djecji-vrtic-rozica.hrdjecji-vrtic-rozica.hr/v_dok/gi-rozica-14-15.docx · Web viewU ovoj odgojno-obrazovnoj godini koja se bliži kraju bilježimo najveći broj upisane djece, čak

Izvještaj o radu DV Rožica za odgojno-obrazovnu 2014.-2015.godinu

VELIKO TRGOVIŠĆE 49214, Augusta Šenoe 3tel. 049/236-844; telefax. 049/236-893e-mail: [email protected]: djecji-vrtic-rozica.hr

GODIŠNJI IZVJEŠTAJO RADU DJEČJEG VRTIĆA ROŽICA(za odgojno-obrazovnu godinu 2014./2015.)

Izvještaj pripremila:

RAVNATELJICA Gordana Pavlinić, odgojitelj mentor

KLASA: 601-02/15-11/01URBROJ: 2197-26-01-15-191

Kolovoz 2015. godine

SADRŽAJ str.

1


1. UVOD........................................................................................ 3

2. ORGANIZACIJA RADA....................................................... 4

3. PROGRAM PREDŠKOLE..................................................... 9

4. FINANCIJSKI I MATERIJALNO-PROSTORNI UVJETI RADA DJEČJEG

VRTIĆA...................................... 135. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

- Njega, skrb za zdravlje i tjelesni rast i razvoj djece.........17

- Odgojno-obrazovni rad (sadržaji, aktivnosti,ostvarenje zadaća......................................................................................... 21

6. STRUČNO USAVRŠAVANJE............................................... 27

7. SURADNJA S RODITELJIMA.............................................. 29

8. SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM.................... 32

2


UVOD

Nastankom i donošenjem novog nacionalnog dokumenta, Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje zapravo smo kroz cijelu godinu nastavili primjenjivati već razvijen humanističko-razvojni pristup u kojemu smo koristili suvremene odgojne metode u radu s djecom. Naravno, pri tome smo vodili računa o tome da se razvoj odgojne prakse ne može postići neplanski, parcijalno ili mehanički, već se taj proces odvija postepeno, ali kontinuirano što uključuje svojevrsne uspone, ali i povremene „padove“ u stvaranju vrtićkog kurikuluma. Vrtić Rožica i dalje je otvoren prema svojoj zajednici i šire, a s obiteljima djece koja su nam povjerena nastojali smo razvijati suradnički i partnerski odnos, dajući pri tome mogućnost da obitelji apliciraju i sudjeluju u kreiranju spomenutog kurikuluma. Od tuda i moto naše ustanove koji glasi „Vrtić kao proširena obitelj“. U cjelokupnom djelovanju nastojali smo se što više približiti vrtićima koji su primjer dobre odgojne prakse, a nadamo se da smo u tome i uspijevali.

U ovoj odgojno-obrazovnoj godini koja se bliži kraju bilježimo najveći broj upisane djece, čak 80-ro, što je za gotovo 30-ro djece više u odnosu na 2012.godinu. Ovaj podatak svakako je bio dovoljan razlog da osnivač vrtića, općina Veliko Trgovišće krene u proširenje kapaciteta, i to uređenjem i opremanjem prostora u potkrovlju, koji nije uređen prije samog otvaranja dječjeg vrtića prije šest godina. Završetak radova planira se do kraja kalendarske godine kako bi već tada mogli otvoriti još jednu odgojnu skupinu. Ujedno se planira urediti i vanjska ograda i drvena terasa. Tijekom godine obnovljena je u potpunosti drvena fasada i učinjene dopune u hortikulturi vanjskog dijela vrtića. Krovište vrtića u više navrata je obnavljano, no morat će se učiniti neko trajnije rješenje kako više ne bi bilo prokišnjavanja u objekt i na samom glavnom ulazu u objekt. Valja napomenuti jako dobru suradnju s općinskim komunalnim poduzećem, TRGO-KOM d.o.o čiji su djelatnici redovito održavali vanjske površine, te pomagali kod jednostavnijih popravaka unutar objekta.

Ovu je godinu na svojevrstan način obilježio i humano-edukativni projekt „Za djecu leptire“ kojim smo u suradnji s udrugom „Debra“ nastojali senzibilizirati roditelje, djecu , ali i čitavu javnost na probleme i potrebe s kojima se susreću djeca i roditelji djece oboljele od bulozne epidermolize. Nastavili smo i s projektom UNICEFA „Škole za Afriku“, iako manjeg intenziteta u odnosu na prethodnu godinu. Bili smo i domaćin županijske radionice škola i vrtića koje sudjeluju u ovom Unicefovom projektu.

3


Kako je Općina Veliko Trgovišće uredila dječji park u neposrednoj blizini vrtića (u školskom parku) manje se koristilo dvorište vrtića, pa su i postojeće sprave ostale dosta očuvane.

Važno je napomenuti da ove godine nismo imali većih kadrovskih promjena što je rezultiralo i većoj timskoj suradnji. Na stručnom osposobljavanju imali smo jednog odgojitelja pripravnika, a od mjeseca travnja zbog povećanog broja djece zaposlili smo na određeno vrijeme još jednog, trećeg odgojitelja u jaslićkoj grupi gdje je i bio evidentan nagli porast broja djece.

Sukladno odluci resornog ministarstva bili smo u obvezi Program predškole uskladiti s novim propisima što smo i učinili, a MZOS je verificirao novi program.I ORGANIZACIJA RADA

Radna dinamika odvijala se bez značajnih poteškoća, a dozvolom načelnika da se privremeno uposli još jedan odgojitelj, osigurali su se bolji uvjeti za sigurnost i rad s djecom čiji je broj premašio državne standarde. Otvaranjem nove skupine to će se svakako promijeniti. Treba navesti da su kontinuirano ulagani dodatni napori za što većom sigurnosti djece, od pravovremenog prijavljivanja potrebnih popravaka u i izvan objekta, pa sve do donošenja novih protokola čije poštivanje daje veću sigurnost i samim odgojiteljima u neposrednom radu s djecom i u suradnji s roditeljima.

a) struktura odgojno-obrazovnih skupina i broj djece tablica 1

Odgojno-obrazovna grupa

Ukupno djece

djevojčice

dječaci

Djeca s TUR

jaslićka 19 12 7 -mlađa mješovita 27 15 12 -srednja mješovita

31 14 17 2

Ukupno: 3 77 41 36 2

Podaci iz tablice 1 su s kraja mjeseca lipnja i prikazuju prosječan broj djece, dok je najveći bio u mjesecu svibnju (80-ro). Djecu smo primali tijekom cijele godine, ali se u drugoj polovici godine pojavila neslavna „lista čekanja“ zbog čega nismo mogli niti raspisati natječaj za upis nove djece. Sve to govori u prilog opravdanosti povećanja kapaciteta vrtića i privremenog zapošljavanja „trećeg“ odgojitelja u grupi. Što se sastava odgojnih grupa tiče, zbog kontinuiranih zahtjeva za upis djece jasličke dobi tijekom godine smo dio djece jasličke dobi „premjestili“ u veću grupu i time oslobodili mjesta za upis najmlađima. Rad s velikim broj djece mješovitog uzrasta u relativno malom prostoru nastojali smo rješavati promjenama u dnevnoj mikroorganizaciji. Dakle, nužda nas je potakla da mijenjamo dnevni ritam aktivnosti i to radom u „podgrupama“ kod provođenja rutinskih aktivnosti poput

4


spremanja vani, pripreme za ručak i sami ručak, dnevni odmor i sl. Obavljajući te aktivnosti u navedenim manjim grupama, smanjila se buka i gužva koja bi nastajala u situacijama većeg broja djece u manjem prostoru. Također smo i nastavili s uređenjem i prilagođavanjem prostornog konteksta te gotovo cijeli objekt stavili u funkciju djeci.

Osim s područja naše općine, djece imamo i iz susjednih općina i gradova (Tuhelj, Krapinske Toplice, Zabok, Zaprešić). Dnevno korištenje vrtića kod više od 50% djece bilo je duže od 8 sati. Prema prošlogodišnjem iskustvu i ovo ljeto smo imali visok broj djece (40-50), a imali smo i situaciju prilagodbe jednog novog djeteta jasličke dobi. Pravovremenom pripremom plana ljetnog razdoblja i osiguravanjem dovoljnog broja djelatnika, utvrdili smo sve potrebne dijelove organizacije vrtića, te nije bilo nikakvih poteškoća u samoj realizaciji. Valja napomenuti da je i prosječna dolaznost djece tijekom cijele godine bila visoka i nije se bitno smanjivala niti u predblagdanske dane.

I ove su godine sva djeca na prijedlog ravnateljice kolektivno osigurana od slučaja ozlijede preko Croatia osiguranja, no na svu sreću nije bilo nikakvih većih ozljeđivanja koja bi zahtijevala liječnički tretman i terapije.

U vrtiću se ponovno provodio kraći program ranog učenja engleskog jezika za dvadesetak djece, kojega organizira Udruga „Naučimo puno“ iz Zagreba , a rad s djecom provodila je odgojiteljica Lež Martina koja je i prošla provjeru za vođenje kraćeg programa (cert. B2). Ovaj kraći program je s radom počeo u mjesecu listopadu kao i program predškole za 38-ro polaznika.

b) Raspored radnika DV Rožica u 2014./2015. g. po djelokrugu rada

tablica 2

r/b Djelokrug rada

Djelatnik Zvanje/zanimanje

Broj izvršitelja

Napomena

1

Ravnatelj-pedagoško vođenje i rukovođenje ustanovom

GORDANAPAVLINIĆ

Odgojitelj mentor 1

50% radnog vremena kao ravnatelj

5


2Odgojno-obrazovni rad i njega djece

Jaslićka mješovita

Mlađa mješovita vrtićka skupina

Srednja mješovita vrtićka skupina

program predškole(3 grupe )

ANITA JURINABOŽICA KALAUZDANIJELA GROŠ

BETI JAMBREKMARTINA LEŽ

ANAMARIJA KRALJMARINA BIŠĆAN

MATEJA SLUKAN

GORDANA PAVLINIĆ

OdgojiteljOdgojiteljOdgojitelj

OdgojiteljOdgojitelj

OdgojiteljOdgojitelj

Odgojitelj

Odgojitelj mentor

2/3

2

2

1

1

Danijela Groš:na ORV ( od travnja do kolovoza)

Pripravnica – na stručnom osposobljavanju od 9/ 2014. -9/2015.

