Divan Mehmeda Rešida (Šakir Sikirić)

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 25

Dvn Mehmed Reda

air Sikiri

Meu rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke (br. I-3384) nalazi se rukopis,1 iju prvu polovicu sainjava zbirka pjesama naeg pjesnika, Sarajlije Mehmed Reida. U drugom dijelu je prepis poznatog politikog spisa Hbnme od turskog pisca Uvejsija, u kome on iznosei jedan san nastoji da prikae teke prilike u raznim periodima istorije i upozori turske dravnike da se uzdrmano tursko carstvo jo uvijek moe spasiti.2

Na prvoj stranici rukopisa stoji napisano . To je zapravo biljenica u kojoj su na 27 nepaginiranih listova veliine 21 x 10 lijepim nestalikom ispisane pjesme Mehmeda Reida. Da ovaj rukopis nije autograf, vidi se po tome to u njemu ima dosta pogreaka prepisivaa.

Bliih podataka o Mehmedu Reidu nisam mogao nai. M. E. Kadi ga u svojoj Kronici na vie mjesta spominje i navodi neke njegove pjesme (sv. IV, 270275 /2; V, 4, 52, 65, 66 i 80). Nekad ga naziva Rudijom, a nekad Reidom, ali je sigurno da mu je pjesniko ime Reid kako se

1 Ovaj rukopis je bio vlasnitvo H. M. Merhemia, koji ga je, kako se vidi iz vlastorune biljeke na unutarnjoj strani korica, poklonio Mehmedu Handiu pa je poslije njegove smrti sa ostalim djelima njegove knjinice otkupljen za Gazi Husrev-begovu biblioteku.2 V. G. Flgel, Die arabischen, persischen und trkischen Handschriften itd., sv. III, str. 77. Tu ovaj spis nosi naslov

UDK 821.163(497.6)-97

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 6426

air SiKiri

to jasno vidi iz njegovih pjesama u ovom rukopisu.3 Te pjesme takoer svjedoe da je bio odlian poznavalac arapskog, turskog i perzijskog jezika to bi moglo posluiti kao dokaz da se kolovao u Istanbulu, jer je teko pretpostaviti da bi u svom rodnom kraju mogao stei onako temeljito znanje. U perzijskoj pjesmi na adresu tadanjeg rumelijskog kazi askera (vrhovnog vojnog sudiju) Muhameda veli:

tj. nekad se sluim perzijskim, a nekad osmansko turskim jezikom,

kao slavuj koji pjevajui mijenja melodije. Iz Mehmed Reidovih radova se dalje vidi da je roen u Sarajevu i da

je ivio u drugoj polovini XVII i poetkom XVIII stoljea. Kada je princ Evgen Savojski, nakon pobjede austrijske vojske nad Turcima kod Sente 1679 godine, opljakao i popalio Sarajevo (24. oktobra) pjesnik je izgubio sav, koliko se vidi, prilino veliki, pokretni i nepokretni imetak. Kasnije, za vrijeme svoga boravka u Istanbulu, (M. E. Kadi, Kronika V, 24) on se jednom pjesmom obraa ejhul-islamu Eb Sed-zde Fejzullh-u4 da mu da kakvu slubu od koje bi mogao ivjeti. Sa formalnog gledita ova pjesma predstavlja vanredan artizam. Pored zajednike rime kojom su povezani svi stihovi, u svakom se stihu meu se rimuju obje polovice prvog sa prvom polovicom drugog polustiha. ) ( Svoje materijalne tekoe, u koje je zapao, opisuje sljedeim stihovima:

3 M. E. Kadi (Kronika V, str. 66 i 80) navodi prepis jednog pisma u kojem se spominje Ismail Rudi, koji je kao lan delegacije iz Sarajeva odnio Porti mahzar u kome se trai pomo za slubenike sarajevskih damija, ije su zaklade za vrijeme Evgenove najezde propale. Tu je po svoj prilici ime Ismail stavljeno mjesto Mehmed, jer je tada na pjesnik boravio u Istanbulu, kojom prilikom se na ejhul islama Fejzulah ef. obratio jednom duljom pjesmom. Osim toga priimenak Rudi, Read, Raid vrlo se esto susree uz ime Mehmed i Muhamed, a vrlo rijetko uz ime Ismail.4 Roen je u Erzerumu i potomak je uvenog emsuddna Tebrzja. Poznat po svojoj uenosti postao je uitelj princa Mustafe koji je kasnije, kad je doao na prijestolje pod imenom Mustafe II, postavio svoga uitelja ejhul-islamom. Fejzullh je bio astoljubiv i gramziv ovjek, pa je protiv sebe izazvao ogorenje sultanove okolice. Bio je u dva maha ejhul-islam. Stradao je prilikom pobune u Edreni godine 1703 kada je detroniziran njegov zatitnik Mustafa II (V. emsuddn Sm, Kmsu-l-alm i J. Rypka, Beitrge zur Biographie, Charakteristik und Interpretation des trkischen Dichters Sbit, Pragae 1924, str. 85).


