Dijana Arbanas Gordana Podobnik Silvana Šebalj-Mačkić MOJA

MOJA PRIRODA I MOJE DRUŠTVO

radni udžbenik Prirode i društva za 2. razred osnovne škole

Dijana Arbanas Gordana Podobnik Silvana Šebalj-Mačkić

prvo izdanjeZagreb, 2020.

2

http://cbs.wondershare.com/go.php?pid=5239&m=db


Dragi učenici ponovo

smo zajedno. Narasli ste.

Porazgovarajte koliko ste

se promijenili.

Učit ćemo o

organiziranosti svijeta

oko nas. Uočavat ćemo

promjene u prirodi.

Zaključivat ćeš o sebi i svojoj ulozi u

zajednici. Istraživat ćeš što nas pokreće.


4JA U ŠKOLI

Veselimo se školi. Učiti ćemo, pisati zadaće i igrati se.

Ove se godine možemo uključiti u više raznolikih aktivnosti u školi i zajednici.

Moramo se pristojno ponašati prema djeci i odraslima.

Trebamo pomoći onima kojima je to potrebno.

Podsjeti se tko je sve zaposlenik u školi. Imenuj njihove obaveze i zaduženja.

U svojoj učionici moramo održati red. Svoje stvari moramo držati urednima.

Opiši kako će izgledati tvoj radni prostor u školi.

Raspravi u razrednom odjelu zašto se treba pridržavati rasporeda sati.

Navedi primjere kako ti možeš sudjelovati u radu škole.

JA PONOVNO U ŠKOLI


5 JA U ŠKOLI

Kako si se danas osjećao u školi? Oboji.

Razmisli i porazgovaraj s prijateljima: kako ćeš pomoći

prijatelju koji je danas tužan u školi?

Nacrtaj jedan događaj sa svojih ljetnjih praznika.

😠🙂 😢

💬

🖌

3.

2.

1.

🎨


6JA U ŠKOLI

✏Usporedi svoju visinu i masu u prošloj školskoj godini

i sada. Zamoli učiteljicu da pročita mjere koje ste

izmjerili na satu TZK. Zapiši. Usporedi. Prati svoje

mjere i na kraju školske godine.

4.

Raspitaj se o aktivnostima koje se organiziraju u tvojoj

školi ili blizini doma. Odaberi s roditeljima aktivnosti

koje bi tebi odgovarale. Popričaj s prijateljima o tome

kojim se aktivnostima oni bave. Zapiši svoj odabir.

Dogovorite se na satu razrednog odjela koji vam je

zajednički cilj kao razredne zajednice ove godine.

Izradite razredno geslo i izvjesite ga na vidljivo mjesto

u vašoj učionici. Napiši ovdje to geslo i ukrasi ga.

5.

6.

početak školske godine kraj školske godine

visina masa visina masa

1. razred

2. razred

✏

💬


7 JA U ŠKOLI

Dogovorite pravila svojeg

razrednog odjela!

U razrednom odjelu poštujemo razredna pravila.

POMAŽEMO JEDNI DRUGIMA – SLUŠAMO JEDNI DRUGE – JAVLJAMO SE ZA RIJEČ

KAKO SE PONAŠAM

RAZREDNA PRAVILA


8JA U ŠKOLI

Zaokruži DA ako je tvrdnja točna, a NE ako nije točna.

Razgovaraj s prijateljima.

◆ Kako ćeš pomoći učeniku koji ima problema sa

zdravljem?

◆ Kako ćeš pomoći učeniku koji ima problema u

učenju?

Na satu razrednika dogovorili ste razredna pravila.

Dogovorite i što će se dogoditi ako ih netko prekrši ili

ih ne poštuje.

Ana se rugala Ivi. Poruči joj nešto.

Ana se nije prestala rugati. Došlo je tuče. Kako ćeš ti postupiti?

1.

2.

3.

4.

✏

✏

✏

Tuđe stvari mogu uzimati bez pitanja. DA NE

Najljepše se igram sama/sam. DA NE

Moramo dogovoriti pravila ponašanja u učionici. DA NE

Slušamo druge, a kad završe možemo mi govoriti. DA NE

Na postavljeno pitanje svi odgovaramo u isti glas. DA NE

Ako nam se nešto ne sviđa, mi se potučemo. DA NE

Ako se netko ruga meni, ja ću se rugati njemu. DA NE

💬


9 JA U ŠKOLI

Pomaži drugima. Čini dobra djela.

Nacrtaj jedno svoje dobro djelo. Dovrši rečenicu.

Raspitajte se što je bonton. Možda u knjižnici postoji

knjiga s takvim naslovom. Posudite je i zajedno

prolistajte. Što se tebi najviše svidjelo? Napiši ili ispričaj.

Razgovarajte u svojem razrednome odjelu.

Izmislite naziv za svoju složnu zajednicu 2. razreda.

Napiši ga u bilježnicu i ukrasi.

5.

6.

7.

8.

✏

✏

✏

✏

◆ Što se dogodi ako jedan učenik (pojedinac) ne izvršava svoje dužnosti?

◆ Može li zajednica napredovati?

◆ Kako ćete postupiti prema takvom učeniku?

◆ Na koji način?

Nakon učinjena dobra djela

osjećala/osjećao sam se


10JA U ŠKOLI

Djeca imaju dužnosti i prava.

MOJE DUŽNOSTI I MOJA PRAVA

DUŽNOSTI PRAVA

• redovito polaziti nastavu • pravo na školovanje

• redovito pisati zadaće i učiti • pravo na svoje mišljenje


11 JA U ŠKOLI

Nitko ne smije narušiti prava djece, a ona moraju obavljati svoje dužnosti.

• poštovati prava drugih ljudi

• pravo na različitost

• pravo na svoj jezik, kulturu i vjeru

• pravo na izbor prijatelja

• brinuti se o osobnoj čistoći

• brinuti se o svojem okolišu

• pravo na obrazovanje

• pravo na igru i odmor

Znaš da i ja imam prava?


12JA U ŠKOLI

Razmisli. Ako neko dijete ne ostvaruje prava koja treba

imati, možeš li mu ti pomoći? Kako? 🖌3.

Koje su tvoje dužnosti u školi, a koje kod kuće?1. ✏

Dogovorite se u razrednom odjelu što ćete raditi

tijekom školske godine. Ono što ćete moći raditi sami

oboji plavom bojom, a ono što ćete raditi zajedno

crvenom. Možda će se nešto obojiti ljubičasto.

2. 🎨

skupljati stari papir pomoći starijima

urediti okoliš škole skupljati čepove za prodaju

pomoći prijatelju pisati zadaću urediti radni prostor

pospremiti igračke pospremiti posuđe poslije ručka


13 OD KUĆE DO ŠKOLE

JA U PROMETUPrisjeti se. Sudionici prometa jesu vozači i pješaci.

Svi moraju poštivati prometna pravila i tako se brinuti o svojoj sigurnosti.

Pogledaj sliku lijevo. Kome želiš nešto poručiti? Što savjetuješ?

Pogledaj sliku desno. Navedi situacije u kojima je sigurno prelaziti kolnik

preko pješačkog prijelaza.

Promotri slike. Kako se ti ponašaš u sličnim situacijama?

Napiši pravila kojih se u tim situacijama treba pridržavati.


14OD KUĆE DO ŠKOLE

Sudionici u prometu moraju poštivati prometne znakove. Oni služe lakšem

snalaženju u prometu. Tako ćemo svi biti sigurni u prometu.

OPREZA NIKADA DOSTA!

Prometni znakovi upozoravaju, obavještavaju i zabranjuju.

znak upozorenja

ZNATE LI DA POSTOJE

ZNAKOVI I ZA NAS?

znak obavještenja znak zabrane



Od zadanih slogova složi riječi.


Razmisli i razgovaraj. Što trebaju učiniti sudionici u

prometu ako dolaze kola hitne pomoći?

1.

2.

3.

4.

✏

✏

✏

PRIJE PJE KI ŠAČ LAZ = RA ZEB

=

Dopuni rečenice.

