Preddiplomski Molekularna biologija - Faculty of Scienceweb.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/biologija/preddiplomski_molekularna... · proizvodnjom i kontrolom hrane, proizvodnjom lijekova

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET

BIOLOŠKI ODSJEK

Rooseveltov trg 6, HR-10000 Zagreb Tel. 385-1-4877700

e-mail: [email protected]

PREDDIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM:

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA:

PRVOSTUPNIK BIOLOGIJE

. UVOD

Nastava iz biologije na Zagrebačkom Sveučilištu započela je 1876. godine na tadašnjem

Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta. Prirodoslovne struke u okviru

nekadašnjeg Filozofskog fakulteta, nisu nikada mogle priskrbiti dovoljno sredstava za

suvremeni znanstveni rad, napose za onaj eksperimentalnog karaktera. Dugogodišnja težnja i

nastojanja za osamostaljenjem ostvarena su 1946. godine kad se osniva Prirodoslovno-

matematički fakultet. Sve brži razvoj biologije, a u svezi s tim uvoñenje u nastavu novih

bioloških kolegija, zahtijevali su uz Botanički i Zoologijski zavod (utemeljeni 1875. godine)

osnivanje novih. Tako se na Biološkom odjelu 1963. godine osnovao Zavod za fiziologiju

životinja (kasnije Zavod za animalnu fiziologiju), a 1989. godine Zavod za molekularnu

biologiju. Naziv Biološki odsjek uveden je 1995. godine.

Nedvojbena je činjenica da je biologija u današnje vrijeme područje bez kojeg je

nezamisliv razvoj cijelog niza područja ljudske djelatnosti, kao što su primjerice: medicina,

poljoprivreda, veterina, šumarstvo, prehrambena industrija, farmacija, očuvanje

bioraznolikosti, zaštite okoliša, edukacija itd. Ponuñeni Sveučilišni studijski programi logičan

su slijed dugogodišnjeg iskustva Biološkog odsjeka PMF-a u obrazovanju inženjera biologije

smjerova molekularne biologije i ekologije, kao i nastavničkih profila smjerova profesor

biologije i profesor biologije-kemije. Diplomirani stručni i nastavnički profili biologa

učinkovito se uključuju u rad znanstvenih i edukacijskih institucija kao i različitih privrednih

subjekta kako u Republici Hrvatskoj tako i u čitavome svijetu.

Uvidom u dostupne podatke kao i prema dosadašnjim iskustvenim spoznajama znatan

broj europskih sveučilišta (npr. Charles University Prague, University of Vienna, Queen Mary

University of London, University of Wageningen, University of Basel, University of Ludwig-

Maximilian, University of Milano) kao i regionalnih strukovnih mreža u velikom su dijelu

ekvivalenti studijskog programa molekularna biologija.

Sveučilišni preddiplomski i diplomski studijski programi su bazirani na

dugogodišnjem iskustvu i realni su sljedbenici dosadašnjih studijskih programa, a koji u

svjetlu Bolognskog procesa donose bolju kvalitetu i svrsishodnost.

Studij molekularne biologije osnovan je 1984. godine. Od svog osnutka neprestano

privlači izvrsne i visoko motivirane studente. Interes za studij leži u činjenici što su

molekularno-biološkim istraživanjima otkriveni zajednički molekularni i stanični principi

života na Zemlji. Osim temeljnih istina o ustroju živoga svijeta, molekularna biologija daje i

osnovu za praktičnu primjenu u raznim područjima ljudske djelatnosti, od biomedicine,

forenzike, prehrambene i farmaceutske industrije, poljoprivrede, šumarstva, a napose

biotehnologije u kojoj se genetičko inženjerstvo potvrñuje kao moćna tehnika velikih

mogućnosti.

Studenti molekularne biologije završavaju studij unutar roka od 4,5 do maksimalno 5

godina: Meñu studentima je razvijen pozitivan natjecateljski duh i većinom postižu izvrsne

ocjene u studiju. Većinom se zapošljavaju na Sveučilištu ili u istraživačkim laboratorijima

instituta i medicinskih te farmaceutskih ustanova. Nažalost, veliki broj molekularnih biologa

napušta Hrvatsku i odlazi na daljnje usavršavanje u inozemstvu, gdje mnogi postižu vrhunske

rezultate u znanstvenim istraživanjima.

Zbog već stečenog ugleda studija i njegove dokazane kvalitete, smatramo da se unutar

biologije treba i nakon usklañivanja s europskim standardima sačuvati prepoznatljivost

programa molekularne biologije. Taj program će se zasigurno znatno unaprijediti zahvaljujući

činjenici da će se nastava već sljedeće školske godine odvijati u novo izgrañenom prostoru

Zavoda za molekularnu biologiju s modernim laboratorijima i praktikumima.

2. OPĆI DIO

2.1. NAZIV STUDIJA: PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJSKI PROGRAM BIOLOGIJA –

Molekularna biologija

2.2. NOSITELJ I IZVOðAČ STUDIJA: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet,

Biološki odsjek, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb

2.3. TRAJANJE STUDIJA: Preddiplomski studij -3 godine

2.4. UVJETI UPISA NA STUDIJ: Završena gimnazija i stručne srednje škole prirodoslovnih

usmjerenja (trajanje četiri godine) i polaganje razredbenog ispita.

2.5. PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Trajanje preddiplomskog studijskog programa na Biološkom odsjeku PMFa Sveučilišta u

Zagrebu je tri godine; a potrebno je sakupiti najmanje 60 ECTS bodova/god.

KOMPETENCIJE STEČENE ZAVRŠETKOM PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA:

� Stečeno temeljno sveučilišno obrazovanje iz područja biologije

� Studij biologije, studijski program molekularne biologije u prve 3 godine

studija koncipiran je tako da daje širu osnovu iz kemije, organske kemije i biokemije te

osnove matematike i fizike, (koje student može po želji proširiti slobodnim izborom kolegija

s PMFa) kao i dobra temeljna znanja iz opće botanike i zoologije te stanične i molekularne

biologije. Dobro je zastupljena bakteriologija i virologija te fiziologija bilja i životinja,

razvojna biologija, a izborni kolegiji usmjeravaju studenta prema vlastitom afinitetu u

diplomski studij koji je više specijalistički i nudi izbor kolegija koji su po sadržaju grupirani u

tzv. module. U 3. godini studija studenti stječu profesionalnu praksu i rutinu u

laboratorijskom radu.

POSLOVI ZA KOJE JE STUDENT OSPOSOBLJEN ZAVRŠETKOM PREDDIPLOMSKIHOG STUDIJSKOG

PROGRAMA

Prvostupnik biologije, programa molekularne biologije može se zaposliti kao

stručni suradnik i stručnjak u istraživačkim laboratorijima i proizvodnim postrojenjima

koja su povezana sa sljedećim djelatnostima: biotehnologijom, biomedicinom,

mikrobiologijom, genetikom, biološkom antropologijom, citogenetičkim analizama,

proizvodnjom i kontrolom hrane, proizvodnjom lijekova i kozmetičkih sredstava,

kriminalistikom, forenzikom, kulturom tkiva i stanica u uvjetima in vitro. Poslovi za

koje je osposobljen uključuju pripremu materijala i instrumenata za laboratorijska

istraživanja, postavljanje i analizu pokusa, provoñenje rutinskih analiza i njihovu

obradu, rad u sterilnim uvjetima, pripremu hranidbenih podloga za uzgoj

mikroorganizama, animalnih i biljnih stanica, mikroskopske analize (svjetlosna i

elektronska mikroskopija), spektroskopske, kromatografske, elektroforetske analize,

otkrivanje transgenih organizama i proizvoda, uzgoj eksperimentalnih životinja,

uspostavljanje sojeva odreñenih genetičkih karakteristika, i sl.

Obavljaju tehničke poslove vezane uz istraživanja iz biologije, biotehnologije i

ostalih znanstvenih prirodoslovnih grana te praktično primjenjuju rezultate istraživanja

na području industrije, poljoprivrede, biomedicine i zdravstva te ostalim područjima

gdje su potrebna biokemijska, biofizikalna, molekularnogenetička, mikrobiološka,

stanično- i neurobiološka znanja i metode, kao i u područjima gdje su potrebna znanja

i metode iz fiziologije, istraživanja simbioza, razvojne biologije, populacijske

biologije i evolucije, parazitologije i epidemiologije, biologije sisavaca i kukaca,

ekologije te zaštite prirode i okoliša. Ti poslovi uključuju: pripremu materijala i

opreme za laboratorijska i terenska istraživanja i analize; prikupljanje i pripremu

uzoraka biljnog i životinjskog podrijetla te ljudskih stanica tkiva, za pokuse,

ispitivanja i analize; prikupljanje i konzerviranje uzoraka biljaka i životinja u svim

oblicima ekoloških istraživanja na terenu; analizu ekoloških čimbenika na terenu i u

laboratoriju; računalnu obrada i razvrstavanje podataka; konzervatorske poslove u

muzejskim zbirkama, arhivima, knjižnicama; izradu preparata; pomoć u izvoñenju

pokusa, ispitivanju i analizi iz područja za koja su ti stručnjaci specijalizirani;

prikupljanje i procjenu količine potrebnih materijalnih sredstava za pokuse i troškova

za materijal, pribor i rad na istraživačkim projektnim zadacima; primjenu znanstvenih

dostignuća u rješavanju problema u radu; organiziranje održavanja istraživačke

opreme i dr.

POTENCIJALNI SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAMI: � na ustanovi predlagaču: studijski programi na Biološkom odsjeku PMFa

Sveučilišta u Zagrebu: Molekularna biologija, Ekologija i zaštita prirode,

Eksperimentalna biologija, Profesor biologije

� na ostalim strukama prirodoslovlja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu: Kemija, Fizika, Matematika, Geologija, Geografija

� na nekim drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu (Farmacija, Biotehnologija,

Medicina, Agronomija, Šumarstvo, Filozofski, Studij Turizma, Novinarstvo,

Pravo, Ekonomija) kao i drugih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

2.6. NAKON ZAVRŠETKA STUDIJA STJEČE SE NAZIV:

Završetkom preddiplomskog studijskog programa na Biološkom odsjeku PMFa

Sveučilišta u Zagrebu stječe se akademski naziv ili stupanj baccalaureus/baccalaurea

odnosno prvostupnik/provostupnica BIOLOGIJE.

3. OPIS PROGRAMA

3.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE

POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

* Studenti izvan satnice upisuju Tjelesnu i zdravstvenu kulturu u I i II godini studija

1. GODINA Obvezni kolegiji

1. semestar 2. semestar NASTAVNIK KOLEGIJ SATI

SEMESTAR

ECTS

SATI SEMESTAR

ECTS

Vrdoljak V. Opća i anorganska kemija

(4+2+4)* 150

12

Krsnik-Rasol M., Besendorfer V.

Biologija stanice (3+3) 90 8

Kučinić M. Zoologija (4+4) 120 10

Nikolić T. Botanika (4+4) 120 10

Tomić-Pisarović Organska kemija

(2+1+3) 90

8

Matematika (3+2) 75 6

Popović S. Fizika (2+3) 75 6 UKUPNO SATI SEMESTRALNO I UKUPNO ECTS BODOVA (26) 360 30 (26) 360 30

• U zagradi je naveden broj sati predavanja, vježbi i praktikuma tjedno.

2. GODINA

Obvezni kolegiji

3. semestar 4. semestar NASTAVNIK

KOLEGIJ SATI SEMESTAR ECTS SATI SEMESTAR ECTS

Gruić I. Biokemija 1 (3+1+4)**120 12

Krajačić M. Bakteriologija (2+2) 60 6

Huzak M Osnove statistike (2+1) 45 5

Izborni kolegiji iz biologije

~ 120 7-9

Papeš D., Jelenić. S Genetika (4+1+3)**120 10

Vidaković-Cifrek Ž. Fiziologija bilja (3+3) 90 7

Škorić D. Virologija (2+2) 60 6

Fizikalna kemija (3+3) 90 7 UKUPNO SATI SEMESTRALNO I UKUPNO ECTS BODOVA (23) 345 30-32 (26) 360 30

Izborni kolegiji

3. semestar 4. semestar NASTAVNIK KOLEGIJ SATI

SEMESTAR ECTS

SATI SEMESTAR

ECTS

Izbor iz biologije

Bašić I. Laboratorijske životinje u biološkim istraživanjima

(2+2)* 60

5

Lacković G. Histologija i histokemija (1+2) 45 4

Plenković-Moraj A.

Alge i gljive (2+2) 60 6

D. Jalšovec Anatomija čovjeka (3+0) 45 4

Habdija I. Zoologija 2 (beskralješnjaci) (4+4)120 10

Bakran-Petricioli T.

Biologija mora (1+2) 45 4

Viličić D. Mikrobiologija ekosustava (2+2) 60 5

Mrakovčić M. Zoologija 3 (kralješnjaci) (3+4)105 7

Nikolić T. Terenska nastava iz botanike 60 3

Kučinić M. Terenska nastava iz zoologije 60 3

Izbor iz prirodoslovlja (PMF)

Sremac J. Opća paleontologija (1+1) 30 3

Bajraktarević, Z. Geologija s paleontologijom (2+2) 60 6

Kemija prirodnih organskih spojeva (1+2) 45 4

Analitička kemija (4+4) 90 9

3. GODINA Obvezni kolegiji

5. SEMESTAR 6. SEMESTAR NASTAVNIK KOLEGIJ SATI

SEMESTAR ECTS

SATI SEMESTAR

ECTS

Bašić, Springer, Tadić, Oršolić Animalna fiziologija

(3+4) 105

8

Lacković G., D. Leljak-Levanić

Biologija razvoja (3+3) 90 7

Mihaljević M. Ekologija (2+2) 60 6

Weygand-ðurašević I.

Biokemija 2 (2+2) 60 7

Izbor iz ponuñenih predmeta ili iz drugih studijskih programa biologije ili PMFa

90 8

Salaj-Šmic E. Molekularna genetika (3+3) 90 7

Kalafatić M. Evolucija (2+2) 60 6

Ban J., Jelaska S. Kultura animalnih i biljnih stanica (1+2) 45 4

Laboratorijska stručna praksa (0+4) 60 4

Izbor iz studijskih programa biologije, PMFa, Sveučilišta

60 4-6

UKUPNO SATI SEMESTRALNO I UKUPNO ECTS BODOVA (23-26) 345-360

30 360 30

Izborni kolegiji

5. SEMESTAR 6. SEMESTAR NASTAVNIK KOLEGIJ SATI

SEMESTAR ECTS

SATI SEMESTAR

ECTS

Pavlica M., Klobučar G., Vidaković-Cifrek

Biotestovi (1+2) 45 4

Garaj-Vrhovac V. Radiobiologija (2+1) 45 4

Škorić D. Subviralne infektivne molekule (1+2) 45 4

Imunologija i imunogenetika (1+2) 45 4

Vlahovićek K. Računalni praktikum (0+3) 45 4

Student može takoñer upisati po 1 kolegij iz studijskih programa PMFa ili Sveučilišta

Delić V. Osnove genetičkog inženjerstva (2+2) 60 5

Balabanić J. Povijest i filozofija biologije (2+0) 30 4

Nagy B. Genomi (2+1) 45 5

Jelenić S., Brčić-Kostić K., Ban J., Rubelj I., Zgaga Z.

Modelni organizmi u molekularnoj biologiji

(2+1) 45 4

Student može takoñer upisati po 1 kolegij iz studijskih programa PMFa ili Sveučilišta

3.2. OPIS PREDMETA IZ NASTAVNOG PLANA

PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA I ANORGANSKA KEMIJA

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Višnja VRDOLJAK, docent; PMF

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOðAČ NASTAVE

(upisati nastavnik ili asistent)

predavanja 3 nastavnik

vježbe / seminar 2 asistent

laboratorij 3 asistent

ECTS BODOVI: 10

CILJ KOLEGIJA:

Na predavanjima se uz pokuse upoznaje s osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari, osnovnim pojmovima o atomskoj, molekulskoj i kristalnoj strukturi tvari, prirodi kemijske veze, faznim promjenama, te kemijskim reakcijama. Seminar se odnosi na rješavanje stehiometrijskih zadataka i utvrñivanje gradiva s predavanja. Teme uključuju osnovne kemijska načela za studij biologije.

NASTAVNI SADRŽAJI:

• Tvari. Agregacijska stanja i kemijski sastav, fizikalna mjerenja. Značajne znamenke, SI jedinice, Zakoni kemijskog spajanja.

• Struktura atoma: elektron i atomska jezgra. Izotopi. Atomska masa. Periodička tablica elemenata. Kemijske formule.

• Empirijska i molekulska formula, mol, maseni udjel iz formule. Elementarna analiza, odreñivanje formule, stehiometrija. Limitirajući reaktant

• Pisanje kemijske reakcije, izjednačavanje kemijske jednadžbe, taložne reakcije, kiselobazne reakcije, reakcije oksidacije i redukcije. Izjednačavanje redoks reakcija. Doseg reakcije

• Toplina reakcije enetalpija i promjena entalpije. Termokemijske jednadžbe. Hessov stavak.

• Valna priroda svjetlosti. Atomski emisijski spektri. Bohrov model atoma. Kvantna mehanika i kvantni brojevi. Elektronska konfiguracija. Pauli-evo načelo isključenja. Hundovo pravilo. Načelo izgradnje periodnog sustava (‘Aufbauprinzip’). Periodičnost svojstava elementarnih tvari (veličina atoma, ionizacijske energije, elektronski afiniteti).

• Kemijska veza: ionska, kovalentna veza. Elektronska konfiguracija iona. Ionski radijus. Opisivanje kovalentne veze. Lewisove strukturne formule, pravilo okteta, višestruke veze. Polarna kovalentna veza, elektronegativnost. Delokalizirana veza, rezonancija, duljina veze i red veze.

• VSEPR. Dipolni moment i geometrija molekula • Fazne pretvorbe: tlak para, vrelište i talište, fazni dijagrami, svojstva tekućina.

Nevezna meñudjelovanja • Plinovi: idealni plinski zakoni za čiste plinove i plinske smjese. Parcijalni tlakovi, Van

der Waalsova jednadžba. Realni plinovi. Tekućine: fizikalna svojstva. • Krutine: fizikalne značajke krutina, strukture kovinskih, ionskih i molekulnih kristala,

amorfne krutine. • Otopine, utjecaj temperature i tlaka na topljivost. Načini iskazivanja koncentracije.

Tlak para otopine, povišenje vrelišta i sniženje tališta, osmoza, koligativna svojstva ionskih otopina

• Kemijska ravnoteža: dinamička priroda ravnotežnog stanja, konstanta ravnoteže. Le Châtelierovo načelo.

• Kiseline i baze (Arrhenius-, Bronsted-Lowry i Lewisova teorija). Relativna jakost kiselina i baza, samoionizacija vode, otopine jakih kiselina i baza, pH otopine.

• Elektrokemijske reakcije: stehiometrija, elektrokemijski članci elektrodni procesi. • Sistematika elemenata: glavna svojstva skupinâ u periodnom sustavu.