Dvn MehMeD reDa

5

Prevod

1. Neumoljiva munja sudbine iznenada udari pa izgorje sav imetak: izgorje kua i bi spaljeno sve to imam.

2. Saeen je imetak i kua jadnoga Reida Bosanca pa se je kukavan i bijedan sklonio u loionici tuge.

3. Otilo mu je iz ruku veliko imanje pa je siromah pao u bijedu, leaj mu je hasura, a utoite tlo mizerije.

4. Daj mu podari neto i tvojom dobrotom ga okrijepi, kako bi (njegovo) tijelo, sastavljeno od zemlje dobilo vrijednost zlata.

Pjesnik je konano dobio mjesto mulzima, pomonog nastavnika (valjda u Istanbulu), na emu se on, spomenutim panegirikom na perzijskom jeziku zahvaljuje Muhamedu, rumelijskom kazi askeru.

Da je Mehmed Reid jako cijenio svoga uenog zemljaka i pjesnika Sabita Uianina,6 vidi se iz jedne pjesme od 70 stihova u kojoj ga on sla-vi. Kasnije emo imati prilike vidjeti da je M. Reid i svoju Miriyyu, koja se nalazi odmah na poetku njegova divana, spjevao po uzoru na

5 U tekstu stoji .6 Na zemljak i pjesnik, roen u Uicu oko 1650, umro u Istanbulu 1712. Posebnu studiju o Sabitu i njegovoj poeziji napisao je dr. Jan Rypka, v. biljeku br. 4.


air SiKiri

Sabitovu istoimenu pjesmu i da mu je Sabitova poezija uope sluila kao uzor. On je sigurno stajao i u linom kontaktu sa Sabitom.7 Za to mu se pruila zgodna prilika kada je Sabit boravio u Bosni kao sarajevski mulla od god. 17001701.

Vrlo je vjerovatno da je na pjesnik pripadao nekom dervikom redu ne samo iz razloga to je u ono vrijeme skoro svaki ueniji ovjek bio pripadnik nekog mistikog pravca, nego nas na ovu pretpostavku upuuje injenica to se meu njegovim pjesmama nalazi jedna u slavu halife Alije, koji, kako nam je poznato, kod islamskih mistika uiva naroiti ugled. Osim toga u njegovu divanu ima jedna podulja pjesma u kojoj slavi nekog mladog ejha u koga je tek ponikla brada.8 I u pjesmi o Sarajevu u vie stihova govori o sarajevskim tekijama i njihovim ejhovima, a naroito istie mevlevijsku tekiju i njena ejha.9

Osim spomenutih panegirika (qasida) u M. Reidovom se divanu nalazi jo jedna pjesma posveena bosanskom namjesniku deftedaru Kse Hall pai,10 zatim dolaze hvalospjevi Mehmed pai i defterdaru Mustafi i dobrodolica bosanskom namjesniku Seifullh (ili Sefer) pai.11 Deveti stih ove pjesme je kronogram iz koga se vidi godina prvog imenovanja ovog namjesnika na Bosnu god. 1114/1702.

Najdulja je u ovoj zbirci pjesma koja govori o Sarajevu. Ima 128 stihova u remel metru. U prvoj polovici pjesme pjesnik jadikuje zbog nestalnosti svijeta i promjenljivosti ljudske sree, a u drugoj slavi ljepote Sarajeva. Prvoj polovici je naslov a drugoj .12

7 Vrlo je interesantno da je Sabit imao dva Mehmeda, koji su bili njegovi epigoni. Jedan je od njih na Mehmed Reid, a drugi Mehmed iz Tekfurdaga, poznat pod pjesnikim imenom ehr. Sa Sabitom se upoznao i od njega uio kada je ovaj bio kadija u spomenutom mjestu. (J. Rypka, o. c., str. 79 i 83). Meu pjesnicima kojima je Sabit sluio kao uzor Rypka ne spominje Mehmed Reida (Rypka, o. c., str. 123 i 124).8 U turskoj literaturi je ovaj predmet ) ( esto opjevan (Rypka, o. c., str. 55 i 56).9 I Sabit Uianin u svojoj poeziji pokazuje naroitu naklonost prema mevlevijskom redu (Rypka, o. c., str. 92, 93 111).10 Bosanski namjesnik od 16981702. Bio je dobar prijatelj Sabitov (Rypka, o. c., str. 8081).11 Bosanski namjesnik od 17021703 i od 17091710. Rodom je iz Maglaja. Vidi Slnmei vilyeti Bosna iz 1293., str. 46 i Baagi, Kratka uputa u prolost Bosne, str. 88 i 89.U Kronici M. E. Kadia (V, 65) nalazi se prvih devet stihova ove pjesme, a prije toga (V, 4) ima jo deset stihova iz posljednjeg njezina dijela. 12 M. E. Kadi je u svojoj Kronici (IV, 27 2752) najprije zabiljeio drugi dio pjesme, a tek onda


Dvn MehMeD reDa

Sve su Mehmed Reidove pjesme na turskom jeziku, a samo dvije i to ona koja je posveena halifi Aliji i ona koja slavi rumelijskog kazi askera, pisane su na perzijskom. Iza ovih dugih pjesama u divanu ima alfabetskim redom rime poredanih jedanaest gazela (posljednji je valjda dodat kasnije, jer bi, prema rimi, trebalo da stoji prije). Poslije gazela slijede dva kronograma od kojih se prvi odnosi na emu koju je u Travniku sagradio spomenuti Hall paa, a drugi velia nekog Jusufagu, zapovjednika aua, koji je popravio pokvarenu vodovodnu mreu koju je po Mostaru svojevremeno razveo Roznmeci Hajr.13