Kad prelaziš cestu, moraš pogledati __________________,

pa __________________, a zatim ponovno __________________

jer s te strane dolazi vozilo. Kad dođeš do sredine kolnika, pogledaj

__________________ jer tada s te strane dolaze vozila.

Treba hodati lijevom stranom pločnika. DA NE

Vozila se kreću desnom stranom pločnika. DA NE

Kolnik smiješ prelaziti samo na pješačkom prijelazu. DA NE

Na kolniku se smiješ igrati. DA NE

Na cesti bez pločnika treba se kretati lijevom stranom. DA NE

💬



✏

✏

Nacrtaj i oboji prometne znakove koje primjećuješ u okolici.

a) jer su lijep ukras

b) jer služe lakšem i sigurnijem kretanju učenika u prometu

c) jer služe lakšem i sigurnijem kretanju svih sudionika u prometu

Istraži čemu služe zvučni semafori.

Istraži zašto neki semafori na pješačkim prijelazima

imaju tipku.

Odgovori na pitanja.

Zašto poštujemo prometne znakove?

Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

5.

8.

9.

6.

7.

🖌

🖌

🖌

Čemu služe prometni znakovi? _______________________________________

Kakvih su boja? ___________________________________________________

Što misliš zašto?___________________________________________________

________________________________________________________________



PROMETNA SREDSTVALjudi se prevoze prometnim sredstvima:

zrakom, vodom, kopnom (cestama i tračnicama).

U nekim je gradovima jače razvijen zračni prijevoz, u nekim brodski ili cestovni.

Prometna sredstva za svoje kretanje trebaju energiju.

Vlak pokreće električna energija, brod pokreće sagorijevanje benzina.

autobus

brod

vlak

zračna luka

brodska luka

zrakoplov



Nekada su ljudi upotreljavali drukčija prometna sredstva. .

Danas se sve više koristimo onim izvorima energije koji ne onečišćuju okoliš.

KAKO ĆE LJUDI PUTOVATI U BUDUĆNOSTI?

IZMISLI!

kočija

vlak s parnim lokomotivom

parobrod

zrakoplov

automobil na električni pogon

autobusi na plin

naplata parkinga sa solarnim ćelijama



Kuda se kreću vozila? Spoji crtama u boji.

Zaokruži prometna sredstva kojima možeš putovati u

svojemu mjestu.

1. 🎨C

ESTA

ZR

AK

ŽELJEZNIČKA PRUGA

VODA



PROŠLOST (zalijepi) SADAŠNJOST (zalijepi) BUDUĆNOST (nacrtaj)

Zalijepi sličice bicikla i automobila iz prošlosti i

sadašnjosti. Nacrtaj kako ih zamišljaš u budućnosti.2.

Zabavite se. 3.

🖌

🛠� U školu donesite časopise i novine. Iz njih izrežite slike vozila i napravite plakat.

Radite u skupinama. Rasporedite poslove tako da svi sudjeluju u radu.

� Sakupite različitu ambalažu i od nje napravite vozilo budućnosti. Radite u

skupinama. Svaka će skupina ostalima objasniti kako se njihovo vozilo zove,

što ga pokreće, kako se kreće. Napravite izložbu i pozovite goste da glasaju

za najbolje vozilo budućnosti.

� Izradite plakat s prometnicama u vašem mjestu. S vozilima koja ste izradili

od odbačene ambalaže odglumite prometne situacije. Igrajte se!

�Uz pomoć odraslih istraži kako izgledaju automobili na solarni pogon, elek-

trični automobili, leteći automobili. Usporedi ih s današnjim automobilima.


21 JESEN

ORGANIZIRANOST PRIRODE

GDJE ĆU JA ŽIVJETI?

Mi živimo u prirodi. Dio smo prirode. Naš okoliš je različit.

Priroda može biti

živa i neživa.

Sva živa bića

(biljke, životinje

i ljudi) dio su žive

prirode.

Neživa se priroda mijenja pod utjecajem vremenskih prilika i čovjeka.


22JESEN

Razvrstaj u tablicu sljedeće riječi:PTICA, RIBA, SUNCE, TLO, TRAVA, VODA.Nakon toga napiši odgovore na pitanja.

Promatrat ćete prirodu i vremenske prilike. Opažat

ćete promjene u prirodi i vremenu. Izradite razredni

plakat kako biste svi mogli zapisati promjene.

1.

3.

✏

NADNEVAKGODIŠNJE

DOBAVRIJEME

ŽIVA BIĆA I NJIHOVE PROMJENE

Što jede krava? ___________________

Na čemu raste trava? ______________

U čemu se pereš? _________________

Što sije na nebu? _________________

Tko pliva u moru? ________________

Tko leti zrakom? _________________

ŽIVA NEŽIVA

🤝

Upotrebljavajte sljedeće simbole za vrijeme.

✏Podsjeti se i zaokruži zelenom bojom ŽIVU PRIRODU,

a crnom bojom NEŽIVU PRIRODU.2.


23 JESEN

OD STABLA DO ŠUMEOdaberi jedno stablo iz svoje okolice. Promatraj ga i zapisuj što opažaš na

njemu tijekom svih godišnjih doba.

Raspitaj se o stablu, saznaj njegove osobine.

Popuni podatke u njegovoj osobnoj iskaznici.

OSOBNA ISKAZNICA STABLA

NAZIV STABLA VISINA (procijeni)

GDJE SE NALAZI (stanište) STAROST (raspitaj se)

LIST (nacrtaj) PLOD (nacrtaj)

FOTOGRAFIJE ILI CRTEŽI STABLA KROZ ČETIRI GODIŠNJA DOBA

Predstavi svoje stablo razrednom odjelu.

Tako ćete do kraja školske godine upoznati pravu šumu!

PROJEKT👍


24JESEN

VRIJEME UJESEN

Jesen je godišnje doba.

Počinje 23. rujna, završava 21. prosinca.

Prvoga dana jeseni dan i noć su jednako dugi.

Dani će postati kraći, a noći dulje.

KASNA JESEN

Uz pomoć odraslih pronađi na mobitelu podatke o

vremenu. Pogledaj kroz prozor i usporedi stvarno

vrijeme s podatcima na mobitelu.

1.

1.

Promjenjivo je. Početak jeseni može biti sunčan i topao. Češće su magle, puše vjetar. Obilne kiše mogu stvoriti poplave.Ponegdje će pasti mraz, a možda i snijeg.

Pročitaj tekst. Podcrtaj nepoznate riječi.

Razmijenite svoje znanje

i objasnite nepoznato jedni drugima.

2. 🤝

RANA JESEN

POGLEDAJ KROZ PROZOR. KAKVO JE DANAS VRIJEME?


25 JESEN

✏

✏

✏


Oboji predmete kojima se štitimo od kiše.

Spoji crtom odgovarajuće dijelove rečenice.

Zašto su poplave ujesen češće nego ljeti i zimi?

3.

4.

5.

6.

Prvoga dana jeseni dan i noć su jednako dugački. DA NE

Jesensko vrijeme je hladnije. Česte su kiše i magle. DA NE

Ujesen je dan dulji od noći. DA NE

Obilne jesenske kiše mogu izazvati poplave. DA NE

Vrijeme u ranu jesen može biti a noći su dulje.

Kasna jesen donosi sunčano i toplo.

Jesenski dani su kraći, maglu, kišu i mraz.

🎨


26JESEN

JESEN MEĐU BILJKAMA I ŽIVOTINJAMA

Drveće kojem lišće ujesen mijenja boju i opada zovemo listopadno drveće.

Drveće koje je i zimi zeleno zovemo zimzeleno ili crnogorično drveće.

O šumi se brinu šumari.

U šumi ujesen ima jestivih šumskih plodova:

kesten, gljive, ljekovito bilje i razne bobice.

Šumske životinje njima se hrane. Beru ih i ljudi.

BUKVA

KESTEN

HRAST

LIPA

SMREKA BOR JELA

PAZI! NE BERI PLODOVE

KOJE NE POZNAJEŠ!


27 JESEN

LASTAVICA

RODA GOLUB

VRABACSJENICA

KOS

Kukaca ima sve manje. Uskoro neće biti ni trave ni sjemenki.

Ptice selice odlaze u toplije krajeve. Ptice stanarice ostaju.

STANARICESELICE

Šumske životinje spremaju se za zimu. Dobivaju gušću dlaku, hrane se jesenskim

plodovima i spremaju svoje nastambe. U njih dovlače lišće, travu i mahovinu.

Ribe, žabe i zmije zavlače se u mulj kako bi prespavale hladnu zimu.

ZNAŠ LI ZAŠTO SAM SE NAJEO?

