Diplomski Eksperimentalna biologija - Faculty of Scienceweb.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/biologija/diplomski_eksperimentalna... · BO4197 Bašić I., Malenica B. Opća onkologija 2+0+2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET

BIOLOŠKI ODSJEK

Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb Tel. 385-1-4877700

e-mail: [email protected]

DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM:

EKSPERIMENTALNA BIOLOGIJA

AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM DIPLOMSKOG STUDIJA:

MAGISTAR BIOLOGIJE

1. UVOD

Biologija je znanost čija su dostignuća širom otvorila vrata novom pogledu na život u 21.

stoljeću. Izuzetan napredak biološke tehnologije posljednjih desetljeća donio je spoznaje koje su

zasjenile sve što je do tada bilo poznato. Biološke su discipline ušle u skoro svaku ljudsku

aktivnost. Globalni problemi energije, hrane, zdravlja, zagañenosti i održivog razvoja nalaze

danas rješenja u biološkim spoznajama. Primarni je cilj svake zemlje da identificira stanje svojih

znanstvenih i istraživačkih potencijala u ovoj danas najdominantnijoj znanstvenoj grani.

Nastava iz biologije na Zagrebačkom Sveučilištu započela je 1876. godine na tadašnjem

Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta. Prirodoslovne struke u okviru

nekadašnjeg Filozofskog fakulteta, nisu nikada mogle priskrbiti dovoljno sredstava za suvremeni

znanstveni rad, napose za onaj eksperimentalnog karaktera. Dugogodišnja težnja i nastojanja za

osamostaljenjem ostvarena su 1946. godine kad se osniva Prirodoslovno-matematički fakultet.

Sve brži razvoj biologije, a u svezi s tim uvoñenje u nastavu novih bioloških kolegija, zahtijevali

su uz Botanički i Zoologijski zavod (utemeljeni 1875. godine) osnivanje novih. Tako se na

Biološkom odjelu 1963. godine osnovao Zavod za fiziologiju životinja (kasnije Zavod za

animalnu fiziologiju), a 1989. godine Zavod za molekularnu biologiju. Naziv Biološki odsjek

uveden je 1995. godine.

Nedvojbena je činjenica da je biologija u današnje vrijeme područje bez kojeg je nezamisliv

razvoj cijelog niza područja ljudske djelatnosti, kao što su primjerice: medicina, poljoprivreda,

veterina, šumarstvo, prehrambena industrija, farmacija, očuvanje bioraznolikosti, zaštite okoliša,

edukacija itd. Ponuñeni Sveučilišni studijski programi logičan su slijed dugogodišnjeg iskustva

Biološkog odsjeka PMF-a u obrazovanju inženjera biologije smjerova molekularne biologije i

ekologije, kao i nastavničkih profila smjerova profesor biologije i profesor biologije-kemije.

Diplomirani stručni i nastavnički profili biologa učinkovito se uključuju u rad znanstvenih i

edukacijskih institucija kao i različitih privrednih subjekta kako u Republici Hrvatskoj tako i u

čitavome svijetu.

Studijski program biologija koncipiran je s ciljem da osigura apsolutnu pokretljivost

studenata, a u sveučilišnom diplomskom studiju predviña i module koji će omogućiti integraciju

prvenstveno unutar prirodoslovlja kao i prohodnost studenata izmeñu srodnih fakulteta

Zagrebačkog i drugih hrvatskih i europskih sveučilišta. Dugogodišnja vrlo uspješna suradnja već

je uvelike ukazala i na zainteresiranost partnera izvan visokoškolskog sustava (Nacionalni

parkovi, Vodoprivreda, Škola narodnog zdravlja A. Štampar, Pliva, INA, Podravka, Belupo,

izdavačke kuće, i sl.) što u potpunosti potvrñuje potrebu za Sveučilišnim preddiplomskim i

diplomskim studijem Biologije.

Uvidom u dostupne podatke kao i prema dosadašnjim iskustvenim spoznajama znatan broj

europskih sveučilišta (npr. Charles University Prague, University of Vienna, Queen Mary

University of London, University of Wageningen, University of Basel, University of Ludwig-

Maximilian, University of Milano) kao i regionalnih strukovnih mreža u velikom su dijelu

ekvivalenti predloženom studijskom programu kojim su obuhvaćeni osnovni studijski sadržaji iz

područja biologije kao i opći temeljni sadržaji neophodni za stjecanje znanja i vještina u svrhu

osposobljavanja za stručni rad ili nastavak studija. Studijski program biologija podržali su British

i Hungarian Biological Society.

2. OPĆI DIO

2.1. NAZIV STUDIJA: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJSKI PROGRAM EKSPERIMENTALNA

BIOLOGIJA

2.2. NOSITELJ I IZVOðAČ STUDIJA: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet,

Biološki odsjek, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb

2.3. TRAJANJE STUDIJA: 2 godine

2.4. DIPLOMSKI STUDIJ

Trajanje diplomskih studijskih programa na Biološkom odsjeku PMFa Sveučilišta

u Zagrebu je dvije godine; a za svaki od programa potrebno je sakupiti najmanje 60 ECTS

bodova/god.

Uvjeti upisa na sveučilišne diplomske studijske programe, kojih je nositelj i

izvoñač Biološki odsjek PMFa Sveučilišta u Zagrebu, prvenstveno je odgovarajući

uspješno završen preddiplomski studijski program Biološkog odsjeka PMFa kao i ostalih

struka prirodoslovlja uz polaganje razlikovnih ispita. Budući su ostale sastavnice

Sveučilišta u Zagrebu srodnih studija u procesu izrade studijskih programa i usklañivanja

postojećih s Bolognskom deklaracijom, prijedlog preddiplomskih nastavnih sadržaja koji

bi mogli biti uvjet (ili djelomični uvjet) za upis na diplomske studijske programe nije u

potpunosti zaključen pa time nisu niti detaljno definirani razlikovni ispiti za pojedini

završeni preddiplomski studijski program. Uvidom u potpune podatke izradit će se

Pravilnik koji će detaljno definirati uvjete upisa na sveučilišne diplomske studijske

programe kojih je nositelj i izvoñač Biološki odsjek PMFa Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon uspješno završenog sveučilišnog diplomskog studija studenti stječu

osnovna znanja iz fundamentalne i primijenjene biologije, koja će im omogućiti daljnji

nastavak školovanja na sveučilišnom poslijediplomskom (doktorskom) studiju iz polja

Biologije na PMFu u Zagrebu, ali i na drugim Sveučilištima u svijetu te bavljenje

znanstveno-istraživačkim radom.

STEČENE KOMPETENCIJE I POSLOVI

Sveučilišni diplomski studij omogućava teorijsko i praktično obrazovanje iz svih

područja biologije (molekularne biologije, genetike, bioraznolikosti, ekologije sustava i

ekofiziologije, biologije mora, populacijske biologije biljaka i životinja, evolucije itd.) i

drugih prirodnih znanosti čija glavnina poslova i zadaća zahtijeva visoki stupanj stručnog

znanja. Suvremeno vladaju usvojenim aktualnim, osnovnim teoretskim i praktičnima

znanjima o organizmima i životnim procesima, kako bi bili u mogućnosti upotrijebiti

poznata, ali i nova područja znanja u rješavanju bioloških problema. Te im spoznaje

omogućavaju da postave i analiziraju probleme te da vrednuju rezultate i predlažu

odgovarajuća teorijska i eksperimentalna rješenja. Suvremeno vladaju spoznajama o

univerzalnosti elementarnih životnih procesa, njihovom molekularnom i strukturnom

osnovom, s genetskom raznolikosti, genetskim promjenama i njihovom evolucijskom

dimenzijom te takoñer s činjenicom da uspjeh pojedinih organizama ovisi o

meñudjelovanjima s drugim organizmima i okolišem te osnovnim znanjima o raznolikosti

i oblicima organizama, njihovom razvoju i funkcionalnom položaju u ekosustavu.

Unapreñuju i razvijaju teorije i metode, primjenjuju znanstvene spoznaje, obrazuju na

sustavan način, aktivno djeluju u fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima.

Stečena će znanja omogućiti zapošljavanje u znanstvenim institucijama (istraživači,

asistenti i znanstveni suradnici) te će kao stručnjaci (voditelji laboratorija) biti

osposobljeni za rad u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim

laboratorijima i biotehnološkim kompanijama, u poljoprivredi i šumarstvu, zaštiti prirode

i okoliša te u državnim institucijama, ali i kao djelatnici u privatnom poduzetništvu.

Izradom diplomskog rada studenti dokazuju sposobnost planiranja i samostalnog

provoñenja vlastitog istraživačkog projekta te izlaganja rezultata u usmenom i pismenom

obliku.

2.5. NAKON ZAVRŠETKA STUDIJA STJEČE SE NAZIV:

� Završetkom diplomskog studijskog programa Eksperimentalna biologija na Biološkom

odsjeku PMFa Sveučilišta u Zagrebu stječe se akademski naziv- Magistar biologije

3. OPIS PROGRAMA

3.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE

POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

Student upisuje jedan od tri ponuñena modula

U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 ECTS bodova iz grupe obveznih i izbornih kolegija.

4. GODINA

modul - Fiziologija i imunobiologija

7. SEMESTAR 8. SEMESTAR

KOD NASTAVNIK KOLEGIJ

SATI TJEDNO SATI TJEDNO

(P + V + S)* ECTS (P + V + S)* ECTS

Obvezni kolegiji

BO4050 Bašić I., Oršolić N.

Imunologija i imunogenetika 2+2+0 6


Metode u imunologiji 2+4+0 9

BO4198 Marinculić A. Parazitologija 2+2+2 9

BO4196 Springer O.

Neurofiziologija i endokrinologija 2+1+1 6

Izborni kolegiji

BO4197 Bašić I., Malenica B. Opća onkologija 2+0+2 6

BO4199 Tadić Z. Ekofiziologija životinja 2+2+2 9

BO4121i Jelenić S.

Genetička rekombinacija 2+2+0 6

BO4113 Vlahoviček K.

Bioinformatika 1+2+0 5

BO4080 Nagy B., Bašić I., Malenica B.

Molekularna onkologija 2+2+0 6

BO4081 Grubić Z., Brkljačić-Kerhin V. Transplantacijska imunologija 2+3+1 9

BO4082 Bašić I.

Imunologija tumora i metastaza 2+1+1 6

BO4093 Oršolić N., Tadić Z. Komparativna imunologija 2+1+0 5

BO4309

Laboratorijska stručna praksa 120 sati 3

Izbor iz drugih studijskih programa do 9 do 9

modul - Botanika





Obvezni kolegiji

BO4118 Rusak G. i sur.

Molekularna biologija biljaka 2+1+1 6

BO4056 Hršak V.

Ekologija bilja 1+2+1 6

BO4090 Nikolić T, Topić J. Flora i vegetacija Hrvatske 2+3+1 9

BO4306 Nikolić T, Topić J., Mitić B., Hršak V. Terenska nastava iz botanike 120 sati 3

Izborni kolegiji

BO4201 Nikolić T. Metode numeričke taksonomije 1+1+0 3

BO4105 Ljubešić N. Elektronska mikroskopija 1+2+0 5

BO4104 Rusak G.

Biljne bioaktivne tvari 2+2+0 6


Računalna biologija 2+2+0 6

BO4089 Mitić B. Nomenklatura i determinacija biljaka 1+2+0 5

BO4115 Jelaska S., Leljak-Levanić D.

Mehanizmi biljnog razvitka 2+1+1 6

BO4202 Viličić D., Plenković-Moraj A. Chromista 1+2+1 6

BO4055 Primjena GISa u biologiji 2+2+0 6

Izbor iz drugih studijskih programa do 9 do 9

modul - Zoologija





Obvezni kolegiji

BO4203 Kučinić M. Principi i načela sistematske zoologije 2+0+0 3

BO4204 Gamulin V. Molekularna evolucija 2+2+0 6

BO4086 Habdija I. Filogenija i sistematika životinja 2+0+0 3

BO4195 Kerovec, Ternjej, Mihaljević, Matočec

Ekologija životinja 1+2+1 6

BO4091 Tvrtković N., Mrakovčić M., Kučinić M., Požar-Domac A. Raznolikost faune Hrvatske 2+2+2 9

BO4308 Terenska nastava iz zoologije 120 sati 3

Izborni kolegiji

BO4122 Liber, Nikolić, Besendorfer Molekularna filogenija i sistematika 2+1+1 6

BO4119 Brčić-Kostić K., Besendorfer V. Populacijska genetika 2+1+1 6

BO4201 Nikolić T. Metode numeričke taksonomije 1+1+0 3

Gušić I. Paleontološki aspekti evolucije 2+0+1 5

BO4198i Marinculić A. Parazitologija 1+2+1 6

BO4199 Tadić Z. Ekofiziologija životinja 2+2+2 9

BO4205 Lacković G. Embriologija životinja 1+2+1 6

BO4206 Komparativna anatomija životinja 1+2+1 6

BO4207 Ternjej I. Zoogeografija 2+1+0 5

Sremac J. Paleoekologija 2+1+0 5

Izbor iz drugih studijskih programa 20 do 9 20 do 9

Terenska se nastava ne ulazi u opterećenje satnice već samo ECTS bodova

5. GODINA

modul - Fiziologija i imunobiologija





Izborni kolegiji

BO4096 Springer O. Bioenergetika 2+1+0 5


Neuroimunologija 2+1+0 5

BO4094 Šlaus M. Forenzička antropologija 2+1+0 5

BO4095 Curić S. Molekularna patologija 1+1+0 3

BO4098 Krajačić M. Virusi i subvirusni patogeni 2+1+0 5

BO4099 Jukić B. Mikrobiologija patogena 2+1+1 6

BO4184 Rabatić S., Mažuran R. Rezistencija na lijekove i toksine 2+1+0 5

BO4100 Rabatić S., Mažuran R. Imunobiologija cijepljenja 2+0+0 3

BO4110i Jelaska S., Leljak-Levanić D. Metodologija znanstveno-istraživačkog rada 1+1+0 3

Izbor iz drugih studijskih programa do 9

Diplomski rad sa seminarom 24

Diplomski ispit 6

modul - Botanika





Obvezni kolegiji

BO4087 Liber Z., Besendorfer V., Nikolić T. Šatović Z. Filogenija i molekularna sistematika biljaka 2+3+1 9

BO4208 Hršak V. Geobotanika 2+2+0 6

Izborni kolegiji

BO4078 Mitić B. Palinologija 1+2+0 5

BO4128 Vidaković-Cifrek Ž. Struktura i funkcija fotosintetskih membrana 1+2+0 5

BO4088 Vidaković-Cifrek Ž. Fiziologija stresa i obrambeni mehanizmi biljaka 2+2+0 6

Pedologija 2+2+0 6

Paleobotanika 1+1+0 3

BO4173 Habdija I.

Načela metodologije znanstvenog rada 1+0+1 3



Diplomski ispit 6

modul - Zoologija





Izborni kolegiji

BO4069 Z. Tadić Ponašanje životinja 2+2+0 6

BO4105 Ljubešić N. Elektronska mikroskopija 1+2+0 5

BO4106 Kučinić M. Entomologija 2+2+0 6

BO4070 Mrakovčić M. Ihtiologija i ribarstvo slatkih voda 2+1+1 6

BO4107 Dolenec Z. Ornitologija 2+1+0 5

BO4108 Mrakovčić M. Mamalogija 2+1+0 5

BO4211 Gottstein Matočec S. , Maguire I. Biologija rakova 2+1+0 5

BO4071 Kerovec M., Gottstein Matočec S. Biologija podzemnih staništa 2+1+0 5

BO4209 Požar-Domac A. Biologija mora 2+1+1 6

BO4053i Hršak V., Mrakovčić M., Kučinić M. Zaštićene vrste i područja RH 2+2+1 8

BO4210 Tvrtković N. Konzervacijska biologija 2+1+1 6


Računalna biologija 2+2+0 6

BO4173 Habdija I.

Načela metodologije znanstvenog rada 1+0+1 3



Diplomski ispit 6

3.2. OPIS PREDMETA IZ NASTAVNOG PLANA

DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

EKSPERIMENTALNA BIOLOGIJA

NAZIV KOLEGIJA: BILJNE BIOAKTIVNE TVARI

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Biologija

GODINA STUDIJA: 4.

SEMESTAR STUDIJA: 7.

PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora):

Doc. dr. sc. Gordana Rusak

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem)

engleski, njemački

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOðAČ NASTAVE

(upisati nastavnik ili asistent)

predavanja 2 nastavnik

vježbe 2 asistent

seminar

Terenska nastava (dana)

CILJ KOLEGIJA: Informacije o kemijskoj prirodi, te biokemijskim interakcijama bioaktivnih tvari iz biljaka u njihovom prirodnom sustavu i u ljudskim aplikacijama.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima):

Heterozidi: fenolski, kardiotonični, saponinski, flavonoidni, antrakinonski, kumarinski; Alkaloidi; Tvari biogenog porijekla u terapiji tumora; Imunostimulatori i imunosupresivi biogenog porijekla; Za svaku navedenu skupinu bioaktivnih tvari iznosi se pregled njihova kemizma, njihovi biološki učinci na ljudski organizam, te eventalne opasnosti pri primjeni u terapiji. Naglasak je postavljen na mehanizme djelovanja spomenutih tvari.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovito pohañanje predavanja i vježbi

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE:

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma):

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):

NAZIV KOLEGIJA: BIOENERGETIKA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: BIOLOGIJA

GODINA STUDIJA: V

SEMESTAR STUDIJA: IX.


Prof. Dr. Sc. Oskar Springer (redoviti sveučilišni profesor)


engleski



predavanja 2 Prof. Dr. Sc. Oskar Springer

vježbe 1 Domagoj ðikić, mr.sc

seminar 0

Terenska nastava (dana) 0 0

CILJ KOLEGIJA: Osposobiti istraživača fiziologa-neuroznanstvenika za rad u laboratoriju


Opći principi metabolizma. Glukogeneza. Glikoliza. Glukoneogeneza. Lipogeneza. Lipoliza. Važnost i uloga ugljikohidrata, masti i bjelančevina te minerala i vitamina. Oksidativna fosforilacija. Dobivanje energije . Probava. Termalna regulacija. Najvažniji principi i uloga endokrinog sustava. PRAKTIKUM: Kalorimetrija. Metabologram. Probava - komparativno. Tiroidektomija. Spolni hormoni. Trudnoća. Endokrine žlijezde.


Student dobiva osnovno znanje o metabolizmu i upoznaje se sa na aktualnim metodama i temama u modernoj znanosti.


Prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, vježbama i seminarima te usmeno i pismeno ispunjenje seminarskih obveza

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Prisutnost na predavanjima i praktikumima.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanje, praktikum

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Usmeno i pismeno

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Kolokviji, studentske evaluacije(anketarno)

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Animalna fiziologija


Kolb, B., Wishaw, I.Q. (2001): An Introduction to Brain and Behaviour. Worth Publ., New York, USA. Carlson, N.R. (2001): Physioplogy of Behaviour. 7th ed., Allyn & Bacon, Boston, USA.

Kalat, J.W. (2003): Biological Physiology. 7th ed., Wadsworth/Thomson Corporation, Stamford, USA.


NAZIV KOLEGIJA: BIOINFORMATIKA


Doc.dr.sc. Kristian Vlahoviček, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU (navedite kojem)

DA (engleski)



predavanja 1

Nastavnik

Vježbe 2

Nastavnik

Seminar


CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s metodama računalne biologije i najvažnijim rezultatima ostvarenima njihovim korištenjem


• Primjeri biološke informacije • Mrežni resursi o Literaturne baze podataka i pretraživanje literature o Baze sljedova (DNA, RNA, Proteini) o Specijalističke baze podataka, baze cijelih genoma

• Sravnjenje sljedova (sequence alignment) o Lokalno i globalno o Supstitucijske matrice, bodovanje sravnjenja o Metoda dinamičkog programiranja

• Pretraživanje po sličnosti o Heurističke metode o FastA i BLAST – brzo pretraživanje

• Višestrkuko sravnjenje i osnove filogenetike o Metode i alati za višestruko sravnjenje

• Prostorne strukture i modeliranje o Metode predviñanja prostorne strukture

• Osnove funkcijske genomike o Sekvenciranje DNA o Predviñanje funkcije gena o Genomska bioinformatika


Cilj ovog kolegija je osposobiti studente za samostalno snalaženje u raspoloživim Internetskim izvorima biološki relevantnih podataka i alata za analizu i pretraživanje bioloških sljedova (sekvenci)


Budući da se rad odvija u grupama, studenti su obvezni prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati grupnom radu. Studenti su dužni pisati domaće zadaće (samostalno ili u grupi), pristupiti parcijalnim testovima, i u roku predati zadanu seminarsku radnju.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA

Predane i ispravljene domaće zadaće, te predan i pozitivno ocijenjen sastavak na zadanu temu.


Nastavne metoda je kombinacija problemski orijentiranog učenja, tutoriala i strukturirane rasprave o gradivu koje se svladava. Studenti dobivaju dio nastavnog gradiva za pripremiti prije nego se gradivo obrañuje na satu. Nastavnik potom izlaže pregled odgovarajuće nastavne cijeline uz aktivno uključivanje studenata i neformalnu provjeru razumijevanja gradiva. Slijedi uvod u praktične (računalne) metode i elektronske izvore vezane uz nastavnu cjelinu, rad na praktičnom problemu koji se treba riješiti uz njihovu pomoć, te čitanje i analiza recentnog izvornog znanstvenog rada vezanog uz nastavnu cjelinu.


Znanje se formalno provjerava

• kratkim testovima (15 minuta) na početku svakog drugog nastavnog dana (30%)

• seminarskim radom na zadanu temu (20%)

• dvodijelnim završnim ispitom

o Test A: provjera teorijskoj znanja – 1 sat (20%)

o Test B: provjera praktičnog znanja i vještina – 2 sata (30%)


Uvodna anketa: provjerava očekivanja studenata od kolegija

Rasprava o napretku u kolegiju nakon 50% odslušane nastave

Završna anketa: studenti ju ispunjavaju nakon položenog ispita


OBAVEZNO: Biokemija I i II, ili Opća biokemija, Stanična i molekularna biologija, ili Molekularna genetika, Rad na računalu


A.M. Campbell, L.J. Heyer (2002) Discovering Genomics, Proteomics and Bioinformatics. J.H.Wiley & Sons

N. C. Jones, P. A. Pevzner (2004) An Introduction to Bioinformatics Algorithms. MIT Press

D.W. Mount (2004) Bioinformatics: Sequence and Genome Analysis 2ed. CSHL Press

Izvori na Internetu


S. B. Primrose, R.M. Twyman (2003) Principles of Genome Analysis and Genomics 3ed. Blackwell Publishing

R. Durbin, S. Eddy, A. Krogh, G. Mitchinson (1998) Biological Sequence Analysis. Cambridge University

Press.