Iz navedenih podataka se vidi da je Mehmed Reid bio u slinom poloaju kao i njegov uzor Sabit. Obojica su teili da dobiju nastavniko zvanje, sa koga se obino dolazilo na vie dravne poloaje. Kao i svi turski pjesnici, koji su se i u tome pogledu ugledali na perzijske pjesnike, i Sabit i Mehmed Reid su se sluili panegiricima u slavu savremenih velikaa da bi popravili svoje materijalno stanje. I Mehmed Reid i Sabit su prilikom najezde neprijatelja bili materijalno pogoeni.14 Konano izgleda da je oba pjesnika do kraja ivota pratila manje-vie slina sudbina te su se morali zadovoljiti mnogo skromnijim poloajima od onih na koje su, svjesni svoje obrazovanosti, polagali nade.

Listajui Mehmed Reidov divan mi emo se brzo uvjeriti da on, kao ni Sabit, nije originalan pjesniki talenat. To uostalom vrijedi za najvei broj turskih pjesnika koji su se ugledali na perzijske klasike nastojei da nedostatak originalnosti misli naknade jezikim i poetikim virtuozitetima. Imajui ovo u vidu, za Mehmed Reida moemo rei da ne zaostaje mnogo za svojim savremenicima.

Ugledajui se na svoga uzora i savremenika i Mehmed Reid se u svojim kasidama hvali i ponosi svojim vrlinama (iftihr). To se naroito vidi u perzijskoj pjesmi o halifi Aliji. Ovaj su manir turski pjesnici

prvi. M. Handi je u svome radu Sarajevo u turskoj pjesmi (Sarajevo, 1944) tampao i preveo samo drugi dio.13 M. E. Kadi, Kronika V, str. 53a. U asopisu Nae starine iz 1956., na str. 192 M. Muji je netano reprodukovao i preveo kronogram koji govori o popravku mostarskog vodovoda.Poslije nekoliko praznih listova u rukopisu M. Reidova divana ima jedan kronogram o gradnji esme u Sarajevu u Carevoj mahali, koji je spjevao poznati sarajlija Mejli i jo jedan kronogram o popravku Careve damije u doba sultana Meda. 14 Rypka (o. c., str. 62 i dalje) ne moe da odgonetne kakva bi to neprijateljska navala mogla biti, koja je Sabitu zadala tako teak materijalni udarac i prouzrokovala brige za familiju. Mislim da je i njega zadesila ta nesrea prilikom provale austrijske vojske, koja je kako je poznato, iza poraza Turaka u Slavoniji, prodrla ak do Skoplja.


air SiKiri

naslijedili od svojih perzijskih uzora i bilo bi nepravedno kad bi ga mjerili mjerilom naeg shvaanja skromnosti.15

Da bi se stekla vjerna slika o pjesnikoj vrijednosti M. Reidovih radova, ja u ovdje prevesti dijelove njegove Miriyye sa turskog i pjesmu sa perzijskog kojom slavi halifu Aliju, zatim jo dva gazela, jedan kronogram i na kraju jednu njegovu polemiku pjesmu, koje nema u njegovu divanu, nego sam je naao u biljenici M. E. Kadia (Gazi Husrev-begova biblioteka S. br. 134).

I

MIRAGIYYA16

Poznata je stvar da su na arapskom, perzijskom i turskom jeziku napisane mnoge pjesme u kojima se slavi Muhamedovo roenje (mevlid) i njegov put na nebo (mir). U naim krajevima je najpozna-tija Miriyya koju je spjevao Sabit Uianin po uzoru na Gan-zde Mehmed Ndirjev istoimeni spjev. Ve je prije toga istaknuto da se sarajlija Mehmed Reid divio svome zemljaku Sabitu da je stajao pod njegovim uticajem i da mu je posvetio poseban hvalospjev. Taj se uticaj ogleda i u ovoj Miriyyi, koja je vjerna kopija Sabitove. Ne samo da kompozicija i forma u ovoj Reidovoj pjesmi potpuno odgovara onoj kod Sabita, nego su i pojedini dijelovi u oba spjeva vrlo slini.

Metar je u obje pjesme heze, koji u ovoj vrsti poezije pored remela i reeza najee dolazi. To zbog toga to su ovakve pjesme obino duge pa je pjesniku lake stvarati stihove u jednostavnijim metrima. Uvodni dio pjesme, u kojem se opisuje ljepota noi, kod Sabita zaprema 20, a kod Reida 27 stihova. Kod Sabita su Muhamedu posveeni stihovi od 2154, a kod Reida 2766. Opis Muhamedova puta na nebo sadran je kod prvog od 55101, a kod drugog od 66107 stiha. Konano zakljuena invokacija i molitva kod Sabita dolazi od 102111, a kod Reida od 108120 stiha. Kod obojice istom rijei () poinje pjesma i invokacija().