Laboratorijske vježbe • Osnovne laboratorijske tehnike • Mjerenje • Odreñivanje gustoće krutina • Odjeljivanje komponenata smjese: dekantiranje, filtriranje, ekstrakcija,

prekristalizacija, frakcijska kristalizacija, destilacija, vakuum destilacija, sublimacija • Odreñivanje temperature tališta i vrelišta • Titracija nepoznate kiseline standardiziranom otopinom NaOH • Kemijske reakcije • Kemijske formule

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

kolokviji, domaće zadaće, pisanje referata

UVJETI ZA POTPIS:

redovito pohañanje nastave, izvršavanje obaveza (domaće zadaće, referati), aktivno sudjelovanje studenata na seminaru.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Ispit se sastoji od pismenog dijela stehiometrijskih zadataka i usmenog provjeravanja znanja, te ocjene iz praktikuma.

KOLEGIJI PRETHODNICI: nema

OBAVEZNA LITERATURA: M. S. Silberberg: Chemistry, 2. izd., McGraw-Hill, NewYork, 2000. R. Chang: Chemistry, 6. izd., McGraw-Hill, NewYork, 2000. I. Filipović, S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1997. M. Sikirica: Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

DOPUNSKA LITERATURA:

M. Sikirica, B. Korpar-Čolig: Praktikum iz opće i anorganske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2001 D. Grdenić: Molekule i kristali, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1989.

NAZIV KOLEGIJA: BIOLOGIJA STANICE

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Studij biologije, program molekularne biologije

GODINA STUDIJA: 1.

SEMESTAR STUDIJA: 1.

PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište

za svakog autora):

Prof. dr. sc. Marijana Krsnik-Rasol, Doc. dr. Višnja Besendorfer, Doc.

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem)

Engleski, dijelom francuski i njemački



predavanja 3 nastavnici

vježbe 3 asistenti

seminar

Terenska nastava (dana)

CILJ KOLEGIJA:

Uvodni kolegij s ciljem da student dobije osnovno znanje o staničnim strukturama, molekularnoj organizaciji i funkciji staničnih organela. Naročita pažnja se poklanja praktičnom radu gdje student stiče vještine mikroskopiranja, staničnog frakcioniranja, spektroskopije i osnovnih tehnika molekularne biologije.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema

nastavnim tjednima):

1. Stanica kao osnovna strukturna i funkcionalna jedinica života. Podrijetlo prvih stanica.

2. Metode istraživanja u staničnoj biologiji (svjetlosna i elektronska mikroskopija, stanično frakcioniranje, kultura stanica i tkiva, autoradiografija, izolacija DNA)

3. Osnovni plan stanične organizacija; prokariotska i eukariotska stanica.

4. Biomembrane (dvosloj lipida, membranski proteini i ugljikohidrati, prolaz kroz membranu)

5. Stanična jezgra – organizacija i funkcija (jezgrina ovojnica, kromatin i kromosomi, od DNA to kromosoma, DNA reduplikacija, mitoza i stanični ciklus, crossing over, endoreduplikacija, politenija i poliploidija)

6. Plastidi (proplastidi, kloroplasti, leukoplasti, kromoplasti, etioplasti i gerontoplasti). Struktura

i ultrasturktura kloroplasta, tilakoidne membrane i pretvorba energije – fotofosforilacija).

7. Mitohondriji – struktura i funkcija. Unutarnja membrana i njena uloga u pretvorbi energije (oksidativna fosforilacija). Podrijetlo plastida i mitohondrija, endosimbiotska teorija. Genom plastida i mitohondrija.

8. Endoplazmatski retikulum, Golgijev kompleks, lizosomi, peroksisomi (vektorski transport proteina, glikozilacija proteina)

9. Ribosomi – trodimenzionalna struktura, biokemijski sastav i funkcija.

10. Stanični kostur (citoskelet), cilije, flagelumi (struktura i funkcija), bazalna tijela, centrosomi i centrioli.

11. Tekuća dogañanja u staničnoj biologiji.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA

Stjecanja osnovnih znanja o strukturi i funkciji stanice kao i o molekularnoj osnovi organizacije kromatina. Studenti će biti sposobni provesti svjetlosno-mikroskopska istraživanja stanica i tkiva, prepoznavati stanične ultrastrukture na elektronskomikroskopskim snimkama, steći osnovne vještine u molekularno-biološkim istraživanjima. (izolacija DNA, elektroforeza, lančana reakcija polimerazom)

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

Aktivno i redovito sudjelovanje u nastavi, napose praktikumima i seminarima, vlastiti angažman u pripremi vlastitih projekata i seminarskih izlaganja.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA

Uredno pohañanje nastave, predavanja (povremena kontrola), praktikumi i seminari (redovita kontarola)

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE:

Predavanja, praktikumi, seminari, osobni studentski projekti

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA

Konačna ocjena je suma: 1. Uspješnosti rada u praktikumu i seminaru, 2. rezultata pisanog testa i 3. Usmenog ispita.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA

Redovito provoñenje studentske ankete. Praćenje uspjeha studenta.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE

NEMA PREDUVJETA

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće

novijeg datuma):

Odabrana poglavlja iz dolje navedenih udžbenika i skripta za internu uporabu (dostupna na mreži)

Krsnik-Rasol, M. (2000): Web site “Praktikum iz biologije stanice On-line”, URL: http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol

Alberts, B., Bray, D., Levis, J., Raff, M., Roberts, K., Watson, J.D. (1994): Molecular Biology of the Cell. Garland Publishing, New York.

Cooper G M (2000) The Cell, a Molecular Approach, ASM Press, 2000 (dostupan i prijevod na hrvatskome jeziku)

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):

Turner, P.C., McLennan, A.G., Baters, A.D., White, M.R.H. (2000): Instant Notes in Molecular Biology. BIOS Scientific Publishers, Oxford.

Lodish, H., Baltimore, D., Berk, A., Zipursky, S.L., Matsudaira, P., Darnell, J. (2000): Molecular Cell Biology. Scientific American Books, W.H. Freeman, New York.

Stryer, L. (1991): Biokemija. Školska knjiga, Zagreb.

NAZIV KOLEGIJA: ZOOLOGIJA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Prediplomski studij - MOLEKULARNA BIOLOGIJA

GODINA STUDIJA: Prva

SEMESTAR STUDIJA: Prvi


za svakog autora):

Doc. dr. Mladen Kučinić, Prirodoslovno matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem): engleski



predavanja 4 Nastavnik

Vježbe 4 Nastavnik, Asistent

Seminar


CILJ KOLEGIJA: Studenti će na predavanjima i vježbama proširiti svoja znanja iz zoologije s posebnim osvrtom na komparativni prikaz različitih organskih sustava te njihovog razvoja kod različitih životinjskih skupina. Tijekom kolegija usvojit će znanja i pojmove koji su bitni za razumijevanje morfologije, sistematike, filogenije i evolucije životinja. Upoznat će se i sa kratkim prikazom taksonomije pojedinih skupina i promjena u sistematici uvjetovanih prvenstveno primjenama molekularnih metoda. Na praktikumu će upoznati morfološke značajke organskih sustava kod različitih skupina životinja i njihove važnosti u sistematici i filogeniji.


nastavnim tjednima): Kratki osvrt na osnovne principe opće zoologije, usporedne anatomije i morfologije životinja, te osnovna biološka svojstva i bioraznolikost pojedinih životinjskih skupina. Evolucijski mehanizmi koji dovode do specijacije i biološke raznolikosti pojedinih životinjskih skupina. Rasprostranjenost životinja i mehanizmi koji je uvjetuju. Prikaz osnovnih značajki živih organizama. Odnos sistematike i bioraznolikosti životinja. Sistematika i filogenija u odnosu na genetsku, morfološku i fiziološku raznolikost pojedine vrste, odnosno populacije. Kratak osvrt na koncept vrste. Upoznavanje sa osnovnim značajkama pojedinih sistematskih kategorija (podvrsta, vrsta rod, porodica, razred, koljeno). Načela opisa novih taksona, primjena zooloških zbirki u sistematici, taksonomiji, filogeniji i evoluciji životinja. Simetrije životinja, objašnjenje pojedinih pojmova bitnih za daljnje praćenje predavanja: primarna tjelesna šupljina, sekundarna tjelesna šupljina, protostomija, deuterostomija, blastula, gastrula, epiderm, mezoderm, endoderm, pseudocel, diplobloastičnost, triploblastičnost i dr. Razvoj tjelesnih šupljina i njihova filogenetska i evolucijska uvjetovanost u različitih skupina životinja. Kratki prikaz povijesti i razvoja zoologije u svijetu i Hrvatskoj te prikaz različitih metoda u zoološkim istraživanjima. Metode molekularne biologije i njihova primjena u taksonomiji, sistematici, filogeniji i biogeografiji. Prikaz teorija o razvoju višestaničnih organizama. Osnovne razlike izmeñu skupine Protozoa i Metazoa. Organski sustavi, njihova osnovna morfološka i fiziološka svojstva te kratki pregled kroz pojedine životinjske skupine. Kožno-mišićni sloj i potporni sustav kod različitih skupina beskralješnjaka i kralješnjaka, te promjene u njegovoj grañi uvjetovane načinom života i specifičnim ekološkim uvjetima. Graña, funkcija i razvoj sustava za optjecanje kod različitih skupina životinja.

Graña, funkcija i razvoj živčanog sustava i osjetila kod različitih skupina životinja. Promjene u grañi i funkciji različitih tipova osjetila u ovisnosti o životinjskim skupinama i ekološkim uvijetima u kojima žive. Graña, funkcija i razvoj hormonalnog sustava kod nekih skupina beskralješnjaka i kralješnjaka. Graña, funkcija i razvoj dišnog sustava kod različitih skupina životinja. Graña, funkcija i razvoj probavnog sustava kod različitih skupina životinja i njegova uvjetovanost različitim načinom života i ekološkim uvijetima. Spolni sustav: graña, razvoj i usporedba kod različitih skupina životinja. Objašnjenje pojmova: plazmogamija, autogamija, konjugacija, tipovi sparivanja. Partenogeneza kod različitih životinjskih skupina, jednospolne i dvospolne životinje. Upoznavanje s osnovnim morfološkim, funkcionalnim, filogenetskim i evolucijskim značajkama skupine Protozoa. Upoznavanje s osnovnim morfološkim, funkcionalnim, filogenetskim i evolucijskim značajkama skupina Porifera i Platodes. Upoznavanje s osnovnim morfološkim, funkcionalnim, filogenetskim i evolucijskim značajkama koljena Cnidaria. Upoznavanje s osnovnim morfološkim, funkcionalnim, filogenetskim i evolucijskim značajkama koljena Nematodes i Nemertina. Upoznavanje s osnovnim morfološkim, funkcionalnim, filogenetskim i evolucijskim značajkama koljena Mollusca. Upoznavanje s osnovnim morfološkim, funkcionalnim filogenetskim i evolucijskim značajkama koljena Annelida. Upoznavanje s osnovnim morfološkim, funkcionalnim, filogenetskim i evolucijskim značajkama koljena Arthropoda. Upoznavanje s osnovnim morfološkim, funkcionalnim, filogenetskim i evolucijskim značajkama koljena Chordata.

Kratak osvrt na istraživanja iz područja sistematike, filogenije i evolucije životinja koja su provedena u posljednjih

15-ak godina uz primjenu molekularnih metoda.


Tijekom kolegija studenti će usvojiti znanja potrebna za razumijevanje razvoja i evolucije pojedinih organskih sustava kod različitih životinjski skupina. Usvojit će znanja potrebna za razlučivanje pojedinih sistematskih kategorija životinja. Na praktikumu će naučiti dobro mikroskopirati i raditi s lupom. Kod odreñenih životinjskih skupina izvršit će se sekcije u svrhu upoznavanja unutrašnjih anatomskih i morfoloških značajki.


Redovito pohañanje predavanja i vježbi.


Redovito pohañanje svih oblika nastave.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja su popraćena vizualnim prezentacijama (power-point prezentacije, dijapozitivi, prozirnice, video zapisi). Rad na praktikumu temelji se na radu studenata sa svježim ili trajnim životinjskim preparatima pri čemu se upoznaju odreñene morfološke značajke pojedinih skupina. Tijekom izvoñenja vježbi studenti se koriste mikroskopima, stero-lupama, izvode sekcije, crtaju značajnija morfološka svojstva odreñenih redova i sudjeluju u izradi trajnih preparata.


Položen kolokvij iz praktikuma uvjet je za izlazak na ispit. Ispit se sastoji od usmenog i pismenog dijela.


Anketa koju ispunjavaju sami studenti nakon odslušanog kolegija.



novijeg datuma): Matoničkin, I. i R. Erben, (2002): Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb, str. 384. Matoničkin, I., I. Habdija i B. Primc-Habdija, (1998): Beskralješnjaci, biologija nižih avertebrata. Školska knjiga, Zagreb, str. 691. Matoničkin, I., I. Habdija i B. Primc-Habdija, (1999): Beskralješnjaci,biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb, str. 609. Habdija, I., B. Primc-Habdija, I. Radanović, J. Vidaković, M. Kučinić, M. Špoljar, R. Matoničkin i M. Miliša, (2004): Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata, Funkcionalna graña i praktikum, Meridijani, Samobor, str. 396. Miller, S. A., and J. P. Harley, (1996): Zoology. WCB/Mc Graw-Hill, pp. 752. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Smith, H. M., G. Northcutt, A. S. Romer, G. Nelson, (2000): Funnctional Anatomy of the Vertebrates. Harcourt College Publishers, pp. 703. Young, J. Z.,(1995): The Life of Vertebrates. Oxford Press, pp. 645.

NAZIV KOLEGIJA: Botanika

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Molekularna biologija

GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: ljetni


za svakog autora):

doc. dr. Toni Nikolić, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem): da, engleski




vježbe 2 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Pružiti polaznicima osnovna znanja iz područja biologija, polje opća botanika



1/ Uvod u botaniku, 2/ Razmnožavanje i izmjena generacija, 3/ Phycobionta - opće karakteristike, Euglenophyta, Pyrrophyta/Phycobionta, 4/ Phycobionta, Division Chrysophyta, Chrysophyceae, Xanthophyceae, Bacillariophyceae, 5/ Phycobionta, Division Chlorophyta, zelene alge, 6/ Phycobionta, Division Phaeophyta, smeñe alge/brown algae, 7/ Phycobionta, Division Rhodophyta, crvene alge/red algae, 8/ Carstvo Mycota, gljive, opće osobine, 9/ Carstvo Mycota, gljive, pregled glavnih skupina, 10/ Bryophyta, mahovine, 11/ Histologija vaskularnih biljaka I: meristemi, osnovna tkiva, kožna tkiva, apsorpcijska tkiva, 12/ Histologija vaskularnih biljaka II: Mehanička tkiva, provodna tkiva, tkiva za lučenje i izlučivanje, 13/ Histologija vaskularnih biljaka III: graña i struktura drveta, 14/ Morfologija vaskularnih biljaka I: korijen i izdanak, 15/ Morfologija vaskularnih biljaka II: spolno i nespolno razmnožavanje, izmjena generacija, Pteridophyta, papratnjače 16/ Cycadophytina i Coniferophytina, golosjemenjače, 17/ Magnoliophyta, kritosjemenjače I, 18/ Magnoliophyta, kritosjemenjače II, 19/ Magnoliophyta, kritosjemenjače III 20/ Pregled važnijih skupina Magnoliopsida I, 21/ Pregled važnijih skupina Magnoliopsida II


Opće kompetencije: saznanja o diverzitetu flore, promjene u grañi i uvjetovanost, logičko razmišljanje i primjena na nepoznatim objektima.

Specifične kompetencije: metodologija pripreme uzoraka, načini konezerviranja, preparacijske tehnike, uporaba stereo lupe i mikroskopa, upotreba grañe na internetu.


Uredno pohañanje predavanja, obavezno pohañanje praktikumske nastave s najviše dva izostanka u semestru. Kontinuirano praćenje nastavne grañe, priprema za predavanja koja slijede.


pohañanje praktikumske nastave s najviše dva izostanka u semestru.


Predavanja: ex katedra s demonstracijskim modelima, računalnim prezentacijama, popraćeno video sadržajima, CD s predavanjima, internet podrška predavanja

Praktikum: praktičan rad u pripremi preparata, mirkoskopiranje s različitim povećanjima, analiza preparata mikro i makro, izrada crteža objekata i opisa, ispunjavanje upitnih obrazaca, uporaba demosntracijskih preparata, demonstracija živog materijala, izrada praktikumske dokumentacije, uporaba praktikuma on-line na internetu u tijeku i nakon nastave


kolokvij praktikumskog sadržaja, usmeni ispit


studetska anketa


nema uvijeta


novijeg datuma):

• Botanički praktikum On-Line (http://croatica.botanic.hr/praktikum/home.htm) • Kolegij Botanika On-Line (http://hirc.botanic.hr/botanika/botanika-home.htm) • Denffer, D. von; Ziegler, H. (1988): Udžbenik botanike za visoke škole. Morfologija i

fiziologija. Školska knjiga, Zagreb xii-xvi, 3-595. • Maegdefrau, K.; Ehrendorfer, F. (1984): Udžbenik botanike za visoke škole. Sistematika,

evolucija i geobotanika. Školska knjiga, Zagreb 1-441. • Nikolić, T. (2002) : Botanika. CD izdanje, ver. 2.0., Skripta


• Dahlgren, G. (1987): Systematische Botanik. Springer Verlag, New York. • Jones, S. B.; Luchsinger, A. E. (1987): Plant systematics. McGraw-Hill Book Company, Inc.

New York. • Judd et al. (2003): Plant Systematics, a phylogenetic approach. 2nd ed. Sinauer Press, New

York. • Mauseth, J. D. (1991): Botany. An introduction to plant biology. Saunders College

Publishing, London. • Nikolić, T. (1996): Herbarijski priručnik. Školska knjiga, Zagreb. • Nikolić, T., Topić J. ur. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo

kulture, DZZP, Zagreb

NAZIV KOLEGIJA: Biokemija 1

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Prvostupnik biologije-molekularna biologija

GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 3


za svakog autora):

dr. sc. Ita Gruić Sovulj, Prirodoslovno-matematički fakultet (u postupku izbora za docenta)

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Da, na engleskom




vježbe 2 asistenti

seminar 2 asistenti


CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je naučiti studente osnovama biokemije, potaknuti njihovo razmišljanje i zaključivanje kroz rješavanje problemskih i numeričkih zadataka te uvježbavati njihove laboratorijske vještine kroz izradu eksperimentalnih vježbi. Nadalje, kroz održavanje studenskih javnih izlaganja poticati će se samostalnost studenata u čitanju znanstvene literature.



Planirano je da studenti osnove biokemije uče kroz predavanja nastavnika, razradu problemskih i numeričkih zadataka na seminarima te izradom eksperimentalnih vježbi u biokemijskom laboratoriju koje obuhvaćaju osnovne metode rada u biokemiji.

