Diplomski rad Emir Mesanovic (1).doc

8/10/2019 Diplomski rad Emir Mesanovic (1).doc

1/12

1. UVOD

Proizvodnja brojlera je najintenzivniji oblik proizvodnje mesa peradi. Pod nazivom

brojler se podrazumijeva mlado utovljeno pile za klanje. Zato je pravilna ishrana jedan

od najvanijih aspekata ove proizvodnje, te predstavlja preduslov za brz i pravilan

porast brojlera. Trokovi ishrane ivine su 65-7! od ukupnih trokova proizvodnje, to

"ovori o samoj problemati#i proizvodnje.

Za tov se koriste razli$ite linije i krian#i kokoi sa sposobno%u visokih prirasta i

malo" utroka sto$ne hrane. &tandardna ishrana pili%a podrazumijeva upotrebu tri

potpune smjese koje sadre sve potrebne hranjive materije, a to su' starter, "rover i(inier smjese. &tarter smjesa se koristi u prve tri sedmi#e i sadri ))! sirovih proteina i

*+, /k". 0 periodu od )* do +5 dana se koristi "rover smjesa, koja sadri *1!

sirovih proteina i *+, /k". 2ok se posljednjih 7 dana tova koristi (inier smjesa

sa *7! sirovih proteina i *+, /k". &tarter obro#i imaju ve%u kon#entra#iju

aminokiselina i dru"ih hranjivih materija od "rover 3"ro4er i (inier 3(inisher obroka.

0 (inier obro#ima je iri odnos izmeu ener"ije i proteina, radi pove%anja deponovanja

subkutano" adipozno" tkiva.

0z"ajiva%i brojlera se naj$e%e odlu$uju za kvalitetne i hi"ijenski ispravne potpune

smjese, koje se proizvode u renomiranim (abrikama sto$ne hrane. valitet krmiva koja

se upotrebljavaju u proizvodnji smjesa, zna$ajno uti$e na krajnji kvalitet potpune

smjese. Potronja hrane brojlera raste sa porastom pili%a. 8adi planiranja je potrebno

znati orijenta#ione koli$ine hrane, ali isto i kako se mijenja masa brojlera sa vremenom.

0 toku sedam sedmi#a, potronja hrane se pove%ava za oko deset puta, dok se masa

pili%a uve%ava i do *5 puta.

9isokokvalitetna sto$na hrana kod tova brojlera skra%uje vrijeme tova, daje kvalitetno

meso, obezbjeuje dobar kvalitet pti#a za klanje i "arantuje vitalnost i dobro

zdravstveno stanje ivotinja. Potronja hrane u tovu brojlera zavisi i od kvaliteta hrane,

kvaliteta pili%a i uslova u kojima se obavlja tov. :rojleri su vrlo osjetljivi na svaku

promjenu hrane, tako da je za preporuku, da se u toku tova, sastav smjese ne mijenja.

&vaka "reka u ishrani moe u velikoj mjeri da u"rozi uspjeh u tovu.

2. PREGLED LITERATURE

*


2/12

2.1. Znaaj proteina u tovu brojlera

;minokiseline koje ulaze u sastav proteina, su esen#ijalne hranljive materije, prije ne"o

to su to sami molekuli proteina. Proteini imaju brojne i nezamjenjive ulo"e uor"anizmu brojlera, zato je neophodno u$e%e proteinskih krmiva u strukturi obroka za

brojlere. 9rijednost proteinsko" krmiva zavisi od mo"u%nosti obezbjeenja odreenih

aminokiselina, te svarljivosti proteina i prisustva ili odsustva toksi$nih materija. ;ko je

koli$ina proteina u obroku neadekvatna, dolazi do smanjenja ili prekida porasta i

povla$enja proteina iz tkiva. >! proteina i sa zrnom kukuruza

predstavlja najve%i dio obroka za perad. Pored proteina sojina sa$ma sadri oko *,5!

ulja, 6-7! sirovih vlakana i 5-6! pepela. ner"etska vrijednost im je takoer dobra i

kre%e se oko 1,>-*,+ za perad. &iromana je i u vitaminima : kompleksa, zbo"

)


3/12

$e"a se mora kombinovati sa ribljim branom. &ojina sa$ma je bo"ata u holinu i

nia#inu, dok je sadraj ostalih vitmina nizak, a vitamine ? i 2 prakti$no ne sadri. =d

mineralnih tvari isti$e se P 3,65!, od $e"a se oko 5! nalazi u (itinskoj (ormi, koja je

prakti$no neupotrebljiva za perad, te ima relativno nizak sadraj kal#ijuma 3,+5!.