50 % rad.vremena, rad na 3 lokacije

3Knjigovodstveni i račun. poslovi

MARINELA PAVLINIĆ Ekonom.tehničar

1

4 Priprema i distribucija hrane

VLADIMIR ŠČUKANEC-HOPINSKI

Kuhar 1

5 Poslovi spremanja, čišćenja, pranja

NADICA ŠKALECDŽENI VRHOVEC

Spremačice

2

Ukupno: 11 stalno zaposlenih djelatnika, 1 odgojiteljica na ORV (4-8 mjeseca), 1 odgojitelj pripravnik

I ove godine imali smo sklopljeni Ugovor o djelu sa stručnim suradnikom pedagogom Sonjom Marković, čiji rad s odgojiteljima pripravnicima, te stručna pomoć u unapređivanju i osuvremenjivanju odgojne prakse, kako i sami odgojitelji potvrđuju u svojim godišnjim izvještajima, pomažu u kvaliteti ostvarenja odgojno-obrazovnog rada, a posebno dobroj pripremljenosti odgojitelja pripravnika za samostalan rad s djecom. Također smo nastavili surađivati s VMS Zvjezdanom Prekrat Tomašić koja obavlja poslove iz djelokruga zdravstvenog voditelja kroz 24 sata mjesečno. Suradnja se pokazala izuzetno korisnom, kako zbog pomoći u sastavljanju jelovnika i nadzoru oko higijene prostora, tako i zbog edukacije roditelja i odgojitelja iz područja zdrave i

6


primjerene prehrane namijenjene djeci rane dobi. U godini ne bilježimo dugotrajna bolovanja stručnog i administrativnog osoblja, ali su bolovanja kuhara bila učestala i ponavljajuća. Činjenice govore da su se ista događala uvijek u vrijeme pred neke posebne aktivnosti vrtića ili promjene u organizaciji rada (mikroorganizacija , rad u posebnim uvjetima i sl.). To je remetilo rad kuhinje i održavanja prostora jer se nerijetko dešavalo da spremačice ne mogu koristiti planirani god. odmor ili ih je bilo potrebno „povlačiti“ s odmora. O tome se raspravljalo i sa samim kuharom kojemu je ukazana potreba i za kolegijalnosti neovisno o njegovim privatnim potrebama i problemima. Valja naglasiti i vrlo dobru suradnju s općinskim komunalnim poduzećem čiji radnici su redovito održavali travnate površine oko objekta. Jedna od potreba zapošljavanja na nepuno radno vrijeme (sukladno DPS-u) je i potreba za stručnim suradnikom profila psihologa ili defektologa logopeda. Praksa pokazuje porast broja djece s govornim teškoćama, a broj stručnjaka s područja županije ne pokriva stvarne potrebe. Svojedobno se spominjala mogućnost da više jedinica lokalne samouprave sklopi ugovor sa stručnjakom spomenutih profila koji bi bio stacioniran u jednom vrtiću a u naknadi za njegov rad participirale bi iste JLS-e. Naredne godine valjalo bi ozbiljnije razmotriti tu mogućnost. U stručnu provjeru spremnosti za polazak u osnovnu školu uključila se i pedagog Osnovne škole, Romana Turk čime proširila stručna suradnju sa susjednom ustanovom.Dnevna mikroorganizacija

Radno vrijeme vrtića bilo je usklađeno s potrebama roditelja iako je jedan roditelj u završnoj godišnjoj anketi naveo potrebu da vrtić počinje raditi i prije 6.00 zbog roditelja koji putuju i rade u Zagrebu i dalje. Kao i dosadašnjih godina vrtić je radio bez prekida kroz cijelu godinu. Dnevni ritam ili tzv. mikroorganizacija koja obuhvaća 4 do 5 obroka i dnevni odmor, provođena je sukladno stvarnim potrebama svakog pojedinog djeteta čime se postizalo i veće zadovoljstvo kod djece (posebno u vezi dnevnog odmora ili posebne brige o prehrani za neku djecu)ali i roditelja. I kod starije djece postojala je potreba da produžuju jutarnje spavanje kod dolaska u vrtić, ili tijekom prijepodneva, a posebno se potreba za višekratnim dnevnim spavanjem pojavljivala kod djece jaslićke dobi koja su i sama, kada bi se umorili pronašli neko „mekano“ mjesto gdje će se malo odmoriti (za to im nije nužno trebao krevetić, kao što se vidi i na fotografiji).

7


O potrebi za unaprjeđenjem i prilagođavanjem dnevnog ritma već je bilo i ranije govora, no nije na odmet ponoviti da se kontinuirano kroz godinu mijenjala i prilagođavala organizacija rada koja je uključivala i radno vrijeme djelatnika i promjene u prostornom i materijalnom kontekstu, rad i aktivnosti s djecom u podgrupama, sve s ciljem što kvalitetnije i dječjim potrebama prilagodljive koncepcije, koja je doprinijela humanijoj kulturi vrtića ali i kvaliteti cjelokupnog vrtićkog kurikuluma. Kako bi nastavili s takvom praksom koja se sve više približava kvalifikaciji dobre i primjerene vrtićke prakse, donijet ćemo i nekoliko novih protokola koji će pomoći lakšoj prilagodbi svakodnevnim ali i nepredvidivim dnevnim situacijama.

Jelovnik

Jelovnik je uključivao tri glavna obroka (doručak, ručak i užina), ali i dva dodatna (rani jutarnji i popodnevni - za djecu koja su ostajala na dežurstvu). Tijekom cijelog dana djeci je omogućeno dovoljno raznolikog koktel sezonskog voća koje oni samostalno uzimaju iz ponuđene posude. Primijetili smo da na taj način djeca puno više konzumiraju voće za koje im nije strogo određeno vrijeme uzimanja i konzumiranja kao što se to javlja u tradicionalnoj odgojnoj praksi. Budući veliki broj djece dolazi i nakon doručka pomaknuli smo vrijeme ručka za sve odgojne skupine , a podjela djece u grupe kod ručka doprinijela je puno kvalitetnijem vremenu ručka i to u svim grupama, a ponajviše u srednjoj mješovitoj skupini gdje djeca hranu uzimaju samostalno, te koriste suđe od akropala kojeg ćemo nabaviti i za ostale odgojne grupe.

Jelovnik sastavlja kuhar s zdravstvenim voditeljem i ravnateljicom, a važno je naglasiti da se uvijek koriste svježe namirnice. Roditelji su se u provedenoj anketi pohvalno izrazili oko raznovrsnosti jelovnika kao i mogućnosti da djeca imaju na izbor dvije vrste doručka dok se za djecu s određenim zdravstvenim teškoćama poput alergija priprema drugačija hrana ili se u dogovoru s roditeljem ona donosi od kuće (primjerice kozje mlijeko).

Što se tiče prostornog konteksta, on je mijenjan tijekom cijele godine sukladno iskazanim interesima djece, ali i potrebe za što većom sigurnošću. Valja istaknuti srednju vrtićku skupinu najviše ove godine unaprjeđivali prostorni kontekst ali i sami izrađivali materijale za rad i igru s djecom. Potpuno je realno za očekivati da prostorni kontekst nema kroz cijelu godinu svoju pravu i željenu kvalitetu, ali za istaknuti je da se uz poticanje i osobno zalaganje pojedinih odgojitelja može zaista učiniti mnogo u osiguravanju razvojnog i kvalitetnog prostora koje će zadovoljiti dječje interese i doprinijeti njihovom cjelokupnom razvoju.

8


Sigurnosti boravka djece u objektu i izvan njega davala se kontinuirano pozornost, iako smo se susretali s problemima boravka i igre djece na otvorenom zbog dotrajalosti drvenih dasaka na terasama, te oštećene žičane ograde. O svemu je obaviješten načelnik općine sa suradnicima, te se isto planira urediti do početka naredne odgojno-obrazovne godine. Nadalje, sigurnosti djece i u budućnosti će se davati potrebna pozornost, od poštivanja propisanih protokola do neophodnog timskog rada koji uključuje međusobno dogovaranje i informiranje.

Godišnji kalendar rada tablica 3Početak odgojno-obrazovne godine 01.rujna 20014.godineZavršetak odgojno-obrazovne godine 31.kolovoza 2015.godineBroj radnih dana u istom razdoblju 250Broj radnih sati u istom razdoblju 2000Broj subota, nedjelja, praznika, blagdana i neradnih dana 115

Shema radnog vremena radnika

Shema radnog vremena radnika usklađivala se sa stvarnim potrebama, ali dijelom i s potrebama radnika (promjene turnusa, bolovanja, godišnji odmor, vođenje kraćeg programa). Mjesečna shemu rada izrađuje i planira ravnateljica i dostupna je odgojiteljima prije početka mjeseca na oglasnoj ploči.

Satnica dnevnog neposrednog rada s djecom u prosjeku je 5,5 sati, a osim efektivnog rada s djecom u ustanovi se ostvarivao i dio radnih obveza koji se odnosio na planiranje (pisanje dokumentacije, evaluacija) u vrtiću, pa je tako jutarnja smjena ostajala pola sata duže , a poslijepodnevna smjena dolazila pola sata ranije. Srijedom se provodilo timsko planiranje od 12.00 do 13.30 (za jutarnju smjenu). Iako je stručni tim brojčano mali, potvrdila se potreba da se jednom tjedno stručni radnici sastaju i zajednički dogovaraju, valoriziraju, planiraju, te otvaraju nove zajedničke stručne teme, raspravljaju i samoprocjenjuju vlastiti rad. Timskom planiranju i u narednom će se razdoblju dati još veći značaj , a trebalo bi ga unaprijediti prezentacijama odgojitelja s održanih stručnih skupova, ali i nekih aktualnih stručnih tema. Protekom svakog mjeseca svi radnici predavali su liste ostvarenja satnice, a u skladu Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, ravnateljica je vodila svakodnevnu evidenciju o prisustvovanju na poslu (radnom vremenu). U dokumentaciju spada i lista primopredaje djece koju vode odgojitelji (onaj iz jutarnje smjene je potpisuje i predaje odgojitelju iz poslijepodnevne smjene).

I ovogodišnja analiza satnice odgojitelja pokazala je da se u ostalim poslovima (priprema materijala za rad, rad na prostornom strukturiranju, suradnji s roditeljima, a posebno u individualnom stručnom usavršavanju) treba ostvariti više satnice.

9


Shema ostalih djelatnika nije se mijenjala ili je mijenjana po potrebi (u slučaju izostanka, za vrijeme godišnjih odmora, što je određeno prethodnim planom). Radno vrijeme ravnatelja bilo je usklađeno s radnim vremenom programa predškole, ali je nerijetko bilo prilagođeno potrebama organizacije vrtića ili dijelu poslova ravnatelja koje se odnosilo na suradnju sa zajednicom, promocijom rada vrtića ili stručnim usavršavanjem, a što je izvan okvira satnice provedene u ustanovi ili nekoj od lokacija grupa iz predškole.

PROGRAM PREDŠKOLE

I ove godine program predškole provodio se u tri grupe, a u cijelosti ga je vodila ravnateljica vrtića.