15 Rypka (o. c., str. 5758) tu pojavu sasvim umjesno opravdava sljedeim rijeima: Nun ist es gewiss nicht notwendig, die Iftihars der morgenlndischen Dichter wrtlich zu nehmen, denn sie stellen nur ein von den begrenzten Themen der persisch-trkischen Poesie vor, womit die Dichter nicht so sehr sich selbst zu loben beabsichtigen, als vielmehr ihre Tchtigkeit in der Erfindung neuer Gedanken und neu aufgefassten Bilderdetails demonstrieren wollen.16 U rukopisu je naslov ove pjesme .


Dvn MehMeD reDa

Ve na prvi pogled dade se ustanoviti da Reid Sabita oponaa ne samo vokabularno nego i misaono. U formi pjesme Reid je pokazao veu vjetinu od Sabita, jer se kod njega od 2839 stiha (i jo u nekim pojedinano) rimuju ne samo krajnji slogovi stihova, nego se jo meu se rimuju obje polovice prvog sa prvom polovicom drugog polustiha kao to smo to vidjeli u njegovoj pjesmi upuenoj ejhul-islamu Fejzullhu.17

17 Miriyyu od Sabita Uianina obradio je i preveo M. Handi (Sarajevo 1940). U uvodnom dijelu autor je dao podatke o Sabitu i drugim turskim pjesnicima iz Uica. Kako meutim Handi nije znao perzijski, a ovaj spjev vrvi perzijskim elementima, u prevodu Miriyye napravio je dosta pogreaka. Ja u se ovdje ograniiti da ukaem samo na najkrupnije.

Vokalizacija je na mnogo mjesta pogrena pa nas navodi ne samo na krivo itanje arapskih (n. pr. mj. ) i perzijskih rijei (kao mjesto ), nego to nekad dovodi u pitanje i pravilno shvatanje stiha.

U 2 stihu Ndirjeve pjesme (str. 14 i 15) rijei (brzonoga gazela) (ita ) i daje im nemogue znaenje gazela otra lica.

U 3 stihu iste pjesme izraz prevodi carski tug premda se iz stiha jasno vidi da se tu misli na cvijet, koji jo i danas sarajevski cvjeari nazivaju tugi ah (Fritiliaria imperialis).

Tumaei stih 9 (str. 41) trebalo je istaknuti da je Kajhusrev predstavnik carstva svjetla (Irana), a Afrsjab carstva tmine (Trna), ijom su vjenom borbom ispunjene stranice ahname.

U stihu 10 (str. 33) rijei prevedene su ...je lada plavog mora uzela na ini oklop, a treba obukla je bogato vezenu koulju.

Stih 11 (str. 33) posve je nejasno preveden, jer je, po svoj prilici, tekst stiha netano naveden.Isto je tako netaan prevod 16 stiha.U stihu 20 (str. 21) izraz nije preveden (str. 33). Prevodilac je oito bio u nedoumici mislei

da ta rije znai veernji, a meutim ovdje znai sirski, jer su sirski Arapi na Istoku u velikoj cijeni zbog svoje ljepote.

U stihu 36 (str. 34) konstrukciju to znai peatna ilovaa prevodilac nije shvatio pa je taj stih (str. 44) nejasno protumaio.

U stihu 39 (str. 23) mjesto prevodilac ita i onda (str. 35) prevodi: jadni lug umjesto glavnja garita.

U stihu 41 (str. 33) reenicu prevodi din je od straha umro mjesto (satana) je usljed uznemirenosti poludio.

Kod stiha 58 (str. 25) rijei prevedene su (str. 36) najvei prostor svijeta, a taj izraz uistinu znai makrokosmos.

Stih 75 preveden je (str. 37): A ona svijetla repatica to nebo krasi jest njegov zlatni tug, koji je naprijed otiao, a treba prevesti: Ona svijetla repatica to nebo krasi jest tug od zlatnih struna (koji lepra za njim) poto je on ve izmakao na vii poloaj.

Stih 79 (str. 28) odnosi se na planetu Merkur, a ne na Muhameda kao to prevodilac (str. 47) uzima.

Stih 84 i 88 (str. 28) posve su pogreno navedeni, a u stihu 90 (str. 29) mjesto treba da stoji to znai samo sam.

Jednom rijei ovaj spjev oekuje novu kritinu obradu.

2346 JORB IIVX ANIDOG 4102 OTEJL OVEJARAS ANEMERV IVOKANZ

iriKiS ria

tskeT

1

5 81

01

91

. ijots utsket U 81. usipokur U 91

33 46 JORB IIVX ANIDOG 4102 OTEJL OVEJARAS ANEMERV IVOKANZ

aDer DeMheM nvD

02

12

51

22

02 32

42

. usipokur U 02. ijots usipokur U 12. usipokur U 22. usipokur U 32.etam ekinsejp dolp ej ijok nemak igard ej 42


iriKiS ria

52

62 72

52

82 92

03

. utsket U 52. utsket U 62. utsket U 72. utsket U 82. utsket U 92


aDer DeMheM nvD

03 53 13

23

33 43

04 53 63

.34 .rts ,idnaH .v iejir evodemahuM an ajliC 03. utsket U 13. utsket U 23. utsket U 33. utsket U 43. utsket U 53. utsket U 63


