Diplomski Geologija-mineralne Sirovine

7/25/2019 Diplomski Geologija-mineralne Sirovine

1/94

SVEUILITE U ZAGREBU

RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET

Diplomski studiji geologije

Smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizikaistraivanja

Zagreb, 15. oujak 2005.


2/94

Diplomski studij geologije; smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja 1

SADRAJ

Uvod 3

1. Diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina igeofizika istraivanja 5

1.1. Procjena svrhovitosti diplomskog studija geologije, smjer: Geologija mineralnihsirovina i geofizika istraivanja s obzirom na potrebe trita rada u javnomi privatnom sektoru 5

1.2. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajamai/ili na njima temeljenim vjetinama 6

1.3. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih uilita 61.4. Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih

ili slinih programa 71.5. Partneri izvan visokokolskog sustava koji su pokazali interes za sveuilini

diplomski studij geologije, smjer: Geologija leita mineralnih sirovina i geofizikaistraivanja 8

1.6. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata 82. Opi dio 82.1. Naziv studija 82.2. Nositelj studija i izvoastudija 82.3. Trajanje studija 82.4. Uvjeti upisa na studij 82.5. Kompetencije koje student stjee zavretkom studija 92.6. Poslovi za koje je student osposobljen nakon nakon zavretka studija 92.7. Diplomski studijski programi ustanove predlagaa ili drugih ustanova u RH

koje bi mogao pratiti ukoliko se odlui na nastavak studija 102.8. Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija 10

3. Opis programa 103.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave

potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova 103.2. Opis svakog predmeta 10


3/94


Uvod

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet (RGNF) visoko je uilite koje obrazuje strunjake iz podrujatehnikih znanosti, polja rudarstva, nafte i geolokog inenjerstva, te iz podruja prirodnih znanosti,polja geoznanosti. Iz tih znanstevenih disciplina, s iznimkom geoznanosti, RGNF je jedinavisokokolska institucija u Republici Hrvatskoj. Na RGNF-u se izvode sveuilini dodiplomski iposlijediplomski studiji iz rudarstva, geologije i geolokog inenjerstva te naftnog rudarstva.Nastavne, znanstvene i strune aktivnosti baziraju se na teoretskim i praktinim znanjima i usmjerenesu na rjeavanje problematike iz rudarstva, geologije i naftnog rudarstva. Pedeset i pet zaposlenika uznanstveno-nastavnim zvanjima, dvadeset u suradnikim zvanjima, osamnaest u istraivakimzvanjima, dva predavaa i dva struna suradnika organizirano je u sedam zavoda i jednoj katedri.Ukupno fakultet raspolae s 9125 m2 prostora. Do sada je na fakultetu diplomiralo 2751 studenata, 137studenata je steklo akademski stupanj magistra znanosti a 133 studenata akademski stupanj doktoraznanosti. Misija fakulteta je podravanje nacionalne i meunarodno prepoznate izvrsnosti uobrazovanju i istraivanju u rudarstvu, geologiji i naftnom rudarstvu te prijenos i primjena znanja zakorist i prosperitet svih dijelova drutva. Razvojna strategija RGNF-a slijedi razvojnu strategijuSveuilita u Zagrebu koja je donesena pod nazivom ISKORAK 2001, sa svim odrednicama koje ona

obuhvaa. Strateki plan uklju

uje razvijanje disciplina i djelatnosti svih Zavoda, u znanstvenomsmislu i u smislu primjene steenih saznanja u edukaciji studenata, u suradnji s gospodarstvom i u

meunarodnoj suradnji. RGNF potie i unapreuje meunarodnu suradnju u skladu s naelimapromoviranim u materijalu Sveuilita u Zagrebu pod nazivom: "The international mission andPolicy". RGNF potie aktivnost u okviru Europskih znanstvenih programa (Framework Programmes,COST) i organiziranje meunarodnih radionica. RGNF ima znanstvenu i strunu suradnju saslijedeim institucijama u inozemstvu: University of Leoben, Leoben, Austrija, BOKU, Be, Austrija,Comenius University, Bratislava, Slovaka, Technical University Ostrava, Ostrava, eka, EtvsLorand University, Budimpeta, Maarska, Ruprecht-Karls-Universitt, Heidelberg, Njemaka, TUBergakademie Freiberg, Freiberg, Njemaka, Fakulteta za naravoslovje in tehnologijo, Ljubljana,Slovenija, University of Bologna, Bolonja, Italija, University of Petrosani, Petrosani, Rumunjska,Nihon University, Koriyama, Japan, University of Wisconsin, SAD i Louisiana State University,

Baton Rouge, SAD. U narednom razdoblju radit e se na podizanju kvalitete obrazovnog programa uzmogunost izvoenja dijela nastave na engleskom jeziku za to postoji iskazani interes naftnoggospodarstva. Razina laboratorijskih usluga nastojat e se podii na takav nivo koji e predstavljatiosnovu za dobivanje certifikata za postojee laboratorije (ISO norme).

Prijedlog preddiplomskih i diplomskih programa izvoenje kojih RGNF predlae Sveuilitu uZagrebu i Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje prikazan je u tablici 1.


4/94


Tablica 1 Prijedlog preddiplomskih i diplomskih programa na Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetuSveuilita u Zagrebu

Preddiplomski programi Diplomski programi

Rudarstvo

Rudarstvo

RudarstvoGeotehnika

Zbrinjavanje i odlaganje otpada

Geoloko inenjerstvo

Geologija

Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Geoloko inenjerstvo

Hidrogeologija i inenjerska geologija

Geologija okolia

Naftno rudarstvo

Naftno rudarstvo

Ope naftno rudarstvo

Energetika

Zatita okolia u naftnom rudarstvu

Sveuilini studiji geolokog inenjerstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski studij-dvastudijska smjera) i geologije (diplomski studij-jedan studijski smjer) na Rudarsko-geoloko-naftnomfakultetu Sveuilita u Zagrebu (Tablica 1) objedinjavaju geoloko inenjerstvo (podruje tehnikihznanosti) i geologiju (podruje prirodnih znanosti) na jedinstven nain, imaju znanstveni i strunikarakter i sukladni su konceptu primijenjenih geoznanosti kako je shvaen na velikom broju ugledniheuropskih visokih uilita. U znanstvenom smislu omoguuju dobivanje prednaobrazbe za rad uznanstvenim institucijama, odnosno temeljnih znanja za nastavak obrazovanja, a u strunom smislu

postizanje kvalifikacije za zvanja koja ukljuuju primjenu znanstvenih spoznaja i metoda. Ovakvotehniko-prirodoznanstveno obrazovanje odgovara na dananje potrebe trita rada u javnom sektoruRH (npr. fakulteti, znanstveni instituti, ministarstva, dravne uprave, javna poduzea) i u privatnomsektoru (npr. poduzea koja se bave proizvodnjom energetskih i mineralnih sirovina, keramike,cementa, graevinska poduzea, itd.) budui da primijenjene geoznanosti postaju sve vaniji faktor uupravljanju procesima u pojaanoj interakciji ovjeka i prirode. Pregled ustanova iz javnog iliprivatnog sektora na kojima rade dipl. ing. geologije koji su studij zavrili u razdoblju 1993-2003.godine prikazan je u tablici 2.

Tablica 2. Pregled ustanova iz javnog ili privatnog sektora na kojima rade dipl. ing. geologije koji sustudij zavrili u razdoblju 1993-2003.godine (podaci dostupni fakultetu za 153 od 255 dipl. ing.geologije)


5/94


Sveuilini studij geolokog inenjerstva i geologije treba obrazovati budueg strunjaka za

kompetentno provoenje geolokih djelatnosti s ciljem: (a) prospekcije i eksploatacije mineralnih ienergetskih sirovina, (b) utvrivanja zaliha podzemne vode i njezine zatite, (c) predvianja geolokih

rizika i istraivanje prirodnih opasnosti (hazarda), (d) planiranja zahvata u okoliu i sanacijeoneienih lokacija, (e) planiranja i nadzora graevinskih projekata za podzemne i nadzemne objektete (f) davanja konzultatntskih usluga.

1. Diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

1.1. Procjena svrhovitosti diplomskog studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovinai geofizika istraivanja s obzirom na potrebe trita rada u javnom i privatnom sektoru

Sveuilini diplomski studij geologije smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanjatreba obrazovati budueg strunjaka za kompetentno provoenje slijedeih geolokih djelatnosti:pronalaenje i procjena mineralnih i energetskih sirovina svih vrsta (industrijski minerali i stijene,rude, nafta, plin, ugljen), izrada elaborata, studija i projekata o mineralnim i energetskim sirovinama,procjena svojstava mineralnih i energetskih sirovina i njihovo ponaanju u industrijskim procesima,prostorno poimanje i interpretacija geolokih, geofizikih i geokemijskih podataka. Steenoobrazovanje trebalo bi biti dobra osnova za fundamentalna i primijenjena istraivanja u struci iosnovno polazite za dalji znanstveno-istraivaki razvoj. Kako se od ovakvog profila strunjakaoekuje da bude osposobljen za upravljanje i gospodarenje resursima, tijekom studija treba dobiti iosnovna znanja iz gospodarstva i zakonodavstva.