P. Baldi, S. Brunak (2002) Bioinformatics: A Machine Learning Approach. MIT Press

Izvori na Internetu

NAZIV KOLEGIJA: BIOLOGIJA MORA


Redoviti profesor dr. sc. Antonieta Požar-Domac, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU (navedite kojem) na talijanskom i francuskom




vježbe 1

seminar 1 nastavnik


CILJ KOLEGIJA: Upoznati litoralno područje, s osobitim obzirom na faunu Jadranskog mora.


Kemijske, fizičke i biološke osobitosti obalnog (litoralnog) područja. Biomasa, primarna i sekundarna produkcija. Kruženje tvari i protjecanje energije u obalnom ekosustavu. Biogeokemijski ciklusi. Bionomija litorala Sredozemnog mora i oceana. Eutrofikacija obalnih voda. Utjecaj onečišćenja na životne zajednice litorala i bioraznolikost. Bioindikatori onečišćenja. Obnovljive biozalihe. Marikultura. Iskorištavanje litorala.


Obalno (litoralno) područje izuzetno je značajno za ekosustav mora u cjelini. Njegovim poznavanjem i odgovornim ponašanjem moguće je očuvati ekosustav mora i osigurati obnovu ribljeg fonda.


Obavezno pohañanje predavanja , vježbi.


Redovito pohañanje nastave

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, filmovi, seminari.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni ispit



Zoologija 1, Botanika 1, Opća ekologija, Fizika atmosfere i mora.


Bellan-Santini D. et al. 1994: Les biocénoses marine set littorales de Méditerranée, synthese, menaces et perspectives. MNHN Paris.

Short, F.T. et al. Global Seagrass Research Methods. Elsevier Amsterdam.

UNEP 2000: Action Plan for the Protection of the Marine Environment and the Sustainable Developpment of the Coastal Areas of the Mediterranean. http://www.unep.org/


NAZIV KOLEGIJA: BIOLOGIJA PODZEMNIH STANIŠTA


Prof. dr. sc. Mladen Kerovec, Prirodoslovno-matematički fakultet

Dr. sc. Sanja Gottstein Matočec, viši asistent Prirodoslovno-matematički fakultet

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) na engleskom jeziku



predavanja 2 Nastavnik

vježbe 1 asistent

seminar 0 asistent

Terenska nastava (dana) 0 asistent

CILJ KOLEGIJA:

Ovaj kolegij ima za cilj pružiti studentima znanja, sposobnosti i stav potreban za opažanja, analize i protumačenja biologije podzemnih staništa i organizama te korištenje tih podataka u postizanju učinkovite zaštite.


1. Koncepcija podzemnih ekoloških sustava

2. Fizički okoliš i dinamika podzemnih ekoloških sustava

3. Klasifikacija vodenog i kopnenog podzemnog okoliša

4. Ekosustavi krških i aluvijalnih podzemnih voda

5. Klasifikacija podzemne faune

6. Ekološko podrijetlo, kolonizacija i specijacija

7. Prilagodba faune na glavne abiotičke čimbenike

8. Hranidbena osnova podzemnih ekoloških sustava

9. Dinamika zajednica i ekologija krških ekoloških sustava

10. Istraživanja podzemnih ekoloških sustava i pojedinih špiljskih sustava

11. Metode uzorkovanja podzemnih organizama

12. Tipovi onečišćenja i njihov utjecaj na podzemne životinje i staništa


Studenti će biti sposobni: 1. opisati osnovne principe u ekologiji podzemnih ekoloških sustava 2. odrediti fizikalna obilježja i objasniti odnose izmeñu živog svijeta i okoliša 3. utvrditi i objasniti tipove interakcija izmeñu vrsta 4. opisati čimbenike koji utječu na kolonizaciju i specijaciju životinja u podzemnim staništima 5. koristiti razlikovna obilježja u klasificiranju podzemnih staništa i zajednica 6. analizirati ekološke podatke


aktivno sudjelovanje na predavanjima uključivanjem u rasprave te obavezno pohañanje praktikumske nastave i rješavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku


pohañanje predavanja i praktikumske nastave


predavanjima i praktičnim radom


usmeni i pismeni ispit


anketama i konzultacijama sa studentima

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE

NASTAVNE SADRŽAJE

EKOLOGIJA ŽIVOTINJA


Gibert, J., Danielopol, D. L., Stanford, J. A. (ur.) 1994. Groundwater Ecology. Academic Press, San Diego, str. 1-571.

Gottstein Matočec, S. (ur.), Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb, str. 1-82.

Gottstein Matočec, S. (ur.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franičević, M., Jalžić, B., Kerovec, M., Kletečki, E., Kralj, J., Kružić, P., Kučinić, M., Kuhta, M., Matočec, N., Ozimec, R., Raña, T., Štamol, V., Ternjej, I. & N. Tvrtković 2002. An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica 11 (Suppl. 1): 1-112.

Wilkens, H., Culver, D. C., Humphreys, W. F. (ur.) 2000. Subterranean Ecosystems. Ecosystems of the World 30. Elsevier, Amsterdam, str. 1-791.


Camacho, A. I. (ur.) 1992. The Natural History of Biospeleology. Museo Nacional de Ciencias Naturales, Madrid, str. 1- 680.

Gibert, J., Mathieu, J., Fournier, F. (ur.) Groundwater/Surface Water Ecotones: Biological and Hydrological Interactions and Management Options. International Hydrology Series, Cambridge University Press, Cambridge, str. 1-246.

Stoch, F. (ur.) Caves and karstic phenomena. Life in the subterranean world. Italian Ministry of the Environment and Territory Protection, Udine, str. 1-159.

Watson, J., Hamilton-Smith, E., Gillieson, D., Kiernan, K. 1997. Guidelines for cave and karst protection. IUCN – The World Conservation Union, Gland, str. 1-63.

NAZIV KOLEGIJA: BIOLOGIJA RAKOVA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: ZOOLOGIJA/DIPLOMSKI STUDIJ

GODINA STUDIJA: PETA GODINA

SEMESTAR STUDIJA: DEVETI SEMESTAR


Dr. sc. Sanja Gottstein Matočec, viši asistent, Prirodoslovno-matematički fakultet

Dr. sc. Ivana Maguire, viši asistent, Prirodoslovno-matematički fakultet

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA

EU(navedite kojem) na engleskom jeziku




vježbe 1 Asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Ovaj kolegij ima za cilj pružiti studentima znanja, sposobnosti i stav potreban za opažanja, analize i protumačenja ekologije, biogeografije i ponašanja različitih skupina rakova te korištenje tih podataka u postizanju učinkovite zaštite. Kolegij takoñer osigurava primarna znanja o anatomiji, evoluciji i filogeniji rakova.


13. Sistematika i evolucija rakova

14. Komparativna anatomija i morfologija rakova

15. Filogenija rakova u svjetlu mitohondrijskih i staničnih DNK sekvenci

16. Biološka raznolikost rakova – sprega fenotipa, strategije življenja i ekologije

17. Ekologija i biogeografija slatkovodnih rakova

18. Fiziologija i biokemija rakova

19. Razmnožavanje, životna strategija i ponašanje rakova

20. Metode odreñivanja gustoće populacija

21. Mikrobiologija, epibionti, bolesti i imunologija rakova

22. Metode uzgoja rakova

23. Invazivni rakovi u Europi

24. Zaštita, upravljanje i zakonske regulative


Studenti će na temelju iskustva s praktikuma i stečenih znanja s predavanja biti sposobni: 1. opažati i izučavati različite skupine rakova; 2. opisati anatomiju rakova na razini pojedinih sustava i organizama (skupina); 3. provesti različite laboratorijske i terenske metode koje se odnose na prikupljanje, prepariranje, dokumentiranje i taksonomsko odreñivanje rakova 4. objasniti preživljavanje, razmnožavanje i životnu strategiju različitih skupina rakova; 5. opisati primjenu ekologije ponašanja rakova u zaštiti, upravljanju i zakonskim regulativama.


aktivno sudjelovanje na predavanjima uključivanjem u rasprave te obavezno pohañanje praktikumske nastave i

rješavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku






pismeni ispit


anketama (uvodna anketa - što očekuju i završna anketa – jesu li zadovoljni kolegijem) i konzultacijama sa studentima


Beskralježnjaci


Gore, R. H., Heck, K. L. (ed.) (1986) Crustacean Biogeography. Crustacean Issues 4. A. A. Balkema, Rotterdam, .

Martin, J. W., Davis, G. E. (2001) An Update Classification of the Recent Crustacea. Natural History Museum of Los Angeles County, Science Series 39: 1-124.

Schram, F. (ed.) 1983. Crustacean Phylogeny. AA Balkema, Rotterdam.

Schram, F. R. (1986) Crustacea, Oxford University Press, New York.

Von Vaupel Klein, J. C., Schram, F. R. (2000) The Biodiversity crisis and Crustacea. Crustacean Issues 12. A. A. Balkema, Rotterdam.


Huner, J. H. (ed.) (1994) Freshwater crayfish aquaculture in North America, Europe, and Australia: Families Astacidae, Cambaridae, and Parastacidae. Food Product Press.

International Commission on Zoological Nomenclature (1999) International Code of Zoological Nomenclature, 4th edition. London, The International Trust for Zoological Nomenclature and The Natural History Museum, 306 pp.

Holdich DM (2002) Biology of freshwater crayfish. Blackwell Science, Oxford, 702 pp.

NAZIV KOLEGIJA: CHROMISTA


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7


Prof. dr. sc. Damir Viličić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta, Zagreb

Prof. dr. sc. Anñelka Plenković, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta, Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU

na engleskom




Vježbe 2 Asistent

Seminar 1


CILJ KOLEGIJA: Principi taksonomske klasifikacije, graña stanice, anatomija i morfologija, pigmenti i kemotaksonomija, razmnožavanje, razvojni ciklusi. Značaj u biosferi, primjena u različitim tipovima industrija i biološko-ekološkim istraživanjima. Metode taksonomskih istraživanja na terenu i u laboratoriju. Rasprostranjenost u moru, u kopnenim vodama i na kopnu.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA Veći dio baziran na praktičnom i samostalnom radu studenta.


Aktivnim pripremanjem i sudjelovanjem u predavanjima, te praktičnim radom na praktikumu studenti će steći osnove za studiranje ekoloških procesa ili za eksperimentalni rad s algama.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Pripreme za predavanja iz preporučene literature i novijih znanstvenih časopisa

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovitost pohañanja nastave

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, rasprava, provjera znanja.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Aktivna zajednička rasprava, testiranje, usmeno ispitivanje.


KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Biologija stanice

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA Hoek, C. van den, Mann, D.G., Jahns, H.M., 1995: Algae. An introduction to phycology. Cambridge

University Press, Cambridge. Lee, R.E., 1999: Phycology. Cambridge University Press, Cambridge Margulis, L., Schwartz, K.V., 1999: Five kingdoms. An illustrated guide to the phyla of life on Earth.

W.H.Freeman and Comp., New York Viličić, D., 2002: Fitoplankton Jadranskoga mora. Biologija i taksonomija. Školska knjiga, Zagreb. Mägdefrau, K., Ehrendorfer, F., 1978: Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika, evolucija i geobotanika

(prijevod udžbenika - Strasburger et al.), Školska knjiga, Zagreb.


NAZIV KOLEGIJA: EKOFIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA


GODINA STUDIJA: četvrta

SEMESTAR STUDIJA: sedmi


Doc. dr. sc. Zoran Tadić, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleski



predavanja 2 Zoran Tadić

vježbe 2

seminar 2


CILJ KOLEGIJA: Cilj je kolegija upoznati studente sa fiziološkim adaptacijama životinja, posebice sa adaptacijama na fiziološki ekstreman okoliš.


1. tjedan: Uvod u komparativnu, evolucijsku i ekofiziologiju, Priroda i stupanj fizioloških adaptacija, fiziološki odgovor na različitim razinama veličine.

2. tjedan: Mehanizmi adaptacije: adaptacije na molekularnoj, staničnoj i genomskoj razini, kontrola djelovanja proteina, kontrola genske ekspresije.

3. tjedan: Veličina tijela: Izometrija i alometrija, veličina i brzina metabolizma, veličina tijela i brzina kretanja, Postoji li životinja idealne veličine?

4. tjedan: Voda, ionska i osmotska ravnoteža, osmoregulacija i lučenje otpadnih tvari, metablizam i enegetski odnosi, disanje i cirkualcija.

5. tjedan: Učinci temperature na fiziološke procese, živčani sustavi u ekstremnim fiziološkim uvjetima, kemijska kontrola tjelesnih sustava u ekstremnim fiziološkim uvjetima.

6. tjedan: Život u moru: Morski biotopi, ionske i osmotske adaptacije, termičke adaptacije, respiracijske adaptacije, reprodukcijske adaptacije, osjetilne adaptacije, antropogeni učinci.

7. tjedan: Obale i estuariji: Bočati biotopi, Morski biotopi, ionske i osmotske adaptacije, termičke adaptacije, respiracijske adaptacije, reprodukcijske adaptacije, osjetilne adaptacije, antropogeni učinci.

8. tjedan: Slatke vode: Slatkovodni biotopi, ionske i osmotske adaptacije, termičke adaptacije, respiracijske adaptacije, reprodukcijske adaptacije, osjetilne adaptacije, antropogeni učinci.

9. tjedan: Specijalni vodeni biotopi: Vode koje često presušuju, osmotske posebnosti nekih biotopa, termički ekstremne vode.

10. tjedan: Život na kopnu: Kopneni biotopi, ionske i osmotske adaptacije, termičke adaptacije, respiracijske adaptacije, reprodukcijske adaptacije, osjetilne adaptacije, antropogeni učinci.

11. tjedan: Posebni kopneni biotopi: Vrlo topli i hladni biotopi, život na velikim visinama, život u zraku – letenje

12. tjedan: Biotopi parazita: Gdje žive paraziti? Fiziologija parazita, osjetila parazita, reprodukcijska fiziologija parazita, Kako paraziti reguliraju fiziologiju domaćina? kako se domaćini fiziološki brane od parazita?

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Nakon završenog kolegija, studenti će razumjeti i znati objasniti specifične fiziološke adaptacije životinja koje su se razvile kao evolucijski odgovor na posebne uvjete okoliša.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti moraju pohañati predavanja

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje predavanja

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Usmeno

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Pomoću studentskih anketa



P. Willmer, G. Stone, I. Johnston: “Environmental Physiology of Animals, 2nd ed.”, Blackwell Publishing, London, 2005


NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA BILJA


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7


Doc. dr. sc. Vladimir Hršak, Prirodoslovno-matematički fakultet


Njemački




vježbe 2 asistent

seminar 1


CILJ KOLEGIJA: Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji biljaka, upoznati djelovanje osnovnih ekoloških faktora na biljne organizme, upoznati pojmove u fitocenologiji, upoznati ekologiju najvažnijih tipova biljnih zajednica formiranih na temelju florističke klasifikacije


Pojam i značenje ekologije; Razvoj ekološke znanosti, Autekologija: osnovni životni procesi (fotosinteza, primarni metabolizam, razmnožavanje) i ekološki faktori (svjetlo, voda, tlo klima); Strategije preživljavanja (CRS model); Sekundarni metabolizam - ekološko značenje; Posebni faktori u okolišu i njihov utjecaj na

biljke; požar, salinitet, gaženje, teški metali, onečišćenje atmosfere, klimatski ekstremi; Demekologija: struktura i dinamika biljnih populacija; Sinekologija: individualistički i organizmički koncept vegetacije, klasifikacijski sistemi, kartiranje vegetacije.

Ekološka fitocenologija: Uvod; Sinmorfologija; Sinekologija; Sintaksonomija; Sigmasociologija; Primjena fitocenologije; Formacije i zajednice: Vodene zajednice; Terofitsko-pionirske zajednice; Travnate pionirske zajednice; Zajednice siparišta i stijena; Zajednice trščaka i visokih šaševa; Zajednice izvorišta, mjesta nakupljanja snijega, niskih cretova i podvirnih livada; Livade košanice: suhe livade, planinske i visokoplaninske livade i pašnjaci; Zajednice zaslanjenih staništa i kultiviranih livada; Zajednice patuljastih grmova; Zajednice ruderalnih i rubnih staništa; Zajednice grmova; Zajednice šuma.


Znanje iz autekologije, demekologije i sinekologije bilja te fitocenologije.


Redovno pohañanje svih oblika nastave


U skladu sa Statutom PMF

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i praktikum


Usmeni ispit



SISTEMATIKA BILJA


CRAWLEY M. (ed.), 1998: Plant Ecology. Blackwell Science, Oxford.

STEUBING L. & H. O. SCHWANTES, 1992: Ökologische Botanik. 3. Aufl. Verlag Quelle & Meyer, Wiesbaden.

STEUBING L. & A. FANGMEIER, 1992: Pflanzenökologisches Praktikum. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart.

HORVAT I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

GRAČANIN M. & LJ. ILIJANIĆ, 1977: Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb.


GLAVAČ V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

MÄGDEFRAU K. & F. EHRENDORFER, 1978: Udžbenik iz botanike, sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga, Zagreb.

STEVANOVIĆ B. & M. JANKOVIĆ, 2001: Ekologija biljaka. NNK International, Beograd.

LAKUŠIĆ R., 1980: Ekologija biljaka. IGKRO Svjetlost. Sarajevo.

TOWNSEND C. R., J. L. HARPER & M. BEGON, 2000: Essentials of ecology. Blackwell Science, Oxford.

NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA ŽIVOTINJA


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8


Prof. dr. sc. Mladen Kerovec, Prirodoslovno-matematički fakultet

Doc. dr. sc. Ivančica Ternjej, Prirodoslovno-matematički fakultet

Doc. dr. sc. Zlatko Mihaljević, Prirodoslovno-matematički fakultet

Dr. sc. Sanja Gottstein Matočec, viši asistent, Prirodoslovno-matematički fakultet





vježbe 2 asistent

seminar 1 nastavnik, asistent

Terenska nastava (dana) 0

CILJ KOLEGIJA:

Ovaj kolegij ima za cilj omogućiti studentima da steknu znanja, vještine i sposobnosti koje su im potrebne za promatraje, analizu i interpretiranje činjenica vezanih uz ekologiju životinja i ekoloških sustava te za korištenje tih informacija u ostvarenju djelotvorne zaštite.


Abiotički čimbenici, ekološka valencija, ekološka niša. Obilježja populacija: gustoća populacija, čimbenici koji utječu na gustoću populacija, struktura populacija, životni ciklusi i stopa preživljavanja. Interspecijski i intraspecijski odnosi, posebno kompeticija i predatorstvo. Opće teorije raznolikosti vrsta.

Koncept ekoloških sustava. Raspored i osnovna obilježja makroekosustava. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci. Protjecanje energije i kruženje tvari. Metabolizam zajednica - Primarna i sekundarna produkcija. Struktura zajednica. Promjene zajednica – Sukcesije. Kopneni ekološki sustavi: tundra i polarna područja, travnjaci, pustinje i polupustinje, borealne šume, šume umjerenog i tropskog pojasa, mediteranska područja i planinska područja, podzemlje. Utjecaj čovjeka na kopnene ekološke sustave.

Ekološki sustavi kopnenih voda: lentički ekološki sustavi (jezera, lokve), lotički ekološki sustavi (rijeke), močvare i podzemne vode (hiporeička zona, freatička zona,…). Utjecaj čovjeka na slatkovodne ekološke sustave.


Studenti će biti sposobni: 7. opisati osnovne principe u ekologiji 8. odrediti fizikalna obilježja i objasniti odnose izmeñu živog svijeta i okoliša 9. Utvrditi i objasniti tipove interakcija izmeñu vrsta 10. opisati čimbenike koji utječu na rasprostranjenost i gustoću životinjski populacija 11. objasniti odnose reprodukcije i/ili preživljavanja kod različitih vrsta životinja 12. koristiti razlikovna obilježja u klasificiranju zajednica biljaka i životinja 13. planirati eksperimentalni rad u ekologiji 14. analizirati ekološke podatke













Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing. Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company. Lampert, W., Sommer, U., 1997. Limnoecology. Ecology of Lakes and Streams. Oxford University Press, New York.

Mitsch, W. J., 1994: Global wetlands-Old Worlds and New. Elsevier, Amsterdam, 967. Moss, B., 1998: Ecology of Fresh Waters. Blackwell Sc. Publ., Oxford, 557.


Gottstein Matočec, S. (ed.) Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb, str. 1-82. Gottstein Matočec, S. (ed.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franičević, M., Jalžić, B., Kerovec, M., Kletečki, E., Kralj, J., Kružić, P., Kučinić, M., Kuhta, M., Matočec, N., Ozimec, R., Raña, T., Štamol, V., Ternjej, I. & N. Tvrtković 2002. An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica 11 (Suppl. 1): 1-112. Kerovec,M., l986: Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1-127. Kerovec,M., l988: Ekologija kopnenih voda. Mala ekološka biblioteka, Knjiga 3, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 1-75.

NAZIV KOLEGIJA: ELEKTRONSKA MIKROSKOPIJA


GODINA STUDIJA: 4. i 5.

SEMESTAR STUDIJA: 7. i 9.


Prof. dr. sc. Nikola Ljubešić, Znanstveni savjetnik, Intitut Rudjer Bošković


Engleskom




vježbe 2 asistent

seminar 0


CILJ KOLEGIJA:

Predmet upoznaje studenta sa fizikalnim osnovama elektronske mikroskopije i svjetlosne mikroskopije te

primjenom elektronske mikroskopije u biološkim istraživanjima.


Fizikalne osnove svjetlosne mikroskopije. Graña svjetlosnog mikroskopa. Tipovi svjetlosnih mikroskopija (fluorescencijska, konfokalna, polarizacijska, fazni kontrast, diferencijalni interferencijski kontrast, tamno vidno polje) te njihova primjena u biologiji.

Fizikalne osnove elektronske mikroskopije. Temeljni principi transmisijske i pretražne (scanning) elektronske mikroskopije. Osnove drugih tipova elektronske mikroskopije (ESEM, STEM, AFM, TSM, visokonaponski EM).

Analitičke metode u elektronskoj mikroskopiji (rendgenska analiza, elektronska difrakcija, EELS).