-crteži medvjeda, ježa, vjeverice

VJEVERICA

RIBA U

MULJU

ŽABA U

MULJU

MEDVJED JEŽ


28JESEN

Zimzeleno drvo oboji zelenom bojom, a listopadno

smeđom. 🎨1.

✏

✏

✏

Dopuni rečenice riječima:

LJUDI, OPADA, ŠUMARI, ZELENE, ŽIVOTINJE.

U tablicu upiši zimzelene i listopadne biljke koje rastu

u tvojem zavičaju.

Kako se šumske životinje spremaju za zimu?

Zaokruži slova ispred točnih odgovora.

2.

3.

4.

ZIMZELENE BILJKE LISTOPADNE BILJKE

a) pospremaju krevet

b) dobivaju gušću dlaku

c) kuhaju pekmez

Listopadnom drveću ujesen _________________ lišće.

Zimzelene biljke i zimi su _________________.

Jesenske plodove u šumi skupljaju _________________ i ________________.

O šumi se brinu _________________.

d) dovlače hranu u svoje nastambe

e) odlaze u hotel

f) spremaju voće u staklenke


29 JESEN

RAD LJUDI UJESEN

Ujesen sazrijeva mnogo voća i povrća.

Povrće se bere u vrtovima.

Listovi, korijen, plodovi ili

sjemenke biljaka upotrebljavaju

se za prehranu ljudi i životinja.

U vinogradu se bere grožđa, a u voćnjaku voće. Na oranicama se ubiru žitarice,

kukuruz, krumpir, repa… Sve to rade poljoprivrednici.

Voće i povrće može se spremiti za zimu. To se zove zimnica.

Sprema se u hladniji prostor, kuha se, kiseli, suši, zamrzava. Tada može dulje

stajati da se ne pokvari.

Od voća se prave sokovi, pekmezi i džemovi. Povrće se može kiseliti.

MLADE VOĆKE NAJBOLJE

JE POSADITI UJESEN!

VAĐENJE KRUMPIRA

ZIMNICA

BRANJE JABUKA BERBA GROŽĐA


30JESEN

Ujesen se obilježavaju Dani zahvalnosti za plodove zemlje.

Zemlju moramo čuvati od onečišćenja. Moramo čuvati tlo, vode, zrak.

Moramo paziti i na biljni i na životinjski svijet.

Moramo gasiti svjetlo kad nam ne treba. Moramo stišati zvukove.

Ujesen obilježavamo Dane kruha, Dan jabuka, Dječji tjedan, a u našoj domovini i Dan neovisnosti. Sve su to blagdani.

UJESEN JE I MOJ DAN.

ZNAŠ LI KOJI?

Sovama jako smeta buka.Vuk bježi pred farovima automobila.


31 JESEN

✏

✏

Zaokruži koje voće dozrijeva u tvojem zavičaju ujesen.

Spoji crtom povrće s dijelom biljke koji se upotrebljava

za prehranu.

1.

2.

SMOKVE MRKVA TREŠNJE ŠLJIVE

BRESKVE JABUKE DUNJE

KRUŠKE BUNDEVE GROŽĐE MANDARINE

PLOD KORIJEN LIST SJEMENKA

Oboji žitarice. 🖌3.


32JESEN

Kojeg datuma slavimo Dan neovisnosti?

Kako se zove himna Republike Hrvatske?

5.

6.

7.

JA VOLIM BRATI SVJEŽE VOĆE IZ VOĆNJAKA. VOĆARI SE

POSLIJE LJUTE NA MENE.KAŽU DA SAM ŠTETOČINJA.

OBJASNI MI ZAŠTO.

✏

✏

✏

✏U koje godišnje doba obilježavamo Dane kruha i Dane

zahvalnosti za plodove zemlje? Što misliš zašto? 4.

Uz Dječji tjedan možeš biti:

• kuhar-istraživač: saznaj kakve juhe mogu biti

• istraživač mirisa: popiši mirisno voća i povrća

• istraživač boja: razvrstaj voće i povrće prema bojama

• slikar: uoči nijanse iste boje, slikaj povrće i voće

• kuhar: pripremi nešto tekuće od voća ili povrća.


33 JA U ŠKOLIJESEN

TEMPERATURA U MOJEM ZAVIČAJU PITANJE: Kako se mijenja temperatura u mojem zavičaju tijekom godine? ISTRAŽIVANJE: Očitavat ćeš temperaturu na termometru jedanput tjedno i zapisivati u

tablicu. Na temelju prikupljenih podataka izračunat ćeš prosječnu mjesečnu temperaturu i prikazati je na grafikonu.

POSTUPAK:1) Naučite očitavati temperaturu s termometra.2) Uz pomoć kućnog majstora postavite termometar s vanjske strane prozora vaše učionice.3) Podijelite se u pet skupina. Svaka skupina očitavat će temperaturu uvijek istog dana u

tjednu. Nastojte da u svakom mjesecu imate četiri očitanja.4) Svaki će učenik očitanu temperaturu upisati u sljedeću tablicu.5) Ako je dan za očitavanje neradni, očitajte temperaturu kod kuće i zapišite.

RUJAN

1.

2.

3.

4.

ZBROJ

PROSJEK

6) Kad upišeš 4 temperature za jedan mjesec, zbroji ih. Kad naučiš dijeliti, taj zbroj podijeli s 4. (Ako zbroj nije djeljiv s 4, uzmi prvi manji broj koji je djeljiv.) To je prosječna temperatura. Upiši je u polje u posljednjem retku.

7) Za svaki mjesec oboji pravokutnik odgovarajuće visine u sljedećem grafikonu.

20

15

10

5

0

25

30

RUJAN LISTOPAD

temperatura (°C)

mjesec

PROJEKT👍


34ŽIVOT U ZAJEDNICI

Tvoji majka i otac su tvoji roditelji. Ti si njihova kći ili sin.

JA U OBITELJI

Roditelji i djeca članovi su uže obitelji. Članovi obitelji međusobno se poštuju,

pomažu i vole. Kad se razbole ili imaju probleme, brinu se jedni o drugima.

Zajednički izvršavaju svoje dužnosti i poštuju prava da bi im u domu bilo ugodno.


35 ŽIVOT U ZAJEDNICI

Šira obitelj su roditelji naše majke i oca. To su bake i djedovi.

1.

2.

Dopuni rečenice:

Nacrtaj kako ti pomažeš u svojoj obitelji. 🖌

✏Roditelji su ___________ i ___________.

Ti si svojim roditeljima ____________. (kći / sin)

Užu obitelj čine ____________________ i __________________.



3. Tko su članovi šire obitelj? Oboji. 🎨

BAKA

BRATMAMA

TATA JA

DJEDPRIJATELJ

SESTRA

4. Dovrši rečenice. ✏Mamina mama je meni _______________.

Moja je mama njoj _______________.

Tatin tata je meni _______________.

Tata je njemu _______________.

Ja sam baki i djedu _______________.

Ti si baki i djedu unuk ili unuka.

Pomaži starijim članovima svoje uže i šire obitelji.



5.Na slici je obiteljko stablo. Napiši imena svojih baka i

djedova u gornja polja, imena roditelja u srednji red, a

svoje ime u donji red.🖌

JA VOLIM BAKU I DJEDA.

I ONI VOLE MENE.



S MOJOM RODBINOM

Njihova djeca tvoji su bratići i sestrične.

Braća i sestre naših roditelja i njihova djeca naša

su rodbina. Sa svojim obiteljima oni se okupljaju

na različitim obiteljskim događajima.

U veselju i tuzi, obitelj je zajedno.

Mamin brat

tvoj je ujak.Mamina i tatina sestra

tvoja je teta.

Tatin brat

tvoj je stric.

STRIC IMA ŽENU: STRINU.TETA IMA MUŽA: TETKA.UJAK IMA ŽENU: UJNU.



✏

✏

Tko je tko u rodbini? Spoji crtama.

naziv događaja

Koga imaš od rodbine? Napiši i njihova imena.

Nacrtaj susret sa svojom rodbinom. Koja je to prigoda?

1.

2.

3.

STRIC

mamin brat

TETA

mamina ili tatina sestra

BRATIĆI, SESTRIČNE

tatin brat

UJAK

njihova djeca

🖌TKO JE

NAJMLAĐI U TVOJOJ

RODBINI?


40VRIJEME

Ura je sprava za mjerenje vremena. Na uri su brojeve, mala i velika kazaljka.