S obzirom na potrebe trita rada u javnom i privatnom sektoru u Republici Hrvatskoj (RH),

procjenjujemo da postoji potreba za ovakvim profilom strunjaka. Proizvodnja energetskih mineralnihsirovina ugljikovodika i nemetalnih mineralnih sirovina (npr. arhitektonsko-graevnog kamena,tehniko-graevnog kamena, ljunka, pijeska i ciglarske gline) znaajno pridonosi drutvenom brutoproizvodu RH. Istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina u RH obavlja vie od 350 trgovakihdrutava i obrtnika. Prema podacima Ministarstva gospodarstva u RH se eksploatira 23 vrste mineralnihsirovina na 653 odobrenih eksploatacijskih polja. Ne raunajui povrinu dva eksploatacijska poljaugljikovodika odobrena u epikontinentalnom pojasu Jadranskog mora, ukupna povrina svih odobreniheksploatacijskih polja zauzima 3,89% dravnog teritorija. Od toga najvei dio, priblino 80%, otpada naeksploatacijska polja ugljikovodika. U tablici 3 se navode podaci o eksploatacijskim poljima i istranimprostorima odabranih mineralnih sirovina u RH.

Ustanova Broj dipl. ing. geologijeINA i CROSCO 41Institut za geoloka istraivanja 22Fakulteti i kole 16Dravna uprava 15

Ostali dravni instituti 6Parkovi prirode 5Graevinski sektor 15Ostali privatni sektor 20Inozemstvo 5Hrvatski zavod za zapoljavanje 8

Ukupno 153


6/94


Tablica 3: Eksploatacijska polja i istrani prostori odabranih mineralnih sirovina u RepubliciHrvatskoj (stanje 2002. godine*)

Mineralne sirovine Broj eksploata-cijskih polja

Broj upanija ukojima se obavlja

eksploatacija

Povrinaeksploatacijskih

polja, u km2

Broj istranihprostora

ugljikovodici 57 10 3 404,63 10

arhitektonsko-graevni kamen 77 8 28,16 104

boksit 27 6 495,53 -

karbonatna sirovina zaindustrijsku preradu

13 7 4,04 2

keramike i vatrostalne gline 14 8 5,97 5

sirovine za proizvodnju cementa 16 5 14,15 -

ciglarska glina 51 14 11,83 12

graevni pijesak i ljunak 83 12 25,54 35

tehniko-graevni kamen 255 16 47,29 108

* prema podacima Ministarstva gospodarstva - Uprava za rudarstvo i energetiku

1.2. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenimvjetinama

Sveuilini diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanjana Rudarsko-geoloko-naftnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu osmiljen je na temelju sustavnogistraivanja slinih studijskih programa na europskim i amerikim sveuilitima. Prilikomosmiljavanja programa imao se u vidu izuzetno brz razvoj prirodnih i tehnikih znanosti, pa je uvedenodreeni broj novih kolegija koji se baziraju na suvremenim znanstvenim spoznajama. Uz temeljno

obrazovanje u problematici geologije mineralnih sirovina i geofizikih istraivanja, usvajanjespecijalistikih znanja i posredovanje izmeu teoretskih znanja i praktinih sposobnosti kroz terenski,kabinetski i laboratorijski rad ovaj studijski program potie razvijanje kognitivnih i transferabilnihvjetina nunih za veu uinkovitost i dugoroni profesionalni razvoj, omoguuje ovladavanjeaktualnim informacijskim tehnologijama, potie samostalni rad i cjelovito razmiljanje i suradnjuizvan struke sa strunjacima drugih disciplina. Namjera je da kvalitetnijem studiranju pridonesusutinske promjene kako u organizaciji studija tako i u koncepciji nastave. Promjenom nainjaizvoenja nastave ex cathedra u vie samostalnog rada studenta na konkretnim primjerima izadacima te koncepcijom mogunosti upisa niza izbornih kolegija otvara se podruje formiranjaindividualnih interesa studenata ime se ponovo uspostavlja institucija studiranja, koje se ne sastojisamo od polaganja ispita.

1.3. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih uilita

Predloeni diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanjauvelikoj je mjeri analogan prvom dijelu studijskog diplomskog programa "Economic andEnvironmental Geology" i studijskom diplomskom programu "Applied Geophysics and PetroleumGeology" na Sveuilitu u Leobenu (Austrija) i studijskim programima " Geology of MineralDeposits" i " Applied and Environmental Geophysics" na Comenius Sveuilitu u Bratislavi(Slovaka). Analognost se oituje u strukturi studija (magisterij), izboru kolegija, nainu dodjeljivanjaECTS bodova, kao i nainu organizacije nastave. Slini programi nalaze se i na mnogim sveuilitimau SAD (npr: Colorado School of Mines).

Analogni programi za diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizikaistraivanja su:


7/94


1)University of Leoben, Austria(www.unileoben.ac.at)

-Master Degree Program (Economic Geology, Applied Geophysics and Petroleum Geology)

2)Comenius University, Bratislava, Slovakia,Faculty of Natural Sciences (www.fns.uniba.sk/fns/info/3.php3)

-Master Degree Program in Geology (Geology of Mineral Deposits, Applied andEnvironmental Geophysics)

1.4. Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet (RGNF) visoko je uilite koje uz ostale profile obrazuje istrunjake iz podruja tehnikih znanosti, grana geoloko inenjerstvo, te iz podruja prirodnihznanosti, grana geologija i mineralogija. Na RGNF-u se sada izvodi sveuilini dodiplomski studij izgeologije i sveuilini poslijediplomski studij iz geologije i geolokog inenjerstva.

Sveuilini dodiplomski studij geologije traje 8 semestara odnosno etiri godine. Studij geologijezajedniki je za sve studente do V semestra. U V semestru nudi se izbor dva smjera: Hidrogeologija i inenjerska geologija i Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja.

Na studiju geologije nastava se izvodi putem predavanja, vjebi, seminara, praktikuma, terenskihvjebi, ljetne prakse, konzultacija, sudjelovanjem studenata u strunom i znanstvenom radu i drugimoblicima obrazovanja. Struni i znanstveno-istraivaki rad je sastavni dio nastave kojim se studentrazvija u strunjaka kritiki orijentiranog prema strunim i znanstvenim pitanjima. Studenti se moguukljuiti u rad na strunim, znanstvenim i istraivakim zadacima u okviru strunih i znanstvenihprojekata fakulteta. Zavretkom sveuilinog dodiplomskog studija geologije student stjee naziv

"diplomirani inenjer geologije".

Poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti traje etirisemestra, a za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti traje est semestara. Doktorski studij senastavlja na program magistarskog studija bez izrade i obrane magistarskog rada. Na doktorski studij(V i VI semestar) mogu se izravno upisati kandidati koji su stekli akademski stupanj magistra znanostiiz odnosnog ili drugog odgovarajueg znanstvenog podruja, polja i grane.U skladu s Pravilnikom o utvrivanju znanstvenih podruja (Nar. nov. br. 22/97), studij pripadaznanstvenom podruju prirodnih znanosti i znanstvenom podruju tehnikih znanosti.

Znanstveno podruje prirodnih znanosti, polje geoznanosti, grana geologija i mineralogija, zastupljenoje sa tri smjera:

Petrologija i leita magmatskog i metamorfnog ciklusa Petrologija i leita sedimentnog ciklusa Geologija nafte i plina,

a i znanstveno podruje tehnikih znanosti, polje rudarstvo, nafta i geoloko inenjerstvo, granageoloko inenjerstvo sa tri smjera:

Hidrogeologija Inenjerska geologija Inenjerska geofizika


8/94


Iskustvo u izvoenju navedenih dodiplomskih i poslijediplomskih studija te znanstvene i struneaktivnosti znanstveno-nastavnog osoblja na RGNF-u predstavljaju kvalitetnu osnovu za kompetentnopredlaganje i izvoenje predloenog diplomskog programa geologije, smjer: Geologija mineralnihsirovina i geofizika istraivanja.

1.5. Partneri izvan visokokolskog sustava koji su pokazali interes za sveuilini diplomskistudij geologije, smjer: Geologija leita mineralnih sirovina i geofizika istraivanja

Partneri izvan visokokolskog sustava (gospodarstvo, javni sektor itd.) koji su pokazali interes zasveuilini diplomski studij geologije, smjer: Geologija leita mineralnih sirovina i geofizikaistraivanja su:

Institut za geoloka istraivanja, Zagreb INA Industrija nafte d.d., SD Naftaplin, Zagreb. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Institut graevinarstva Hrvatske Hrvatske vode

1.6. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Studenti u okviru slobodnih izbornih predmeta na diplomskom studiju mogu upisati i neke kolegije izdrugih sveuilinih studija, te tako individualno ojaati interdisciplinarnost svog studiranja.Analognost strukture diplomskog studija geologije, smjer: Geologija leita mineralnih sirovina igeofizika istraivanja sa studijima drugih uilita u Europi prua studentima mogunost studiranjapojedinih semestara i na drugim uilitima.

2. Opi dio

2.1. Naziv studija

Naziv diplomskog studija kojeg predlae RGNF je diplomski studij geologije, smjer: Geologijamineralnih sirovina i geofizika istraivanja.

2.2. Nositelj studija i izvoastudija

Nositelj studija je Sveuilite u Zagrebu, a izvoastudija je Rudarsko-geoloko-naftni fakultetSveuilia u Zagrebu.

2.3. Trajanje studija

Diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja traje dvijegodine (etiri semestra).