Zrno soje sadri niz antinutritivnih (aktora, a prije sve"a tripsin inhibitore, ureazu i

hema"lutinine, koji umanjuju bioloku vrijednost proteina i daju lo okus i miris

krmivu. ;dekvatnom termi$kom obradom se e(ikasno unitavaju ove materije, $ime se

omo"u%ava bolje kori%enje pojedinih hranljivih materija, a naro$ito proteina, te se

poboljava i ukus sojine sa$me. ombinovanjem sojine sa$me sa dru"im proteinskim

krmivima i krmivima animalno" porijekla, dobijaju se smjese kon#entrata koje u

potpunosti zadovoljavaju sve potrebe peradi. ?ijelo zrno soje ako je adekvatno termi$ki

tretirano, predstavlja izvanredno krmivo za ve%inu kate"orija peradi za proizvodnju

mesa. konomska opravdanost nje"ove upotrebe zavisi od kvaliteta brana i ulja.

0potreba zrna soje omo"u%ava u"raivanje visokih nivoa masti u obroke peradi, bez

ikakvih problema zama%enosti hrane. Poto je mast nezasi%ena, visoki nivoi zrna soje u

obroku, a naro$ito u (inier smjesama, imaju za posljedi#u (ormiranje meke nezasi%ene

masti u dijelu brojlera i tovnih %uraka.

2.2.2. %un&o"retova #a!a

=vo je relativno bo"ato proteinsko hranivo. @ranjiva vrijednost je neto manja od sojine

sa$me. 0 zavisnosti od koriteno" metoda prerade sadri ++ ili >)! 3>>! proteina.

:ioloka vrijednost sun#okretove sa$me moe se pove%ati kombinovanjem sa dru"im

hranivima 3sojina sa$ma i riblje brano ili dodavanjem sinteti$kih aminokiselina

3lizina. Prosijana sun#okretova sa$ma, uz dodatak sinteti$ko" lizina, predstavlja

bioloki najkompletniji protein za ishranu peradi. &iromana je u lizinu i tripto(anu.

Zbo" nisko" sadraja lizina i visoko" sadraja #eluloze o"rani$ena je upotreba

sun#okretove sa$me u ishrani peradi. Aizin je obi$no prva limitiraju%a aminokiselina.

&a$me sa pove%anim sadrajem proteina imaju smanjenu koli$inu #eluloze 31!.

Predstavlja dobar izvor metionina, #istina i nekih vitamina : kompleksa 3ribo(lavina,

nia#ina, pantotenske kiseline. Bma prili$no nizak sadraj ener"ije, a ener"etska

vrijednost im zavisi od udjelu ljuske i kre%e se od 5,>-7,5 za perad. =d

mineralnih krmiva se isti$e ve%a kon#entra#ija kal#ija i (os(ora u odnosu na soju. Zbo"

tamne boje, uklju$ivanje ve%ih koli$ina sun#okretove sa$me u obroke peradi moe

+


4/12

dovesti do zna$ajne promjene boje. ="rani$avaju%i (aktor upotrebe sa$mi sun#okreta

kod tovnih kate"orija peradi je pove%an udio nezasi%enih masnih kiselina u masnoj tvari

koji djeluju na promjenu karaktera mesno" i mii%no" tkiva ivotinja.

2.2.'. %a!a uljane repi&e


5/12


6/12

Za kvalitet riblje" bana, pored ostalo", vana je i mikrobioloka ispravnost, poto je

riblje brano ina$e vrlo povoljan medij za razvoj plijesni i mno"ih pato"enih

mikroor"anizama 3Salmonella s kojima dolazi u kontakt pri neod"ovaraju%im uvjetima

proizvodnje, transporta i skladitenja. ao preventivna mjera na uvozno riblje brano, u

nekim zemljama se provodi obavezna steriliza#ija solima propionske kiseline. Pored

to"a, riblje brano ne trba uklju$ivati u smjese kon#entrata za kokoi nosilje u ve%im

koli$inama, poto se nje"ov spe#i(i$an miris prenosi u jaja. Zbo" pojave riblje" mirisa,

riblje brano treba isklju$iti iz smjese kon#entrata za brojlere posljednje sedmi#e tova.

Zbo" visoke #ijene riblje brano treba koristiti u ishrani peradi samo do nivoa kojim se

kori"uje kvalitet proteina u smjesama. Pri nje"ovom manjem u$e%u u obro#ima peradi,

eliminie se mo"u%nost pojave nepoeljno" mirisa na ribu u dobijenim proizvodima.

