omoguće CILJ i smisao praćenja/istraţivanja, bio je: utvrditi kakvo je stanje u skupinama – što znamo, što ĉinimo, kakva nam je aktualna, a kakva treba biti buduća praksa. ANALIZA U ODNOSU NA PITANJA KOJA SU NAS (posebice) ZANIMALA Po isteku ciklusa praćenja, kroz zajedniĉki struĉni diskurs, analizirali smo (odgojitelji i pedagog) sve zabiljeţene potencijalne situacije i prilike za uĉenje – kroz operacionalizirane kategorije i UTVRDILI postojanje globalne i specifiĉne poticajnosti u većini praćenih kategorija. Prosjeĉne procjene, globalno, na razini su prošlogodišnjih što znaĉi da je STANDARD ZADRŢAN U CIJELOSTI. 1. VRSTE AKTIVNOSTI/RAZVOJNA PODRUĈJA – u odnosu na holistiĉko shvaćanje djeteta • JASLICE - najĉešće motoriĉke, manipulativne, glazbene, likovne, spoznajne (u kombinaciji s manipulativnim) • VRTIĆ – najĉeće spoznajne (matematiĉke igre, prostorni i vremenski odnosi) socijalne i društvene (prava, suradnja), interaktivne (u razl. podruĉjima) manipulativne (konstruktivne) i likovne, aktivnosti za razvoja poţeljnih ponašanja i usvajanja grupnih pravila, radno-praktiĉne , dramske aktivnosti, ĉitanje slikovnica, pokretne i govorne igre i aktivnosti... Najĉešće teme – u praćenim aktivnostima (dokumentirano): • Prijateljstvo – djeca svijeta, rase, razliĉitosti/sliĉnosti... • Pomaganje • Super je bit razliĉit • Pravila i prava – zdravlje, igra, eko, ... • Što je tolerancija? • Dobra djela/loša djela Najĉešće zabiljeţene aktivnosti/sadrţaji: Razgovori, aktivnosti (druţenje) u krugu (krug prijateljstva), igre uloga, simboliĉke igre, kvizovi, izrada plakata, korištenje slikovnica, enciklopedijski materijali

NAĈINI PRAĆENJA, EVALUIRANJA I DOKUMENTIRANJA - ostvarivanje zadaća i pokazatelji

20

2. DIFERECNCIJACIJA PRISTUPA – PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA POTREBAMA DJETETA U svim skupinama zabiljeţeno je podrţavanje djeteta u onome što je kod njega pozitivno – afirmiranje sposobnosti, vještina i znanja/ primjena IOOP-a (otvoreno pitanje efikasnosti) U socijalnim kontaktima, kod dijela djece uoĉava se još uvijek prisutnost individualne igre – najĉešće u djece kojoj nedostaje inicijativa, poticaj odgojitelja varira Vaţno - primjeri ekstremnog izoliranja ili odvajanja, kao ni neadekvatni postupci odgojitelja, kad se radi o djeci s nepoţeljnim ponašanjima, TUR-OM/PP-OM, nisu uoĉeni Pitanje razine ukljuĉivanja trećeg odgojitelja /socijalizacijske uloge – aktualizacija slijedi u slijedećoj perdagoškoj godini 3. SIGURNOST/ SAMOSTALNOST (PRILAGOĐAVANJE DOBI) – PRAVA /PRAVILA Djeca imaju priliku samostalno i spontano birati u koje igre i/ili aktivnosti će se ukljuĉiti – Potencijal samostalnosti, prepoznat je kao znaĉajan, zabiljeţeni su pozitivni pomaci, no trajno je obiljeţje pitanje (ne)dosljednosti odn. prezaštićivanja 4. PROSTORNO MATERIJALNO OKRUŢENJE U većini skupina uspostavljena je organizacija bogato, raznovrsno i poticajno osmišljenog okruţenja uz prisutstvo ponuda koje zadovoljavaju razliĉite (aktualne i specifiĉne) interese djece — U dijelu skupina – utvrĊena je pretjeranost ponuda (posljedice – zasićenje, prepodraţljivost, posebice u odnosu na djecu s TUR/PP) — U dijelu skupina – utvrĊena je neadekvatnost/nedostatnost ponuda – dobna neprimjerenost, nelogiĉan raspored, nepovezanost s aktualnim potrebama/interesima...

5. INICIJATIVA I PARTICIPACIJA DJETETA – ŠTO ĈINE ODRASLI? “ViĊene” aktivnosti usklaĊene su s razvojnim stupnjem, mogućnostima i potrebama djece, u svim skupinama za veći dio vremena Uĉenje se odvija i tijekom izmjene aktivnosti i drugih dnevnih rutina – prepoznata je poticajnost pojed. situacija, koriste se naĉela dobre prakse… Proces se adekvatno dimenzionira u većini skupina, većinu vremena Najĉešće viĊene aktivnosti – su igre i aktivnosti koje iniciraju i vode odgojitelji (holistiĉki pristup planiranju) Participacija djece veća je u aktivnostima koje iniciraju i vode odgojitelji, nego li u onima na inicijativu druge djece (neovisno o vrsti tih i takvih aktivnosti) U većini praćenih aktivnosti, prevladava organizacija u manjim grupama i parovima, a provodi se i individualni pristup – kako bi se svakom djetetu omogućila adekvatna razina sudjelovanja Organizira se kontekst u kojem odgojitelji reagiraju na ponašanja iskljuĉivanja djeteta iz aktivnosti od strane drugog djeteta - naglasak je na kvaliteti odnosa, druţenja, sudjelovanja Podruĉje daljnjih promišljanja su pitanja utjecaja djeteta na aktivnost (tijek, izmjenu, daljnje korake...) 6. ISKORIŠTENOST SITUACIJSKIH POTICAJA – ZA GRUPU/DIJETE Odgojni potencijali pojedine situacije prepoznati su i na globalnoj kao i specifiĉnoj razini, ali bolje se povezuju u jasliĉkim skupinama, nego li u vrtićkim — situacijski poticaji (još uvijek) se ĉešće doţivljavaju (samo) kao predmetni poticaji* — evidencija o realizaciji (dokumentacija), ne prati u cijelosti uoĉeno u realitetu.*

21

* (Krajem godine, standard je poboljšan, obje zadaće ostaju trajan prioritet)

7. KOMUNIKACIJA I INTERAKCIJA Neadekvatna ponašanja uoĉena su sporadiĉno, ukazuju na uspješnost djelovanja imajući na umu dob i brojnost djece – nema fiziĉke agresivnosti, nema prostih rijeĉi, nema ruganja… (djeca provjeravaju „je li to dobra rijeĉ?“) Dobra je distribucija/prebacivanje paţnje odgojitelja s općeg na pojedinaĉno, s male na veliku skupinu i obrnuto Osviještenost i prepoznavanje emocija te osjetljivost za prepoznavanje „suptilnijih“ emocija predstavlja standard - praktiĉki nije uoĉeno kritiziranje djeteta ni „skrivene“ poruke tog tipa ni u jednoj situaciji/skupini Odgojitelji koriste komunikaciju u funkciji poticanja razvoja cijelog djeteta, dakle u odnosu na emocionalnu, konativnu i kognitivnu komponentu razvoja – Rješavanje konflikata i pomoć djetetu u (samo)evaluaciji ponašanja umijeće je u kontekstu vrtića koje i nadalje treba kontinuirano razvijati u praksi. Naime, upravo u ovom podruĉju jaz izmeĊu teorije i prakse je zamjetan – odgojne teorije i pristupi koji se verificiraju dominantno kroz individualne interakcije roditelja i djeteta, u vrtiću su teţe primjenjivi zbog dinamike i brojnosti djece. Tako je rješavanje konflikata ponekad predugo, preopširno, uoĉava se otklon paţnje (ĉesto u mlaĊe djece, koja „ĉekaju“ da se situacija okonĉa i iz nje ne nauĉe ono što je odgojitelj naumio „pouĉiti ih“) ili pak površno („Budite prijatelji, dogovorite se…“ i pri tom se uĉinak upute ne provjerava) ili direktivno i bez prave odgojne vrijednosti („Ti reci oprosti, a ti reci opraštam!“). 8. PRIPREMA DJECE ZA ŠKOLU Aktualizirane su zadaće razvoja (9) kompetencija, usklaĊeno s EOK-om Digitalne kompetencije (osigurana su raĉunala) i poticane kompetencije na stranom jeziku (interakcija djece u situacijama zajed. druţenja – u drugom dijelu ped. godine, 1x tjedno u svakom objektu) ŠTO BI MORAO ZNATI „DIGITALNI GRAĐANIN“

- poţeljni ishodi kroz koncept cjeloţivotnog uĉenja o kako i na koji naĉin pristupiti informacijama o kako komunicirati i što „dijeliti“ n aWEB-u- zna što treba uĉiniti ukoliko onaj s kojim komunicira nije pristojan o Kako sigurno štititi svoje podatke – sprijeĉiti pristup osobnim podatcima o Kako se pristojno ponašati na Internetu o Kako i što kupovati na internetu o Kako poštovati autorska (intelektualna) prava o Kako tehnologije/raĉunala utjeĉu na ljudsko zdravlje

uĉiti – obuhvat sadrţaja iz razl. podruĉja Koriste se elementi NPOOLJP-a – vrijednosti, odgovornosti, podruĉje graĊanskog odgoja i odgoja za toleranciju trajno je aktualno kao standard. 9. PRIMJENA NAĈELA ODRŢIVOG RAZVOJA KAO STRATEGIJE DRUŠTVENOG RAZVOJA – odgoj i obrazovanje za odrţivi razvoj Preteţito su zastupljeni aspekti ekološkog djelovanja – Dimenzija upravljanja resursima i mobilnosti – rjeĊe zastupljena

22

Kako suvremeni pristupi djetetu i odgoju, upućuju odgojitelje ka usavršavanju u podruĉju vrlo specifiĉnih znanja i vještina, iste smo i sami osvještavali kao faţan faktor uspješnosti neposredne prakse, cijeli niz godina. Globalno, odgojitelji i nadalje, najbolje rezultate ostvaruju u podruĉju primjene poticajne komunikacije, u svim dimenzijama praćenja (izuzev nesnalaţenja dijela mlaĊih odgojiteljica, u odnosu na naĉine rješavanja sukoba).

Primjena odg. kompetencija u odnosu na oblikovanje prostorno- materijalnog konteksta, u potpunosti odgovara oĉekivanjima kod većine odgojiteljica.

Konzultacije s pedagogom i mentorima, obavili su svi odgojitelji koji su za to iskazali interes i odvojili vrijeme, a dobar dio njih je, potaknut smjernicama, unio kvalitativne promjene u vlastiti rad ubrzo po refleksiji.

Cjelokupna realizacija projekata na razini svake pojedine skupine, odvijala se kroz razliĉite i raznovrsne aktivnosti odn. tematske cjeline, u dijelu skupina gotovo svakodnevno, a u dijelu, dinamikom od nekoliko puta tjedno, ovisno o skupini, odgojiteljima, temi / podruĉju…

Neki od projekata u skupinama, inicirani su aktualnim interesom jednog ili više djece, a neki su „produkt“ nekih drugih prioriteta: razvojnih, društvenih, aktualnih… - koji, iako ne dolaze „iz djeteta“, takoĊer slijede i uvaţavaju njegov/njihov interes (neizravno). U nastavku, donosimo pregled projekata u skupinama u kojima je projektna metoda prepoznata kao temeljna strategija neposredne odgojne prakse, a koji se reflektiraju na podruĉja: ţivljenja humanih vrijednosti, izgradnju osobnog i graĊanskog identiteta, prava djeteta odn. naĉina na koje djeca sudjeluju u njihovu pojašnjavanju ili rješavanju. SKUPINA UZRAST NAZIV PROJEKTA TEMATSKO PODRUČJE

LOPTICE 3-OŠ „Odgovornost – mogu li djeca “

Stjecanje demokratske građanske kulture, razvoj asertivnosti i socijalnih kompetencija, s naglaskom na odgovorna ponašanja, toleranciju i uvaž.drugih

PČELICE Predškol. „Mozaik različitosti“ Razvojna prava – poštivanje prava na različitost uz uvaž. osobnog, zavičajnog i etničkog identiteta

LAVIDI Predškol. „Od pravila do prava, od prava do odgovornosti“

Osobna/zaštitna prava i odgovornosti i prava drugih


4.1.2. PRIMJENA PROJEKTNE METODE RADA - integrirano uĉenje djece

STRATEGIJA DJELOVANJA U OKVIRU STANDARDA - NAĈINI REALIZACIJE ZADAĆA

23

SPORTIDI 3-OŠ „To smo mi“ Razvoj osobnog identiteta i interkulturalnosti u obitelji i zajednici, priprema za aktivno građanstvo u bududnosti

JAGODICE Predškol. „Nenasilno rješavanje sukoba“

Razvojna prava-razumijevanje i uspostava pravila za suživot

BRZIDI 4-OŠ „ Gdje je Brazil?“ Razvojna prava-kulturni identitet i uvažavanje različitosti

LEPTIRIDI 4-5 g. „Moja planeta zemlja“-od percepcije do akcije

Pravo na izbor, identifikacija problema, prikupljanje znanja i rješavanje problema s različitih aspekata, usvajanje građanskih vještina i humanih vrijednosti u demokratskom društvu

ZEČIDI 3-OŠ „Super je bit različit – prijateljica dolazi iz Sirije“

Prava sudjelovanja/na različitost - razumijevanje i prihvadanje ind. razlika (spol, rasa, jezik, etnička pripadnost, kultura, vjera, soc. status itd. itsl.)

PAČIDI 4-5. g. „Upomod“ Razvojna prava -razvoj asertivnosti u cilju ostvarivanja temeljnih ljudskih prava

MRAVCI 4-OŠ „Prihvati me“ Ja i drugi – razvoj poz. stavova i tolerancije, razumijevanje koncepata prava i pravednosti

PREGLED KONKRETNIH PODATAKA I POKAZATELJA – (kvalitativna) ANALIZA Broj skupina u kojima se primjenjivala projektna metoda, veći je od broja projekata prikazanih u tabeli. Izbor se temelji na duţini trajanja pojedinog projekta kao i zastupljenosti dimenzija graĊanskog odgoja, prava i humanih vrijednosti, kojima smo u tijekom proteklih godina, globalno, posvetili posebnu paţnju, planirajući i realizirajućirazliĉite i raznovrsne aktivnosti, pritom posebice imajući na umu da djeca o svojim pravima najbolje uĉe ţiveći u uvjetima gdje se ta prava poštuju i oţivotvoruju. U dijelu jasliĉkih i u nekoliko vrtićkih skupina, projekti su proizašli iz sastavnica vrtićkih podrţavajućih (protektivnih) programa te su se „variranjem“ razliĉitih tema i sadrţaja, realizirali i postupno mijenjali, ovisno o intersima i rastućim kompetencijama djece. Poticao se aktivitet i suradnja/kooperativnost – u svim skupinama Skupni kontekst je odraţavao aktualni tijek projekta odn. interese djece, najizraţenije u predškolskim i starijim skupinama. Naglasak u aktivnostima dat je povezivanju sa stvarnim ţivotom – djeca skupljaju informacije, interpretiraju ih, dovode u odnos sa svojim ranijim iskustvom i znanjima, u nekim skupinama i samostalno prezentiraju vlastite ideje Elementi NPOOLJP-a korišteni su u svim (gore navedenim) projektima (posebice izraţeno kroz strategije), s ciljem da djeca iskaţu inicijativu, zajedno s odraslima stvaraju situacije interakcijskog uĉenja i usvajaju demokratske vrijednosti koje omogućuju da uistinu ţive svoja prava i podiţe cjelokupnu kvalitetu ţivota u vrtiću (i obitelji /zajednici) Povezivanje s razliĉitim vanjskim ĉimbenicima, predstavlja aspekt kojeg još moramo unaprijediti Biljeţenje i prezentiranje svih etapa projekta – u realitetu perzistiraju razliĉite forme, najĉešći oblik – portfolio (objedinjava fotografije, djeĉje radove, izjave djece, roditelja i odgojitelja); izvedba se razlikuje (sadrţajno i tehniĉki)

24

Ukljuĉenost roditelja u ostvarivanje planiranih zadaća i aktivnosti u projektu radi boljeg razumijevanja procesa – izravna ukljuĉenost nešto je manja od ţeljenog standarda Na 2 projekta smo posebno ponosni, a to su „Zagreb i mi“ i „Opasno nije uvijek opasno“. U prethodnoj ped. godini zapoĉeli smo s njihovim ostvarivanjem, a u ovoj ih, uz sadrţajno obogaćivanje, nastavili provoditi. Predstavili smo ih na Regionalnoj smotri projekata iz podruĉja odgoja i obrazovanja za ljudska prava i graĊanski odgoj. Oba projekta zapaţena su i od strane drugih sudionika pa u perspektivi oĉekujemo uspješnu daljnju suradnju s razliĉitim institucijama i ĉimbenicima, nadasve stoga što su pojedine tematske cjeline i aktivnosti, već zaţivjele kao dio standarda rada u dijelu skupina s djecom starijeg uzrasta. Projekt „Opasno nije uvijek opasno“, izabran je kao „naš predstavnik“ i prezentiran u formi PANEL prikaza i na Nacionalnoj smotri projekata iz podruĉja odgoja i obrazovanja za ljudska prava i graĊanski odgoj. Ĉestitamo!!!