2.4. Uvjeti upisa na studij

Uvjeti upisa na diplomski studij geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika

istraivanja su:1) polaganje kvalifikacijskog ispita.2a) mogu se upisati studenti koji su zavrili:


9/94


preddiplomski studij geolokog inenjerstva na RGN fakultetu* jednopredmetni preddiplomski studij geologije na Prirodoslovno-matematikom fakultetu.

2b) dodatno, uz polaganje razlikovnih ispita, mogu se upisati i studenti koji su zavrili: preddiplomski studij rudarstva na RGN fakultetu preddiplomski studij naftnog rudarstva na RGN fakultetu

preddiplomski studij graevinarstva na Gra

evinskom fakultetu Sveu

. u Zagrebu preddiplomski studij geotehnike na Geotehnikom fakultetu Sveu. u Zagrebu.

*studenti koji imaju prosjek ocjena iznad 3,0 oslobaaju se kvalifikacijskog ispita

2.5. Kompetencije koje student stjee zavretkom studija

Zavretkom bilo kojeg od tri diplomska studija geologije/geolokog inenjerstva student stjeesljedee zajednike generike i strune kompetencije:

kognitivne i transferabilne vjetine nune za veu uinkovitost i dugoroni profesionalnirazvoj

solidne prirodoznanstvene osnove solidne osnove iz tehnikih znanosti vladanje aktualnim informacijskim tehnologijama osnovna znanja iz gospodarstva i specifinog zakonodavstva internacionalna mobilnost sposobnost samostalnog rada i cjelovitog razmiljanja i suradnja izvan struke sa

strunjacima drugih disciplina temeljno obrazovanje u geoznanstvenim osnovama; posredovanje izmeu teoretskih znanja

i praktinih sposobnosti kroz terenski, kabinetski i laboratorijski rad teoretsko i praktino razumijevanje kompleksnog sistema Zemlje i uzajamnih djelovanja

izmeu geogenih procesa i antropogenih utjecaja

usvajanje specijalistikih znanja i sposobnost identificiranja relevantnih podruja zaznanstveni i tehniki razvoj, te za daljnji rad u istim upoznavanje s razliitim aspektima geologije i njihovim interakcijama s drugim strukama i

razliitim segmentima drutva.

Dodatno, postoje i kompetencije koje su specifine za svaki od diplomskih programa. Zavretkomstudija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja student bi trebao steistrunost i kompetentnost za obavljanje poslova u okviru dosegnute razine strune kvalifikacijeodnosno za primjenu steenog znanja na struan i profesionalan nain uz sposobnost rjeavanjajednostavnih i sloenih problema u geolokoj struci, prvenstveno u okviru geologije mineralnihsirovina i geofizikih istraivanja ali i u interdisciplinarnom kontekstu. Trebao bi biti struan ikompetentan u pronalaenju i procjeni mineralnih i energetskih sirovina svih vrsta (industrijski

minerali i stijene, rude, nafta, plin, ugljen), u izradi elaborata, studija i projekata o mineralnim ienergetskim sirovinama, u procjeni svojstava mineralnih i energetskih sirovina i njihovom ponaanju uindustrijskim procesima, te u prostornom poimanju i interpretaciji geolokih, geofizikih igeokemijskih podataka. Steeno obrazovanje trebalo bi biti dobra osnova za fundamentalna iprimijenjena istraivanja u struci i osnovno polazite za daljnji znanstveno-istraivaki razvoj.

2.6. Poslovi za koje je student osposobljen nakon nakon zavretka studija

Nakon zavrenog diplomskog studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizikaistraivanja student bi bio osposobljen za strune poslove istraivanja minerala, stijena i mineralnihsirovina za potrebe gospodarstva s ciljem pronalaenja, procjene i eksploatacije mineralnih i energetskihsirovina, te za primijenjena geofizika istraivanja (u istraivanju ugljikovodika i vrstih mineralnihsirovina, u geotehnikim istraivanjima, istraivanjima podzemnih voda i istraivanjima okolia).


10/94


Takoer bi bio osposobljen za izradu dravnih osnovnih geolokih i geokemijskih karata i karatamineralnih sirovina te ustrojavanje i voenje raznovrsnih geolokih informacijskih sustava. Bio biosposobljen za daljnji znanstveno-istraivaki rad na fakultetima ili institutima koji se bave razliitimaspektima istraivanja mineralnih i energetskih sirovina i geofizikim istraivanjima i njihovomprimjenom u definiranju geoloke grae i sastava terena (gravimetrijska, geomagnetska, geoelektrina iseizmika istraivanja). Navedene poslove mogao bi obavljati u okviru gospodarstva(kompanije/dionika drutva za istraivanje mineralnih i energetskih sirovina, geofiziki servisi;graevinska i sirovinska industrija), u dravnim institucijama (npr. Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetnitva, Dravna uprava za zatitu okolia), u javnim poduzeima (npr. Hrvatska elektroprivreda),u organima lokalne uprave (npr. upanijski i opinski uredi), u znanstveno-istraivakim institucijama, uedukacijskim ustanovama i kao samostalni konzultant.

2.7. Preddiplomski studijski programi ustanove predlagaa ili drugih ustanova u RH koji sudovoljni ili djelomino dovoljni za njegovo praenje

Preddiplomski studijski programi Sveuilita u Zagrebu dovoljni za pra

enje diplomskog studijageologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja su:

preddiplomski studij geolokog inenjerstva (RGN fakultet) preddiplomski studij geologije (Prirodoslovno-matematiki fakultet);

Preddiplomski studijski programi Sveuilita u Zagrebu djelomino dovoljni za praenje diplomskogstudija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja su:

preddiplomski studij rudarstva (RGN fakultet) preddiplomski studij naftnog rudarstva (RGN fakultet) preddiplomski studij graevinarstva (Graevinski fakultet) preddiplomski studij geotehnike (Geotehniki fakultet).

2.8. Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija

Zavretkom studija geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanjastudent/studentica stie akademski naziv:magistar/magistra geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja


11/94


3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnihza njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova

DIPLOMSKI STUDIJ GEOLOGIJE, SMJER:

GEOLOGIJA MINERALNIH SIROVINA I GEOFIZI

KA ISTRAIVANJA

7. SEMESTAR PR VJ T ECTS

Veli GEOLOGIJA NAFTE 2 2 1 6

Durn LEITA INDUSTRIJSKIH MINERALA 2 2 1 6

Tiljar SEDIMENTOLOGIJA 3 2 1 7

Lugovi ANALIZE MINERALNIH PARAGENEZA 2 2 5

IZBORNI PREDMET 1 2 1 3

IZBORNI PREDMET 2 2 3

Dragievi MIKROPALEONTOLOGIJA 2 1 3

Bogunovi OSNOVE TLOZNANSTVA 2 1 3

Juttner FIZIKA LEITA FLUIDA 2 1 3

Tomai EKONOMSKA GEOLOGIJA 2 1 3Alajbeg GEOKEMIJA UGLJIKOVODIKA 2 1 3

Dragievi SEIZMOTEKTONIKA 2 1 3

Vrkljan D., Gali RUDARSKO PRAVO I PROPISI 2 3

13 9 3 30


Veli ISTRAIVANJE LEITA NAFTE 2 2 1 6

Durn ISTRAIVANJE LEITA MINERALNIH SIROVINA 2 2 1 6

Tomai TEHNIKA PETROGRAFIJA 2 2 2 1 6

umanovac GEOFIZIKA ISTRAIVANJA 2 2 1 6



Durn RUDNA MIKROSKOPIJA 1 2 3

Tomai LEITA GRAEVINSKIH MATERIJALA 2 1 3

Kavedija, Simon IZRADA BUOTINA I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA 2 1 3

Seen RAZRADA LEITA FLUIDA 2 1 3

Aljinovi METODE ISTRAIVANJA SEDIMENATA 1 2 3

Prelogovi GEOLOGIJA KVARTARA 2 3

Prelogovi GEOLOKO KARTIRANJE 2 1 1 1 3

Prelogovi STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA 1 1 3

12 10 4 33

LJETNA PRAKSA (20 dana)


Hernitz, Safti DUBINSKO KARTIRANJE 2 3 6Slovenec, Durn MINERALOGIJA GLINA 2 2 5Lugovi, Vrkljan M.,Slovenec INSTRUMENTALNE ANALITIKE METODE 2 1 4




Tiljar, Aljinovi PRIMIJENJENA SEDIMENTOLOGIJA 2 2 5

umanovac, Safti SEIZMIKA I SEKVENCIJSKA STRATIGRAFIJA 2 2 5

DurnGEOKEMIJSKA PROSPEKCIJA LEITA MINERALNIHSIROVINA 2 2 5

Garai GEOKEMIJA OKOLIA 2 2 5

Durn, Slovenec MINERALOGIJA OKOLIA 2 2 5

Slovenec GEOARHEOLOGIJA 2 2 5

Lugovi TEFROKRONOLOGIJA KVARTARA 2 2 5


12/94


Baani GEOINFORMATIKA 2 2 5

Marjanovi-Kavanagh, Jeli DALJINSKA ISTRAIVANJA 2 2 5

Pfaff, Hernitz GEOSTATISTIKA 2 2 5

12 12 30


Dragievi

REGIONALNA GEOLOGIJA 2 1 3


Safti REGIONALNA GEOLOGIJA NAFTE 2

Rajkovi POSLOVNO UPRAVLJANJE 2

MAGISTARSKI RAD 12 8 25

4 12 9 30

PR - predavanja, VJ - vjebe, T terenska nastava

3.2. Opis svakog predmeta

Opis predmeta koji sadri slijedee informacije: okvirni sadraj predmeta razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet oblici provoenja nastave i nain provjere znanja popis literature potrebne za studij i polaganje ispita popis literature koja se preporuuje kao dopunska bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue

obrazloenje nain polaganja ispita nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula.