Program je ostvaren sukladno novim Pravilnikom o predškoli, Zakonom o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Naravno da se temeljio i na godišnjem izvedbenom planu dječjeg vrtića, sa primjerenim sadržajima koji su uključivali samostalnost djece, razvoj samopoštovanja, usvajanje navika i vještina, pa sve do tzv. pripreme za školu, odnosno početnog pisanja, čitanja i računanja. Donošenjem novih propisa, predškola je postala obvezna za djecu u godini prije polaska u školu koja ne pohađaju vrtić, ali su sadržaji programa integrirani i u program vrtićke grupe u kojoj ima djece u godini dana pred školu. Program traje od mjeseca listopada do završetka svibnja, a u kalendar su ugrađeni praznici prema shemi osnovne škole. Sukladno odluci resornog ministarstva, ustanove koje provode program predškole (vrtići, osnovne škole, knjižnice...)dužne su uskladiti svoje programe rada s novim propisima donesenim u zadnje dvije godine. Budući je naš program verificiran 2009. godine, dakle prije donošenja novih propisa, i mi smo bili u obvezi isti uskladiti i dati na novu verifikaciju što smo i učinili. MZOS je nakon verifikacije od strane Agencije za odgoj i obrazovanje donijelo Odluku kojom se Dječjem vrtiću Rožica odobrava novi program predškole.

Kao i ranijih godina uvjeti rada u predškoli različiti su od grupe do grupe, odnosno mjesta u kojima se provodi, ali to nužno nije i razlog kvalitete ostvarenja programa, odnosno pokazatelj uspjeha u određenoj grupi. Dobrom suradnjom s djelatnicima područnih škola uspjelo se uvjete područnih škola prilagoditi ne samo djeci u predškoli već i u osnovnoj školi (pojedinom razredu) što je predškolcima i te kako imponiralo.

Ove godine dopunjen je fond didaktike u grupama koje djeluju u područnim školama, a i sami uvjeti rada u PŠ su unaprjeđeni (škola u Strmcu).Povremeno su djeca sama od kuće nosila dio igračaka , ali rad u područnim grupama bio je poseban po tome što se unatoč skromnim prostorno materijalnim uvjetima postigla izvrsna interakcija s djecom, te suradnja s roditeljima i užom zajednicom. Tako smo u Dubrovčanu posjetili DVD, mjesnu ambulantu i trgovinu, a u Strmcu sudjelovali u priredbama i sadržajima koje je organizirala škola.

10


Valja napomenuti da četvero djece s popisa Ureda državne uprave nije došlo na upis niti pohađalo predškolu iako su zakonom obvezni. Jedna djevojčica iz Dubrovčana se ispisala radi preseljenja, a jedan dječak iz Velikog Trgovišća je ispisan radi narušenog zdravlja radi čega će biti i odgođen njegov upis u prvi razred. U program su se uključila i djeca koja su pohađala vrtić Rožicu i vrtić u Zaboku radi socijalizacije s djecom s kojom će krenuti u školu.

Sadržaji i aktivnosti koji su provođeni u predškoli planirani su mjesečno, a uključivali su aktivnosti iz svih razvojnih područja. Rezultati testiranja na kraju godine (koje je provodila pedagog iz osnovne škole) pokazuje da su djeca postigla visoki stupanj samostalnosti, socijalne kompetencije i komunikacije, grafomotoričkih vještina te uspješnosti u početnom pisanju, čitanju i računanju. Osim dječaka kojemu je odgođen upis u školu radi zdravstvenih teškoća, niti jedno dijete nije odgođeno, što više jedan dječak je na zahtjev roditelja upisan godinu dana prije obveznog upisan što mu je odobreno od strane Županijskog povjerenstva.

Program predškole obuhvatio je ukupno 38-ro djece, a dvije sestre mlađe dobi s područja Strmca uključila sam u program jer je broj obveznih polaznika bio svega dvoje. Djeca su bila uključena u programe i aktivnosti koje su organizirane na nivou vrtića, kao i u organizaciji škole stranih jezika. Tako su dolazili na predstave, sudjelovali u priredbama u vrtiću i Domu kulture, na županijskoj Olimpijadi dječjih vrtića a na kraju godine bili su zajedno sa starijom djecom iz vrtića na zajedničkom izletu u Zagrebu na kojem su posjetili kazalište „Malu scenu“ te park Bundek. Završnu svečanost naziva „Kad se male ruke slože“ na kojoj su djeci podijeljene diplomice, te potvrde o polaženju programa održali smo 29.svibnja čime smo i službeno završili programom predškole u ovoj odgojno-obrazovnoj godini.

Broj djece po odgojnim skupinama (lokacijama):

- Veliko Trgovišće 20-ro djece- PŠ Strmec 2-je djece- PŠ Dubrovčan 16-ro djece

Dinamika ostvarenja programa:

Program predškole je započeo 01.listopada 2014.godine, a završio 28.svibnja 2015.godine. Po grupama odvijao se slijedećim danima:

- ponedjeljkom i srijedom u Velikom Trgovišću od 15.45 do 18.00 sati- utorkom i četvrtkom od 13.00 do 15.15 u PŠ Dubrovčan- petkom od 10.00 do 12.00 u PŠ Strmec

11


Fotozapisi aktivnosti u predškoli

malobrojna „ženska“ ekipa iz Strmca u građevnim i simboličkim igrama (- prostor učionice)

likovne aktivnosti i grafomotoričke vježbe u učionici 1.razreda u PŠ Dubrovčan

„glumačka ekipa“ iz Velikog Trgovišća radionica vezenja: „što se sve može raditi s vunom?“

12


Djeca su jako voljela igre na dvorištu, na spravama ili vođene društvene igre poput „mačke i miša“

Posjeta DVD-u „Ravnice- Dubrovčan“ i mjesnoj ambulanti u Dubrovčan

Proslava rođendana Izlet u Zagreb – ispred kazališta Mala scenaOstali programi: Kraći program ranog učenja engleskog jezika

Program se provodio u prostoru Dječjeg vrtića Rožica, u organizaciji Udruge „Naučimo puno“ s kojom je potpisan ugovor o ostvarivanju međusobnih prava i obveza. Uključivao je 20-tak djece, a održavao se utorkom i četvrtkom, od listopada do kraja svibnja kroz 60 sati. Voditelj programa bila je Martina Lež, odgojiteljica iz vrtića Rožica koja je s Udrugom potpisala ugovor o djelu. Završetkom programa održana je za roditelje završna svečanost.

13


II FINANCIJSKI I MATERIJALNO-PROSTORNI UVJETI RADA DJEČJEG VRTIĆA

Financijskim planom za 2015. godinu planirana su sredstva u iznosu od 1.723.750,00, od čega 960.000 iz proračuna općine Veliko Trgovišće. Ovogodišnji plan je za razliku od protekle godine smanjen za 60.000,00 što potvrđuje naše nastojanje da u teškoj gospodarskoj situaciji poslovanje vrtića bude što racionalnije i uz manje troškova, ali nikako na štetu djece i kvalitete njihovog boravka u vrtiću.

Polugodišnji financijski izvještaj govori u prilog tome da bi ta sredstva trebala biti dostatna za normalno funkcioniranje. Tome svakako pridonosi i povećani broj djece i redovitije plaćanje od strane roditelja. Ekonomska cijena programa iznosi i dalje 1.600,00 kuna. Roditelji s područja općine participiraju s 50% od ukupnog iznosa. Početkom svibnja osnivač je donio novu Odluku o mjerilima za osiguravanje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja za općinu Veliko Trgovišće. Sukladno toj odluci dio roditelja koristi određene povlastice u plaćanju usluga vrtića ili je u potpunosti oslobođeno plaćanja. Kako je protekle godine Upravno vijeće donijelo odluku o smanjenju iznosa participacije u slučaju izostanka djeteta dulje od 30 (plaćanjem 30% od 50% ekonomske)moramo ustvrditi da se nisu ostvarile bojazni da će to otežati poslovanje vrtića. Naime, dosta se roditelja odlučuje na takvu situaciju, ali sada nema potpunog ispisivanja i naknadnog upisivanja djece budući su roditelji svjesni da postoji mogućnost da budu na tzv. „listi čekanja“ ako ispišu u potpunosti dijete (npr. preko ljetnih mjeseci).

Kroz cijelu odgojno-obrazovnu godinu vodilo se računa o racionalizaciji troškova, te smo mogli redovito podmirivati troškove. Protekle godine, a sukladno Pravilniku o radu i Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike isplaćene su jubilarne nagrade djelatnicima (osnovica u iznosu od 500,00), no kako je nedavno donesen dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike po kojemu se za jubilarne nagrade isplaćene u 2014. I 2015. godini može isplatiti razlika u osnovici (1.300,00) nastojat ćemo isto isplatiti djelatnicima, ali isključivo u dogovoru s osnivačem. Naravno da time ne želimo dovesti u pitanje funkcioniranje vrtića, već jednostavno iskoristiti danu zakonsku mogućnost. Mjesečna izvješća o prihodima i rashodima i dalje su se redovito dostavljala na uvid načelniku i općinskoj službi radi uvida u financijsko poslovanje vrtića. Financijska izvješća kao i Plan prihoda i rashoda donijelo je Upravno vijeće dječjeg vrtića.

Tijekom cijele godine djelatnike se usmeno i pismeno podsjećalo na potrebu čuvanja inventara i radne opreme kako bi svojim djelovanjem utjecali i na ponašanje djece prema istom.

Tijekom godine nabavljen je u nekoliko navrata didaktički i potrošni materijala , a dio je osiguran donacijama od strane županijskog savjeta za sigurnost u prometu, te od roditelja i mještana. Do kraja kalendarske godine planiramo nabaviti prijenosno računalo za mali „info klub“ kojega bi u sklopu redovitog programa vodile odgojiteljice sa starijom djecom. Uskoro će se uz pomoć osnivača nabaviti i drvena vrtna kućica koju bi postavili u dvorištu i u koju bi se odlagale igračke za pijesak, dječja vozila i

14


vrtna oprema poput tačke, crijeva za vodu i vrtnog alata. Nabavljen je novi fotoaparat kako bi se redovito fotozapisima dopunjavala dokumentacija o odgojnoj praksi.

Tijekom godine imali smo više popravaka kuhinjskih aparata (mašina za pranje suđa i ljuštilica za krumpir), a sve više se pokazuje potreba za zamjenom mašine za pranje rublja koja se dnevno koristi tri i više puta.

Za tekuće održavanje utrošeno je manje od planiranog budući je osnivač iz posebnih sredstava svojeg proračuna osigurao obnovu drvene fasade, terasa i vanjske ograde. Željezni šahtovi (njih čak 9) prekriveno je umjetnom travom, a na dvorištu je posađeno novo drveće. Tijekom ljeta nabavljene su nove gumene protuklizne trake-tepisi za sanitarije.