Nastavna predavanja obuhvatiti će sljedeće teme:

Uvod u biokemiju; Principi grañe proteina; Primarna struktura proteina; Sekundarna, tercijarna i kvaterna struktura proteina; Metode istraživanja proteina (kromatografske, elektroforetske, imunološke metode, spektrometrija masa, rendgenska strukturna analiza, NMR); Uvod u enzime; Temeljni koncepti enzimske kinetike; Mehanizmi djelovanja enzima (kataliza kovalentnom stabilizacijom, kiselo-baznim mehanizmom, povoljnim vezanjem i orijentacijom suspstrata); Kontrola aktivnosti enzima (alosterička kontrola, kovalentna

stabilizacija, aktiviranje enzima proteolizom); Hemoglobin i mioglobin; Ugljikohidrati i glikoproteini; Struktura i funkcija staničnih membrana; Membranski kanali i pumpe; Osnovna shema metabolizma; Kaskade prijenosa signala; Glikoliza i glukoneogeneza; Ciklus limunske kiseline; Oksidacijska fosforilacija; Primarne reakcije fotosinteze; Calvinov ciklus i put pentoza-fosfata; Metabolizam glikogena; Metabolizam masnih kiselina; Razgradnja proteina i aminokiselina; Biosinteza aminokiselina i hema; Biosinteza nukleotida; Biosinteza membranskih lipida i steroida; Integracija metabolizma

Seminari se sastoje u razradi problemskih i numeričkih zadataka koji prate svaku nastavnu jedinicu.

Eksperimentalne vježbe obuhvatiti će osnovne biokemijske metode i uključivati će enzimsku kinetiku (odreñivanje kinetičkih parametara kcat i Km, vrste inhibicije, specifičnosti interakcije para enzim-supstrat), gel-filtraciju makromolekula, nativnu elektroforezu proteina, kiselo-bazna svojstva aminokiselina.


Studenti koji su položili kolegij Biokemija 1, trebali bi poznavati osnove strukture i funkcije proteina, mehanizme enzimske aktivnosti te reakcije i regulacije metaboličkih puteva. Nadalje, studenti su trebali razviti vještine biokemijskog razmišljanja i zaključivanja i upoznati se s osnovnim eksperimentalnim metodama kojima se služimo u rješavanju biokemijskih problema.


Tijekom semestra postojati će četiri kolokvija kojima se provjerava znanje studenata, te njihovo praćenje kolegija. Kolokviji će se održavati za vrijeme seminara. Uz to, studenti će se poticati na izvedbu javnog izlaganja pred ostalim studentima, u kojima će samostalno obraditi neki znanstveni rad vezan uz zadanu tematsku jedinicu. Prije izvoñenja svake eksperimentalne vježbe kolokvijem će se provjeravati znanje studenta vezano uz navedenu vježbu. Studenti koji nisu položili ulazni kolokvij neće moći pristupiti izvoñenju vježbe. Nadalje studenti su nakon svake vježbe obavezni napisati izvještaj u kojem jasno ističu cilj vježbe, opisuju upotrebljene biokemijske metode te koristeći se eksperimentalnim rezultatima rješavaju zadatak vježbe. Studenti se potiču na diskusiju dobivenih rezultata te na razvijanje kritičkog osvrta u odnosu na uspješnost izvoñenja zadane vježbe.


Uvjeti za dobivanje potpisa su prisustvovanje na najmanje 75% predavanja i seminara. Nadalje, za potpis je nužno odraditi sve eksperimentalne vježbe koje su obuhvaćene nastavnim planom, položiti sve ulazne kolokvije za navedene vježbe i napisati sve izvještaje.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Nastava će se izvoditi na tri paralelna nivoa. Teoriju biokemije studenti će usvajati kroz predavanja nastavnika, na seminarima će uz pomoć i vodstvo asistenta uvježbavati rješavanje problemskih i numeričkih zadataka a u praktikumu iz biokemije razvijati će svoje eksperimentalne vještine kroz izradu osnovnih biokemijskih vježbi.


Studenti će ispit polagati pismenim i usmenim putem.


Kvaliteta i uspješnost kolegija pratiti će se kroz studentske ankete, individualne razgovore sa studentima, praćenjem javnih izlaganja i uspješnosti polaganja parcijalnih kolokvija.


Studenti trebaju biti redoviti studenti II godine. Poseban naglasak je na polženim sljedećim kolegijima: Opća i anorganska kemija,Organska kemija, Stanična i molekularna biologija


novijeg datuma):

Berg, J.M., Tymoczko, J.L., Stryer, L., 2002, Biochemistry, W.H. Freeman & Co., New York, V izdanje


Voet, D. and Voet, J.G., 2004, Biochemistry, John Wiley & Sons, III edition

Nelson, D.L. and Cox, M.M., 2005, Lehninger Principles of Biochemistry, W.H. Freeman & Co., New York IV edition

NAZIV KOLEGIJA: Osnove statistike

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA:

GODINA STUDIJA:

SEMESTAR STUDIJA: 2

PREDMETNI NASTAVNIK: 4

Doc. dr. sc. Miljenko Huzak, PMF-Matematički odjel, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Na engleskom.




vježbe 1 asistent

seminar 0 -


- -

CILJ KOLEGIJA: Usvajanje osnovnih statističkih pojmova, koncepata i rezultata, te stjecanje vještina u osnovnim statističkim metodama za obradu podataka.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:

1. Uvod (1 sat) Primjeri statističkih problema. Populacija i uzorak. 2. Opisna statistika (6 sati) Statističko obilježje i varijabla. Tablični i grafički prikaz statističkih podataka. Sredine. Mjere varijabilnosti. Mjere lokacije. Pearsonov koeficijent korelacije. Prilagodba pravca; metoda najmanjih kvadrata. 3. Osnovne vjerojatnosne razdiobe (7 sati) Vjerojatnosni prostor. Zadavanje vjerojatnosti. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost. Diskretne i neprekidne slučajne varijable. Gustoća, matematičko očekivanje i varijanca slučajne varijable. Slučajni vektor. Kovarijanca i koeficijent korelacije. Bernoullijeva i binomna razdioba. Poissonova razdioba. Normalna razdioba. 4. Procjena parametara modela (6 sati)

Slučajni uzorak. Točkovne procjene parametara srednje vrijednosti i varijance. Pouzdani intervali za parametar srednje vrijednosti; normalni uzorak (t-razdioba), veliki uzorak. Pouzdani intervali za parametar proporcije.

5. Testiranje statističkih hipoteza (8 sati) Statistički test. Pogreške prve i druge vrste; jakost testa. Testovi o parametru srednje vrijednosti; t-test i na osnovi velikih uzoraka (o parametru proporcije). Test usporedbe srednjih vrijednosti (t-test). Test usporedbe varijanci (F-test). Jednofaktorska analiza varijance. χ2-test. Test o koeficijentu korelacije.

6. Linearni regresijski model (2 sata) Pouzdani intervali za parametre pravca. Testiranje hipoteza o parametrima pravca. Predviñanje. Pouzdani intervali za predviñenu vrijednost zavisne varijable i za njenu srednju vrijednost.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:

Studenti će biti sposobni samostalno sprovesti statističku analizu univarijatnih problema (opisnu i inferencijalnu, baziranu na normalnom ili jednostavnom parametarskom modelu), korelacijsku analizu bivarijatnog normalnog modela, jednofaktorsku analizu varijance i analizu jednostavnog linearnog modela. Ujedno će razvijati sposobnosti matematičkog pristupa problemima u biologiji i statističkog zaključivanja.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Studenti su obavezni nazočiti predavanjima i vježbama, pisati domaće zadaće te izlaziti na kolokvije.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:

Nazočnost na 2/3 predavanja i vježbi, uspješno riješeno 2/3 od ukupnog broja domaćih zadaća, nazočnost na 2/3 kolokvija.


Predavanja se izvode u predavaonici s mogućnošću korištenja ploče, LCD projektora i grafoskopa, a vježbe dijelom u isto takvoj predavaonici, a dijelom u računalnoj učionici (za nastavne jedinice 2, te 5 i 6, kadagod je to moguće) pri ćemu je predviñeno ne više od dva studentska mjesta uz jedan kompjutor.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:

Za uspješno savladati kolegij treba uspješno položiti barem 2/3 kolokvija i uspješno riješiti barem 2/3

domaćih zadaća, uz uvjet da je na taj način pokriveno čitavo gradivo. Završna ocjena je srednja ocjena iz kolokvija i zadaća. Ukoliko student nije uspješno položio 2/3 kolokvija, ali je uspješno riješio sve domaće zadaće, mora uspješno položiti završni pismeni ispit. U tom slučaju je završna ocjena srednja ocjena završnog ispita i srednje ocjene zadaća.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:

Uspjeh studenata; Samoevaluacijske ankete

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE:

Matematika


novijeg datuma):

1. G. K. Bhattacharyya, R. A. Johnson, Statistical Concepts and Methods, Wiley, New York, 1977.

2. J. Pitman, Probability, Springer-Vetrlag, New York, 1993.


1. F. Daly, D. J. Hand, M. C. Jones, A. D. Lunn, K. J. McConway, Elements of Statistics, Addison Wesley, Wokingham, England, 1995.

2. Ž. Pauše, Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 3. M. R. Spiegel, L. J. Stephens, Statistics, 3rd Edition, Schaum's Outline Series, McGrow-Hill,

New York, 1999.

NAZIV KOLEGIJA: BAKTERIOLOGIJA


za svakog autora):

Prof.dr.sc. Mladen Krajačić, Biološki odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleski




vježbe 2 asistent

seminar -


-

CILJ KOLEGIJA: Stjecanje osnovnih znanja iz bakteriologije, usvajanje osnovnih bakterioloških tehnika



Pregled razvoja bakteriologije. Svojstva bakterijskih stanica – morfologija, struktura. Površinska struktura bakterijskih stanica: membrana, stijenka, bičevi, pili, kapsula. Unutarnja struktura bakterijskih stanica: nukleoid, plazmidi, mezosom, ribosomi, uklopine, endospore. Osnove bakterijske genetike. Bakterijska fiziologija, metaboličke i fiziološke skupine bakterija. Bakterijski toksini. Utjecaj fizičkih i kemijskih faktora na bakterijsku stanicu. Uloga bakterija u kruženju tvari u prirodi. Uloga bakterija u evoluciji eukariota. Cijanobakterije. Arhebakterije. Osnovne spoznaje o bakterijskim zaraznim bolestima. Praktikum: osnovni oblici bakterija, tehnike bojanja bakterijskih stanica, izolacija bakterija iz raznih supstrata. Uzgoj bakterija na hranjivim podlogama. Metode dokazivanja fizioloških procesa bakterija.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Razumijevanje strukture i funkcije bakterijske stanice, osposobljenost za praćenje sadržaja iz molekularne biologije na višim godinama studija, osposobljenost za rad u bakteriološkim laboratoriima medicinskih, veterinarskih i sličnih ustanova.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Redovito pohañanje predavanja i praktikuma.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovoto pohañanje predavanja i praktikuma.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanje, praktikum.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Kolokvij, pismeni i usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentska anketa, posjeti inozemnih stručnjaka.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE STANIČNA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA


novijeg datuma):

Duraković S, Redžepović S (2002) Uvod u opću mikrobiologiju I. Kugler, Zagreb.

Scripta on line, Biološki odsjek, PMF.


Prescott LM, Harley JP, Klein DA (1996) Microbiology. WCB McGraw-Hill, Boston.

Atlas RM (1997) Principles of Microbiology. WBC McGraw-Hill, Boston.

Nester EW, Anderson DG, Roberts CE, Pearsall NN, Nester MT (2001) Microbiology. McGraw-Hill, Boston.

NAZIV KOLEGIJA: GENETIKA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: STUDIJ BIOLOGIJE PROGRAM MOLEKULARNA BIOLOGIJA

GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 4

PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora):

Prof. dr. sc. Dražena Papeš, Prirodoslvno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Doc. Dr. sc. Srećko Jelenić, Prirodoslvno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) DA




vježbe 4 nastavnik i/ili asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Razumijevanje i usvajanje procesa i mehanizama prijenosa, strukture i ekspresije genetičke informacije na razinama organizma, kromosoma, molekula i populacija.



1. Genetika – znanost o nasljeñivanju. Što je genetika? Putevi otkrića u genetici od Mendela do

danas. Kako dijelimo genetiku i što je predmet proučavanja genetike?

2. Mendelovi pokusi: monohibridno i dihibridno križanje. Mendelovi principi nasljeñivanja:

Zakon segregacije i Zakon nezavisne orjenacije. Test-križanje. Primjena Mendelovog I

zakona na druge vrste. Geni I kromosomi.

3. Meñualelna djelovanja i modifikacije fenotipskog omjera F2 generacije mono- i dihibridnog

križanja. Aleli jednoga gena: potpuna dominacija, nepotpuna dominacija i kodominacija. Aleli

različitih gena: epistaza. Genetička kontrola biosintetskih puteva (hipoteza jedan gen – jedan

enzim).

4. Multipli aleli. Nasljeñivanje boje krzna u kunića, samoinkopatibilnost u biljaka, nasljeñivanje

boje oka i oblika krila vinske mušice, nasljeñivanje antigena ABO i Rh krvnih grupa u ljudi.

5. Vjerojatnost i statistika. Pravila vjerojatnosti i kako se primjenjuju u genetici. χ2 - test.

6. Vezani geni. Potpuna i djelomična vezanost gena. Učestalost rekombinacije i karte vezanih

gena. Dihibridno i trihibridno test križanje i kromosomsko kartiranje u vinske mušice.

Citološka demonstracija krosing-overa. Haploidno kartiranje gena (Neurospora i

Saccharomyces). Somatski (mitotski) krosing-over u vinske mušice i čovjeka. Kartiranje

humanih gena: analiza rodoslovlja X-vezanih gena i autosomalnih gena; kromosomsko

pruganje i tehnika hibridizacije somatskih stanica. Rješenje kartiranja gena sekvencioniranjem

genoma.

7. Genetika spola. Spolni kromosomi. X-vezani geni, Y-vezani geni. X-vezano nasljeñivanje u

vinske mušice i čovjeka.Spolna I genska ravnoteža. Abnormalnosti u broju I strukturi spolnih

kromosoma. Regulacija ekspresije X-vezanih gena i razlike u dozi gena izmeñu spolova:

vinska mušica i sisavci.

8. Citogenetika. Kromosomske anomalije: promjene broja kromosoma. Euploidija.

Aneuploidija. Mehanizmi nastanka i posljedice. Somatska poliploidija: endomitoza,

endoreduplikacija. Aneuploidija u ljudi. Kromosomske aberacije: promjene strukture

kromosoma. Kromosomski i kromatidni lomovi. Mehanizmi nastanka i posljedice. Strukturne

promjene kromosoma u ljudi. Kromosomske preraspodijele I evolucija. Evolucija kromosoma

kod ljudi. Inducirane kromosomke mutacije i njihovo testiranje. Klastogeni i aneugeni učinci

mutagena.

9. Genetika bakterija. Graña bakterijske stanice, graña bakterijskog «kromosoma», uzgoj

bakterija u laboratoriju, bakterijski fenotipovi. Spolni procesi u bakterija i genetička

rekombinacija: transformacija, konjugacija, transdukcija i spolnadukcija.

10. Genetika faga. Graña, uzgoj i fenotip. Životni ciklusi faga. Genetička rekombinacija.

11. Regulacija genske ekspresije u prokariota. Model Lac-operona (inducibilni sustav). Model

Trp operona (represibilni sustav).

12. Eukariotski kromosom: DNA slijedovi, pakiranje DNA u kromosom, organizacija kromatina,

kromosomsko pruganje, centromer, telomere, ponavljajuće (repetitivne) sekvence DNA.

Regulacija genske ekspresije u eukariota; diferencijacija, totipotentnost. Regulacija

transkripcije: metilacija, transpozoni. Epigenetika.

13. Genske mutacije. Vrste mutacija, stopa. Spontane i inducirane mutacije. Rak: mutacijska

teorija nastanka, viralna teorija i vanjski čimbenici. Onkogeni i tumor supresorski geni.

Detekcija mutagena Iikancerogena (Ames-test).

14. Vankromosomsko nasljeñivanje (Ne-Mendelovo nasljeñivanje). Citoplazmatsko nasljeñivanje

(mitohondriji, kloroplasti, infektivne molekule, bakterijski plazmidi). Majčinski učinak

(zavijenost puževe kućice, pigmentacija u moljaca).

15. Kvantitativno nasljeñivanje. Poligensko nasljeñivanje. Primjeri kvantitativnog nasljeñivanja u

ljudi. Populacijska genetika. Genska zaliha. Frekvencija alela i genotipova u populaciji.

Hardy-Weinbergova ravnoteža. Evolucija i specijacija. Specijacija koju su nametnuli ljudi.


Osim pohañanja nastave predavanja oragnizirani su praktikumi na kojima se izvode jednostavniji eksperimenti i obrañuju problemi i zadaci, kroz koje se može pratiti rad pojeninačnog studenta i njegovo razumjevanje procesa, a ta koñer se dobiva uvid u uspješnost nastave. Takoñer se obrañuju detaljnije pojedine tematike sa seminarskim radovima. Studenti dobivaju povremeno domaće zadaće čija se rješenja zajednički diskutiraju. Na kraju odreñene temetske jedinice organiziraju se kolokviji, koji su uvjet za daljnji nastavak praktikuma.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA - opisano u predhodnoj točki.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Uredno pohañanje predavanja, praktikuma.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja u otvorenu diskusiju. Praktikumi na kojima se vode protokoli, rjesavanje zadataka, individualni i/ili timski rad prilikom izrade pokusa.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA obavezni kolokviji, izrada protokola i rješavanje zadataka. Pismeni I usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Sveukupni uspjeh na ispitima. Studentske ankete.


MOLEKULARNA I STANIČNA BIOLOGIJA.


novijeg datuma):

R. H. Tamarin: Principles of Genetics. Mc Graw Hill, New York, 1999.

D. Papeš: Genetika. Interna skripta, (Svaku godinu se obnavljaju).


• D. A. Levin: The Role of Chromosomal Change in Plant Evolution. Oxford Series in Ecology and Evolution. Oxford University Press 2002.

• B. Lewin: Genes VII. Oxford University Press 2000.

• R. Lewis: Human Genetics. Concept and Applications. 5rd Edition. McGraw-Hill, New York, 2003.

• N. V. Rothwell: Understanding Genetics. A Molecular Approach. John Wiley & Sons, Inc., Publication, New York, 1993.

NAZIV KOLEGIJA: Fiziologija bilja


GODINA STUDIJA: 2.



Doc. dr. sc. Željka Vidaković-Cifrek, Botanički zavod Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleskom



predavanja 4 nastavnica

vježbe 4 asistenti

seminar 0 -


0 -

CILJ KOLEGIJA: Stjecanje temeljnih znanja o fiziološkim procesima u biljkama i metodama istraživanja u fiziologiji bilja



1. Uvod u fiziologiju bilja ; Biljna stanica (uloga membrana, plastida, mikrotjelešaca, stanične stijenke);

2. Stanična stijenka (primarna i sekundarna), uloga i biosinteza pojedinih kompeneti, površinske zaštitne tvari

3. Voda i biljne stanice; Prijenos vode kroz biljku;

4. Mineralna prehrana; Membranski prijenos ;

5. Asimilacija mineralnih tvari (dušika, sumpora, fosfora, kisika, kationa);

6. Fotosinteza (1) – ključni pokusi za razumijevanje fotosinteze; Organizacija fotosintetskog aparata i usporedba grañe u bakterija, alga i biljaka, Fotokemijske reakcije fotosinteze

7. Fotosinteza (2) – Calvin-Bensonov ciklus i regulacija aktivnosti enzima; Fotorespiracija, Sinteza škroba i saharoze

8. Fotosinteza (3) – C3, C4 i CAM biljke, Fiziološka i ekološka razmatranja procesa fotosinteze

9. Prijenos asimilata kroz biljku; Heterotrofna prehrana – Parazitske i mesojedne biljke

10. Metabolizam ugljikohidrata i lipida u biljaka

11. Biljni hormoni (auksini, giberelini, citokinini, apscizinska kiselina, etilen)

12. Rast, diferencijacija i razvitak; Djelovanje svjetlosti i temperature na rast i razvitak, Kontrola cvjetanja

13. Sekundarni metabolizam u biljaka, Obrambeni mehanizmi biljaka

14. Fiziologija stresa; Gibanja u biljaka

Vježbe:

1. Graña i funkcija biljne stanice; Svojstva staničnih membrana; Bojenje staničnih dijelova

2. Dokazivanje i uloga nekih kationa, aniona i organskih kiselina u biljnim stanicama i

tkivima.

