Dječji logor Jastrebarsko

Dječji logori u Jastrebarskom i Donjoj Reki, koji se nalazio nedaleko od Jastrebarskog, bili su, uz logore Sisak, Lobor i Gornju Rijeku, posebnost ustaškog režima. Zadatak tih logora, za razliku od ostalih logora diljem NDH, nije bilo istrebljenje Srba, Židova, Roma ili antifašista, već preodgoj pohvatane djece iz ustaničkih sela Kozare, te ostalih dijelova Hrvatske. Po uzoru na janjičare ili hitlerjugend, ustaški režim je htio preodgojiti srpsku djecu između 6 i 14 godina iz dva razloga; prije svega kako bi se od njih stvorili neprijatelji vlastitih očeva i majki, a zatim kako bi se na političkom polju zadao udarac Narodnooslobodilačkom pokretu.

Kako ustaše nisu imale unaprijed pripremljen prostor za logor, na brzinu je pripremljen prostor u Jastrebarskom, u neposrednoj blizini Zagreba, jer su ustaše mislili da su tamo sigurni od partizana. Izabrali su bivši dječji dom u dvorcu Erdödy, a iskorištene su prostorije oko samostana, barake i konjušnice. U opremanje i čišćenje prostorija, kako bi olakšali boravak djeci, uključili su se seljaci, Crveni križ i drugi aktivisti. U tek očišćenim prostorijama, bez struje i vode 12. srpnja 1942. godine otpočeo je s radom Dječji logor Jastrebarsko, a djelovao je sve do studenog iste godine. Na čelu uprave Logora nalazila se časna sestra Barta Pulherija, šogorica Mile Budaka, iz kongregacije sv. Vinka Paulskog, a nadzor nad logorima imalo je ustaško Ministarstvo udružbe.

Početkom srpnja iz Zagreba je u Logor Stara Gradiška bilo upućeno 16 sestara Crvenog križa kako bi preuzele nekoliko stotina djece i preko Zagreba ih dovele u novoosnovani Dječji logor u Jastrebarskom. Na putovanju do Zagreba od 650 djece 17 je umrlo, u Zagrebu je od raskuživanja umrlo njih još 30, a najteže bolesna djeca, njih 37, smještena su u bolnice u kojima su ubrzo umrla. Ostala djeca su prevezena u novoosnovani logor u Jastrebarskom.

U razdoblju od 12. srpnja 1942. godine do 14. kolovoza 1942. godine u pet navrata, dovezeno je oko tri tisuće djece iz logora Stara Gradiška, Jasenovac, Jablanac, Cerovljani, Mlaka i Gornja Rijeka, a dovođena su djeca i iz Slavonije. Zdrava i jača djeca smještena su u barake, slabija i manje bolesna u prostorije dvorca, a iznemogla i bolesna u prostorije samostana. Gotovo odmah po dolasku, djecu su preoblačili u ustaška odjela, a na glave su im stavljali kape sa slovom „U“. Preodgoj se sastojao od batinjanja, izgladnjivanja i drugih najrazličitijih kazni. Logor Donja Reka osnovan je 31. srpnja 1942. godine.

Djeca u logorima Jastrebarsko i Donja Reka bila su krajnje iscrpljena i bolesna. Utvrđeno je da ih je 400 bolovalo od dezinterije, da ih je 300 imalo ospice, da ih je 200 oboljelo od tifusa, da ih je 200 bolovalo od difterije, da ih je 100 imalo zaušnjake, a da je bilo mnogo oboljelih od skorbuta i gnojnih infekcija. Mnogi su bolovali od više bolesti. Prema dostupnim podacima, utvrđeno je da je u Logoru Jastrebarsko umrlo 468 djece, a zbog nepostojanja dokumentacije pretpostavlja se da je u Logoru Donja Reka umrlo 540 djece.

Broj umrle djece zasigurno bi bio mnogo veći da nije bilo hrabrosti plemenitih ljudi poput Diane Budisavljević, Kamila Breslera, Velimira Deželića, Branka Davile i drugih koji su pomogli akciji spašavanja i udomljavanja, koju je organizirala Tatjana Marinić, članica KPH. U toj dugotrajnoj i teškoj akciji, tijekom postojanja Logora, sudjelovali su aktivisti Crvenog križa, antifašisti, seljaci iz okolnih sela i mnogi zdravstveni radnici iz Jastrebarskog, Samobora, a osobito iz Zagreba. Ipak, najveći podvig u oslobađanju djece učinila je Četvrta kordunaška brigada NOV Hrvatske koja je u zoru 26. kolovoza 1942. godine napala Jastrebarsko i nakon kraće borbe rastjerala čuvare oslobodivši djecu iz Logora Jastrebarsko nakon čega je najsnažnijih 350 dječaka i djevojčica krenulo na Kordun na slobodni teritorij.