Zahvaljujući uspješnom participiranju općine Veliko Trgovišće u programu održivog razvoja kojeg provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, dobivena su nepovratna sredstva u iznosu od 393.000,00 koja su namijenjena proširenju kapaciteta dječjeg vrtića Rožica kroz uređenje i opremanje potkrovlja.

radovi na drvenoj fasadi početak radova na katu vrtića

Već smo spomenuli kontinuiranu pomoć djelatnika TRGO-KOMA d.o.o. u održavanju zelenih površina , ali i u jednostavnijim popravcima na objektu i van njega (premazivanje drvenih sprava i klupica na dvorištu npr.). Spremačice vrtića redovito su brinule o cvjetnim nasadima što je doprinijelo ljepšem izgledu okoliša. Na žalost iako je planiran, nije se započelo sa pripremom projekta „Lepi moj vrtek ograjen“, zapravo uređenjem bio-eko vrta iza zgrade vrtića, no od toga se ne treba odustati budući je prostor neiskorišten, a mogao bi imati svoju važnu svrhu u ovom vremenu kada se toliko spominje odgoj za održivi razvoj. Naravno projekt trebaju provoditi odgojitelji s djecom, te ih se za to treba motivirati i poticati ali i podijeliti konkretne zadatke s vremenikom, a nikako da isključivo pomoćno osoblje brine o pripremi i održavanju sadnica i zelenih površina. Nadalje, iako je planirana nabavka i postava vanjskog video nadzora, ista nije realizirana do kraja ljeta , no možda postoji mogućnost da se to ostvari u sklopu uređenja potkrovlja i vanjskog dijela objekta. Tim više što nam se događaju nekontrolirani ulasci u dvorište vrtića vikendom i u noćnim satima koji rezultiraju ostavljanjem raznog smeća i daljnjim

15


Unutarnji prostor kojeg djeca koriste za igru kao svoju osnovnu aktivnost opremljen je industrijskim didaktičkim igračkama i namještajem. Istovremeno odgojitelji su sami nastojali izraditi što više poticaja za igru, ali i izraditi ogradice kojima su ograđivali interesne centre. Svakako su se ove godine u tome istakle odgojiteljice Kralj i Bišćan u srednjoj vrtićkoj skupini čiji je prostor od najviše m2 bio promjenjiv, razvojan i obogaćen materijalnim poticajima kojeg su same izrađivale. Zajednički centri poput likovnog ateliea stalno je korišten, a iako planiran kao svojevrstan senzomotorički centar, prostor uz jaslice nije dostigao potrebnu namjenu. Stoga se u narednoj godini tome treba posvetiti veća pozornost. U svojim godišnjim izvještajima odgojitelji uglavnom izražavaju zadovoljstvo postojećom materijalnom opremom i njenom dostatnošću, no svakako je potrebno stalno ulagati u dopunjavanje centara PNO materijalom kako bi bili zadovoljeni različiti interesi djece.Fotozapis prostorno-materijalnog konteksta u funkciji igre, istraživanja i učenja djece:

U likovnom atelieru stalno je bilo malih umjetnika građevna igra kaširanim obojenim kutijama

16


Veliki dolaze u jaslice na igru, a mlađi u prostore gdje borave „veliki „

Nastojali smo da prostor u cijelom objektu , ali i izvan njega bude: siguran, funkcionalan, poticajan, te da se zadovolje higijenski i estetski kriteriji.

Prostori soba boravka sa dodatnim kabinetima–igraonicama kontinuirano su obogaćivani materijalom i novim poticajima. Već sam ulaz u vrtić djeluje toplo, prisno i domaćinski, a roditelji i ostali preko obnovljenih panoa-plakata upoznati su svaki mjesec sa sadržajima koji će se provoditi na razini vrtića. Fotozapisi koriste za dokumentiranje aktivnosti i projekata koji se provode s djecom i za djecu. Kako prostor vrtića koristi u nedostatku vlastitog prostora i DND Veliko Trgovišće, jedan mali dio hodnika uređen je plakatima, fotografijama i informacijama o radu Društva.

Stvaranje humanog , materijalima bogatog okruženja i simulacija obiteljskog okruženja nezaobilazan je uvjet za stvaranje zajednice koja uči, ali i davanja identiteta ovoj maloj ustanovi.

Kako naše mjesto od prošle godine ima uređeni dječji park, manje se koristi naše vrtićko dvorište, no i njega je potrebno redovito i temeljito održavati. To više što se javljaju već spomenuta uneređivanja dvorišta u večernjim i noćnim satima, pa smo u vezi s tim tražili od Policijske postaje redoviti obilazak objekta vrtića.Nastojali smo racionalno trošiti potrošni materijal , te sredstva za higijenu, a opet da to ne naruši održavanje higijene prostora ili aktivnosti s djecom. U godini smo više puta dobivali donaciju kartonske ambalaže od poduzeća Dunapack . Od obitelji Tretinjak iz Velikog Trgovišća dobili smo donaciju opreme za djecu jaslićkog uzrasta.17


Svakodnevna praksa pokazuje nužnost dopune protokola koji se odnose na rutinske aktivnosti, ali između ostalog i na brigu o inventaru vrtića. S tim u vezi, planira se napraviti dodatna interna inventura na samom početku odgojno-obrazovne godine čime bi se popisao sav inventar po svim prostorima vrtića, posebno u sobama boravka djece u kojima se više neće preseljavati namještaj ili didktika, a odgojitelji i ostali djelatnici vrtića potpisali bi listu jer će za nju i odgovarati neovisno tko koristi prostor (npr. u dežurstvima). Kloneći se tzv. „kolektivne odgovornosti“ u (ne)održavanju opreme: od namještaja, aparata pa sve do didaktičkog materijala bit će potrebno poduzimati potrebne mjere u slučaju kršenja radne odgovornosti.

III ODGOJNO-OBRAZOVNI RADA) njega, skrb za zdravlje i tjelesni rast i razvoj djece

Osnovna zadaća Dječjeg vrtića Rožica je osigurati svakodnevno što sigurnije i kvalitetnije uvjete za boravak djece u humanom i poticajnom okruženju, u kojemu će korištenjem zanimljivih i razvojnih poticaja biti omogućen cjelovit razvoj svakog djeteta ponaosob, a kvalitetnom i partnerskom suradnjom s roditeljima želimo postići što veću sličnost u odgojnim metodama kako bi naš moto „vrtić kao proširena obitelj“ bio realan, a ne deklarativan.

Briga za zdravlje i tjelesni rast i razvoj djece svakako su vrlo važan segment u radu vrtića. I ove godine kao vanjski suradnik dio poslova zdravstvenog voditelja obavljala je VMS Zvjezdana Prekrat Tomašić, a oni su se sastojali od vođenja zdravstvene dokumentacije, redovitih pregleda i nabavki sredstava za higijenu, brige oko preventivnih zdravstvenih i sanitarnih pregleda, pravovremene deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije prostora, brige oko unapređivanja jelovnika i nadzora nad higijenom prostora, pa sve do savjetovanja roditelja i djelatnika vrtića i suradnje sa zdravstvenim ustanovama (ambulante opće obiteljske medicine, stomatološka ambulanta, Opća bolnica Zabok).

u posjeti stomatološkoj ambulanti posjeta djelatnika Hitne službe Opće bolnice Zabok

18


Svakodnevna organizacija njege i skrbi za zdravlje i tjelesni rast i razvoj djece odvijala se sukladno Godišnjem izvedbenom planu vrtića, ali i pojedinačno odgojnih grupa. Dnevni ritam i izmjena tzv. rutinskih radnji (higijena, trijaža, dnevni obroci i dnevni odmor) provodili su se vodeći računa o dječjim individualnim potrebama, pa su ona djeca rane dobi koja su imala i veću potrebu za odmorom spavala i u nekoliko navrata dnevno. Na ručak se ide u podgrupama čime se smanjila neugodna galama velikog broja djece.

Dnevni odmor odvijao se sukladno stvarnim potrebama djece uvažavajući pravo djeteta da ne spava ako ne može, neovisno o njegovoj dobi Za djecu koja ne spavaju organiziran je prostor treće, „velike“ sobe boravka. Valja ponoviti da se ove godine jako puno učinilo na unaprjeđenju mikroorganizacije koju smo stalno prilagođavali individualnim potrebama djece, godišnjim dobima, vremenskim prilikama, broju prisutne djece, ali i broju prisutnih odgojitelja.

Prema podacima iz medicinske dokumentacije nije zabilježena nikakva ozljeda koja bi zahtijevala liječničku intervenciju, a bilo je tek nekoliko lakših povreda djece, poput ogrebotine, manjih hematoma, uboda insekata i sl. Za svaku od navedenih situacija odgojitelji su sukladno protokolima pisati bilješku i kratki izvještaj. Kroz godinu bilježimo slučajeve virusne upale pluća, mononukleoze i šarlaha, većinom respiratorne smetnje ili tzv. „sezonske viroze“ bilo da se radi o respiratornom ili gastroenterološkom sustavu. Što se tiče osiguranja djece od ozljeda, i ove su godine osigurana sva djeca polaznici vrtića i predškole, budući su raspoloživa financijska sredstva bila dostatna za relativno povoljne premije (cca.5.000,00).

I ove se godine ponavljaju situacije da djeca (neovisno o uzrastu) nakon vikenda dolaze u vrtić s ozljedama nastalih kod kuće (ogrebotine, masnice, opekline, porezotine). Stoga je valjalo podsjećati na nužnost bilježenja tih situacija u posebne obrasce sukladno već spomenutim protokolima.

U prehrani djece (5 obroka dnevno) poštivali su se propisi iz HASAP-a, te zakonske odredbe i normativi Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim vrtićima. Sukladno tome, djeca su imala tri glavna i dva do tri međuobroka.

Još uvijek nismo uspjeli u potpunosti roditelje osvijestiti o suvišnosti i štetnosti donošenja raznih slanih grickalica u vrtić,posebno kod proslava rođendana, ali su te situacije ipak nešto rjeđe. Nastavili smo s praksom mogućnosti uzimanja sezonskog voća kroz cijeli dan i vidljivo je da to djeci više odgovara od uzimanja voća u točno određeno vrijeme. Priprema torte u vrtiću koja se ne mora peći i dalje je aktualna, ali kod manjeg broja djece (uglavnom starijeg vrtićkog uzrasta).

Ovogodišnja epidemiološka i sanitarna ispitivanja i nadzor nad uzorcima hrane, čistoće prostora i higijene djelatnika, u cijelosti pokazuju da se postupalo sukladno normativima i propisima, te da nije bilo situacija u kojima bi se sumnjalo na neispravnost namirnica ili njihove pripreme i obrade. Budući se vrtić nalazi praktično u polju, na otvorenom, češće smo zvali djelatnike Zavoda za zdravstvo radi deratizacije. Valja podsjetiti da je još prošle godine ZZJZ raskinuo ugovor za spomenuto, pa sada koristimo 19


usluge tvrtke „Salubris“ koji su se pokazali uspješni u obavljanju svojeg posla, a sredstvo protiv glodavaca i nametnika postavljaju i izvan objekta što se pokazalo učinkovitijim.