Velika kazaljka pokazuje minute, a mala kazaljka pokazuje sate.

Jedinice za mjerenje vremena jesu:

► sekunda

► minuta = 60 sekundi

► sat = 60 minuta

Jedinice za mjerenje vremena imaju svoje oznake:

sekunda – s, minuta – min, sat – h.

MJERIMO VRIJEME

Ljudi mjere vrijeme. Za to im služe ure: ručne, zidne, džepne, budilice i druge.


41 VRIJEME

Za 60 sekundi velika se kazaljka

pomakne za jednu crticu –

– prošla je jedna minuta.

Kad velika kazaljka obiđe cijeli krug,

(svih 60 crtica) prošlo je 60 minuta.

Za to vrijeme mala se kazaljka pomakne

za od broja do broja – prošao je jedan

sat.

Postoje i digitalne ure. Na njima su

brojem prikazani sati (lijevo) i minute

(desno). Odvojeni su dvjema točkama

(:).

Ure popravljaju urari.

urar


42VRIJEME

Dopiši.1. ✏

✏Koliko sati pokazuju ove ure? Napiši ispod njih.2.

3.

Velika kazaljka pokazuje ____________.

Mala kazaljka pokazuje _____________.

Jedna minuta traje _____ sekundi.

Jedan sat traje _____ minuta.

Koliko sati sad pokazuje ova ura?

______ sati ______ minuta

🖌Na uru napiši brojeve.

Istraži u koliko si se sati rodila/rodio pa nacrtaj kazaljke

koje pokazuju to vrijeme.

12


43 VRIJEME

✏

Nacrtaj kazaljke koje pokazuju navedeno vrijeme.

Kako se mjeri vrijeme pjaščanim satom? Istraži.

Izradi svoj pješčani sat.

Koliko je sati? Napiši na crtu onako kako pokazuje

digitalna ura.

2 sata i 30 minuta 4 h i 30 min 7 sati i 30 minuta 9 h i 30 min 11 sati i 30 minuta

5.

4.

6.

🖌

✏Pogledaj koliko je sati na crvenoj uri. Koliko je vremena

prošlo otada do vremena koje pokazuju plave ure?

Napiši na crte.7.

🔦

15 : 05

10 minuta


44VRIJEME

SNALAŽENJE U DANU

Dok mala kazaljka na uri dvaput prebriše cijeli krug prošao je jedan dan – 24 sata.

1 dan = 24 sata

Jedan dan je vrijeme za koje se Zemlja okrene sama oko sebe.

Sunce osvjetljava Zemlju. Ali samo onu njezinu stranu koja je okrenuta Suncu.

Zato tijekom dana imamo svijetli dio, koji zovemo dan i tamni dio koji zovemo noć.

DIJELOVI DANA

Podne je sredina dana. U ponoć počinje novi dan.

Sunce obasjava jedan dio Zemlje.Tamo je dan.Na neosvjetljenom dijelu tada je noć.

noć

zora

jutro

prijepodne

podne

poslijepodne

suton

večer

noć

ponoć


45 VRIJEME

Kako ti provodiš dan? Nacrtaj ili napiši.2.

Oboji dijelove dana: noć plavom, a dan žutom

bojom.1.

🖌

🎨

ZAŠTO

SE KAŽE: PO

JUTRU SE DAN

POZNAJE?

JUTRO PRIJEPODNE

POSLIJEPODNE VEČER


46VRIJEME

✏Dopiši.3.

Dan traje ____________ sata.

✏

Na ure nacrtaj kazaljke tako da pokazuju točno

vrijeme:4. 🖌

Koliko je vremena prošlo? Napiši ispod slika.

Narančasti sat pokazuje vrijeme prije podneva,

a plavi vrijeme poslije podneva.

5.

U 8 sati počinje

nastava u školi.

U 12 sati i 15

minuta izlazim iz

škole.

Ručam u 14 sati i

45 minuta.

Spremam se na

spavanje u 20 sati

i 30 minuta.


47 VRIJEME

KOJI JE SADA MJESEC

Jedinice za mjerenje vremena: tjedan = 7 dana

mjesec = 28, 29, 30 ili 31 dan

godina = 12 mjeseci

U tjednu je 7 dana.

Najmanje četiri tjedna čine 1 mjesec.

Dvanaest mjeseci čine 1 godinu.

Mjeseci imaju imena i redoslijed.

1. mjesec – SIJEČANJ 2. mjesec – VELJAČA 3. mjesec – OŽUJAK

4. mjesec – TRAVANJ 5. mjesec – SVIBANJ 6. mjesec – LIPANJ

7. mjesec – SRPANJ 8. mjesec – KOLOVOZ 9. mjesec – RUJAN

10. mjesec – LISTOPAD 11. mjesec – STUDENI 12. mjesec – PROSINAC

Raspitaj se zašto se mjeseci baš tako zovu.


48VRIJEME

Mjeseci imaju različit broj dana.

Godina ima 365 dana. Popis dana, tjedana i mjeseci naziva se kalendar.

U njemu su posebno označeni neradni dani: nedjelje, blagdani i praznici.

Redni broj dana, mjeseca i godine jest nadnevak ili datum.

5. 12. 2019.

3131

3131 31

313130303030

28

siječ

anj

kolo

voz

ožuj

ak

listo

pad

svib

anj

pros

inac

srpa

nj

velja

ča

ruja

n

trav

anj

stud

eni

lipan

j

lijeva ruka desna ruka

KALENDAR ZA 2020. GODINU

SIJEČANJPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31

VELJAČAPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 23 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29

OŽUJAKPON UTO SRI ČET PET SUB NED

12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930 31

TRAVANJPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30

SVIBANJPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

LIPANJPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30

SRPANJPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31

KOLOVOZPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 23 4 5 6 7 8 910 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 3031

RUJANPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30

LISTOPADPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 2 3 45 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31

STUDENIPON UTO SRI ČET PET SUB NED

12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 1516 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930

PROSINACPON UTO SRI ČET PET SUB NED

1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31


49 VRIJEME

Poveži broj dana s vremenskim razdobljem.

Napiši ime mjeseca ili njegov redni broj. U kvadratić napiši

broj dana u mjesecu. Napiši godišnja doba u vagone uz

datume kad počinju.

Napiši današnji datum.

1.

2.

3.

✏

✏

✏

TJEDAN MJESEC GODINA

29 365 7 30 28 31 366

SIJEČANJ

SRPANJ

LISTOPAD

VELJAČA

KOLOVOZ

STUDENI

21. 3.

21. 6.

23. 9. 21. 12.12.

4.3.

6.

9.

1.

5.

3131

NAUČI SE SLUŽITI KALENDAROM.

GODINA


50VRIJEME

4. ✏

Redni

broj

Naziv

mjesecaObilježje

Redni

broj

Naziv

mjesecaObilježje

1. SIJEČANJ 6. LIPANJ

Napiši redni broji mjeseca ili njegov naziv.

Nacrtaj jelku u mjesecu u kojem slavimo Božić,

a jaje u mjesecu u kojem slavimo Uskrs.

Zaokruži plavom bojom najkraći mjesec u godini.

Nacrtaj sunce u mjesecu kada završava nastava.

Obilježja ostalih mjeseci potraži u prilogu i zalijepi.


51 ZIMA

STIGLA ZIMA

Zima je hladno godišnje doba. Počinje 21. prosinca, završava 21. ožujka.

Prvoga dana zime najdulja je noć, a najkraći dan.

U prirodi su velike vremenske promjene. Temperature su niske. Odijevamo deblju odjeću i obuvamo čvrstu obuću.

Često pada kiša i snijeg. Ponekad se pomiješaju pa nastane susnježica.

Na vodenim površinama stvara se led.

U zavičaju uz more zima je toplija. Rijetko pada snijeg. Često puše hladan vjetar.

-crtež dječaka i djevojčice

u kaputu i čizmama i

skafanderu i bucama

Vjetar diže valove na moruZeleđeno jezero

POGLEDAJ KROZ PROZOR. KAKVO JE VRIJEME DANAS?


52ZIMA

1.

2. Kakvo je vrijeme zimi? Poveži sliku i riječ.

Napiši datume. ✏

✏

POČETAK ZIME ZAVRŠETAK ZIME

MENE ŠTITI BUNDA,

A TEBE?