Temeljne zadaće ovog vrtićkogprotektivnog programa odnose se na osiguravanje optimalnih uvjetai poticaja za razvoj djeteta u kontekstu oĉuvanja i unapreĊivanja zdravlja te tjelesnog i psihološkog integriteta. U skladu s definiranim ciljevima, integriranim pristupom, razvijamo sposobnosti, ponašanja i vještine snalaţenja u odnosu na fiziĉko i socijalno okruţenje.

U ODNOSU NA DIJETE: Program predstavlja integrativni dio vrtićkog kurikuluma, a njegove temeljne zadaće su ujedno i sastavnica kurikuluma pojedine skupine. Provodio se, kao i primarni, cijele godine, u svim skupinama jaslica i vrtića. Pri provedbi planiranih aktivnosti u okviru programa, promišljali smo o djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima, kronološkoj dobi i uvaţavanju ind. razlika u potencijalima, imajući na umu da je iskljuĉiva briga o djetetovoj sigurnosti, obveza odraslih koji o njemu skrbe. U ODNOSU NA ODGOJITELJE Identificirali smo riziĉne prostore, situacije i potencijalno ugroţavajuće ĉimbenike (sredstva i „ljude“) te jaĉali meĊusobnu podršku „za situacije visokog rizika“ poput: stresnih brakorazvodnih procesa (nemogućnost dogovora o dovoĊenju i odvoĊenju djeteta iz vrtića), stanjima „dramatiĉnog“ narušavanja zdravlja djeteta (npr. neurološka, srĉana, alergijska stanja i bolesti), izlaganja ozljeĊivanju uslijed upotrebe sprava i dijelova vanjskog prostora itd. itsl.

4.1.3. PREVENTIVNO - ZAŠTITNI, SIGURNOSNI PROGRAM: "PRAVO NA SIGURNO I ZDRAVO ODRASTANJE"

REALIZACIJA BITNIH ZADAĆA I AKTIVNOSTI

25

Poĉetkom godine, izradili smo nacrt paćenja postupaka odgojitelja koji osiguravaju siguran boravak djeteta u vrtiću od strane mentora i pedagoga (kroz izravne uvide). Planirana praćenja ostvarena su u cijelosti. U ODNOSU NA RODITELJE Suradnja obitelji i vrtića jedan je od temelja uspješnog odgoja i zadovoljavanja prava i potreba svakog djeteta i obitelji, a zadaća koju vrtić ne moţe kompetentno obaviti bez uspostavljanja kvalitetne suradnje s roditeljima jeosiguravanje optimalnih sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta za dijete.

U graĊenju profesionalnih suradniĉkih odnosa s roditeljima u našem vrtiću, potiĉemo ravnopravnu komunikaciju i interakciju svih struĉnih djelatnika i roditelja. Kako bismo ju u najvećoj mogućoj mjeri i ostvarili,koristimo razliĉite i raznovrsne oblike komunikacije putem info panoa, kutići za roditelje, vrtićka WEB-stranica..., organiziramo roditeljske sastanke informativnog tipa te upućujemo na recentnu literaturu i Internet, savjetujemo roditelje o prepoznavanju potencijalnih opasnosti za dijete u i izvan vrtića, o konkretnim postupcima u situacijama koje mogu ugroziti sigurnost i zdravlje djeteta, o postupanju s djecom s riziĉnim ponašanjima po sebe, druge i imovinu kao i pruţamo podršku odgovornom roditeljstvu u cjelini, što se dakakako (uvijek) pozitivno odraţava i na aspekt zaštite i sigurnosti djeteta u vrtiću i obitelji. Najĉešće zabiljeţene problemske situacije,odnose se na: DovoĊenje djeteta izvan dogovorenog vremena Nepridrţavanje pravila dovoĊenja djeteta - sukladno odrednicama Ugovora Dolazak neovlaštene osobe po dijete Ne donošenje ispriĉnica po isteku pobola Nejavljanje roditelja odgojiteljima pri dolasku i odlasku iz vrtića STANDARDNI POSTUPCI I METODE DJELOVANJA U ODREĐENIM SITUACIJAMA Podatke o dovoĊenju i odvoĊenju djece iz vrtića od strane roditelja ovlaštenih punoljetnih osoba te podatke o roditeljima i djeci za potrebe rada u skupinama u izmijenjenim uvjetima deţurstava, aţurirali smo još poĉetkom pedagoške godine. PROTOKOLI POSTUPANJA U MOGUĆIM KRIZNIM SITUACIJAMA Postojeće protokole postupanja u mogućim kriznim situacijama, dopunili smo i aţurirali u skladu s uoĉenim potrebama. Najĉešći razlozi za postupanje prema protokolima odnose se na zdravstvene indikacije djece. Krajem godine moţemo konstatirati da je postupanje po protokolu u sluĉaju kriznih situacija iznimno rijetka praksa.

26

Sagledavši ostavarene aktivnosti, zakljuĉujemo da smo pristup prilagodili i program realizirali sukladno potrebama svih ĉimbenika – djece, roditelja, struĉnih i ostalih djelatnika. Istiĉemo, unutarnju motivaciju svih nositelja programskih zadaća. No zbog same prirode programa, odn. podruĉja sigurnosti, razvojnih osobitosti djece polaznika vrtića, obiljeţja posla, stanja u suvremenom društvu… realizacija ovog programa (nikada) nije konaĉna, dakle njegovo ostvarivanje, praćenje i unaprjeĊivanje se nastavlja, kao trajna odgojno-obrazovna zadaća.

1. OSNOVNE ODREDNICE REALIZACIJE– pregled bitnih pokazatelja: Program se ostvarivao i pratio u 8 odgojnih skupina djece srednjeg, starijeg i predškolskog uzrasta, na sva tri vrtićka objekta. Nositelji - već u prethodnim godinama educirane, odgojiteljice (6), a početkom godine izvršena je i (do) edukacija novog tima odgojiteljica (10) – V. Kolek-Šela, A. Ljubaj, V. Marković, S. Buljat, A. Marš, S. Sajko, T. Mikelić, A. Petrović, M. Mrkonjić, Z.Horvatić Kajzer, S. Kovačićek. Uvid u osnove programa dobile su i 2 odgojiteljice pripravnice - T. Marović i T. Petelinšek

Vremenski okvir realizacije programa - 19.10.2016.-26.05.2017.

Od ove pedagoške godine, program je integriran u vrtićki Kurikulum kao i kurikulum odgojnih skupina koje polaze djeca starijeg i mješovitog vrtićkog uzrasta, a školski su obveznici,kao strategija u primjeni zadaća socijalnog i emocionalnog razvoja, u godini pred polazak djece u osnovnu školu.

Program je prepoznat kao standard odn. dobio je suglasnost MZO i AZOO te aktualno (od lipnja 2017.) i sluţbeno predstavlja STRATEGIJU u radu na razvoju socijalnih i emocionalnih kompetencija te prevencije potencijalnih rizika u ponašanju djece predškolske dobi, u okviru primarnog vrtićkog programa.

Novina u ovoj ped. godini – u prethodnoj planirano, u ovoj godini realizirano: elementi graĊanskog odgoja interpolirani su u program – tematske cjeline povezane s pravima (NPOOLJP) i aktivnosti povezane s odgovornošću za vlastite izbore (glasanje/preglasavanje, debata...) Kroz analizu rezultata vrednovanja, planirano je, program će se unaprjeĊivati i poboljšavati u odnosu na: zadovoljavanje potreba i interesa djeteta/djece, korištenje suvremenih oblika i metoda rada s djecom, osmišljavanje raznovrsnih poticaja i aktivnosti i optimaliziranja uvjeta odn. obogaćivanja prostorno – materijalnog konteksta i ponuda. U tu svrhu, po isteku realizacije programa, izvršeno je anketiranje odgojitelja i roditelja krajem lipnja 2017.


4.1.4. PRIMJENA I UNAPRJEĐIVANJE PROGRAMA poticanja razvoja socijalnih i emocionalnih kompetencija "RASTEMO ZAJEDNO"

27

Analizom pokazatelja praćenja, utvrdili smo: Program je realiziran u cijelosti, prema planu (u svim dimenzijama) i u odnosu na sve sudionike – djecu, odgojitelje, roditelje, okruţenje Nacrt realizacije za pojedini stupanj ukljuĉenosti djeteta/uzrast, u potpunosti je odgovarao potrebama djece/odgojitelja i sadrţajne orijentacije u programu Svi sudionici u realizaciji programa, zadovoljni su ishodima, kao i vlastitim doprinosom Prevencijska i protektivna priroda programa, uz navedena obiljeţja i strategije, predstavlja potvrdu opravdanosti njegove primjene Bitne smjernice za planiranje rada u predstojećoj pedagoškoj godiniodnose se na (primarno) zadrţavanje razine ostvarenih postignuća u svim dimenzijama programa koji (od sad) i sluţbeno predstavlja strategiju u radu na razvoju socijalnih i emocionalnih kompetencija djece u godini do dvije pred polazak u osnovnu školu kao i prevenciji potencijalnih rizika u ponašanju u okviru vrtićkog Kurikuluma.

ORGANIZACIJA PROVEDBE PROGRAMA - SADRŢAJNE I PROGRAMSKE ZADAĆE

Program je integriran u primarni, temeljni vrtićki program. Programom je obuhvaćeno ukupno 133 djece (podatak datira iz lipnja 2017.) - 125 djece školskih obveznika u okviru redovnih predškolskih skupina i skupina specijaliziranih programa te 8-ero djece koja su integrirana u skupine redovnog programa kao polaznici programa predškole u trajanju od 250 sati godišnje. Sukladno Pravilniku o sadrţaju i trajanju Programa predškole, program se ostvarivao od 1. listopada 2016. do 31.svibnja 2017. Programske aktivnosti odvijale su se svakodnevno, preteţito ujutro, u periodu izmeĊu doruĉka i ruĉka. Realizirana stanica odgovara planiranoj (1,75 sati prosjeĉno dnevno). Za djecu koja nisu polaznici primarnog vrtićkog programa, a ukljuĉena su u program predškole i integrirana u redovne skupine, aktivnosti su se odvijale dinamikom 3xtjedno po 2,5 sata u vremenu od 13,00-15,30 (ukljuĉujući socijalizacijski moment). Nositelji - program su provodili matiĉni odgojitelji u skupinama redovnog i specijaliziranih programa, u koje su ukljuĉena djeca školski obveznici te jedna odgojiteljica u ulozi voditelja predškole U skladu s javnim ovlastima iz ĉl. 1 a. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju(NN, broj10/97, 107/07 i 94/13), po isteku trajanja programa, vrtić je svakom pojedinom djetetu, polazniku programa predškole, izdao potvrdu.


4.1.5. IMPLEMENTACIJA PROGRAMA PREDŠKOLE U KURIKULUM ODGOJ.SKUPINA DJECE U GODINI (do dvije) PRIJE POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU

28

REALIZACIJA BITNIH ZADAĆA/AKTIVNOSTI – U ODNOSU NA DIJETE Temeljni pristup korišten u radu, zasnovan je na suvremenim metodama kao i strategijama i oblicima rada Organizacija aktivnosti odvijala se u primjerenim organizacijsko – materijalnim uvjetima. Prostori su adekvatno opremljeni i poticajno osmišljeni – po centrima aktivnosti uz zadrţavanje standarda uspostavljenog još lani Program smo usmjeravali ka razvoju razliĉitih kompetencija djece Programom predškole poticali smo i osnaživali razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje je obrazovna politika RH prihvatila iz Europske unije. PRIKAZ NEPOSREDNE REALIZACIJE KROZ ASPEKT OBOGAĆIVANJA PROGRAMA Program Djeca u prirodi (8 skupina u 2 termina ) – analizu donosimo u istoimenom poglavlju Posjeta kazalištu – sve skupine (8) Organizacija predstava u vrtiću – prema planu. dinamika 1x mj. (sve skupine predškole) Organizacija izleta – 4 razliĉite destinacije, sve skupine Posjete: Školi i knjiţnici „Savski Gaj“, Vatrogasnoj postrojbi Zagreb - sve skupine predškole, realizacija u cijelosti prema planiranom Posjeta (podruĉnom) vrtiću Remetinec– 4 skupine, posjeta centralnom objektu Lanište - 1 skupina Gostovanje prometnog odjela PUZ (za sve skupine) Aktivnosti povodom DDVGZ - na Bundeku – 2 skupine DOKUMENTACIJA O OSTVARIVANJU PROGRAMA vodila se se sukladno Pravilniku o obrascima i sadrţaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u djeĉjem vrtiću. Analizom dokumentacije (u periodu od sijeĉnja do oţujka 2017.), a prema indikatorima: - Povezanost odg. obrazovnih zadaća i aktivnosti - Artikulacija aktivnosti - Prepoznavanje i iskorištenost situacijskih poticaja

utvrĊeno je da u svim skupinama predškole, odgojno-obrazovne zadaće potkrepljuju raznovrsne i dobno primjerene aktivnosti kroz razliĉita razvojna podruĉja. REALIZACIJA BITNIH ZADAĆA/AKTIVNOSTI – U ODNOSU NA ODGOJITELJE Intenzitet i dinamika zapoĉetih aktivnosti u protekloj pedagoškoj godini, u ovoj je nastavljen, u odnosu na: Podruĉje razliĉitih oblika uĉenja djece – kroz neposredno iskustvo i u suradnji s drugima - mentoriranje Poticanje i stvaranje uvjeta za kvalitetnu komunikaciju s djecom - motiviranje u odnosu na polazak u školu i akademsko uĉenje Prorada teme: kompetencijski okvir i bitni elementi programa rada s djecom u godini pred šolazak u oš (psiholog ) Dokumentiranje procesa uĉenja djeteta/realizacije programa - kroz razliĉite oblike

29

Kontinuirano praćenje postignuća i napretka djece te prepoznavanje potencijalnih razvojnih poteškoća, tijekom pedagoške godine, uz pravovremene intervencije, davanje smjernica i revidiranje prioriteta Psihološka i logopedska trijaţa djece pred polazak u školu – realizacija prema planu. (podatci i pokazatelji, u domeni su struĉnih suradnika psihologa i logopeda). REALIZACIJA BITNIH ZADAĆA/AKTIVNOSTI – U ODNOSU NA RODITELJE Informiranje roditelja o programu pripreme za školu i razvojnim postignućima djece putem izravnih i neizravnih oblika komunikacije (poster-prezentacijama, informiranjem na kutićima, kroz konzultatine susrete...). Realizacija roditeljskog sastanaka na temu: „Kompetencije djeteta pred polazak u osnovnu školu“, koji je odrţan još u listopadu 2016., za sve roditelje djece iz sva tri objekta. Nositelj – vrtićki psiholog. Ukljuĉivanje roditelja u aktivnosti koje pomaţu djetetu u osmostaljivanju i snalaţenju u svakodnevnim situacijama i akademskim aktivnostima – izravno sudjelovanje u radu skupine, tijekom posjeta, izleta, dogaĊanja. Ukljuĉenost roditelja ni nadalje nije onakva kakvu ţelimo, ali realni smo i svjesni ograniĉenja - prezaposlenost roditelja, opterećenost drugim prioritetima itd itsl.