Herojska priča o spašavanju srpske djece iz dječjih logora samo je jedan u nizu bezbrojnih dokaza o jedinstvu i slozi hrvatskog i srpskog naroda koje se nije kovalo samo u oružanoj borbi u šumama i gorama, već i u okupiranim gradovima širom Hrvatske gdje su mnogi heroji i heroine po cijenu vlastitog života spašavali ljudske živote, živote onih najmlađih.

Neka ova izložba bude mali znak zahvalnosti svima onima koji su sudjelovali u spašavanju djece iz Dječjeg logora Jastrebarsko.

Izvori podataka i fotografija;

Fumić, I. (2011) Djeca, žrtve ustaškog režima. Zagreb: SABA RH

Petešić, Ć. (1990) Dječji dom Jastrebarsko. Zagreb: Kršćanska sadašnjost

Rašić, T. (1982) Spojimo naše ruke. Zagreb: Školske novine

Deverić, M., Fumić, I. (2008) Hrvatska u logorima. Zagreb: SABA RH

Stanivuković, P. (1986) Deca u logorima smrti. Beograd: Exportpress

Budisavljević, D. (2003) Dnevnik Diane Budisavljević. Zagreb: HDA

Todorović, L., ur. (1981) Poruke NOB u brizi za djecu - Titovoj generaciji slobode. Beograd: Jugoslovenska konferencija za socijalne delatnosti

Jovanović, V., Ur. (1962) Deca i rat: Jugoslavija 1941-1945. Beograd: Mladost

Dragoje, L. (1979) Rat i deca Kozare. Beograd: Narodna knjiga

Rašković–Zec, V. (1987) Latice jednog cvijeta: pripovijesti o djeci iz logora Jastrebarsko. Zagreb: Školske novine

Na putu do Logora

Zarobljeni narod s Kozare u Daruvaru 1942.

Ustaše progone u logore narod Kozare

Na putu u neizvjesnost

Po dolasku u logor, djeca su bila smještena u prostorije bivšeg dvorca Erdödy u Jastrebarskom u kome je 1942. godine bila dječja bolnica (slika 1), u konjušnici pokraj dvorca Erdödy (slika 2) i u Donjoj Reki (slika 3)

Preodgoj u Logoru

Nakon dolaska u logor djeca su obučena u ustaške uniforme, a na glavu im je stavljena kapa sa slovom “U”.

Kopije dviju stranica Knjige kazni, koja je postojala u Dječjem logoru u Jastrebarskom

Svakodnevno stanje

Časna sestra Gracioza obilazi djecu

Kupanje djece pred barakom franjevačkog samostana u Jastrebarskom

Djeca u Dječjem logoru Jastrebarsko

Njegovateljica s djecom u logoru u Donjoj Reki, 1942. godine

Šestero djece spavalo je u jednom krevetu u Dječjem logoru Jastrebarsko

Logor smrti

U Dječjem logoru Jastrebarsko umrlo je svako četvrto dijete

Mrtva djeca u jednom sanduku

Grobar Franjo Ilovar iz Jastrebarskog vodio je evidenciju o umrloj djeci. Uz katoličko groblje, u sanducima za transport šećera, sahranjeno je 468 leševa dječaka i djevojčica

Oslobođenje Logora

Zahvala Operativnog štaba Narodnooslobodilačke partizanske i dobrovoljačke vojske za Bosansku Krajinu Glavnom štabu Hrvatske i izvatci iz reportaže o putu IV. brigade kroz Žumberak u listu “Partizan”, glasilu Glavnog štaba Narodnooslobodilačke partizanske vojske Hrvatske

Borci IV. kordunaške brigade koji su oslobodili djecu iz Logora

Djeca oslobođena iz Dječjeg logora u Jastrebarskom tijekom razgovora s jednim partizanom na Kordunu

Spašavatelji djece

Diana Budisavljević, dr. Branko Davila i prof. Kamilo Brössler, imaju velike zasluge u spašavanju djece iz Logora

Antifašistička grupa koja je pod rukovodstvom Tatjane Marinić radila na spašavanju djece. U sredini prof. Kamilo Brössler, a lijevo od njega Tatjana Marinić