Primjena elektronske mikroskopije u biološkim istraživanjima (imunocitokemija, enzimatska citokemija, autoradiografija). Kvantitativne metode i analiza slike u mikroskopiji.


Kolegij omogućuje upoznavanje sa organizacijom i funkcijom stanice primjenom svjetlosne i elektronske mikroskopije.


Studenti moraju redovito pohañati nastavu, posebice vježbe na kojima će savladavati tehnike pripreme preparata za elektornsku mikroskopiju te način rada s elektronskim mikroskopom.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje nastave i praktikuma


Predavanja i praktikumi


Pismeni i usmeni ispit


Kontinuirano praćenje rada studenata tako što po završetku neke sadržajne cjeline odgovara na pitanja kakva inače dolaze na ispitu te savladavanje tehnika na vježbama.


Osnovno znanje iz stanične biologije.


Bredbury S 1989. Introduction to the Optical Microscopy. Revised Edition. Oxford Univ. Press

Plattner H, Zingsheim HP 1987. Elekronenmikroskopische Metodik in der Zell und Molekularbiologie. G. Fischer Verlag, Stuttgart.

Robards AW, Wilson AJ 1993. Procedures in Electron Microscopy. John Willey / Sons Ltd.


NAZIV KOLEGIJA: EMBRIOLOGIJA ŽIVOTINJA


Prof. dr. sc. Gordana Lacković, Prirodoslovno-matematički fakultet

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleski, njemački



predavanja 1

vježbe 2

seminar 1


CILJ KOLEGIJA: .


Komparativno će se obraditi embrionalni razvitak nekih predstavnika bezkralješnjaka i kralješnjaka. Metabolizam i morfogeneza u bodljikaša i kukaca. Formiranje i graña gameta u kralješnjaka- oogeneza i spermatogeneza, tipovi jaja. Biokemija fertilizacije. Metabolički procesi tijekom brazdanja. Morfogenetska zbivanja tijekom ranog razvitka amfioksusa, riba, vodozemaca, ptica i sisavaca. Blastulacija, gastrulacija, neurulacija. Ekstraembrionalne ovojnice, posteljica. Sinteza, lokacija i fiziološka uloga nukleinskih kiselina i jezgre u razvitku. Procesi indukcije i interakcije, te kemijska priroda induktivnih supstanci. Determinatori razvitka u citoplazmi jajne stanice. Regulacija genske aktivnosti i ekspresija gena u ranom razvitku. Rast, diferencijacija, regeneracija, kancerogeneza i starenje. PRAKTIKUM: Mikroskopiranje trajnih histoloških i histokemijskih preparata ključnih stadija ranog embrionalnog razvitka. Komparativno će se obrañivati graña gonada ( metilj, kukci, ribe, sisavci). Pratit će se preembrionalni period razvitka, kinetika blastulacije, gastrulacije i neurulacije, te formiranje ranog embrija. Obrañivat će se i ekstraembrionalne prateće strukture (embrionalne ovojnice i posteljica). Prate se procesi kemodiferencijacije i morfološke diferencijacije. Na izabranim modelima prikazat će se procesi indukcije odnosno interakcije tijekom razvitka (bubreg, oko).

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA



NAČIN IZVOðENJA NASTAVE

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA


KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE :


Truman, R.E.S. (1974): The biochemistry of cytodifferentiation, Blackwell Sci. Publ., Oxford-London-Edinburgh-Melbourne Grupa autora (1991): Biološke osnove suvremene medicine, III dio, Školska knjiga, Zagreb Brachet, J. (1968): Chemical embryology, Hafner Publ. Comp., New York-London


NAZIV KOLEGIJA: ENTOMOLOGIJA


GODINA STUDIJA: Peta

SEMESTAR STUDIJA: Deveti


Doc. dr. sc. Mladen Kučinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilišta u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem): Engleski




Vježbe 2 nastavnik, asistent

Seminar


CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata sa morfološkim, anatomskim, filogenetskim i taksonomskim značajkama pojedinih skupina kukaca. Usvajanje osnovnih znanja potrebnih za njihovu determinaciju. Prikaz poznavanja istraženosti entomofaune Hrvatske s posebnim osvrtom na endemske i ugrožene vrste.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Što je entomologija i njen odnos prema drugim prirodnim znanostima. Odnos entomologije prema ostalim područjima zoologije i biologije te problemi u izučavanju kukaca koji su zanimljivi i s aspekta primijenjene i medicinske entomologije. Uzroci i evolucijski aspekti bioraznolikosti kukaca i njihove velike brojnosti. Zoološka nomenklatura i sistematika kukaca, te prikaz razvoja heksapodnih organizama kroz različite geološke epohe (paleoentomologija). Sistematika kukaca i promjene koje su se dogodile u prikazu sistematike i filogenije kukaca u posljednjih 15-tak godina. Odnos kukaca i srodstvene veze prema ostalim skupinama člankonožaca. Pregled morfoloških i anatomskih značajki kod različitih skupina kukaca: vanjski i unutrašnji skelet, kemijska graña skeleta i njegove promjene kroz životni ciklus. Razvoj, graña i morfološke značajke krila kukaca. Graña člankovitih privjesaka na tijelu kukaca. Glavni tipovi usnih aparata, te njihov meñusobni odnos u razvoju i filogeniji. Morfološke prilagodbe usnog aparata na različite tipove ishrane. Graña i morfološke značajke različitih tipova nogu kukaca i njihove prilagodbe na različite životne uvijete. Unutrašnja graña kukaca: probavni sustav, sustav za disanja, sustav za izlučivanje, sustav za optjecanje. Razvoj i graña živčanog sustava. Različiti tipovi osjetila kukaca i njihove morfološke i fiziološke značajke. Fiziološke i morfološke značajke spolnog sustava, reprodukcija te genetski mehanizmi odreñivanja spola. Upoznavanje s morfologijom genitalnog aparata kod nekih skupina kukaca i njegove primjene u odreñivanju vrsta kod tih redova. Sistematika, morfološke, ekološke i zoogeografske značajke: Parainsecta, Entognatha i Apterygota. Sistematika, morfološke, ekološke i zoogeografske značajke: Ephemeroptera, Odonata, Blattodea, Mantodea i Isoptera. Sistematika, morfološke, ekološke i zoogeografske značajke: Plecoptera, Orthoptera, Phasmatodea i Hemiptera. Sistematika, morfološke, ekološke i zoogeografske značajke: Neuroptera i Coleoptera. Sistematika, morfološke, ekološke i zoogeografske značajke: Diptera i Hymenoptera. Sistematika, ekološke, etološke i zoogeografske značajke: Lepidoptera i Trichoptera. Upoznavanje s metodama prikupljanja, determinacije i izučavanja kukaca, posebice s novijim molekularnim metodama u izučavanju taksonomije, opisa novih vrsta, filobiogeografije i filogenije heksapodnih organizama.

Povijest entomoloških istraživanja u Hrvatskoj te sadašnje poznavanje naše entomofaune. Rijetke i ugrožene vrste kukaca u Hrvatskoj, te adekvatne metode u njihovoj zaštiti.


Studenti će na predavanjima i vježbama proširiti svoja znanja iz biologije kukaca. Na praktikumu će naučiti bitna svojstva potrebna za determinaciju kukaca te kvalitetnu upotrebu ključeva koji se tijekom odreñivanja kukaca upotrebljavaju. Naučit će preparirati, konzervirati i pravilno etiketirati prikupljene primjerke različitih redova te usvojiti osnovna znanja potrebna za izradu entomoloških zbirki, rada s njima i njihove adekvatne zaštite. Na praktikumu će izrañivati trajne preparate genitalnih organa kukaca neophodnih za njihovu točnu i pravilnu determinaciju.


Redovito pohañanje predavanja i vježbi.


Redovito pohañanje svih oblika nastave.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja su popraćena vizualnim prezentacijama (power-point prezentacije, dijapozitivi, prozirnice, video zapisi). Rad na praktikumu temelji se na radu studenata sa svježim ili trajnim životinjskim preparatima pri čemu se detaljno upoznaju odreñene morfološke značajke pojedinih skupina. Tijekom izvoñenja vježbi studenti se koriste mikroskopima, stero-lupama, izvode sekcije, crtaju značajnija morfološka svojstva odreñenih redova i sudjeluju u izradi trajnih preparata.


Položen kolokvij iz praktikuma i poznavanje fakultetske entomološke zbirke uvjet je za izlazak na ispit. Ispit se sastoji od usmenog i pismenog dijela.


Anketa koju ispunjavaju sami studenti nakon odslušanog kolegija.


Položen ispit iz kolegija beskralješnjaci.

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Gullan, P. J. and P. S. Cranston, (2005): The Insects, an outline of entomology. Blackwell, pp. 505. Habdija, I., B. Primc-Habdija, I. Radanović, J. Vidaković, M. Kučinić, M. Špoljar, R. Matoničkin i M. Miliša, (2004): Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata, Funkcionalna graña i praktikum, Meridijani, Samobor, str. 396. Matoničkin, I., I. Habdija i B. Primc-Habdija, (1999): Beskralješnjaci,biologija viših avertebrata. Školska kniga, Zagreb, str. 609. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Daly, H. V., J. T. Doyen, and A. H. Purcell, (1998): Introduction to Insects ,Biology and Diversity. Oxford University Press, Oxford, New York, pp. 680. Williams, D. D., and B. W. Felmate, (1994): Aquatic Insects. CAB International, Wallingford, pp. 358.

NAZIV KOLEGIJA: FILOGENIJA I MOLEKULARNA SISTEMATIKA BILJAKA


GODINA STUDIJA: 5



Doc. dr. sc. Zlatko Liber PMF Zagreb, doc. dr. sc. Višnja Besendorfer PMF Zagreb, prof. dr. sc. Zlatko Šatović Agronomski fakultet u Zagrebu, doc. dr. sc. Toni Nikolić PMF Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem): engleski




vježbe 3 nastavnik i asistent

seminar 1 nastavnik


CILJ KOLEGIJA: upoznati metode i rezultate istraživanja molekularne sistematike biljaka


Nastava je organizirana u 15 nastavnih tjedana:

NASTAVNI TJEDAN BR. 1

Predavanje: MOLEKULARNA SISTEMATIKA BILJAKA – NOVI PRISTUP STARI PROBLEM (2 sata)

- ideal moderne sistematike je klasifikacija bazirana na filogenetskim principima

- tri biljna genoma predstavljaju ogroman izvor filogenetskih podataka

- razvoj molekularno biološke i informatičke tehnologije bili su preduvjet razvoja molekularne sistematike

Vježbe: (6 sati)

- upoznavanje sa sistematskim problemom i biološkim osobinama istraživane skupine (npr. rod Campanula L.)

- izolacija biljne DNA većeg broja svojti različitog klasifikacijskog ranga


Predavanje: MOLEKULARNO BIOLOŠKE METODE U BILJNOJ SISTEMATICI I (2 sata)

- Restriction Fragment Length Polymorphisms (RFLP) - Random Amplified Polymorphic DNA /RAPD/ - Amplified Fragment Length Polymorphisms /AFLP/,

Vježbe: (6 sati)

- umnožavanje DNA lančanom reakcijom polimerazom za potrebe RFLP i RAPD analize


Predavanje: MOLEKULARNO BIOLOŠKE METODE U BILJNOJ SISTEMATICI II (2 sata)

- mikrosateliti - sekvenciranje DNA - analiza nekodirajućih i kodirajućih sekvenci (satelitna DNA, raspršena ponavljajuće DNA, ribosomska rDNA, introni)

Vježbe (6 sati):

- restrikcija umnožene DNA (RFLP analiza)

- detekcija RAPD fragmenata elektroforezom u gelu agaroze

- detekcija RFLP fragmenata u gelu agaroze


Predavanje:GENETSKA STRUKTURA POPULACIJA I MJERENJE GENETSKE UDALJENOSTI I (2 sata) - genetska struktura populacija; - prostorna genetika - analiza molekularne varijance (AMOVA); - genetska udaljenost na razini jedinki i populacija - kodominantni i dominanti biljezi Seminar (2 sata):

- statistička obrada RFLP i RAPD podataka u svjetlu gore navedenog predavanju

Vježbe (6 sati):

- kolokvij prethodne vježbe

- Amplified Fragment Length Polymorphisms /AFLP/ - restrikcija i predumnožavanje DNA lančanom reakciom polimerazom

- umnožavanje dijela DNA namjenjenog sekvenciranju lančanom reakcijom polimerazom (ITS regija)


Predavanje: GENETSKA STRUKTURA POPULACIJA I MJERENJE GENETSKE UDALJENOSTI II (2 sata) - genetska udaljenost na razini jedinki i populacija - kodominantni i dominanti biljezi - udaljenost na temelju modela postupnih mutacija Seminar (2 sata) - Statistička obrada RFLP i RAPD podataka u svjetlu gore navedenog predavanja

Vježbe (6 sati):

-- Amplified Fragment Length Polymorphisms /AFLP/ - detekcija predumnožene DNA i daljnje umnožavanje lančanom reakcijom polimerazom

- pročišćavanje umnoženog dijela DNA namjenjenog sekvenciranju (ITS regija)


Predavanje: MULTIVARIJATNA ANALIZA (2 sata) - analiza klastera: UPGMA, Neighbor-Joining, Fitch-Margoliash - analiza glavnih sastavnica (PCA) i glavnih koordinata (PCoA) - kofenetički koeficijent i Mantelov test - neparametrijski testovi: bootstrap Seminar (3 sata): - statistička obrada RFLP i RAPD podataka u svjetlu gore navedenog predavanja Vježbe (6 sati):

- sekvenciranje ITS fragmenta

- detekcija AFLP fragmenata

NASTAVNI TJEDAN BR.7 i 8

Predavanje: PRIMJENA MOLEKULARNO-BIOLOŠKIH METODA NA RAZINI POPULACIJA I i II (prikaz vlastitih istraživanja i istraživanja predavača i njihovih suradnika) (4 sata)

- bioraznolikost populacija ljekovite kadulje u Hrvatskoj - srodstveni i taksonomski odnosi populacija crnoga bora u Hrvatskoj - molekularna diferencijacija hrvatskih populacija hrasta medunca - molekularna diferencijacija hrvatskih populacija jele u Hrvatskoj

.....

Vježbe (9 sati)

- analiza satelitna DNA, raspršena ponavljajuće DNA, ribosomska rDNA i introna

NASTAVNI TJEDAN BR. 9 i 10

Predavanje (4 sata): FILOGENIJA I KLADISTIKA I i II

- terminologija filogenetskih stabala - ukorijenjavanje stabala - stabla gena i stabla vrsta - metode koje koriste matrice udaljenosti - izbor evolucijskog modela - maksimalna parsimonija - maksimalna vjerodostojnost

NASTAVNI TJEDAN BR. 11 i 12

Predavanje: RAČUNARSKI PROGRAMI I BAZE PODATAKA I i II (4 sata)

- Clustal X - poravnavanje nukleotide sekvence - BLAST - pretraživanje baze podataka - NTSYS i PAUP ...

Seminar 4 sata : Obrada podataka sekvencne analize roda Campanula (uzorci s vježbi + već objavljeni podaci) metodama i programima filogenetske analize.


Predavanje: PRIMJENA MOLEKULARNO-BIOLOŠKIH METODA NA ODREðENOM SISTEMATSKOM PROBLEMU (prikaz vlastitih istraživanja i istraživanja suradnika) (4 sata)

- filogenija roda Lilium L. - filogenija roda Ocimum L. - filogenija roda Campanula - filogenija roda Anemone .......


Predavanja: PRIMJENA MOLEKULARNO-BIOLOŠKIH METODA NA ODREðENOM SISTEMATSKOM PROBLEMU (prikaz važnijih svjetskih istraživanja) (4 sata)

Seminar (4 sata): Prikaz i rasprava studenata o dobivenim rezultatima


ZAVRŠNA PROVJERA ZNANJA (3 sata)

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA: Stečeno znanje omogućiti če vrlo brzu prilagodbu na samostalni rad u laboratoriji u kojem se upotrebljavaju iste ili slične molekularno biološke metode i računalni programi bez obzira da li su objekt istraživanja biljke, životinje, mikroorganizmi...

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: redovito pohañanje

predavanja, tijekom vježbi studenti samostalno rješavaju jednostavan sistematski problem, a pri tome prolaze sve etape istraživanja od izbora problema, preko izolacije biljne DNA, do primjene odreñene molekularno-biološke metode, dobiveni laboratorijski rezultati tijekom seminara se statistički obrañuju, prikazuju i raspravljaju

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA: uredno pohañanje predavanja, vježbi i seminara

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanja uz pomoć računarnih prezentacija i interneta, vježbe u molekularno-biološkom laboratoriju, seminar u računalnoj učionici

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: svaka od predloženih 9 nastavnih jedinica ima svoj set ispitnih pitanja koja se polažu kao pismeni ispit na kraju semestra (ocjena br. 1), uvjet za nastavak vježbi je kolokviranje prethodne vježbe s ocjenom 2-5 (ocjena br. 2), rezultati dobiveni kroz laboratorijski rad pišu se u formi znanstvenog članka (ocjena br. 3). Aritmetička sredina ove tri ocjene predstavlja krajnju ocjenu.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA provjere znanja tijekom semestra te anonimna anketa o kvaliteti kolegija koja ide zajedno sa zadnjom provjerom znanja (ocjena br. 1)

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE: Sistematska botanika (2 godina studija, četvrti semestar)


1. Hillis M.D, Moritz C., Mable K.B. 1996. Molecular Systematics, Second Edition. Sinauer Associates Inc., Sunderland, Massachusetts, U.S.A.

2. Soltis D. E., Soltis S. S., Doyle J.J., (1998): Molecular Systematics of plants II. DNA sequencing. Kluwer Academic Publishers. Boston. Dodrecht. London.

3. Šatović, Z., Liber, Z., Karlović, K. i Kolak, I. 2002. Genetic relatedness among basil (Ocimum spp.) accessions using RAPD markers. Acta Biol. Cracov. Bot 44: 155-160.

4. Liber, Z. 2005. Molekularna sistematika biljaka. Skripta (u izradi)


1. Hall G.B. 2001. Phylogenetic Trees Made Easy: a how-to manual for molecular biologist. Sinauer Associates Inc., Sunderland, Massachusetts, U.S.A.

2. Salemi, M., Vandamme, A.M. (eds.) 2003. The Phylogenetic Handbook: A Practical Approach to DNA and Protein Phylogeny. Cambridge University Press, Cambridge

3. Felsenstein, J. 2004. Inferring Phylogenies. Sinauer Associates Inc., Sunderland, Massachusetts, U.S.A.

NAZIV KOLEGIJA: FILOGENIJA I SISTEMATIKA ŽIVOTINJA


GODINA STUDIJA: 4.



Prof. dr. sc. Ivan Habdija, Prirodoslovno-matematički fakultet





praktikum asistent

seminar nastavnik i asistent


CILJ KOLEGIJA:


Filogenija kao zoološka disciplina i njezin odnos prema drugim biološkim disciplinama. Problemi rekonstrukcije filogeneze i podrijetlo i razvoj svojti (taxa). Modeli rodoslovnog stabla (dihotomski, linearni i divergentni; monofiletski i polifiletski). Postanak zametnih listića i tjelesne šupljine Metazoa. Izvori i dokazi za rekonstrukciju filogeneze (paleozoologija, kemija, genetika, embrijologija, ultracelularna graña i molekularna biologija). Podrijetlo metazoa. Prvobitni mnogostaničari. Položaj pojedinih fila i suprefila u rodoslovnom stablu životinja (Radijata i Bilateria; Acoelomata, Pseudocoleomata i Coelomata; Notoneuralia i Gastrpneuralia). Tradicionalne sheme taksonomijske podjele Metazoa. Mikrotaksonomija (koncept vrste) i Makrotaksonomija (metode klasifikacije, takonomski karakteri, fenetičati i kladisti). Taksonomijski pregled carstva Animalia s glavnim obilježjima anatomskog ustrojstva i životnih funkcija.


OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Obavezno sudjelovanje u nastavi

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, seminari i vježbe

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Nakon aktivno i uredno obavljenih seminara i rada na praktikumima slijedi ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentska anketa

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Beskralježnjaci, Kralježnjaci


Mayr, E., Ashlock, P. D. (1991): Principles of systematic zoology. McGraw Hill Int. Ed.

Nielsen, C. (1995): Animal evolution. Interrelationships of the living phyla. Oxford Univ. Press.

Wilmer, P. (1990): Invertebrate relationships. Paterns in animal evolution. Cambridge Univ. Press, Cambridge.

Pechenik, J. A. (2000): Invertebrates, McGraw-Hill Higher Education, Boston


Sieving, R. (1969): Lerbuch der vergleichenden Entwicklungsgeschichte der Tiere. Verlag Paul Parey, Hamburg.

Udžbenici iz zoologije koji su studentima dostupni iz donacija SABRE a nalaze se u Središnjoj biološkoj knjižnici

Izbor iz bioloških časopisa i internetskih stranica.

NAZIV KOLEGIJA: FIZIOLOGIJA STRESA I OBRAMBENI MEHANIZMI BILJAKA


GODINA STUDIJA: 5.



Prof. dr. sc. Branka-Pevalek-Kozlina, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Željka Vidaković-Cifrek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleskom



predavanja 2 nastavnice

vježbe 2 asistenti

seminar 0 -

Terenska nastava (dana) 0 -

CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je stjecanje znanja o mehanizmima odgovora biljaka na stresne uvjete i oblicima obrambenih mehanizama u biljaka. U okviru praktične nastave zadatak studenata će biti istražiti učinak i mehanizme odgovora odreñene biljke na jedan abiotički stresni čimbenik čime će oni steći vještine u planiranju i izvoñenju eksperimentalnog rada.