Višegodišnja osvještavanja, praćenja i interveniranja u neposrednom procesu, podigla su kvlitetu u odnosu na sveukupnu poticajnost rutina, u svim aspektima i kod gotovo svih odgojitelja, uz minimalno prisutne oscilacije. Kako su prethodnih godina pedagog i odgojitelji sustavno unaprjeĊivali ovaj aspekt rada, u ovoj ped. godini zadaća nositelja (uz mentoriranje dijela odgojitelja od strane iskusnih odgojitelja) povjerena je zdravstvenom voditelju, (samo) na razini provjere odrţava li se standard na dosegnutoj/poţeljnoj razini.

Unatoĉ (samo) djelomiĉnim formalnim pokazateljima kojima raspolaţeno, i pokazateljima koji ukazuju i na „slabe“ strane, uz one „jake“, mišljenja smo da su do sada provedena praćenja i poduzeto na tom planu, podigli razinu standarda i situacije rutina uĉinili razvojno poticajnim te da općenito uzevši, moţemo tvrditi kako vrtić, u svim promatranim aspektima/kategorijama, osigurava dobru kvalitetu za svu djecu i svako pojedino dijete.

4. 2. ODRŢAVANJE STANDARDA RADA

4. 2. 1. POTICAJNOST ODGOJNIH POSTUPAKA "RUTINA"


30

Sukladno tome, u predstojećem periodu, na ovom planu nastavljamo raditi u okvirima uspostavljenog standarda, dakako, mijenjajući i ispravljajući uoĉene nedostatke, a u fokus, glede unaprjeĊivanja, treba staviti neke druge, nove prioritete.

ŠTO SMO PODUZIMALI– u odnosu na djecu, roditelje i odgojitelje: Osiguravanje tzv.„pomaţućih“ faktora u olakšavanju prilagodbe djetetu:

„Otvorena vrata“ - u zadnjem tjednu kolovoza, u poslijepodnevnim satima (od 16-18 h), vrtić je mjesto susreta novoupisane djece i njihovih roditelja i odgojitelja. Radi se o vrtićkom „standardu“, usmjerenom na: Upoznavanje s odgojiteljima skupine u koju je dijete smješteno (prema istaknutim popisima djece) Razgled prostora u kojem borave djeca pojedine skupine Upoznavanje s funkcijom i strukturom zajedniĉkih prostora na svakom pojedinom objektu MeĊusobno informiranje (roditelji s odgojiteljima) o svim relevantnim aspektima djetetova razvoja (individualnim potrebama i navikama, dinamici u obitelji, oĉekivanjima…) Boravak i igranje djece u društvu novih vrtićkih/skupinskih prijatelja Osiguravanje postupnosti dolaţenja Boravak roditelja u skupini u vrijeme adaptacije OSNOVNI POKAZATELJI TIJEKA PRILAGODBE I UVJETA KOJI SU OSIGURANI Podaci o prilagodbi, prikupljeni su od odgojitelja i analizirani Tijek adaptacije pratili su svi struĉni suradnici prema radnoj ulozi i „matiĉnom“ objektu te raspoloţivoj satnici, slijedom: pedagog-Lanište, psiholog -Savski Gaj, logoped -Remetinec

Svekupan broj djece u vrtiću (01.09.2016.)= 593

Broj novoupisane djece = 145- (24%)

→ Djeca jasliĉkog uzrasta = 104

→ Djeca vrtićkog uzrasta = 41

Broj novoupisane djece s TUR-om =8 (za 1 dijete isteklo 1.11/'16.)

Broj novoupisane djece (za koju već sada znamo) s znaĉaj. PP-om = 3

Broj naknadno upisane djece – u periodu (iza) 01.09. do 31.10.2016. = 11

Broj djece kojoj nije omogućena postupnost produţavanja boravka(dijete je ostalo na cjelodnevnom boravku već u prva tri dana) = 1

Broj djece ĉiji roditelji nisu ukljuĉeni u rad skupine u razdoblju prilagodbe i/ili putem „otvorenih vrata“ = 10

Broj djece ispisane poradi neuspješne adaptacije =nije bilo

4.2.2. PRAĆENJE PRILAGODBE NOVOUPISANE DJECE

31

Sudeći po pokazateljima, za većinu djece, period adaptacije je protekao “oĉekivano”. Djeca su se adptirala na vrtićke uvjete već tijekom prvog mjeseca boravka u jaslicama/vrtiću, uz iznimku one djece koja su upisana kasnije, odn. koja su ĉešće poboljevala, za njih je trajanje produţeno cca. do kraja studenog. „Prolazak“ kroz period prilagodbe, prema informacijama prikupljenim od odgojitelja, za većinu nije bio pretjerano stresan

PREGLED POKAZATELJA REALIZACIJE 4 mentora u praćenju realizacijei pedagog. Dio opservacija proveden je tijekom motoriĉkih aktivnosti (najĉešće satova tjelesnog odgoja) u dvorani pojedinog objekta, a dio vani. Najĉešće problemske situacije, prema opaţanjima mentora: Skliske površine parketa pa klize obruĉevi-odg. kompenziraju podlaganjem tepiha Unatoĉ traţenju, roditelji ne osiguravaju adekvatnu obuću Prilikom boravka djece na zraku, realiziraju se aktivnosti preteţno iz: motoriĉkog spektra – zastupljenost = 92% raznovrsne igre i aktivnosti – zastupljenost =76% Istraţivaĉko – spoznajne aktivnosti – zastupljenost = 71% Ne iskljuĉujući poticajnost, ali imajući na umu i potencijalne rizike od ozljeĊivanja, 85% odgojitelja u 22 skupine, izabralo je organizirati boravak na zraku po naĉelu „punktova“, 4% odgojitelja djece, u 1 skupini vrtićkog uzrasta, navodi da su aktivnosti organizirali samo djecu iz „vlastite“ skupine, a 12% odgojitelja u 3 skupine, aktivnosti je organiziralo po naĉelu „kombiniranja“.

Zahvaljujući sveukupnosti naših nastojanja i do sada poduzetom, u ovoj godini, moţemo reći da smo dobar dio, u prethodnim godinama zabiljeţenih „deficita“ uspjeli ispraviti. Ipak, posao postizanja ţeljene kvalitete, svjesni smo, zbog svoje sloţenosti i dinamike te utjecaja razl. ĉimbenika, doţivljavamo kao „nikada završenu priĉu“ te nastavljamo aktivnoraditi na minimaliziranju perzistirajućihnegativnih efekata u praksi, u najvećoj mogućoj mjeri, kao i do sada. U uspjeh ne sumnjamo, motivacije nam ne nedostaje.


4.2.3. POTICAJNOST ORGANIZACIJE AKTIVNOSTI tijekom boravka DJECE NA ZRAKU


32

PREGLED BITNIH ODREDNICA REALIZACIJE Dnevni odmor djece fleksibilno je organiziran. „Prisilno spavanje“ odavno ne perzistira kao praksa – realizira se u formi „smirivanja“, igranja mirnih igara tj. bavljenja mirnim aktivnostima, poštujući pritom naĉelo „zadovoljavanja vlastitih potreba, ali ne nauštrb drugih“. Ovo naĉelo uspješno se realizira u praksi. Prema konkretnim pokazateljima prikupljenim od odgojitelja, u periodiĉki evaluacijama, dnevni odmor u (njihovoj) skupini, organiziran je temeljem uoĉenih odn. iskazanih potreba djece, tako da: Sva djeca spavaju u 14 skupina - radi se o djeci niţeg kronološkog uzrasta Dio djece spava, dio ne spava – u 10 skupina djece uglavnom srednjeg i starijeg vrtićkog uzrasta) Nitko ne spava – u 2 predškolske skupine

Procjenjivanje doţivljaja odgojiteljske efikasnosti/poticajnosti u odnosu na bitne aspekte rada s djecom i suradnje s roditeljima (globalno) u svim apektima, standardni je dio cjelovite analize razliĉitih faktora koji utjeĉu na kvalitetu odgojno-obrazovnog rada u cjelini u vrtiću i provodimo ju svake godine. Uĉinili smo to i ove, rezultati samoiskaza PONOVNO SU VISOKI. Procjenu vrše odgojitelji svih skupina (26) na skali od 1-5 (gdje 1=nismo zadovoljne, a 5=iznimno smo zadovoljne). Slijede pokazatelji:

Zakljuĉujemo: uspostavljeni standard kvalitete, i u ovoj je godini zadrţan.

Upogledukreiranja poticajnog kontekstaradasdjecomuskupinama, u prethodnoj smo pedagoškoj godini, uspjeli zadrţatioĉekivanurazinustandardakojusmouspostavilitijekomproteklihgodina, (podatci se nalaze uprethodnimizvješćaima), a neka i unaprijediti unošenjem promjena u postojeći

4.2.4. POTICAJNOST ORGANIZACIJE AKTIVNOSTI u vrijeme DNEVNOG ODMORA DJECE

4.2.5. DOPRINOS ODGOJITELJA ODRŢAVANJU STANDARDA KVALITETE ODGOJNO - OBRAZOVNOG PROCESA

PROCJENA ZADOVOLJSTVA ODGOJITELJA U RADU S DJECOM 4,73

PROCJENA ZADOVOLJSTVA ODGOJITELJA U RADU S RODITELJIMA 4,89

4.2.6. KREIRANJE POTICAJNOG KONTEKSTA U RADU S DJECOM

33

(cjelokupni) prostorni kontekst, kao i senzibiliziranjem odgojitelja za to struĉno podruĉje te interpoliranjem suvremenih spoznaja iz tog podruĉja u neposrednu praksu). Proslave blagdana - obiljeţavanje znaĉajnih datuma – pregled: Djeĉji roĊendani – s obzirom na uoĉenu „raznolikost“ u pristupu (grupna slavlja, individualne proslave, krajem mjeseca, na dan roĊendana, dobno adekvatan izbor aktivnosti, (ne)promišljanje o izboru - uvrštavanje uvijek istih ativnosti itd, itsl.) , po analizi neposredne prakse u svim skupinama jaslica i vrtića, realiziraju se, prema smjernicama iz prethodne godine – praćenje realizacije u domeni pedagoga i zdr. voditelja (zbog zahtjevnosti organizacije slavlja imajući u vidu specifiĉne potrebe dijela populacije djece spotencijalnim teškim alergijskim reakcijama) Dani kruha Boţić Nikolinje Uskrs Dan planeta zemlje Zagrebaĉki energetski tjedan Dan djeĉjih prava MeĊunarodni dan djeteta Tjedan mobilnosti… DDVGZ Posjete, dogaĊanja… posjeta školi Savski Gaj posjeta knjiţnici Savski Gaj izleti – 161 dijete/3 destinacije posjeta kazalištu Trešnja – sve skupine predškolskog uzrasta posjeta Javnoj vatrogasnoj postrojbi Novi Zagreb/Kajzerica Zagreb, Etnografski muzej Grad mladih organizacija koncerata klasiĉne glazbe, lutkarskih i kazališnih predstava, gostovanja izloţbe djeĉjih radova – tema: u i izvan vrtića Promoviranje vrijednosti odgojno-obrazovnog rada s djecom predšk. dobi

sudjelovanje na DDVGZ 2017. – nastup na pozornici (djeca ritmiĉke skupine) struĉne/Fokus grupe – sudjelovanje odgojitelja, i str. djelatnika likovni natjeĉaj „VELIKANI HRVATSKE POVIJESTI“ – pohvaljeni rad Fran Dušak izloţba djeĉjih radova skupine Cvjetići – knjiţnica Sloboština objavljivanje ĉlanka u ŠN – tematika: vrtićka obljetnica Tijekom godine pratili smo i biljeţili djeĉje izjave i prikupljali radove nastale u razliĉitim programima, projektima, aktivnostima…, u i izvan vrtića te tako stvorili respektabilnu foto i video dokumentaciju (u arhivi vrtića).

4.2.6. PRAĆENJE RAZVOJA DJECE, IDENTIFIKACIJA I RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA

34

Prema dosadašnjem standardu izvještavanja psiholog prezentira podatke o radu s: - djecom s posebnim potrebama/teškoćama u razvoju - djecom s potencijalnim rizicima po razvoj uslijed specifiĉnosti obiteljskog okruţenja - djecom koja iskazuju trajniju proaktivnu agresivnost u ponašanju - potencijalno darovitom djecom U prvom dijelu ove pedagoške godine, do veljaĉe 2017., ulogu psihologa obavljala je S. Vdović, a u drugom dijelu, od veljaĉe do lipnja 2017., M. Milković. Rad s djecom s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju

Dob (god.) Broj djece (% od ukupnog br. djece s teškoćama i

posebnim potrebama)

1 - 2 9 (6 %)

2 - 3 33 (20 %)

3 – 4 36 (22 %)

4 – 5 39 (24 %)

Dob (god.)

Motoriĉke smetnje

Intelektualne teškoće

Neurološki poremećaji

Poremećaji u ponašanju i emocijama

Ponašanja i stanja djece i njihova okruţenja

kao faktor rizika

Autizam i PAS

Teškoće socijalne komunikacije

Višestruke teškoće

Br. djece s PTV

1 – 2 0 0 0 2 0 0 0 5 2

2 - 3 1 0 0 7 5 0 0 17 3

3 – 4 1 1 0 7 1 0 0 24 2

4 – 5 2 0 2 3 6 0 1 19 6

5 – 6 0 3 0 2 3 0 0 7 0

6 – 7 0 0 0 4 2 1 1 17 5

7 < 0 0 0 0 0 0 0 1 0

35

5 – 6 15 (9 %)

6 – 7 3 (18 %)

7 < 1 (1 %)

Vrsta teškoća i/ili posebnih potreba Broj djece (% od ukupnog br. djece s teškoćama i

posebnim potrebama)

Motoriĉke smetnje 9 (6 %)

Intelektualne teškoće 33 (20 %)

Neurološki poremećaji 36 (22 %)

Poremećaji u ponašanju i emocijama 39 (24 %)

Ponašanja i stanja djece i njihova okruţenja kao

faktor rizika

15 (9 %)

Autizam i PAS 30 (18 %)

Teškoće socijalne komunikacije 1 (1 %)

Višestruke teškoće 9 (6 %)

Br. djece s PTV rješenjem 33 (20 %)

U pedagoškoj godini 2016./2017. ukupno je Djeĉji vrtić Remetinec pohaĊalo 163 djece s teškoćama u razvoju i/ili posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, što ĉini 28 % od ukupnog broja djece upisane u DV Remetinec ove pedagoške godine. Psihologijska procjena i praćenje opservacijom ponašanja u odgojnoj skupini te individualnim radom raĊena je s djecom s posebnim potrebama. Ukupno je praćeno (od veljaĉe) 63 djece; od toga je s njih 12 proveden individualni rad.