Zadovoljni smo nalazima sanitarne inspekcije koja je u vrtiću obavljala nadzore, a zaključak je da se postupa sukladno HACCP-u , te da je čistoća prostora i vode dobra. Zadovoljni smo i time što ove godine nije bilo učestalih prigovora roditelja o dovođenju bolesne djece u vrtić, a odgojitelje je valjalo podsjetiti da sukladno ugovoru kojeg roditelj potpisuje pri upisu djeteta u vrtić, ne smiju prihvatiti dijete čiji roditelj nakon bolesti djeteta nije donio liječničku potvrdu da je dijete zdravo i sposobno za daljnje dolaženje u vrtić. Kako su se pojavile situacije da su potvrde ostavljane u sobama boravka ili dječjim ormarićima, pa su se pri tome znale i zametnuti, tome smo doskočili postavljanjem male kutijice namijenjene pohranjivanju liječničkih potvrda, naravno nakon što o tome roditelj informira odgojitelja.

Djecu smo redovito navikavali na osobnu higijenu, a djeca u drugoj godini života već koriste četkicu za pranje zubi. Posjetom stomatologu nastavljamo praksu suradnje s zdravstvenim ustanovama. Kako bi higijeni zubi dali dodatnu dimenziju planiramo nabaviti posebne tzv. „higijenske ormariće“ koji su zatvoreni, a u njih se pohranjuju četkice i čaše čime se onemogućava kontakt čaša s prašinom. Ovo ljeto posjetili su nas i djelatnici Hitne službe OB Zabok i prezentirali svoj rad i opremu koju koriste u intervencijama.

Kako se ove godine u javnosti puno govorilo o potrebi cijepljenja djece (jer neki roditelji to odbijaju, kao razlog navodeći štetnost cjepiva), VMS je prikupila i ažurirala svu potrebnu dokumentaciju oko procijepljenosti naše djece koja pohađaju vrtić Rožica. Nije zabilježen niti jedan slučaj da roditelj nije obavio s djecom potrebna cijepljenja.

Svakodnevno su djeca bila na otvorenom, u šetnji , u aktivnim igrama na dvorištu ili jednostavno u jutarnjim tjelovježbama. Kako (stalno to ponavljamo) vrtić više nema dvoranu u kojoj bi se djeca rastrčala i zadovoljila svoju tjelesnu potrebu za kretanjem, odgojitelji su tjelesne aktivnosti provodili u hodniku vrtića, atriju ili na dvorištu. Nastavili smo s projektom „SpAS“ (sportske aktivnosti srijedom) koje se održavaju srijedom i posebno se planiraju.

20


Zdravstveno i tjelesno jačanje organizma nastojali smo razvijati i kroz svakodnevne igre i druge aktivnosti u pokretu. Obilježili smo Dan HOO-a, te sudjelovali na dvije županijske sportske priredbe: na „Dječjim Pregradskim berbarijama“ i „Županijskom olimpijskom festivalu dječjih vrtića“ na kojemu smo nagrađeni pokalom za Fair play.Uvjeti boravka u vrtiću higijenski, sigurnosni i prostorno-materijalno uglavnom odgovaraju svim zahtjevima dječjeg razvoja, a posebno su unaprijeđeni od kada je uspostavljen sustav hlađenja, kojeg svakako treba racionalno koristiti kako temperatura u sobama boravka i hodniku gdje nema rashladnog uređaja ne bi previše odskakala. Jedino što se pokazalo nedostatnim to je kvadratura prostora na postojeći broj djece, stoga se i prišlo proširenju kapaciteta.

Razdoblje prilagodbe

Prilagodba za novoupisanu djecu je započela nakon roditeljskog sastanka već od kraja kolovoza prošle godine, kada su roditelji boravili s djecom oko sat, dva u vrtiću. No, kada spominjemo prilagodbu, moramo naglasiti da smo mi tijekom cijele godine upisivali novu djecu (posebno u jaslićku skupinu), pa se može reći da smo i prilagodbu djece imali kontinuirano. Upravo takva situacija u kojoj nije istovremeno došlo puno nove djece, omogućila je lakšu i bržu prilagodbu djeci i roditeljima, ali i samim odgojiteljima. Samo kod dvoje djece prilagodba je trajala nešto duže od očekivanog no zahvaljujući dobroj suradnji s roditeljima i transparentnosti našeg rada i ta su djeca lakše prebrodila krizu odvajanja od roditelja. U ljetnom razdoblju (kraj mjeseca srpnja) imali smo jedno novo dijete jasličkog uzrasta na prilagodbi koja je prošla neuobičajeno uspješno i brzo, bez ikakvih poteškoća.

Putem letka i na prvom intervjuu s ravnateljicom roditelji su dobili potrebne informacije i upute kako se nositi s (ne)očekivanim situacijama koje se javljaju kod polaska djeteta u predškolsku ustanovu. Za svako novoupisano dijete vodila se lista praćenja za razdoblje prilagodbe kako se ponašanje djece moglo usporediti s daljnjim razvojem i samostalnošću, te kako se roditelje moglo u potpunosti, profesionalno i stručno informirati o tijeku tog, za dijete i roditelja osjetljivog i zahtjevnog razdoblja.

Djeca s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama

Program inkluzije integriran je u redovni program, što znači da su djeca s teškoćama u svakodnevnoj igri s ostalom djecom vršnjacima, ali s mogućnosti integracije i s djecom iz ostalih skupina. Broj djece s kategoriziranim TUR nije se povećao u odnosu na prošlu godinu, bilo ih je troje u vrtićkom programu i jedno u programu predškole. Iako za V.H. nije proveden postupak kategorizacije, od samog njenog dolaska u vrtić ostaje činjenica da je zbog motoričkih poteškoća (desna ruka i noga) i teškoća u govoru već petu godinu na fizioterapeutskim tretmanima u obližnjoj bolnici, te na logopedskom tretmanu. Kod D.C. radi se o dijagnozi cerebralne poremetnje kretanja, lijevostrane hemipareze, ventrikulomegalije i usporenog govora. U posljednjih godinu dana dječak je jako napredovao u govoru, te socijalizaciji i neposrednoj komunikaciji s 21


odraslim osobama u vrtiću. Već drugu godinu polazio je i kraći program ranog učenja engleskog jezika kojeg je izvrsno izgovarao, a ponekad se koristio isključivo njime u komunikaciji s odraslima. P.I. je krenuo u predškolu, no nakon progresije bolesti (motoričke smetnje, bolovi u kuku) odgođen mu je i upis u školu. Valja naglasiti da su djeca s TUR jako dobro socijalizirana, te od samog dolaska u vrtić neposredno i prirodno prihvaćena u zajednici, a odgojitelji kao i ostalo osoblje pokazuju visoki stupanj osjetljivosti i empatičnosti u radu s njima. Ohrabruje nas i veseli podatak da kroz godinu nismo imali djece s poteškoćama u ponašanju uzrokovanih nekim obiteljskim nesređenim odnosima ili privremenim posebnim potrebama koje bi rezultirale mucanjem, verbalnom i fizičkom agresijom ili povučenošću kod djece. Kod djevojčice L.Š. za koju se sumnjalo da ima TUR jer je pokazivala vidljive simptome selektivnog mutizma (što je tvrdila majka,a to je naslućivao i njezin liječnik) postigli smo ogromni napredak jer je djevojčica već nakon mjesec dana provedenih u vrtiću progovorila u igri s ostalom djecom, a danas više nema apsolutno nikakvih poteškoća u govoru. Dio djece vrtićkog uzrasta (i u programu predškole) uključen je u logopedske tretmane, a pokazatelji govore da je evidentan stalni porast broja djece s govornim poteškoćama. Ta činjenica svakako govori u prilog spomenutoj potrebi da se ispita mogućnost upošljavanja logopeda za područje dvije do tri susjedne lokalne samouprave. Redovito surađujemo s pedagogom iz osnovne škole, a potrebnu pomoć tražimo i od ostalih institucija koje imaju uposlene stručnjake određenih profila (SZSS, Obiteljski centar, Goljak, sl.), ali i roditelje koji su po struci pedagozi, psiholozi ili defektolozi. Svakako treba pohvaliti zalaganje i napore nas odgojitelja vrtića koji, iako nismo stručnjaci spomenutih profila, činimo sve kako bi pomogli djeci s TUR da se što bolje socijaliziraju, te im učinimo rast i razvoj što kvalitetnijim.

B)Odgojno-obrazovni rad (sadržaji, aktivnosti,

ostvarenje zadaća)

Odgojno-obrazovni rad planiran je i provođen na temelju Nacionalnog kurikuluma i Programskog usmjerenja, a konkretiziran u skladu s Kurikulumom i Godišnjim planom rada DV Rožica za 2014./2015. godinu. Sukladno tome, osnovni cilj bio je cjeloviti razvoj, odgoj i učenje djece te razvoj njihovih kompetencija. Pri tome je svakako bilo potrebno prepoznati dječje potrebe i interese, zadovoljavati iste i unaprjeđivati ih. Svi segmenti odgojno-obrazovnog procesa bili su integrirani, bez vremenske i sadržajne parcelizacije. Pridržavajući se načela humanističko razvojne koncepcije nastavili smo s kontinuiranim akcijskim istraživanjem odgojne prakse, a foto zapisima i stručnim raspravama o odgojnoj praksi nastojali smo istu unaprijediti. Vanjski stručni suradnik pedagog, Sonja Marković kao moderator i voditelj akcijskog istraživanja pratila je rad odgojitelja, bilježila i dokumentirala, a potom zajedno s odgojiteljima i ravnateljicom valorizirala rad i upućivala na potrebu promjene pristupa ili metoda u radu s djecom. Iako se i kroz timska planiranja koja se održavaju jednom u tjednu raspravlja o svakodnevnoj odgojnoj praksi potrebno je što više raditi

22


na osvješćivanju prepoznavanja potreba djece i primjeni prihvatljivih metoda rada i kvalitetnije komunikacije s djecom. To je dugotrajan proces i zahtjeva prije svega razumijevanje potrebe za cjeloživotnim učenjem, ali i osobni profesionalni razvoj odgojitelja kao refleksivnog praktičara. Sposobnost percepcije, samopercepcije i samoprocjene jedan je od važnih preduvjeta za to. U stvaranju kulture vrtića to ne bi trebalo biti teško postići u uvjetima u kojoj su dane mogućnosti autonomije i otvorenosti u radu, a posebno u situaciji spremnosti da se podrže nove ideje i prijedlozi za unaprjeđenjem prakse.

U svojim godišnjim izvješćima odgojitelji pohvaljuju novine u dnevnoj mikroorganizaciji koja im omogućuje kvalitetnije obavljanje rutinskih dnevnih aktivnosti. Navode i dalje potrebu za kvalitetnijim timskim radom i međusobnom suradnjom (posebno u oblikovanju interesnih centara, brige oko inventara, razmjenu potrebnih informacija o djeci, roditeljima..). Ističu zadovoljstvo boljom međusobnom suradnjom i timskim radom vezeno za planiranje aktivnosti na tzv. „timskom“.