13/94


DIPLOMSKI STUDIJ GEOLOGIJE, SMJER:GEOLOGIJA MINERALNIH SIROVINA I GEOFIZIKA ISTRAIVANJA


Veli GEOLOGIJA NAFTE 2 2 1 6

Durn LEITA INDUSTRIJSKIH MINERALA 2 2 1 6

Tiljar SEDIMENTOLOGIJA 3 2 1 7

Lugovi ANALIZE MINERALNIH PARAGENEZA 2 2 5



Dragievi MIKROPALEONTOLOGIJA 2 1 3

Bogunovi OSNOVE TLOZNANSTVA 2 1 3

Juttner FIZIKA LEITA FLUIDA 2 1 3

Tomai EKONOMSKA GEOLOGIJA 2 1 3

Alajbeg GEOKEMIJA UGLJIKOVODIKA 2 1 3

Dragievi SEIZMOTEKTONIKA 2 1 3

Vrkljan D., Gali RUDARSKO PRAVO I PROPISI 2 3

13 9 3 30



14/94


Obrazac 1SVEUILITE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET

NAZIV PREDMETA: Geologija nafte

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):Dr. sc. Josipa VELI, red. prof., Sveuilite u Zagrebu

NAZIV STUDIJA: Diplomski studij geologije - Geologija mineralnihsirovina i geofizika istraivanja

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO

IZVOANASTAVE

(upisati nastavnika iliasistenta)Predavanja 2 Dr. sc. Josipa Veli, red. prof.

Vjebe 2 Dr. sc. Josipa Veli, red. prof.

Terenske vjebe (u satima; jedan danterena je 0,5 sati)

1 Dr. sc. Josipa Veli, red. prof.

ECTS 6

OKVIRNI SADRAJ PREDMETA (10001500 slovnih mjesta):

Predavanja. Proizvodnja i rezerve nafte i plina u svijetu i u Hrvatskoj. upljikavost:prvotna i drugotna,podjela vrsta upljikavosti u geologiji nafte, metode odreivanja. Propusnost:prvotna i drugotna,prema broju prisutnih fluida, odreivanje. Odnos upljikavosti i propusnosti. Sastav i znaajke leinihfluida: ugljikovodici, neugljikovodici, elementarne i skupinske analize, tehnoloke analize,geokemijski fosili.. Podrijetlo ugljikovodika:anorganske, organske i suvremena teorija postankanafte; uvjeti nakupljanja i ouvanja organskih tvari u sedimentima; oksini i anoksini okolii.Kerogen, odreivanje tipa i kakvoe. Matine stijene; odreivanje zrelosti matinih stijena; opashema nastajanja nafte i plina u odnosu na termalnu zrelost matinih stijena. Migracija i nakupljanjeugljikovodika. Svaka od navedenih tema sadri primjere iz Hrvatske. Geologija nafte Hrvatske:povijest uporabe i istraivanja ugljikovodika, hrvatski dio Panonskog bazena i podmorja Jadrana,priobalna zona (kopno i otoci)-Dinaridi.Vjebe. Auditorne vjebe: samostalno rjeavanje praktinih zadataka na osnovi predloaka nainjenihprema sadraju predavanja. Konstrukcija, tj. izrada litofacijesnih i strukturnih karata. Utvrivanje

elemenata vanih za ocjenu odnosa vode, nafte i plina, te za veliinu zatvaranja ugljikovodika unutarrazliitih struktura i razliitih tipova zamki, izrada odgovarajuih grafikih priloga. Proraun zaliha

nafte i plina. Izrada i prikaz barem 2 seminarska rada iz ponuenih tema.Terenske vjebe: upoznavanje s radom u razliitim naftnogeolokim i naftnim laboratorijima,poglavito u INA-Naftaplinu; uzorkovanja stijena i fluida, priprema uzoraka, obrada uzoraka,laboratorijski procesi, interpretacija rezultata. Moebitni samostalni rad. Pisanje izvjea.RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnih

mjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Stjecanje znanja i vjetina iz geologije nafte prema najnovijim postignuima iz svijeta i Hrvatske, kojasu potrebna za ukljuivanje studenata-buduih inenjera u sve aspekte istraivanja i pridobivanjanafte, plina, kondenzata, geotermalnih voda i voda velike tehnoloke kakvoe te profesionalnuinterakciju s inenjerima srodnih struka u timskome radu.


15/94


OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):Osim praenja redovitosti pohaanja nastave (predavanja i vjebi), prigodom predaje rijeenihsamostalnih zadataka obavljat e se kolokviji. Nakon iznoenja seminarskih radova omoguit e serasprava za sve nazone (studenti i nastavnik). Kolokviji i seminarski radovi bit e ocjenjivani to ese kod zavrnog ispita uzeti u obzir s dominantnom teinom sa 75%.OBVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):

rsen, A.I. (1967): Geology of Petroleum. W. H. Freeman and company. 639 str., San Francisco andLondon.

2. Monicard, R. P. (1980): Properties of Reservoir Rocks: Core Analysis. Gulf publishing Company.Book Division. 168 str., Houston, London, Paris, Tokyo.

3. Roehl, P. O. & Choquette, P. W. (eds.)(1985): Carbonate Petroleum reservoirs. Springer-Verlag,

622 str., New York, Berlin, Heidelberg, Tokyo.

4. Barwis, J. H., McPherson, J. G. & Studlick, J. R. J. (eds)(1990): Sandstone Petroleum reservoirs.Springer-Verlag. 583 str., New York.

5. Veli, J. (2005): Odabrana poglavlja iz geologije nafte. Rukopisni materijal za skriptu.

6. Greti, Z. i Bobi, D. (2002): Od paklina do naftnih polja. INA-industrija nafte d.d. Naftaplin. 341str., Zagreb.

7. Frick, T.C. (1984): Prirunik o iskoritavanju naftnih leita. I. II. III. Nafta. Zagreb.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):1. Bari, G. (1990): Uvod u naftnu geokemiju. INA-Naftaplin, str. 89, Zagreb.

2. Galloway, W.E. & Hobday, D. K. (1996): Terrigenous Clastic Depositional Systems. Springer-Verlag, 489 str., Berlin Heidelberg.

3. Miall, A. D. (1997): The Geology of Stratigraphic Sequences. Springer-Verlag. 433 str., BerlinHeidelberg.

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moesastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):Usmeno polaganje ispita s elementima pisanog naina polaganja rjeavanje zadataka pomou crtea,grafiko tumaenje kao dio odgovaranja na pitanja.NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOGA PREDMETA:

Praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta osigurati e se putem anonimne studentskeankete. Anketa koja e se provoditi na kraju svakog semestra ima za cilj evaluirati nastavnika(kvaliteta izvoenja nastave) te sadraj i koncepciju predmeta.

Vlastoruni potpis nastavnika:


16/94



NAZIV PREDMETA: Leita industrijskih minerala

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):dr. sc. Goran Durn, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNOIZVOANASTAVE(upisati nastavnika ili

asistenta)Predavanja 2 Goran Durn

Vjebe 2 Goran Durn


1 Goran Durn

ECTS 6


Definicija pojmova: (1) rudni mineral i (2) industrijski mineral. Klasifikacije industrijskih minerala.Agregati i njihova primjena. Fizikalno-kemijski uvjeti nastanka leita gline. Industrijske gline:

kaolini, bentoniti, sepiolit i paligorskit. Mineralogija i geologija leita kaolina. Mineralogija igeologija leita bentonita. Graevinarske gline. Primjena glina u industriji. Fizikalno-kemijski uvjetinastanka leita boksita. Lateritni i krki boksiti. Primjena boksita u industriji. Leita hrizotil azbesta.Primjena azbesta u industriji. Leita talka. Primjena talka u industriji. Leita tinjaca. Primjenatinjaca u industriji. Leita feldspata. Primjena feldspata u industriji. Kvarcne mineralne sirovine.Leita kvarcnih kristala. Leita kvarcnih pijesaka i pjeenjaka. SiO2 kao kemijski i biogenisediment. Leita diatomita i flinta. Primjena kvarcnih mineralnih sirovina u industriji. Fizikalno-kemijski uvjeti nastanka evaporita. Leita gipsa i anhidrita. Leita halita, silvina, sode, borata i Mg-soli. Primjena mineralnih sirovina iz skupine evaporita u industriji. Leita barita. Primjena barita uindustriji. Fizikalno-kemijski uvjeti nastanka fosfata. Leita apatita i fosforita. Primjena fosfata uindustriji. Leita sumpora. Primjena sumpora u industriji. Fizikalno-kemijski uvjeti nastanka zeolita.Leita zeolita. Primjena zeolita u industriji. Pigmenti i njihova primjena u industriji. Leita grafita.Primjena grafita u industriji. Petrurke stijene i njihova primjena u industriji.