1. Stresni čimbenici, otpornost, prilagodba, tolerancija, 2. Faze reakcije na stres; Modelne biljke u fiziologiji stresa 3. Abiotički stres (manjak vode, osmotski stres, salinitet) 4. Abiotički stres (visoka i niska temperatura) 5. Abiotički stres (svjetlost i UV-zračenje, nedostatak kisika) 6. Oksidacijski stres i mehanizmi zaštite biljaka od reaktivnih oblika kisika 7. Učinak onečišćenja okoliša na biljke (teški metali, plinovi u atmosferi i ksenobiotici) 8. Biotički stres (konkurentski odnosi meñu biljkama, odgovor biljaka na napad patogenih organizama) 9. Površinska zaštita biljaka: kutin, suberin, voskovi 10. Sekundarni metaboliti: uloga u obrani od herbivora i patogena, privlačenju oprašivača i rasprostranjivača plodova i alelopatiji 11. Sekundarni terpenoidi: biosinteza, funkcija; seskviterpeni, diterpeni, triterpeni, politerpeni 12. Sekundarni fenolni spojevi: biosinteza, funkcija; jednostavni fenoli, lignin, flavonoidi, antocijanini, izoflavonoidi, tanini 13. Sekundarni spojevi koji sadrže dušik: biosinteza, funkcija; alkaloidi, cijanogeni glikozidi, glukozinolati, neproteinske aminokiseline, obrambeni proteini 14. Fitoaleksini; raspodjela sekundarnih metabolita u biljci; sistemski stečena otpornost VJEŽBE Istraživanje mehanizma djelovanja abiotičkog stresa (npr. toplotnog stresa ili povišenog saliniteta) i odgovora biljaka sljedećim metodama: Odreñivanje stope fotosinteze i disanja Clark-ovom kisikovom elektrodom, odreñivanje biljnih pigmenata tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti, kinetika fluorescencije klorofila, izdvajanje i imunokemijsko dokazivanje proteina induciranih stresom, odreñivanje količine kompatibilnog osmolita prolina, odreñivanje količine vodikovog peroksida i lipidna peroksidacija, odreñivanje aktivnosti antioksidacijskih enzima: superoksid-dismutaze, katalaze, glutation-reduktaze i askorbat-peroksidaze.


Proširivanje temeljnih znanja iz fiziologije stresa stečenih u kolegiju Fiziologija bilja – studiranjem detaljnih mehanizama primanja stresnog signala iz okoliša i odgovora na stres. Stjecanje vještina u samostalnom planiranju eksperimentalnog rada, izvoñenje eksperimenta te obradi, prikazu i tumačenju dobivenih rezultata


Redovito polaženje nastave te aktivno sudjelovanje – redovita izrada izvješća o izvedenim vježbama i tumačenje rezultata na temelju znanja stečenih u teorijskoj i praktičnoj nastavi


Redovito polaženje i aktivno sudjelovanje u nastavi


U obliku predavanja, praktičnog rada u laboratoriju te konzultacija


Usmeni ispit


Razgovorom sa studentima te anonimnim anketama


STANIČNA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA, BIOKEMIJA I, FIZIOLOGIJA BILJA


Pevalek-Kozlina, B. (2003): Fiziologija bilja. Profil International, Zagreb. Buchanan, B., Gruissem, W., Jones, R. L. (2002): Biochemistry and Molecular Biology of Plants. John Wiley and Sons. Taiz, L., Zeiger, E. (2002): Plant Physiology. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, Massachusetts.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Brunold, Ch., Rüegsegger, A., Brändle, R. 1996. Stress bei Pflanzen. Verlag Paul Haupt, Bern.

NAZIV KOLEGIJA: GENETIČKA REKOMBINACIJA


GODINA STUDIJA: 4.

SEMESTAR STUDIJA: VII.


Doc. dr. sc. Srećko Jelenić, Prirodoslovno-matematički fakultet




predavanja 2

vježbe 2

seminar


CILJ KOLEGIJA: Približiti studentima ulogu i molekularne mehanizme genetičke rekombinacije u živome svijetu.


Hollidayev model homologne rekombinacije. Mejotska i mitotska rekombinacija. Homologna i nehomologna rekombinacija. Meñu- i unutarmolekulska rekombinacija. Molekularni modeli homologne i nehomologne rekombinacije. Genetička rekombinacijja u prokariota, eukariota i Archaea. Ključni proteini u genetičkoj rekombinaciji. Učinak različitih činitelja na učinkovitost rekombinacije (praktikum).




NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanja i samostalni pokusi

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA kolokvij, pismeni i usmeni ispit




1. Bilo koji noviji udžbenik iz Molekularne genetike

2. Izabrani pregledni znanstveni članci (osigurava nastavnik)


NAZIV KOLEGIJA: GEOBOTANIKA


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9


Doc. dr. sc. Vladimir Hršak, Prirodoslovno-matematički fakultet


Njemački




vježbe 2 asistent

seminar 0


CILJ KOLEGIJA:


Pojam i zadaća geobotanike. Postanak i razvoj areala, njegova veličina i oblik. Rasprostranjivanje biljaka kao jedan od osnovnih uvjeta za razvitak areala. Areal kao odraz historijskog razvitka Zemlje i života na njoj. Uvjetovanost areala suvremenim životnim prilikama na Zemlje. Florni elementi. Glavna florna i vegetacijska područja Zemlje. Biogeografski položaj i rasčlanjenje vegetacije u Hrvatskoj Pojam i zadaća geobotanike, floristika i znanost o arealu, kartografska dokumentacija nalaza biljnih vrsta, areal, kozmopoliti i endemiti, tipovi areala, florni elementi, florna carstva, florni kontrast i florni prelazi, postanak kontinenata, flora i vegetacija tijekom geološke prošlosti, postanak i raspored današnje flore i vegetacije na zemlji, vegetacijske zone, biljnogeografsko raščlanjenje Hrvatske, flora Hrvatske, vegetacija u Hrvatskoj, ekologija - interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost, autekologija, svjetlost i fotosinteza, ekološki čimbenici koji utječu na fotosintezu (temperatura, voda), fotosintetski kapacitet i obrana od biljojeda, promjena klime i evolucija fotosintetskih puteva, voda kao fizikalni i kemijski medij, prostorno rasprostranjenje biljaka i voda, tlo (nastanak i karakteristike), morfologija tala, tipovi tala, svojstva tla, transport iona u tlu i apsorpcija iona, specifične razlike prema uvjetima u tlu, meñudjelovanje biljaka i atmosferskih plinova, biogeokemijski ciklusi, strategije preživljavanja, spektri strategija preživljavanja, značenje analize strategije preživljavanja, faktori okoliša koji posebno utječu na svojstva biljaka (požar, suša, stagniranje vode, zasjena, narušavanje staništa, nedostatak hranjiva, teški metali, salinitet, zagañivači atmosfere, gaženje, temperaturni ekstremi), sekundarni metabolizam biljaka, ekološko značenje sekundarnog metabolizma, razmnožavanje, tipovi spolnog razmnožavanja, utjecaji okoliša na razmnožavanje, populacijska ekologija, struktura i dinamika biljnih populacija, interakcija u mješavini vrsta, ekologija biljnih zajednica - vegetacije, metode proučavanja biljnih zajednica, individualistički i organizmički koncept, klasifikacije biljnih zajednica, vegetacijsko kartiranje,

sistemi uzorkovanja u vegetacijskoj ekologiji, direktna i indirektna gradijent analiza, analiza prostornog rasporeda-krajobraza.



Redovno pohañanje svih oblika nastave


U skladu sa Statutom PMF



Usmeni ispit



SISTEMATIKA BILJA


H. Walter und H. Starka, Arealkunde. Floristisch-historische Geobotanik, Eugen Ulmer, Stuttgart, 1970. K. Mägdefrau i F. Ehrendorfer, Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga, Zagreb, 1984.


NAZIV KOLEGIJA: IHTIOLOGIJA I RIBARSTVO SLATKIH VODA


GODINA STUDIJA: 5.



Prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem):

DA – na engleskom




vježbe 1 asistent

seminar 1 nastavnik i asistent

Terenska nastava (dana) 3 nastavnik i asistent

CILJ KOLEGIJA:

Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa osnovnim značajkama riba, njihove anatomije, biologije i

ekologije, kao i sa problematikom slatkovodnog ribarstva. Naglasak će biti na slatkovodnim ribama Europe i

Hrvatske i najnovijim spoznajama u sistematici i istraživanjima slatkovodnih zajednica riba.


Što je ihtiologija i ihtiologija kao znanost?

Teme koje će se obrañivati na ovom kolegiju su slijedeće:

• trendovi u evolucija kružnousta, hrskavičnjača i koštunjača • klasifikacija i sistematika riba – kružnouste, hrskavičnjače, koštunjače • osnove morfologije i anatomija riba • metode kretanja kod riba • plivaći mjehur i načini disanja • osmoregulacija kod riba • načini razmnožavanja i briga za mlade, rast riba • prilagodbe raznolikost staništa riba • osnova dinamika ihtiopopulacija • osnova upravljanja ribljim populacijama • ekologija riba, raznolikost i korištenje staništa, migracije riba • slatkovodna ihtiofanuna Hrvatske • principi racionalnog iskorištavanja ihtioloških resursa • značajke i gospodarenje pastrvskim vodama • značajke i gospodarenje šaranskim vodama • utjecaji čovjeka na ihtiopopulacije


Studenti će nakon ovog kolegija dobiti znanja o značajkama riba, njihovom značaju u prirodi i važnosti za ljudsko društvo. Takoñer će biti upoznati s metodama proučavanja kao i načinima gospodarenja ribljim populacijama.


Obveze studenata uključuje prisutnost na predavanjima i sudjelovanje u njihovom izvoñenju, kao i aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi.


Osnovni uvjet za dobivanje potpisa je prisustvovanje svim oblicima nastave.


Nastava se izvodi u obliku predavanja i praktične terenske nastave.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:

Kolokvij zbirke i sadržaja vježbi, kao i pismeni te usmeni ispit.


Kvaliteta i uspješnost pratit će se pomoću studentskih anketa i razgovora sa studentima tijekom izvoñenja nastave.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE:

Kako bi se adekvatno mogli pratiti nastavni sadržaji ovog kolegija potrebno je položiti kolegij kralješnjaci.


1. Vuković T. i Ivanović B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH, Sarajevo, 268 pp.

2. Povž, M. i Sket, B. (1990): Naše sladkovodne ribe. Založba Mladinka knjiga, Ljubljana, 375 pp.

3. Helfman, G., Collete, B., Facey, D., 1997: The Diversity of Fishes. Malden, MA: Blackwell.


1. Bone, Q., Marshall, N.B. and Blaxter J.H.S. 1995: Biology of fishes. Chapman and Hall, Glasgow, Scotland. 2nd Edition.

2. Moyle, P., J. Cech. 2000. Fishes: An Introduction to Ichthyology – fourth edition. Upper Saddle River, NJ: Prentice-Hall.

NAZIV KOLEGIJA: IMUNOBIOLOGIJA CIJEPLJENJA NAZIV STUDIJSKOG PROGRAMA: BIOLOGIJA

GODINA STUDIJA: 5 .godina SEMESTAR STUDIJA: 9. semestar PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora ) Prof.dr.sc. Sabina Rabatić, naslovni redoviti profesor iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, grana biologija (imunobiologija) u Zavodu za animalnu fiziologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof.dr.sc. Renata Mažuran, naslovni redoviti profesor iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, grana biologija (imunobiologija) u Zavodu za animalnu fiziologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM JEZIKU ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU Da, engleski OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent)

predavanja 2 Prof.dr.sc. Sabina Rabatić (nastavnik) Prof.dr.sc. Renata Mažuran, nastavnik

vježbe 0 seminar 0 Dr.sc. Dubravko Forčić, asistent

Dr.sc. Beata Halassy, asistent terenska nastava 0 CILJ KOLEGIJA Svrha je ovog predmeta da upozna studente s ključnim principima razvoja novih cjepiva kao i s ključnim znanstvenim područjima u biotehnologiji. IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA

� Interakcije izmeñu patogena i domaćina: Uroñena i stečena imunost u prirodnim infekcijama i nakon dragovoljne imunizacije.

� Cjepiva: Mehanizmi, oblikovanje i primjene � Patogeneza & Patologija oboljenja koja se preveniraju cjepljenjem; povezanost s nuspojavama � Animalni modeli � Imunosustav sluznica: novi pristupi u razvoju cjepiva protiv mukoznih patogena � Biološka terapija: Razvoj nove generacije cjepiva za terapiju upalnih, autoimunosnih i malignih bolesti

� Postgenomski pristup (gensko sekvenciranje, transkriptomika, proteomika, analiza protein-protein interakcija). Nova podjedinična cjepiva

� Adjuvanti (npr. aluminijevi spojevi, IFA, CpG motivi, citokini) � Pretkliničko testiranje neškodljivosti kandidata za cjepiva – smjernice i zahtjevi � Priprema dokumentacije za predregistraciju kandidata za nova cjepiva

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Predmet je podoban za studente koji će započeti doktorski studij iz Imunologije i/ili Biotehnologije jer studenti dobivaju teorijski uvod u istraživanje i razvoj novih cjepiva. OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČIN NJIHOVOG IZVRŠAVANJA Prisutnost na predavanjima i aktivno sudjelovanje u seminarima, samostalno pretraživanje literature u knjižnicama i učenje izvan nastave, te usmeno i pisano ispunjavanje obveza UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Prisutnost na predavanjima i aktivno sudjelovanje u seminarima, te usmeno i pisano ispunjavanje obveza NAČIN IZVOðENJA NASTAVE Teorijski se dio sastoji od predavanja i seminara NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit, pisani test

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Postotak studenata koji uspješno postižu odreñene ocjene; anketno istraživanje meñu studentima s naglaskom na dostupnost informacija i pružanje usluga na predviñenoj razini, tesposobnosti nastavnika da zadane ciljeve riješi učinkovito. Mogućnost promjene nastavnog programa (fleksibilnost) u skladu s novim spoznajama. KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Obavezno: Imunologija i imunogenetika; Biotestovi; Metode u imunologiji; Preporuča se istovremeno studiranje slijedećih kolegija: Molekularna patologija; Virusi i subvirusni patogeni; Mikrobiologija patogena LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA Immunobiology: the immune system in health and disease /Charles A. Janeway Jr., Paul Travers, Mark Walport, Mark J. Shlomchik (eds.), 6th ed., Garland Science Publishing, 2005 DOPUNSKA LITERATURA Tekući volumeni časopisa Nature Medicine, Nature Immunology, Nature Rev Immunol, Science, Lancet, Curr.Opin.Immunol, N.Engl.J.Med. Vaccine, J.Infect.Dis., Biologicals

NAZIV KOLEGIJA: IMUNOLOGIJA I IMUNOGENETIKA


GODINA STUDIJA 4. god.



Prof. dr. sc. Ivan Bašić, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Nada Oršolić, Sveučilište u Zagrebu




predavanja 2 Prof. dr. Ivan Bašić, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. Nada Oršolić, Sveučilište u Zagrebu

vježbe 2 Vesna Benković, Haidi Arbanasić

seminar


CILJ KOLEGIJA: Cilj predmeta jest prenijeti najnovije spoznaje o ulozi imunosnog sustava u održavanju cjelovitosti jedinke ističući posebice organizacijske principe imunosnih zbivanja, molekularne mehanizme

aktivaije imunosnog sustava, kao i genetske mehanizme regulacije imunosneobrane od tuñeg i promjenjenog vlastitog te uloge sustava gena tkivne podudarnosti u imunosnoj reakciji.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će, nakon što završe ovaj kolegij, moći razumjeti temeljne značajke imunosne reakcije, mehanizme obrane organizma od infekcija, tumora, mehanizme očuvanja antigenske i genske homeostaze. Poznavanje imunologije neophodno je za znanstvenoistraživački i stručni rad u biomedicini (humanoj medicini, veterini) i biologiji te u nekim biotehničkim znanostima.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti su obavezni pohañati predavanja i praktikume izImunologije i imunogenetike. Znanje se na praktikumima provjerava na kraju svakog semestra putem kolokvija.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Uredno pohañanje predavanja i praktikuma

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i praktikumi

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polažu pismeno i usmeno. Da bi se pristupilo ispitu, mora se uspješno položiti oba praktikumska kolokvija

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentskim anketama


Kolegij «Animalna fiziologija»


Abbas, Abul K, Lichtman, Andrew H, Poper, Jordan S (2000): Cellular and molecular immunology. 4th ed. W.B. Saunders Company, Philadelphia, USA Kuby J. Immunology. 3rd ed. W.H. Freeman and company, New York. Janeway C.A., Travers P. Immunobiology, the immune system in health and disease 3rd ed. Current Biology , London. Roitt, Ivan, Brustoff, Jonathan, Male, David (2001): Immmunology. 6th ed. Mosby, Edinburgh, UK Allegretti, Nikša, Adreis, Igor, Čulo FIlip, Marušić, Marko, Taradi Milan (1991): Imunologija. 4 izdanje. Školska knjiga, Zagreb DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):

NAZIV KOLEGIJA: KOMPARATIVNA IMUNOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 4.



Doc. dr. sc. Nada Oršolić

Doc. dr. sc. Zoran Tadić




predavanja 2 Doc. dr. sc. Nada Oršolić

Doc. dr. sc. Zoran Tadić

vježbe 1

seminar


CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija jest upoznavanje evolucije imunosnog sustava, imunocita, hemocita, pojave stanične i humoralne imunosti, osobitosti obrambenog sustava protostomija i deuterostomija, morfologije limfatičkih tkiva nižih kralježnjaka, imunosne reakcije riba, vodozemaca, gmazova i ptica


1. tjedan

Evolucija imunosnog sustava

2. tjedan:

Imunost bezkralješnjaka

Stanice i tkiva imunosnog sustava bezkralješnjaka- uloga i funkcija

Klasifikacija krvnih stanica u bezkralješnjaka

3. tjedan:

Uroñeni obrambeni čimbenici

Inducibilni humoralni obrambeni čimbenici

Nespecifično prepoznavanje i suradnja stanica posredovana različitim čimbenicima

4. tjedan:

Stanična i humoralna obrambene reakcija na parazite

citokini

alogenično i ksenogenično odbacivanje presatka

Podaci za evoluciju imunoglobulinske supergenske obitelji u bezkralješnjaka.

5. tjedan:

Imunost kralješnjaka

Početak razvoja specifične (stečene) imunosti

Evolucija glavnog sustava tkivne snošljivosti

MHC sustav ekotermnih kralježnjaka-Xenopus

MHC sustav drugih kralježnjaka

Razvoj stanica T

6. tjedan:

Razvoj stnica B i imunoglobulina

organizacija imunoglobulinskih gena

Imunoglobulini hrskavičnjača, koštunjača vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca

Proizvodnja i raznolikost imunoglobulina

7. tjedan:

Stanice nespecifičnog imunosnog sustava

Klasični i alternativni litički put u kralješnjaka

Funkcija citokina

Antimikrobni peptidi

8. tjedan:

Evolucija limfoidnog tkiva kralješnjaka (timus, slezena, limfomijeloidni čvorovi, crijevima pridruženo limfoidno tkivo, bubreg i jetra, koštana srž

9. tjedan:

Vodozemci –model za istraživanje razvoja imunosti

Razvoj aloimunosti i tolerancije na vlastito i tuñe

10. tjedan:

Imunosni sustav riba

11. tjedan:

Imunosni sustav vodozemaca

12. tjedan:

Imunosni sustav gmazova i ptica

13. tjedan:

Imunosni sustav sisavaca

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će, nakon što završe ovaj kolegij, moći razumjeti razvoj imunosnog sustava, mehanizme obrane nižih kralježnjaka. Poznavanje komparativne imunologije neophodno je za znanstvenoistraživački i stručni rad u veterini i biologiji te u nekim biotehničkim znanostima.




NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polažu pismeno i usmeno.



Kolegij «Animalna fiziologija» i «Imunologija i imunogenetika»


Roitt, Ivan, Brustoff, Jonathan, Male, David (2001): Immmunology. 6th ed. Mosby, Edinburgh, UK

Turner. R.j. Immunology. A comparative approach, Wiley & Sons, New York, USA


NAZIV KOLEGIJA: KOMPARATIVNA ANATOMIJA ŽIVOTINJA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: BIOLOGIJA-ZOOLOGIJA

GODINA STUDIJA: ČETVRTA (4.)

SEMESTAR STUDIJA: OSMI (8.)


Doc. dr. sc. Mladen Kučinić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Doc. dr. sc. Göran Igor Vinko Klobučar, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Engleski



predavanja 2 NASTAVNICI

vježbe 2 ASISTENT

seminar


CILJ KOLEGIJA:

Navedeni nastavni sadržaji imaju za cilj objedinjavanje i proširivanje znanja studenata, stečenog na preddiplomskim i diplomskim kolegijima iz područja zoologije kroz komparativni prikaz niza anatomskih i funkcionalnih obilježja/organskih sustava kod različitih životinjskih skupina. Na praktikumu će studenti upoznati morfološke značajke organskih sustava kod različitih skupina životinja i njihove važnosti u sistematici i filogeniji. Ovaj kolegij će omogučiti studentima bolje razumijevanje evolucije i nastavnih sadržaja vezanih uz nju.


Uvod, osnovna načela anatomije i morfologije životinja, evolucija, evolucijski mehanizmi, rezultat evolucije, filogenija. Organski sustavi, njihova osnovna morfološka i fiziološka svojsta te kratki pregled kroz pojedine životinjske skupine. Kožno-mišićni sloj i potporni sustav kod različitih skupina beskralježnjaka i kralježnjaka, te promjene u njihovoj grañi uvjetovane načinom života i specifičnim ekološkim uvijetima. Anatomske značajke uvjetovane različitim načinima pokretanja životinja i njihova evolucija. Graña, funkcija i razvoj sustava za optjecanje kod različitih skupina životinja. Uloga i razvoj tjelesnih tekućina i njihovih stanica u evoluciji optjecajnog sustava. Graña, funkcija i razvoj dišnog sustava kod različitih skupina životinja. Graña, funkcija i razvoj živčanog sustava i osjetila kod različitih skupina životinja. Pregled živčanog sustava u životinja (mrežasti, ljestvičav, centralizacija, središnji i periferni živčani sustav). Pregled i razvoj mehanoreceptora, kemoreceptora, fotoreceptora, termoreceptora. Rasplodni sustav: graña, razvoj i usporedba kod različitih skupina životinja. Probavni sustav: graña, razvoj i usporedba kod različitih skupina životinja. Neprohodno i prohodno probavilo; prvousti i drugousti. Graña, razvoj i usporedba ekskrecijskog sustava kod različitih skupina životinja. Oblici ekskrecijskih sustava s obzirom na način izlučivanja dušičnih ostataka: amoniotelične, ureotelične i urikotelične životinje.

Endokrini sustav: graña, razvoj i usporedba kod različitih skupina životinja. Vježbe će se održavati prema nastavnim jedinicama.


Studenti će tijekom ovog kolegija usvojiti znanja i pojmove koji su bitni za razumijevanje morfologije, sistematike, filogenije i evolucije životinja. Poseban naglasak biti će dan na komparativni prikaz različitih organskih sustava te njihovog razvoja kod različitih životinjskih skupina.