KIŠA

SNIJEG

LED

MAGLA

VJETAR


53 ZIMA

ZIMSKI BLAGDANI I OBIČAJI

Prosinac obiluje blagdanima. Oni su nas podsjećaju na običaje. Običaje

njegujemo u obitelji. Zajednički se pripremamo i veselimo.

Stara godina je 31. prosinca, a Nova godina 1. siječnja.

Božić i Novu godinu čestitamo

napisanim čestitkama i usmeno:

Čestit Božić i sretna Nova godina!

1. ✏Istraži koji se običaji obilježavaju u tvojem mjestu u

prosincu. Istraži kako su ih članovi tvoje obitelji nekada

obilježavali. Izradite razrednu lentu vremena i upišite

rezultate svojih istraživanja za mjesec prosinac.


54ZIMA

Radimo adventski vjenčić.

Čestitamo Božić i Novu

godinu rodbini i prijateljima.

Kitimo jelku sjajnim

ukrasima.

Sadimo pšenicu.

2.

3.

Oboji istom bojom blagdan i datum kad se obilježava.

Crvenom bojom oboji tebi najdraži blagdan.

Spoji slike i rečenice koje ih opisuju.

✏

✏

Sveti Nikola 24. 12.

Badnjak 1. 1.

Božić 6. 12.

Nova godina 25. 12.

Sretan

Božić


55 ZIMA

4.

5.

Kako se u tvojem domu pripremate za Božić?

Dovrši i oboji crtež.

✏

✏

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA

GODINA!


56ZIMA

ZIMA MEĐU BILJKAMA I ŽIVOTINJAMA

Listopadno drveće zimi je golo.

Zimzeleno drveće zimi je zeleno.

Priroda miruje. Pokriva je snježni pokrivač.

Neke životinje isto miruju. Vjeverica, žaba, jazavac, medvjed spavaju zimski san.

Srne, zečevi i ptice stanarice teško traže hranu. Pomažu im ljudi.

Lovci nose hranu životinjama u šumi.

PSST – JA PONEKAD ZIMI

IZAĐEM IZ BRLOGA TRAŽITI HRANU!


57 ZIMA

✏Zaokruži slovo ispred točne tvrdnje.1.

✏ Kako životinje žive zimi? Spoji crtom. 2.

a) Listopadno drveće zimi ima lišće.

b) Listopadno drveće zimi nema lišće.

c) Zimzeleno drveće nije zeleno i zimi.

d) Zimzeleno drveće zeleno je i zimi.

e) Sve životinje u šumi ne spavaju zimski san.

f) Sve životinje u šumi spavaju zimski san.

LJUDI IM POMAŽU. SPAVAJU ZIMSKI SAN.


58ZIMA

Tko nosi hranu životinjama u šumu?

Životinje na slikama teško nalaze hranu zimi. Pomozi

zecu i vrapcu da se najedu.

3.

5.

4.

✏

✏

✏

JA SAM SE

DOBRO NAJEO

JOŠ UJESEN!

TVRDA

MEKANA

PROZIRNA

GUSTA

RIJETKA

Možda i ti namjeravaš jesti mrkvu. Zaokruži njezina

svojstva. Kakva je tebi ukusnija: svježa ili kuhana?

Pripremi uz pomoć odrasle osobe neko jelo s mrkvom.

Ispričaj pred razrednim odjelom postupak i opiši okus

pripremljenog jela.


59 ZIMA

Ljudi zimi griju svoje domove. Tijelu je potrebno više energije u hladnim danimaa.

Zimske službe čiste prometnice od leda i snijega. Ljudi čiste snijeg ispred kuća.

Kretanje zimi može biti puno opasnosti. U nekim krajevima pada kiša, pušu

hladni vjetrovi i česte su magle.

Kretanje zimi može biti i veoma zabavno. Ljudi uživaju u zimskim sportovima:

skijanju, sanjkanju, klizanju i drugima.

ZNAŠ LI

ZAŠTO NEKE

KUĆE IMAJU KOSE

KROVOVE?

LJUDI ZIMI


60ZIMA

✏

✏

Kako se zimi grijete u tvojem domu?

Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Kojim zimskim sportom se bave Nina, Maksim, Petra i

Jan? Spoji djecu i sportsku opremu.

1.

3.

Čime se čisti snijeg? Zapiši ispod slike. 2.

a) peć na drva

b) centralno grijanje

✏

c) električne grijalice

d) klima uređaj

Ja imam

sanjke.

Imam nove

skije!

Moje klizaljke

su najbrže!

Moram očistiti

dasku.


61 ZDRAVLJE

JA

Razlikujemo dječake i djevojčice.

► Djeca muškog spola odrasti će i postati muškarci.

► Djeca ženskog spola odrasti će i postati žene.

-crtež djevojčice i žene -dječaka i muškarca-

(odjeveni)


62ZDRAVLJE

Svi su ljudi jednako vrijedni bez obzira na spol.

Ljudsko tijelo sastoji se od glavnih dijelova tijela: glave, trupa i udova.

Tijelo se sastoji od organa. Prekriveno je kožom.

Tijelo je zdravo ako su zdravi svi organi.

Neki ljudi imaju posebne potrebe. Ponekad se takvi rode ili obole ili nastradaju

u nesreći. Nerijetko im mi možemo pomoći.

glava

trup

ruke

noge


63 ZDRAVLJE

Dopuni rečenice riječima: JEDNAKO, MUŠKARCE, ŽENE.1.

Kojeg si ti spola? Zaokruži.

Na slici su djevojčica i dječak. Označi glavne dijelove

njihova tijela: glavu, ruke, noge i trup.

Nacrtaj im oči, usta, nos, uši i kosu. Nacrtaj i odjeću.

2.

3.

✏

✏

✏

Djevojčice će odrasti u _________________.

Dječaci će odrasti u _________________.

Svi su ljudi _________________ vrijedni bez obzira na spol.

MUŠKOG ŽENSKOG

Raspravite koje su sličnosti, a koje razlike između djevojčica i dječaka.


64ZDRAVLJE

JA I ZDRAVLJE

Zdravlje moramo čuvati.

Umivanje, pranje ruku, tuširanje, pranje zubiju, češljanje i rezanje noktiju jest

održavanje osobne čistoće. Bez čistoće nema ni zdravlja.

Uredni i čisti dolazimo u školu. Odijevamo se i obuvamo u skladu s vremenom

i godišnjim dobima.

I tvoj okoliš mora biti uredan. Pazi na urednost radnog prostora u školi i kod kuće.

Pazi na urednost svojeg kućnog ljubimca. Za njega si ti odgovorna/odgovoran.

Boravkom na svježem zraku i bavljenjem sportom održavamo svoje zdravlje,

ali se moramo čuvati sunca.

Planinari borave na svježem zraku Naočalima štitimo oči


65 ZDRAVLJE

Moramo paziti i na pravilno držanje tijela dok hodamo, dok sjedimo. Posebno

tijekom rada na računalima.

Redovito treba pregledavati zube kod stomatologa. Redovito se treba cijepiti

kako bi spriječilo dobivanje bolesti.

Kad smo bolestni ostajemo kod kuće da se ne zaraze ostali.

Zdravlje čuvamo i pravilnom izmjenom rada i odmora. Djeca koja rastu trebaju

najmanje 8 sati sna.

STAVI

RUKU NA USTA

KADA KIŠEŠ I

KAŠLJEŠ!

Igra u prirodi


66ZDRAVLJE

Zdravlje čuvamo i pravilnom prehranom. Prehrana mora biti raznolika.

Raspoređena je u pet obroka dnevno.

DORUČAK UŽINA

RUČAK UŽINA

VEČERA

Raznolika prehrana sastoji se od različitih namirnica.

Namirnice moraju biti zdrave, čiste i pravilno pripremljene.

Kuhari znaju pravilno pripremiti jelo.

Prehranom tijelo dobiva energiju koja mu je potrebna za rast i razvoj.

Pojedi bar jedan obrok voća na dan.

Obavezno jedi prije škole. Za vrijeme nastave moraš jesti.

Pojedi povrće za ručak.

JEDI VOĆE

I POVRĆE IZ SVOJEG

ZAVIČAJA!

Operi zube nakon večere.


67 ZDRAVLJE

Poslije kojih radnja moramo prati ruke? Ukratko opiši

slike koje to prikazuju.


Dopuni.

1.

2.

3.