Br. djece kojoj je psihologinja ukinula IOOP u razdoblju oţujak – svibanj 2017. 3

Br. djece koju je psihologinja identificirala kao onu koja imaju potrebu za IOOP-om u nadolazećim

razdobljima (od lipnja ili rujna 2017.)

11

Br. djece za koju postoje IOOP-i za razdoblje oţujak – svibanj 2017. 65

36

IOOP-i psihologa 35

IOOP-i psihologa i logopeda 21

IOOP-i psihologa i zdravstvenog voditelja 4

IOOP-i psihologa, logopeda i zdravstvenog voditelja 3

Procjenjivanje razvojnog statusa djece u godini prije polaska u školu

DJECA – ŠKOLSKI OBVEZNICI

UKUPNO 134 djece

Ove godine imali smo 134 djece školskih obveznika u programu predškole. Broj djece sa zahtjevom roditelja za prijevremni upis 3

Broj djece sa zahtjevom roditelja za odgodu 6

Praćenje razvoja djece s posebnim obiteljskim prilikama

Samohrani roditelji, jednoroditeljske obitelji, brakorazvodni postupci – poremećaji obiteljske dinamike

Broj djece % od ukupnog

broja djece

Jednoroditeljske obitelji – bez rješenja 7 1%

Jednoroditeljske obitelji – s rješenjem 13 2%

Jednoroditeljske obitelji – ukupno 19 3%

Samohrane obitelji - bez rješenja 3 0.5%

Samohrane obitelji – s rješenjem 4 0.7%

Samohrane obitelji – ukupno 7 1%

Posebne obiteljske prilike – bez rješenja 10 2%

Posebne obiteljske prilike – s rješenjem 17 3%

Posebne obiteljske prilike – ukupno 27 5%

Najave brakorazvoda/brakorazvod u tijeku bez dokumentacije 3 0.5%

Ukupno 30 5%

Rezultati praćenja uĉestalosti agresivnih ponašanja djece tijekom godine

veljaĉa – lipanj 2017.

do 3 god. 3 – 5 god. 5+ god.

M Ţ M Ţ M Ţ

2 0 2 0 10 0

2 2 10

14 ili 2.4 % u odnosu na cjelokupnu vrtićku populaciju

37

Postupak ranog otkrivanja i utvrĊivanja potencijalno darovite djece proveden je na temelju: opservacije ponašanja tijekom boravka u vrtiću U ovom razdoblju psihologinja je identificirala 3 potencijalno darovite djece u vrtićkim skupinama, od 3 godine do polaska u školu. Psihologinja Milković provela je i ispitivanje odgojitelja na temu : „Utjecaj osobnosti i emocionalne inteligencije na profesionalan rast i razvoj odgojitelja – samoprocjena profesionalne uloge“ 6.oţujka 2017. (pretpostavljamo prema nalogu ravnatelja s obzirom na to da takva aktivnost nije predviĊena vrtićkim planom).

Otkrivanje jeziĉno govornih teškoća

U ovoj pedagoškoj godini je otkriveno je, odnosno potvrĊeno 124djece s jeziĉno govornim teškoćama - 20.59% od ukupne vrtićke populacije (N = 605): - 9 djece na inicijalnom razgovoru za upis u vrtić (teškoća je potvrĊena tokom godine) - 9 djece neposrednim logopedskim uvidom temeljem Lista govornog odstupanja i ostalih opaţanja odgojitelja – broj prijava bio je veći (potvrda ranije poznatih teškoća) - 18 djece temeljem roditeljskog zahtjeva - 47 djece redovitim praćenjem rizika i već ranije utvrĊenih teškoća - 41 dijete procjenom jeziĉno - govornih sposobnosti djece predškolskih obveznika (N = 133);od toga kod 9 novootkrivene djece, prvenstveno na podruĉju predĉitaĉkih vještina, te 32 djece koja su zbog drugih teškoća u govoru i jeziku već evidentirani ranije U skupinu jeziĉnih teškoća uz djecu mlaĊe kronološke dobi uvršteno je i 27 djece s nerazvijenim predĉitaĉkim vještinama prvenstveno u segmentu fonološke svjesnosti. Ova skupina djece otkriva se procjenom jeziĉno govornih sposobnosti u godini pred školu. Vrtić je u velikom broju sluĉajeva prvo mjesto gdje roditelj dobiva informaciju o djetetovom općem razvoju, izmeĊu ostalog, i jeziĉno govornom statusu.Ponekad to znaĉi i informacija o teškoći na tom podruĉju. Tako je na inicijalnim razgovorima za ped. godinu 2017./18.identificirano 5 djece s jeziĉno govornim teškoćama, no pretpostavka je da će se iz ukupnog korpusa novoupisane djece uslijed praćenja i procjena jeziĉno govornih sposobnosti tokom godine izdvojiti ipak veći broj djece s teškoćama na tom podruĉju, posebno djece niţe kronološke dobi. Zakljuĉak: S obzirom na broj djece u vrtiću uvijek se javlja mogućnost da kod pojedinog djeteta nije identificirana i utvrĊena teškoća u jeziĉno govornom razvoju iako ona realno postoji, no radi se najĉešće o blaţim teškoćama koje bitno ne utjeĉu na funkcioniranje djeteta u vrtiću i obitelji. U ovom trenutku se moţe pretpostaviti da će u novoj pedagoškoj godini brojdjece s teškoćama na jeziĉno govornom podruĉju biti 82,no on će zasigurno rasti jer će se kroz daljnja opaţanja i praćenja identificirati nove teškoće (posebno iz skupina predškolskih obveznika) ali i razvijati nove uslijed postojećih rizika.

4.2.8. IDENTIFIKACIJA I POTPORA RAZVOJU DJECE S POREMEĆAJEM JEZIKA, GOVORA I KOMUNIKACIJE

38

Umanjivanje/ otklanjanje jeziĉno govornih teškoća Od 124 djece s teškoćama na govorno jeziĉnom podruĉju, njih 60 odnosno 48,38% bilo je ukljuĉeno u individualni logopedski tretman. U vrtićkom tretmanu je u prosjeku jednom tjedno logopedske vjeţbe pohaĊalo 37 djece (61%), dok je u vanjskim logopedskim kabinetima bilo zbrinuto 25 djece (41,66%). Od toga je dvoje djece bilo je ukljuĉeno u logopedski tretman i u vrtiću i u vanjskim institucijama. Kod 14 djece ukljuĉene u logopedsku terapiju u vrtiću dosegnut je uredan govorni status, dok će 13 djece koja ostaju u vrtiću, usprkos napretku u statusu trebati nastavak vjeţbi. Dio teškoća tretiran je kroz rad roditelja s djetetom kod kuće pridrţavanjem dobivenih uputa u smislu preveniranja nastanka većih te umanjivanja teţine i opsega postojećih teškoća. Suradnja je realizirana kroz individualne razgovore, ali i razmjenu informacija telefonskim i elektronskim putem kontinuirano tokom ĉitave godine, dok je frekvencija ovisila o teţini teškoće ali i motivaciji i spremnosti roditelja.

Velik doprinos u otklanjanju, umanjivanju i preveniranju teškoća na jeziĉno-govornom i komunikacijskom podruĉju daju i odgojitelji svojim radom i kroz sadrţaje primarnog programa aposebno kroz individualizirane pristupe pojedinoj djeci s teškoćama - u suradnji i prema uputama logopeda ali i psihologa ĉije upute prema ostalim razvojnim podruĉjima takoĊer imaju refleksiju i na govorno jeziĉno. U tom smislu je za 26djece tokom godine osiguran individualizirani odgojno obrazovni program za poticanje jeziĉno govornih sposobnosti i komunikacije. Rijeĉ je prvenstveno o djeci s jeziĉnim teškoćama koje utjeĉu na kvalitetu općeg funkcioniranja u skupini (praćenja i sudjelovanja u aktivnostima, te verbalnim interakcijama s vršnjacima i odraslima) te djeci s teškoćama na planu soc. komunikacije Zbog osiguravanja što kvalitetnije podrške djeci s teškoćama u razvoju, 13odgojitelja koji su bili ukljuĉeni u neposredni rad s djecom s teškoćama (prema IOOP- ima) aktivno je sudjelovalo u internim edukacijskim radionicama na sljedeće teme: 1.Neuroriziĉna djeca 2.Prezentacija/diskusija o dijelu materijala sa struĉne edukacije razvoj inkluzivne prakse u djeĉjim vrtićima 3.Senzomotoriĉka integracija 4.Komunikacija i teškoće komunikacije 5.Rana intervencija 6.Suradnja s roditeljima djece s teškoćama u razvoju 7.Autizam Na kraju, moţe se zakljuĉiti, da je 42 djece koja su imala utvrĊenu teškoću u jeziĉno govornom razvoju u ovoj pedagoškoj godini dostiglo uredan status nakon intervencija, dok je kod sve ostale djece obuhvaćene pojedinom vrstom podrške zabiljeţen napredak, ali teškoće još uvijek postoje, te će njihovo otklanjanje ili umanjivanje zahtijevati neku od mogućih vrsta intervencija/tretmana.

39

Zakljuĉak: Svaki od prikazanih oblika podrške djeci s teškoćama u jeziĉno govornom razvoju dovodi do umanjena ili otklanjanja same teškoće, ovisno naravno o kvaliteti realizacije, ali i vrsti teškoće. Najbolji rezultati postiţu se njihovom kombinacijom i suradnjom svih izvršitelja (odgojitelj-roditelji-str. suradnik/suradnici) – specifiĉno za svako dijete. Broj izravnih individualnih logopedskih tretmana u vrtiću će i u sljedećoj ped. godini najvjerojatnije ostati u ovogodišnjim brojĉanim okvirima, na mogućnost vanjskih tretmane vrtić ionako nema utjecaja, pa je organizirana i voĊena podrška odgojitelja i roditelja (neizravni tretman) podruĉje dodatnog ulaganja kako bi se povećao broj podrškom obuhvaćene djece.

Uvaţavanje prava (sigurnost i zdravlje, razvoj, izbor i sudjelovanje, zaštita…) i zadovoljavanje (aktualnih i specifiĉnih) potreba djeteta, bile su i nadalje, osnovne znaĉajke programa kojeg provodimo s djecom u Gradu mladih – Granešini. U tekstu koji slijedi, donosimo pregled bitnih pokazatelja.

Ciljane skupine – skupine djece predškolskog uzrasta.

OBJEKT SKUPINE BROJ DJECE TERMIN REALIZACIJE

LANIŠTE Pĉelice, Lavići, Brzići, 48 28.11 – 02.12.2016.

REMETINEC/ SAVSKI GAJ/LANIŠTE

Mravci, Loptice, Jagodice, Zeĉići, Sportići

51 27.03. – 31.03.2017.

SVEUKUPNO DJECE U PROGRAMU: 99 (74%ukupnog broja djece školskih obveznika)

Ukupno djece školskih obveznika (koji ĉine populaciju u Programu) = 133(podatak iz lipnja

2017.) Razlozi ne ukljuĉivanja pojedine djece - ind. osobnost djeteta (socio-emocionalna preosjetljivost...), teţi zdr. rizici, akutno poboljevanje, stav roditelja... Priprema programa Odrţani su roditeljski sastanci – za sva tri objekta i oba termina realizacije –uz gledanje video zapisa roditelji su informirani o uvjetima boravka djece tijekom programa, o

4.3. POSEBNI PROGRAMI

4.3.1. PROGRAM DJECA U PRIRODI - GRAD MLADIH/GRANEŠINA

40

organizaciji aktivnosti, dobrobitima...i provjerene su bitne informacije o specifiĉnim potrebama djece (zdravstveni problemi, posebne potrebe, prijelazni objekti i sl.).

Osnovne odrednice realizacije, u odnosu na dijete/djecu: Aktivnosti i sadrţaji realizirani su kao logiĉan slijed i nadopuna aktualnog programa (pojedine) odgojne skupine: Organizirane su razliĉite i raznovrsne aktivnosti i djelatnosti u cilju podrţavanja cjelovitosti djetetova razvoja Organizirane aktivnosti pratile su aktualne i specifiĉne interese djeteta/djece te su se, u skladu s afirmacijom djetetovih spontanih ideja i inicijativa, situacijski mijenjale Praćenje i vrednovanje programa Svi bitni aspekti realizacije evidentirani su u dnevnicima rada - propisanim obrascima pedagoške dokumentacije sa svim njezinim strukturalnim komponentama. Uz redovnu dokumentaciju, realizaciju programa popratili su foto i video zapisi, a prikupljene su i izjave i radovi djece(nalazi se u dokumentaciji vrtića.) Najĉešće problemske situacije (prema percepciji odgojitelja): – Emocionalne krize u pojedine djece – Zdr. indikacije – poboli – Jednoliĉnost jelovnika u tom tjednu (djeca su slabo jela) – (ne) sigurnost u „širem“ okruţenju (psi lutalice, okupljnje mlaih) Korisnost za dijete/djecu: Neposredni kontakt s prirodom – dragocjeno iskustvo Osamostaljivanje – prakticiranje soc. Vještina Cjelovit doţivljaj Raznovrsnost aktivnosti Što je vaţno („recept“) za uspjeh u programu? Dobra i iskrena suradnja s roditeljima Pravovremeno informiranje kod iskusnih kolergica koje su „prošle“> program dobra materijalna priprema (izbor igraĉaka, materijala...) Dobro vrijeme Pozitivna komunikacija i suradnja s drugim odgojiteljima (iz vrtića i šire) Dobra organizacija stvari (inaĉe je utrošak vremena na traţenje enorman) Najĉešći (pozitivni)komentari – roditelja i djece:

„Kao da su odrasli“ – ne prepoznajem svoje dijete Djeca „Restać mi je najbolji“, „Sve mi je najbolje u ţivotu“ „Idemo opet!“

41

Kao i prethodnih, i ove pedagoške godine u potpunosti smo zadovoljni realizacijom. Program je doprinio kreiranju vedrog ozraĉja meĊu djecom i odraslima, kvalitetnijem upoznavanju osobnosti djeteta (u situaciji duţeg odvajanja od roditelja, kao i razvoju prosocijalnih ponašanja – empatija, tolerancija, pomaganje, dijeljenje, poštovanje… ) Kompetencije koje smo razvijali, „stavljene su u primjenu“. Ovogodišnjapozitivna iskustva, iskoristit ćemo kao polazište u osmišljavanju još uspješnije realizacije programa u cjelini (neskromno zakljuĉujemo u mjeri u kojoj je to još uopće moguće) i u narednoj pedagoškoj godini.

Program se ostvaruje u tri mješovite vrtićke skupine djece u dobi od 3 do 7 godina: 1. „Loptice“(Lanište) – voditeljice su:V. Kolek-Šela, A. Ljubaj (zamjena: D.Poldrugaĉ) 2. „Zeĉići“ (Remetinec) – voditeljice su:S. Kovaĉićek, Z. Horvatć-Kajzer 3. „Mravci“ (Savski Gaj)- voditeljice su: T. Mikelić, A. Petrović Pregled pokazatelja realizacije, donosimo u izvornom obliku, odabirom po kriteriju reprezentativnosti. Ostala izvješća – u arhivi vrtića. 1. SKUPINA „LOPTICE“ – objekt Lanište Program je tijekom ped. god. 2016./2017. pohaĊalo 22 djece. U studenom biljeţimo ispis 1 djeteta (P.B.) zbog preseljenja, te 1.12. upis nove djevojĉice (L.N.)