Redovito pohañanje nastave (predavanja i praktikuma)


Redovito pohañanje svih oblika nastave


Predavanja popraćena vizualnim prezentacijama (power-point prezentacije, dijapozitivi, prozirnice, video zapisi). Praktična nastava temelji se na radu studenata sa svježim ili trajnim makroskopskim i mikroskopskim životinjskim preparatima.


Pismeni ispit i završni kolokvij iz praktikuma.


Anketa koju studenti ispunjavaju na kraju semestra te konzultacije sa studentima


Avertebrata, Vertebrata


1. Matoničkin, I., Erben, R. (2002): Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb. 2. Matoničkin, I., I. Habdija i B. Primc-Habdija, (1998): Beskralješnjaci, biologija nižih avertebrata. Školska kniga, Zagreb, str. 691.

3. Matoničkin, I., I. Habdija i B. Primc-Habdija, (1999): Beskralješnjaci,biologija viših avertebrata. Školska kniga, Zagreb, str. 609.

4. Miller, S.A., Harley, J.P. (2004): Zoology. McGraw-Hill, Boston. 5. Smith, H. M., G. Northcutt, A. S. Romer, G. Nelson, (2000): Funnctional Anatomy of the Vertebrates. Harcourt College Publishers, pp. 703.

6. Young, J. Z.,(1995): The Life of Vertebrates. Oxford Press, pp. 645. 7. Interna skripta s predavanjima


1. Hickman, C. Jr., Roberts, L., Larson, A., I'Anson, H. (2003): Integrated Principles of Zoology. McGraw-

Hill, Boston.

2. Wheater's Functional Histology a text and colour atlas, ed. B. Young, J.W. Heath, Churchill Livingstone, London, 2001

3. Kardong, Vertebrates, comparative anatomy function, evolution, third edition, WCB McGraw-Hill

NAZIV KOLEGIJA: KONZERVACIJSKA BIOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9

PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Dr. sc. Nikola Tvrtković, HPM





vježbe 1 asistent



CILJ KOLEGIJA: Hrvatska je trenutno meñu zemljama s najvećom biološkom raznolikošću u Europi. Ipak, svjetski trend smanjenja bioraznolikosti tijekom protekla dva stoljeća vidljiv je i u Hrvatskoj, iako su evidentirane samo neke nestale vrste kralješnjaka. S obzirom na uočeni trend brzog gubitka bioraznolikosti, krajem XX. stoljeća započelo se s novim znanstvenim pristupom u pokušaju njenog očuvanja – konzervacijskom biologijom. Zasnovana na zakonitostima ekologije, konzervacijska biologija usredotočuje istraživanja vezana za očuvanje prirode, vrednujući učinkovitost odreñene promjene ili mjere zaštite kroz odgovor populacije ili ekosustava. Konzervacijska biologija postoji kao nastavni sadržaj ili cjelovit sveučilišni studij na mnogim poznatim sveučilištima u Europi (npr. Sveučilište u Beču, Bernu, Ljubljani, Sveučilište Exeter itd.) i svijetu (Duke, Yale, Harvard, Cornell, Berkeley itd.). Predloženim sadržajem želi se studente biologije uputiti u temeljne principe konzervacijske biologije kao multidisciplinarne znanstvene grane i pretpostavke učinkovitog očuvanja bioraznolikosti.


- bioraznolikost: pojam, karakteristike, značaj i raspodjela; antropogeno uzrokovane promjene povećanja i smanjenja bioraznolikosti u prošlosti i sadašnji trend naglog globalnog nestajanja vrsta, uzroci i posljedice; - konzervacijska biologija: cilj, principi, interdisciplinarnost pristupa; razlike prema zaštite prirode; filogeografija i dostupni podaci o populacijama koji se mogu dobiti metodama molekularne genetike; intra- i inter-populacijska raznolikost, značaj genetičke raznolikosti; heterozigotnost i adaptivnost; gubitak genetičke raznolikosti i utjecaj na održivost vrsta/populacija; - ciljana istraživanja/metode istraživanja u konzervacijskoj biologiji: analiza trofičkih mreža, analiza i značaj starosne strukture populacije, odnos spolova; reproduktivni potencijal; kritična područja, staništa i elementi staništa, migracijski putovi; analiza održivosti populacije, populacijski modeli, analize osjetljivosti i elasticiteta u populacijskim modelima i njihova primjena; upravljanje ugroženim vrstama/populacijama, održivo korištenje gospodarski važnih vrsta; metode Europske strategije očuvanja bioraznolikosti;

- očuvanje vrsta - (1) in-situ: biologija vrsta i implikacije za zaštitu; demografija: vremenska dinamika i prostorna heterogenost populacija, najmanja održiva populacija; odreñivanje trenda stanja populacija; procjene

ugroženosti: IUCN kriteriji; reintrodukcija; praćenje stanja; - (2) ex-situ: očuvanje nasljedne tvari; održavanje u zatočeništvu; translokacije; - zaštićena područja: odabir, veličina, osjetljive vrste; "source-sink" dinamika i utjecaj na okolna područja; upravljanje u zaštićenim područjima;

- zaštita krajobraza i ekološka restauracija; upravljanje ekosustavima i urbanim krajobrazima; ugradnja strategije u prostorne planove; elementi ekološke restauracije, translokacija staništa, kreiranje zamjenskih staništa.














Tvrtković N. i sur. (u tisku): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode Hrvatske,

Zagreb. Tvrtković N. i sur. (u tisku): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode Hrvatske, Zagreb. Tvrtković N. i sur. 2004: Sisavci. U: Marković D. (ur.) Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, pp. 47-50. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Tvrtković N. i sur. 2004: Gmazovi. U: Marković D.. (ur.) Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, pp. 61-62. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Tvrtković N. i sur. 2004: Podzemne životinje. U: Marković D. (ur.) Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, pp. 75-78. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

NAZIV KOLEGIJA: MAMALOGIJA


GODINA STUDIJA: Peta (5.) godina studija

SEMESTAR STUDIJA: Deveti (9.) semestar


Prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem): DA – na engleskom




vježbe 1 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA:

Cilj ovog kolegija je spoznavanje filogenetičkih odnosa, raznolikosti i biologije sisavaca. Studentima će

se približiti sistematski odnosi meñu skupinama na temelju strukturnih i anatomskih raznolikosti, a s

naglaskom na prehrambene i lokomotorne prilagodbe sisavaca.


Kolegij će uputiti studente u osnove evolucijske raznolikosti i biologije sisavaca. Studenti moraju postati

bliski sa strukturnim značajkama glavnih linija živućih sisavaca i sistematikom koja reflektira filogenetičke

principe. Kolegij će obuhvatiti teme poput: anatomske značajke, biologija i rasprostranjenost pojedinih redova

živućih sisavaca; sistematski odnosi i evolucija različitih linija sisavaca; morfološke prilagodbe sisavaca na

odreñenu prehranu, kretanje, razmnožavanje; fiziološke adaptacije sisavaca na homeostazu i razmnožavanje;

značaj sisavaca u ekosistemima i u svakodnevnom životu; metode istraživanja populacija sisavaca i njihove

biologije; sisavci Hrvatske i ugroženosti pojedinih skupina te vrsta.


Studenti će dobiti znanja o osnovnim značajkama sisavaca i njihovom značaju u ekosustavima, kao i meñudjelovanju čovjeka i sisavaca u okvirima modernog društva. Biti će sposobni raspoznati pojedine redove sisavaca, njihovu rasprostranjenost i značaj.


Obveze studenata uključuje prisutnost na predavanjima i sudjelovanje u njihovom izvoñenju, kao i aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi.


Osnovni uvjet za dobivanje potpisa je prisustvovanje svim oblicima nastave.


Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi i praktične terenske nastave.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:

Kolokvij iz sadržaja terenske nastave i pismeni ili usmeni ispit.


Kvaliteta i uspješnost pratit će se pomoću studentskih anketa i razgovora sa studentima tijekom izvoñenja nastave.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE:

Kako bi se adekvatno mogli pratiti nastavni sadržaji ovog kolegija potrebno je položiti kolegij kralješnjaci i zoogeografija.


1. Vaughan, T. A., Ryan, J. M., and Czaplewski, N. J. (2000): Mammalogy. Harcourt, Fort Worth, 4th edition 566 pp.

2. Feldhamer, G. A., Drickamer, L. C., Vessey, S. H., and Merritt, J. F. (2004): Mammalogy: adaptation, diversity, and ecology. McGraw-Hill, New York, 2nd edition. 576 pp.

3. Nowak, R.M. (1999): Walker's Mammals of the World. vol. 1 and 2. Johns Hopkins Univ. Press.


1. Handbuch der Säugetiere Europas. Aula-Verlag, Wiesbaden Band 1-6.

2. Martin, R. E., R. H. Pine, and A. F. DeBlase. (2001): A manual of mammalogy with keys to families of the world, 3rd edition. W. C. Brown, Dubuque, xv + 333 pp.

3. Draganović, E. (ur.) (1994): Crvena knjiga životinjsih svojti Republike Hrvatske – Sisavci. MGiZO, Zavod za zaštitu prirode. Zagreb

4. Mitchell-Jones, A.J.; Amori, G.; Bogdanowicz, W.; Kryštufek, B.; Reijnders, P.J.H.; Spitzenberger, F.; Stubbe, M.; Thissen, J.B.M.; Vohralik, V.; Zima, J. (1999): The Atlas of European Mammals. Poyser Natural History.

5. MacDonald, D. i Barrett, P. (1993): Mammals of Britain and Europe. HarperCollins, London.

NAZIV KOLEGIJA: METODE U IMUNOLOGIJI


GODINA STUDIJA: 4. god.

SEMESTAR STUDIJA: 7


Prof. dr. Ivan Bašić, Sveučilište u Zagrebu








seminar


CILJ KOLEGIJA: Predmet iznosi temeljna načela metoda za odreñivanje humoralnih i staničnih imunoreakcija, biotestove, protočnu citometriju, imunotestove i metode molekularne genetike za odreñivanje solubilnih i membranskih molekula staničnih imunoreakcija, životinjske modele , funkcionalne testove limfocita, odreñivanje smrti stanica, te genotoksičnosti


1.tjedan:

Eksperimentalni životinjski modeli

Visokosroñeni sojevi

Imunodeficijetni miševi

Transgenične životinje

knockout miševi

2. tjedan

stanične kulture

primarna stanična kultura

Stanične linije

Hibridomi limfoidnih staničnih linija

3. tjedan

Rekombinantna DNA tehnologija

restrikcijski enzimi-endonuleazno cjepanje DNA

kloniranje DNA

Vektori

Selekcija DNA klona

bloting tehnike

Polimerazna lančana reakcija (PCR)

4. tjedan

Analiza regulatornih slijedova DNA

DNA footprinting

Gel-shift analiza

CAT assay

5. tjedan

Prenos gena u stanice sisavaca

Prenos kloniranih gena u stanične kulture

Prenos gena unutar embrija miša

6. tjedan

Zakonitosti vezivanja antigena i protutijela Afinitet i avidnost protutijela Metode za dokazivanje reakcije izmeñu antigena i protutijela a/ Precipitacija dodirna precipitacija imunodifuzija u gelu (jednostrana, obostrana, i radijalna)

b/ elektroforeza i imunoelektroforeza 7. tjedan. Aglutinacijske reakcije a/hemaglutinacija b/Bakterijska aglutinacija c/Pasivna aglutinacija d/inhibicija aglutinacije imunofluorescencija ELISA(indirektna ELISA, sendvič-ELISA, Kompetitivna ELISA Bloting tehnika Reakcija vezanja komplementa Radioimunotest 8. tjedan: Osobitosti stanične imunosti Mehanizmi stanične imunosti in vitro a/ aktivacija limfocita T b/ humoralni proizvodi aktivacije limfocita T c / antigeni na stanicama T Izolacija pojedinih populacija limfocita E –rozete 9. tjedan Proizvodnja monoklonalnih protutijela i primjena EAC-rozete aktivacija limfocita B hemolitičke čistine analiza stanica protočnim citometrom 10. tjedan Testovi za monocite i makrofage fagocitoza citotoksičnost makrofaga test kemotaksije makrofage spreading test redukcije tetrablutetrazolija Kvantitativni NBT-test Kemiluminiscencija 11. tjedan Stimulacija stanica i proizvodnja citokina proizvodnja i mjerenje citokina Odreñivanje NO2 i NO3 Odreñivanje reaktivnih radikala kisika

12. tjedan:

Metode za mjerenje stanične proliferacje i apoptoze

13. tjedan: Genotoksične metode u imunologiji


OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti su obavezni pohañati predavanja i praktikume izImunologije i imunogenetike. Znanje se na praktikumima provjerava na kraju svakog semestra putem kolokvija.



NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polažu pismeno i usmeno. Da bi se pristupilo ispitu, mora se uspješno položiti oba praktikumska kolokvija



Kolegij «Animalna fiziologija»



NAZIV KOLEGIJA: METODOLOGIJA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA


GODINA STUDIJA: 5.


PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog

autora):

Dr. sc. Sibila Jelaska, red. prof. u m., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveuč. u Zagrebu

Dr. sc. Dunja Leljak –Levanić, docent, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveuč. u Zagrebu

Mr. sc. Nataša Bauer, asistent, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveuč. u Zagrebu




predavanja 1 Sibila Jelaska & Dunja Leljak –Levanić

vježbe 1 Dunja Leljak –Levanić & Maja Jokić

seminar


CILJ KOLEGIJA:

Cilj predmeta je uputiti slušatelja u temeljne značajke znanstvenoistraživačkog rada, organizaciju znanstvene literature i metode objavljivanja znanstvenih rezultata.


1. Što je znanost? Definicija i karakteristika znanosti. Pojam područja, polja i disciplina. kategorije istraživanja i eksperimentalnog rada. Izbor i prikaz znanstvenog rada.

2. Pregled i prikaz literaturnih podataka ( znanstvene informacije).

3. Kako se citira literatura i prireñuje poglavlje « Citirana literatura» ( References)

4. Upoznavanje organizacije i korištenja Nacionalne i Sveučilišne knjižnice ( Baze podataka on-line, SCI, BIOSIS, CC).

5. Znanstvene metode i principi istraživanja.

6. Klasifikacija i uzorkovanje; mjerenje

7. Planiranje pokusa, randomizacija. Izvedba pokusa.

8. Kako treba voditi laboratorijski dnevnik

9. pisanje izvornoga znanstvenog članka ( Naslov, uvod, sažetak/Abstract).

10. Pisanje izvornoga znanstvenog članka ( Materijal i metode, Rezultati , Rasprava, Zaključci).

11. Prilozi u članku: tablice i slike (grafikoni, histogrami, fotografije).

12. Priprema rukopisa, dopisivanje s uredništvom.

13. Izlaganje na znanstvenim skupovima ( usmeno izlaganje, plakatno predstavljanje).

14. Što treba znati o pisanju diplomskoga ( magistarskoga) rada i doktorske disertacije.



UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA :

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, seminarski rad, analiza vrhunskih i loših znanstvenih članaka i časopisa i analitična usporedba, javne rasprave.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni test.




V. Silobrčić. kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Medicinska naklada , Zagreb, 1994.

ð. Težak: pretraživanje informacija na Internetu. Hrvatska sveuč. naklada, Zagreb, 2002 ( www.chem.pmf.hr/preinin)

S. Jelaska: Interna skripta.


B. E. Wilson, Jr.: An Introduction to Scientific Research. McGrew- Hill Book Company, Inc. New York, 1952. (reprint, može se naći preko Amazona ( uz primjedbu da je to najpotpuniji udžbenik do danas za tu problematiku).

R. A. Day, How to Write & Publish a Scientific Paper, Oryx Press, Phoneix, New York, 1988.

H. Pavić: znanstvene informacije. Školska knjiga, Zagreb, 1980.

M. Marušić i sur., Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada, Zagreb, 1996.

S. Lelas, Promišljanje znanosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1990.

J. A. Pechenik & B. C. Lamb: How to Write about Biology, Harper Collings Publish, 1994.

CBE Style Manual, ? Edition, Prepared by the Committee on Form and Style of the Council of Biology Editors, American Institute of Biological Sciences, Washington, DC ( 3rd ed., 1972)

NAZIV KOLEGIJA: MOLEKULARNA BIOLOGIJA BILJAKA


GODINA STUDIJA: 4.



Doc. dr. sc. Gordana Rusak, Prirodoslovno –matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu


engleski, njemački




vježbe 1 asistent

seminar 1 nastavnik


CILJ KOLEGIJA: Pregled najnovijih spoznaja iz molekularne biologije biljaka.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Organizacija nuklearne DNA (nukleus i organizacija kromatina, replikacija DNA, organizacija DNA sekvenci, satelitne DNA molekule, nukleolarni geni za rRNA, funkcija ponavljajućih DNA- sekvenca, genomske varijacije, transpozoni); Struktura i ekspresija nuklearnih gena (RNA-polimeraze, transkripcija i stvaranje rRNA i tRNA, transkripcija, nastajanje i translacija mRNA, ekspresija gena i razvoj biljke); Plastosomi i nastanak kloroplasta( organizacija kloroplasta i njihova funkcija, genetika kloroplasta i stupanj njihove autonomije, tranzitni proteini i genetička specifikacija transporta proteina u kloroplastima; Organizacija mitohondrijalne DNA i njezina funkcija(mitohondrijalna DNA biljaka, mitohondrijalna sinteza proteina "in vitro", struktura gena i stvaranje mRNA, plazmidima slične DNA u mitohondrijima biljaka, mitohondrijalna DNA i citoplazmatska muška sterilnost); Utjecaj hormona i čimbenika okoliša na ekspresiju gena u biljaka; Ekspresija gena biljke i bakterije u nodulu korijena lepirnjača inficiranog bakterijama roda Rhizobium. Biljke i Agrobacterium.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Usvajanje općih saznanja iz molekularne organizacije biljka omogućuje studentima prmjenu tih saznanja u biotehnologiji.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA redovito pohañanje predavanja i praktikuma, izrada seminara i aktivno uključivanje u raprave vezane uz predavanja i seminare

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovito pohañanje predavanja i vježbi

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: 2 sata predavanja, 1 sat praktikuma te 1 sat seminara tjedno

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA kratki kolokviji (10 min) prije početka praktikuma,

završni kolokvij praktikuma, pismeni ispit (45 min), usmeni ispit (20 min)

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studenti ocjenjuju rad nastavnika putem anketa. Uspješnost kolegija pratit će se i na temelju uspjeha studenata na kolokvijima i ispitima te njihovog interesa za kolegij (aktivno uključivanje u rasprave na predavanjima i seminarima).

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE STANIČNA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA, BIOKEMIJA 1, BIOKEMIJA 2.

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Biochemistry and Molecular Biology of Plants, John Wiley & Sons, 2002.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Molecular Biology of the Cell, Garland Publishing, Inc. , 1999.

NAZIV KOLEGIJA: MOLEKULARNA FILOGENIJA I SISTEMATIKA


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7


Doc.dr. Zlatko Liber, Doc.dr.sc. Toni Nikolić, Doc.dr.sc. Višnja Besendorfer (PMF, Sveučilište u Zagrebu)

Prof.dr.sc. Zlatko Šatović (Agronomski Fakultet, Sveučilište u Zagrebu)

Dr.sc. Miroslav Plohl (Institut Rudjer Bošković)


Engleskom



predavanja 2 natavnik

vježbe 1 nastavnik

seminar 1 nastavnik


CILJ KOLEGIJA: Predloženi kolegij nastojao bi upoznati studente sa pojmom molekularne evolucije i filogenije (tj. molekularnom sistematikom), s metodama istraživanja ove znanstvene discipline kao i vrijednošću ovakvih istraživanja za rješavanje, dosad nerješivih, problema sistematike biljaka i životinja. U praktičnoj nastavi studenti bi samostalno rješavali jednostavan sistematski problem, a pri tome bi prošli sve razine istraživanja od izbora problema, metoda i interpretacije rezultata.


UVOD - princip moderne sistematike bazirane na filogenetskim principima, tri biljna i dva životinjska genoma kao izvor filogenetskih podataka, razvoj molekularno-biološke i informatičke tehnologije kao preduvjet razvoja molekularne sistematike. MOLEKULARNO BIOLOŠKE METODE U BILJNOJ SISTEMATICI (I) – Polimorfizam dužine restrikcijskih fragmenata (RFLP, Restriction Fragment Length Polymorphisms), metode koje se zasnivaju na lančanoj reakciji polimerazom - polimorfizam nasumično umnožene DNA (RAPD, Random Amplified Polymorphic DNA), polimorfizam dužine amplificiranih fragmenata (AFLP, Amplified Fragment Length Polymorphisms), mikrosateliti, analiza nekodirajućih i kodirajućih sekvenci (satelitna DNA, raspršene ponavljajuće DNA, ribosomske DNA, introni i dr. GENETIČKA STRUKTURA POPULACIJA I MJERENJE GENETIČKE UDALJENOSTI - genetička struktura populacija, prostorna genetika, analiza molekularne varijance (AMOVA), genetička udaljenost na razini jedinki i populacija, kodominantni i dominanti biljezi, udaljenost na temelju modela postupnih mutacija MULTIVARIJATNA ANALIZA - analiza klastera upotrebom različitih modela i informatičkih programa (UPGMA, Neighbor-Joining, Fitch-Margoliash i sl.), analiza glavnih sastavnica (PCA) i glavnih koordinata (PCoA), kofenetički koeficijent i Mantelov test, neparametrijski testovi: bootstrap. PRIMJENA MOLEKULARNO-BIOLOŠKIH METODA NA RAZINI POPULACIJA (prikaz vlastitih istraživanja i istraživanja predavača) - bioraznolikost populacija ljekovite kadulje u Hrvatskoj, srodstveni i taksonomski odnosi populacija crnoga bora u Hrvatskoj, molekularna diferencijacija hrvatskih populacija hrasta medunca. FILOGENIJA I KLADISTIKA - terminologij a filogenetskih stabala, ukorijenjavanje stabala, stabla gena i stabla vrsta, metode koje koriste matrice udaljenosti, izbor evolucijskog modela, maksimalna parsimonija, maksimalna vjerodostojnost, upotreba računalnih programa i baza podataka. PRIMJENA MOLEKULARNO-BIOLOŠKIH METODA NA ODREðENOM SISTEMATSKOM PROBLEMU (prikaz vlastitih istraživanja i istraživanja suradnika) - filogenija roda Lilium L., filogenija roda Ocimum L., filogenija roda Campanula L., filogenija vrsta u porodici Pinaceae na temelju analize ribosomske DNA, filogenija vrsta roda Tribolium, Palorus i sl. na temelju satelitnih DNA


Na temelju samostalnog rješavanja jednostavnih sistematski problem studenti bi savladali sve razine istraživanja od izbora problema, izbora molekularnih metoda i metoda obrade podataka do interpretacije dobivenih rezultata te stekli osnove za uključivanje u znanstveno-istraživački rad u području molekularne fiogenije.