3. Kvalitativno i kvantitativno odreñivanje ugljikohidrata. Dokazivanje proteina i sekundarnih

produkata u biljnim tkivima.

4. Odreñivanje osmotskog potencijala u stanicama. Primanje, provoñenje i izlučivanje vode;

Korijenov tlak;

Transpiracijski usis, transpiracija, gutacija. Odreñivanje otvorenosti puči.

5. Odreñivanje aktivnosti enzima amilaze, saharaze i fosforilaze.

6. Odreñivanje aktivnosti enzima lipaze, polifenoloksidaze i glikozidaze.

7. Ekstrakcija fotosintetskih pigmenata, razdvajanje tankoslojnom kromatografijom,

apsorpcijski spektri fotosintetskih pigmenata

8. Razdvajanje biljnih pigmenata tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti.

9. Odreñivanje stope fotosinteze kisikovom elektrodom. Dokazivanje škroba u listovima.

10. Odreñivanje intenziteta disanja i dišnog kvocijenta. Model dišnog lanca.

11. Odreñivanje stope disanja i stope fotosinteze kisikovom elektrodom. Alkoholno vrenje.

12. Djelovanje auksina, giberelina i etilena. Transformacija biljnih stanica agrobakterijom.

13. Učinak solnog i oksidacijskog stresa na biljke (odreñivanje kompatibilnog osmolita prolina,

količine vodikovog peroksida u biljnom tkivu te aktivnosti antioksidacijskih enzima –

katalaze, superoksid dismutaze, askorbat peroksidaze)

14. Gibanja.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Povezivanje temeljnih znanja iz fiziologije bilja sa srodnim znanstvenim područjima, upoznavanje s mogućom primjenom stečenih znanja te stjecanje iskustva u eksperimentalnom radu.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Redovito polaženje i aktivno sudjelovanje u nastavi – redovita izrada izvješća o izvedenim vježbama i tumačenje rezultata na temelju znanja stečenih u teorijskoj i praktičnoj nastavi


Redovito pohañanje nastave i aktivno sudjelovanje


Predavanja, rad u laboratoriju te konzultacije


Kolokvij, pismeni i usmeni ispit


Razgovorom sa studentima te anonimnim anketama


STANIČNA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA, BIOKEMIJA


novijeg datuma):

Pevalek-Kozlina, B. (2003): Fiziologija bilja. Profil International, Zagreb. I. Regula, B. Pevalek-Kozlina, Ž. Vidaković-Cifrek, B. Jelenčić (2003): Praktikum iz fiziologije bilja. Skripta za internu upotrebu.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Buchanan, B., Gruissem, W., Jones, R. L. (2002): Biochemistry and Molecular Biology of Plants. John Wiley and Sons. Mohr, H., Schopfer, P. (1995): Plant Physiology. Springer Verlag, Berlin. Sitte, P., Ziegler, H., Ehrendorfer, F., Bresinsky, A. (1998): Lehrbuch der Botanik für Hochschulen. Gustav Fischer, Stuttgart. Taiz, L., Zeiger, E. (2002): Plant Physiology. Sinauer Associates, Inc., Sunderland, Massachusetts.

NAZIV KOLEGIJA: Virologija


za svakog autora):

Doc. dr. sc. Dijana Škorić, PMF, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleski, talijanski




vježbe 2 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: upoznati studente sa specifičnostima virusa, njihovih replikacijskih ciklusa, strategijama za iskorištavanje resursa domaćinske stanice, molekularnim osnovama utjecaja virusa na bakterije, biljni i životinjski svijet i mehanizmima protuvirusne obrane.



1. Razvoj koncepta virusa kroz povijest, značenje istraživanja virusa za razvoj biološke znanosti.

2. Metode istraživanja virusa

3. Svojstva virusne čestice, sastavni dijelovi viriona i njihova uloga prikazana kroz primjere jednostavnih i složenih virusnih čestica.

4. Tipovi i osnovne osobine subviralnih patogena, primjeri bolesti subviralne etiologije.

5. Faze u reprodukcijskom ciklusu virusa: adsorpcija, penetracija, sinteza dijelova viriona

6. Faze reprodukcijskog ciklusa nastavak: strategije transkripcije i translacije virusnih genoma, izlazak viriona iz stanica

7. Virusi kao specijalizirani paraziti različitih tipova stanica: bakteriofagi, animalni, biljni virusi, virusi ostalih organizama.

8. Mutacije, mehanizmi evolucije virusa kroz primjere virusa koji evoluiraju brzo i sporo.

9. Biološke osnove virusnih bolesti (gripa)-studentski projekt

10. Biološke osnove virusnih bolesti (poliomijelitis) i tipovi protuvirusnih cjepiva

11. Onkogeni virusi

12. AIDS – virus uzročnik i biološke osnove bolesti-studentski projekt

13. Interferon, protuvirusni lijekovi

14. Taksonomija virusa.

15. Novi virusi i smjerovi istraživanja-studentski projekt

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Usvajanje osnovnih koncepata o biološkim entitetima koji nisu stanične organizacije, razvijanje sposobnosti kritičkog čitanja i snalaženja u novim saznanjima iz šireg područja virologije, prepoznavanje simptoma virusnih zaraza na razini organizama i stanica, usvajanje tehnika istraživanja

virusa: metode uzgoja animalnih i biljnih virusa, inkluzije kao dijagnostička metoda, imunokemijski testovi (DRID, ELISA), metode pročišćavanja virusa, metode istraživanja virusnih nukleinskih kiselina i proteina. Usvajanje općih laboratorijskih vještina i razvijanje spretnosti.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA redovito pohañanje praktične nastave i dokaz o savladavanju praktičnih sadržaja kroz završni kolokvij, kontinuirano praćenje predavanja kroz redovito pohañanje i studentske projekte. Studenti biraju jedan od tri moguća projekta, teme obrañuju u skupinama i svaki student izlaže dio zaključaka skupine. Polaganje završnog ispita-pismeno i usmeno.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA redovito pohañanje praktične nastave i predavanja

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja (2 sata tjedno) i praktikumi (2 sata tjedno)

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Provjera znanja kroz studentske projekte, završni praktikumski kolokvij i završni ispit (pismeni-30 min, i usmeni-20 min).

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Praćenje razumijevanja gradiva putem kontinuirane evaluacije studenata, njihovog uspjeha na provjerama znanja i studentske ankete.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Stanična i molekularna biologija, Bakteriologija, Biokemija 1

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma):

Juretić N., Osnove biljne virologije, Školska knjiga, 2002. Presečki V. i suradnici, Virologija, Medicinska naklada, 2003. DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Matthews R. E. F., Plant Virology 3rd Ed., Academic Press, NY, 1991. Cann A. J., Principles of Molecular Virology, 3rd edition, Academic Press, NY,2001. Hurst C. J., Viral Ecology, Academic Press, 2000. Specijalizirani udžbenici i znanstveni članci.

NAZIV KOLEGIJA: Laboratorijske životinje u biološkim istraživanjima


za svakog autora):

Nasl. prof. dr. sc. Marko Radačić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, dr. vet. med., Institut «Ruñer Bošković»

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Engleskom



predavanja 2,5 nastavnik

vježbe 0,5 asistent

seminar 1,0 asistent


CILJ KOLEGIJA: Laboratorijske (pokusne) životinje, unatoč protestu raznih udruga za zaštitu životinja, sve više se upotrebljavaju u raznim biomedicinskim istraživanjima, a naročito u istraživanjima sinteze i proizvodnje raznih ljekovitih sredstava. Razlog tome je što su takva istraživanja svakodnevno brojnija i što se u tim istraživanjima pokusne životinje ne mogu nadomjestiti drugim istraživačkim metodama i pristupima. Meñutim, moguće je, ako se pokus dobro isplanira i ako se odabere odgovarajući pokusni model i pokusna životinja, smanjiti broj upotrijebljenih životinja i/ili zamijeniti veće za manje životinje. Da bi se izabrao odgovarajući pokusni model, potrebno je poznavati kakvi sve modeli postoje i koji je model (životinja) najprikladniji za željeni tip istraživanja.

Cilj ovog kolegija je upoznati studente s osnovnim biološkim i uzgojnim karakteristikama pojedinih pokusnih - životinjskih vrsta koje se najčešće koriste u biomedicinskim znanstvenim istraživanjima, a to su, uglavnom, miš, štakor, hrčak, kunić itd. Upoznati studente s posebnim životinjskim sojevima, npr. nude mice, nockout mice, tj. kako i zašto se uzgajaju. Studente, nadalje, treba upozoriti na razne činitelje (vanjske i unutarnje) koji mogu utjecati na status životinje (prije i tijekom pokusa) a slijedom toga i na dobivene eksperimentalne podatke. Osim toga, studenta treba upoznati s osnovnim principima eksperimetiranja, odabira i uspostave pokusnog modela. Predočit će im se razne specifične i ne specifične tehnike potrebne ovisno o tipu i cilju istraživanja. Kako i kada je potrebno primijeniti sredstva za ublažavanje boli. Upozoriti studente na promatranje zdravstvenog stanja životinje prije i tijekom pokusa. Naučiti studenta kako napraviti razudbu i što nam ona može reći u svezi našeg pokusa.



1. Etička i bioetička opravdanost pokusa na životinjama; 2. Domaća, europska i svjetska legislativa o držanju i uporabi životinja u pokusima; 3. Što je animal experiment i tko ga može izvoditi; 4. Što je GLP; 5. Nastambe i zoohigijenski uvjeti prije i tijekom pokusa; 6. Zdravstveni nadzor prije i tijekom pokusa; 7. Prehrana uvjetovana istraživanjem; 8. Bolesti životinja (zoonoze i alergoze) značajne za čovjeka; 9. Kirurške i ne kirurške tehnike potrebne za izvoñenje pokusa; 10. Bol uzrokovana pokusom i njeno smanjenje; 11. Eksperimentalni dizajn i statistička evaluacija rezultata; 12. Postmortalne tehnike i procedure; 13. Upotreba specifičnih životinja (nude mice, knockout mice,

feret, govedo, konj) u pokusima; 14. Ptice (kokoš, patka, golub, …) u pokusu; 15. Gmazovi i vodozemci u znanstvenim istraživanjima.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:

U ovom kolegiju studenti će steći osnovna znanja i vještine o uzgoju i držanju pokusnih životinja potrebnih za istraživanja. Temeljem tih spoznaja moći će odabrati najbolje i najprikladnije životinje kao i najprikladnije pokusne modele. Studenti će steći i spoznaje o bolestima koje s pokusnih životinja mogu prijeći na čovjeka, odnosno na uzgajivača i eksperimentatora. Student će na kraju biti sposoban i druge podučavati o ovoj problematici.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Student je dužan pohañati nastavu, a naročito vježbe i seminare. Neke seminarske radnje student će obraditi sam i na satu nastave ih izložiti i podvrći javnoj raspravi.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA : Uredno pohañanje nastave (80%), vježbi i seminara (100%)

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Usmena predavanja, seminari i vježbe

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Tijekom nastave provjerava se prethodno ispredavano gradivo, a na konačnom ispitu koji je pismeni i usmeni provjerava se cijelo gradivo

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:

Aktivnim sudjelovanjem studenata u izlaganju i raspravi nastave. Studenti će moći ocjenjivati jedan drugog kao i nastavnika, uzevši u obzir cjelokupnost svih sudionika u nastavi (uredno pohañanje nastave, priprema i izlaganje nastavnika, itd)


Poželjno je položiti sve ispite, a obveza je: biologiju, mikobiologiju, zoologiju, anatomiju i fiziologiju


novijeg datuma):

M. Radačić, I. Bašić i D. Eljuga: Pokusni modeli u biomedicini, Medicinska naklada, Zagreb, 2000. P. Svendsen i J. Hau: Handbook of Laboratory animal science, Vol I. i II., CRC Press inc., Boca Raton, Ann Arbor, London, Tokyo, 1994. L.R. Arrington: Introductory laboratory animal science, The Interstate, Danville, Illinois, 1972. H.H. Fiebig i D.P. Berger: Immunodeficient mice in oncology, Karger Freiburg, 1992.


Lane-Petter W: Animals for research, Principles of breading and managament, Academic press, London, New York 1963

Melby E.C.Jr. & Altman N.H.: handbook of laboratory animal science Vol. I & II, CRC press, Cranwood Parkway – Cleveland 1974

Simons M.L. & Brick J.O.: The laboratory mouse, selection and management, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, N.J. 1970

NAZIV KOLEGIJA: Histologija i histokemija


za svakog autora):

Izvanredni profesor, Gordana Lacković-Venturin, PMF, Sveučilište u Zagrebu


Engleski jezik




vježbe 2 Nastavnik i asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Upoznati funkcionalnu grañu životinjskih tkiva i organa na temelju svjetlosne mikroskopije i histokemijskih metoda



Uvod u histologiju i cito-histokemiju: povijesni prikaz Osnove preparativnih tehnika Epitelna tkiva (bazalne lamine, meñustanični spojevi i luminalne površine) Potporno/vezivno tkivo (tipovi stanica i struktura meñustanične tvari, stvaranje kolagena). Masno tkivo. Histokemija kompleksnih ugljikohidrata i lipida. Koštana srž. Krv Mišićno tkivo (skeletno, glatko, srčano: principi kontrakcije). Histokemija enzima; enzimi kao biljezi (oksidaze i dehidrogenaze). Živčano tkivo (živčane stanice, vlakna, neuroglija, sinapse). Histokemijske metode prikazivanja živčanog tkiva Imuni sustav (stanice, difuzno limfno tkivo, limfni organi). Imunohistokemija Probavna cijev i žlijezde probave (jetra i gušterača). Histokemijsko dokazivanje glikogena u jetri. Histokemija lektina Dišni sustav: graña provodnih puteva i respiratorne zone Mokraćni sustav: graña nefrona i jukstaglomerularnog aparata; hidrolitski enzimi (alkalna i kisela fosfataza u bubregu) Endokrine žlijezde i difuzni neuroendokrini sustav (imunohistokemijske metode dokazivanja peptidnih hormona) Citokemija nukleinskih kiselina (klasične metode dokazivanja DNA, RNA, jezgrinih proteina i metode hibridizacije in situ) Kvantitativna histokemija


Studenti će biti osposobljeni za samostalno prireñivanje histoloških preparata različitim histokemijskim metodama i prepoznavanje tipova tkiva i organa pod mikroskopom


Redovito pohañanje nastave (predavanja i praktikuma), izrada histoloških preparata, mikroskopiranje


Odreñeni Statutom: redovito pohañanje nastave. Prisutnost studenta se evidentira

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i praktikumi

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, prepoznavanje histoloških preparata, usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: Studentske ankete i konzultacije


Biologija stanice, Biokemija


novijeg datuma):

Odabrana poglavlja iz udžbenika:

1. Osnove histologije, Školska knjiga, Zagreb, 1995

2. Histochemical and Immunohistochemical Techniques, ed. Peter H. Bach, John R.J. Baker), Chapman & Hall, London, 1991

3. CD i interna skripta s predavanjima i protokolima praktikuma


1. Wheater's Functional Histology a text and colour atlas, ed. B. Young, J.W. Heath, Churchill Livingstone, London, 2001

NAZIV KOLEGIJA: ALGE I GLJIVE


Prof. dr. sc. Damir Viličić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta, Zagreb

Prof. dr. sc. Anñelka Plenković, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta, Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD

SLUŽBENIH JEZIKA EU

NA ENGLESKOM




Vježbe 2 Asistent

Seminar


CILJ KOLEGIJA: Principi taksonomske klasifikacije. Graña stanice, anatomija i morfologija, pigmenti i kemotaksonomija, razmnožavanje, razvojni ciklusi. Gradivo je razčlanjeno po taksonomskim kategorijama u prokariota (Cyanobacteria i Prochlorophyta) i eukaryota. Od eukariota obrañuju se alge Glaucophyta, Euglenophyta, Dinophyta, Cryptophyta, Haptophyta, Heterocontophyta (Chrysophyceae, Raphydophyceae, Dictyochophyceae, Xanthophyceae, Chlorarachniophyceae, Eustigmatophyceae, Bacillariophyceae, Phaeophyceae), Chlorophyta, Charophyta i Rhodophyta, heterotrofni protoktisti Myxomycota, Plasmodiophoromycota, Hyphochytridiomycota i Oomycota, te gljive Zygomycota, Ascomycota, Basidiomycota i Lichenes. Metode taksonomskih istraživanja na terenu i u laboratoriju. Rasprostranjenost u moru, u kopnenim vodama i na kopnu.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA Jednostanične alge obradit će se u 20 sati, višestanične alge u 20 sati, a gljive (uključujući neke heterotrofne protiste) u 35 sati


Aktivnim pripremanjem i sudjelovanjem u predavanjima, te praktičnim radom na praktikumu studenti će steći osnove za studiranje ekoloških procesa ili za eksperimentalni rad s algama.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Pripreme za predavanja iz preporučene literature i novijih znanstvenih časopisa

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovitost pohañanja nastave

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, rasprava, provjera znanja.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Aktivna zajednička rasprava, testiranje, usmeno ispitivanje.


KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Biologija stanice

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA Hoek, C. van den, Mann, D.G., Jahns, H.M., 1995: Algae. An introduction to phycology. Cambridge

University Press, Cambridge.

Lee, R.E., 1999: Phycology. Cambridge University Press, Cambridge Margulis, L., Schwartz, K.V., 1999: Five kingdoms. An illustrated guide to the phyla of life on Earth.

W.H.Freeman and Comp., New York Viličić, D., 2002: Fitoplankton Jadranskoga mora. Biologija i taksonomija. Školska knjiga, Zagreb. Mägdefrau, K., Ehrendorfer, F., 1978: Udžbenik botanike za visoke škole: sistematika, evolucija i

geobotanika (prijevod udžbenika - Strasburger et al.), Školska knjiga, Zagreb.


NAZIV KOLEGIJA: ANATOMIJA ČOVJEKA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Biologija

GODINA STUDIJA: 3

SEMESTAR STUDIJA: 5


za svakog autora):

Doc. dr. Dubravko Jalšovec, MF

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) engleski, njemački



predavanja 2

vježbe 1

seminar


CILJ KOLEGIJA: .