iriKiS ria

73 83

54

93

04 14

05



aDer DeMheM nvD

55

24

06

34

. utsket U 24. utsket U 34


iriKiS ria

56

44 54

07

64

. utsket U 44. utsket U 54. utsket U 64


aDer DeMheM nvD

47

57

74

08

84 94

. utsket U 74. itilsimaz abert iejir azi utsket U 84. utsket U 94


iriKiS ria

58

05

09 15 25

59



aDer DeMheM nvD

001

35

45

501

. utsket U 35. utsket U 45


iriKiS ria

011

55 65

511

75



Dvn MehMeD reDa

120

Djelomian prijevod

1. Krasno li je i kao dan svijetlo predveerje noi Miraa. A ta no je svijetla, bez imalo tmine, kao blagdanska zora.

2. Je li to zbilja nona tmina ili je dan koji je poput kadionice ispunjen ambrom tamne noi da bi nakadio samostansku druinu (stanovnike ovog svijeta)?!

3. Je li to nona tmina ili je ovaj svijet poput ljepotice raspleo svoje kose da bi sputao zaljubljene?!

4. Je li to tama noi ili se mastionica neba prevrnula i na bijeli list dan se izlilo mous mastilo?!

5. Jesu li to dan i no, ta je? Ili je vrijeme svoju ker obuklo u krasnu odjeu u dvije boje?!

6. Nebeski svod sa zvijezdama kao da je cvijetnjak tek procvjetalog cvijea po ijoj sredini je put obloen bijelim mramorom.

7. Pa ta ako se razasu crvena rua sunca? Eto mjesto nje ponie obilje svjeih, bijelih rua.

8. To nije nona tmina nego svjei perivoj sumbula u kome su mjestimice procvale sone i krasne divlje rue.

9. Na zemlju pade nebeska mastiona, otvori se njen zlatni poklopac i izli se ista ambra.

10. Ne misli da je to veernje rumenilo. To nebeski svod iz stotinu krvavih oiju roni krvave suze za svojim izgubljenim djetetom

zlatnom loptom.11. Pojavi se crnac vitez sa draguljima iskienom kacigom na glavi

i pod svoju vlast potini cijelo carstvo dana.


air SiKiri

12. Mars poput Rustema58 odrubi njegovu glavu maem mlaaka i njegovom, poput dana bijelom krvlju, okrvavi nebeski svod.

13. No iz svojih dubina uzavre poput uzburkanog Crvenog Mora i razli se, a na njenoj povrini pojavie se ne zvijezde nego bezbrojno mnotvo koljki.

14. To nije Kumova slama nego kradljivac koji je pruio ruku da krade pa je Bik iz plavetnog mora iznio svoju svjetiljku59 da bi ga osvijetlio.

15. Ako nebeski svod ima svoj prsten, on je slomljen: on ga je stavio pa je spao i iz njeg je na zemlju pao crveni rubin.

16. Kao da je sunce svojim sjajem, parom i toplinom natjeralo znoj na nebeskom svodu pa je na njegovu tijelu kao trag ostalo mnogo kapi znoja (sitne zvijezde).

17. To nije zvijezda repatica, ve je Merkur, gospodar bijelog prostranstva, bacio zavinuti potpis na pismo da bi bila no.

18. Zlatokrili paun prhnu iz svoga gnijezda i ukaza se, poput nonih svjetiljki, na hiljade bijelih jaja.

19. Dan, ta blistava ljepotica, navue crnu koprenu, da ga ne bi urekli stanovnici gornjeg svijeta.

20. Sunce je istina utonulo u zemaljske dubine, ali ga je no uzdigla pa baca mlazeve na nebeski svod.

21. Pogledaj, kako vrijeme dijamantnim krijesom od sunanog dragulja ree mnogo krasnih blistavih dragulja.

22. Vrijeme je zlatno sunce stavilo u vatru da bi ga preistilo pa je (u tu svrhu) donijelo kao komadie ive mnogo sjajnih zvijezda.

23. Ne misli da je to veernje rumenilo. To je nebeski svod obukao ruiastu suknju, jer ga je Venera odredila da kao plesa zabavlja drutvo ovog svijeta.

24. To nije no, nego je antimon koji pojaava oni vid, i koji su zvijezde pomou tapia krijesa podvukle pod svoje vjee i oi su im progledale.

58 Rustem je proslavljeni junak starog Irana.59 Po prii je ebirag dragulj koji vodeni konj u noi iznese u ustima na kopno pa ga stavi na zemlju i koristei se njegovom svjetlosti pase.


Dvn MehMeD reDa

25. Ta no je djevojka sa mous pletenicama, kao mjesec krasnim licem i elom ureenim biser-plejadama.

26. Zvijezdana je no rosni vrt ljubiica. To je zlatnim vezom izvezena crna svilena tkanina.

***

77. Iz ovog niskog svijeta vinu se on u visine. To se je svjetlo imalo najprije pojaviti u svetitu Jerusalema.

78. Kada je stupio pred redove vjerovjesnika kao predvodnik u molitvi, rekao bi da je u jednom sazvijeu sastao pun mjesec i Plejade.