Studenti moraju redovito pohañati nastavu, posebice vježbe i seminare na kojima rješavaju problemske zadatke pomoću računala i raspravljaju na zadane teme tijekom seminara.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje nastave, vježbi i seminara


Predavanja, vježbe na kojima studenti rješavaju probleme uporabom računala i seminari kao izlaganje i rasprava na zadane teme.




Kroz uspješnost rješavanja problema tijekom vježbi i seminara.


Bioinformatika i opće znanje iz botanike i zoologije.


Felsenstein J 2004. Infering Phylogenies. Sinauer Associates Inc. Sunderland, Massachusetts.

Soltis, DE, Soltis PS, Doyle JJ 1998. Molecular Systematics of Plants II. DNA sequencing. Kluwer Academic Publishers. Boston.

Campbell CS. 2002. Plant Systematics: A phylogenetic approach. Sinauer Associates.


NAZIV KOLEGIJA: PALINOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 5.



Doc.dr.sc. Božena Mitić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


engleski




vježbe 2 nastavnik i asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: upoznati osnove palinologije, prepoznavati osnovne tipove polenskih zrnaca, upoznati mogućnosti ptimjene palinoloških istraživanja


1. Palinologija – definicija, predmet istraživanja, osnovne postavke i podjela potpodručja 2. Mikrosporogeneza i ontogenija polena 3. Morfologija spora papratnjača 4. Morfologija polena golosjemenjača 5. Morfologija polena kritosjemenjača 6. Polen - klasifikacija 7. Upoznavanje osnovnih tipova peludnih zrnaca 8. Mikroskopija u palinološkim istraživanjima (svjetlosna, SEM) 9. Palinotaksonomija, Ekopalinologija, Evolucijsko značenje palinologije 10. Aerobiologija, Melisopalinologija, Forenzička palinologija 11. Principi uzorkovanja i obrada rezultata palinoloških istraživanja

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:

opće kompetencije: upoznati osnove palinologije, te morfologiju i biologiju peludnih zrnaca, prepoznavati osnovne tipove peludnih zrnaca

specifične kompetencije: sposobnost prepoznavanja većeg broja polenovih zrnaca, upoznavanje s mogućnostima primjene palinoloških istraživanja

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA redovito pohañanje predavanja i praktikuma

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovito pohañanje svih oblika nastave, iako predavanja nece biti obvezna; dozvoljena 2 izostanka s praktikuma

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanja i praktikumi uključuju teoretska predavanja o palinologiji i peludu, te niz praktičnih vježbi prepoznavanja osnovnih tipova peludnih zrnaca, upoznavanja osnovnih načina uzorkovanja za palinološka istraživanja i obrade rezultata dobivenih takvim istraživanjima

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: radne liste za praktikum, pismeni i usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: studentska anketa, uspješnost studenata u rješavanju radnih listova i prepoznavanju peludnih zrnaca, zainteresiranost studenata za specifične primjene palinoloških istraživanja (npe. kroz diplomski rad)

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE : MORFOLOGIJA I ANATOMIJA BILJAKA


Mitić B. (u izradi): Palinologija – predavanja (CD). Mitić B. (u izradi): Palinologija. Interna skripta.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):Sitte P., Ziegler H., Ehrendorfer F., Bresinsky A. (1998): Lehrbuch der Botanik für Hochschulen. Gustav Fischer, Stuttgart. Harley M.M., Morton C.M., Blackmore S. (2000): Pollen and Spores: Morphology and Biology.The Royal Botanic Gardens, Kew.PUNT W., BLACKMORE S., NILSSON S., Le THOMAS A. (1994): Glossary of Pollen and Spore Terminology. Lpp Foundation, Utrecht.

NAZIV KOLEGIJA: MOLEKULARNA PATOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 5. god.



Prof. dr. S. Ćurić, VF Sveučilište u Zagrebu





vježbe 1

seminar


CILJ KOLEGIJA: Cilj predmeta jest upoznavanje temeljenih mehanizama poremećaja strukture i funkcije makromolekula kao početnih patogenskih stepenica i njihova integracija s cijelokupnim razvojem i očitavanjem bolesti opčenito.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će, nakon što završe ovaj kolegij, moći razumjeti temeljne značajke molekularne patologije i mehanizme patofiziologije nasljednih bolesti i tumora. Poznavanje molekularne patologije neophodno je za znanstvenoistraživački i stručni rad u biomedicini (humanoj medicini, veterini) i biologiji te u nekim biotehničkim znanostima.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti su obavezni pohañati predavanja praktikum iz Molekularne patologije. Znanje se na praktikumima provjerava na kraju svakog semestra putem kolokvija.



NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polažu pismeno i usmeno. Da bi se pristupilo ispitu, mora se uspješno položiti kolokvij.



Kolegij «Animalna fiziologija».


Gamulin, S., Marušić, M. i sur., 1998: Patofiziologija. 4 izd. Medicinska naklada, pogl. 2, 3, 9, 19, Zagreb. - Cox, T.M., Sinclar, J., 2000: Molekularna biologija u medicini. Medicinska naklada, Zagreb. - Johns, D.R., 1995: Mitochondrial DNAand disease. N Engl J Med. 333: 638-44 - Zhoung, B-B.S., Elledge, S.J., 2000: The DNA damage rasponse: putting checkpoints in perspective. 408: 433-9. - Reichel, R., Jacob, S.T., 1993: Control of gene expression by lipophilic hormones. FASEB J. 7: 427-36. - Pain, V.M., 1996: Initiation of protein synthesis in eukaryotic cells. Eur. J. Biochem. 236: 747-71. - Gamulin, S., 1980: Alteration of functional distribution of ribosomes in various pathological conditions. period, Biol. 82: 223-228. - Oleman, W.B., Tshongalis, G.J., 1995: Multiple mechanism for genomic instability and molecular mutation in neoplastic transformation. Clin Chem 41: 644-657. - Dowton, S.B., Slaugh, R.A., 1995: Diagnosis of human heritable diseases - laboratory approaches and outcomes. Clin Chem 41: 785-94. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):

NAZIV KOLEGIJA: NAČELA METODOLOGIJE ZNANSTVENOG RADA


GODINA STUDIJA: 5



Prof. dr. sc. Ivan Habdija, Prirodoslovno-matematički fakultet





praktikum

seminar 1


CILJ KOLEGIJA: Stjecanje spoznaja o organizacija istraživačkog rada na terenu i u laboratoruiju. Objavljivanje postignutih rezultata (kako koncipirati i napisati znanstveni prilog).


Istraživački rad na terenu i laboratoriju: (1) postavljanje problema i ciljeva istraživanja; (2) postavljenje hipoteze; (3) razmatranje i postavljanje istraživačkog programa; (3) vremenski slijed plana istraživanja i obrade materijala; (4) istraživačka oprema. Voñenjeterenskih i laboratorijskih dnevnika rada. Odabir računalnih programa za organizaciju tabelarnih i slikovnih priloga. Odabir statističkih metoda. Kako organizirati, sastaviti i napisati diplomski rad. Izvori podataka: pregled literature, kompjutersko pretraživanje baza podataka, citiranje izvora podataka. Vrste publikacija: popularni i stručni prilozi, znanstveni prilozi, revijalni prilozi, elaborati, studije, udžbenici i priručnici.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Osposobljavanje budućih istraživača za: samostalno uočavanje i postavljanje ciljeva istraživanja i radne hipoteze; objektivno interpretiranje postignutih rezultata; definiranje statističke signifikantnost zaključaka i znanstvene izvornost postignutih rezultata.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Obavezno sudjelovanje u nastavi (redovito prisustvovanje predavanjima i praktikumima). Izrada domaćih zadaća i seminara, te polaganje kolokvija u obliku testa.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmišljenih kolokvija i zadaća.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i seminari

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Nakon aktivno i uredno obavljenih kolokvija na

praktikumu slijedi ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentska anketa



1. Pentecost, A. (1999): Analysing Environmental Data, Addison Wesley Longman. 2. Hairston, N. G. Ecological Experiments, Cambridge University Press. 3. Bart, J. Flinger, M. A. Notz, W.I. (1998): Samling abd Statistical methods for Behavioral Ecologists, Cambridge University Press. 4. Silobrčić, V. (1983): Kako sastaviti i objeviti znanstveno djelo, Juvena, Zagreb

NAZIV KOLEGIJA: NEUROFIZIOLOGIJA I ENDOKRINOLOGIJA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM: BIOLOGIJA

GODINA STUDIJA: IV

SEMESTAR STUDIJA: VIII.


Prof. dr. sc. Oskar Springer


engleski (Hrvatski se preporučuje studentima koji sadržaj slušaju po prvi puta)



predavanja 2 Prof. Dr. Sc. Oskar Springer

vježbe 1 Domagoj ðikić, mr.sc

seminar 1 Domagoj ðikić, mr.sc, Duje Lisičić, mr. sc

Terenska nastava (dana) 0 0

CILJ KOLEGIJA: Osposobiti istraživača fiziologa-neuroznanstvenika za rad u laboratoriju


PREDAVANJA: Biokibernetski modeli. Prijem, prijenos, pohranjivanje i očitavanje informacija. Neuron.

Akcijski i receptorski potencijal. Sinapsa. Neurotransmiteri. Postnatalni razvoj mozga. San. Cirkadijalni ritmovi. Buñenje. EEG. Endokrini sustav. Hormoni i kemizam komunikacije hormonima. Fiziološki učinak. Hipotalamus-hipofiza. Gonade. Fiziologija trudnoće. Posteljica kao endokrini organ.

PRAKTIKUM: Osnove neuroanatomije. Ontogenetski i filogenetski aspekti razvoja živčanog sustav. Akcijski potencijali-demonsteracija AP na neuronima bezkralješnjaka i kralješnjaka(pijavica, gujavica, štakor, miš, žaba.). dokaz aktivnosti kolinesteraze u miša spektrofotometrijom. Osjetila-vid, sluh, njuh, okus, opip. Metode istraživanja u neurofiziologiji-diferencijalna histokemija i imunohistokemijska bojanja u neurofiziologiji, sterotaksički atlasi i aparati, PET, MR, CT. EEG-biopack. Okulogram-biopack. Brzina provoñenja akcijskog potencijala ulnarnim živcem-biopack. Vrijeme reakcije-biopack. Neuroendokrini aspekti regulacije probave. Štitna žlijezda-metabolizam i bioenergetika. Endokrini pankreas. Spolni hormoni i estrogen.


Student dobiva osnovno znanje o fiziološkoj osnovi povezanosti živčanog i endokrinog sustava i upoznaje se sa na aktualnim metodama i temama u modernoj neuroznanosti.


Prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, vježbama i seminarima te usmeno i pismeno ispunjenje seminarskih obveza


Prisutnost na predavanjima i seminarima, usmeno i pismeno ispunjenje seminarskih obveza

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanje, seminar, praktikum

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Usmeno i pismeno


Kolokviji, studentske evaluacije(anketarno)

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Animalna fiziologija


Kandel et al. (2000.) Principles of neural science. Mc Graw-Hill int. ISBN 0-8385-7701-6

Pinel P. J. (2001.) Biološka psihologija. Naklada Slap., Jastrebarsko. ISBN: 953-191-163-0

Guyton A. C. Hall J. E. (1999.) Medicinska fiziologija;deveto izdanje; ur. hrv. izd. Sunčana Kukolja Tardi et al.; Medicinska naklada Zagreb. ISBN: 953 176-092 6

Tucak A., Kostović I. (2003.) Spoznaje o mozgu. IBL Osijek, Osijek. ISBN 953-99145-0-7


Vander, Sherman, Luciano (1998.) Human Physiology: the mechanisms of body function; 7 th ed.; Mc Graw-Hill Companies Inc. ISBN: 0-07-067065-X

Mader S.S. (2001.) Human Biology, 6th ed. Mc Graw-Hills Companies Inc.; ISBN:0-07-290584-0

Mader S.S. (2001.) Human Biology, 6th ed. Mc Graw-Hills Companies Inc.; ISBN:0-07-290584-0

NAZIV KOLEGIJA: NEUROIMUNOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 5 .god.

SEMESTAR STUDIJA: deveti


Prof. dr. sc. Ivan Bašić, Sveučilište u Zagrebu








seminar


CILJ KOLEGIJA: Cilj predmeta jest prenijeti najnovije spoznaje o neuroendokrinom sustavu i imunossti te otpornosti na bolesti


1.tjedan:

Uvodne napomene Neuroendokrini sustav i imunost 2. tjedan:

Imunoregulacija na sistemskom planu

Psihofiziološka kondicija i otpornost na bolesti (imunološki aspekti9

3. tjedan:

Stres Opioidni peptidi imunitet 4. tjedan: Povratna sprega imuni sustav-CNS Citokini Signalna transdukcija 5. tjedan: Neurotransmitori ili kemijski prijenosnici informacija Vrste receptora i djelovanje neurotransmitera

6. tjedan:

Osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HHN) Stres i ponašanje (neuroendokrini aspekti) 7. tjedan: Promjene ponašanja Neuroendokrine promjene:promjene kortizola, ACTH, DST kao pokazatelj abnormalnogodgovora HHN 8. tjedan: Biokemijske promjene Neurotransmiteri (serotonin, noradrenalin , dopamin GABA) uzroci poremećaja ponašanja i nekih psihijatrijski poremećaja 9. tjedan pokazatelji imunostatusa u ljudi eksperimentalni stresu ljudi Stresne situacije 10. tjedan Bolesti podložne psihogenim utjecajima

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će, nakon što završe ovaj kolegij, moći razumjeti temeljne značajke neuroendokrinog sustava i imunosti. Poznavanje Neuroimunologije neophodno je za znanstvenoistraživački i stručni rad u biomedicini (humanoj medicini, veterini) i biologiji te u nekim biotehničkim znanostima.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti su obavezni pohañati predavanja i praktikume iz Neuroimunologije. Znanje se na praktikumima provjerava na kraju svakog semestra putem kolokvija.



NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polažu pismeno i usmeno. Da bi se pristupilo ispitu, mora se uspješno položiti kolokvij.



Kolegij «Animalna fiziologija



NAZIV KOLEGIJA: NOMENKLATURA I DETERMINACIJA BILJAKA


GODINA STUDIJA: 4.



Doc.dr.sc. Božena Mitić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu


engleski




vježbe 2 asistent

seminar

Terenska nastava (dana) 3(po 3 sata) nastavnik i asistent

CILJ KOLEGIJA: upoznati osnovu anatomske i morfološke grañe biljaka


1. Povijesni pregled razvoja nomenklature i determinacije 2. Osnovni principi nomenklature i determinacije 3. Lineov seksualni sistem 4. Imenovanje biljaka, kodeksi, pravila i primjeri (I dio) 5. Imenovanje biljaka, kodeksi, pravila i primjeri (II dio) 6. Imenovanje križanaca s primjerima 7. Genus-tipus princip; lineoni-jordanoni 8. Načini identifikacije biljaka 9. Ključevi za determinaciju 10. Komparacija analiziranih biljaka s herbarijskim primjercima 11. Herbarijske tehnike 12. Stvaranje osobne herbarijske zbirke i fotodokumentacije 13. Upoznavanje s hrvatskim registriranim herbarijskim zbirkama

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:

opće kompetencije:stjecanje mogućnosti prepoznavanja osnovnih osobina biljaka potrebnih za njihovu pravilnu i uspješnu determinaciju i identifikaciju, upoznavanje osnovnih determinacijskih ključeva i flora, upoznavanje s osnovnim svjetskim nomenklaturnim postavkama;

specifične kompetencije: sposobnost prepoznavanja većeg broja biljnih vrsta i njihovih morfoloških osobina, sposobnost prepoznavanja nomenklaturnih i taksonomskih problema

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA redovito pohañanje predavanja, praktikuma i terenske nastave, ispunjavanje praktikumskih obveza

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovito pohañanje svih oblika nastave, iako predavanja nece biti obvezna; dozvoljena 2 izostanka s praktikuma i jedan s terenske nastave

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanja i praktikum koji uključuje ukupno tri izlaska na teren, kako bi se upoznale osnovne biljne vrste, na kojima se brañuju anatomski i morfološki aspekti grañe biljaka

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: kolokvij, radne liste za teren i praktikum, usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: studentska anketa, uspješnost studenata u rješavanju radnih listova i zadanoj determinaciji, zainteresiranost studenata za izborne kolegije koji proizlaze iz ovog kolegija (npr. sistematska botanika)

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE : MORFOLOGIJA I ANATOMIJA BILJAKA


Mitić B. (2004): Nomenklatura i determinacija biljaka – predavanja (CD). Mitić B., Šoštarić R. (2004): Nomenklatura i determinacija biljaka. Interna skripta. Domac R. (1994): Flora Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):Sitte P., Ziegler H., Ehrendorfer F., Bresinsky A. (1998): Lehrbuch der Botanik für Hochschulen. Gustav Fischer, Stuttgart.

Nikolić, T. (ed.), 1994: Index Florae Croaticae 1. Nat. Croat. 3 (2): 1-116.Nikolić, T. (ed.), 1997: Index Florae Croaticae 2. Nat. Croat. 6 (1): 1-232.Nikolić, T. (ed.), 2000: Index Florae Croaticae 3. Nat. Croat. 9 (1): 1-324. Nikolić T., Topić J. (eds.), 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Drž. Zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Nikolić T. (1996): Herbarijski priručnik. Školska knjiga, Zagreb.

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA ONKOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7


Prof. dr. sc. IVAN BAŠIĆ, Prirodoslovno-matematički fakultet

Dr. sc. BRANKO MALENICA, MF




Predavanja 2 nastavnik

Vježbe

Seminar 2 nastavnik


CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je upoznati studente sa glavnim čimbenicima i mehanizmima nastanka i metastaziranja malignih tumora.


1. tjedan:

P: Pregled teorija o nastanku raka

S: Eksperimentalni tumorski modeli: eksperimentalno izazavani tumori (kemijski, UV), transgenični tumorski modeli, ksenotransplantati ljudskih tumora u imunosuprimiranih miševa («nude», SCID)

2. tjedan:

P: Temeljna biološka svojstva stanica raka

S: Svrsishodnost epidemioloških podataka o raku-registri za rak

3. tjedan:

P: Epidemiologija raka: incidencija, prevalencija, uzročni čimbenici

S: Onkogeni virusi u životinja-mehanizmi maligne transformacije-onkogeni virusi u ljudi

4. tjedan:

P: Nasljedni, porodični i sporadični rak

S: Rast stan ica i kontrola staničnog ciklusa:mehanizmi poremećaja u stanicama raka

5. tjedan:

P: Uzročni čimbenici raka: mutagenici, karcinogenici, zračenje, onkogenio virusi

S: Stanični putevi prijenosa signala i rak

6. tjedan:

P: Karcenogeneza-tipovi-kemijska, virusna i transgenićčni tumorski modeli

S: Hormoni i rak

7. tjedan:

P: Eksperimentalna karcenogeneza: inicijacija, promocija i progresija

S: Monoklonska antitijela-tumorski biljezi ljudskih tumora

8. tjedan:

P: Genetski poremećaji u stanicama raka: onkogeni i tumorskosupresorski geni

S: Biološki učinci produkata aktiviranih onkogena i tumorskosupresorskih gena

9. tjedan:

P: Poremećaji prijenosa signala u malignoj transformaciji

S: Imunološke metode za dokazivanje antigena specifičnih za tumor (TSA)- imunodijagnostika tumora

10. tjedan:

P: Klonsko podrijetlo tumora, Nowelova klonska evolucija progresije tumora i heterogenost tumorskih stanica

S: Eksprerimentalni modeli za testiranje antitumorskog učinka citostatika i imunomodulatora

11. tjedan:

P: Angiogeneza, progresija i metastaziranje malignih tumora

S: Monoklonska antitijela i njihov značaj u bioterapiji eksperimentalnih i humanih tumora

12. tjedan:

P: Biološki učinci tumora na organizam u kojem se tumor ravija

S: Bioterapija raka-eksperimentlni modeli

13. tjedan:

P: Biološka utemeljenost standardnih načina liječenja: kemoterapija, radioterapija i bioterapija

S: Genska terapija raka: eksperimentalni modeli

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA: Cilj kolegija je studente upoznati sa temeljnim znanjima o glavnim etiološkim čimbenicima i mehanizmima u procesu karcinogeneze i metastaziranja malignih tumora.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Studenti su obavezni pohañati predavanja, seminare i praktikume.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA: Uredno pohañanje predavanja, seminara i praktikuma

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, seminari i praktikumi

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit (test)

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: Studentskim anketama



1. Franks LM, Teich N (eds). Introduction to the cellular and molecular biology of cancer (3th edition), Oxford Univ Press, London, 2001.

2. Turić M, Kolarić K, Eljuga D (ur). Klinička onkologija. Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996.

3. Grabarević Ž (ur). Veterinarska onkologija, DSK-FALCO, Zagreb, 2002.

4. Fidler JI. Critical determinants of metastasis. Sem Cancer Biol 2002; 12:89-96.

5. Vogelstein B, Kinzler WK. Cancer genes and the pathways they control. Nature Med 2004; 10:789-799.


1. Nat Rev Cancer

2. Semin Cancer Biol

NAZIV KOLEGIJA: ORNITOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9


Doc. dr. Zdravko Dolenec, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) NE



predavanja 2 Zdravko Dolenec

vježbe 1 Zdravko Dolenec

Seminar /

Terenska nastava (dana) /

CILJ KOLEGIJA: upoznati i usvojiti zakonitosti ekologija ptica


Uvod u ekologiju ptica. Teritorijalnost i kolonijalnost. Gniježñenje. Nametništvo unutar i izmeñu vrsta. Populacija. Zajednice ptica. Prehrana. Ponašanje. Selidba. Zaštita ptica. Crvena knjiga.


Prepoznavanje ptica u sklopu abiotičkih i biotičkih ekoloških čimbenika

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA aktivno sudjelovanje u realizaciji zadaća programa

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovito pohañanje nastave

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanje i vježbe uz aktivno sudjelovanje studenta

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA ISPITA praćenje studenta tijekom realizacije programa, pismeni i usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA periodično praćenje stupnja svladavanja

programskih sadržaja i zadovoljstva studenata kvalitetom kolegija.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE /


Perrins, C. 1987. Vögel. Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin.