Uvod u anatomiju s anatomskim nazivljem. Osnove osteologije i sindezmologije. Osnove ustrojstva mišićnog sustava u čovjeka. Osnove grañe i funkcije srca, krvožilnog i limfatičkog sustava. Osnove grañe i funkcije dišnog sustava. Osnove grañe i funkcije probavnog sustava. Osnove grañe i funkcije mokraćnog sustava. Osnove grañe i funkcije spolnih organa muškarca i žene. Osnove grañe i funkcije središnjeg i perifernog, te autonomnog živčanog sustava. Osnove grañe i funkcije žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Osnove grañe i funkcije oka i uha.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA



NAČIN IZVOðENJA NASTAVE

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA


KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE :


novijeg datuma):

Keros, P., Pećina, M., Ivančić-Košuta, M. (1999): Temelji anatomije čovjeka. Naprijed, Zagreb Kahle W, Leonardt H, Platter W (1996): Priručni anatomski atlas. Medicinska naklada, Zagreb. Told/Hochstetter, Krmpotić-Nemanić J (1980): Anatomski atlas. Medicinska naklada, Zagreb.

Sobotta, Pultz, R., Pabst, R. (2000): Anatomski atlas. Nklada «Slap», Jastrebarsko


NAZIV KOLEGIJA: Zoologija 2 (Avertebrata)


za svakog autora):

Prof. dr. sc. Biserka Primc Habdija, PMF





praktikum 3 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Poznavanje grañe i diverziteta beskralježnjaka jedan je od temeljnih sadržaja studija biologije.



Strukturna i funkcionalna obilježja beskralježnjaka: simetrije, tjelesne šupljine i embriogeneza. Raznolikost beskralježnjaka, njihova rasprostranjenost i način života. Osnovni principi klasifikacije i sistematike beskralježnjaka. Podrijetlo Metazoa. Filogenetski položaj pojedinih svojti i srodstveni odnosi meñu njima. Morfološke, anatomske i fiziološke prilagodbe na uvjete okoliša pojedinih skupina beskralježnjaka. Biološka raznolikost Acoelomata, Pseudocoelomata, nekolutićavih Coelomata, kolutićavih Coelomata i enterocelnih Coelomata.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Osposobljavanje budućih profesora u osnovnim i srednjim školama za gradivo u kojem se obrañuje raznolikost životinjskog svijeta.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Obavezno sudjelovanje u nastavi (redovito prisustvovanje predavanjima i praktikumima). Izrada domaćih zadaća i savladavanje kolokvija u obliku testa.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmišljenih kolokvija i zadaća.


NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Nakon aktivno i uredno obavljenih kolokvija na praktikumu slijedi ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentska anketa

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE Opća zoologija

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg

datuma):

1. Habdija, I., Primc Habdija, B., Radanović, I., Vidaković, J., Kučinić, M., Špoljar, M., Matoničkin, R. & Miliša, M.: Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna graña i praktikum.- Meridijani, Samobor, 2004.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Pod dopunskom literaturom podrazumijevamo niz udžbenika iz zoologije beskralježnjaka koji su studentima dostupni iz donacija SABRE, a nalaze se u Središnjoj biološkoj knjižnici, te izbor iz bioloških časopisa i internetskih stranica.

NAZIV KOLEGIJA: Biologija mora (izborni kolegij)

PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za

svakog autora):

Doc. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli,

Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU (navedite kojem) Kolegij mogu predavati na engleskom jeziku




vježbe 0

seminar 1 nastavnik


0

CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s glavnim osobitostima života u moru i procesima koji se u njemu odvijaju. Takoñer, upozoriti studente na globalnu važnost života u moru, kao i na njegovu ugroženost i potrebu njegove zaštite. Studenti će nakon odslušanog i uspješno položenog ispita, moći u praksi koristiti stečena znanja kako bi mogli shvatiti i istraživati procese, koji se na molekularnoj i staničnoj razini odvijaju u morskim organizmima.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim

tjednima):

- Uvodne napomene, opći pojmovi - Globalna raspodjela morskih organizama i staništa - Kemijski i fizikalni čimbenici u morskom okolišu - Metode istraživanja mora - Ekološki i evolucijski principi - Prilagodbe organizama na život u moru - Razmnožavanje, rasprostiranje i migracije morskih organizama - Organizmi u morskom stupcu (plankton, nekton) - Organizmi na morskom dnu - Primjeri nekih bentoskih zajednica (naselja fotofilnih algi, naselja morskih cvjetnica, estuariji, morske špilje, koraljni grebeni) - Život u dubokom moru - Produktivnost i prehrambene mreže u moru, kruženje tvari i protjecanje energije - Bioraznolikost u moru i njeno očuvanje - Utjecaj čovjeka na more i korištenje obnovljivih bioloških resursa iz mora - Mogućnost održivog razvoja ljudskih djelatnosti vezanih uz more - Zaštita i očuvanje Jadranskog mora


Studente želim potaknuti na aktivno učenje te kod njih razviti kritičko mišljenje. Specifične kompetencije će uključivati primjenu stečenih znanja te sposobnost povezivanja molekularne biologije s biologijom mora.


- redovito pohañanje predavanja i seminara, aktivno sudjelovanje na nastavi, pisanje domaćih zadataka i seminarskih radova, usmeno prezentiranje seminarskih radova pred kolegama

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA: uredno ispunjavanje gore navedenih obaveza

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: na predavanjima - poučavanje kroz ERR okvir (evokacija, razumijevanje značenja, refleksija), usmjereno na konkretne slučajeve i rješavanje problema

na seminarima – studenti će usmeno izlagati svoj samostalni seminarski rad (teme će biti odabrane tako da se povežu molekularna biologija i biologija mora), te će o njemu raspravljati s kolegama, kritički će diskutirati o problemima iz prakse na primjeru stvarnih (provedenih) istraživanja

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: aktivnost na nastavi, ocjene seminarskih radova, usmeno prezentiranje seminarskih radova, kratki pismeni kolokviji u sklopu nastave, završni usmeni ispit (na ocjenu će utjecati rezultati svega navedenog)

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: kroz internu anonimnu evaluaciju kolegija i mene kao nastavnika (što ću sama provesti na kraju semestra), kao i kroz službenu anonimnu anketu na razini Odsjeka


- moraju imati položene ispite s prve godine


datuma):

- interna skripta, prezentacije s predavanja, izabrani pregledni i stručni članci


- izabrani znanstveni članci

- odabrana poglavlja slijedećih udžbenika:

Lalli, CM & Parsons, TR (1994) Biological Oceanography: An Introduction, Pergamon, Elsevier Science, Oxford, UK

Nybakken, JW (1993) Marine Biology: An Ecological Approach, Harper Collins College Publishers, New York, USA

Sumich, JL (1992) An Introduction to the Biology of Marine Life, WCB Publishers, Dubuque, USA

Levinton, JS (2001) Marine Biology (Function, Diversity, Ecology), Oxford University Press, Oxford, UK

NAZIV KOLEGIJA:

Zoologija 3 (Vertebrata)


Prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić; Zoologijski zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem):

DA – na engleskom




vježbe 3 asistent

seminar nastavnik ili asistent


CILJ KOLEGIJA:

Cilj je upoznati studente sa zoologijom kralješnjaka: organizacijom osnovnih skupina, evolucijom i anatomskim

značajkama skupina, prilagodbama na uvjete u kojima žive i načinima kretanja. Rad u praktikumu razviti će sposobnosti

disekcije, promatranja i zapažanja.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima):

Opće značajke anatomije, taksonomije i rasprostranjenosti, kao i osnove biologije i ekologije sistematskih skupina

kralješnjaka. Posebno je dat naglasak na biologiju riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca Hrvatske.

Porijeklo i razvojni pravci Svitkovaca. Graña, sistematika i biologija Plaštenjaka i Svitkoglavaca. Opće značajke

anatomije, funkcionalnog prilagoñavanja i biologije Kralješnjaka. Graña i biologija Kružnousta, graña i sistematika s

najvažnijim predstavnicima Jadranskog mora i slatkih voda Hrvatske. Skupine Mesoperke i Dvodihalice i njihov položaj

u filogeniji riba i Tetrapoda. Vodozemci, graña i funkcija pojedinih organa kod repaša i bezrepaca. Sistematski pregled s

najvažnijim predstavnicima faune vodozemaca Hrvatske. Prilagodbe vodozemaca na razna staništa. Meñusobni

filogenetski odnosi izumrlih i recentnih skupina, te teorije o prelasku kralješnjaka iz vode na kopno. Graña i divergencija

pojedinih skupina gmazova. Najznačajniji predstavnici naše faune. Značenje gmazova za razvoj viših kralješnjaka. Ptice,

graña i funkcionalne prilagodbe na let. Sistematika i adaptivna radijacija. Ponašanje i migracije. Orijentacija na seobama.

Hrvatska kao područje rasprostranjenosti ptica. Porijeklo i filogenetski odnosi s drugim skupinama. Graña i opće

značajke sisavaca. Osobitosti grañe vodenih sisavaca. Razlike izmeñu aplacentalnih i placentalnih sisavaca. Sistematika s

pregledom najvažnijih vrsta u fauni Hrvatske. Biologija prezimara. Eholokacija i orijentacija. Populacijska dinamika,

seobe, ishrana i zadružni život. Metode istraživanja kralješnjaka.


Studenti će steći temeljna znanja o anatomiji, taksonomiji, biologiji i ekologiji kralješnjaka, te njihovim filogenetskim odnosima. Razviti će sposobnosti disekcije, promatranja i zapažanja. Naučit će najvažnije predstavnike faune kralješnjaka Hrvatske.


Obveze studenata uključuju prisutnost na 85 % vježbi (praktična nastava) i aktivno sudjelovanje u njihovom

izvoñenju, prisutnost na predavanjima, pisanje tematskih seminara, te aktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi.


Prisustvovanje svim oblicima nastave (predavanja i vježbe) kao i terenskoj nastavi


Nastava se izvodi u obliku predavanja, praktične nastave (vježbe) i seminara. Praktična će se znanja takoñer dobiti i prilikom izvoñenja terenske nastave.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:

Kolokvij zbirke i sadržaja vježbi, kao i pismeni te usmeni ispit.


Kvaliteta i uspješnost pratit će se pomoću studentskih anketa i razgovora sa studentima tijekom izvoñenja nastave.


Kako bi se adekvatno mogli pratiti nastavni sadržaji ovog kolegija potrebno je položiti opću zoologiju i zoologiju beskralješnjaka, a preporučljivo je i položiti kolegij anatomija čovjeka.

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna

literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma):

1. Ognev, S.I., Fink, N., (1956): Zoologija Kralješnjaka, Školska knjiga, Zagreb,

2. ðulić, B., (1973): Zoologija vertebrata, Sveučilište u Zagrebu, 1-404

3. Young, J.Z., (1985): The Life of Vertebrates, Clarendon Press, Oxford, 1-645

4. Pough, F. H., Janis, C. M., and Heiser, J. B. (2002): Vertebrate Life. 6th edition. Prentice-Hall, 1-699


1. Kardong, K. (2002): Vertebrates: Comparative Anatomy, Function, and Evolution. Wm. C. Brown Publishers. 3rd edition.

2. Kent, G.C., and Carr, R.K., (2001). Comparative Anatomy of the Vertebrates, 9th ed. McGraw Hill, Boston. 524 pp.

3. Liem, K. F, Bemis, W. E., Walker, W. F, Jr. and Grande, L (2000): Functional Anatomy of the Vertebrates, 3rd edition. Brooks Cole Publishing.

4. Kardong, K. V. and Zalisko, E. J. (2002): Comparative Vertebrate Anatomy - A Laboratory Dissection Guide, WCB/McGraw-Hill, 3rd Edition.

5. Walker, W. F, Jr. and Homberger, D. G., (2003): Vertebrate dissection. 9th edition. Brooks Cole Publishing.

6. Moyle, P., Cech, J. (2000): Fishes: An Introduction to Ichthyology – fourth edition. Upper Saddle River, NJ: Prentice-Hall.

7. Helfman, G., Collete, B., Facey, D. (1997): The Diversity of Fishes. Malden, MA: Blackwell.

8. Bone, Q., Marshall, N.B. and Blaxter J.H.S. (1995): Biology of fishes. Chapman and Hall, Glasgow, Scotland. 2nd Edition.

9. Pough, F. H., et. all., (2003): Herpetology. Prentice Hall, 3rd edition.

10.Gill, F., (1996): Ornithology. W.H. Freeman and Company, New York, USA. 2nd Edition.

11. Vaughan, T. A., Ryan, J. M., and Czaplewski, N. J. (2000): Mammalogy. Harcourt, Fort Worth, 4th edition 566 pp.

12. Feldhamer, G. A., Drickamer, L. C., Vessey, S. H., and Merritt, J. F. (2004): Mammalogy: adaptation, diversity,

and ecology. McGraw-Hill, New York, 2nd edition. 576 pp.

NAZIV KOLEGIJA: Terenska nastava iz botanike


doc. dr. Toni Nikolić, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem): da, engleski



predavanja

vježbe

seminar

Terenska nastava (dana) 4 nastavnik i asistent

CILJ KOLEGIJA: Pružiti polaznicima osnovna praktična znanja iz botanike tijekom rada na terenu


1/ materijal i pribor za rad na terenu, tehnike uzorkovanja, 2/ metode sabiranja opće i specifične, metode pohrane, klasični herbarski primjerci, mokro konzerviranje, uzorci za analizu nukleinskih kiselina, 3/ gradnja organizirane zbirke višestruke namjene, 4/ upoznavanje i primjena ključeva ze determinaciju 5/ sabiranje biljnog materijala i odreñivanje, gradnje herbarske zbirke odabranih predstavnika vaskularne flore, 6/ upoznavanje s glavnim karakteristikama važnijih/većih porodice vaskularne flore, 7/ metode geokodiranja uporabom karata različitog mjerila, GPS ureñaji


Opće kompetencije: samostalnost za rad na terenu

Specifične kompetencije: gradnja osobne zbirke, upoznavanje s postupcima odreñivanja nepoznatog primjerak, opće karakteristike važnijih porodica, prilagodbe na različite uvijete


obavezno pohañanje terenske nastave s najviše jednim izostankom u semestru. Izrada herbarske zbirke.


Kolokvij pravilno pripremljene herbarske zbirke koja sadrži najmanje 100 primjeraka vaskularne flore


6-8 jednodnevnih terenskih izlazaka, rad u manjim grupama


kolokvij herbarske zbirke i znanja stečenih tijekom terenskih izlazaka


studetska anketa


Botanika (1. god. studija)


datuma):

• Botanički praktikum On-Line (http://croatica.botanic.hr/praktikum/home.htm) • Nikolić, T. (2002) : Botanika. CD izdanje, ver. 2.0., Skripta


• Domac, R. (1979) : Mala flora Hrvatske i susjednih područja., Knjiga, Školska knjiga, Zagreb • Nikolić, T. (1996): Herbarijski priručnik. Školska knjiga, Zagreb. • Nikolić, T., Topić J. ur. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo

kulture, DZZP, Zagreb

NAZIV KOLEGIJA: Terenska nastava iz botanike i zoologije


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 4


svakog autora):

Doc. dr. sc. Zlatko Mihaljević, Biološki odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Engleski



predavanja

vježbe

seminar


6 nastavnik i asistent

CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje raznolikosti faune na različitim kopnenim i vodenim staništima te upoznavanje s tehnikama rada na terenu. IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): Terenska nastava iz botanike i zoologije izvodi se na području kontinentalnog i mediteranskog dijela Republike Hrvatske. Doprinosi boljem upoznavanju ekoloških obilježja većeg broja kopnenih i vodenih staništa (od tekućica prvog reda do distrofnih bara), uključujući i osebujna podzemna staništa. Posebna pozornost poklanja se i jezerima različitog stupnja trofije te problemima eutrofikacije i mogućnostima njenog usporavanja. Istražuju se i analiziraju predstavnici pojedinih skupina beskralješnjaka i kralješnaka različitih staništa kontinentalnog dijela Hrvatske te visokoplaninskih i mediteranskih staništa. Studenti su podijeljeni u manje grupe, samostalno vrše istraživanja različitih biotopa te stječu vještine koje im mogu koristiti pri kreiranju samostalnih istraživanja za magistarski rad. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA U praksi se stječu iskustva o metodama i načinima mjerenja različitih abiotičkih čimbenika. Nadalje, upoznavaju se metode lova, obrade i pohrane biološkog materijala.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA ispunjavanje terenskih obrazaca i prezentacija rezultata

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA pohañanje terenske nastave

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: terenski rad


NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA anketa



datuma):


NAZIV KOLEGIJA: Geologija s paleontologijom

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: MOLEKULARNA BIOLOGIJA

GODINA STUDIJA: 2.



Prof. dr. sc. Zlatan Bajraktarević




predavanja 2

vježbe 2

seminar


CILJ KOLEGIJA:


1. Geologija u okviru prirodnih znanosti i njena veza sa srodnim znanostima, posebno s biologijom.

2. Postanak i graña Zemlje. Vrste stijena. Strukture litosfere.

3. Tektonika i dinamika Zemlje u svijetlu tektonike ploča.

4. Namjenske i specijalne geološke karte.

5. Temeljni principi paleontologije.

6. Upoznavanje s najtipičnijim makorfosilima avertebrata

7. Upoznavanje s najtipičnijim mikrofosilima avertebrata i njihova važnost u biostratigrafiji.

8. Najznačajnije fosilne skupine vertebrata i njihovi najtipičnijji predstavnici u kontektstu evolucije života na Zemlji.

9. Fosilne besčeljusnice, ribe.

10. Fosilni vodozemci

11. Izumrli redovi gmazova s posebnim osvrtom na način njihovog života i kretanja (paleoihnologija).

12. Predstavnici izumrlih ptica i njihovo podrijetlo.

13. Najznačajniji fosilni predstavnici sisavaca.

14. Primjeri evolucijskih nizova (rilaši, kitovi, konji). + temelji principi i primjeri iz paleobotanike (izbor fosilnih algi i stablašica).

15. Paleoantoropološki sadržaj (shematski prikaz razvoja primata, posebno čovjeka i osvrt na «Krapinca».










DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je

moguće novijeg datuma):

NAZIV KOLEGIJA: Animalna fiziologija


Prof. dr. Ivan Bašić, Sveučilište u Zagrebu

Prof. dr. Oskar Springer, Sveučilište u Zagrebu

Prof. dr. Dušan Volf, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. Nada Oršolić, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. Zoran Tadić, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Engleski



predavanja 3 Ivan Bašić, Oskar Springer, Dušan Volf, Nada Oršolić, Zoran Tadić

vježbe 4 Vesna Benković, Ivna Kocijan, Ana Galov, Duje Lisičić, Anica Horvat Knežević, Haidi Arbanasić

seminar


CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je upoznati studente sa temeljnim fiziološkim principima. Posebni naglasak staviti će se na integrativne principe fiziologije (od molekula do organizma) te temeljne fiziološke mehanizme i adaptacije u životinja i ljudi.


1. tjedan: Što je animalna fiziologija? Pogled na ljudsko i životinjsko tijelo u starih Grka i Rimljana (Aristotel, Herodon, Erazistrat, Galen i pneumatologija), fiziologija u srednjem vijeku (Andreas Versalius, William Harvey), fiziologija u moderno doba: Njemačka škola fiziologije, francuska škola fiziologije, engleska škola fiziologije,

američka škola fiziologije. Moderne metode u fiziologiji (molekularne i stanične), primjena imunoloških metoda u fiziologiji, biokemijske metode u fiziologiji, moderni pristup sistemskoj fiziologiji: knock-in i knock-out transgenski miševi, neurofiziološke i neuroetološke metode, pojam “unutrašnjeg okoliša” – homeostaza, negativna i pozitivna povratna sprega kao temeljni principi homeostaze. Vrste bioloških makromolekula: Ugljikohidrati, lipidi, proteini, nukleinske kiseline. Zakoni termodinamike i njihova primjena u fiziologiji, pojam slobodne energije i njena veza sa biokemijskim reakcijama, enzimi i enzimska kataliza, svojstva enzima, temeljni principi aerobnog i anaerobnog metabolizma.