Svjesni činjenice da perspektivu, percepciju, ali i samu kvalitetu odgojno-obrazovne prakse određuje otvorenost prema „van“ nastojali smo i roditelje i zajednicu što više informirati, ali i uključivati u sam proces. Svijest svih djelatnika o važnosti povezivanja s širim društvenim kontekstom preduvjet je prihvaćanja i uvažavanja odgojno-obrazovne struke u cjelini. Stoga se cijele godine nastojalo ukazivati i prilagoditi suvremenim zahtjevima odgojne prakse u čemu su važnu ulogu imali stručni suradnik i ravnateljica ukazujući na potrebu ostvarivanja visoke razine fleksibilnosti odgojno-obrazovnog procesa koji uključuje omogućavanje davanja prijedloga, novih ideja, planiranja novih projekata, sugestija danih od strane djece i odraslih. Upravo je načelo fleksibilnosti jedan od pokazatelja kvalitete u odgojno-obrazovnoj praksi svakog vrtića koja mora uključivati uvažavanje, participaciju i dogovor svih djelatnika , roditelja , djece i predstavnika lokalne zajednice. Isto načelo polazi od uvjerenja da je učenje aktivni proces koji se može pokrenuti „izvana“, ali se on provodi „unutra“ prihvaćajući individualne potrebe i ritam djece koji će osigurati njihov puni razvoj potencijala.

U mlađoj mješovitoj skupini kroz godinu su se provodili sklopovi aktivnosti koji su jačali socijalnu kompetenciju djece „Budi mi prijatelj“, dok je srednja mješovita skupina imala zapaženi projekt o pticama,a kroz godinu provodila niz aktivnosti vezanih za očuvanje prirode (o vodi npr.). Prošle godine oformljena mala knjižnica i ove je godine bila u funkciji, a roditelji su zajedno s djecom posuđivali slikovnice. Starija djeca i djeca iz predškole nastavili su s provedbom Unicefovog projekta „Škole za Afriku“, a od početka godine na razini cijele ustanove provođen je humano-edukativni projekt naziva „Za djecu leptire“ kojim se u suradnji s udrugom „Debra“ nastojalo djecu, roditelje, ali i širu javnost senzibilizirati za potrebe i problema djece oboljele od bulozne epidermolize. Kroz kreativne radionice i prodajom unikatnih suvenira nastalih u radionicama uspjela su se prikupiti simbolična sredstva koja su bila namijenjena udruzi „Debra“ i uredu Unicefa u RH. Nabavkom prigodnih majica s natpisom spomenute udruge i našeg dječjeg vrtića neposredno se promovirala udruga koja brine o djeci oboljeloj od teške kožne bolesti. Za ostvarenje Unicefovog projekta vrtić je i ove godine dobio zahvalnicu. Dosta aktivnosti posvećivalo se 23


istraživačkim aktivnostima,a sa starijom djecom aktivnostima početnog pisanja, čitanja i računanja. U jasličkoj skupini većina planiranih aktivnosti bila je usmjerena istraživanju različitog materijala /rastresitog, prirodnog i neoblikovanog/te senzoromotoričkim aktivnostima. Unatoč povećanom broju polaznika puno se napravilo na razvoju govora najmlađe djece, njihovoj samostalnosti u obavljanju rutinskih radnji. Dosta njih odviklo se od pelena, a kroz cijelu godinu upisivana su nova djeca pa je i razdoblje prilagodbe bilo u kontinuitetu. I srednja vrtićka skupina brojala je puno djece, a i dnevna polaznost bila je visoka (oko 30-ro).

Svaki je mjesec imao svoja posebna obilježja, što vezano uz blagdane i državne praznike, klimatske uvjete, događanja iz neposredne okoline, posjete u vrtiću, predstave, ili pak odlaska iz vrtića (posjete, maskirana povorka, izlet, sportska druženja i natjecanja i sl.). Svaki od tih događanja koji je organiziran na razini vrtića bio je unaprijed najavljivan, a nakon realizacije prikazan kroz fotodokumentaciju na hodniku vrtića kako bi dokumentirane aktivnosti mogli pratiti svi koji svakodnevno ili povremeno dolaze u vrtić.

Raznovrsne poticajne igre djeca su provodila , uz uvjet zadovoljavanja potrebe za sigurnošću, koristeći cijeli prostor vrtića (sobe boravka, kabineti, hodnik...), birajući čime i s kime će se družiti i igrati. Svakodnevno se koristio i vanjski prostor (dvorište) no uz određena ograničenja budući su drvene podloge na terasama u jako lošem stanju i predstavljaju potencijalnu mogućnost ozljeđivanja djece. Kako nismo mogli sami utjecati na njihov popravak i zamjenu, terase se nisu koristile za boravak djece. Starija djeca često su boravila u šetnji ili igri na školskom igralištu.

Odgojitelji u svojim izvješćima posebno naglašavaju da su zadovoljni stupnjem samostalnosti djece, razvijenim osjećajem pripadnosti skupini i zajednici kao i cijelom vrtiću. Sukobe sve više znaju rješavati samostalno i znaju kanalizirati grube reakcije prema ostalima.

U jaslićkoj skupini osjetilo se nezadovoljstvo starije djece prilikom prilagodbe novih polaznika radi plakanja, ali u tome i jest korist i svrha mješovitih skupina- da djeca prepoznaju potrebe drugih, mlađih i starijih, da ih prihvate, da se uče strpljivosti i toleranciji.Navedene zajedničke aktivnosti koje su se najviše isticale u godini izdvajamo kroz fotozapise.

šetnja mjestom povodom Međunarodnog dječjeg tjedna posjeta vlč. I.Dužaića povodom Dana kruha

24


u

U posjet

Posjet Policijskoj upravi Krapinsko zagorskoj Obilježili smo i Dan grada heroja- svijeća za VukovarNeke od predstava i nastupa u vrtiću

25


Božićna predstava kazališta Kvak Predstava o vodi kazališta „Mala scena“

Čarolije Joze Boze Predstava o djedu Mrazu u izvedbi vrtićkih „teta“

26


Klaun Čupko na proslavi vrtićkog rođendana Glazbeni nastup tate Tina Pavlinića

Svečano smo obilježili Dan vrtića, njegov šesti rođendan, kojom prigodom smo izdali jubilarni peti po redu godišnjak Hižica, za kojeg smo dobili i međunarodni kataloški broj kojeg nam je dodijelila Nacionalna sveučilišna knjižnica.

proslava 6. Rođendana Rožice – priredba vozili smo se u vlaku do Zaboka ( neki prvi puta)

27


i ove godine uključili smo se u akciju „Zelena čistka“ i redovito održavali lijepim naš cvjetnjak

Sudjelovali smo u kulturnim događanjima našeg mjesta povodom adventa i Dana općine dajući pri tome značaj participacije u zajednici. Kao član Partnerskog vijeća za područje predškolskog odgoja, društvenih djelatnosti i udruga, ravnateljica vrtića je imala priliku na tom savjetodavnom tijelu ukazati neposredno na potrebe predškolskog odgoja i općenito rada s djecom u našoj lokalnoj zajednici.

Oproštaj od školaraca bio je dirljiv, ali i zabavan. Oprostili smo se od njih 49-ro. Organizirali smo dvije lijepe završne svečanosti: „Kad se male ruke slože“ za predškolu i „Ljeto nam se vratilo“ za roditelje vrtićke djece.

28


Prije toga najstarija djeca vrtića i preškolarci bili su na upješnom izletu u Zagreb. Posjetili smo kazalište „Mala scena" gdje smo odgledali predstavu „Mala vještica“, a potom su se djeca, nakon okrijepe u Mcdonaldsu, poigrala na igralištu parka Bundek.

29


Kroz godinu prijavljivali smo dječje radove na različite natječaje, a poseban uspjeh postigao je polaznik našeg vrtića, Matej Šipura pod mentorstvom odgojiteljice Anamarije Kralj, čiji je crtež osvojio 1. Mjesto na likovno-literarnom natječaj „Cvijet u cvijeću“ u organizaciji DND- a i odgojno-obrazovnih ustanova u Stubičkim Toplicama.

Za ljetno razdoblje (SRPANJ/KOLOVOZ) izrađen je poseban Plan i program rada koji uključuje promjene u mikroorganizaciji (dnevnom ritmu), raspored rada i godišnjih odmora radnika, prostorno-materijalni kontekst, te aktivnosti koje će se provoditi u skladu s vremenskim uvjetima.

Također zbog najavljenih (i već započetih) radova na objektu izrađen je i Plan rada vrtića u posebnim uvjetima koji do detalja razrađuje 30


funkcioniranje pojedinih segmenata unutar zajedničkog djelovanja vrtića i kojeg ćemo dopuniti potrebnim stavkama ovisno o tijeku radova i mogućih potreba izmjena projekta.

IV STRUČNO USAVRŠAVANJESukladno Zakonu,Nacionalnom te Kurikulumom za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje, te potrebom i obvezom cjeloživotnog učenja izrađen je Plan stručnog usavršavanja odgojitelja i ravnatelja za 2014./2015.godinu. Početkom godine izrađen je i Program rada za pripravnika na stručnom osposobljavanju (za Mateju Slukan). Osim tradicionalnih oblika stručnog usavršavanja (jednodnevni i višednevni seminari, predavanja, sastanci) odgojitelji su se i individualno usavršavali koristeći se stručnom literaturom i periodikom, te kroz akcijsko istraživanje u matičnoj kući. Svaki od njih izradio je svoj Individualni Plan stručnog usavršavanja i Mapu profesionalnog razvoja. Polazeći od toga da se kompetentan odgojitelj razvija prvenstveno kroz vlastitu praksu, a koristeći se spoznajama iz teorije, i ove smo godine kroz zajedničke susrete s vanjskim stručnim suradnikom pedagogom, raspravljali o praksi uz foto zapise i neposredni obilazak prostora u kojima borave djeca. I dalje se potiče odgojitelje da samoprocjenom i promišljanjem daljnjih odgojnih sadržaja, projekata i postupaka unaprjeđuju vlastitu odgojno-obrazovnu praksu, te iznose ideje kojima planiraju unaprijediti rad s djecom, ali i vlastitu kompetenciju. Kao što i sami odgojitelji iznose, još uvijek nedostaje konkretno dokumentiranje praćenja, uočavanja i dokumentiranja svoje prakse što bi svakako pridonijelo detektiranju, ali i stručnijem i pravovremenom rješavanju određenih problema.