79. Obavivi na tom najsvetijem mjestu za boju ljubav molitvu, pope se on poput duha s Gabrijelom na nebo.

80. Ne smatraj da je na nebu Kumova slama. To je mjesec prilikom dolaska vladara prostora prostro bijeli brokat.

81. Merkur je napisao dekret i slova posuo zlatnom prainom i snabdio ga vjerovjesnikim peatom u namjeri da njegov poloaj ovjekovjei.

82. Nisu to zvijezde, nego je Venera razbila gitaru i razasula koljke kojim je ona bila ukraena, jer zna da ona nikako ne odgovara njegovu zakonu.

83. Njegov dolazak toliku je sreu donio suncu da ono do sudnjeg dana po ovom svijetu sipa najveu blagodat.

84. Mars je izrazio pokornost i s maem o vratu psa pourio pred tog vladara.

85. Jupiter je za novac od svjetla zatraio zemlju ispod nogu njegova konja pa je postavio Vage da bi je mogao izmjeriti.

86. Budui da Saturn nije mogao podnijeti njegov opeblagotvorni pogled, na njegovu se glavu sruila velika nesrea.

87. Kad je taj vladar prispio do podruja Lotosova stabla60 blago-rodni je Gabrijel rekao: Kad bi se ja tamo primaknuo, sagorio bih.

88. Na tom mjestu on je izostao iza preuzvienog (Muhameda)

60 Zamiljeni lokalitet u sferama.


air SiKiri

izraavajui mnogostruko aljenje kao zaljubljeni koji se rastaje od svoje drage.

89. Tu je ostao i kao munja brzi Burq61 pa je doao Refref62 i preuzeo miljenika sebi u naruje.

90. Doao do mora svjetla i on (Refref ) izostade iza svoga poznanika i boji miljenik uroni u svjetlo i nastavi put sam samcat.

91. Tako idui stie do jednog bezprimjernog mjesta gdje prestaje svih deset osjetila.63

II

PJESMA U SLAVU ETVRTOG HALIFE ALIJE

64 1

5

61 Ime fantastine ivotinje.62 Ime anela.63 Misli na pet vanjskih i pet unutarnjih osjetila.64 U tekstu .


aDer DeMheM nvD

56 66

76

01

86

96

51



iriKiS ria

07 17

02

27

37

52

. utsket U 07. utsket U 17. utsket U 27. utsket U 37


aDer DeMheM nvD

47

57

67

03

77

53

. utsket U 47. utsket U 57. utsket U 67. utsket U 77


iriKiS ria

87

04 97

54

08



aDer DeMheM nvD

05

18

55 28 38 48

58



air SiKiri

60

Prevod

1. Ja sam tvorac stilistike i retorike, udan mudrac, tako da razumu svemira dajem lekcije iz pjesnike vjetine.

2. Ja sam udotvorac rijei tako da Gabrijel moje besjede pri slavljenju boga sa potovanjem izgovara.

3. Ja sam cjepidlaka, otrouman i bistar do te mjere da pomno razabirem biser i rijetke dragulje (rijei).

4. Moja misao leti u nebeske visine i poput estara u jednom asu zahvati krug najvie sfere.

5. Kad moj jezik, Mojsijeve naravi, progovori, nadahne on boan-skim nadahnuem sve pjesnike.

6. Moja je mata perivoj pojmova kakav e zaludu traiti u mladinskoj sobi i u rajskim vrtovima.

7. Finoa moje naravi je tako daleko dosegla da iz nje izviru ugodne misli kao rajski izvori.

8. Kako iz svakog mog ivca izvire duhovita rije, izgleda da je ruka svemogueg stvoritelja moje bie zamijesila iz samih dosjetki.

9. Moj dah uljeva nov ivot u konstituciju bolesne naravi, a moje je bajanje bolje negoli moja arobna rije.

10. Ne znam odakle mi ovi udotvorni stihovi? Da me poem nije nosilac bojeg nadahnua (Muhamed) postavio svojim dvorjanikom?!


Dvn MehMeD reDa

11. Divne mi se misli roje u srcu kao iskre tajanstvenog svijeta u zdravu razumu.

12. Svaki as iz moga srca izbijaju dosjetke, stvarajui (sve nove) anegdote onako kao to iz naravi dareljiva ovjeka stalno izviru dobroinstva i darovi.

13. Moje srce je svjetiljka, koja sja od iskona, jer ju je sudbina pomou iskonskog svjetla zapalila.

14. Kad iz moje due kao ruinjaka jedan asak pirne povjetarac, rajski perivoj zaali to nije neplodna zemlja.

15. Najvee zrno bisera se stidi kad gleda moju biser poeziju pa se stoga sakriva u ugao kakve morske koljke.

16. udne novootkrivene misli pripisuju se meni, jer se povjerljive stvari ne kazuju svakome.

17. Srce, moj drug puno je blagoslova za stvaranje stihova kakva inae kod drugog nema kao u beskinom oblaku.

18. Blagoslov iz moje due donosi raspoloenje ljudskim srcima kao to se od povjetarca razvijaju rue.

19. Kao Venera u sferama igraju svi aneli, jer ja svojim glasom pjevam melodiju ovom novom gazelu.

20. Ko god vidi blistave crte pisma (toga gazela), rei e: Kakvo je to pismo moglo nastati na vodi?.

21. Mig koji se smjestio u oima tvoje ljepote izgleda kao razbojnik koji je u odjei hodoasnika u Kabi pao u zasjedu.

22. Finoa njezina karaktera je tolika da u poreenju s njom spokoj-stvo rajskih ljepotica izgleda krivudavo kao arapsko slovo ().