Perrins, C.M., Birkhead, T.R. 1983: Avian ecology. Chapman and Hall, New York.

Sibley, C.G., Monroe, B.L. 1990: Distribution and taxonomy of Birds of the World. Yale Universoty Press, New York.

Sterry, P. 2004. Birds of the Mediterrean. Christopher Helm. Londin.


NAZIV KOLEGIJA: PALEOEKOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 5.



Prof. dr. sc. Jasenka Sremac, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem): Da. Na engleskom jeziku.




vježbe 1 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s temeljnim pojmovima, principima i primjenom paleoekologije.


1. Temeljni pojmovi i definicije u paleoekologiji.

2. Tafonomski procesi.

3. Fosilna ležišta.

4. Abiotički čimbenici u okolišu.

5. Biotički čimbenici u okolišu

6. Mikrofacijes

7. Ihnofacijes, Tafofacijes

8-15. Pregled fosilnih predstavnika skupina Monera, Protista, Plantae, Avertebrata i Vertebrata i njihovo značenje u paleoekologiji.


Sposobnost obavljanja jednostavnih paleoekoloških analiza.


Redovito pohañanje predavanja i vježbi, izvoñenje samostalnih vježbi, redovita provjera znanja kroz pismene i usmene kolokvije, izrada samostalnog eseja.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovitost pohañanja nastave, obavljen program vježbi, položeni kolokviji.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja uz LCD projektor (PPT); vježbe – pregled i crtanje fosilnog materijala, upoznavanje s laboratorijskim metodama pripreme uzoraka za analize.


Pismeni ispit iz cijelog gradiva, usmeni ispit - rasprava o odabranoj temi.


Kroz rezultate kolokvija i ispita, te studentsku anketu.


Geologija s paleontologijom, Opća ekologija


Briggs, D.E & Crowther,P.R.: Palaeobiology II. Blackwell Publ., 2001.

Doyle, P.: Understanding Fossils. Wiley, Chichester, 1996

Sremac, J.: Opća paleontologija. Skripta, PMF, Zagreb, 1999.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da

bude što je moguće novijeg datuma):

Odabrani radovi iz znanstvenih i znanstveno-popularnih časopisa; podaci s internetskih izvora.

NAZIV KOLEGIJA: PALEONTOLOŠKI ASPEKTI EVOLUCIJE


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7


Prof. dr. sc. Ivan Gušić, Geološki odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) DA




vježbe

Seminar 1 nastavnik

Terenska nastava (dana) /

CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je upoznati studente s činjenicom da je evolucija realan i stalno prisutan proces u prirodi (na više razina) i da je teorija evolucije, kao svaka znanstvena teorija, podložna daljnjoj provjeri i nadogradnji.


1. Povijest evolucionističke misli; 2. Kozmička evolucija (postanak elemenata i dr.); 3. Kemijska evolucija; 4. Postanak života (hipoteze); 5. Biološka evolucija; 6. Postanak eukariota (endosimbiotska teorija); 7. Evolucija metazoa; 8. Specijacija (alopatrička specijacija, otočne vrste, i dr.); 9. Filetski gradualizam; 10. Punktualizam; 11. Jednokratna vs. kumulativna selekcija; 12. Interna selekcija; 13. Pojam i primjeri emergencije; 14. «Prigovori» evoluciji (oko, prelazni oblici i dr.); 15. Kulturna evolucija



UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovno pohañanje nastave, uspješno održan seminar


NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA usmeni


KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE /


Skelton, P. (ed.): Evolution – a biological and paleontological approach. Addison-Wesley Publishing Company, 1993.

Erben, H.K.: Evolution. Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart, 1990.

Kalafatić, M.: Osnove biološka evolucije. Sveučilište u Zagrebu, 1998.


Dawkins, R.: The blind watchmaker. Penguin, 1991.

Dawkins, R.: Climbing Mount Improbable. Penguin, 1997

Odabrani članci iz novije (ali i klasične!) literature (za seminare)

NAZIV KOLEGIJA: PARAZITOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 4. godina studija

SEMESTAR STUDIJA: VIII


Prof. dr. sc. Albert Marinculić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu





vježbe 2 nastavnik

seminar 2 nastavnik


CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je osigurati temeljno znanje o parazitologiiji, načelima parazitizma, imunosti prema parazitima te morfološkim i biološkim značajkama pojedinih taksonomskih skupina parazita.




UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovto pohañanje nastave

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanja, vježbe seminari

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA pisani ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA prema Statutu Sveučilišta


LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): literatura koja je dostupna u knjižnici Zavoda za parazitologiju i invazijske bolesti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


NAZIV KOLEGIJA: PONAŠANJE ŽIVOTINJA


GODINA STUDIJA: 5.



Doc. dr. sc. Zoran Tadić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Engleski



predavanja 2 Zoran Tadić

vježbe 2 Zoran Tadić, Duje Lisičić

seminar


CILJ KOLEGIJA: Cilj je kolegija upoznati studente sa temeljnim pricipima ponašanja životinja


1. tjedan: Zašto proučavamo ponašanje životinja? Povijest proučavanja ponašanja životinja (prastaro doba, stari, srednji i novi vijek), proučavanje ponašanja životinja u 20. stoljeću: Klasična etologija, behaviorizam, komparativna psihologija, ekologija ponašanja (engl. behavioural ecology) i sociobiologija, moderni trendovi u razvoju proučavanja ponašanja životinja. Metode proučavanja ponašanja životinja, proučavanje u prirodi i laboratoriju - prednosti i nedostaci.

2. tjedan: Odnos gena i ponašanja, pokusne metode za dokazivanje genskih temelja ponašanja: Inbreeding, umjetna selekcija, hibridizacija, odreñivanje mjesta djelovanja gena koji djeluju na ponašanje (Paramecium, Drosophila), primjena metoda rekombinantne DNA u istraživanju djelovanja gena na ponašanje životinja: "Knockout" miševi.

3. tjedan: Prirodna selekcija i genske varijacije, adaptacije, održavanje neadaptivnih svojstava, Kako istražiti da li je neko ponašanje adaptivno? Optimalnost ponašanja, evolucijski stabilne strategije (ESS) - primjeri i modeli.

4. tjedan: Što je učenje? Učenje i adaptacije ponašanja, kategorije učenja: Habituacija, klasično kondicioniranje (Pavlovljevi psi), učenje nagrañivanjem, latentno učenje i njegova adaptabilnost, logičko učenje, učenje i svijest u životinja.

5. tjedan: Potencijal mirovanja i akcijski potencijal, neuroni i neuronske mreže, sinaptički prijenos: Električne i kemijske sinapse, neuroprijenosnici, živčani sustav: Graña i zadaća, osjetila i njihova funkcija u ponašanju, obrada podataka pomoću osjetila, motorički sustavi. Uloga osjetila u ponašanju životinja: Kako sova pronalazi plijen u potpunom mraku? Kako noćni leptir izbjegava šišmiša? Obrada vidnih informacija u mežnici i mozgu žaba gubavica tijekom lova na plijen, motorika leta skakavaca selaca.

6. tjedan: Definicija endokrinih žlijezda, sustavi endokrinih žlijezda, Kako hormoni utječu na ponašanje? Organizacijski i aktivacijski učinci hormona na ponašanje, čimbenici koji utječu na djelovanje hormona.

7. tjedan: Što izaziva promjene ponašanja tijekom razvoja jedinke? Uloga gena i okoliša u razvoju pjesme u ptica, kritični periodi u razvoju ponašanja, imprinting u ptica i sisavaca, homeostaza u razvoju ponašanja, društveni razvoj rezus majmuna, razvoj živčanog sustava i ponašanje vodozemaca.

8. tjedan: Ritmička ponašanja u prirodi: Dnevni, lunarni, mjesečni i godišnji ciklusi. Što je biološki sat? Prednosti i nedostaci bioloških satova, molekularni mehanizmi bioloških satova (geni tim i per),

organizacija dnevnih bioloških satova, višestruki satovi, hijerarhija bioloških satova u nekih životinja (dudovi svilci, žohari, ptice, glodavci).

9. tjedan: Vrste orijentacije, migracije životinja - primjeri. Celestijalni orijentiri životinja: Sunce i sunčev kompas, stelarna navigacija. Osjetilo mape, pokusi sa golubovima pismonošama, geomagnetska navigacija, kemijska navigacija, eholokacija i navigacija, električna polja i elektronavigacija.

10. tjedan: Kako tražiti i naći hranu? Metode traženja i lova hrane, optimalno traženje hrane (teorijski modeli i njihova praktična primjena). Kako ne biti pojeden: Zaštitna (kriptična) obojanost, aposematska obojanost, Batesijanska i Milerijanska mimikrija, polimorfizam kao obrana od predatora, odvraćanje pažnje, vizualno izražavanje vlastitog stanja organizma, blef, napad kao obrana, grupna obrana - prednosti i nedostaci.

11. tjedan: Zašto postoji spol? Evolucija spola i odreñivanje spola, spolni odabir partnera, teorije evolucije ženkinog izbora: Selekcija “runaway” i princip hendikepa, Batemanov princip i Triversova teorija ulaganja roditelja u potomke, intra- i interseksualni sukobi i odabir partnera: Odabir ženke i odabir mužjaka, briga roditelja za potomstvo, sustavi parenja: Monogamija, poligamija, poliginija, poliandrija. Da li je proučavanje odabira partnera tako jednostavno?

12. tjedno: Prednosti i nedostaci života u skupini, natalna filopatrija, teritorijalnost, definicije komunikacije meñu životinjama, teorija igara (engl. game theory) i njena primjena u predviñanju sukoba izmeñu dvije jedinke, asimetrije u agresivnoj interakciji dvije jedinke, priroda komunikacijskih signala i kanala, evolucija komunikacijskih signala - ritualizacija, selekcijski pritisci koji djeluju na komunikaciju meñu životinjama, zadaće komunikacije, intra- i interspecijska komunikacija, održavanje veza u grupi tjelesnim dodirom, komunikacija i razvoj jezika u čovjekolikih majmuna.

13. tjedan: Što je altruizam? Hipoteze o evoluciji altruizma: Individualna selekcija, selekcija po roñacima, recipročni altruizam, manipulacija roditelja potomstvom. Primjeri suradnje meñu životinjama (alarmni signali, uzgoj mladunaca u grupi, suradnja u traženju spolnog partnera, eusocijalnost), teorije evolucije eusocijalnosti u kukaca (haplodiploidija i druge genetske teorije), goli sljepaš (Heterocephalus glaber) kao model eusocijalnog sisavca, čimbenici koji potiču evoluciju eusocijalnosti.

PRAKTIKUM: Kako opisati i kvantificirati ponašanje – ponašanje divljih patki, životinja u zoološkom vrtu te domaćih životinja, Razvoj operacionih definicija tijekom promatranja ponašanja životinja i mjerenje razine pogreške u eksperimentatora – kućni zrikavci (Achaeta domestica), kemorecepcija u guštera i zmija, simulacija traženja hrane i optimalnost hranjenja, strategije riješavanja tzv. zatvorenikove dileme (Prisoner’s dilemma), uporaba empirijskih igara u poučavanju ponašanja životinja, kompetitivno ponašanje ptica na hranilicama.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Nakon završetka ovog kolegija, studenti će biti sposobni razumjeti temeljne principe ponašanja životinja na različitoj razini (od fiziološke do ekološke) te će biti sposobni sami postaviti i riješiti probleme iz područja ponašanja životinja. Posebno će biti sposobni testirati i razviti specifične hipoteze koje se temelje na promatranju ponašanja životinja.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti moraju pohañati predavanja te sudjelovati u praktikumima te redovito predavati izvještaje sa praktikuma koji će biti ocjenjivani. Posebno će biti ocjenjeni samostalni projekti postavljanja hipoteza o ponašanju životinja i njihovih testiranja.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje predavanja i pozitivno ocijenjene vježbe i samostalni projekti.


NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeno i usmeno




L. A. Dugatkin: “Principles of Animal Behavior”, W. W. Norton and Company, New York, 2004 (http://www.wwnorton.com/college/titles/biology/animal/)

J. Goodenough, B. McGuire, E. Wallace: “Perspectives on Animal Behavior”, J. Wiley and Sons, Chichester, 2000 (http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0471295027.html)


P. W. Sherman, J. Alcock (eds.): “Exploring Animal Behavior – readings from American Scientist, 4th ed.”, Sinauer Associates, Sunderland, 2005 (http://www.sinauer.com/detail.php?id=8168)

NAZIV KOLEGIJA: POPULACIJSKA GENETIKA


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7


Dr.sc. Krunoslav Brčić-Kostić, Institut Rudjer Bošković

Doc.dr.sc. Višnja Besendorfer, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu


Engleskom



predavanja 2 natavnik

vježbe 1 nastavnik

seminar 1 nastavnik


CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje s kvantitativnim pristupom biologiji, razumijevanje evolucijskih mehanizama i razvijanje sposobnosti rješavanja problema.


1. Mendelovska populacijska genetika – Idealna populacija, koncept alelnih i genotipskih frekvencija i Hardy-Weinbergov zakon. Vezana ravnoteža. Evolucijske sile: mutacije, migracije, selekcija i genetički drift. Promjene frekvencije alela pod utjecajem mutacija- Otočni model migracija. Koncept fitnesa. Jednadžbe promjene frekvencije alela pod utjecajem selekcije. Balansirana selekcij. Genetičko opterećenje populacije. Jednadžbe za ravnotežnu frekvenciju alela pod utjecajem mutacija i selecija. Genetički drift u metapopulaciji: eksperiment s vinskom mušicom. Wright-Fisher-ov model genetičkog drifta. Kimurin model drifta (difuzijska aproksimacija).

2. Molekularna populacijska genetika – Neutralna teorija. Vjerojatnost fiksacije alela: opća formula. Formula za vjerojatnost fiksacije neutralnih alela genetičkim driftom. Stopa genske supstitucije (brzina molekularne evolucije). Model beskonačnog broja alela: izvoñenje jednadžbe za ravnotežnu heterozigotnost pod utjecajem neutralnih mutacija i drifta. Empirijski podaci za stopu genske supstitucije i heterozigotnost.

3. Kvantitativna genetika – Poligensko nasljeñivanje i istovremena segregacija na puno lokusa. Fenotipske vrijednosti i distribucija fenotipskih vrijednosti. Dekompozicija fenotipa: genotipska vrijednost i okolišna devijacija – genska (uzgojna) vrijednost, dominacijska devijacija i interakcijska (epistatična) devijacija. Varijanca fenotipskih vrijednosti. Dekompozicija fenotipske varijance u genotipsku i okolišnu, te aditivnu genetičku, dominacijsku i interakcijsku (epistatičnu) varijancu. Koncept heritabilnosti. Procjene heritabilnosti na osnovu podataka o sličnosti meñu bliskim srodnicima. Selekcija kvantitativnih svojstava. Selekcijska jednadžba. Izvoñenje selekcijske jednadžbe na osnovu teorije umjetne selekcije. Fisher-ov fundamentalni teorem prirodne selekcije. Prirodna selekcija u prirodnim populacijama. Geni za kvantitativna svojstva i pojam QTL-a.


Kolegij omogućuje upoznavanje sa općim principima kvalitativne i kvantitativne populacijske genetike, razvijanja metodološkog pristupa i sposobnosti rješavanju problema u populacijskoj genetici.


Studenti moraju redovito pohañati nastavu, posebice vježbe i seminare na kojima rješavaju problemske zadatke i raspravljaju na zadane teme.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje nastave, vježbi i seminara


Predavanja, vježbe na kojima studenti rješavaju zadatke koristeći se matematičkim modelima i seminari kao rasprave na zadane teme.




Kroz sposobnost studenata u savladavanju problemskih zadataka tijekom vježbi i seminara.


Matematika, Statistika, Genetika i molekularna genetika (ili Molekularna biologija).


Halliburton R., 2004, Introduction to population genetics. Pearson Education, Inc.

Falconer D. S. and Mackay T. F. C., 1996, Introduction to quantitative genetics. Essex: Longman.


Hartl DL., 2000. A primer of population genetics. Sinauer Associates Inc.

NAZIV KOLEGIJA: PRIMJENA GIS-a U BIOLOGIJI


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: VIII.


nepoznat (Kušan V. i dr.) – nisu kontaktirani, potrebna izjava o voljnosti i suglasnost matične ustanove

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem): ?




vježbe 2 asistent

seminar 0


CILJ KOLEGIJA: Pružiti polaznicima znanja iz primjene geografskih informacijskih sustava u biologiji


1. uvod u GIS, definicije, kako GIS može pomoći u svakodnevnom radu biologa; 2. osnovni koncepti prostora i prostornih podataka, kartografske projekcije 3. komponente GIS-a, GIS kao baza podatak, programska podrška i drugi alati; 4. tipovi i izvori podatak, pouzdanost, digitalizacija, kreiranje karte, koncept tema i slojeva; 5. rad s točkastim objektima, dodavanje tabličnih podataka, pretraživanje prostora; 6. rad s linijskim objektima, dodavanje tabličnih podataka, pretraživanje prostora; 7. rad s poligonskim objektima, dodavanje tabličnih podataka, pretraživanje prostora; 8. funkcije: «clip», «union», «intersect», «merge», «update», «edit» 9. Praktična primjena 1: Izrada karata rasprostranjenosti svojti i učestalosti (bioraznolikosti), unos GPS podataka, grafička prezentacija, analiza, izvještavanje

10. Praktična primjena 2: analiza orografskih karakteristika prostora, DEM, povezanost s ostalim temama prostora

11. Praktična primjena 3: analiza vegetacije i povezanost s pedologijom i geologijom. 12. Praktična primjena 4: hipotetski primjer procjene utjecaja antropogenog zahvata u prostoru na biološke resurse, grafička prezentacija, kvanitifikacija, izvještavanje

13. Praktična primjena 5: hipotetski primjer procjene utjecaja antropogenog zahvata u prostoru na biološke resurse, grafička prezentacija, kvanitifikacija, izvještavanje

14. uvod u daljinska promatranja, uporaba satelitskih snimaka, ortofoto snimke, uloga u monitoringu 15. Praktična primjena 6: konkretni primjer procjene utjecaja antropogenog zahvata u prostoru na biološke resurse primjenom daljinskih promatranja, grafička prezentacija, kvanitifikacija, izvještavanje


Opće kompetencije: poimanje svrhe i mogućnosti GIS-a biološkim istraživanjima. Kolegij omogućuje odreñivanje polaznike prema ovoj tehnologiji, te usmjerava u specijalističku nastavu ili kurseve drugdje.

Specifične kompetencije: savladavanje osnovnih pojmova GIS-a, shvaćanje načela rada i načina «prostornog razmišljanja», primjena u različitim područjima bioloških istraživanja, samostalnost u primjeni na razini osnovne uporabe, praktičan rad na analizi realnih i hipotetskih problema.


Uredno pohañanje predavanja, obavezno pohañanje praktikumske nastave s najviše dva opravdana izostanka u semestru. Kontinuirano praćenje nastavne grañe, priprema za predavanja i praktičnu nastavu koja slijedi


pohañanje praktikumske nastave s najviše dva opravdana izostanka u semestru


Predavanja: ex katedra s demonstracijskim modelima, računalnim prezentacijama, CD s predavanjima, internet podrška predavanja

Praktikum: praktičan rad s jednim ili više programskih paketa u slijedu usložnjavanja zadataka sukladno prezentaciji grañe na predavanjima.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA seminarska radnja, usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA studetska anketa

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE osnove rada na računalu



NAZIV KOLEGIJA: PRINCIPI I NAČELA SISTEMATSKE ZOOLOGIJE


GODINA STUDIJA: četvrta



Doc. dr. sc. Mladen Kučinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Da



predavanja 2 doc. dr. Mladen Kučinić

Vježbe

Seminar


CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s osnovnim načelima i principima sistematske zoologije te problemima vezanim uz taksonomiju i sistematiku životinja.


U sadržaju ovog kolegija želi se ukazati na osnovne principe u taksonomiji i sistematici životinja, ukazati na

načela opisa novih taksa, rada na opisima novih taksa, adekvatnog rada s zoološkim zbirkama, primjena zooloških zbirki u istraživanjima faune, taksonomije i filogenije, zaštita zooloških zbirki, odnos taksonomije prema ostalim znanstvenim disciplinama posebice filogeniji i evoluciji. Odnos sistematike i bioraznolikosti životinja. Odnos sistematike prema genetskoj, morfološkoj i fiziloškoj bioraznolikosti pojedine vrste. Osnovni principi mikrotaksonomije. Osnovni princip makrotaksonomije. Različiti aspekti i koncepti koji se primjenjuju u sistematici životinja. Objašnjenje pojmova holotip, paratip, lektotip, locus typicus i dr. Upoznavanje s razvojem, pravilima, te primjenom "Internacionalnog kodeksa zoološke nomenklature". Upoznavanje s nastankom, radom i zaštitom zooloških zbirki, te adekvatnim načinom prikupljanja, konzerviranja i zaštite prikupljenog materijala. Posebice se želi ukazati na odnos zooloških zbirki i sistematske zoologije. Institucije u kojima se pohranjuju, čuvaju i obrañuju zoološke zbirke (muzeji, instituti, fakulteti). Zoološke zbirke i faunistička istraživanja. Povijesni prikaz i razvoj sistematike i taksonomije životinja. Taksonomija u budućnosti i njeno mjesto u zaštiti prirode i biološke raznolikosti.

Razvoj i povijesni pregled taksonomije i sistematike u Hrvatskoj, hrvatska fauna i opisi taksona, smjernice za buduća istraživanja u sistematici i filogeniji temeljena primjenom komparativne anatomije, morfologije, te molekularnih metoda.


Upoznavanje s principima sistematske zoologije potrebnih za bolji uvid u sistematiku i taksonomiju životinja. Ukazivanje na odreñene probleme u taksonomiji te nomenklaturi kako u prošlosti tako i danas. Propusti u «Kodeksu zoološke nomenklature», problemi vezani uz opise pojedinih sistematskih kategorija: podvrste, vrste, roda.


Pohañanje predavanja, izrada seminara.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Pohañanje predavanja; izvoñenje seminara.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja; seminari.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Pismeni, usmeni.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: Seminari, kolokviji.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE: Beskralježnjaci, Kralježnjaci


Mayer, E. & Ashlock, P. D. 1991: Principls of Systematic Zoology. McGraw-Hill, Inc., pp. 475, New York


NAZIV KOLEGIJA: RAČUNALNA BIOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 4.

SEMESTAR STUDIJA: VII.