Vjebe e biti organizirane kao auditorne vjebe i terenske vjebe. U okviru auditornih vjebi studentisamostalno rjeavaju zadatke na temelju zadane problematike (ekonomska geologija nemetalnihmineralnih sirovina Republike Hrvatske; kaolinske gline sjeveroistonog Eifela i Donjeg Porajnja,Njemaka; geneza Chubut River Valley kaolinskih leita, Argentina i njihova industrijska primjena;gornjokredna bentonitna leita u Campos Basin, Brazil; odreivanje udjela minerala u srednjemuzorku gline na temelju rezultata kemijske i rentgenske analize; koncentracija oneiivaa (F, S, Cl) uglinama koje se koriste u talijanskoj opekarskoj industriji; opekarska i keramika industrija: osnovniprincipi; lateritni miocenski boksiti Njemake; povrinsko raspadanje granita i postanak leitakvarcnog pijeska; mineralne sirovine u staklarskoj industriji; mineralne sirovine za proizvodnju

refraktornih materijala; mineralne sirovine u proizvodnji cementa; mineralne sirovine upoljoprivrednoj i kemijskoj industriji). U okviru terenskih vjebi posjetiti e se leite gline u okolici


17/94


Ilovca (Karlovac) koja se eksploatira za potrebe opekarske industrije i upoznati sa postupkomproizvodnje opeke. Posjetiti e se leite kvarcnog pijeska u okolici Lipika koje se eksploatira zapotrebe staklarske industrije Lipik i upoznati sa procesom proizvodnje stakla.

RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnihmjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Cilj predmeta je upoznavanje s fizikalno-kemijskim i geolokim uvjetima nastanka leita najvanijihindustrijskih minerala i njihovom primjenom u industriji. Student bi trebao biti struan i kompetentanza pronalaeje i procjenu leita industrijskih minerala te dobiti osnove o njihovoj primjeni uindustriji.OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):U okviru auditornih vjebi student je obavezan izraditi dva seminarska rada na zadanu temu i izai triputa na kolokvij.OBVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):

1.Manning, D.A.C. (1995): Introduction to industrial minerals, Chapman & Hall, 276s.

2. Harben, P. W. & Kuvart, M. (1997): Industrial minerals-A global geology, Industrial MineralsInformation, 476s.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):1. Evans, A. M. (1993): Ore geology and industrial minerals, Blackwell Science Publications, 389s.

2. Kuvart, M. (1984): Industrial minerals and rocks, Academia, Praha, 454s.3. Chang, L. L. Y. (2002): Industrial mineralogy, Prentice Hall, 472.

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moesastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):Ispit se polae usmeno. U konanoj ocjeni ocjene iz dva seminarska rada nose 25%, ocjena izauditornih i terenskih vjebi 25%, ocjene iz tri kolokvija 25%, a ocjena iz usmenog ispita 25%.Student je svojim radom tijekom semestra zasluio 75% konane ocjene.NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOGA PREDMETA:

Praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta osigurati e se putem anonimne studentskeankete. Anketa koja e se provoditi na kraju svakog semestra ima za cilj evaluirati nastavnika

(kvaliteta izvoenja nastave) te sadraj i koncepciju predmeta.



18/94



NAZIV PREDMETA: Sedimentologija

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):akademik Josip Tiljar, red. prof., Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOANASTAVE(upisati nastavnika ili asistenta)

Predavanja 3 akademik Josip Tiljar, red.prof.

Vjebe 2 dr. sc. Dunja Aljinovi, doc.


1 akademik Josip Tiljar, red. prof.,dr. sc. Dunja Aljinovi, doc.,dipl. ing. Uro Barudija,zn.novak

ECTS 7


Puzanja, klizanja, rotacijska klizanja (slampiranja) taloga i gravitacijski tokovi: zrnski, debritni,

muljni i turbiditni tokovi male i velike gustoe. Taloni procesi agradacijom, progradacijom iretrogradacijom, onlap-transgresivno i offlap-progradacijsko regresivno taloenje. Definicija i podjelaokolia taloenja, facijesa, litofacijesa i biofacijesa i njihove fizikalne, kemijske i bioloke znaajke.Talone sekvencije, sekvencijske granice, taloni sustav niskog stanja - LST, taloni sustav visokogastanja - HST, transgresivni taloni sustav TST, talozi niske i visoke razine i transgresivni talozi.Parasekvencije ili ciklusi s obzirom na trajanje i mehanizme taloenja, megasekvencije i ciklinasedimentacija.

Kontinetalni i prijelazni okolii taloenja klastinih sedimenata: taloenje u pjeanimpustinjama, obalni eolijaniti i les; glacijalni okolii taloenja. Fluvijalni (aluvijalni) okolii taloenja:aluvijalne lepeze, prepletene i meandrirajue rijeke. Jezerski i movarni okolii taloenja: talonisutavi u otvorenim, zatvorenim i slanim jezerima i movarama. Taloenje na deltnoj ravnici i eludelte s prevlau fluvijalnih uvjeta i prevlau plimnih struja. Taloenje u prodelti. Marinski okolii

taloenja: okolii klastinih obala (ala) u uvjetima humidne i aridne klime. Podjela i ope znaajkeokolia taloenja na niskoenergijskom i visokoenergijskom elfu s taloenjem siliciklastinogdetritusa. Dubokomorski klastini okolii taloenja: taloenje na podmorskim padinama, facijesslampova i klizita, debrita, krupnozrnastih, pjeanih i muljnih turbidita, konturita, dubokomorskelepeze i talozi bazenskih ravnica.

Uvjeti i okolii taloenja i facijesi karbonatnih i evaporitnih sedimenata: karbonatneplatforme, ciklika sedimentacija, karbonatni ciklusi i sekvencije. Plitkomorski karbonatni platformnitaloni sustavi: znaajke vadozne zone i karbonatnih stijena izloenih pradavnom okravanju iemerzijama; periplimni, potplimni i lagunski okolii taloenja; obalni visokoenergijski i grebenskiokolii taloenja. Dubljevodni i pelagini okolii taloenja vapnenaca: karbonatne padine, debriti iresedimentirani karbonati (karbonatni turbiditi). Pelagini okolii.Uvjeti taloenja evaporitnihsedimenata na klastinim obalama, obalnim sabkhama i aridnim plajama, te sabkhama i lagunama skarbonatnom sedimentacijom.Vjebe su dijelom auditorne, a dijelom u praktikumu, te terenske vjebe.


19/94


RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnihmjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Postiu se znanja potrebna pri kompleksnim istraivanjima opih sedimentolokih znaajkisedimentnih stijena, leita nafte i plina, kao i mineralnih sirovina sedimentnoga ciklusa. Stijeu sevjetine za izrade detaljnih geolokih stupova, izdvajanja sekvencija pokrupnjavanja, positnjavanja ipodebljavanja na primjerima sedimenata razliitih talonih okolia klastinih sedimenata, kao isekvencija, parasekvencija i ciklusa opliavanja navie, ciklusa pokrupnjavanja i positnjvanja navie uplitkomorskim karbonatnim i evaporitnim sedimentima, odnosno analize i prepoznavanja litofacijesnihznaajki resedimentiranih karbonata na padinama i bazenskom dnu.OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):

- seminarski rad iz sedimentologije klastita i- seminarski rad iz sedimentologije karbonatnih ili evaporitnih sedimenata- usmeni ispit

OBVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):

1. Tiljar, J. (2004): Sedimentologija klastinih i silicijskih taloina (V dio).- Institut za geolokaistraivanja, Zagreb, 426 str.

2. Tiljar, J. (2001): Sedimentologija karbonata i evaporita (III dio).-Institut za geoloka istraivanja,Zagreb, 375 str.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):

1. Reading, H. G. (ed.) (1986): Sedimentary Environments and Facies.-Blackwell Sci. Pub.,Oxford, 615 p.

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,

pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moesastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):50% ocjene iz dva seminarska rada i 50% ocjene usmenog ispita

NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOGA PREDMETA:




20/94



NAZIV PREDMETA: Analize mineralnih parageneza

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):Dr. sc. Boko Lugovi, izvanredni profesor, Rudarsko-geolokonaftni fakultet


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII.


asistenta)Predavanja 2 Boko Lugovi

Vjebe 2 Boko Lugovi, Branimiregvi

Terenske vjebe (u satima; jedan danterena je 0,5 sati)ECTS 5


Primarne magmatske mineralne parageneze i originalne mikrostrukture (npr. granofirna, mirmekitna,

pertitna, krute otopine i sl.). Multikomponentni fazni sustavi relevantni za postanak primarnihparageneza karakteristinih za felzitne, intermedijarne, mafitne i ultramafitne magmatske stijene.Postekvilibracijske i postkonsolidacijske promjene primarnih magmatskih minerala i postanaksekundarnih parageneza: (1) resorpcijske i kasnomagmatske subsolidus reakcije, (2) hidrotermalnealteracije i (3) promjene uslijed troenja. Precizna klasifikacija i nomenklatura magmatskih stijena natemelju mikrostruktura, primarnih i alteriranih parageneza.