✏

✏

✏

Zdravlje ne moramo čuvati. DA NE

Higijenskim navikama održavamo čistoću tijela. DA NE

Ruke moramo prati više puta dnevno. DA NE

Svaki dan idemo zubaru. DA NE

Prvi jutarnji obrok jest ___________________.

Što ti doručkuješ? _________________________________________________

________________________________________________________________

Zašto moramo doručkovati? ________________________________________


68ZDRAVLJE

Složi po redu prema dobu dana:

užina, večera, doručak, ručak, užina6.

Koju hranu jedemo za ručak? Zaokruži..4.

Zaokruži slovo ispred odgovora koji je za tebe ispravan.

Razgovarajte u školi o vašim odgovorima.5. ✏

✏

✏

Za večeru volim jesti:

a) jogurt

b) meso i krumpir

c) pahuljice i mlijeko

d) sendvič

Za užinu često pojedem:

a) voće

b) grickalice

c) čokoladu

d) kolače

Svaki dan pojedem:

a) 10 obroka

b) 12 obroka

c) 5 obroka

d) 3 obroka

JUTRO ____________________

PRIJEPODNE ____________________

PODNE ____________________

POSLIJEPODNE ____________________

VEČER ____________________


69 ZDRAVLJE

MOJE TJELESNE AKTIVNOSTI PITANJE: Mogu li se pridržavati plana? Koje su posljedice redovitih tjelesnih aktivnosti? ISTRAŽIVANJE: Planiraj svoje tjelesne aktivnosti: igru u prirodi, vožnju biciklom, igre na

igralištu s prijateljima, pješačenje, trčanje… Zapiši što je od planiranog ostvareno. POSTUPAK:

1) Promotri predloženu tablicu. Nadopuni prvi stupac aktivnostima kojima se uobičajeno baviš.

2) Predvidi kojim ćeš se danima u sljedećm tjednu baviti napisanim aktivnostima i koliko sati. To vrijeme upiši u stupac P (PLANIRANO).

3) U tjednu u kojem provodiš projekt, na kraju svakog dana zapiši u stupcu (O) OSTVARENO stvarno vrijeme koje si provela/proveo u određenoj aktivnosti.

4) Na kraju tjedana usporedi PLANIRANO i OSTVARENO. Ima li odstupanja? Zašto? Što se može popraviti? Uzmi ta razmatanja u obzir kod planiranja sljedećeg tjedna.

5) Provodi aktivnosti kao i prethodni tjedan. Na kraju tjedna usporedi uspješnost ovoga i prethodnog tjedna.

6) Razgovarajte o rezultatima istraživanja na satu razrednika. Savjetujte jedni drugima kako biti uspješniji.

PON. UTO. SRI. ČET. PET. PON. UTO. SRI. ČET. PET.

P O P O P O P O P O P O P O P O P O P Oigra u

prirodivožnja

biciklomigra na

igralištu

pješače nje

trčanje

ZBROJ

ZAKLJUČAK

– Kako se osjećaš nakon vježbanja, sporta, šetnje, igre u vanjskom prostoru? Zaokruži odgovor.

DOBRO LOŠE ISTO ODLIČNO POSTUPAK:

– Ispričaj zbog čega je za tebe u razvoju važna tjelesna aktivnost.

– Raspravi što je zdravije: kretati se i vježbati ili dugo igrati igrice na računalu.

PROJEKT👍


70ZDRAVLJE

NAMIRNICE BILJNOG PODRIJETLA

NAMIRNICE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

VOĆE ŽITARICEPOVRĆE

MESO I MESNE

PRERAĐEVINERIBA I PROIZVODI

OD RIBE

JAJA, MLIJEKO I

MLIJEČNI PROIZVODI

DODATNI ZADATCI👍

NAMIRNICE BILJNOG PODRIJETLA NAMIRNICE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Namirnice mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla.

Često jedi svježe oprano voće i povrće.

Jedi mliječne proizvode. Kosti će ti biti jače.

Manje jedi: slatkiše, grickalice, jako slanu,

slatku i masnu hranu.

Nacrtaj nekoliko namirnica biljnog i životinjskog podrijetla.



Naša je domovina bogata prirodnim oblicima:

◆ uzvisinama i udolinama

◆ vodama tekućicama, stajaćicama i morem.

U prirodi ima mnogo vode. Vode koje teku zovu se tekućice.

Mjesto na kojem voda izvire iz zemlje zove se izvor.

OKO NAS

Uzvisine: brdo i u pozadini planina Klek

Potok je manja tekućica, a rijeka veća voda tekućica.

Ušće je mjesto gdje potok utječe u rijeku ili rijeka u more.

Rijeke teku svojim koritom. Imaju svoj tok od izvora do ušća.

rijeka

potok

izvor

more

ušće

ušće



Za vode koje ne teku kažemo da stoje. To su vode stajaćice.

Vode stajaćice jesu: lokve, bare, močvara i jezera.

More je velika vodena površina. U moru ima soli. More je voda slanog okusa.

Sve vode moramo čuvati od onečišćenja.

POGODITE GDJE SE JA

KUPAM.

Močvara: Lonjsko polje Modro jezero kod Imotskog

Jadransko more

S lijeve i desne strane rijeke nalazi se obala.

lijeva obala

korito rijekedesna obala



MOJE MJESTOKreni u istraživanje svojeg kraja. Uoči prirodne oblike i objekte te ustanove u

zavičaju. Možeš ih i fotografirati.

POSTUPAK:

1. Uzmi veliki papir.

U sredini napiši ime svojeg mjesta.

Oko imena nacrtaj ustanove koje se nalaze u tvojem mjestu.

Ne zaboravi svoj dom i školu. Oboji.

2. Raspitaj se i zapiši koja se brda ili planine nalaze u blizini tvojeg mjesta.

Nacrtaj ih i oboji zelenom i smeđom bojom.

______________________________________________________________

3. Istraži koje se vode nalaze u tvojem zavičaju, saznaj njihova imena, zapiši ih.

Nacrtaj ih. Pazi kojom ćeš ih bojom obojati.

______________________________________________________________

4. Kroz tvoje mjesto vjerojatno prolazi cesta ili pruga. Nacrtaj ih crnom bojom.

Napiši prema kojim gradovima vode te prometnice.

______________________________________________________________

5. Raspitaj se o spomenicima u svom mjestu. Nacrtaj ih ili fotografiraj pa zalijepi

fotografiju. Napiši koji su to spomenici.

______________________________________________________________

6. Istraži postoje li neke prirodne ljepote po kojima je tvoj zavičaj poznat. Napiši

koje su to ljepote i nacrtaj ih.

______________________________________________________________

7. Predstavi svoj rad učenicima u razrednom odjelu. Neka svi budu PONOSNI

na svoj dio zavičaja u našoj domovini.

PROJEKT👍



MOJE MJESTO NEKAD I SADPodijelite se u skupine. Istraživat ćete prošlost svojeg zavičaja. Svaka će skupina

dobiti temu koji treba istražiti.

Prijedlozi:

• DJETINJSTVO

• PROMETNA SREDSTVA

• IGRAČKE

• ODJEĆA I OBUĆA

• KUĆE – STANOVANJE

• IGRE

• PREHRANA – JELA

• ŠKOLA – PRAVILA

Zamolite za pomoć knjižničarku/knjižničara u školskoj ili gradskoj knjižnici da

vas upute na izvor informacija: knjige i internetske adrese. Zapišite otkuda

uzimate sadržaje i imena autora tekstova kojima se služite.

Razgovarajte sa svojim ukućanima o temi koju obrađujete, posebno sa starijim

ljudima koji se sjećaju kako je bilo nekada. Obiđite starije ljude u susjedstvu i

pitajte ih kako su oni živjeli. Zapišite i njihova imena. Oni su vaši kazivači.

Kada sve sakupite, napravite kratak pregled najvažnijih vaših otkrića. Prikažite

to plakatom ili računalnom prezentacijom.

Predstavite svoje istraživanje razrednom odjelu.

PROJEKT👍



SNALAZIM SE

Ljudi žive u naseljima. Naselja mogu biti veća (gradovi) ili manja (sela).

U naseljima su zgrade i kuće smještene u ulice. Ulice imaju svoje nazive. Zgrade

i kuće imaju kućne brojeve.

Naziv ulice i kućni broj čini adresu.

Na putu od svojeg doma do škole možeš upoznati svoje mjesto.