Program su ostvarivale odgojiteljice :

Vlatka Kolek Šela( VŠS, diploma FCE, seminari za odgojitelje u Varšavskoj 14, struĉni aktivi za odgojitelje koji rade u programu ranog uĉenja engleskog jezika, Oxford – radionice, 23 god. iskustva u vrtiću,od toga 21 u programu ranog uĉenja engleskog jezika)

Ana Ljubaj(VŠS, 6 god. iskustva u engl. programu) Program engl. jezika u našem se vrtiću ostvarivao prema zadanim naĉelima koncepcije suvremenog programa predškolskog odgoja i obrazovanja djece, s uspješnim ukljuĉivanjem stranog jezika u humanistiĉko-razvojni pristup, uvaţavanje prava djeteta, njegovih razvojnih potreba i mogućnosti, zajedniĉki interes roditelja i vrtića u cilju cjelovitog razvoja djeteta, uvaţavanje zakonitosti odgojno-naobrazbenog procesa i posebnosti predškolskog odgoja. Poticanje komunikacije i izraţavanje djece u mnogim vrstama aktivnosti uz prethodne doţivljaje djece uz dobar govorni model, dovelo je do uspješnog razvoja materinskog jezika s visokim postignućima u stranom jeziku.

ZAKLJUĈAK I PERSPEKTIVA (u programu)

4.3.2. POSEBNI PROGRAM CJELODNEVNOG RANOG UĈENJA ENGLESKOG JEZIKA - implementacija u redovni vrtićki program

42

2. SKUPINA: MRAVCI, objekt: Savski Gaj VODITELJI PROGRAMA: Ana Petrović/ Tihana Mikelić U odgojnoj skupini 'Mravci' u kojoj se u sklopu primarnog programa provodio i cjelodnevni program engleskog jezika u pedagoškoj godini 2016./2017.upisano je 22 djece. Vrlo brzo jedan djeĉak je ispisan radi bolesti i dugotrajnog lijeĉenja. Dvoje djece je pohaĊalo program i ranijih godina ,dok su ostala djeca bila nova u programu, od kojih su neka pohaĊala kraći program engleskog jezika u našem vrtiću prijašnih godina. 11 djece je sudjelovalo u programu pripreme u godini pred polazak u školu,dvoje djece na poĉetku pedag.god. bili su trogodišnjaci a ostala djeca su bila ĉetverogodišnjaci. Prosjeĉan broj dolazaka kretao se oko 18-20 djece. U bogatom prostorno-materijalnom okruţenju djeca su se svakodnevno susretala s aktivnostima i poticajima koji su na prirodan i aktivan naĉin poticala na rano uĉenje engleskog jezika. Ranim uĉenjem engleskog jezika u vrtiću djeca su spoznala nove ideje,naĉine komunikacije i prilike za razvoj spoznaje. Djeca su pokazala visoku razinu motivacije i sve planirane aktivnosti su se realizirale u ugodnom ozraĉju. Roditelji su iskazali zadovoljstvo postignućima sve djece, programom i radom odgojitelja.

3. Skupina - „ZEĈIĆI“ (Remetinec) – voditeljice su: S. Kovaĉićek, Z. Horvatć-Kajzer

U pedagoškoj godini 2016./2017. u skupinu „Zeĉići“ upisano je 22 djece od toga 13 djevojĉica i 9 djeĉaka. U skupni se provodi cjelodnevni program ranog uĉenja engleskog jezika. Djeca su mješovitog uzrasta od 3-6 godina. Ove školske godine nema novo upisane djece adaptacijski period je prošao bez teškoća. Specifiĉnost je ove godine 12 polaznika pred školu, pa su sadrţaji koje smo obraĊivali sa djecom bili prilagoĊeni prema teţini s obzirom na dob djece. Usmjerenost na planiranje sadrţaja bio je na osnovi paţljivog praćenja, promatranja i procjenjivanja interesa i aktivnosti djece. Teme i sadrţaji i većina aktivnosti pratile su sadrţaje primarnog programa, poveznica je uvijek postojala, što je uvelike olakšavalo shvaćanje i poimanje onoga što radimo, te se u potpunosti poticalo djecu na aktivnost i uĉenje kroz igru. Situacijsko uĉenje doprinijelo je brţem i lakšem usvajanju engleskog jezika u svim oblicima aktivnosti jednako su sudjelovala djeca bez obzira na starosnu dob. Tijekom pedagoške godine znanje engleskog jezika usvršavale smo sudjelovanjem na seminarima u organizaciji „Tutor centra“, ĉitanjem struĉne literature, praćenjem internetskih stranica, izmjenom iskustava i materijala s kolegicama takoĊer u ovome programu iz našeg vrtića kroz timsku suradnju tijekom pedagoške godine, ali i izmjenom materijala i iskustava s kolgicama i ostalih vrtića grada Zagreba.

43

Program se ostvaruje u 2 skupine djece uzrasta od 3 do 7 godina, u objektu Lanište:

Skupina „Sportići“ – voditeljice: V: Marković, S. Buljat i Skupina „Brzići“ – voditeljice: S. Sajko, A. Marš

IZVJEŠĆE O RADU SKUPINE „Sportići“ Poĉetkom pedagoške godine u suradnji s kineziologom dogovoren je godišnji plan i program za obje skupine. U ovoj pedagoškoj godini kineziolog je sudjelovao i osmišljavao sate tjelesnog vjeţbanja 4 dana u tjednu, od ponedjeljka do ĉetvrtka, dok je petak bio dan odmora. Satovi su se odvijali u trajanju od 60 minuta, u vremenu od 11.00 do 12.00.Planiranja s kineziologom bila su provedena jednom na godišnjoj razini i tri tromjeseĉna planiranja.

USTROJSTVO RADA

VREMENIK PROGRAMA

pedagoška godina 2016./2017. 4x tjedno po 60 minuta poĉetak rada 5.9.2016. završetak rada 14.6.2017.

MATERIJALNI UVJETI

u promišljanju prostora, korištene su temeljne postavke vrtićkog

sigurnosno-zaštitnog programa sportska dvorana DV “Remetinec” - prostor i oprema (sprave i rekviziti - didaktika

specijalizirana za sportski program) soba dnevnog boravka - osmišljena na naĉin da slijedi interese i potrebe djece.

Osigurali smo obilje materijala, mogućnosti slobodnog kretanja u prostoru, izbora materijala i izbora partnera za igru što je bitno pridonijelo razvoju djeteta i to na spoznajno – intelektualnom i govornom planu kao i povjerenje u vlastite snage i mogućnosti. Bogatom ponudom materijalnih poticaja poticali smo kod djece koncentraciju, ustrajnost i interes. Materijal je bio takav da je dijete s njim moglo neposredno manipulirati, eksperimentirati i istraţivati njegova svojstva

dvorište djeĉjeg vrtića – realiziran manji broj sati tjelesnog vjeţbanja i Zajedniĉko vjeţbanje djece, roditelja, odgojitelja - „Orijentacijsko trĉanje

UZRAST DJECE u program su bila ukljuĉena djeca starosti 2,10 – 6,4 godina

BROJ DJECE 21 upisano dijete

VODITELJI PROGRAMA

odgojitelji: Sanda Buljat, Vedrana Marković kineziolog: Goran Škori

4.3.3. POSEBNI CJELODNEVNI SPORTSKI PROGRAM - implementacija u redovni vrtićki program

44

Projekt – „Tko smo mi – Sportići“ provodio se svakodnevno kroz svakodnevne ţivotne situacije u kojima dijete zadovoljava potrebe za sigurnošću, pripadanjem, samopoštovanjem i poštovanjem drugoga i za samoaktualizacijom te kroz planski stvorene situacije s ciljem usvajanja elementarnih znanja, stjecanja vještina, razvijanja stavova i poticanja socijalno prihvatljivog ponašanja. Izbor teme rješava aktualnu potrebu i vezan je uz prava djeteta (mješovita skupina, petero djece iz generacije 2013./2014., sedmero novoupisane djece, desetero djece prijelazi iz drugih skupina i objekata. Dob djece od 2 godine i 10 mjeseci do 6 godine i 4mjeseca. Većina djece u dobi od 3 godine i petero djece školski obveznici). DOBROBIT DJECA RODITELJI ODGOJITELJI

bolje komunikacijske vještine

ojaĉane socijalne i emocionalne kompetencije

smanjen broj nepoţeljnih oblika ponašanja

bolji suradniĉki odnosi

aktivno sudjelovanje

izravno ukljuĉivanje

obogaćivanje djeĉjih doţivljaja

bolje poznavanje djece

osnaţen timski rad

širenje dobrih iskustava odgojne prakse

Posebno smo zadovoljni integracijom sadrţaja redovnog programa u sportski. MeĊuovisnost redovnog i sportskog programa izravno utjeĉe na kompetencije djeteta.

IZVJEŠĆE O RADU SKUPINE „BRZIĆI“

DV REMETINEC - OBJEKT LANIŠTE SKUPINA „BRZIĆI“ MJEŠOVITA SKUPINA S INTEGRIRANIM SPORTSKIM PROGRAMOM PEDAGOŠKA GODINA 2016./2017. – 3. godina rada ODGOJITELJI SKUPINE: ADRIANA MARŠ/SANJA SAJKO BROJ DJECE U SKUPINI: 24 (u travnju biljeţimo ispis dva djeĉaka: P. Slogar i R. Bubanj) U radu skupine od poĉetka je sudjelovao kineziolog Goran Škorić (ponekad u zamjeni Luka Pribanić). REALIZACIJA PROGRAMA Planirali smo 132 sata kroz godinu, kako slijedi po mjesecima

Mjesec sati

Rujan 10

Listopad 14

Studeni 16

Prosinac 12

Siječanj 12

Veljača 16

ožujak 16

travanj 14

svibanj 16

lipanj 6

45

Termin odlaska u dvoranu bio je sve dane osim ponedjeljka od 11-12 sati. Poĉetkom listopada kineziolog je napravio inicijalne testove koji su obuhvaćali:

antropometrijske karakteristike: visina i teţina, repetitivna snaga- podizanje trupa, eksplozivna snaga- skok u dalj s mjesta, koordinacija- poligon natraške, fleksibilnost- pretklon raznoţno, funkcionalna sposobnost- trĉanje OKRUŢENJE Nije ĉinila samo opremljena dvorana, već je soba dnevnog boravka mijenjana voĊena interesom i potrebama djece. Dvorište koje smo ĉesto koristili ove godine, sluţilo nam je za proradu motoriĉkih sadrţaja nekih dijelova sata tjelesnog vjeţbanja. SURADNJA S RODITELJIMA

4 roditeljska sastanka: Informativni na poĉetku godine, blagdanska radionica, zajedniĉko vjeţbanje i naša završna sveĉanost koju su djeca sama kreirala i osmislila. – nismo napustili ideju 4 roditeljska sastanka godišnje, jer smatramo da su roditeljski sastanci bitan vid naše suradnje.

47 individualnih razgovora 5 posjeta roditelja u vidu prezentacije zanimanja ili potrebe projekta u skupini. Za slijedeću pedagošku godinu roditelji najavljuju samoinicijativno gostovanje u skupini, bilo u vidu prikaza igara svog djetinjstva prilikom vjeţbanja u dvorani, bilo u vidu prezentacije zanimanja. ZAKLJUĈAK Tijekom godine integracijsko pristupanje uĉenju dovelo je do razvijanja samopoštovanja i pozitivnih emocija prema uĉenju. Djeca zajedno osmišljavaju aktivnosti, utjeĉu na organizaciju prostora i aktivnosti u cijelom svom okruţenju. Posjete u ovoj godini otvorile su nove ideje za planiranje i obogaćivanje ţivota djeteta u vrtiću, a odlazak u druge objekte osnaţio nas u povezivanju sa skupinama drugih objekata u cilju proširivanja i dijeljenja znanja. Smatramo ga vrijednim izvorom uĉenja iz vlastitih izvora te ćemo ga nastojati što više uvrstiti u naša planiranja. Interes i dobru suradnju s roditeljima potrebno je produbiti kroz davanje ideja i potporu roditeljstvu u shvaćanju i prakticiranju zdravih stilova ţivota koji ukljuĉuju i prehranu i tjelesno vjeţbanje van vrtićkog okruţenja.

Skupina: EKOLJUPCI, objekt Remetinec Voditelji programa: Nina Stanko Feuer/ Tajana mandić U pedagoškoj godini 2016./2017. u skupinu Ekoljupci upisano je 24 djece, 14 djevojĉica i 10 djeĉaka. U mjesecu rujnu iz skupine ispisana je jedna djevojĉica (Marija Pokorić), majka koristi pravo statusa majke odgojiteljice. U postojeću skupinu, (s 1.9.2017.) upisano je troje nove djece (Lana Geĉević, Marko Polanĉec, Erin Nagy), adaptacije su uredno protekle.

4.3.4. POSEBNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ I ODRŢIVI RAZVOJ

46

Eko program vodile su odgojiteljice Nina Stanko Feuer i Tajana Mandić. Odgojiteljica Tajana Mandić koristila je duţe bolovanje od 1.9. do 31.10.2016., a odgojiteljica Nina Stanko Feuer od 1.11. do 30.11.2016. U godišnjem planu i programu uvršten je i projekt „Više cvijeća manje smeća“ ĉija je realizacija planirana i razraĊena za cijelu pedagošku godinu. U mjesecu rujnu zapoĉeli smo sa humanitarnom akcijom „Ĉep u dţep i kupi skupi lijek“, u suradnji s roditeljima sakupljali smo plastiĉne ĉepove, time smo potaknulirazvoj humanosti i marenja za druge kod djece i njihovih roditelja. Oformili smo i Eko patrolu (djeca skupine Ekoljupci) koja je obilazila sve vrtiĉke skupine i biljeţila razvrstavaju li djeca otpad, zatvaraju li vodu nakon uporabe, gase li svjetlo nakon izlaska iz prostorije i odnose li otpad od voća u komposter. Eko patrola kontrolirala je i biljeţila rezultate tijekom cijele pedagoške godine. Potiĉući djecu ostalih odgojnih skupina u razvijanju znanja i navika o istom. Tijekom zimskih mjeseci nastavili smo brigu o ţivotinjama u neposrednoj okolini, djeca su stekla znanja o uzroĉno posljediĉnim vezama (snijeg-manjak hrane za ptice) i poticati navike brige o ţivotinjama (uoĉavanje praznih hranilica, nadopunjavanje). Organizirali smo boţićni sajam na kojem smo prodavali izraĊene ukrasne i uporabne predmete i od prikupljenih novĉanih sredstava kupili smo hranu za napuštene pse i maĉke u azilu Dumovec. Poĉetkom proljeća u vrtiću smo ugostili edukatoricu Tihanu Pevec i edukaciju „Plavi pas“.

Obiljeţili smo „Energetski tjedan. Za svu djecu organizirali smo lutkarsku predstavu „Nije smeće sve za vreće“, organizirali smo i razne likovne radionice na kojoj su djeca izraĊivala oznake „Svjetlo gasimo-zemlju spasimo“, „Kapljica“. Nastavili smo sa radovima u cvjetnjaku, voćnjaku i povrtnjaku sadnjom novih kultura i redovnom brigom o istima gdje smo primjenjivali steĉena znanja i vještina.