23. Njezine su oi svojim pogledom raspolovile jezgru moga srca. Gle kako se pogledom moe raspoloviti i zamiljena taka.

24. Sfera sunca sudbine strepi u njezinoj ruci samo zato to strahuje od njezina sudbonosnog pogleda.

25. Kakva je to pravda koju je uzakonila ona kraljica ljepote? Moje srce titi teka nepravda, a drugo uiva neogranienu milost.


air SiKiri

26. Bravo tvome dosjetljivom duhu, Reide! Ta on je u krugu pjesnika zauzeo prvo mjesto.

27. Valjda je (poezija) moje naslijeeno carstvo od Hknija86 pa sam u carstvu rjeitosti mona okrunjena glava.

28. Gdje je taj pjesnik koji je pravednost zabacio za lea pa da ne oda priznanje naem jeziku?!

29. Takav siuni pjesnik govori maskarade, u kojima su svi izrazi nesuvisli, a sve znanje loe.

30. Kako e biti pravo znaenje u takvim netanim izrazima?! Istrule kosti ne mogu biti sjedite due.

31. (To je) nazovi pjesnik koji za svoje stihove, koji su kao kljuala voda (pakla) tvrdi da imaju slast vode iz rajskog izvora.

32. Kada brbljavi fantasta pone govoriti, njegova je svaka rije (za sluaoca) nova teka kazna.

33. Traiti da ti prui razonodu dua malodunika znai to i zahtijevati dar iz vrsto stisnutih ruku kakva krtice.

34. Kakvo je to udo to sam uinio ja, bijedni rob?! Ja se tu moram sjetiti pomoi uzvienog gospodara.

35. Ovaj grijenik trai oprost koji e njegove grijehe pokriti. Vie puta se obraam svome gospodaru, njega (traim) i (u njegovu zatitu se) sklanjam.

36. Ja se drim skuta jednog zatitnika koji e moda za me zatraiti oprosta od milostivog gospodara.

37. To je mudrac, iji mudri razum nije u stanju shvatiti ni razum svemira.

38. To je zagovornik na iji bi eventualni zagovor prokleti satana postao cijenjeni Boji prijatelj.

39. To je (boji) prijatelj zbog koga se nebeski svod savio da bi mogao poljubiti njegov prag.

40. To je car vidljivog i nevidljivog svijeta ija je zapovijed sredila

86 Poznati perzijski pjesnik iz XII vijeka.


Dvn MehMeD reDa

svu vasionu poput niza Vlaia.41. Njegovo je znanje toliko prostrano da u njemu devet sfera

predstavlja kolik taku u slovu ().42. To je boji lav, Alija, koji ako se spomene, srce cijele zemaljske

povrine zastrepi od strahopotovanja.43. Kad on miruje, zemaljska kugla postane kao taka u slovu n (),

a prema njegovoj slavi je krug najvie sfere kao krug slova m ().44. U srcu njegove naravi skoncentrisana je dareljivost i plemeni-

tost kao blagost i dobrota u udi i postupku blaga ovjeka.45. Ako on svojom dobrotom ne bi obdario stanovnike raja, oni bi

se odrekli svih rajskih blagodati.46. Velika bi srea bila kad bi jesenski vjetar iz njegova srca donio

ubrana cvijea.47. Kad bi od njegove milosti jedna kaplja vode kanula u pakao,

supra pakla bi se pretvorila u zelenilo.48. Njegov pogled see u nebeske visine i u poreenju s njim pogled

astronoma ostaje u zemaljskim nizinama.49. On je poznavalac tajni, jer je vjeni mudrac u njegovu duu

usadio odredbe sudbine.50. Boja svemo je peru vjenosti omoguila da slike svih pojava

upie na tabli njegova znanja.51. Kad bi se njegovo srce postavilo da upravlja ljudima, ono bi

meu pripadnicima raznih vjera provodilo odredbe sve etiri Svete knjige.

52. Kad se pojavio duh njegove vrijedne linosti, njegova darelji-vost je postala konana komponenta bogougodnosti.

53. Umjesno bi bilo kad bi on sve svoje neprijatelje pobio, jer vjerniku nije zabranjeno ubijati neprijatelje.

54. Ponose vladara, drue bojeg poslanika, ti koga je bog odlikovao naslovom apostola.

55. Onoga ko tebe mrzi bog je uinio najnesretnijim, a svojim zadovoljstvom je odlikovao onoga ko tebe voli.


air SiKiri

56. Tvoje blistavo ime u mojim stihovima izgleda kao neprocjenjiv dragulj u nizu bisera.

57. Kada bude ednim srcima dijelio vodu rajskog izvora, udijeli i meni, ija jetra sagorijeva, jednu au.

58. Ova zemlja je lijepa zato to je tvoja narav lijepa pa je (pjesnie) vrijeme da se obrati molitvi.

59. Dokle god narav stiliste bude stvarala misli i dokle god budu iz zdrava razuma tekli jasni izrazi.

60. Sa hiljadama bolova u srcu punu iskrenosti neka ga cjelivaju nae usne s punim potovanjem.

61. Neka njegovi neprijatelji unitavaju svoj ivot u zabludi, a njegovi prijatelji neka se stalno i ilavo dre vrste vjere.