U mjestu se krećeš prometnicama kako bi došao do svojeg cilja.

Upoznaješ različite objekte i ustanove.

Naselje: grad Senj



Nekada se živjelo drukčije. O tome možemo naučiti iz knjiga u knjižnicama,

na izložbama u galerijama, iz starih predmeta u muzejima. Knjižnice, galerije,

muzeji jesu kulturne ustanove.

U kulturnim ustanovama odvijaju se kulturni događaji (predstave, koncerti, izložbe, predavanja i drugo). Na tim događajima naučimo nešto novo na

drukčiji i zabavan način. Na tim se mjestima ponašamo tiho, pristojno i kulturno.

Primjereno smo odjeveni.

Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu



U tvojem mjestu sigurno postoje i obrazovne ustanove: jaslice, dječji vrtići,

osnovne škole, srednje škole i fakulteti. Tamo se polaznici obrazuju i uče.

Postoje i zdravstvene ustanove kraj kojih prolaziš: ambulanta, dom zdravlja,

bolnica, stomatološka ordinacija i ljekarna. U njima rade zdravstveni djelatnici. Oni nam pomažu u brizi za zdravlje.

U slučaju nesreće ili hitne pomoći zovemo 194 ili 112.

U većim mjestima nalaze se i vjerski objekti, igrališta i parkovi. To su

javne površine. Na javnim površina postavljaju se i spomenici osobama ili

događajima iz naše prošlosti.

Javne površine moramo čuvati i na njima se primjereno ponašati.

Potraži uz pomoć učitelja fotografije i karte vašeg mjesta na internetu.

Klinička bolnica Dubrava u Zagrebu

Spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu



✏

✏

✏

✏

Na crte dopiši riječi: ADRESU, KUĆNE BROJEVE, NAZIV.

Znaš li svoju adresu? Napiši je na razglednicu.

Napiši ime svog mjesta.

Prolaze li kroz tvoje mjesto neke prometnice? Koje?

Istraži kako se zovu i kuda idu.

1.

2.

3.

4.

U naseljima kuće imaju ____________ ______________.

Svaka ulica ima _______________.

Naziv ulice i kućni broj čine ___________________.



Nacrtaj svoje mjesto i u njemu: školu, crkvu, park,

ambulantu, kino, spomenik ili neki drugi objekti koji se

nalaze u ulicama.

5. 🖌

✏Imali li u tvojem mjestu koji spomenik? Kome ili čemu

u čast je podignut?

Istraži koji se kulturni događaji odvijaju u tvojem mjestu

ili bližoj okolici. Donesi fotografiju ili nacrtaj crtež.

6.

7. 🔦



✏Kako se moramo ponašati na javnim površinama? Napiši

poruku dječacima koji se ne ponašaju dolično.

Predstavi svoje mjesto. Nacrtaj reklamu.

8.

9.

10. 🖌

Pronađite način na koji bi mogli prikazati svoje mjesto

u pješčaniku, pomoću upotrijebljenih kutijica, drvenih

ili plastičnih kocaka, plastelina ili kako želiš.

Igrajte se kretanja od kuće do škole. Ne zaboravite

prometna pravila.

🛠



STANUJEM U...Ljudi mogu živjeti u stanu. Stan može biti u kući ili u stambenoj zgradi.

Ugodno je stanovati kad se svi

ukućani ponašaju pristojno i

pridržavaju se kućnog reda.

STANARI SE

PRIDRŽAVAJU

KUĆNOG REDA.

KUĆNI RED

Održavaj red na dvorištu i parkiralištu!

Ne stvaraj buku!

Čisti za svojim kućnim ljubimcem!

Poštuj tuđi prostor!

Pozdravi susjede!

Ne crtaj i ne šaraj po zidovima i predmetima!

Ne bacaj smeće kroz prozor!



✏

✏

✏

Dopiši.

Precrtaj slova ispred pravila koja ne ulaze u kućni red.

Razgovarajte o zajedničkim prostorijama u zgradama.

Podcrtaj točne tvrdnje.

1.

2.

3.

Ja živim u ________________________. (kući, zgradi)

Uz moju ________________________ (kuću, zgradu) nalazi se

________________________. (vrt, park)

Tu provodim svoje slobodno vrijeme. (Opiši kako.)

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

a) Sve susjede uvijek pozdravljamo.

b) Prometnicu ispred zgrade prelazimo preko zebre.

c) Otpad odlažemo u predviđene spremnike.

• U zajedničke prostorije jedne stambene zgrade ubrajamo:

TAVAN PARKIRALIŠTE KUHINJA PODRUM STUBIŠTE

• Zajedničkim prostorijama ravnopravno se koriste

SVI STANARI SAMO PREDSTAVNIK STANARA SAMO STANARI S 1. KATA

• U zajedničkim prostorijama pravila kućnog reda

VRIJEDE NE VRIJEDE



✏Spoji predmete s prostorijom.4.



KUĆANSKI UREĐAJI

Kućanske uređaje većinom pokreće električna energija. Neki rabe i plin i

vodu. Djeca se kućanskim uređajima služe uz pomoć odraslih.

Kućanski uređaji pomažu da lakše i brže obavimo kućanske poslove.

perilica rublja štednjak perilica posuđa hladnjak

usisavač sušilo za kosumikser grijač na vodu

glačalo grijalicaventilator

Uređaje moramo isključiti kad ih ne upotrebljavamo. Ne smijemo žice dirati

mokrim rukama. Kroz žice prolazi električna energija. Neki nas aparati griju, a

neki hlade.



Neispravne aparate odlažemo u poseban otpad. Odvozom i recikliranjem toga

otpada bave se za to registrirana poduzeća.

Iskorištene baterije iz naših aparata odlažemo u posebne spremnike.

Neki kućanski uređaji služe za učenje i zabavu.

televizor računalo

Kad se više ne koristiš uređajem, pravilno ga ugasi.

Vodu, plin i električnu energiju treba štedjeti.

Upotrebljavaj kućanske uređaje uz pomoć odraslih.



Na računalu možeš pronaći mnoge sadržaje za svoj rad.

I ti možeš postavljati razne sadržaje: fotografije, svoje crteže ili razgovarati s

prijateljima i rodbinom u svijetu.

Ne smiješ uzimati tuđe sadržaje s interneta bez pitanja. To je nečije vlasništvo.

Na internetu se ponašaš pristojno kao i u škoii ili kod kuće.

Ako te netko smeta ili se neprimjereno prema tebi ponaša, obavijesti odrasle.

Poštuj pravila lijepog ponašanja.

Lijepa riječ sva vrata otvara!



✏

✏

Podcrtaj točnu rečenicu.

Poveži kućanski uređaj s njegovom namjenom.

Istraži kako se nekada kuhalo, pralo rublje, čuvala

hrana. Razgovarajte o tome.

Razgovarajte u razrednom odjelu kako se treba

ponašati u razgovoru mobitelom. Odglumite.

Je li sve što vidiš na internetu točno?

Ispričaj koja ti se reklama najviše sviđa i zašto.

Što misliš zašto je mnogo puta ponavljaju na televiziji?

1.

2.

3.

4.

5.

6.

S kućanskim uređajima teže obavljamo kućanske poslove.

Kućanski uređaji olakšavaju nam kućanske poslove.

💬

💬

🔦Izradite plakat o tome kako se nekada živjelo u

vašem kraju. Pitaj starije kako su živjeli bez električne

energije.🖼

hladnjak usisava prašinu

zamrzivač čuva hranu od kvarenja

štednjak prži kruh

usisivač čuva zamrznutu hranu

toster miješa sastojke za kolače

mikser hladi ili grije prostoriju

klima-uređaj kuha i peče hranu



KOLIKO SE SLUŽIM UREĐAJIMA PITANJE: Koliko vremena provodim uz računalo/tablet, televiziju ili mobitel

za zabavu i učenje? ISTRAŽIVANJE: Za vrijeme jednoga tjedna prati koliko vremena provodiš uz

ove uređaje. Posebno zabilježi vrijeme za učenje, a posebno za zabavu. POSTUPAK:

1) U predloženu tablicu napiši za svaki dan početak (poč.) i kraj aktivnosti u satima i minutama.

2) Izračunaj trajanje aktivnosti. Ako je to približno 1 sat, oboji kvadratić u grafikonu. Ako je to pola sata ili manje, oboji pola kvadratića. Za sljedeći dan nastavi bojanje u istom stupcu.