27.svibnja 2017, organizirali smo zajedniĉko druţenje odgojiteljica, djece i roditeljima zajedniĉkim posjetom zološkom vrtu u cilju razvoja bolje meĊusobne suradnje. Program je trajao do 15.lipnja 2017., završetak programa obiljeţili smo podjelom diploma i buketića lavande koje su djeca sama izradila. Ovim aktivnostima podigli smo razinu znanja, sposobnosti i motiviranosti djece za ĉuvanje i brigu o okolišu. Ekološki osvještena djeca razvijaju pozitivnu sliku o sebi i pozitivan odnos prema drugima i prirodi. Postigli smo povezivanje cijele skupine, stvaranje pozitivnog i humanog ozraĉja, kako prema sebi tako i prema drugima.

47

Objekt Lanište VODITELJ/ODGOJITELJ: Adriana Marš U pedagoškoj godini 2016./2017. u program je ukljuĉeno 15 djevojĉica iz skupina (Sportići, Brzići, Tigrići, Pĉelice, Lavići, Medvjedići i Loptice). Upisane su djevojĉice u dobi od 4 do 7g. Planiran broj sati 68 kroz godinu . Program se provodio do 14.06.2017. Planiran broj susreta u potpunosti je realiziran. Male koreografske kompozicije usvojene kroz godinu: ● „Snjeţno kraljevstvo“ ● „Roboti“ ● „Proljetni ples“ ● „Muhara“ ● „Zvjezdice“ ● „Ritam vila“ Suradnja s roditeljima odvijala se putem kontakata roditelja i kutića za kraće programe. Ove godine djevojĉice sudjeluju na DANIMA DJEĈJIH VRTIĆA na BUNDEKU, 14.05.2017. Na nastupu sudjeluju sve djevojĉice, nakon nastupa svakoj djevojĉici uruĉena je diploma i fotografije. Roditelji iskazali ogromno zadovoljstvo programom i radom odgojiteljice.

4.4. KRAĆI PROGRAMI

4.4.1. KRAĆI RITMĈKO PLESNI PROGRAM

48

IZVJEŠĆE POSEBNOG RITMIĈKO - PLESNOG PROGRAMA ZA 2016/2017. GODINU

SKUPINA 1, OBJEKT REMETINEC, VODITELJICA: ţ. Janković Miloš U pedagoškoj godini 2016/2017. u program je ukljuĉeno 12 djevojĉica iz PODRUĈNOG OBJEKTA REMETINEC iz ĉetiri odgojne grupe (Leptirići, Jabuĉice, Zeĉići, Jagodice). Radilo se o dobnoj mješovitoj grupi djevojĉica. Program se odvijao dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta u vremenskom periodu od 14, 15 – 15,00 sati, u prostoru dvorane objekta Remetinec. Planiranje rada provodila je voditeljica programa. Voditeljica programa došla bi po djevojĉice i odvela ih u dvoranu gdje bi se djevojĉice prije sportskih aktivnosti presvlaĉile u obuću i odjeću za vjeţbanje. Suština odgojno-obrazovne prakse nije se sastojala u zapamćivanju i ponavljanju pokazanih pokreta već u poticanju djece da u skladu sa svojim psiho-fiziĉkim sposobnostima istraţuju u pokretu na razliĉite poticaje, kao što su primjerena i kvalitetna glazba, zvuk, dramatizacija, ritam, rekvizit, a u kontekstu sadrţaja tema umjetniĉkog odgojnog plesa. Takav pristup neprestano potiĉe odgajatelja i djecu na istraţivanje u pokretu što izaziva radost, zadovoljstvo, maštovitost i nesputanost. Struktura plesnog sata:uvodni dio sata, pripremni dio sata glavni dio sata: A i B te završni dio sata. Svi dijelovi sata provedeni su kroz igru da bi se kod djece izbjegla dosada i zasićenost programom. Svi planirani sadrţaji prilagoĊavani su dobi i interesu djece. ZAKLJUĈAK Dobrobiti ritmiĉkih i plesnih aktivnosti vidljive su na svim poljima djeĉjeg razvoja: pridonosi fiziĉkom i emotivnom razvoj djece, razvoju samostalnosti, pozitivne slike o sebi. Zbog velikih mogućnosti upotrebe pokreta i glazbe u poticanju djeĉjeg razvoja nuţno je od najranije dobi poticati djecu na aktivno sudjelovanje i suradnju u stvaralaštvu kroz pokret.

49

Program je zapoĉeo s realizacijom u 10 mj. 2016. , a završio 15.06.2017. godine. Voditelj programa Zvjezdana Horvatić Kajzer – odgojitelj sa poloţenim B2 znanjem engleskog jezika prema Europskoj jeziĉnoj mapi (javna svjedodţba B2 ) te završenim seminarom iz metodike engleskog jezika u predškolskoj dobi . Program je obuhvatio 6- ero djece ( 4 djevojĉice i 2 djeĉaka) , 5-ero djece je predšolske dobi, a jedno dijete ima 5 godina. Planirani broj sati kroz godinu 64, realizirano 64 sata Program se provodio dva puta tjedno po 1 školski sat. ( 1x 45 min.) Cilj programa

poticanje radoznalosti i kreativnosti, razumijevanja i logiĉkog razmišljanja kroz igru, pjesmu i ples… da uĉenje engleskog jezika bude zabavno i zadovoljstvo za djecu

Postignuti ishodi

djeca su razvila ţelju za ĉenje engleskog jezika samopouzdanje u izraţavanju stekla osjećaj zadovoljstva pri uĉenju

Osnovni ciljevi našeg (integriranog) vrtićkog programa u odnosu na dijete, usmjereni su na

poticanje razvoja humanih vrijednosti odnosno socio-emocionalne, moralne i estetske

komponente u djeteta, razvijajući i njegujući interes i „ljubav“ prema priĉi (slikovnici, knjizi)

te razvoj govora i mišljenja (percepcije, paţnje, koncentracije, pamćenja, logiĉkog

povezivanja i zakljuĉivanja, bogaćenje rjeĉnika…).

Ni u ovoj pedagoškoj godini nismo planirali izravno i intenzivno, sustavno pratiti realizaciju, već samo utvrditi, ostvaruje li se program u dimenziji primjene standarda koji je uspostavljen unatrag nekoliko godina. Inspekcijom podataka prikupljenih od odgojitelja, a dijelom i izravnim uvidom u stanje putem pisanih medija zaroditelje), utvrdili smo relativno stabilnu prisutnostnama vaţnih odrednica, posebice u suradnji s roditeljima, poput: Preporuke najkvalitetnijih naslova, uz prezentaciju djeĉjeg stvaralaštva, na zajedniĉkim info panoima te kutićima za roditelje uz ulaz u pojedinu sobu dnevnog boravka djece prisutne su u svim objektima i to redovito. Pregled ostalih osobitosti u programu – slijedi.

4.4.1. KRAĆI PROGRAM RANOG UĈENJA ENGLESKOG JEZIKA

4.5. PROGRAMI KOJI SE SUSTAVNO IMPLEMENTIRAJU U REDOVNI PROGRAM

4.5.1. PROGRAM "ĈITANJE NIJE SAMO ZA ODRASLE"

50

OSNOVNE ODREDNICE REALIZACIJE Program je integriran u temeljni vrtićki i ostvaruje se kao redovan dio primarnog programa za sve skupine djece i njihove roditelje Osnovna naĉela i pristupi, shvaćeni su kao prioritet i ostvaruju se kroz projekt u dvije skupine jaslica, a u vrtićkim predškolskim skupinama, dio su standarda rada na planu razvoja kompetencija, primarno, na materinjem jeziku, razvoja socijalnih i graĊanskih kompetencija, u matematici i prirodosovlju te uĉiti kako uĉiti, jer podrazumijevaju korištenje cijelog niza kvalitetnih naslova, a posbeice onih koji se referiraju na pojedine problemske situacije u „ţivotu“ djeteta. Neki oblici koriste se svakodnevno, primjerice u periodu pripreme za dnevni odmor – gotovo u svim skupinama, a neki rjeĊe, cca. jednom tjedno – sukladno planu, a prema podacima iz dokumentacije skupina jaslica i vrtića. Posjeta knjiţnici „Savski Gaj“, sastavnica je obogaćivanja u sklopu programa. Knjiţnicu su posjetile sve skupine djece starijeg i mješovitog vrtićkog uzrasta, krajem ped. godine.

Sasvim smo sigurni, da ovakve aktivnosti i sadržaji predstavljaju značajnu prevencijsku

komponentu u odnosu na niz aktualnih štetnih pojava u širem društvenom kontekstu -

ovisnost o kompjutorima, neprilagođenost, agresivna ponašanja, nedostatak

samopouzdanja, neuspjeh u školovanju, nekritičko prihvaćanje tuđeg mišljenja itd. i sl.

Sveukupno uzevši, zadovoljni smo i nastavljamo sa započetim - pratit ćemo kvalitetu, koristiti

poruke koje naslovi nude i obogaćivati ponudu literature za djecu te ponovno aktualizirati

manifestaciju pod nazivom Vrtićki interliber koja podrazumijeva druženje i suradnju u

promoviranju dječje „dobre knjige“ te korespondirajućih aktivnosti i igara.

S obzirom da je aspekt suradnje s roditeljima u okviru programa izuzetno akcentiran i znaĉajan, upravo tom aspektu namjeravamo posvetiti više paţnje odn.„vratiti stari sjaj“

Program je integriran i ostvaruje se kao dio redovnog, primarnog programa za sve skupine djece, dominantno mješovitog (zbog starije djece) i starijeg/predškolskog uzrasta. nakon niza godina realizacije i praćenja / unaprjeĊivanja, shvaćamo ga kao jednu od strategija sveobuhvatne neposredne „pripreme djece za školu“, nadasve s obzirom na dimenzije /sadrţaje, teme i aktivnosti koje interpolira, a referentni su dio odgoja i obrazovanja u duhu prava i općeljudskih /humanih vrijednosti Temeljna naĉela programa, univerzalna su i društveno aktualna – graĊanski odgoj, prometni odgoj, odrţivi razvoj, eko i etno pristup...

ZAKLJUĈAK I PERSPEKTIVA u programu

4.5.2. PROGRAM "MALI ZA ZAGREB - ZAGREB ZA MALE"

51

Program je realiziran na razini standarda iz prethodnih godina, u pogledu prorade programskih sadrţaja u vrtiću. Naţalost, iako ih program apostrofira, manje je izlazaka izvan vrtićkog okruţenja u svrhu osiguravanja neposrednih iskustava i interakcija djeteta s izvanvrtićkom sredinom/zajednicom. Preduvjeti za sudjelovanje djeteta u ovom programu, su primarno, pojaĉane sigurnosne mjere te mjere zaštite zdravlja (ostvarivanje tzv. sigurnosnog programa) . Pozitivne efekte programa na dijete, prema iskazima odgojitelja, očitujemo na planu: Novousvojenih znanja i spoznaja o gradu u kojem ţivimo: ulice i trgovi, dijelovi grada, graĊevine i znamenitosti, kulturne vrednote, promet, vaţne liĉnosti, specifiĉnosti jezika i kulture (purgerski rjeĉnik) Razumijevanje koncepata odgoja za graĊanstvo – prava i pravila/ sudjelovanje u odluĉivanju, pravo izbora, sloboda iznošenja vlastitog mišljenja, pluralizam interesa… Iskazivanja pozitivnog stava prema razliĉitostima - multikulturalnost, multietniĉnost… Odgovornijeg (ekološkog) ponašanja u odnosu na okruţenje: otpad, grafiti… Svi aspekti suradnje s roditeljima, realizirani su na razini standarda kao i u primarnom programu. Tijekom realizacije, redovno se prikupljala foto i video dokumentacija, izjave i radovi djece, i razliĉiti materijali.

Pozitivni pokazatelji zasigurno su poticaji našim daljnjim uspješnim djelovanjima, a korišteni sadrţaji i aktivnosti (zbog svoje vrijednosti i prepoznatljivosti), već su zaţivjeli i postali dio standardne (vrtićke) ponude i u skupinama koje nisu izravno ukljuĉene u program. Realizacija je iz godine u godinu, i globalno i specifiĉno, sve uspješnija, a program se doţivljava kao „standardni dio redovnog“. Dakle, njegova je opravdanost i provedivost neupitna. Osiguravanje uvjeta za realizaciju, kao i praćenje i daljnje unaprjeĊivanje, u svim segmentima u kojima se iskaţe potreba, trajna je zadaća.

ZAKLJUĈAK I PERSPEKTIVA (u programu)

52

Kontinuirani profesionalni razvoj, osnovna je pretpostavka za razvoj i unaprjeĊivanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada u cjelini. Ĉinjenica je, meĊutim, da su razliĉiti programi edukacije, kao i razliĉite forme „individualnog i kolektivnog“ struĉnog usavršavanja odgajatelja, sve ĉešće „premalo“ da bi se odgovorilo na „narasle“ potrebe prakse i zahtjeve koji se postavljaju. „Samo“ prenošenje znanja i jednokratni seminari (uvjerili smo se provodeći razliĉite analize, kroz cijeli niz godina), neće doprinijeti razvijanju navedenih sposobnosti niti mogu garantirati ţeljene promjene, ma koliko dobri i zanimljivi bili, ukoliko sugerirane teorijske obrasce (promjene), odgajatelji ne ţele ili ne znaju prilagoditi i prevesti u neposrednu praksu. Što bi im u tom procesu pomoglo odn. koju i kakvu podršku odgojitelji trebaju te koje strategije dovode do stvarnih promjena i primjena u praksi?, bila su za nas kljuĉna pitanja. Kako bismo na njih dobili odgovore, a u skladu s već prethodno navedenim promišljanjima, osmislili smo i realizirali interna praćenja/usvaršavanja, s vrlo konkretnim nacrtom, za podruĉja profesionalnog razvoja za koja smo utvrdili postojanje potreba – od uĉenja i komunikacije, do projekata i sigurnosti, od boravka na zraku do poticajnosti rutina etc. etc. I zakljuĉili da: ukoliko ţelimo kontinuirano unaprjeĊivati neposrednu praksu i (p)ostati odgovorni profesionalci koji stalno uĉe, moramo osigurati prilike za razvoj cijelog niza odgojiteljskih/sustruĉnjaĉkih kompetencija koje, izmeĊu ostalog, ukljuĉuju samorefleksiju, sposobnost analize vlastite prakse i postavljanja vlastitih profesionalnih ciljeva odn. osiguravati realizaciju onih oblika usavršavanja u kojima ta naĉela dolaze do punog izraţaja. „Vaţan element unutarnje procjene kvalitete ustanove jest osposobljenost djelatnika odgojno – obrazovnog procesa (odraslih i djece) za stalnu i kvalitetnu SAMOPROCJENU. Trajno unapreĊivanje vlastitih osobnih i profesionalnih kompetencija jest obaveza odraslih i postulat u radu s djecom.“

Nacionalni kurikulum za rani predškolski odgoj i obrazovanje

Zagreb, svibanj 2014.

U dijelu koji slijedi, donosmo (detaljnije) podatke o uspješnosti naših nastojanja - ukljuĉenosti struĉnih djelatnika u razl. oblike struĉnog usavršavanja u i izvan vrtića kao i procjenu „kvalitete“ pojedinih oblika usavršavanja u odnosu na vrtićki i izvanvrtićki kontekst.