Tijekom godine odgojitelji su sudjelovali na stručnim skupovima organiziranim za odgojitelje s područja naše županije, ali i šire u organizaciji AOO. Pri tome smo nailazili na teškoće prilikom prijavljivanja, jer su veći vrtići prijavljivali i do desetak svojih odgojitelja, pa se ograničeni broj mjesta više nije mogao dopuniti. O tome smo informirali i Agenciju. Dio odgojitelja polazio je stručne skupove u organizaciji udruga i organizacija koje nisu iz predškolske/školske struke, poput Hrvatske Mense. Sudjelovalo se i na Županijskim vijećima učitelja (iz područja odgoja za ljudska prava i demokratsko građanstvo), te skupovima u organizaciji HPKZ-a i dječjih vrtića s područja Županije koji su pripremali interne stručne aktive na koje su pozivali i obližnje vrtiće.

Stručni skupovi na kojima su sudjelovali odgojitelji i ravnateljica:(naziv-organizator-mjesto provedbe)

- „Senzorna integracija“ – Društvo defektologa KZŽ (u Krapinskim Toplicama)

- „Razvoj funkcionalnog mišljenja“ -Hrvatska Menasa, (u Zagrebu)- „Stvaranje prepoznatljivog kurikuluma u ustanovi ranog i

predškolskog odgoja“ –AOO i DV Rožica (u Velikom Trgovišću) – međužup. stručni skup

31


- „Prema partnerstvu s roditeljima“ - OMEP Hr, (u Zagrebu)- Međužupanijska Smotra projekata iz područja NPOOLJP-a -AOO, u DV

Vrtuljak Zaprešić)- Državna smotra projekata iz područja NPOOLJP-a u AOO, Zagreb

Fotozapis sa međužupanijskog stručnog skupa održanog u DV Rožica: „Stvaranje prepoznatljivog kurikuluma...-primjeri iz prakse)

Stručni skup su pred 80-tak sudionika otvorili načelnik općine V.Trgovišće, R.Greblički i dožupanica J.Petek. Kurikulum DV Rožica predstavili su ravnateljica G.Pavlinić (koja je i prezentirala jubilarni broj godišnjaka Hižica), te odgojiteljice A.Kralj i M.Lež. Temu skupa predavala je V.Kašuba, pedagog DV Zrno iz Zagreba, a cijelo događanje vodila je viša savjetnica za predškolski odgoj A.Silić.

Refleksije stručnog suradnika pedagoga koristile su odgojiteljima u daljnjoj procjeni i samoprocjeni svakodnevnog rada s djecom ,te planiranja rada temeljeći se na razvojnim zadaćama djece.

Ove smo godine dopunili novim izdanjima stručne literature i periodike našu vrtićku knjižnicu, a na stručni časopis Zrno smo pretplaćeni. Praksa pokazuje da je potrebno više koristiti stručnu literaturu kako bi se teorija o praksi što stručnije i profesionalnije pretvorila u teoriju u praksi. Nastojalo se odgojitelje motivirati i da se okušaju u pisanju stručnih članaka, no za sada se ograničavaju samo na pisanje za naš godišnjak.

Kontinuirano stručno usavršavanje unutar ustanove provodilo se i kroz odgojiteljska vijeća kojih je ostvareno manje od planiranog iz razloga što su se mnogi problemi i rasprave rješavali i odvijali upravo na timskim planiranjima i mjesečnim raspravama sa stručnim suradnikom pedagogom.

Od rujna prošle godine na stručnom osposobljavanju je pripravnica Mateja Slukan. Povjerenstvo za stažiranje, posebno stručni suradnik pedagog, uložio je puno napora u pripremi odgojitelja za planiranje i razumijevanje razvojnih zadaća djece. Na sastancima povjerenstva puno se motiviralo pripravnicu, raspravljalo i od nje tražila samoprocijena uloge

32


u radu i komunikaciji s djecom. Mora se priznati da se ponekad u tome i nije najbolje uspijevalo, a pripravnicu se stalno motiviralo da više svojih na fakultetu usvojenih znanja primijeni u svakodnevnoj praksi. Zadnji puta povjerenstvo će pratiti rad pripravnice u rujnu ove godine kada bi se trebalo procijeniti da li je pristupnica dovoljno osposobljena za pristupanje polaganju pismenog i usmenog dijela stručnog ispita.

Iskustvo govori da odgojitelji najbolje i najviše uče kroz iskustveno učenje, puno manje na jednodnevnim stručnim skupovima gdje uglavnom dobivaju informacije koje se ponekad ne kompariraju s praksom, no cjeloživotnom učenju treba kontinuirano raditi kako bi se kroz refleksiju i rasprave odgojitelji što više osposobili za prezentacije svojeg rada unutar ali i izvan vrtića, te kako bi svoj rad unaprijedili radom na projektima koje bi sami prezentirali.

V SURADNJA S RODITELJIMAZavršavajući uspješno ovu odgojno-obrazovnu godinu, a u želji da se

što više upoznamo s razmišljanjem i procjenom roditelja o cjelokupnom radu vrtića proveli smo završnu Anketu za roditelje. Anketa je bila anonimna, a na nju se odazvalo 40-ro roditelja (što je više od 50 %, ako računamo da imamo roditelje koji imaju po dvoje i više djece u vrtiću).

U nastavku dajemo dio rezultata ankete:- na pitanje: Kako ste se osjećali u vrtiću u protekloj godini? velika većina

ispitanika odgovara s: zadovoljno, sigurno, dobrodošlo i uvažavajuće, dok ih nešto manje daje odgovor: aktivno

- na pitanje:Kako je vaše dijete reagiralo na dolaske u vrtić?većina odgovara: uvijek dobro, često ili uglavnom s radošću i veseljem, a šest roditelja odgovara: kako kada, ponekad s tugom, odbija, govori: neću u vrtić, hoću doma ili pita: Zašto moram u vrtić?

- na pitanje: Koliko ste upoznati s programom rada odgojne skupine vašeg djeteta?odgovori su uglavnom : u velikoj mjeri i djelomično. Nije zabilježen odgovor da se ne poznaje rad skupine.

- na pitanje: Preko kojih oblika informiranja su roditelji dobili najviše informacija o programu rada u skupini djeteta? odgovori su : putem kutića za roditelje, a najviše broji odgovor kroz svakodnevne kontakte s odgajateljem. Ima odgovora poput putem internetske stranice vrtića.

- na pitanje : Što vam se posebno svidjelo u radu skupine vašeg djeteta? odgovori su slijedeći: činjenica da se uvažavaju individualne potrebe djeteta kao i dnevni ritam svakog djeteta;učenje djece samostalnosti;što se pravedno rješavaju problemi i na kraju se izgovore riječi poput oprosti;susretljivost i toplina pojedinih teta; učenje higijenskih navika, komunikacija s djecom; otvorene grupe; što djeca dosta borave na zraku; odgojitelj pristup svakom djetetu; uvažavanje osobnosti svakog djeteta; kreativnost i raznolikost programa; raznovrsne aktivnosti;aktivno učenje kroz priče, pjesme i likovni rad; sve;

- na pitanje: Što vam se ne sviđa u grupi vašeg djeteta? odgovori su slijedeći: preveliki broj djece u skupini; premalo mjesta unutarnjeg prostora; nemam primjedbe jer se svi problemi rješavaju na lijep način; široki raspon dobi u grupi;

- na pitanje: Potrebe da se provode individualne konzultacije ili rješavaju problemi s ravnateljem i stručnim suradnikom, odgovori su uglavnom niječni ili povremeno.

- na pitanje: Da li ste zainteresirani za održavanjem edukativnih radionica za roditelje?, odgovori su najvećim dijelom pozitivni: Roditelji predlažu slijedeće teme: Kako utjecati na dijete koje je ljuto i razdražljivo jer nije dobilo što je htjelo, a da pri tome

33


ostaneš kao roditelj sabran i smiren; Kako spriječiti izljeve ljutnje i agresivno ponašanje djeteta;Egoistična faza odrastanja, Kako preusmjeriti fokus djeteta s majke na druge?; Igrom do samostalnog djeteta; /traže se i recepti i jelovnici vrtića/; Kako povećati koncentraciju djeteta, tj. zainteresiranost za radnju koja baš nije interesantna; Kako podviknuti dijete od pelena;, Komunikacija među djecom; Kako poticaji razvoj djeteta i stilovi roditeljstva;Utjecaj kućnog odgoja na ponašanje djeteta u vrtiću; Utjecaj medija na djecu; komunikacija roditelja i djece; ; nenasilno rješavanje sukoba među djecom i djece s roditeljima.

- na pitanje o zadovoljstvu jelovnikom i higijenom u vrtiću odgovori su kod velikog broja ispitanika pozitivni (samo jedan roditelj nije zadovoljan), a pojedinci dodaju i slijedeće primjedbe: Jelovnik je dobar jer moje dijete tu jede sve; moje je dijete zadovoljno a to je najvažnije; djeca ovdje jedu raznovrsnu hranu i puno voća; zadovoljni smo jelovnikom iako moje dijete ne voli jesti; ponekad su za doručak dva slična slatka izbora, a jaja i špinat ne smatram prikladnim ručkom; zastupljeno je puno voća; hrana je raznolika i bazira se na zdravim namirnicama; uglavnom se preferiraju zdravi obroci, stalna dostupnost svježeg voća; hrana je dobra i raznolika; jelovnik je raznovrstan i obuhvaća sve tipove namirnica, kao i izostanak hrane s konzervansima.

- na pitanje: Što bi istakli kao značaju kvalitetu vrtića u cjelini? većina roditelja ističe: stručan rad s djecom, zdravstveno-sanitarne uvjete, raznolikost sadržajima i programima; opremljenost vrtića; pristup i način kontaktiranja s roditeljima.

- na pitanje: Što bi mijenjali ili dopunili u vrtiću? odgovori su slijedeći: uvesti sportske programe; školu plivanja; zapošljavanje logopeda; popraviti krov; izvidjeti mogućnost rada do 17.30; osigurati prostor za tjelesne aktivnosti u zatvorenom prostoru; staviti još ljuljački i drugih sprava u dvorište; proširiti kapacitete vrtića, promijeniti daske na terasi; više unutarnjeg prostora;

- kao pozitivni primjer roditelji ističu: toplinu i ugodu cijelog prostora vrtića; lijepi odnos prema djeci od strane odgojitelja i ostalog osoblja; osvješćivanje djece u pogledu ekologije, zdravlja i sl.; lijepi način rada s djecom; priprema i nastupi djece za godišnjicu vrtića i završnu svečanost; djeca poznaju sve odgojitelje i pri dolasku odgojitelji ih uvijek dočekaju nasmiješeni; uključivanje djece s teškoćama u razvoju te motiviranost osoblja za što uspješnijom inkluzijom; strpljivost odgojitelja; zdrava i kvalitetna prehrana; otvorenost prema potrebama i željama roditelja;

- ostale primjedbe roditelja bile su: pohvale svim „tetama“ koje odlično rade svoj posao i djeca su uz njih zadovoljna i sretna i veselila su se odlasku u vrtić; potrebno sanirati neugodan miris kanalizacije; davanje naziva odgojnim grupama; češća dezinsekcija radi mrava; zasaditi cvijeće u parku, kontrola policijskih službenika oko vrtića u dane vikenda; zahvala svima u vrtiću za period privikavanja djece i roditelja jer se unatoč „teškim“ danima osjećaju bolje znajući da im dijete prima adekvatnu njegu i brigu; zamolba odgajateljima da objasne djeci negativnosti nekih izjava poput: kako repetirati pištolj,kako prerezati grkljan,tučnjava i boks nisu igra; mogućnost da vrtić počne raditi od 05.30 radi roditelja putnika

Gledajući realno možemo biti izuzetno zadovoljni rezultatima ankete i zadovoljstvom kojeg su roditelji otvoreno iskazivali. Neke od primjedbi već smo uvažili, neki prijedlozi su u fazi priprema (proširenje vrtića, uređenje terasa i sl.).