Preinaka struktura i tekstura u protolitima i stvaranje primarnih metamorfnih mineralnih parageneza userijama stijena: (1) progresivne metamorfne mineralne parageneze i (2) retrogradne metamorfnemineralne parageneze. Polimetamorfoza i stvaranje viestrukih generacija metamorfnih parageneza.Reliktne mineralne parageneze. Relativne starosti metamorfnih parageneza i rekonstrukcija redoslijedazbivanja. Deformacijske mikrostrukture u stijenama s krtim mineralima. Duktilne deformacije. Precizna

klasifikacija i nomenklatura metamorfnih stijena.Vjebe se odravaju u praktikumu pri emu studenti samostalno u mikroskopskim preparatimaanaliziraju i interpretiraju strukturna obiljeja i mineralne parageneze po skupinama intruzivnih,efuzivnih i ilnih magmatskih stijena (felzitne, intermedijarne, mafitne i ultramafitne) i strukturnaobiljeja i mineralne parageneze u serijama metamorfnih stijena (serija termalno metamorfoziranihstijena, serija dinamotermalno metamorfoziranih stijena) i dislokacijskim metamorfnim stijenama.RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnih

mjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Cilj predmeta je dati teorijsku podlogu za virtualno razluivanje razliitih generacija paragenetskihminerala u uzorku magmatske ili metamorfne stijene, za uoavanje i objanjenje mikrostrukturnih imikroteksturnih znaajka stijene radi petrogenetske interpretacije slijeda dogaanja, precizneklasifikacije, ocjene kakvoe stijene i odreivanje taktike daljnjeg istraivanja sofisticiranimanalitikim metodama.


21/94


OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):Radi praenja kontinuiranog rada i postignua studenata polau se dva kolokvija. Svaki uzorak stijene,ija se determinacija daje u pismenom obliku, predstavlja pojedinani zadatak koji se ocjenjuje.OBVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):

1. Hibbard, M. J. (1995): Petrography to petrogenesis. Prentice Hall, New Jersey, 587 str.2. Williams, H., Turner, F.J. & Gilbert, Ch. M. (1985): Petrography. An introduction to the study of

rocks in thin sections. W.H. Freeman and Company, San Francisco, 406 str.

3. MacKenzie, W. S., Donaldson, C. H. & Guilford, C. (1987): Atlas of igneous rocks and their textures.Longman Scientific and Technical, Essex, 148 str.

4. Yardley, B. W. D., MacKenzie, W.S. & Guilford, C. (1990): Atlas of metamorphic rocks and theirtextures. Longman, Essex, 120 str.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi

rauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):1. Bard, J. P. (1986): Microtextures of igneous and metamorphic rocks. Dordrecht ; Lancaster, 264 str.2. Mackenzie, W. S. & Adams, A. E. (1995): Minerale und Gesteine in Dnnschliffen. Ferdinand

Enke Verlag, Stuttgart, 191 str.

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moesastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):Tijekom odravanja nastave kroz poloene kolokvije i pismene izratke ostvari se 2/3 ocjene ispita apreostali dio dobije se usmenim ispitom.NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOGA PREDMETA:




22/94



NAZIV PREDMETA: Mikropaleontologija

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):dr. sc. Ivan Dragievi, red. prof., Sveuilite u Zagrebu


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII


asistenta)Predavanja 2 Ivan Dragievi

Vjebe 1



Pojam i zadaci mikropaleontologije. Nain uzorkovanja i preparacije mikrofosila. Morfologija,organizacija, nain ivota, te taksonomija i evolucija najvanijih skupina kroz geoloku prolost.

Vanost mikro i nanofosila u istraivanjima ugljikovodika.RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnih

mjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Cilj kolegija je prepoznavanje i odreivanje mikrofosila (foraminifere, ostrakodi, konodonti,vapnenake alge, vapnenaki nanoplankton, silikoplankton i dr, te specifinih dijelova makrofosila injihovo vrednovanje u biostratigrafiji i istraivanju ugljikovodika.OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):Tijekom vjebi predviena su 4 kolokvija iz prepoznavanja mikrofosila te zavrni kolokvij prije ispita.


1.Haq, B.U.& Boersma, A. (1998): Introduction to Marine Micropaleontology. Elsevir, New York.2.Brasier, M. D. (1985): Microfossils. G. Allen & Uniwin Ltd., London.DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,

pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moesastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):


23/94


Polaganje ispita je usmeno. Na rezultat ispita snano utjeu ocjene iz kolokvija tijekom vjebi i znanjena zavrnom kolkviju koji je uvjet za pristupanje ispitu.NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOGA PREDMETA:




24/94



NAZIV PREDMETA: Osnove tloznanstva

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime iprezime, te visoko uilite za svakog nositelja):Redoviti profesor u trajnom zvanju Matko Bogunovi, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

NAZIV STUDIJA: Diplomski studij geologije Geologija mineralnihsirovina i geofizika istraivanja

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII


asistenta)Predavanja 2 Prof.dr.sc. Matko Bogunovi

Vjebe 0,7 Mr.sc. Aleksandra Bensa

Terenska nastava (u satima; jedan danterena je 0,5 sati)

0,3 Mr.sc. Aleksandra BensaProf.dr.sc. Matko Bogunovi

ECTS 3


Tlo i zemljite. Uloga tla. Postanak tla-faktori i procesi. Morfologija tla. Pedofizikalna svojstva(tekstura, struktura, konzistencija, poroznost, gustoa, voda i vodni reim, zrak tla, toplina tla).

Pedokemijska svojstva (sorpcija, organska tvar i humus, adsorpcijski kompleks, reakcija tla, kvalitetatekue faze, bioloka svojstva tla). Sistematika tla (lanovi pedosfere u terestikim i semiterestikimuvjetima). Vrednovanje tala u biljnoj proizvodnji, za inenjerske potrebe, za prostorno i krajobraznoplaniranje, u ekologiji.RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnih

mjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Upoznavanje studenata s tlom kao troinom stijene i stanita za biljnu proizvodnju, temeljnicom zainenjerske potrebe, prostorno i krajobrazno ureenje i ekolokim faktorom prostora.OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,

projektne zadatke i dr.):Pohaanje zbirki tala i stijena. Obrada putem seminarskih radova.


1. kori, A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti,Zagreb2. kori, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb3. kori, A. (1985): Prirunik za pedoloka istraivanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb4. Brady, N.C., Ray, W.R. (2002): The nature and Properties of Soil, New YersyDOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):


25/94


1. Mckenhausen, E. (1994): Die bodenkunde, Frankfurt/Meine2. iri, M. (1987): Pedologija, Sarajevo3. Anti, M., Avdalovi, V., Jovi, N. (1986): Pedologija, Beograd4. Bogunovi, M. (1994): Pedoloko kartiranje, Zavod za pedologiju (skripta)

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moesastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):Kolokvij, seminari, testovi, usmeno





26/94



NAZIV PREDMETA: Fizika leita fluida

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):prof. dr. sc. Ivanka Jttner, Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Zagreb,Pierottijeva 6,


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO

IZVOANASTAVE

(upisati nastavnika iliasistenta)

Predavanja 2 prof. dr. sc. Ivanka Jttner

Vjebe 1 prof. dr. sc. Ivanka Jttner


-

ECTS 3


Definiranje leine sredine. Osnovna fizikalna svojstva leinih fluida (nafte, plina, vode). Osnovna

fizikalna svojstva leinih stijena. upljikavost i propusnost stijena u svim oblicima. Kompresibilnostleine sredine. Faktor formacije. Zasienje stijene vodom. Elektrika svojstva stijena. Kapilarnasvojstva, moivost, meupovrinske napetosti, interakcije fluida i stijena. Protjecanje fluida krozupljikavi prostor. Darcy-ev zakon, reimi protoka: linearni i radijalni protok plina i kapljevine.Utjecajsila stresa na svojstva stijena. Klasifikacija naftnih i plinskih leita. Metode pridobivanjaugljikovodika (primarne, sekundarne, tercijarne). Prirodni leini reimi. Leini energetski sustav,fazno ponaanje jednofaznih i dvofaznih sustava. Volumetrijski koeficijenti.RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnih

mjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):U okviru kolegija prezentiraju se fizikalno kemijske osnove naftnog inenjerstva, petrofizikalnasvojstva stijena, hidrodinamiko protjecanje fluida u poroznoj sredini, te kemijsko-fizikalna itermodinamika svojstva prirodnih ugljikovodinih smjesa. Sadraj kolegija daje studentima temeljna

znanja koja su im potrebna u njihovom buduem radu.OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):Kolokviji, seminarski radovi.


1. Bradley, H.B. (Editor) (1987): Petroleum Engineering Handbook, SPE of AiME, Richardson.2. Frick, T. (1986): Prirunik o iskoritavanju naftnih leita, (dio 1,2 i 3) Posl. zajedn. Nafta,

Zagreb.3. Standing, M.B. (1977): Volumetric and Phase Behaviour of Oil Field Hydrocarbon Systems,SPE of AiME, Dallas.


27/94


4. Pisani materijal za predavanja iz kolegija Fizika leita fluida, Jttner, I., 2005.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):1.Tiab D., Donaldson E.C. (1996.), Petrophysics Theory and Practice of Measuring Reservoir Rock

andFluid Transport Properties, Gulf Publishing Company, Book Division, Houston, Texas, USA, 706.2.Amyx, J.W., Bass, JR., D.M., Whiting, R.L., (1960.), Petroleum Reservoir Enigineering Physical

Properties, McGraw Hill Book Company, New York, Toronto, London, 598.3.4.5.NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moesastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):Kolokviji, seminarski radovi, usmeno.