)-),!. 2ok ima

relativno visok sadraj metionina, #istina, treonina i histidina. ner"etska vrijednost je

*,)5-*,+ @/k", odnosno*>,-*>,5 za perad. Bma nizak sadraj kal#ijuma

3,*5!, dok sadraj (os(ora iznosi ,6!, od $e"a je samo ,*C! iskoristivo" (os(ora.

ukuruzni "luten ima de(i#it u ribo(lavinu, ali je bo"at u sadraju karotena 3)-)5

m"/k", ksanto(ila 3)-5 m"/k" i dru"im karotenoidima 3zeaksantina i luteina. Bma

oko est puta ve%i sadraj vitamina ; od uto" kukuruza, zbo" $e"a uti$e povoljno na

ukus obroka i boju koe pili%a i umanjka jajeta. &a uspjehom se moe kombinovati sa

6


7/12

krmivima bo"atim u lizinu i tripto(anu, kao to su sojina sa$ma i riblje brano. &a

kukuruznim "lutenom uspjeno se moe zamijeniti do )5! proteina sojine sa$me u

obro#ima pili%a. ;ko se obroku za ishranu pili%a dodaju de(i#itarni lizin i tripto(an, sa

kukuruznim "lutenom se moe zamijeniti i do 75! proteina sojine sa$me. 0 ve%ini

slu$ajeva, kukuruzni "luten se koristi u koli$ini od +-5!, jer se sintentiziranjem

pi"mentnih tvari u potkonom tkivu stvara komer#ijalno poeljna uta boja koe, a

o$ituje se bojenjem umanjka jajeta.

2.+. Raniji po,a&i o $a!jeni riblje* bra)na u #!je#a!a $a tov

brojlera

2.+.1. %ojina i #un&o"retova #a!a "ao $a!jene $a riblje bra)no u-rani $a tovne pilie

0tvrene su mo"u%nosti primjene sojine i sun#okretove sa$me kao biljne

bjelan$evinaste alternative ribljem branu u tovu pili%a*. Pokus je proveden na ukupno

*C jednodnevnih pili%a 38oss +C raspodijeljenih u kontrolnu 3? i dvije pokusne

skupine 3-* i -). Pili%i kontrolne skupine bili su hranjeni krmnim smjesama koje su

sadravale riblje brano, dok su po$etne smjese za obje pokusne skupine sadravale

samo sojinu sa$mu kao "lavni izvor bjelan$evina. 0 zavrnim smjesama u pili%a

pokusnih s*kupina kao jedini izvori bjelan$evina koritena je samo sun#okretova 3-*

ili samo sojina sa$ma 3-). Tokom >) dana tova pili%i su drani u kavezima u

kontroliranim zoohi"ijenskim prilikama, a hranjeni su ad libitum. 0$in#i na proizvodne

rezultate ustanovljeni su na vrijednostima tjelesne mase, prirasta tjelesne mase,

konverziji hrane, klaoni$koj iskoristivosti i mortalitetu. Zabiljeene vrijednosti

proizvodnih rezultata pokazale su da je kontrolna skupina pili%a posti"la najve%i prirast

tjelesne mase i najniu konverziju hrane u usporedbi sa pokusnim skupinama. 8azlike

su bile statisti$ki zna$ajne samo u odnosu na -* skupinu 3PE,*. laoni$ka

iskoristivost se pokazala ve%om u obje pokusne skupine u odnosu na kontrolnu, ali bez

statisti$ke zna$ajnosti 3PF,*.

*Geljko ikule#, .

7


8/12

2.+.2. Uti&aj $a!jene riblje* bra)na #vje/i! i #u)eni! larva!a ,o!ae

!u-e 0u#&a ,o!e#ti&a L3 na proi$vo,ne re$ultate i

$,rav#tveno #tanje brojlera.

0 #ilju ispitivanja uti#aja zamjene riblje" brana svjeim i suenim larvama doma%e

muhe 3us#a domesti#a A na proizvodne rezultate i zdravstveno stanje brojlera,

sproveden je o"led ishrane u proizvodnjim uslovima, na ivinarskoj (armi u okolini

:eo"rada). 2vije stotine brojlera @Ibro-L provinijen#e, porijeklom od isto"

roditeljsko" jata, oba pola i ujedana$ene tjelesne mase, bilo je podijeljeno u $etiri

jednake eksperimentalne "rupe i hranjeno >) dana. Za ishranu brojlera kontrolne "rupe

3 koritene su standardne smjese. :rojleri prve i dru"e o"ledne "rupe 3-B i -BB

hranjeni su smjesama u kojima je izvrena supstitu#ija riblje" brana 35 i *! sa

branom larvi doma%e muhe. Tre%a o"ledna "rupa brojlera 3-BBB hranjena je smjesama

bez riblje" brana uz dodatak svjeih larvi u posebnim hranili#ama. @emijskom

analizom je utvreno da dehidrovano brano larvi doma%e muhe sadri 51,>C! proteina

u suhoj materiji 3&, a da svjee larve pripremljene po posebnom tehnolokom

postupku sadre 51.*! proteina u &, dok je riblje brano koriteno u naem

eksperimentu sadralo 67.+1! proteina u &. 2obijeni rezultati, posmatrano u #jelini,