2. tjedan: Graña bioloških membrana, temeljne fizičke pojave na membranama: Difuzija, osmoza. Osmolaritet i tonicitet, Donnanova ravnoteža, raspodjela iona u i izvan stanice, vrste membranskog transporta: Difuzija kroz membranu, olakšana difuzija, aktivnu transport, K/Na crpka, kemiosmotska teorija, selektivnost membranskih kanala za elektrolite i neelektrolite. Čvrsti i kanalski spojevi meñu stanicama, transport iona i vode kroz epitelne stanice. Električne pojave na membranama, vodljivost i otpor ionskih kanala, električna svojstva lipidnog dvosloja, otporničko-kondenzatorski model membrane, elektrotonički odgovor membrane na električni podražaj, ravnotežni potencijal iona, Nernstova jednadžba, Goldmanova jednadžba, uloga pojedinih iona u stvaranju potencijala mirovanja, izravna i neizravna uloga K/Na crpke u stvaranju i održavanju potencijala mirovanja.

3. tjedan: Aktivni odgovor membrane na električni podražaj: Akcijski potencijal. Temeljna svojstva akcijskog potencijala (apsolotna i relativna nepodražljivost membrane, granična krivulja, princip “sve ili ništa”, tonički i fazni odgovor membrane na podražaj). Kako su otkriveni temeljni principi postanka AP-a? Naponski regulirani Na i K kanali, permeabilnost membrane za ione tijekom AP-a, Hodkinov ciklus. Gdje su kanali smješteni? Tetrodotoksin i njegovo djelovanje, protok struje kroz pojedine kanale (“patch-clamp” metoda), ionska selektivnost kanala, skruktura pojedinih kanala. Širenje električnih impulsa kroz neuron, brzina kretanja AP-a kroz akson, širenje AP-a niz akson, uloga mijelina u provoñenju AP-a i skokovito provoñenje. Kemijske i električne sinapse: graña i svojstva, prijenos informacije preko kemijske sinapse, brzi i spori sinaptički prijenos, neuromuskularna veza, postsinaptički potencijali, reverzni potencijal, ekscitacijski i inhibicijski postsinaptički potencijali i struje, predsinaptička inhibicija, predsinaptičko ispuštanje neuroprijenosnika, molekularni mehanizmi otpuštanja neuroprijenosnika.

4. tjedan: Temeljna svojstva neuroprijenosnika i njihovih receptora: Acetilkolin, glutamat, GABA, norepinefrin, dopamin, serotonin, peptidni neuroprijenosnici. Graña i funkcija nikotinskog acetilkolinskog receptora, receptori sporog prijenosa, neuromodulacija, sinaptička intergacija signala: vremenska i prostorna sumacija. Sinaptička plastičnost: Kratkotrajna homosinaptička modulacija, depresija i potencijacija. Heterosinaptička modulacija, dugotrajna potencijacija i depresija: molekularni mehanizmi pamćenja u hipokampusu – gulutamatni AMPA i NMDA receptori. Fukcionalna organizacija živčanog sustava, refleksni luk i njegova evolucija, centralni i periferni žičani sustav, leñna moždina i refleksi, evolucija mozga, dijelovi mozga i njihova funkcija, moždana lateralizacija, govor, autonomni živčani sustav: graña i zadaća, refleksi mokrenja i defekacije.

5. tjedan: Što su osjetila i čemu služe? Opća svojstva osjetilne recepcije, ulazno-izlazni odnosi signala receptora, Weber-Fechnerov zakon, frakcioniranje podražaja, lateralna inhibicija. Fiziologija okusa, fiziologija njuha, fiziologija vomeronazalnog osjetila u životinja i ljudi, somatski osjetilni sustav, pojam receptivnih polja. Fiziologija vida, evolucija očiju, oko sisavca, fotoreceptori, stvaranje i kodiranje signala u mrežnici, prijenos signala u mozak, funkcionalna organizacija vidne kore. Složene oči kukaca, recepcija polarizirane svjetlosti. mehanorecepcija: stanice s dlačicama, fiziologija sluha: Graña uha, graña pužnice, Cortijev organ i njegova funkcija. Kako pužnica kodira glasnoću i visinu tona? Vestibularni organi sisavaca, statociste rakova, termoreceptori zmija jamičarki.

6. tjedan: Kemijski signali u tijelu, kemijski signali za meñustaničnu komunikaciju, graña i funkcija sluzi, proizvodnja i sekrecija proteina, egzokrine i endokrine žlijezde. Principi homonske regulacije, hormonski receptori, prijenos hormonskog signala u stanicu: unutarstanični glasnici i njihovo djelovanje. Endokrine žlijezde sisavaca, os hipotalamus-hipofiza, hormoni adeno- i neurohipofize, hormoni štitnjače, hormoni kore nadbubrežne žlijezde, hormoni moždine nadbubrežne žlijezde, hormoni pankreasa, hormon rasta i njegovi antagonisti, kalcitonin i hormon paštitne žlijezde, atrijski natriuretski peptid, spolni hormoni, menstrualni ciklusi i cikličke promjene uterusa, hormoni kukaca: hormoni reguliraju razvoj leptira. Egzokrine žlijezde: prozvodnja i lučenje sline, Predne žlijezde kukaca i paukova.

7. tjedan: Što su mišići? Mišići kao motor, mišići kao regulator drugih fizioloških funkcija, klasifikacija mišića, makroskopska i mikroskopska graña mišića, miofibrile, sarkomere, tanki i debeli miofilamenti: aktin i miozin. Tropomiozin i troponin, laki lanci miozina, sustav t cjevčica, sarkoplazmatski retikulum, trijade, prijelaz AP-a sa t cjevčica na sarkoplazmatski retikulum: dihidropiridinski i rijanodinski receptori, otpuštanje Ca2+ iona iz SR-a. Interakcije kalcija s troponinom, kontrakcijski ciklus poprečnoprugastog mišića, laki lanci miozina i kontrakcija glatkog mišića, vrste mišićnih kontrakcija, mjerenje izometričke i izotoničke kontrakcije, ovisnost mišićne sile o duljini sarkomere i cijelog mišića, jakost i sila pri izotoničkoj kontrakciji, opterećenje mišića i snaga kontrakcije, odnos sile, brzine kontrakcije i optimalne izlazne snage mišića, AP i mišićna kontrakcija, vremenska sumacija AP-a i tetanička kontrakcija, motoričke jedinice i njihova aktivacija, mehanika mišića i kostiju.

8. tjedan: Funkcije krvi, temeljni hematološki parametri, krvni proteini, krvne stanice i njihova uloga, postanak krvnih stanica, eritrociti: postanak i razgradnja, regulacija proizvodnje eritrocita: eritopoietin, krvne grupe, mehanizmi grušanja krvi: unutarnji i vanjski, uroñena i stečena imunost, čimbenici uroñene i stečene imunosti, primarni i sekundarni limfatički organi, limfociti B i T, NK stanice, klonska selekcija, protutijela i njihova funkcija, genetika protutijela, primarni i sekundarni imunosni odgovor, komplement, sustav tkivne snošljivosti.

9. tjedan: Graña srca životinja i temeljni principi rada srca, srce sisavaca, graña i funkcija dijelova srca, srčani mišić i njegova kontrakcija, stvaranje i provoñenje električnih impulsa kroz srce, EKG, srčani ciklus, srčani volumeni (udarni, krajnji sistolički i krajnji dijastolički, minutni). Kontraktilnost srca, unutarnji i vanjski čimbenici koji utječu na kontraktilnost: Frank-Starlingov zakon, razina hormona, autonomni živčani sustav. Potrošnja kisika u srcu, opterećenje srca u raznim uvjetima. Komaprativna fiziologija srca kralježnjaka, srca sa nesavitljivim perikardom, cirkulacijski sustavi riba koje dišu zrak, srce vodozemaca, srca gmazova, srce i fetalna cirkulacija u kralježnjaka.

10. tjedan: Cirkulacijski sustavi: graña i zadaća, otvoreni i zatvoreni cirkuolacijski sustavi, visokotlačni i niskotlačni sustavi, mehanizam cirkulacije i regulacije protoka kroz tkiva, krvni tlak, arterije kao rezervoar krvnog tlaka, regulacija protoka kroz arteriole: miogena aktivnost, metaboliti, hormoni, autonomni živčani sustav. Kapliarni protok i izmjena tvari kroz kapilare, dinamička ravnoteža meñustanične tekućine i plazme: Starlingova filtracijska hipoteza. Koloidno-osmotski tlak i njegova uloga u raspodjeli tekućine, vene i venski protok, limfotok i limfna drenaža tkiva, venski priljev i srčani volumeni, dinamička raspodjela krvi izmeñu venskog i arterijskog sustava, kratkotrajna i dugotrajna regulacija krvnog tlaka.

11. tjedan: Zašto je potrebna osmotska regulacija? Elektroliti ljudskog tijela, obligatne i regulirane osmotske promjene: osmoregulatori i osmokonformeri, protustrina izmjena, protustrujna pojačala i izmjenjivači, osmotska regulacija u kralježnjaka, slatkovodne i morske ribe koštunjače, kloridne stanice, osmotske promjene katadromnih i anadromnih riba, fiziologija žlijezda solnica, osmotski ekstremni okoliši, osmotsk regulacija kralježnjaka u pustinji, upijanje vode izravno iz zraka. Funkcije i graña bubrega sisavaca, nefroni, mehanizmi stvaranja mokraće, filtracijski mehanizmi u glomerulu, protustujna izmjena u bubregu, koncentracija mokraće, uloga vaze rekte, regulacija lučenja natrija preko bubrega: sustav renin-angiotenzin-aldosteron

12. tjedan: Temeljni principi izmjene plinova, respiracijski pigmenti, hemoglobin kao alosterički protein, krivulje vezivanja kisika za hemoglobin, Bohrov efekt, Haldane-ov efekt, mehanizmi transporta kisika i CO2 u krvi, disanje u zraku, disanje u vodi, plućna cirkulacija, mehanika disanja, plućni volumeni, živčana kontrola disanja, disanje u ptica, disanje u vodi, fiziologija izmjene plinova preko škrga. Zašto je acidobazna kontrola važna? Temeljni puferi u tijelu, sustav CO2-bikarbonat i njegova uloga, hemoglobin kao pufer, bubreg kao regulator pH

13. tjedan: Unos hrane u tijelo, hranjenje u praživotinja, hranjenje medijem, hranjenje u spužvi, hranjenje filtracijom u ptica i sisavaca, gastrovaskularne šupljine, evolucija probavnih sustava, zubi i kljunovi. Vrste probavnih sustava, probavni kanal, probava u ustima, probava u želucu: monogastrički i digastrički želuci, probava u duodenumu, apsorpcija u tankom crijevu, dinamika crijeva i učinak prehrane, pokretnost probavnog kanala, probavne izlučevine, probavni hormoni, prehrambene potrebe životinja i ljudi.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će, nakon što završe ovaj kolegij, razviti kompetencije za razumjevanje temeljnih fizioloških principa koji su potrebni za homeostazu i normalnu funkciju tijela. Poznavanje fiziologije neophodno je za znanstvenoistraživački i stručni rad u biomedicini (humanoj medicini, veterini) i biologiji te u nekim biotehničkim znanostima.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti su obavezni pohañati predavanja i praktikume iz animalne fiziologije. Znanje se na praktikumima provjerava na kraju svakog semestra putem kolokvija.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Uredno pohañanje predavanja i praktikuma


NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polažu pismeno i usmeno. Da bi se pristupilo ispitu, mora se uspješno položiti oba praktikumska kolokvija

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentskim anketama




D. Randall, W. Burggren, K. French: “Eckert Animal Physiology, 5th ed.”, W.H.Freeman and Co., New York, 2002

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je

moguće novijeg datuma):

NAZIV KOLEGIJA: BIOKEMIJA II


svakog autora):

Ivana Weygand-ðurašević, redovni profesor, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) da, na engleskom




vježbe 2 asistent

seminar 2 asistent i nastavnik


CILJ KOLEGIJA: razjasniti biokemijske aspekte prijenosa genetičke informacije


tjednima):

• Struktura i topologija nukleinskih kiselina. DNA sadrži genetičku informaciju. Struktura dvolančane DNA. Odreñivanje primarne strukture DNA. Automatska sinteza DNA. Denaturacija i renaturacija DNA. Hibridizacija. Mnoge RNA imaju složenu trodimenzionalnu strukturu. Osnovni principi interakcije DNA i proteina. Konformacije A, B i Z. Savijanje DNA. Superzavijanje DNA. Enzimologija topoizomerizacije. Nukleosomi i strukture višeg reda. • Replikacija DNA. Replikacija je semi-konzervativna. Struktura i funkcija enzima i ostalih proteina u replikaciji; mehanizam nastajanja fosfodiesterskih veza; ovisnost o kalupu; procesivnost; popravak pogrešaka pri replikaciji; koordinirana replikacija dvaju lanaca; inicijacija i terminacija replikacije bakterijske DNA; sinteza RNA-početnice; replikacija eukariotske DNA djelovanjem različitih DNA-polimeraza u istoj replikacijskoj rašlji; replikacija telomera; specifičnost grañe i funkcije telomeraza. • Transkripcija: inicijacija, elongacija i terminacija u sintezi bakterijske RNA; struktura, funkcija i mehanizam bakterijske RNA-polimeraze; posttranskripcijska dorada i modifikacije bakterijske RNA. RNaza P kao primjer enzima s RNA-komponentom. Eukariotski transkripcijski signali i različite vrste RNA-polimeraza u eukariotskoj stanici. Transkripcijski faktori. Posttranskripcijska dorada kod eukariota: mehanizmi izrezivanja introna i struktura makromolekularnih kompleksa koji u tome

sudjeluju. Poliadenilacija i zaštita 5'-kraja eukariotske mRNA. RNA s katalitičkom aktivnošću - ribozimi. • Translacija: graña ribosoma, tRNA i rRNA; inicijacija, elongacija i terminacija biosinteze proteina. Specifičnost aminoaciliranja i interakcija kodon-antikodon; čitanje genetičkog koda. Točnost translacije; popravljanje pogrešaka pri aminoaciliranju; uloga elongacijskih faktora u kontroli translacije. Ostali kontrolni mehanizmi. Uloga supresorskih tRNA. Ugradnja selenocisteina u proteine. Inhibicija biosinteze proteina antibioticima i toksinima. Biosinteza rekombinantnih proteina s neprirodnim aminokiselinama. • Temeljni principi regulacija ekspresije gena kod prokariota i eukariota: primjer negativna regulacija pomoću represora; struktura lac-represora i njegova interakcija s DNA. Pozitivna regulacija transkripcije pomoću kompleksa CAP-cAMP. Razrada načina interakcija DNA s proteinima. Triptofanski operon i atenuacija. Kontrola pomoću strukture RNA (terminacija i antiterminacija). Regulacija kod eukariota: aktivacija kromatina posttranslacijskom modifikacijom; remodeliranje kromatina; regulacija fosforilacijom nuklearnih transkripcijskih faktora. • Lokalizacija i upućivanje proteina u stanične odjeljke: kotranslacijski i posttranslacijski unos; struktura i uloga signalnih sekvenci. Posttranslacijske modifikacije proteina. Degradacija proteina.


razumijevanje makromolekularnih interakcija i biokemijskih mehanizama u prijenosu genetičke informacije; rješavanje problemskih zadataka; snalaženje u biokemijskom laboratoriju - savladavanje eksperimentalnih metoda koji vode ka produkciji rekombinantnih proteina


uredno pohañanje predavanja; pohañanje seminara na kojem se rješavaju problemski zadaci, sudjelovanje u seminarskoj nastavi vlastitim izlaganjem; sudjelovanje u praktičnom laboratorijskom radu (traži se izvršenje 90%)


izvršenje gore navedenog


dva sata predavanja tjedno; dva sata seminara tjedno, od čega se jedan sat koristi za izradu problemskih zadataka, a na drugom izlažu sami studenti unaprijed dogovorene teme; predviñenih dva sata laboratorijske nastave održavat će se kondenzirano - studenti će u manjim grupama raditi na konstrukciji sustava za heterolognu ekspresiju rekombinantnog proteina, izolirati ga i pročišćavati. Ova shema eksperimentalne nastave je i ranije bila uhodana za manje grupe studenata, no kvalitetno samostalno izvoñenje eksperimenata isključivo ovisi o materijalnim sredstvima, no definitivno pruža uvid u praktičnu molekalarnu biokemiju


pismeni s problemskim zadacima a potom usmeni; kolokvij iz praktičnog rada


standardne ankete; sugestije studenata izražene usmeno ili e-mailom su dobrodošle


redovni studenti treće godine mogu pratiti ovaj kolegij. bitno predznanje: stanična i molekularna biologija, organska kemija, biokemija I, genetika


datuma):

Predavanja su strukturirana upotrebom više udžbenika, no studentima se preporučuje jedan od tri navedena:

1. J. M. Berg, J. L. Tymoczko, and L. Stryer, BIOCHEMISTRY (Fifth Edition), W. H. Freeman & Co., New York 2002

2. D. Voet and J.G. Voet, BIOCHEMISTRY (Third Edition), J. Wiley & Sons, New York 2004 3. D. L. Nelson and M. M. Cox, LEHNINGER PRINCIPLES OF BIOCHEMISTRY (Third Edition),

Worth Publishers, New York 2005 te 4. B. Alberts, A. Johnson, J. Lewis, M. Raff, K. Roberts, P. Walter, MOLECULAR BIOLOGY OF

THE CELL 4th ed., Garland Publishing, Inc., New York 2002

Sav materijal izložen na predavanjima, dostupan je prije predavanja u tiskanom obliku, te ga student može kopirati. Na svakoj je slici (strukturi, reakciji, mehanizmu, itd) naznačen i literaturni izvor iz kojeg je preuzeta, što olakšava izbor i snalaženje u udžbenicima

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): 1. B. Lewin, GENES VII, Oxford University Press, Oxford 2000 2. H. Lodish, A. Berk, P. Matsudaira, C. L. Kaiser, M. Krieger, M. P. Scott, L. Zipursky, J. Darnell,

MOLECULAR CELL BIOLOGY 5th ed., W. H. Freeman & Co., New York 2004 3. J. Wilson, T. Hunt, MOLECULAR BIOLOGY OF THE CELL: A PROBLEMS APPROACH, 4th

ed., Garland Publishing, Inc., New York, 2002 4. W. B. Wood, J. H. Wilson, R. M. Benbow, L. E. Hood, BIOCHEMISTRY: A PROBLEMS

APPROACH 2nd ed., Benjamin/Cummings Publishing Co., 1981

NAZIV KOLEGIJA: Molekularna genetika

AUTOR(I) PROGRAMA (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko

učilište za svakog autora):