V. STRUĈNO USAVRŠAVANJE

53

INTERNI (grupni) OBLICI – realizirano U VRTIĆU

TIMSKO (etapno) PLANIRANJE

Podrška i pomoć u analizi stanja kao i odreĊivanju razvojnih prioriteta

Ped. oblikovanje pristupa - probl. situacije u nepos. praksi, izbor aktivnosti i ponuda, obogać. mat. sredine, poticaji, posjete, dogaĊanja…

Pedagog

Listopad '16., prosinac'17., ožujak '17., lipanj '17.

STRUČNI AKTIVI/ EDUKACIJE/SEMINARI/RADIONICE - analize, prezentacije, rasprave, dogovori vezano uz elemente stručnog rada temeljene na rezultatima pradenja

Stjecanje, znanja/struĉnih kompetencija u razl. podruĉjima odgojno- obrazovnog rada i razvoja djece

Kompetencije u primjeni programa “Rastemo-zajedno”- - edukacija za nove voditelje u programu - etapna planiranja /analiza/evaluacija

Odg.voditelji: D. Slogar, Pedagog, odg. u programu

Od Listopada '16. do lipnja '17.

Timovi za podršku djeci s teškoćama na podruĉju jeziĉno govornog razvoja i komunikacije – edukacija, planiranje i izrada IOOP –a za poticanje jeziĉno - TIMOVI – (odgojitelji: Anita Batinid, Dijana Poldrugač, Matea Lusavec, Silvija Topid, Maja Bokun, Marija Mrkonjid, Mateja Miličevid, Tea Petelinšek, Lidija Ivid, Jasminka Eremija, Mirela Merkaš, Vlašid Stela, Nives Petrid )

Psiholog/logoped logoped

Od studenog '16.-veljače '17. Od ožujka do travnja '17.

Program predškole

pedagog Studeni '16.

Ciklusi inter. praćenja: STRATEGIJE UĈENJA

Pedagog Odg. mentori

Siječanj'17. /lipanj '17.

Ciklusi inter. praćenja: RUTINE

Pedagog, zdr. voditelj Odg. mentori

Siječanj' 17.

Ciklusi inter. praćenja: SIGURNOST / BNZ


Siječanj 17.

Ciklusi inter. praćenja: PROJEKTNI RAD


Siječanj 17.

Saţetak vrednovanja projekata NPOOLJP Ravnatelj, odgojitelji

Veljača '17.

RADNI DOGOVORI, RADNE GRUPE

Analiza prioriteta, pomoć i podrška str. kompetencijama

Suradnja odgojitelja i stručnih suradnika - prema prioritetima i potrebama djece i odgojitelja – npr. s ciljem izrade i provedbe individualiziranih programa za djecu s TUR/PP i procjenu postignuda, analiza pojed. probl. situacija…

Priprema, organizacija i realizacija razliĉitih dogaĊanja u vrtiću,raznih manifestacija…

psiholog, logoped, pedagog odgojitelji, pedagog

prema odrednicama u poglavlju 4. i iskazanim/ uočenim potrebama prema kalendaru događanja

(bitne) ZADAĆE (orijentacijske) TEME/SADRŽAJI NOSITELJI VRIJEME REALIZACIJE

REFLEKSIVNI TIMOVI

Razvoj struĉnih kompetencija odgojitelja

Refleksivna praksa, prava, prevencija, profesionalna uloga... – analiza, evaluacija

Ravnatelj

1x mjesečno od listop studenog.’16. do svibnja’17.

PROJEKTNI TIMOVI

Priprema prezentacije

NPOOLJP – projekti “Zagreb i mi” Opasno nije uvijek opasno”

Pedagog i odg.u projekt.: V. Markovid/ S. Buljat S. Sajko/A. Marš

Travanj/svibanj ‘17.

54

SASTANCI STRUČNOG TIMA

Analiza zadaća / prioriteta, sinergiĉno djelovanje

Rješavanje aktualne problematike u pojedinim aspektima odgojno – obrazovnog procesa, informiranje o budućim aktivnostima i dogaĊanjima na mikro i makro razini, aktualna problematika…

Ravnatelj, Str.suradnici

Redovito prema planu, u prosj. dvotjedno

ODGOJITELJSKA VIJEĆA

Informiranje, educiranje, usvajanje, struĉne rasprave

Sjednice - teme/sadrţaji predviĊeni za razmatranje i proradu : 1.Definiranje radnih uloga po segmentima, organizacija rada po skupinama, izvještavanje o radu vrtida, priprema prilagodbenog perioda 2.Razmatranje Godišnjeg plana i programa rada vrtida za predstojedu pedagošku godinu te pojedinačnih planova članova strčnog tima 3.Napredovanje u zvanje mentora 4. Profesionalna uloga - samoprocjena 5.Organizacijske i pedagoške odrednice i načela rada vrtida u ljetnom periodu 6.Izvještavanje o radu vrtida za ped.godinu 2016/17. i smjernice za planiranej i programiranje te organizaciju rada u rujnu 2017. - do donošenja GPP-a

ravnatelj, str.suradnici u pojed. dijelovima prezentacije

Kolovoz 2016. Rujan 2016.

listopad 2016. Veljača 2017. Lipanj 2017. Kolovoz 2017.

INDIVIDUALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE

Praćenje struĉne literature - prorada

Prema prioritetima i profesionalnim kompetencijama

Svi stručni djelatnici - sukladno radnoj ulozi

Tijekom godine, u okviru planirane satnice

UVOĐENJE VOLONTERA PRIPRAVNIKA U SAMOSTALAN RAD*

Praćenje rada odgojitelja pripravnika /str. suradnika...

1. Prema Planu i programu uvođenja – pružanje povratne informacije: → TEA MAROVID → TEA PETELINŠEK → PAULA LAUŠ

Odgojiteljica Tea Marović, uspješno je realizirala program UvoĊenja u samostlan rad za odgojitelja pripravnik. Polaganje Drţavnog ispit predstoji joj u rujnu

2. Uvođenje pripravnika PSIHOLOGA* (dolazi na rad bez položenog državnog ispita) - prema Planu i programu uvođenja u DV SOPOT

Mentori: Dijana SLogar Sanda Buljat Vlatka Kolek-Šela Mentor/ psiholog u DV SOPOT

Do 17.07.2017. Do 23.10.2017. Do 18.12.2017. Do polaganja državnog ispita

POLOŽAJNO ZVANJE

Napredovanje/ MENTOR

1. Status položajnog zvanja odgojitelja mentora – „potvrda“ po isteku

S. Kovačidek S. Sajko

Siječanj '17.

KOMENTAR: Kako bismo osigurali potrebne (pred)uvjete za razmjenu profesionalnih iskustava, meĊusobno pruţanje profesionalne pomoći i podrške u implementaciji novijih spoznaja u osobnu odgojno-obrazovnu praksu, kritiĉko promišljanje o vlastitom odgojnom djelovanju i unošenje promjena te uvaţili ind. potrebe svakog nositelja str. usavršavnja, i u ovoj smo ped. godini, organizirali doista razliĉite i raznovrsne interne oblike usavršavanja. Posebno smo „ponosni“ na model usvršavanja kojeg smo uspostavili, respektirajući mišljenja odgojitelja da je „akcijski“ pristup praksi, najoptimalniji oblik razvoja kompetencija te u

55

odnosu na bitne zadaće zacrtane God. planom i programom rada vrtića za tekuću godinu, - koraci u realizaciji: edukacija, praćenje realizacije, refleksija / evaluacija, primjena sugeriranog / samoevaluacija, kritiĉne toĉke/smjernice za daljnje djelovanje. Cijeli niz drugih podataka o sudjelovanju naših stručnih djelatnika u različitim eksternim oblicima str. usavršavanja, za proteklu ped. godinu – teme i sadržaji, nositelji, vremenski timing, sudionici..., nalazi se u dokumentaciji/arhivi vrtića.

Izdvajamo neke, zbog pretpostavljene korisnosti u primjeni tj. „zanimljivosti“ i profesionalnih preferencija „većeg“ broja odgojitelja EKSTERNI– OBLICI USAVRŠAVANJA IZVAN VRTIĆA – edukacije, seminari, predavanja, radionice (prema pozivu organizatora)

KOMENTAR: uz prisustvo na str. skupovima temeljem ponude sadrţaja za odgojitelje, i str. suradnike, a prema Nacionalnom katalogu te unatoĉ mnogim drugim prioritetima, i u ovoj smo ped. godini, uspjeli osigurati sredstva za nastavak zapoĉetih edukacija svim odgojiteljima, a posebice voditeljima specijaliziranih programa - modularni pristup - info u gornjoj tabeli.

Poglavlje smo zapoĉeli promišljanjima o povezanosti kompetencija odgojitelja i posljediĉne kvaltete neposredne prakse u vrtiću. Istraţivanje prakse i uspostava odreĊenih standarda kvalitete, pokušaj je da se na što bolji naĉin doĊe do odgovora na sva ova pitanja, imajući u vidu da kvalitetan odgojitelj predstavlja najvaţniji (pojedinaĉni) faktor koji utjeĉe na razvoj djeteta. Slijedom promišljanja o tim temama, globalna „slika“ struĉnog usavršavanja odgojitelja i struĉnih suradnika postupno se mijenjala.


SADRŽAJI TEME SUDIONICI VRIJEME REALIZACIJA

Metodiĉki seminari za voditelje prohgrama na engleskom jeziku

Odg. iz engl. programa

Listopad ’16. travanj ’17.

Kineziološki seminar – moduli za osposobljavanje voditelja sportskih programa

2 odgojitelja Rujan ’16.

Modul - tradicijska kultura 1 odgojitelj

Studeni ’16. Do ožujak ’17.

Moduli – Vrtić u zajednici, DV Botinec 4 odgojitelja

Studeni ’16. do travanj ’17.

Moduli – odrţivi razvoj, DV Srednjaci 1 odgojitelj

Od rujna ’16. do svibnja ’17.

Regionalna smotra projekata NPOOLJP i GO 4 odgojitelja Ožujak ’17.

Nacionalna smotra projekata NPOOLJP i GO 5 odgojitelja Svibanj 2017.

DDVGZ 2017. – fokus grupe 2 odgojitelja, pedagog, logoped

Svibanj ‘17

56

Dakle, u usporedbi sa stanjem od prije nekoliko godina, dosta smo toga uĉinili u podizanju razine kvalitete i ukupno uzevši, doista moţemo biti zadovoljni postignućima (posebice istiĉemo aspekt primjene struĉnih znanja u radu odgojitelja s djecom u skupini te implementaciju spoznaja i struĉnih kompetencija u razl. oblike suradnje s roditeljima), ali još mnogo toga nam i slijedi „istraţiti“ u procesu promišljanja vlastite prakse. U godini koja je pred nama, ostaje nam nastaviti ciljano, sustavno i planski raditi na organizaciji svih onih oblika, koji su se pokazali najuĉinkovitijima – stjecanje struĉnih kompetencija/vještina prema modelu: neposredno promatranje → refleksija/evaluacija → primjena / samoevaluacija → implementiranje / mijenjanje vlastite prakse.

57

RODITELJSKI SASTANCI

Roditeljski sastanci i okupljanja na nivou odgojne skupine Informativni– realizirano je 26 sastanaka: – u prva dva tjedna rujna – skupine s novoupisanom djecom – do kraja rujna – sve ostale skupine jaslica i vrtića. Prosjeĉna prisutnost roditelja na sastancima = 75 % (Raspon 68%-117%) Predavaĉkog tipa → 14 skupina Komunikacijskog tipa → 2 skupine Kombinacija predavanja i komunikacijskog rod. sastanka → 10 skupina Najĉešće teme (kumulativno): Plan i program rada u vrtiću/skupini – prilagodba Specifiĉnosti rada u novoj pedagoškoj godini Kako ţivimo u vrtiću Zdravstvena zaštita i sigurnost djece u vrtiću Psihofiziĉke osobine djeteta (prema uzrastima u skupinama) Ostalioblici - na cjelokupnoj razini (jaslice i vrtić), realizirana su 44 sastanka Komunikacijski → 3 skupine Kombinacija predavanja i komunikacijskog rod. sastanka → 3 skupine Druţenje djece i roditelja (ukljuĉujući i završne sveĉanosti predškolskih skupina) → 32skupine Sastanak oglednog tipa (1 uz Power-point prezentaciju) → 6 skupina Roditeljski sastanak izvan vrtićkog konteksta/obogaćivanje sadrţaja → 2 (posjete ZOO-vrtu, Etnografskom muzeju) Prosjeĉna prisutnost roditelja na sastancima = 111%* (Raspon 63%-196%)

*podatci o (izuzetno visokoj) prosjeĉnoj prisutnosti, oĉekivani su s obzirom na „prirodu susreta“ koje organiziramo radi druţenja „malih i velikih“, prezentiranja aktivnost, stvaranja pozitivnog ozraĉja itd. itsl. Osim roditelja, na takvim okupljanjima biljeţimo (sad već redovito) i dolazak ĉlanova djetetove šire obitelji: djedova, baka, rodbine, prijatelja...

STRUĈNA PREDAVANJA

Tema: „Spremnost djeteta za školu – kompetencijski okvir“ Oblik sastanka: Power-point prezentacija Nositelji: psiholog Cilj: informirati i educirati roditelje u podruĉju razvoja kompetencija u djeteta, jaĉati roditeljske kompetencije koje vode ka višoj razini usvojenosti i kvalitete djetetovih kompetencija. Na cjelokupnoj razini: 133 djece školskih obveznika, u 9 skupina, realizirana su 2 sastanka (u centralnom objektu Lanište i podruĉnom vrtiću Remetinec).

VI. SURADNJA S RODITELJIMA/OBITELJI

58

Plenarni roditeljski sastanak za roditelje/obitelji novoprimljene djece jasliĉke i vrtićke dobi – poĉetkom srpnja 2017. Sastanak vezano uzrealizaciju programa „Djeca u prirodi“ – 2xgodišnje, prema terminima realizacije Programa

KONZULTATIVNI I SAVJETODAVNI RAD STR. SURADNIKA S RODITELJIMA Za potrebe roditelja, bili smo na dispoziciji svakodnevno kontinuirano tijekom godine. Razgovori su se realizirali uz najavu, prema ciljanom problemu i uoĉenim posebnim potrebama. Za dio djece razgovor s roditeljima obavili su struĉni suradnik pedagog i psiholog zajedniĉki, a u nekoliko sluĉajeva razgovori su voĊeni u više navrata tijekom godine.

INDIVIDUALNI RAZGOVORI (konzultacije) ODGOJITELJA S RODITELJIMA Tabela – prikaz realizacije individ. razgovora prema uĉestalosti, inicijativi i obliku

BROJ djece

BROJ dj. obuh.

razg.

BROJ RAZG.

INICIJATIVA VRSTA

ODG. ROD. INFO. PROBL.

577 100%

567 98%

1070 612 57%

458 43%

924 86%

146 14%

*Podaci su prikupljeni u 26 skupina jaslica i vrtića, standardiziranim makroevaluacijskim obrascem

Pregled lanjskih pokazatelja - u svrhu analize uspješnosti ovogodišnjih:

Ukupan broj djece u vrtiću (krajem ped. godine) = 626 Ukupan broj razgovora = 1048 Interes (inicijativa) roditelja iskazano brojem razgovora = 487 (39%) Problemskih razgovora = 195 (16%) Informativnih razgovora =853 (69%) KOMENTAR: Sudeći po pokazateljima, dalo bi se zakljuĉiti da je planirana dinamika od 2 razgovora za svako dijete tijekom godine, gotovo ostvarena - dominantno, odrţano je 1,85 razgovora po djetetu, lani je ta brojka iznosila 1,75.Iako „rezultat“ još nije dostigao ţeljeni standard,raduje nas zabiljeţeni trend porasta. Raspon= 1-5 odrţanih razgovora, ovisno o djetetu (i njegovim potrebama)odn. skupini i odgojiteljima. Prosjeĉna realizacija po skupini = 41 razgovor, u odnosu na lanjskih 40. Udio informativnih razgovora: 86%-924 razgovora, znaĉajno je veći od broja problemskih: 14% - 146 razgovora.