Doc.dr.sc. Boris Lenhard, Sveučilište u Bergenu, Norveška (naslovni docent na PMF-u, Sveučilište u Zagrebu)

Doc.dr.sc. Kristian Vlahoviček, Sveučilište u Zagrebu


DA (engleski)



predavanja 2 (formalno: nastava se odvija kondenzirano 10 radnih dana po 6

sati)

Nastavnik

Vježbe 2 (formalno: nastava se odvija kondenzirano 7 radnih dana po 6

sati)

Nastavnik

Seminar


CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s metodama računalne biologije i najvažnijim rezultatima ostvarenima njihovim korištenjem


Prvi tjedan

1. dan: Uvod u računalne metode u molekularnoj biologiji. Osnovni algoritmi (sortiranje i pretraga). Tipovi podataka i bioločke informacije. Usporedba dviju i više sekvenci. Dinamičko programiranje.

2. dan: Metode filogenetske rekonstrukcije. Evolucijski modeli.

3. dan: Proteomika. Metode analize pokusa 2D elektroforeze. Tandem mass spectrometry analysis.

4. dan: Strukturna računalna biologija: Metode analize i predviñanja prostorne strukture. Fold recognition, Threading, Modeliranje po sličnosti.

5. dan: Predviñanje gena a u genomu, sekundarnih struktura i proteinskih domena u proteinima. Osnove strojnog učenja (Patterns, Profiles, Hidden Markov models, Support Vector Machines, Bayes metode, Neuronske mreže)

Drugi tjedan

6. dan: Računalna biologija genomskih projekata: Strategije sekvenciranja i algoritmi za sastavljanje sekvence. Dokumentacija (annotation) genoma: genske ontologije.Vizualizacija sadržaja genoma. Generiranje znanstvenih hipoteza uz pomoć genomike.

7. dan: Detekcija funkcionalnih elemenata u genomima: Komparativna genomika u detekciji funkcionalnih elemenata. Kvantitativni modeli za predviñanje, regulacijskih elemenata i regija u genomima. Osnovna načela dizajna i validacije prediktivnih modela u računalnoj biologiji.

8. dan: Ekspresijski profili i microarrays: Statističke metode za obradu velike količine kvantitativnih podatka i generiranje hipoteza. Racionalni dizajn microaarray-pokusa.

9. dan: Mreže i sistemska biologija: Pojam i topologija mreža (osnovni pojmovi teorije grafova). Konstrukcija interacijskih i transkripcijsko-regulacijske mreža. Mrežna dinamika. Metaboličke mreže.

10. dan: Predavanja na temu koju su studenti odabrali. Završni ispit.


Cilj ovog kolegija je osposobiti studente za:

• Primjenu i kritičko razumijevanje prednosti i ograničenja temeljnih metoda i algoritama računalne biologije

• Praćenje i kritičku prosudbu primarnih znanstvenih publikacija iz računalne biologije, te ostalih publikacija koje koriste metode računalne biologije

• Aktivno snalaženje


Budući da se rad odvija u grupama, studenti su obvezni prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati grupnom radu. Studenti su dužni pisati domaće zadaće (samostalno ili u grupi), pristupiti dvama od tri parcijalna testa, i u roku predati zadanu seminarsku radnju.


Predane i ispravljene domaće zadaće, te predan i pozitivno ocijenjen sastavak na zadanu temu.


Nastavne metoda je kombinacija problemski orijentiranog učenja, tutoriala i strukturirane rasprave o gradivu koje se svladava. Studenti dobivaju dio nastavnog gradiva za pripremiti prije nego se gradivo obrañuje na satu. Nastavnik potom izlaže pregled odgovarajuće nastavne cijeline uz aktivno uključivanje studenata i neformalnu provjeru razumijevanja gradiva. Slijedi uvod u praktične (računalne) metode i elektronske izvore vezane uz nastavnu cjelinu, rad na praktičnom problemu koji se treba riješiti uz njihovu pomoć, te čitanje i analiza recentnog izvornog znanstvenog rada vezanog uz nastavnu cjelinu.


Znanje se formalno provjerava

• kratkim testovima (15 minuta) na početku svakog drugog nastavnog dana (30%)

• seminarskim radom na zadanu temu (20%)

• dvodijelnim završnim ispitom

o Test A: provjera teorijskoj znanja – 1 sat (20%)

o Test B: provjera praktičnog znanja i vještina – 2 sata (30%)


Uvodna anketa: provjerava očekivanja studenata od kolegija

Rasprava o napretku u kolegiju nakon prvog tjedna (50%) nastave

Završna anketa: studenti ju ispunjavaju nakon položenog ispita


OBAVEZNO:

Biokemija I i II, ili Opća biokemija

Stanična i molekularna biologija, ili Molekularna genetika

Bioinformatika

PREPORUČENO:

Statistika ili Biostatistika


A.M. Campbell, L.J. Heyer (2002) Discovering Genomics, Proteomics and Bioinformatics. J.H.Wiley & Sons

N. C. Jones, P. A. Pevzner (2004) An Introduction to Bioinformatics Algorithms. MIT Press

D.W. Mount (2004) Bioinformatics: Sequence and Genome Analysis 2ed. CSHL Press


S. B. Primrose, R.M. Twyman (2003) Principles of Genome Analysis and Genomics 3ed. Blackwell Publishing

R. Durbin, S. Eddy, A. Krogh, G. Mitchinson (1998) Biological Sequence Analysis. Cambridge University Press.

P. Baldi, S. Brunak (2002) Bioinformatics: A Machine Learning Approach. MIT Press

NAZIV KOLEGIJA: RAZNOLIKOST FAUNE HRVATSKE


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8


Dr. sc. Nikola Tvrtković, HPM

Prof. Dr. sc. Milorad Mrakovčić, Prirodoslovno-matematički fakultet

Prof. Dr. sc. Antonieta Požar-Domac, Prirodoslovno-matematički fakultet

Doc. Dr. sc. Mladen Kučinić, Prirodoslovno-matematički fakultet





vježbe 2 asistent



CILJ KOLEGIJA:


Bioraznolikost; Geografska raspodjela bioraznolikosti; Bioraznolikost staništa – ekološke niše; Raznolikost faune Hrvatske i drugih dijelova Europe/svijeta – kvantitativne usporedbe;

Hrvatska: geološka povijest; Geografski položaj, te geološka podloga i geomorfologija; Hidrologija i hidrografija, klima i vegetacija; Primjeri filogeografske rekonstrukcije naseljavanja i specijacije; Zoogeografske podjele Hrvatske;

Rezidentne vrste: reliktnost, endemičnost; migratorne vrste; sinantropne i invazivne vrste; prirodna staništa i promjene pod utjecajem čovjeka;

Kopnena fauna: Panonska, Alpska, Dinaridska (Gorska i Primorska); Slatkovodna fauna (Crnomorski i Jadranski slijev); Morska ; Podzemna (intersticijska i špiljska); Fauna osobitih staništa; Osobitosti faune bolje proučenih skupina: sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci, ribe, leptiri, rakovi;

Ugroženost faune i staništa; Zaštita raznolikosti; Raznolikost faune i turizam;

Principi i metode utvrñivanja sastava faune; Metode usporeñivanja uzoraka faune; Praćenje stanja fauna

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA poznavanje principa i metoda proučavanja faune i zakonitosti njena rasprostranjenja i sastava; znanje o osobitostima faune Hrvatske; razumijevanje problema ugroženosti i principa zaštite bioraznolikosti





NAČIN IZVOðENJA NASTAVE predavanjima i praktičnim radom








NAZIV KOLEGIJA: STRUKTURA I FUNKCIJA FOTOSINTETSKIH MEMBRANA


GODINA STUDIJA: 5.

SEMESTAR STUDIJA: 9


Doc. dr. sc. Hrvoje Fulgosi, Institut Ruñer Bošković, Zagreb i naslovni docent na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku

Doc. dr. sc. Hrvoje Lepeduš, Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

Doc. dr. sc. Željka Vidaković-Cifrek, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU (navedite kojem) engleskom



predavanja 1 nastavnici

vježbe 2 nastavnici

seminar 0 -

Terenska nastava (dana) 0 -

CILJ KOLEGIJA: Zadaća kolegija je stjecanje znanja o molekularnom ustroju fotosintetskog aparata, te povezivanje organizacije struktura i biomolekula s njihovom funkcijom. Tijekom praktikuma studenti će naučiti nekoliko suvremenih metoda istraživanja fotosinteze.


Molekularna organizacija tilakoidnih membrana: fotosintetski pigmenti, fotosustavi, lanac transporta elektrona;

Regulacije u procesu fotosinteze;

Regulacija transkripcije jezgrinih gena kloroplastnim signalima;

Unos proteina u kloroplast;

Fotosinteza u stresnim uvjetima: fotoinhibicija, utjecaj temperature, manjak vode, prisustvo soli, teških metala i herbicida.

Evolucija fotosustava;

Vježbe

Odreñivanje fotosintetskih pigmenata tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti;

Odreñivanje neto-fotosinteze upotrebom kisikove elektrode;

Mjerenje fluorescencije klorofila in vivo metodom saturacijskog pulsa;

Izolacija intaktnih kloroplasta;

Lokalizacija kloroplastnih proteina konfokalnim mikroskopom;


Upoznavanje s najnovijim saznanjima o procesu fotosinteze u cjelini te upoznavanje i izvoñenje nekih od suvremenih laboratorijskih tehnika koje se koriste u istraživanju fotosinteze.


Redovito polaženje nastave te aktivno sudjelovanje – redovita izrada izvješća o izvedenim vježbama i tumačenje rezultata na temelju znanja stečenih u teorijskoj i praktičnoj nastavi


Sudjelovanje u teorijskoj i praktičnoj nastavi i izrada izvješća s praktične nastave


U obliku predavanja i praktičnog rada u laboratoriju


Usmeni ispit


Razgovorom sa studentima te anonimnim anketama


STANIČNA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA, BIOKEMIJA , FIZIOLOGIJA BILJA


Buchanan, B., Gruissem, W., Jones, R. L. 2002. Biochemistry and Molecular Biology of Plants. John Wiley and Sons. Taiz, L., Zeiger, E. 2002. Plant Physiology. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, Massachusetts.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Raghavendra, A., S., 2000. Photosynthesis: a comprehensive treatise. Cambridge University Press, Cambridge.

NAZIV KOLEGIJA: TRANSPLANTACIJSKA IMUNOLOGIJA


GODINA STUDIJA: 4. GODINA

SEMESTAR STUDIJA: 8. SEMESTAR


PROF.DR.SC. VESNA BRKLJAČIĆ-KERHIN, PMF ZAGREB

DOC. DR.SC. ZORANA GRUBIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET OSIJEK

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) DA



predavanja 2 PROF. DR.SC. V. BRKLJAČIĆ-KERHIN

DOC.DR.SC. Z. GRUBIĆ

vježbe 3 DOC.DR.SC. Z.GRUBIĆ

DR.SC. RENATA ŽUNEC

seminar 1 DOC.DR.SC. Z. GRUBIĆ

DR.SC. R. ŽUNEC


CILJ KOLEGIJA: Studentima omogućiti stjecanje znanja o najrecentnijim spoznajama i stavovima u transplantacijskoj imunologiji kroz predavanja o imunološkim procesima prilikom transplantacije tkiva i organa, o ulozi i važnosti glavnog sustava tkivne snošljivosti te medicinskim, etičkim i pravnim problemima vezanima uz presañivanje tkiva i organa.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): PREDAVANjA:Transplantacija stanica, tkiva, i organa: povijest, primjena, vrste transplantacije, problemi (imunobiološki, kirurški, etički, pravni). Imunološki sustav: uloga, organi (primarni, sekundarni), stanice (limfociti, granulociti, posredničke), imunost (priroñena, stečena, aktivna, pasivna), imunološka reakcija (stanična, humoralna). Glavni sustav tkivne podudarnosti (sustav HLA): osnovne osobine, uloga, smještaj, polimorfizam, neravnoteža udruživanja, produkti, tkivna zastupljenost, crossing-over, nazivlje, primjena. Molekularna struktura regije HLA (regija HLA razreda I, centralna regija, regija HLA razreda II), geni HLA razreda I i razreda II (graña, uloga), molekule HLA razreda I i razreda II (graña, uloga). Minorni sustavi tkivne snošljivosti (sustav H-Y, HA-2). Transplantacijska reakcija, reakcija primatelja protiv transplantata, reakcija transplantata protiv primatelja, kriteriji odabira primatelja u transplantaciji solidnih organa (bubreg, jetra, srce, gušterača), tkiva i hematopoetskih stanica, liste čekanja, organizacije u svijetu (Eurotransplant, Norditalia, Bone Marrow Donor Worldwide), u Hrvatskoj (Crotransplant, Hrvatski registar dobrovoljnih davatelja koštane srži). Kimerizama: primjena, važnost, prognostička vrijednost, metode odreñivanja. VJEŽBE: Izdvajanje pojedinih staničnih populacija iz periferne krvi, slezene, limfnih čvorova. Metode pohranjivanja stanica iz periferne i umbilikalne krvi. Odreñivanje antigena HLA razreda I (Test mikrolimfocitotoksičnosti: MLCT). Odreñivanje panela reaktivnih antitijela HLA u serumu (%PRA). Test križane reakcije (cross match – CM). Odreñivanje gena HLA razreda II (Polymerase Chain Reaction - Sequence Specific Primers: PCR-SSP).

Odreñivanje fenotipa HLA, genotipa HLA, izrada rodosolovlja

SEMINARI: Najnoviji članci iz područja transplantacijske imunologije

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će po odslušanom kolegiju biti kompetentni razumjeti osnove transplantacijske imunologije i moći se uključiti u istraživanja u transplantacijskoj biologiji.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Redovno pohañanje predavanja (60%)i vježbi (80%), u sklopu seminara samostalna prezentacija članka (“journal club”)

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Ispunjene obaveze u nastavi

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, vježbe i seminari

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Anonimna anketa meñu studentima

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE ANIMALNA FIZIOLOGIJA

1. LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg

datuma): • Andreis I, Batinić D, Čulo F, Grčević D, Marušić M, Taradi M, Višnjić D. Imunologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2004.

• Marsh S.G.E., Parham P., Barber L.D. The HLA facts book. London: Academic Press, 2000. 1. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o

tome da bude što je moguće novijeg datuma):

• Janeway C.A., Travers P., Walport M., Shlomchik M.J. Immunobiology 5, The Immune system in health and disease. New York: Garland Publishing, 2001.

• Cecka JM, Terasaki PI Clinical Transplantation. Los Angeles: UCLA Immunogenetics Centre, 2004

COURSE TITLE: VIRUSI I SUBVIRUSNI PATOGENI STUDY PROGRAM: Biologija YEAR: 5. TERM (SEMESTER): 9. LECTURER: Prof. dr. sc. Mladen Krajačić, Prirodoslovno-matematički fakultet COULD THE PROGRAM BE PERFORMED IN ENGLISH OR SOME OTHER OFFICIAL EU LANGUAGES? Engleski (hrvatski se preporučuje za studente koji sadržaj slušaju prvi put) COURSE CONTENT HOURS/WEEK LECTURER or ASSISTANT Lectures 2 Practical 1 Seminar Field work (days) COURSE OBJECTIVES: COURSE CONTENT: PREDAVANJA: Povijesni razvoj virusologije. Opće osobine virusa. Klasifikacija i nomenklatura virusa. Kemijski sastav virusa i virusni antigeni. Uzgoj i umnažanje virusa. Utjecaj fizikalnih i kemijskih činilaca na viruse. Interferencija i interferon. Genetika virusa. Virusna cjepiva. Patogeneza virusnih bolesti. Ekologija virusa. Laboratorijska dijagnostika virusnih bolesti. Viroidi i virusoidi. Prioni. Zoonoze. Stjecanje spoznaja o važnosti virusnih i prionskih zoonoza. Bjesnoća. Influenca. Slinavka i šap. Virusni encefalitis ljudi i životinja. Parapox virusne infekcije. Virusne hemoragijske groznice. Herpesvirusne infekcije. Virusni hepatitisi. Bolesti izazvane prionima. Spongiformne encefalopatije ljudi i životinja (BSE). Virusne zoonoze u divljih životinja. Pojavnost virusnih zoonoza u R. Hrvatskoj. DEVELOPMENT OF STUDENT COMPETENCE: Student dobiva osnovna znanja o virusima i prionima patogenim za ljude i životinje te spoznaje o mogućnosti pojave zoonoza koje oni uzrokuju tj. Rizicima na području javnog zdravstva. Stečene spoznaje mogu im poslužiti u proučavanju mikrobiologije, imunologije, epidemiologije, infektologije pa i drugih predmeta gdje

se spominju virusi. STUDENT REQUIREMENTS IN THE COURSE AND THE WAY OF ACCOMPLISHMENT: Traži se obvezno i aktivno sudjelovanje na predavanjima, seminarima i vježbama kao i priprema studenata za predavanje i seminare TERMS FOR RECEIVING A SIGNATURE: MODES OF LECTURING:Predavanja, seminari, praktikum MODES OF EXAMINATIN: Usmeno i pismeno COURSE QUALITY EVALUATION: Kolokviji, studentska evaluacija WHICH COURSE ARE PREREQUISITE TO TAKE THE CURSE: Opću mikrobiologiju (obvezno) REQUIRED LITERATURE: Kerr, K. (2003): «Zoonoses: infectious diseases transmissible from animals to Humans» ASM Press Rolle/Myer (2001): «Mikrobiologie, Infektions und Seuchenlehre» Jukić, B. (2003): Tropske zarazne bolesti životinja» Brudnjak, Z. (1990): «Medicinska virologija» RECOMMENDED LITERATURE: Cvetnić, S. (1997): «Virusne bolesti životinja» Qacha/Szyfres (1994): «Zoonoses»

NAZIV KOLEGIJA: ZAŠTIĆENE VRSTE I PODRUČJA U RH


GODINA STUDIJA: 5.



Doc. dr. sc. Vladimir Hršak, PMF Zagreb

Prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić PMF Zagreb

Doc. dr. sc. Mladen Kučinić PMF Zagreb


Na engleskom




vježbe 2

seminar 1 asistent


CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente sa zaštićenim vrstama biljaka i životinja u Hrvatskoj, kriterijima za zaštitu, mjerama zaštite, zaštićenim područjima u Hrvatskoj i problemima zaštite.


Uvod, Zakon o zaštiti prirode; kategorije zaštite; Zaštićene vrste u Hrvatkoj; Zaštićena područja u Hrvatskoj, Problemi i nedostaci zaštite u svakom pojedinom području.


Znanje o zaštiti vrsta i područja, načinu zaštite i problemima zaštite.


UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA U skladu sa Statuom PMF Prisustvovanje na svim oblicima nastave.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Nastava se izvodi u obliku.predavanja, seminara i terenske nastave.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Kvaliteta i uspješnost pratit će se pomoću studentskih anketa i razgovora sa studentima tijekom izvoñenja nastave.


Sistematska Botanika, Beskralježnjaci, Kralježnjaci.


• Šugar, I. (ur.), 1994. Crvena knjiga biljnih vrsta RH. Ministarstvo grtaditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

• Nikolić, T. & J. Topić (ur.), 2005. Crvena knjiga biljnih vrsta RH. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

• Nikolić T. (ur.), 1994: Index Florae Croaticae Pars 1. Nat. Croat. Vol. 3, Supplementum.

• Nikolić T. (ur.), 1997: Index Florae Croaticae Pars 2. Nat. Croat. Vol. 6, Supplementum.

• Nikolić T. (ur.), 2000: Index Florae Croaticae Pars 3. Nat. Croat. Vol 9, Supplementum.

• Radović, J., (ur.) (1999): Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i

akcijskim planovima zaštite. DUZPO, Zagreb

• Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V. i Čiković, D., (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. MZOiPO, Zagreb

• Gottstein Matočec, S., Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T., (2002): Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. MZOiPO, Zagreb

• Draganović, E. (ur.) (1994): Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske – Sisavci. MGiZO, Zavod za zaštitu prirode. Zagreb


• Wattendorf, P., 1999: Naturpark Lonjsko Polje. In: KONOLD, W., R. BÖCKER & U. HAMPICKE, (Hrsg.): Handbuch Naturschutz und Landschaftspflege. 14/1, Landsberg.

• Bryant, P. J., Biodiversity and Conservation. A Hypertext Book; School of Biological Sciences, University of California, Irvine.

• Richard B. Primack (1993): Essentials of Conservation Biology. Sinauer Associates Inc., Sunderland, Massachusetts, USA

NAZIV KOLEGIJA: ZOOGEOGRAFIJA


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8


Doc. dr. sc. Ivančica Ternjej, Prirodoslovno-matematički fakultet





vježbe 0

seminar 1


CILJ KOLEGIJA: Studenti će upoznati zakonitosti rasprostranjenja i životinjana Zemlji. Razvoj Zemlje i života u prošlosti. Osnove faunističkih carstava i Zoogeografske raspodjele Hrvatske.


Zoogeografija razvoj i današnje značenje; Areal, načini i putevi širenja životinja; Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na rasprostranjivanje životinja; Zoogeografsko raščlanjenje Hrvatske; Promjene faune tijekom geološke

prošlosti, postanak današnje faune Hrvatske. Osnovne zoogeografske znalačajke pojedinih taksonomskih

grupa (ptice, sisavci) Hrvatske; Endemi i relikti; Kopnena fauna hrvatskih otoka.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Temeljno poznavanje zakonitosti rasprostranjenja životinja svijeta s posebnim osvrtom na Hrvatsku.



UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA U skladu sa Statutom PMF-a

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanja i seminari

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA usmeno ili pismeno

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA anketama i konzultacijama sa studentima


OPĆA EKOLOGIJA, BESKRALJEŽNJACI, KRALJEŽNJACI


1. izvorni znanstveni članci hrvatskih autora.

2. C. B. Cox & P. D. Moore 2000: Biogeography, An ecological and evolutionary approach. 6 th edition, Blackwell Science, Oxford.

3. J. H. Brown & M. V. Molino 1998: Biogeography. 2 nd edition, Sinauer Associates Inc. Publishers, Sunderland, Massachusetts.


1. G. Veavers 1990: Veliki atlas životinja. D. Vujnović (urednik), Mladinska knjiga, Zagreb.

2. D. Burnie 2001: Životinje, velika ilustrirana enciklopedija. I. Borovac (urednik), Mozaik knjiga, Zagreb.

Documents

Diplomski Eksperimentalna biologija - Faculty of Scienceweb.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/biologija/diplomski_eksperimentalna... · BO4197 Bašić I., Malenica B. Opća onkologija 2+0+2