Dr.sc. Erika Salaj-Šmic, redoviti naslovni profesor PMF-a i znanstveni savjetnik IRB-a – nastavnik, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Dr.sc. Ivana Ivančić-Baće –znanstveni novak, viši asistent, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: Molekularna biologija

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA:

GODINA STUDIJA: III

SEMESTAR STUDIJA: VI




vježbe 4 Asistent

seminar 1 Asistent

praktikum Asistent

ECTS BODOVI (obrazložiti pridijeljenih ECTS bodova; uzeti u obzir da je 1 ECTS bod ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog rada prosječnog studenta na svladavanju gradiva, izvršavanju obaveza i pripremi za ispit, uključujući sve oblike nastave i

samostalni rad studenta):

10 bodova

CILJ KOLEGIJA (opis kompetencija koje predmet posebno razvija):

Razviti kod studenata molekularno-genetički način razmišljanja, te radom u laboratoriju povezati teoriju i eksperimentalni rad

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA ( po mogućnosti razraditi prema nastavnim

tjednima):

Nastava:

1. Bakterija Escherichia coli-modelni organizam molekularne genetike (Fiziologija bakterije Eescherichia coli i organizacija njenog genoma; njene prednosti u usporedbi s drugim organizmoma za izučavanje odreñenih procesa u molekularnoj genetici)– 2 sata

2. Mutacije i mutageneza (podjela točkastih mutacija prema promjenama na razini DNA, proteina, letalnosti, načina nastajanja, fenotipa; intra- i intergenske supresorske mutacije; nastanak spontanih i induciranih mutacija; izolacija mutacija; in vitro mutageneza ) - 8 sati

3. Popravak DNA (popravak krivo sparenih baza, fotoreaktivacija, ekscizijski i rekombinacijski popravak DNA, popravak sklon pogreškama, regulacija ekspresije SOS odgovora- regulon) – 4 sata

4. Homologna genetička rekombinacija (modeli homologne genetičke rekombinacije po Holliday-u, Meselson-Raddingu i model dvostrukog loma u DNA; enzimologija homologne genetičke rekombinacije; rekombinacijski putevi u bakteriji Escherichia coli –RecBCD, RecFOR i RecE; povezanost rekombinacije, replikacije i popravka DNA) - 6 sati

5. Molekularna biologija prirodnih plazmida( podjela plazmida prema molekularnoj masi plazmida, fenotipu i inkompatibilnosti; kontrola broja kopija plazmida s malim i velikom brojem kopija) – 4 sata

6. F-plazmid i konjugacija (organizacija genoma F-plazmida, ugradnja i izrezivanje F-plazmida iz bakterijskog kromosoma, aberantna ekscizija, Hfr sojevi i F, plazmidi; mapiranje bakterijskih gena; raspodjela plazmida pri diobi –sop operon;

inaktivacija segreganata bez plazmida- ccd operon; organizacija i regulacija ekspresije gena tra-regije F-plazmida tj. gena uključenih u regulaciju transkripcije tra-gena, gena za sintezu pilusa, stabilizaciju konjugacijskih parova, površinsku isključivost i prijenos DNA – 8 sati

7. Pokretni genetički elementi (insercijske sekvence, transpozoni i retrotranspozoni; mehanizam konzervativne i replikativane transpozicije) – 4 sata

8. Klasifikacija bakteriofaga ( podjela bakteriofaga prema nukleinskoj kiselini , obliku omotača i prema interakciji s bakerijskim domaćinom; lizogeni i litički razvojni put faga; test komplementacije; „eksperiment rasta faga u jednom koraku“) – 2 sata

9. Bakteriofag lambda ( organizacija genoma faga lambda; permutacije gena pri stvaranju cirkularne molekule DNA i ugradnji u bakterijski kromosom; mehanizam ugradnje lambda DNA u bakterijski kromosom mjesno-specifičnom rekombinacijom; regulacija lizogenog stanja, redoslijed ekspresije gena u litičkom razvojnom putu faga lambda, odluka o ulasku u litički i lizopgeni razvojni put, indukcija lizogena; morfogeneza faga lambda, in vitro sustav za pakiranje DNA, lambda kao vektor za kloniranje DNA, specijalizirana transdukcija) –10 sati

10. Bakteriofag Mu ( organizacija genoma Mu bakteriofaga; ugradnja Mu DNA u kromosom konzervativnom transpozicijom; G-omča; genetičko inženjerstvo in vivo pomoću derivata Mu faga – proteinska i genetička fuzija operona)- 4 sata

11. Bakteriofag P1 (organizacija genoma faga P1; cirkularizacija P1 DNA , pakiranje mehanizmom pune glave; C-omča; opća transdukcija pomoću P1 faga) – 2 sata

12. Regulacija odgovora na povišenu temperaturu („heat shock response“) i proteini čuvari („Chaperones“)( uloga proteina koji se induciraju na povišenoj temperaturi i koji omogućavaju razgradnju ili pravilno smotavanje oštećenih proteina; regulacija ekspersije proteina na razini transkripcije i translacije; GroE-GroL i DnaK-DnaJ-GrpE sustavi za pravilno smotavanje proteina) – 2 sata

13. Odabrano poglavlje iz molekularne genetike – 2 sata

14. Seminari – 6 sati

Praktikum :

Modelni genetički sustav: Bakterija Ecsherichia coli i njeni genetički elementi- plazmidi i bakteriofagi.

Selekcija spontanih i induciranih mutacija. Genetička analiza kromosomskih mutacija testom komplementacije. Prijenos genetičkog materijala:opća transdukcija, konjugacija i transformacija. Mapiranje bakterijskog kromosoma. In vitro mutageneza: izolacija delecijskih mutanata u bakterijskim genima kloniranim na plazmidu te zamjena gena divljeg tipa na bakterijskom kromosomu mutiranim alelom na plazmidu. Lizogeni i litički ciklus faga lambda. Indukcija SOS odgovora. Rješavanje genetičkih zadataka. – 60 sati

OBLICI PROVOðENJA NASTAVE I NAČIN PRAĆENJA USPJEŠNOSTI STUDENATA TOKOM IZVEDBE PREDMETA (osim pohañanja nastave, preporuča

se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praćenje njihovih postignuća, kao

npr. domaće zadaće, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):

Poticanje rasprave sa studentima tijekom predavanja, seminara i vježbi, polaganje ulaznog i završnog kolokvija (seminar) na vježbama.

UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja što

veće efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i ažurno

izvršavanje obaveza, a izvršenje obaveza trebalo bi biti nužan uvjet za polaganje ispita i

imati značajan utjecaj pri formiranju ocjene):

Završene vježbe (praktikum), položen ulazni i završni kolokvij na vježbama

NAČIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasično,

pismeno i nakon toga usmeno, nego može biti samo pismeno, samo usmeno ili se može

sastojati od drugih oblika provjere studentskih postignuća):

Pismeni dio ispita-rješavanje genetičkih zadataka, usmeni dio ispita- provjera znanja

KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju položiti ispite

da bi mogali pratiti kolegij):

Biokemija i genetika

OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj

knjižnici i što je moguće novijeg datuma):

Lewin, B. (2004):Genes VIII, Pearson Prentice Hall, Pearson Education Inc., New Yersey

Trun, N., Trempy, J. (2004): Fundamental Bacterial Genetics, Blackwell Publ., Oxford

Griffiths, A.J.F., Gelbart, W.M., Miller, J.H., Lewontin, R.C. (2000): Modern Genetic Analysis, W.F. Freeman and Company, New York

Friedberg, E.C., Walker, G.C., Siede, E. (1995): DNA Repair and Mutagenesis, ASM Press, Washington, D.C.

Voet, D., Voet, J.G. (2004): Biochemistry, John Wiley and Sons Inc., New York.

Ivančić-Baće I. Molekularna genetika. Upute za laboratorijske vježebe, PMF (skripta)


Escherichia coli and Salmonella (1996): Cellular and Molecular Biology, Vol. 1 i 2, Neidhardt,F.C. (Ed), ASM Press, Washington, D.C.

Birge, E.A. (2000) Bacterial and Phage Genetics, Springer Verlag, New York

Modern Microbial Genetics (2000), Streips, U.N., Yasbin, R.E. (Eds), John Wiley and Sons Inc., New York

Tashne, M., Gann, A. (2002): Genes and Signals, Cold Spring Harbor Laboratory Press

Stroz, G., Hengge-Aronis (2000): Bacterial Stress Response, ASM Press, Washington, D.C.

Winkler, U., Rueger, W., Wackernagel, W. (1976) Bacterial, Phage and Molecular

Genetics. An Experimental Course, Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York

Miller, H. (1992): A Short Course in Bacterial Genetics. A Laboratory Manual and Handbook for Escherichia coli and Related Bacteria, Cold Spring Harbor Laboratory Press

NAZIV KOLEGIJA: Evolucija


svakog autora):

Prof. dr. sc. Mirjana Kalafatić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU: engleski



predavanja 2 Nastavnik: Prof.dr.sc. Mirjana Kalafatić

vježbe 2 Asistenti: mr.sc. Damjan Franjević / mr. sc. Goran Kovačević

seminar u sklopu predavanja i vježbi


CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s osnovnim principima i mehanizmima u biološkoj evoluciji na različitim razinama. Dati pregled svih glavih grana i područja u modernoj evolucijskoj znanosti. Praktična primjena računalnih programa u filogenetici i evoluciji. Upoznavanje s eksperimentalnim radom u evolucijskoj problematici.


tjednima):

1. Evolucija kao znanstvena disciplina i njen povijesni razvoj 2. Materijalni dokazi evolucija (paleontološki, usporedno anatomski, molekularno biološki, genetički, fiziološki, biogeografski) 3. Masovna izumiranja i tempo evolucijskih procesa 4. Podrijetlo života - kemijska evolucija i biološka evolucija 6. Evolucija eukariotske stanice – endosimbioza (evolucija organela) 7. Evolucija metazoa 8. Razine evolucijskih procesa (mikroevolucija, makroevolucija i megaevolucija) 9. Specijacija 10. Izolacijski mehanizmi 11. Čimbenici evolucije (varijabilnost, mutacije, rekombinacija, migracije, selekcija, genetički drift)

12. Molekularna evolucija 13. Molekularna filogenetika 14. Populacijska genetika i evolucija 15. Evolucija čovjeka


Poznavanje osnovih evolucijskih mehanizama u biologiji

Sposobnost prepoznavanja evolucijske problematike u biološkoj znanosti

Primjena evolucijskih mehanizma u budućem eksperimentalnom i teorijskom znanstvenom usavršavanju

Korištenje filogenetske analize u evoluciji odnosno biologiji

Primjena matematičkih modela u filogenetici i evoluciji


Uredno pohañanje predavanja i praktikuma

Održavanje seminarskih radova u okviru kolegija

Mjesečni kolokviji nakon odreñenih tematskih cjelina


80% pohañanje predavanja i 90% pohañanje praktikuma

Izrada seminarskog rada u okviru kolegija

Prolazna ocjena na 75% mjesečnih kolokvija


Usmeno izlaganje, upotreba računala i multimedijskih prezentacija, softverski programi, fosilini ostaci i trajni preparati, eksperimentalni rad, matematički zadaci iz evolucije


Seminari, Kolokviji, Pismeni ispit, Usmeni ispit


Kolokviji i ispiti


Genetika, Biologija stanice, Biokemija, Razvojna biologija, Uvod u molekularnu biologiju


datuma):

Stephen C. Stearns i Rolf F. Hoekstra: Evolution- an introduction 2nd Edition, Oxford University Press, 2005.

Wen-Hsiung Li: Molecular evolution, Sinauer Assotiates, Inc., 1997.

Geoffrey Zubay :Origin of Life on the Earth and in the Cosmos. Wm.C. brown Pub., 1996.

Mirjana Kalafatić, Damjan Franjević, Goran Kovačević: Evolucija- interna skripta, PMF, Zagreb, 2005.


Douglas J. Futuyma: Evolutionary Biology, Sinauer Assotiates, Inc., 1997.

Marcello Barbieri: The Organic Codes, Cambridge University Press, 2003.

Mirjana Kalafatić: Osnove biološke evolucije, Priroda, Zagreb, 1998.

Roger Lewin: Human Evolution- An Illustrated Introduction, Blackwell Publishing Ltd, 2005.

Libor Ebringer i Juraj Krajčovič: Cell origin and evoltuion, VEDA, Bratislava, 1994.

Martin Kostak: Der Kosmos-Fossilienführer, Franckh-Kosmos Verlags-GmbH & Co. KG, 2004.

NAZIV KOLEGIJA: KULTURA ANIMALNIH I BILJNIH STANICA


svakog autora):

Dr. sc. Jasna Ban, red. prof., Prirodoslovno -matematički fakultet Sveuč. u Zagrebu ; dr. sc. Maja Matulić, znanastveni suradnik, Institut Rudjer Bošković; dr. sc. Sibila Jelaska, red. prof. u m., Prirodoslovno -matematički fakultet Sveuč. u Zagrebu ; doc. dr. sc. Dunja Leljak –Levanić, docent, Prirodoslovno -matematički fakultet Sveuč. u Zagrebu ; mr. sc. Nataša Bauer, asistent, , Prirodoslovno -matematički fakultet Sveuč. u Zagrebu




predavanja 2 Jasna Ban, Sibila Jelaska, Dunja Leljak-Levanić

vježbe 2 Maja Matulić, Dunja Leljak-Levanić, Nataša Bauer

seminar

Terenska nastava

CILJ KOLEGIJA:.

Upoznavanje o primjena tehnika in vitro kulture animalnih i biljnih stanica sa svrhom rješavanja problema u znanstvenim istraživanjima i primjeni ( medicina, farmakologija, poljoprivreda,

hortikultura i dr) Predstavlja koncizan uvod koji će budućim korisnicima omogućiti razumijevanje , rukovanje i primjenu ovih metoda u njihovim istraživanjima


tjednima):

Predavanja iz animalnih stanica:

1. Rad u laboratoriju, laboratorijska oprema, sterilizacija medija, otopina i suña. Vrste medija i njihove osobine.

2. Početna kultura stanica. Izolacija stanica iz tkiva. Smrzavanje, odmrzavanje i nasañivanje stanica. Sekundarne kulture, kratkoživuće i besmrtne stanice. Rast stanica u suspenziji.

3. Rast stanica in vitro. Važnije stanične linije ljudskog i životinjskog podrijetla. Krivulja rasta stanica u kulturi, faze asinkrone stanične populacije.

4. Sinkronizacija stanica, postupci za dobivanje sinkrone stanične populacije, osobine stanica u pojedinim fazama staničnig ciklusa.

5. Praćenje sinteze makromolekula u pojedinim fazama staničnog ciklusa. Uloga proteina u stanici u pojedinim fazama ciklusa..

6. Kočenje rasta stanica u prisustvu pojedinih agensa (citostatik, zračenje). Preživljavanje stanica i stvaranje kolonija.

7. Transformirane stanice. Osobine i rast u kulturi.

Vježbe iz animalnih stanica:

1. Odreñivanje krivulje rasta stanica u kultur.

2. Dobivanje početne kulture stanica.

3. Sinkronizacija stanica mitotskom selekcijom.

4. Učinak hidroksiuree na sintezu DNA. Praćenje sinteze DNA ugradnjom radioaktivnog timidina.

5. Kočenje rasta stanica i kolonija u prisustvu citostatika.

Predavanja iz biljnih stanica:

1. Povijesni pregled razvitka kulture biljnog tkiva. Laboratorijska oprema i planiranje prostora za laboratorij.

2. Tipovi kultura. Priprema, sastav i izbor hranidbene podloge. Sterilizacija biljnog materijala. Utjecaj fizičkih čimbenika na rast kultura. Izolacija, inokulacija i supkultiviranje.

3. Stanična proliferacija i rast kalusnog tkiva. kultura stanica u suspenziji, kultura protoplasta.

4. Vegetativno razmnožavanje u uvjetima in vitro . Kultura meristema: dobivanje biljaka osloboñenih od patogenih klica.

5. Kultura embrija, somatska embriogeneza, androgeneza i haploidi.

6. Somaklonska varijabilnost. Genetska transformacija biljaka i genetičko inženjerstvo.

7. Smrzavanje biljnog materijala i pohrana u duboko pothlañenom stanju (čuvanje genofonda). Kultura stanica kao izvor sekundarnih metabolita.

Vježbe iz biljnih stanica:

1. Postavljanje kulture biljnog tkiva in vitro. Sterilna obrada biljnog tkiva i posebnosti.

Priprema hranidbenih podloga i primjena biljnih regulatora rasta.

2. Supkultiviranje. Kultura meristema.

3. Indukcija organa (izdanaka, korijenja i somatskih embrija).

4. Kultura protoplasta; odreñivanje stanične vijabilnosti. Kultura stanica u suspenziji i utvrñivanje stope rasta odreñivanjem povećanja broja stanica i volumena upakiranih stanica.

5. Transformacija biljnih stanica bakterijama A. tumefaciens i A. rhizogenes. Kultura stanica.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA: Studenti su osposobljeni za rad u laboratorijima s animalnim i biljnim stanicama i njihovim uzgojem in vitro.


Vježbe, rješavanje zadataka i polaganje kolokvija; seminarski radovi

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA : predavanja i uredno pohañanje praktikuma i aktivnost u vidu seminarskih radova

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, praktični rad u laboratoriju i obaveza izrade seminarskih radova.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Pismeni test i polaganje ispita

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: Rješavanje zadataka iz vježbi, kolokviji po završetku vježbi i seminarski radovi.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE : Stanična i molekularna biologija, genetika, biokemija 1 i 2

botanika


datuma):

1. Ban, J. i Ž. Cerovac: Praktikum iz kulture animalnih stanica, Sveučilišni priručnik, Zagreb, 2004.

2. Murray, A. i Hunt, T. : The cell cycle, an introduction, Oxford Univ. Press, New York, Oxford, 1993.

3. Alberts, R., Bray, D., Lewis, J., Raff, M., Roberts, K., Watson, J. D.: Molecular Biology of the Cell, Garland Publ. Inc., New York, London, 2002.

4. Lewin, B.: Genes VIII, Oxford Univ. Press, 2003.

1. Jelaska, S.: Kultura biljnih stanica i tkiva, temeljna istraživanja i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

2. Dixon, R. A. ( Ed.): Plant Cell Culture: A Practical Approach. IRL Press LTD, Oxford, 1985.


1. Doyle, A., Griffiths, J. B., and Newell, D. G.: Cell and Tissue Culture: Laboratory Procedures, J. Wiley and Sons Ltd., 1995.