III

GAZELI

1

1

87 88

5

87 U tekstu .88 U tekstu .


Dvn MehMeD reDa

2

1

5

Prevod

1

1. Onog asa kad se uslijed bola pojavi povik iz srca moga, Na nebu se, na taj glas, pojavi stotina jorgovana.

2. Nije udo da se, ukoliko (tvoj) lukavi pogled obuzima moju krv, u ovom melanholinom srcu poveava ludilo.

3. Zar je udo to moj hladni uzdah nagoni suze na oi?! I na moru se pjena stvara kada pue bura.

4. Pogledaj moje krvave zjenice u oima punim suza. To je izvor krvi usred razbjenjalog mora.

5. Reide, pokazala se (je) podla narav nekoliko neznalica koji tvoj visoki duhovni stepen nikad nee postii.

2

1. Jedno srce nije mogue pokloniti dvjema draganama, kao to nije mogue podijeliti supstancu u dva dijela.


air SiKiri

2. Kad bi oi drage poubijale sve zaljubljene, ne bi platile krvarinu, ba kao to se ne moe okriviti sudbina kad bi zatrla cijeli svijet.

3. Srce s potovanjem uva viziju oka, samo to se ubica u svetitu Kabe ne moe potivati.

4. Uzalud je tvom pogledu tumaiti ta je zloba, jer sveznalicu nije potrebno pouavati.

5. Razumljivo je, Reide, da svojoj dragoj ne doputa da gleda druge, jer ono to je naroito nekom namijenjeno ne moe se prepustiti svakom.

IV

KRONOGRAM

1

5


Dvn MehMeD reDa

Prevod

1. Po sto puta da je blagosloven uzvieni namjesnik (koji je ravan Solomunovu kancelaru Asafu), to je ovu zemlju svojom dobrotom pretvorio u raj.

2. Izmeu ostalog njegova je dareljivost usreila stanovnike Trav-nika Vodom besmrtnosti,89 jer im je doveo rajsko vrelo Selsebl.90

3. To je izvor pitke vode, koja je tako ugodna da se Izvor besmrt-nosti od stida pred njom sakrio (u mrane predjele zemlje).

4. Onome koji je na ovom svijetu doveo ovu vodu, naknadi, boe rajskom rijekom Zenebl.

5. Taj uzvieni vezir je imenjak bojeg prijatelja (Abrahama). On je svoje darove, koji su poput pitke vode, zavjetao cijelom svijetu na uivanje.

6. Kad bi se spustio do ove vode i vidio njenu bistrinu Gabrijel, vie ne bi ni kuao vode iz rajskog izvora Tesnim.

7. Da je Aleksandra Velikog nanio put na ovu istu vodu, ne bi on traio vodia do Izvora besmrtnosti.

8. Kako je ova ivotvorna voda sveta, svetaka bia boluju od vodene bolesti usljed enje za njom.

9. Datum (ove esme) doprije iz tajanstvenog svijeta u tvoje srce, Reide. Ova se voda moe nazvati pravim Abrahamovim Zemzemom.91

89 Izvor besmrtnosti je, po prii, negdje u mranim krajevima zemaljske povrine i Aleksandar Veliki je, vele, vodio sve svoje vojne ne bi li pronaao taj izvor.90 Selsebl, Zenebl i Tesnm su imena rajskih izvora.91 Zemzem je izvor u dvoritu Kabe.Posljednji polustih, ija brojana vrijednost slova daje datum gradnje Hallpaine eme u Reidovu divanu glasi: Oito je da rijei


air SiKiri

V

KRATKA PJESMA ODGOVOR

1

5

Prevod

1. Ti najgluplji ovjee svih vremena koji Bosanca grdi, svojim bezvrijednim blejanjem pokazuje samo svoje neznanje.

2. Pretpostavljajui da je Bosanac neznalica ne smatraj sebe ue-nim, jer ako ima kakvo teko pitanje, doi, da ti ga rastumaim.

3. Kad si ve poeo grditi, ti prljavi brbljave, hodi da se ogledamo u satiri.

4. Ti si nemoralna karaktera, ne upinji se za poezijom i uti, tvojim se stihovima i deva smije, a da i ne govorimo o ljudima.

5. Kad bih te ja svojim stihovima prikazao, postavio bih na to drvo pticu, o kojoj bi cijeli svijet priao.

treba napisati kako je zabiljeeno i u M. E. Kadia Kronici (V, 52). Kadi je kod kronograma netano brojem stavio 1113/1701 mjesto 1115/1703 god., koja proizlazi iz ukupnog broja slova. Kako opet Halil paa tada vie nije bio bosanski valija, jer ga je na toj dunosti u novembru 1114/1702 god. zamijenio Seifullh paa, jasno je da rijei treba napisati pa da izae godina 1114/1702.

Documents

Divan Mehmeda Rešida (Šakir Sikirić)