Raduje nas interes roditelja za programskom orijentacijom i konceprijom rada s djecom, veće prepoznavanje i prihvaćanje potrebe za otvorenom i iskrenom komunikacijom koja je temelj suradničkih odnosa u programskoj i humanističkoj orijentaciji našeg malog vrtića. Prepoznajući potrebe roditelja nastojali smo i ove godine izlaziti u susret nekim opravdanim zahtjevima poput : vremena dolaska djeteta (iza 10.00 sati), prehrane djece (posebni obroci za djecu s alergološkim poteškoćama). Vrtić je po svojoj koncepciji u lokalnoj sredini prepoznat kao „proširena obitelj“ pa je tako suradnja s roditeljima proširena i na druge članove obitelji (djede, bake, ujaci, tete…). Ove godine smanjile su se bitno i

34


situacije nezadovoljstva radi dovođenja bolesne djece, i iako će sigurno i dalje biti neodgovornih pojedinaca, poštivanjem i djelovanjem po protokolima omogućit će odgojiteljima da bez negativnih konotacija roditelje upozore na potrebu ostanka bolesnog djeteta kod kuće i urednog donošenja ispričnica za koje smo , prihvativši sugestiju jednog roditelja, postavili posebnu kutijicu na vidljivo mjesto.

U stalnom nastojanju da roditelji budu što više dio odgojnog procesa omogućavali smo im suradnju kroz:

- sudjelovanje u izravnom neposrednom radu (rad u grupi, pomoć oko posjeta, izleta, priredbi),

- mali info centar, - obogaćivanje materijalne sredine, - informacije preko predstavnika roditelja u UV-u - putem anketa, brošura i letaka,- praćenjem stalno ažurirane web stranice vrtića,- sudjelovanjem na roditeljskim sastancima- sudjelovanjem na kreativnim radionicama- putem individualnih razgovora (čiji se broj stalno povećavao),- sudjelovanjem u pripremi časopisa Hižica- druženjima na priredbama i svečanostima s djecom

Oblike rada s roditeljima nastojali smo unaprijediti neposrednim sudjelovanjem u radu s djecom, tako su nam roditelji prezentirali svoj rad i svoje sposobnosti, poput tate Pavlinića koji nam je održao koncert, tate Ocvireka koji je predstavio svoje zanimanje poštara, tate Šipure koji nam je pomagao u održavanju i popravcima opreme, dok je mama Huić na vrlo lijep i neposredan način tijekom cijele godine nagrađivala odgojitelje pohvalama i čestitkama.

Sve su to situacije koje su danas vrlo rijetke zbog užurbanog načina života kojim povremeno i nismo baš zadovoljni , ali svaka je pohvala uvijek daljnja motivacija za još kvalitetnijim i naprednijim odnosima s roditeljima i ostalim članovima obitelji.

35


adventska kreativna radionica s roditeljima, braćom, bakama, odgojiteljima i djeco

VI SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOMSvojim transparentnim djelovanjem vrtić Rožica prepoznat je kao

„drugačiji“, (ugodan, obiteljski i domaćinski), a s druge strane razvojno i suvremeno orijentiran u svojoj užoj ali i široj zajednici. Za naš rad pokazuje se sve veći interes, a i povećanje broja djece ide u prilog činjenici da roditelji daju povjerenje našoj ustanovi.

Prateći i našu internetsku stranicu kao i naš godišnjak drago nam je da se javljaju suradnici iz srodnih struka (škole, knjižnice, umjetničke i sportske udruge) koji pohvaljuju naše rezultate rada i otvorenu suradnju.

I dalje smatramo da je potrebno unaprijediti suradnju s Osnovnom školom Veliko Trgovišće, putem posjeta djece školi i obrnuto ili zajedničkim nastupima školske djece u vrtiću. Ove godine po prvi puta smo imali uspješnu suradnju s pedagogom škole koja je provela testiranje s djecom prije polaska u školu što je već napredak. Nastojat ćemo da i u budućnosti stručna suradnja s školom bude uspješna.

U samoj Županiji uspješno smo razvijali stručnu suradnju s kolegama učiteljima osnovnih i srednjih škola kroz sudjelovanje na županijskim stručnim vijećima iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko društvo.

Dobro smo surađivali i s Agencijom za odgoj i obrazovanje (viša prosvjetna savjetnica Andreja Silić) te smo zajedno organizirali i proveli međužupanijski stručni skup kojemu je nazočila i dožupanica najavivši novine u mjerilima za osiguranje sredstava na području javnih potreba.

Od udruga koje djeluju u općini, svakako smo najbolje surađivali s Društvom „Naša djeca“ iz razloga što se ovdje i provode gotovo sve njihove aktivnosti,a dobar dio aktivnosti za djecu se jednostavno „poklapaju“ kao i zadaće koje se odnose na poštivanje prava djece. Nastojat ćemo u budućnosti proširiti suradnju s udrugom Pony kako bi djeci osigurali povremeno besplatno jahanje.

Suradnja s Osnivačem bila je vrlo korektna, kako kroz djelovanje kvalitetnih, poticajnih i za neometani rad vrtića potrebnih odluka Upravnog vijeća, tako i u odlukama koje je donosilo općinsko vijeće (prvenstveno oko proširenje kapaciteta vrtića).

36


Sastav Upravnog vijeća nije mijenjan u odnosu na prošlu godinu, a čine ga:

- gđa.Ljiljana Vranić, mr.pharm. – predsjednica- gđa.Anica Tresk, prof. – zamjenica predsjednice- gđica.Lucija Buhin – član- gđa. Maja Barlović – član ispred roditelja- gđa. Anita Jurina – član ispred Vijeća odgojitelja

Predstavnici osnivača: od načelnika, njegove zamjenice, sve do predsjednika Općinskog vijeća i Upravnog vijeća pokazuju zainteresiranost za rad vrtića u smislu podrške kvaliteti funkcioniranja vrtića, što svakako pridonosi većem osjećaju važnosti i potrebe struke i motivira djelatnike vrtića za još većom participacijom u unaprjeđenju rada vrtića i međusobnom povjerenju osnivača i vrtića. ( privremeno zapošljavanje još jednog odgojitelja radi povećanog broja djece, uvažavanje primjedbi oko promjena u projektu uređenja kata vrtića i sl. ).

Suradnja i s općinskim službenicima bila je korektna, posebno u vidu informiranja mještana i ostalih zainteresiranih za rad vrtića putem općinske internetske stranice. Kod nekih pak nedoumica u financijskom poslovanju ili zakonskim regulativama uvijek nam je na raspolaganju pomoć općinskih službenika i pročelnice. Odličnu stalnu suradnju imamo s općinskim poduzećem Trgokom, u održavanju okoliša vrtića i nekim povremenim radovima na dvorištu, što smo nekoliko puta spominjali u ovom izvještaju.

Surađivali smo s župnim dvorom i vlč. Ivanom Dužaićem prigodom blagdana i obilježavanja Dana kruha. Dobro smo surađivali i sa subjektima u mjestu, mjesnim ambulantama, te privatnim tvrtkama poput pekare Horvat i mesnicom Kanceljak.

Nastavili smo uspješnu suradnju s dijelom medija, kako lokalnim radio postajama, posebno sa urednicom „Glasa zagorja“, „Zagorskim listom“, tako i lokalnim radio stanicama Zabok i Stubica, ali i HRT-om čiji su nas novinari nedavno kontaktirali vezano uz uređenje kata vrtića.

Ravnateljica vrtića, G. Pavlinić osim što i dalje piše za stručne časopise i novine, redovito piše i šalje priloge lokalnim tjednicima, radio postajama i mjesečnim listovima, pa se rad našeg vrtića i na taj način predstavlja.

I ovogodišnja suradnja s institucijama i objektima izvan mjesta, a unutar županije (Policijskom upravom, CZSS, Obiteljskim centrom, Županijskim centrom za sigurnost u prometu, Zavodom za zapošljavanje, bila je vrlo uspješna posebno putem posjeta (npr. Policijskoj postaji).

Unatoč povremenim organizacijskim poteškoćama u organizaciji rada, gotovo u cijelosti smo ostvarili planirano dok smo se s neplaniranim situacijama dobro nosili. U svim segmentima rada vrtića nije bilo nerješivih problema, od odgojno-obrazovnog rada, održavanja prostora pa do racionalnog i funkcionalnog poslovanja, a učinjeni su i daljnji koraci u suradničkim odnosima među radnicima koji su pridonijeti i boljoj kvaliteti cjelokupnog funkcioniranja ustanove.

37


Kako se i ove godine ukazala potreba za većom suradnjom s roditeljima kroz edukaciju i stručnu pomoć, nastojat ćemo je osigurati za roditelje, iako ih se malo uključuje u direktno pružanje i dobivanje savjeta putem stručnih predavanja i radionica.

Rezultati koje smo postigli u radu s djecom pokazuju se u njihovom napretku u svim razvojnim područjima kao i u dobroj pripremljenosti za početak školovanja.

Cilj nam je kroz predstojeća razdoblja stalno unaprjeđivati profesionalnu kompetenciju i profesionalno osnaživanje odgojitelja, te i dalje transparentno i pravovremeno informirati i prezentirati cjelokupno djelovanje našeg vrtića.

NA KRAJU:

Završavamo ovogodišnji izvještaj u tzv. „posebnim uvjetima“. Naime, u vrijeme njegovog sastavljanja već su u tijeku radovi na uređenju kata vrtića. Nadamo se da će uređenje i opremanje nove sobe boravka, dakle i nove odgojne skupine, biti pripremljeno za novu kalendarsku godinu , no o tome više u Planu rada vrtića za 2015./2016. godinu.

38

Documents

djecji-vrtic-rozica.hrdjecji-vrtic-rozica.hr/v_dok/gi-rozica-14-15.docx · Web viewU ovoj odgojno-obrazovnoj godini koja se bliži kraju bilježimo najveći broj upisane djece, čak