1. Bohanec, B.: Tehnike rastlinskih kultur , Biotehniška fakulteta, Ljubljana, 1992.

2. R. L. M. Pierik. in Vitro Culture of Higher Plants, 3rd ed. Marinus Nijhoff, Dordrecht, The Netherlands, 1987.

NAZIV KOLEGIJA: BIOTESTOVI


svakog autora):

Doc. dr. sc. Göran Igor Vinko Klobučar, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dr. sc. Mirjana Pavlica, izvanredni profesor, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Doc. dr. sc. Željka Vidaković Cifrek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) DA, NA ENGLESKOM



predavanja 2 NASTAVNIK

vježbe 1 ASISTENT

seminar 1 ASISTENT


CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s laboratorijskim testovima toksičnosti


tjednima):

Definicija biotestova - laboratorijskih testova toksičnosti Pregled i način izvoñenja biotestova, Test organizmi i stanice (glavne karakteristike, način izbora) Laboratorijski organizmi i organizmi sakupljeni u prirodi (održavanje u laboratoriju)

Podjela biotestova po organizmima: Biotestovi na bakterijama (Microtox, Ames test, Umu test i dr), Biotestovi na kvaščevim gljivicama, Biotestovi na praživotinjama, Biotestovi na fitoplanktonu (test inhibicije rasta zelenih algi i dr.), Biotestovi na zooplanktonu (Daphnia test i dr.), Biotestovi na višim biljkama (Allium test i Lemna test i dr.) Podjela biotestova po mehanizmu toksičnog učinka: Testovi letalnosti i subletalnosti Testovi ponašanja životinja, Testovi inhibicije rasta i razvoja, Testovi genotoksičnosti, (genske i kromosomske mutacije, mikronukleus i komet-test, izmjene sestrinskih kromatida, alkalno ispiranje DNA, DNA adukti) Testovi inhibicije i indukcije enzima (sustav oksidaza mješovitih funkcija, glutation-S-transferaza i dr.) Testovi vijabilnosti stanica, Testovi proliferacija laboartorijskih staničnih linija, Testovi oštećenja makromolekula, Testovi inhibicije repiratornog lanca u mitohondrijima, Statistička obrada podataka.

Vježbe će se održavati prema nastavnim jedinicama.


Osposobljavanje studenata za pravilno provoñenje laboratorijskih testova toksičnosti, interpretaciju rezultata i procjenu jačine i mehanizma toksičnosti.


Uredno pohañanje predavanja, vježbi i seminara, provjera znanja tijekom semestra putem

seminarskih radova i kolokvija


Uredno pohañanje nastave


Predavanja, vježbe i seminari


Pismeni ispit (usmeni ispit po potrebi), seminari


Studentske ankete


Genetika, Zoologija, Botanika


datuma):

Rand, G.M., Petrocelli, S.R. 1985: Fundamentals of Aquatic Toxicology. Metods and Applications. Hemisphere Publishing Corporation, Washington. Moriarty, F. 1990: Ecotoxicology. The study of pollutants in ecosystems. 2 nd ed. Academic Press, London.

Maluszynska J. and M. Plewa (ed.) 2003. Bioassays in Plant Cells for Improvement of Ecosystem

and Human Health. Wydawnictwo Uniwersytetu Slaskiego, Katowice.


NAZIV KOLEGIJA: RADIOBIOLOGIJA


svakog autora):

Dr. sc. Vera Garaj-Vrhovac, naslovni redoviti profesor, Animalni zavod Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu




predavanja 2 NASTAVNIK

vježbe 2 NASTAVNIK/ASISTENT

seminar


CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje instrumenata za detekciju zračenja i njihova primjena u biomedicinskim istraživanjima, biološki učinci ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja, zaštita od zračenja


tjednima): PREDAVANJA 1. Uvod u radiobiologiju;što je radiobiologija s naglaskom na štetne biološke učinke, pregled najvažnijih znanstvenih otkrića. Vrste zračenja. 2. Izotopi-stabilni, nestabilni.Primjena radioizotopa. 3. Radioaktivnost. Jedinice radioaktivnosti- apsorbirana doza, brzina apsorbirane doze, izloženost,

čimbenik kakvoće zračenja.Linearni prijenos energije (LET). 4. Izvori radioaktivnosti u okolišu; prirodna i umjetna radioaktivnost.Primjena izvora zračenja u

medicinskoj dijagnostici i terapiji. Ozračivanje -vanjsko i unutarnje. 5. Mjerenje ionizirajućeg zračenja; Instrumenti-dozimetri, brojači, ureñaji za vizualizaciju tragova.

Osobna dozimetrija. 6. Fizikalna svojstva ionizirajućeg zračenja; Izravno i neizravno meñudjelovanje energije zračenja

s biološkim medijima.Meñudjelovanje s biološkim makromolekulama. 7. Osjetljivost stanice na zračenje;učinci na intracelularne strukture i organele.

8. Krivulje preživljavanja u virusa, bakterija, stanica sisavaca.Target teorija. 9. Radiosjetljivost kromosoma.Mehanizmi oštećenja DNK;Kromosomske anomalije-promjene

strukture kromosoma.Mehanizmi nastanka i posljedice strukturnih promjena. Mehanizmi popravka.

10. Dvostruki lom kao indikator oštećenja. Primjena citogenetičkih tehnika u radiobiologiji-analiza kromosomskih aberacija,mikronukleus test, komet test i FISH.

11. Tkivna radioosjetljivost.Radijacijske ozljede-tipovi akutnog radijacijskog sindroma-utjecaj na krvotvorni, Želučano-crijevni i središnji živčani sustav. Akutna ozračenost.Srednja letalna doza.Kasni učinci zračenja.

12. Učinci zračenja na organizam u rastu i razvoju.Modifikatori radiosjetljivosti; Kemijski radioprotektori.Radiosenzibilizatori. Mehanizam radiosenzibilizacije.Detekcija i mjerenje.

15. Biomonitoring - izloženost opće i djelatne populacije RH. Pregeld epidemioloških studija koje se

odnose

na akcident.

16. Biološki učinci zračenja optičkog spektra. Radiofrekvencijska, odnosno mikrovalna zračenja.Ultrazvuk.

VJEŽBE:

Upoznavanje s instrumentima za detekciju i mjerenje ionizacijksog zračenja (GM-detektor, ionizacijska komora, scintilacijski ureñaji, termoluminiscentni dozimetri).

Na različitim pokusnim modelima in vivo i ex vivo upoznati studente s biološkim učincima ionizirajućeg i neinizirajućeg zračenja.

Učinak ionizirajućeg zračenja na krvotvorni sustav pokusnih životinja (krvna slika, eksperimentalna transplantacija koštane srži).

Primjena radioizotopa u biološkim istraživanjima (autoradiografija, mjerenje proliferativne aktivnosti stanica u kulturi, test citotoksičnosti,RIA test).

Analiza citoloških preparata (kromosomske aberacije, mikronukleus test, izmjena sestrinskih kromatida, komet test u alkalnim uvjetima FISH ).

Neuinizirajuća zračenja. Upoznavanje s instrumentima za detekciju, mjerenje i dijagnostiku (UV, IR, radiovaovi i ultrazvuk).


Stjecanje znanja iz radiobiologije i povezivanje sa srodnim znanstvenim strukama (genetika, biomedicinske znanosti).Sposobnost samostalnog rješavanja potencijalnih štetnih učinaka zračenja na populaciju i okoliš; primjena stečenih znajnja u eksperimentalnom radu učinka zračenja na stanicu.


Pohañanje predavanja i vježbi, seminari


Redovito pohañanje nastave,aktivno sudjelovanje u nastavi


Predavanje i vježbe


Usmeni ispti


Uvoñenje konzultancija sa studentima i studentske ankete


MUTAGENEZA,KANCEROGENEZA I TERATOGENEZA


datuma):

Down S B and Tilson ER 1999. Practical Radiation Protection and Applied Radiobiology, 2nd ed.,W:B: Saunder Company, Toronto.

Gogle JE 1983. Biological Effects of Rdaiation,IPS Taylor Francis Inc. New York.

Polk, C., Postow E.:Biological Effects of Electromagnetic Fields,CRC Press 1996.


IAEA; Biological Radiation Effects,Springer Verlag.1990.

Arena V.1971 Ionizing Radiation and Life,CV Mosby Company .

Slater RJ. 1990. Radioisotopes in Biology,IRL Press Oxford i ostačli udžbenici iz Radiobilogije novijeg datuma.

NAZIV KOLEGIJA: Imunologija i imunogenetika


svakog autora):

Prof. dr. Ivan Bašić, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Nada Oršolić, Sveučilište u Zagrebu




predavanja 2 Prof. dr. Ivan Bašić, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. Nada Oršolić, Sveučilište u Zagrebu

vježbe 2 Vesna Benković, Haidi Arbanasić

seminar


CILJ KOLEGIJA: Cilj predmeta jest prenijeti najnovije spoznaje o ulozi imunosnog sustava u održavanju cjelovitosti jedinke ističući posebice organizacijske principe imunosnih zbivanja, molekularne mehanizme aktivaije imunosnog sustava, kao i genetske mehanizme regulacije imunosneobrane od tuñeg i promjenjenog vlastitog te uloge sustava gena tkivne podudarnosti u

imunosnoj reakciji.


tjednima):

1.tjedan:

Uvod u imunologiju,

Povjest razvoja imunološke znanosti

a/ fiziološka uloga imunosne reakcije b/ nespecifična (uroñena) c/specifična (stečena imunost) 2. tjedan: Eksperimentalni sustavi Organizacija imunosnog sustava a/ Hematopoeza b/stanice imunosnog sustava (limfoidne, mononuklearne,granulocitne, dendritičke)

c/organi imunosnog sustava (primarni l i sekundarni limfoidni organi

3. tjedan:

Humoralna i stanična imunost

Antigeni Geni i antigeni tkivne podudarnosti 4. tjedan: Imunoglobulini: struktura i funkcija a/osnovna struktura imunoglobulina b/receptor stanica B c/klase imunoglobulina d/monoklonalna protutijela Antigen-protutijelo meñureakcija Organizacija i ispoljavanje imunoglobulinskih gena Sazrijevanje stanica B, aktivacija i diferencijacija 5. tjedan: Prerada antigena i njihovo predočavanje stanicama T i B Receptor stanica T Sazrijevanje stanica T, aktivacija i diferencijacija

6. tjedan:

Efektorni mehanizmi imunosnih stanica

Citokini i kemokini Komplement sustav a/ Komponente komplementa b/regulacija komplement sustava

c/ biološki učinci komplementa d/posljedice nedostatka komplementa 7. tjedan: Upalni proces i kretanje leukocita a/ recirkulacija leukocita b/stanične adhezijske molekule c/upalni proces d/ posrednici upale e/antiupalne tvari 8. tjedan: Regulacija stanične i humoralne imunosne reakcije Imunosna tolerancija a/uspostavljanje imunosne tolerancije b/ čimbenici koji utiču na toleranciju c/mehanizmi tolerancije a/centralna tolerancija (perinatalna) b/ periferna tolerancija c/ imunosni odnosi majke i djeteta 9 tjedan: Imunosna preosjetljivost a/anafilaktična preosjetljivost (I oblik) b/ citotoksična preosjetljivost ovisna o protutijelima (II oblik) c/ preosjetljivost uzrokovana kompleksima (III oblik) d/ preosjetljivost ovisna o stanicama (IV oblik)

10 tjedan:

Imunosni sustav u zdravlju i bolesti

Cjepiva a/aktivna i pasivna imunizacija b/dizajniranje cjepiva za aktivnu imunizaciju Imunosni odgovor na infekcijske bolesti a/ virusne infekcije b/ bakterijske infekcije c/ infekcije uzrokovane jednostaničnim i višestaničnim parazitima 11. tjedan: Autoimunost a/ organ-specifične autoimune bolesti b/sistemske autoimune bolesti c/ mehanizmi nastanka autoimunosti d/ obrada autoimunih bolesti 12. tjedan: Imunodeficijentne bolesti AIDS 13. tjedan: Transplantacijska imunologija Imunosna osnova odbacivanja presatka

Kliničke manifestacije odbacivanja presatka Tipizacija tkiva Specifična obrada imunosupresorima Klinička Transplantacija 14. tjedan: Imunosna reakcija na tumor Maligna transformacija stanice Tumorski antigeni Imunosni odgovor na tumor Imunoterapija tumora 15. tjedan: Imunološke tehnike

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će, nakon što završe ovaj kolegij, moći razumjeti temeljne značajke imunosne reakcije, mehanizme obrane organizma od infekcija, tumora, mehanizme očuvanja antigenske i genske homeostaze. Poznavanje imunologije neophodno je za znanstvenoistraživački i stručni rad u biomedicini (humanoj medicini, veterini) i biologiji te u nekim biotehničkim znanostima.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti su obavezni pohañati predavanja i praktikume izImunologije i imunogenetike. Znanje se na praktikumima provjerava na kraju svakog semestra putem kolokvija.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Uredno pohañanje predavanja i praktikuma


NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polažu pismeno i usmeno. Da bi se pristupilo ispitu, mora se uspješno položiti oba praktikumska kolokvija

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentskim anketama


Kolegij «Animalna fiziologija


datuma):

Abbas, Abul K, Lichtman, Andrew H, Poper, Jordan S (2000): Cellular and molecular immunology. 4th ed. W.B. Saunders Company, Philadelphia, USA Kuby J. Immunology. 3rd ed. W.H. Freeman and company, New York.

Janeway C.A., Travers P. Immunobiology, the immune system in health and disease 3rd ed. Current Biology , London. Roitt, Ivan, Brustoff, Jonathan, Male, David (2001): Immmunology. 6th ed. Mosby, Edinburgh, UK Allegretti, Nikša, Adreis, Igor, Čulo FIlip, Marušić, Marko, Taradi Milan (1991): Imunologija. 4 izdanje. Školska knjiga, Zagreb DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):

NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE GENETIČKOG INŽENJERSTVA


svakog autora):

Prof. dr. sc. Vladimir Delić, redoviti profesor u m. PMF, Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Engleskom



predavanja 2 V. Delić

vježbe

seminar 2


CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s osnovnim spoznajama i tehnikama rekombiniranja nasljednih osnova in vitro


tjednima):

1. Pojam i definicija genetičkog inžinjerstva, spoznaje koje su omogućile prvo spajanje molekula DNA in vitro.

2. Strukture i graña nasljednih osnova za cijepanje i rekombiniranje molekula, regulatorna,strukturna

i terminacijska regija

3. Restrikcijsko-modifikacijski sustav

4. Restrikcijske endonukleaze, nazivlje, način djelovanja

5. Restrikcijska karta DNA i način konstrukcije

6. Ostali enzimi koji se koriste u genetičkom inženjerstvu

7. Osnovne tehnike koje su omogućile rad s molekulama nukleinskih kiselina

8. Metode transformacija stanica domaćina (prokariota i eukariota)

9. Metode otkrivanja rekombinantne molekule u populaciji (genetičke, hibridizacijske, imunološke, rekombinacijske)

10. Pomoćne molekule za povezivanje DNA, spone, spajanje fragmenata s vektorom

11. Svojstva molekula (vektora) za prijenos ugrañenih fragmenata

12. Plazmidi kao vektori, svojstva i dobivanje

13. Konstruirani plazmidi s višestrukim mjestima za ugradbu

14. Virusni vektori, lambda, M13,

15. Kozmidini i fazmidini vektori


Opće kompetencije studenata ogledaju se u sustavnom razumjevanju primjena molekularne biologije, biokemije, mikrobiologije i molekularne genetike uz upoznavanje osnovnih spoznaja koje su dovele do mogućnosti rekombiniranja DNA in vitro. Specifične kompetencije ogledaju se spoznaji da je moguće in vitro kombinirati nasledne osnove živih biča.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Redovito praćenje predavanja i održavanja seminara o odabranim temama te raspravana iz domene genetičkog inžinjerstva

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Prisustvovanje predavanjima i spremanje seminara iz genetičkog inžinjerstva

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, seminari

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni ispit iz predavanog sadržaja

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Prisutnost broja studenata predavanjima i studentska anketa

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE MIKROBIOLOGIJU, BIOKEMIJU, GENETIKU, MOLEKULARNU GENETIKU


datuma): Delić, V. Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji, Sveučilišna skripta, PMF, Zagreb, 1997.


1. Grossman,W. R. and Moldave, K. (1989), Recombinant DNA Methodology, Acad. Press, San Diego

2. Hackett, P. B., Fuchs,E. F., and Messing, J.W. (1988), An introduction to recombinant DNA techniques. Basic experiments in gene manipulation. The Benjamin-Cummings Publishing Co., Inc., Menlo Park

3. Old, R.W. and Primrose, S.B. (1988), Principles of gene manipulation. An introduction to genetic engineering. Blackwell Scientific Publicatin, Oxford

NAZIV KOLEGIJA: Genomi


svakog autora):

Prof. dr. sc. Biserka Nagy, PMF, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Na engleskom jeziku




vježbe 1 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Studenti se detaljno upoznaju s organizacijom i grañom eukariotskog genoma kao i regulacijom ekspresije gena. Takoñer uče koji poremećaji grañe i regulacije gena mogu dovesti do pojave bolesti.


tjednima):

1. Genomi prokariota morfologija i klasifikacija. Velicina i oblik. Organizacija i sastav sljeda baza. Kodoni. Ekspresija i regulacija. 2. Genomi eukariota. Klasifikacija i vremenska razvojna skala. Raznolikost oblika i baznih slijedova. Replikacija, popravak i rekombinacija. Genska ekspresija. Transkripciska i postranskripcijska regulacija. Translacija i postranslacijska regulacija. 3. Genomi organela. Porijeklo. Mitohondriji i raznolikost njihovog genoma kroz taksonomske razrede. Kloroplasti i drugi plastidi.

4. Komparativna genomika. Razvoj velicine genoma. Znacaj sastava baza u slijedu tijekom evolucije. Porijeklo introna. Broj gena i nekodirajucihslijedova. Pojava genskih porodica. Duplikacija gena. 5. Mogucnosti istrazivanja genoma. Sekvenciranje DNA. Analiza transkriptoma, genska ekspresija DNA chipovi. Analiza proteoma, dvodimenzionalna elektroforeza, proteinski chipovi. Kompjuterske metode za analizu genoma. Primarne i specijalizirane baze podataka.



Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima i vježbama


Pohañanje predavanja i vježbi


Predavanja i vježbe.

Na vježbama studenti odreñuju dali li u svom genomu posjeduju ili ne posjeduju odreñeni Alu slijed ili su heterozigoti za njega. Metode koje se koriste su izolacija genomske DNA, PCR i elektroforeza.


Eksperimentalni rad u praktikumu, pismeni i usmeni ispit



Stanična i molekularna biologija, Genetika


datuma):

T.A. Brown: Genomes, 2nd edition (dostupna u cjelosti na www.pubmed.com)

T. Strachan: The Human Genome


Michael R. Cummings: Human Heredity, Principles and Issues

Stratchan and Read: Human Molecular Genetics

Ricki Lewis: Human Genetics, concepts and applications

NAZIV KOLEGIJA:

MODELNI ORGANIZMI U MOLEKULARNOJ BIOLOGIJI


svakog autora):

doc. dr. Srećko Jelenić, Prirodoslovno-matematički fakultet




predavanja 2

vježbe

seminar 1


CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente s najvažnijim organizmima u biologiji.


tjednima):

Povijesni pregled modelnih organizama u biologiji. Značajke modelnih organizama. Ekstrapolacija spoznaja na ostale organizme. Escherichia coli, Saccharomyces cerevisiae, Caenorhabditis elegans, Drosophila melanogaster, Arabidopsis thaliana, Mus musculus.




NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: predavanja i seminarski radovi

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA seminarski radovi, pismeni i usmeni ispit




datuma):

1. Hartwell et. al. (2000) Genetics – from genes to genomes, The McGraw-Hill Companies, Inc.

USA

2. Izabrani pregledni znanstveni članci (osigurava nastavnik)


Documents

Preddiplomski Molekularna biologija - Faculty of Scienceweb.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/biologija/preddiplomski_molekularna... · proizvodnjom i kontrolom hrane, proizvodnjom lijekova