28/94



NAZIV PREDMETA: Ekonomska geologija

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):Znanstveni savjetnik, Ivan Tomai, redoviti profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII


asistenta)Predavanja 2 Ivan Tomai

Vjebe 1 Ivan Tomai



Pojam i zadaa ekonomske geologije, te definicije vanijih pojmova. Ekonominost eksploatacije iprerade (utjecaj inovacija). Primjena mineralnih sirovina. Potrebe za mineralnim sirovinama. Utjecaj

eksploatacije na bilannost mineralnih sirovina. Tehniko-ekonomska ocjena, naturalni i vrijednostipokazatelji. Stupanj istraenosti i gustoa istranih radova. Vanost tehniko-tehnolokih svojstavamineralne sirovine. Koritenje ekstrapolacije i analogije kod proirenja zaliha rezervi. Zalihe i rezervemineralnih sirovina, Mc Kelveyev blok. Horizontalna i vertikaln os Mc Kelveyevog bloka. Primjerdijagrama planiranja opskrbe iz poznatog rudnog podruja za pokrivanje odreene potranje.Subjektivnost pogleda i procjena zaliha, Zwartendykov crte. Procjena i vjerojatnost zaliha mineralnihsirovina (dijagram probability-quantity). Vjerojatnost postojanja odreenih koliina nafte (procjene 7sestara sedam vodeih naftnih kompanija. Svjetska politika i mineralne sirovine. Rimski klub.Ekoloka ogranienja. Burze, banke i mineralne sirovine. Trita. Cutoff-grade. Lyskys law.Gospodarenje uranskim sirovinama, dijagram dravnih zaliha iz STOK FILE-a SAD-a. Karteli.Trokovi proizvodnje nafte u svijetu. Faze geolokih istraivanjai i razvoja rudnika. Algoritam i shema

geolokih istraivanja. ivotni ciklus rudarskih operacija. Vrednovanje rezervi. Ekonomska ocjenaleita mineralnih sirovina. Ocjenjivanje vrijednosti rudarskih tvrtki. Feasibility study. Prognoziranjeregionalnih zaliha tj. rezervi mineralnih sirovina. Ekspertni sustavi. Razvoj metodologije procjeneleita i zaliha mineralnih sirovina.Vjebe:

1. Auditorne (praktini i teorijski zadaci i programi).

RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnihmjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Upoznavanje studenata s onim elementima ekonomije i gospodarenja koji su u najuoj vezi sistraivanjem, eksploatacijom, koritenjem mineralnih sirovina i tritem. Upoznavanje studenata sfilozofijom istraivanja i gospodarenja mineralnim sirovinama jedne zemlje. Definiranje prostora u

kojem treba i moe djelovati mladi strunjak na lokalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini.


29/94


OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):Uvoenjem seminarskog rada.Uvoenjem projektnog zadatka.Provjera u tijeku nastave, seminara i rada na projektu (interaktivno).OBVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):

1. Tomai, I. (2003): Gospodarenje mineralnim sirovinama (skripta).2. Znanstveni i struni lanci (fotokopirani materijal).DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):1. Izraeni primjeri projekata istraivanja i ekonomske ocjene leita mineralnih sirovina.2. Internet (pregled udjela i vanosti mineralnih sirovina u ekonomijama pojedinih zemlja).

NA

IN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe

sastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):Temeljem seminarskog rada.Temeljem rada na projektnom zadatku.Interaktivno kroz nastavu, seminarski rad i projektne zadatke.Usmeno na kraju.NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOGA PREDMETA:




30/94



NAZIV PREDMETA: Geokemija ugljikovodika

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):

Nasl. izv. prof. dr.sc. Ana Alajbeg


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII


asistenta)Predavanja 2 Ana Alajbeg, nastavnik

Vjebe 1 Ana Alajbeg, nastavnik

Terenske vjebe (u satima; jedan dan terenaje 0,5 sati)ECTS 4


Predavanja

Taloenje i uvjeti ouvanje organskog karaktera biomase kao prekursora nafte i plina. Dijageneza,katageneza i metageneza organske tvari u geolokim slojevima. Uvjeti i procesi transformacije:biomasa- kerogen bitumen nafta plin. Sastav i struktura biomase, struktura i tipovi kerogena,organski facijes. Karakterizacija naftnomatine stijene: genetski potencijal tvorbe tekuihugljikovodika, zrelost, rasprostiranje. Primarna, sekundarna i tercijarna migracija ugljikovodika ugeolokim slojevima. Akumulacija ugljikovodika u zamke, ouvanje i alteracije u zamci. Sastav isvojstva bitumena, nafte, kondenzata, plina vlanog i suhog (dijagenetskog i metagenetskog) igeoloka uvjetovanost sastava i svojstava. Biomarkeri: podrijetlo, struktura i tipovi, izvoenjegeokemijskih parametara o dobi i o okoliu taloenja, o zrelosti i o stupnju biodegradacije. Korelacijepo srodnosti naftnomatina stijena - naftnomatina stijena, naftnomatina stijena - nafta, nafta nafta.

Naftni sistem (Petroleum System): koncept, elementi i procesi, korelacije, identifikacija,rasprostiranje, prosudba izdanosti i prospekcija potencijalnih buotina, modeliranje naftonosnogbazena. Vjerojatnost taloenja naftnomatinih stijena kroz geoloku povijest; globalna raspodjelanaftnomatinih stijena i globalna raspodjela nalazita nafte i plina. Naftnogeokemijske karakteristikePanonskog bazena i Dinaridsko-jadranskog pojasa i razlozi.

Vjebe

Odabir i priprema uzorka, ekstrakcije, separacije, CHNS, AA, 13C i D, pirolize (protona, autoklavza umjetno sazrijevanje, Rock-Eval), mikroskopija, LC, HP LC, GC, GC-MS, IR, NMR, UV/VIS

Evaluiranje laboratorijskih podataka i izvoenje naftno-geokemijskih parametara, izradageokemijskog stupa podataka, korelacije geokemijskih i geolokih stupova podataka, procedura za

naftni sistem (Petroleum System)


31/94


RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnihmjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):

Cilj kolegija je upoznavanje s geokemijskim postupcima koji slue za poveanje uspjenosti kodistraivanja nafte i plina. Stjeu se spoznaje o zakonitostima ouvanja, pojave i rasprostiranjaugljikovodika u geolokim slojevima i o geokemijskoj metodici predvianja akumulacijaugljikovodika.

OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osim pohaanjanastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata i praenje njihovih

postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):Kolokviji i seminarski rad


1. Killops, S and V. Killops(2004): Introduction to Organic Geochemistry. Blackwell Science, 408 p.,Oxford.

2. Peters, K.E. and M.G. Fowler (2002): Aplications of Petroleum Geochemistry to Exploration andReservoir Management. Organic Geochemistry, 33, 5-36.

3 Magoon, L. B. and E. A. Beaumont (2004): Petroleum Systems, in Exploring for Oil and Gas Traps,III /4- III/34 (E.A. Beaumont and N. H. Foster, Eds). AAPG, Tulsa.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditi rauna otome da bude to je mogue novijega datuma):

1. Tissot, B. P. and D. H. Welte (1984): Petroleum Formation and Occurrence. Springer-Verlag, 699p., Berlin.

2. Peters, K.E., C.C. Walters and J. M. Moldowan (2004): The Biomarker Guide, Vol. 2: Biomarkersand Isotopes in Petroleum Systems and Earth History. Cambridge Press 700 p., Cambridge.

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino, pismeno inakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe sastojati od drugih oblika

provjere studentskih postignua):

Uspjeno obavljeni kolokviji iz svih tematskih cjelina, seminarska obrada i uspjena prezentacijazadane teme te uspjeno obavljene vjebe predstavljaju zamjenu za ispit. Za slabije svladane cjelinestudent moe pristupiti usmenoj provjeri znanja.




Ana Alajbeg


32/94



NAZIV PREDMETA: Seizmotektonika

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):dr. sc. Ivan Dragievi, red. prof., Sveuilite u Zagrebu


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVO

A

NASTAVE(upisati nastavnika iliasistenta)

Predavanja 2 Ivan Dragievi

Vjebe 1 Ivan Dragievi



Metode istraivanja. Regionalni tektonski pokreti. Klasifikacija struktura i rasjeda. Tipovi struktura,Primjeri. Odnos stresa i deformacija struktura. Seizmogene strukture. Navlani, reversni, normalni,transformni i transkurentni pomaci. Seizmotektonski aktivni rasjedi. Strukturni odnosi u prostoru,reperni horizonti. Potresi i zone javljanja. Tektonski uzronici nastanka potresa.. Energetske, prostornei vremenske znaajke potresa. Zone javljanja potresa. Epicentralna podruja. Seizmiki izvori.Djelovanje seizmikih sila na povrini. Aseizmike izgradnje.RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnih

mjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Stjee se znanje potrebno za prepoznavanje tektonske, posebno recentne tektonske aktivnosti iklasifikacija struktura i rasjeda po vanosti u strukturnom sklopu i seizmotektonskoj aktivnosti.Osobito je vana upotreba steenog znanja u praksi kod velikih graevinskih zahvata (tunela, termo,hidro i nuklearnih elektrana) i donoenja prostornih planova.

OSTALI OBLICI PROVO

ENJA NASTAVE I NA

IN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):S potresima, posljedicama potresa, deformacijama i pomacima struktura studenti se dodatno upoznajupomou projekcija specijaliziranih filmova.OBVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja):

1.Uyeda, S.(1979): The New View of The Earth. Freeman and Co., New York.2.Moores, M. E. & Twiss, J. T. (1999): Tectonics. Freeman and Co., New York.3.Belt, B. A. (1999): Earthquakes. Freeman and Co., New York.4.Keller, E. A. & Pinter, N. (2002): Active Tectonics, Earthquakes, Uplifts and Landscape. Prentic

Hill. New York.5. RGN fakultet i Geofiziki odsjek PMF, (1990): Seizmotektonska karta Hrvatske.