su ukazali da su o"ledne "rupe 3-B, -BB i -BBB posti"le priblino iste proizvodne

rezulate kao kontrolna "rupa 3, pri $emu dobijeni proizvodni rezultati po (azama

o"leda pokazuju statisti$ki zna$ajne razlike pod uti#ajem primjenjenih tretmana u toku

svih (aza o"leda 3pE,5J pE,*. &vjee i suene larve, koje su koritene kao zamjena

za riblje brano u o"ledu ishrane ostvarile su pozitivan e(ekat na proizvodne rezultate i

zdravstveno stanje, to prua realnu mo"u%nost njihovo" koritenja u smjesama za

ishranu brojlera.

)Morevi% ilutin, 8adenkovi%-2amnjanovi% :rana, 9u$ini% arijana, :alti% ., Teodorovi% 8adislava,ankovi% Ajiljana, 9ukainovi% arija, 8ajkovi% .

0niverzitet u :eo"radu, Hakultet veterinarske medi#ine

&pe#ialized 9eterinarI Bnstitute, raljevo

;#ta veterinaria

)C, vol. 5C, br. >, str. +57-+6C

C


9/12

'. 4IL5 I%TRA6IVA75A

Bako postoje zvani$ne preporuke 3


10/12

(. ETODE I ATERI5AL RADA

Bstraivanje je provedeno na ukupno 75 neseksiranih pili%a tovnih hibrida 8os +C.

ednodnevni pili%i podjeljeni su u dvije skupine 3skupina-; i skupina : po +5 u svakoj.

Pili%i su tijekom tova od >) dana drani na podnom sistemu dranja u pokusnim

prostorijama "dje su kontrolirani zoohi"ijenski uslovi od"ovarali zahtjevima pili%a u

tovu.

=bje skupine dobivale su vodu i hranu ab libitum. roz prve tri sedmi#e istraivanja

koritena je po$etna, dok je u dru"e tri sedmi#e koritena zavrna smjesa za tov brojlera.

&irovinski sastav krmnih smjesa za smjesu ; i smjesu : razlikovao se u odabiru krmiva.

=bje smjese koritene u istraivanju proizvedene su u nepeletiranom obliku. ako je

osnovni #ilj u ovom istraivanju bio utvrditi mo"u%nost zamjene riblje" brana,

"lutenom, osnovna razlika u odabiru krmiva odnosi se na izostavljanje riblje" brana u

po$etnoj krmnoj smjesi za pokusnu skupinu pili%a 3;. 0mjesto nje"a koriten je

kukuruzni "luten u koli$ini od 7,6+ !. Po$etna smjesa za kontrolnu skupinu 3: bila je

uobi$ajeno" sastava sa dodanim ribljim branom u koli$ini od 5,>+!.

=d proizvodnih parametara pra%en je ukupni prirast tjelesne mase, konverzija hrane i

mortalitet. 9rijednosti pra%enih proizvodnih pokazatelja dobivene su kontrolom tjelesnemase pili%a i svakodnevnom kontrolom i nad"ledanjem kako utroka krmiva tako i

stanja ivine. =bje skupine pili%a obuhva%ene su uobi$ajenim reimom vak#ina#ije, tj.

)*. dana su okulonazalno vak#inirani protiv


11/12

=dreivanje vla"e uraeno je metodom suenja uzorka u suni#i na temperaturi od

*5o? u trajanju od dva sata.

=dreivanje sirovo" pepela uraeno je tako to se uzorak spaljuje na temperaturi od

55o?, period spaljivanja traje dva sata.

=dreivanje sirovih vlakana odraen je metodom dvojno" kuhanja uzorka. etoda se

sastoji od kuhanja uzorka prvo sa 5! kiselinom 3obi$no @)&=>, (iltriranja sa

destilovanom vodom preko vakum pumpe, zatim ponovnim kuhanjem sa dodatkom 5!

baze 3obi$no =@. 0zorak nakon kuhanja se (iltrira i stavlja na suenje a zatim na

spaljivanje.

=dreivanje sadraja sirovih proteina uraeno je metodom po ejldah-u. &ama metodasastoji se iz tri dijela i to spaljivanje or"anske materije uzorka, destila#ija i na kraju

titra#ija. od odreivanja sirovo" proteina dobijemo postotak osloboeno" azota i na

osnovu postotka azota izra$unavamo udio sirovih proteina u krmivima.

=dreivanje masti uraeno je po &oNletu je klasi$na metoda ekstak#ije. 0zorak se

ekstrahira sa eterom u &oNletovom aparatu 6 sati.


12/12

+. REZULTATI I DI%U%I5A

*)

Documents

Diplomski rad Emir Mesanovic (1).doc