59

Analiza po segmentima pokazuje nam da smo, u dijelu kategorija, zadrţali planirani standard, a u dijelu ga i podigli. Kako se (ipak) radi o vrlo visokim postocima u svim kategorijama, mišljenja smo da, globalno, moţemo biti zadovoljni, i uĉinjenim i postignutim.Teţa zadaća od ostvarene bit će nam zadrţati razinu dostignute kvalitete, u prespektivi. INFORMATIVNI (roditeljski) KUTIĆI Dobro osmišljen kutić osigurava perspektivu za potpuniju sliku roditelja o djetetu, a to mu je i primarna namjena. No ne i jedina. Kutić je i „mjesto“ na kojem odgojitelji uspostavljaju, grade i odrţavaju osjećaj poštovanja prema djetetu, roditelju, sebi samima i vrtiću u cjelini. Na „kutićima“ smo:

izvještavali o ţivotu i radu skupine/vrtića,

planiranim odgojno obrazovnim zadaćama

vrtićkim predstavama i izletima...

prezentirali postignuća djece u skupini/vrtiću

aktualizirali pedagoško-psihološke teme, programe, projekte

izvještavali o osobitostima razvoja, odgojnoj i zdravstvenoj problematici,

raznim akcijama za poboljšanje rada u skupini,

materijalima koje prikupljamo...

organizirali izloţbe djeĉjeg stvaralaštva

izlagali fotografije

objavljivali izjave djece

Sudeći po povratnim informacijama od roditelja te procjenama odgojitelja i str. tima, kutići u

potpunosti zadovoljavaju oĉekivanja i odgovaraju potrebama onih kojima su namijenjeni.

Dapaĉe, ovo je upravo onaj aspekt suradnje s roditeljima u kojem se u potpunosti

podudaraju pozitivne procjene i mišljenja odgojitelja i struĉnih suradnika. Postignutu razinu

standarda namjerava zadrţati i nadalje.

INICIJALNI RAZGOVORI STRUĈNIH SURADNIKA S DJECOM I RODITELJIMA

Prilikom upisa, obavljeni su inicijalni intervjui sa svim roditeljima i djecom. Intervjue su obavili ĉlanovi struĉnog tima, prema profesionalnoj ulozi. Sukladno uoĉenoj potrebi, pojedini intervjui obavljeni su i komisijski, radi utvrĊivanja potrebnih uvjeta za adekvatno zbrinjavanje djeteta (posebice s TUR/PP). Svi roditelji su upoznati s osobitostima vrtića i razmijenjene su sve relevantne informacijevezane uz uvjete smještaja u vrtićku sredinu kao i razvojni status/potrebe djeteta. Sa svim je roditeljima dogovorena postupnost i produţavanje boravka tijekom prilagodbe.

60

OSTALI OBLICI SURADNJE S RODITELJIMA

Vrtićka WEB - stranica

Promidţbeni materijali

Izloţbe djeĉjih radova

Manifestacije za roditelje

Anketiranje roditelja u svrhu evaluacije pojedinih aspekata rada

Oglašavanje aktualnih dogaĊanja na info panoima za roditelje

IZRAVNA UKLJUĈENOST RODITELJA U RAD SKUPINE Unatoĉ zainteresiranosti roditelja za cjelokupni proces i njihovom velikom prisustvu na zajedniĉkim druţenjima razliĉitog karaktera, uoĉili smo da mogućnost neposrednog boravka u skupini u „najaktivnijem“ dijelu dana (u vrijeme jutarnjih aktivnosti), roditelji još uvijek ne koriste u onoj mjeri koliko bismo mi to ţeljeli. Razlozi: (pre)zaposlenost, nemogućnost pravdanja izostanaka kod poslodavaca itd. itsl. Unatoĉ problemima, (na svu sreću), dio roditelja, posebice onih „zanimljivih“ struka/zanimanja, još uvijek uspijeva „pronaći vrijeme“ za mališane u vrtiću. Podatci su slijedeći: Najĉešću i naveću, izravnu ukljuĉenost roditelja, biljeţimo u periodu prilagodbe. Mogućnost povezivanja s vrtićem kroz izravno ukljuĉivanje u rad skupine, iskoristilo je:

→ 7 roditelja – prezentacija zanimanja → 38 roditelja – posjete i dogaĊanja izvan vrtića → 15 roditelja – zajedniĉko vjeţbanje s djecom → 19 –orijentacijsko trĉanje → 4 roditelja – izrada slika → 2 – humanitarna akcija

→ 2 donacije – 1 roditelj 2 PC –a, 1 roditelj majice i logo za 29 djece

Suradnja i usklaĊenost odgojnih postupaka vrtića i roditelja u znaĉajnoj mjeri utjeĉu na opću djelotvornost u odgoju. Svi smo razliĉiti, razmišljamo o vrijednostima i odgoju na razliĉite naĉine te ne moţemo oĉekivati da sami po sebi, uvijek djelujemo na usklaĊen naĉin. Razvoj partnerstva s roditeljima sloţen je i dugotrajan proces koji zahtjeva velik trud „obje strane“. Iza njega stoji niz više manje uspješnih susreta, dogaĊanja i timskog rada, i na razini odgojne skupine, jednako kao i cijelog vrtića Podatci koje smo prezentirali upućuju nas na zakljuĉak da smo, unatoĉ svim razliĉitostima, u našim nastojanjim do sada dobro uspijevali. Navedeni pozitivni pokazatelji dokazuju da su dugogodišnje unaprjeĊivanje i sustavan rad i praćenja u ovom aspektu donijeli ţeljene rezultate. Sveukupno gledano, upravo podruĉje suradnje s roditeljima percipiramo kao podruĉje u kojem je potrebno/dovoljno odrţavati


61

postignuti standard. Naime, gotovo da i ne postoji problematika u podruĉju roditeljstva koja nije aktualizirana u vrtiću kroz edukativno-suportivni rad, kako na općoj tako i na individualnoj razini. Prateći suvremene pedagoške smjernice i potrebu za što većim kompetencijama roditelja u odgoju, u slijedećoj pedagoškoj godini, namjera nam je, i nadalje, osigurati ukljuĉenost i angaţman roditelja u skladu s potrebama djeteta/djece, ozraĉje uzajamnog povjerenja i uvaţavanja te pomoći roditeljima da se u svojoj roditeljskoj ulozi osjećaju sve bolje i efikasnije. Ovakvi pozitivni rezultati, za nas su poticaj na daljnja promišljanja, a odrţavanje postignutog standarda – trajni imperativ.

62

PODATCI O REALIZACIJI – prema razinama suradnje/bitnim zadaćama: 1. S namjerom da potaknemo i razvijemo specifiĉne interese i sklonosti djeteta te obogatimo spoznaju i ţivot djeteta dodatnim doţivljajima i sadrţajima, u i izvan vrtićkog okruţenja, i ove smo pedagoške godine suraĊivali s razliĉitim ĉimbenicima: Djeĉja kazališta i lutkarske scene – „Trešnja“, „Jozo Bozo“, „Kvak“ IzvoĊaĉe – glumce/lutkare Djelatnike Vatrogasne postrojbe Novi Zagreb Voditelje i organizatore teĉajeva, izleta i odgojno-zdravstvenih programa – „Trakostyan Tours“ (izleti – „Zagorje na dlanu“, i „Posjet tvornici „Podravka“ – Koprivnica, Hušnjakovo-Krapina) Pojedince/goste – djelatnike PUZ, sportaše, roditelje razl. Zanimanja Posebice istiĉemo dobru povezanost i suradnju s knjiţnicom Savski Gaj - posjete i edukativni susreti djece i knjiţniĉara, posebice znaĉajnu s obzirom na realizaciju Programa „Ĉitanje…“ te s OŠ Savski Gaj, s kojom se suradnja ostvarivala (primarno) kroz posjete vrtićke djece (budućih školaraca) niţim razredima. 2. U cilju što potpunijeg, pravovremenog i adekvatnog zadovoljavanja posebnih potreba djece te kvalitetnijeg zbrinjavanja djece s teškoćama u razvoju, povezali smo se i ostvarili uspješnu suradnju u odnosu na: Dom zdravlja Siget (školska medicina) Klinika za djeĉje bolesti, Klaićeva 16 Higijensko-epidemiološki odjel pri Domu zdravlja Novi Zagreb Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora «SUVAG» Zavod za zaštitu djece s motornim smetnjama Goljak Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ Centar za ranu komunikaciju, Prisavlje Centar za socijalnu skrb – ured Novi Zagreb i Trešnjevka Klinika za zaštitu djece grada Zagreba, ĐorĊićeva Psihijatrijska bolnica za djecu i mladeţ, Kukuljevićeva 11 Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Autonomna ţenska kuća

3. U svrhu unapreĊivanja odgojno-obrazovnog procesa i podizanja razina profesionalnih kompetencija svih struĉnih djelatnika, suraĊivali smo s, istiĉemo:

Gradskim uredom za obrazovanje i šport Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Agencijom za odgoj i obrazovanje Udrugom ravnatelja i Sekcijama predškolskih pedagoga, psihologa, logopeda Aktivom medicinskih sestara … ostalima

VII. SURADNJA SA SVIM DRUŠTVENIM ĈIMBENICIMA koji sudjeluju u ostvarivanju zadaća Godišnjeg plana i programa rada vrtića

63

Pokušavamo i nadalje odrţati kvalitetnu suradnju s razliĉitim ĉimbenicima, imajući na umu da se radi o vrlo vaţnim kontaktima za unapreĊivanje kvalitete, ţivota i rada s djecom. Ugodno je i zanimljivo suraĊivati s ustanovama i pojedincima s kojima dogovaramo realizaciju sadrţaja koje djeca vole i koje s veseljem prihvaćaju - predstave, koncerti, izleti, posjete… Ĉešće problemske situacije biljeţimo pri „intervencijama“ u obiteljske odnose. Problemi suvremenog društva reflektiraju se i na to podruĉje pa je suradnja vrtića i institucija za zaštitu djece sve intenzivnija s obzirom na trendove porasta nasilja (svih oblika i razina). Unatrag nekoliko godina, intenzivirala se i suradnja s nadleţnim institucijama, s obzirom na porast broja djece s TUR-om i posebnim potrebama, koje zbrinjavamo u vrtiću. Unatoĉ razliĉitim vrstama problema s kojima se svakodnevno susrećemo, vjerujemo u uspjeh zajedniĉke suradnje na svim razinama i sa svim ĉimbenicima i nastavljamo raditi na senzibilizaciji javnosti za potrebe svakog pojedinog djeteta i vrtića u cjelini.


64

Vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa predstavlja preduvjet promišljenog kreiranja, provoĊenja i praćenja strategija i postupaka, usklaĊenih s utvrĊenim potrebama ĉimbenika u konkretnoj praksi. Vanjsko vrednovanje u ovoj pedagoškoj godini nismo predvidjeli, osim po pozivu nadleţnih tijela – MZOS, AZOO...Konkretna realizacija istog – planira se u perspektivi. Unutarnje vrednovanje odnosi se na korištenje sustavnih pristupa kojima odgojno-obrazovna ustanova, u našem sluĉaju vrtić, planira, prati, unapreĊuje i osigurava kvalitetu svih aspekata svoga djelovanja, s naglaskom na kvaliteti u odgojno-obrazovnom procesu.Unutarnje vrednovanje i samovrednovanje u skladu s paradigmom refleksivne znanosti, pored sustavnog unaprjeĊenja procesa, ima za svrhu, unaprjeĊenje kulture dijaloga i struĉne rasprave te kontinuirani profesionalni razvoj struĉnih radnika. Zakljuĉci o kvaliteti procesa u cjelini kao i pojedinim segmentima, istaknutim zadaćama i prioritetima, temelje se na analizi i obradi: Evaluacijskih pokazatelja – prikupljenih putem razliĉitih i raznovrsnih standardiziranih i

nestandardiziranih obrazaca (prema GPP-u, svi obrasci prikazani) Pedagoške dokumentacije odgojne skupine u kojoj se provodi pojedini oblik

redovnog/specijaliziranog programa

Bilješki nastalih izravnim uvidom pojedinog str. suradnika ili odgojitelja mentora u realizaciju pojedinog segmenta praćenja.

Zapisnicima timskih analiza i refleksija Prikupljenih podataka o doţivljaju zadovoljstva djeteta kroz sudjelovanjeu pojedinom

programu – razgovori, izjave djece, portfolio skupine... Prikupljenih podataka o zadovoljstvu roditelja kvalitetom i naĉinima izvoĊenja –

programa (anketni upitnik za roditelje, bilješke, izjave, za pojedini dio procesa/programa etc.etc.…)

Fotografija i snimki u procesu…

Prioritetna podruĉja praćenja i unaprjeĊivanja odgojno-obrazovnog rada, poput primjene strategija uĉenja i pouĉavanja, praćenja i procjene efekata tijekom prilagodbe, integriranih programa kao što su: Rastemo zajedno, Sigurnosno-zaštitni, Djeca u prirodi i dr., vrednovana su (kao i praćena) u cijelosti, prema istaknutim, standardiziranim instrumentima - obrascima. Isti su prikazani u cijelosti, eksplicite kao i u Godišnjem planu i programu rada, a prikupljani podatci, prezentirani kvantitativno i kvalitativno u poglavlju IV ovog Izvješća. U odnosu na pojedine znaĉajke procesa, poput poticajnosti komunikacije, primjene odgojnih postupaka „rutina“ i sl. koristili smo elemente vrednovanja s obzirom da se radi o standardima koje smo definirali od prije. Isti su, kroz analizu i prikaz, predstavljeni u istoimenom poglavlju (kao i prethodno navedeni).

VIII. VREDNOVANJE PROGRAMA

65

Pokazatelji praćenja (uspješnosti) prezentirani su okviru ovog Izvješća i globalno i specifiĉno, kao i projekcija unapreĊenja pojedinog aspekta programa za nastupajuću godinu u okviru poglavlja kojeg reprezentiraju i kao takvi ĉine osnovnu sastavnicu Godišnjeg plana i programa rada vrtića za tekuću pedagošku godinu pa će se u „formi“ prioriteta, naći i u tom programskom dokumentu.

Temeljem ĉl. 43. St.6. Statuta DV Remetinec, Zagreb, Lanište 1d., Godišnje izvješće o radu DV Remetinec, za pedagošku godinu 2016-2017., usvojilo je Upravno vijeće na svojoj 147. sjednici odrţanoj dana 30.08.2017. , a temeljem prethodnog razmatranja na sjednici Odgojiteljskog vijeća, odrţanoj dana 28.08.2017. GODIŠNJIi IZVJEŠTAJ – saĉinili: Struĉni suradnici / ravnatelj:

→ Snjeţana Mutak – dipl. pedagog i vd. ravnatelj → Sanja Vdović – prof. psiholog → Marcela Milković, mag. psiholog → Snjeţana Juraj Babić – prof. logoped → Nikolina Mrnjec Šmuk – zdr. voditelj Odgojitelji


Documents

DJEĈJI VRTIĆ „REMETINEC“ ZAGREB, Lanište 1d Tel. 6594 420 ... · Pripreme za poĉetak nove pedagoške (radne) godine, struĉni djelatnici i ostali zaposlenici, obavljali su