33/94


DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):1.Skoko, D. & Mokrovi, J. (1982): Andrija Mohorovii. kolska knjiga, Zagreb.

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moesastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):Usmeni





34/94



NAZIV PREDMETA: Rudarsko pravo i propisi

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):Dr.sc. Darko Vrkljan, izvanredni profesor, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet

NAZIV STUDIJA: Diplomski studij geologije - Geologija mineralnih

sirovina i geofizika istraivanja

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VII


asistenta)Predavanja 2 Darko Vrkljan

Vjebe



Rudnog blago i mineralne sirovine. Podjela mineralnih sirovina prema Zakonu o rudarstvu. Istraivanje ieksploatacija mineralnih sirovina. Postupak ishoenja odobrenja (rudarske koncesije) za istraivanje.Podjela leita mineralnih sirovina. Kategorije i klase rezervi mineralnih sirovina. Elaborat o rezervama.Bilanca rezervi mineralnih sirovina. Postupak ishoenja odobrenja (rudarske koncesije) za eksploataciju.Oduzimanje odobrenja (koncesije). Naknada za eksploataciju. Graenje rudarskih objekata i postrojenja.Projektna dokumentacija. Rudarsko pravo u drugim europskim zemljama. Rudarski podzakonski akti.

Procjena utjecaja na okoli. Zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoli. Studija utjecaja naokoli. Mjere zatite okolia i plan provedbe mjera. Praenje stanja okolia. Dokumenti prostornogureenja. Lokacijska dozvola.

Zatieni dijelovi prirode. Zakon o zatiti prirode. Zakon o vodama. Vodopravni akti. Vodopravni uvjeti.Vodopravna suglasnost. Vodopravna dozvola. Dozvolbeni nalog. Koncesija na vodama i vodnom dobru.Zakon o umama. Ope korisne funkcije ume. Gospodarenje umama. Izdvajanje ume i umskogzemljita. Naknada za izdvajanje ume i umskog zemljita. Zakon o zatiti zraka. Zakon o otpadu.RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnih

mjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):Razumijevanje postupka ishoenja rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova. Upuivanje uostalu zakonsku regulativu koja zadire u rudarstvo i geologiju.OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,

projektne zadatke i dr.):


35/94



1. Vrkljan, D.: Rudarski i ostali propisi interna skripta, Rudarsko-geoloko-naftni fakultetSveuilita u Zagrebu, Zagreb 2005.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavau i godini izdanja i voditirauna o tome da bude to je mogue novijega datuma):1. ivkovi, S., Vrkljan D.: Povrinska eksploatacija mineralnih sirovina. Rudarsko-geoloko-naftni

fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2001.2. Zakon o rudarstvu, NN 190/03 proieni tekst3. Zakon o zatiti prirode, NN 162/035. Pravilnik o tehnikim normativima za povrinsku eksploataciju tehnikog graevnog kamena,

pijeska i ljunka, SL 11/866. Pravilnik o tehnikim normativima za povrinsku eksploataciju mineralnih sirovina,

SL 4/86 i 62/87

7. Pravilnik o tehnikim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju urudarstvu, SL 26/88

8. Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina, NN 125/989. Zakon o prostornom ureenju, NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/0210. Zakon o zatiti okolia, NN 82/94 i 128/9911. Zakon o zatiti zraka, NN 48/9513. Zakon o vodama, NN 107/9514. Zakon o otpadu, NN 34/9515. Zakon o umama proieni tekst, NN 52/90, 9/91, 76/93, 29/94, 8/00, 13/02.

NAIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasino,pismeno i nakon toga usmeno, nego moe biti samo pismeno, samo usmeno ili se moe

sastojati od drugih oblika provjere studentskih postignua):Usmeni ispit.





36/94


DIPLOMSKI STUDIJ GEOLOGIJE, SMJER:GEOLOGIJA MINERALNIH SIROVINA I GEOFIZIKA ISTRAIVANJA


Veli ISTRAIVANJE LEITA NAFTE 2 2 1 6

Durn ISTRAIVANJE LEITA MINERALNIH SIROVINA 2 2 1 6

Tomai TEHNIKA PETROGRAFIJA 2 2 2 1 6

umanovac GEOFIZIKA ISTRAIVANJA 2 2 1 6



Durn RUDNA MIKROSKOPIJA 1 2 3

Tomai LEITA GRAEVINSKIH MATERIJALA 2 1 3

Kavedija, Simon IZRADA BUOTINA I PROIZVODNJA NAFTE I PLINA 2 1 3

Seen RAZRADA LEITA FLUIDA 2 1 3

Aljinovi METODE ISTRAIVANJA SEDIMENATA 1 2 3

Prelogovi GEOLOGIJA KVARTARA 2 3

Prelogovi GEOLOKO KARTIRANJE 2 1 1 1 3Prelogovi STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA 1 1 3

12 10 4 33



37/94



NAZIV PREDMETA: Istraivanje leita nafte

IFRA:PREDMETNI NASTAVNIK ILI NASTAVNICI (upisati znanstveni stupanj, ime i prezime,znanstveno-nastavno zvanje, te visoko uilite za svakog nositelja):Dr. sc. Josipa VELI, red. prof., Sveuilite u Zagrebu


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR: VIII


asistenta)Predavanja 2 Dr. sc. Josipa Veli, red. prof.

Vjebe 2 Dr. sc. Josipa Veli, red. prof.


1 Dr. sc. Josipa Veli, red. prof.

ECTS 6


Predavanja.Glavne usmjerenosti novijih istraivanja leita ugljikovodika: stratigrafske zamke,naziranje i utvrivanje neantiklinalnih tipova leita stvorenih preteno stratigrafskim, litolokim i

paleogeomorfolokim initeljima, zatim neotektonskim direfencijalnim kretanjem blokova teposrednitvom izdizanja, utiskivanja i proboja mlaih magmatita, zamke nastale uslijed dijapirizma,moebitno stariji (mezozojski i paleogenski) ugljikovodici u hrvatskim mlaim bazenskimpodrujima. Postupci i usmjerenost rada geologa naftaa u podrujima s kompliciranim okolnostimanakupljanja nafte i plina kao i u relativno vie istraenim predjelima s veupoznatim i iscrpljenimpliim horizontima. Naftnogeoloka interpretacija geofizikih mjerenja u buotinama. Interpretacijapomou kombinacija podataka radioaktivnih i zvunih mjerenja: krini dijagrami, M-N dijagrami.Procjena utjecaja plina, zaglinjenosti i sekundarne poroznosti na rezultate geofizikih mjerenja.Modificirane ili specijalne metode uporabe geofizikih mjerenja u buotinama: mjerenje poloajaslojeva, rasjednih i pukotinskih ploha; mjerenje temperature i mjerenja promjera buotine, ralambaovisnosti rezultata o znaajkama probuenih stijena. Podjela rezervi ugljikovodika, praenje iscrpka idodatna istraivanja te prekategorizacija rezervi. Metode prorauna rezervi. Sadraj elaborata orezervama.Vjebe: Interpretacija geofizikih mjerenja u buotinama: krini dijagrami, dipmetar, odreivanjeintenziteta zaglinjenosti, odreivanje omjera prvotne i drugotne upljikavosti u ukupnoj vrijednostiupljikavosti, odreivanje prisutnosti plina. Primjeri automatiziranog naina interpretacije uporabomraunala. Samostalno rjeavanje zadataka iz navedenih tema. Izrada i prikaz barem 2 seminarska rada.Terenske vjebe: obilazak lokacija na kojima je buenje u tijeku, upoznavanje s radom geologa,obilazak objekata za crpljenje fluida. Pisanje izvjea o obavljenim terenskim vjebama.

RAZVIJANJE OPIH I SPECIFINIH KOMPETENCIJA ZNANJA I VJETINA(do 300 slovnihmjesta opisati cilj predmeta odnosno koja znanja i vjetine student postie sluanjem kolegija):

Stjecanje znanja i vjetina iz geologije nafte prema najnovijim postignuima iz svijeta i Hrvatske, koja supotrebna za ukljuivanje studenata-buduih inenjera u sve aspekte istraivanja i pridobivanja nafte,


38/94


plina, kondenzata, geotermalnih voda i voda velike tehnoloke kakvoe te profesionalnu interakciju sinenjerima srodnih struka u timskome radu.

OSTALI OBLICI PROVOENJA NASTAVE I NAIN PROVJERE ZNANJA (osimpohaanja nastave, preporua se uvesti i druge oblike kontinuiranoga rada studenata ipraenje njihovih postignua, kao npr. domae zadae, kolokvije, seminarske radove,projektne zadatke i dr.):Osim praenja redovitosti pohaanja nastave (predavanja i vjebi), prigodom predaje rijeenihsamostalnih zadataka obavljat e se kolokviji. Nakon iznoenja seminarskih radova omoguit e serasprava za sve nazone (studenti i nastavnik). Kolokviji i seminarski radovi bit e ocjenjivani to ese kod zavrnog ispita uzeti u obzir s dominantnom teinom, sa 75%.


1. King, R. E. (ed.) (1972): Stratigraphic Oil and Gas Fields Classification, Exploration Methods,and Case Histories. AAPG Memoir 16, 648 str., Tulsa, Oklahoma, U.S.A.

2. Bassiouni, Z. (1994): Theory, Measurement, and Interpretation of Well L

Documents

Diplomski Geologija-mineralne Sirovine