3) Usporedi svoj grafikom na satu razrednika s grafikonima ostalih učenika u

razrednom odjelu. Što ste uočili?

računalo/tablet televizija mobitel

učenje zabava učenje zabava učenje zabava

poč. kraj poč. kraj poč. kraj poč. kraj poč. kraj poč. kraj

PON.

UTO.

SRI.

ČET.

PET.

1

2

3

4

5trajanje (sati)

učenje zabava

računalo/tablet

učenje zabava

televizija

učenje zabava

mobitel

aktivnost

PROJEKT👍



VATRA I VATROGASCI

Vatra nam daje svjetlost i toplinu. Uz vatru se grijemo. Moramo je kontrolirati.

Ako se vatra proširi i poveća nastaje požar. Može sve uništiti. Požar ne možemo

kontrolirati.

Požar može nastati u šumi i proširiti se na kuće, vozila. Šumski požari su veliki

i opasni. Pazi kako se ponašaš u blizini šume.

Vatrogasci gase požare. Požari se gase vatrogasnim aparatom, vodom,

pijeskom.

PIJESAK



I u kući može nastati požar. Ljudska nepažnja može izazvati požar. Požar mogu

izazvati i prirodne pojave kao što je munja.

Pazi!

Šibice nisu za igru.

Ne ostavljaj upaljene svijeće, štednjak, plin.

Upozori odrasle!

1. Nazovi 193 ili 112.

2. Predstavi se: reci svoje ime i prezime.

3. Reci adresu s koje zoveš.

4. Opiši opasnost koju vidiš.

Kad uočiš požar, pozovi vatrogasce na telefonski broj 193 ili Centar za spašavanje

112.

PAZITE NA NAŠ DOM. MI SE BOJIMO

VATRE.



✏

✏

Poveži crtom početak i kraj rečenice.

Čime vatrogasci gase požar? Zaokruži.

1.

2.

3.

Koga zovemo da ugasi požar?

Vatra zahvatiti kuću, vozilo i šumu.

Požar nastaje nam daje svjetlost i toplinu.

Požar može brzo kad se vatra proširi.

✍



ZANIMANJA LJUDIOdrasli ljudi rade na različitim poslovima. Školuju se i uče kako bi mogli dobro

obavljati poslove u različitim zanimanjima.

Sva su zanimanja jednako vrijedna i važna.

Na posao treba dolaziti na vrijeme. U radu se rabe strojevi, alati i radna odjeća.

Za neka zanimanjima potrebna je i zaštitna oprema za ruke, glavu, lice, stopala.

učiteljica policajka

vojnik

stočar

liječnica

automehaničar

radnik na obradi drva

prodavačica



Za svoj posao svi primaju plaću (novac).

Novcem kupujemo proizvode i plaćamo usluge. Prodajom proizvoda i usluga

ljudi na svojem radnom mjestu zarade plaću.

Novac koji ljudi zarade treba dobro rasporediti prema troškovima života na

stanovanje, prehranu, obrazovanje…

Novac možeš i štedjeti u banci. Ušteđenim novcem možda ćeš se obrazovati,

nekuda otputovati ili nešto kupiti.

MORAM DOBRO RAZMISLITI

ZA ŠTO BIH JA UPOTRIJEBIO

NOVAC!

Žene i muškarci mogu raditi u svim zanimanjima podjednako dobro. Ljudi

svojim radom pomažu jedni drugima.

vozačica

frizerka

vozač

građevinski radnici



Na crtu napiši odgovarajući broj uz sliku zanimanja.1. ✍

Koji posao ti želiš raditi kad odrasteš?

Nacrtaj alat ili pribor koji ti treba za taj posao.2.

___ balerina

___ dimnjačar

___ knjižničar

___ konobar

___ kuhar

___ ličilac

___ liječnik

___ mesar

___ medicinaka

sestra

___ nogometaš

___ pekar

___ pjevačica

___ policajac

___ poštar

___ ratar

___ slikar

___ vatrogasac

10

11

14

13

15

12

16

17

5

6

7 89

12

3

4



✏

✏

Oboji zanimanja koja su česta u tvojem zavičaju.

Dopiši zanimanja kojima se bave tvoji roditelji i rodbina.

3.

5.

6.

7.

4.

Zaokruži slovo ispred točnih tvrdnja.

Objasni i opiši kako su povezana zanimanja u tvojem

mjestu. Ima li u tvojem mjestu zanimanja kojih nema

negdje drugdje?

Igrajte igru pantomime. Odglumite zanimanje u školi,

ali bez riječi. Tko pogodi, glumi sljedeći. Što misliš koje

je zanimanje najvažnije? Postoji li takvo zanimanje?

a) Radnici za svoj rad na poslu dobiju plaću.

b) Neki radnici moraju nositi zaštitnu opremu.

c) Na posao ne treba dolaziti na vrijeme.

RIBAR STOLAR VINAR POLJOPRIVREDNIK

ŠUMAR POMORAC MASLINAR STOČAR

✍

✍

🎨

Na svoj crtež zavičaja dodaj prodavaonice i uslužne

radnje koje se nalaze u tvojem mjestu. Uradi to maštovito

(ako se kod vas nalazi postolar nacrtaj čizmu). Pokušaj

sam smisliti simbole za ostale radnje.


96PROLJEĆE

VRIJEME U PROLJEĆE

Proljeće je toplije godišnje doba.

Počinje 21. ožujka, završava 21. lipnja.

Prvog dana proljeća dan i noć su jednako dugi.

Dani će postati dulji, a noći kraće.

Vrijeme je sve toplije. Odijevamo se sve laganije.

U proljeće se vrijeme često mijenja. Pada kiša i sije sunce. Topi se snijeg pa

rijeke nabujaju i mogu se izliti iz svog korita. Tada dolazi do poplava u nizinama.



97 PROLJEĆE

Napiši datume.

Kakvo je danas vrijeme? Napiši i nacrtaj.

Ove zime palo je puno snijega. Stiglo je proljeće. Već

danima pada kiša. Snijeg se topi. Voda teče potocima

prema rijeci. Voda je jaka i obilna.

Ljudi koji žive pored rijeke su zabrinuti. Zašto?

1.

3.

4. 🎨

✏Dopuni rečenice riječima: DULJI, JEDNAKO, KRAĆE.2.

POČETAK PROLJEĆA ZAVRŠETAK PROLJEĆA

✍

Prvog dana proljeća dan i noć su __________________dugi.

Dani će postati _____________, a noći _______________.

VRIJEME

DAN U TJEDNU

DATUM

🖌


98PROLJEĆE

PROLJEĆE MEĐU BILJKAMA I ŽIVOTINJAMA

Prvi su vjesnici proljeća proljetnice u šumi.

Listopadno drveće u proljeće dobiva hranu. Uz toplinu sunca i proljetne kiše

počinje pupati, cvjetati i listati.

U voćnjaku cvatu voćke. Na livadama niče i zeleni se mlada trava. U vinogradu

su trsovi puni pupova.

U proljeće ima mnogo promjena u prirodi. Zato kažemo da se priroda budi.


99 PROLJEĆE

ISTRAŽI TKO TO DOBRO

VIDI PRVE BIJELE I ŽUTE

PROLJETNICE? ZAŠTO?

Toplo vrijeme izmamilo je i kukce. Pčele lete oko cvijeća.

Kad ima kukaca, vratit će se i ptice selice.

Šumske životinje su se probudile. Traže hranu i imaju mlade. Sada će i mlade

životinje imati hrane za život.

Šumske životinje ne smijemo uznemiravati. Kada imaju mlade čuvaju ih i paze.

Tada su opasne za ljude.


100PROLJEĆE

Dopiši slova koja nedostaju. Dobiti ćeš vjesnike proljeća.

Kako se razvija voćka u proljeće? Napiši ispod

odgovarajuće slike: CVJETA, PUPA, LISTA.

Što se događa u proljeće?

Dopuni rečenice riječima: MLADE, LETE, TRAŽE.

Koje su se ptice selice vratile?

1.

2.

3.

4.

✍

✍

✍

✍

K__K__RI__EK V__SI__A__A

LJ__B__Č__CA J__GL__ __

Pčele_______________ oko cvijeća.

Šumske životinje su se probudile i ___________ hranu.

Životinje imaju ______________.


101 PROLJEĆE

Ja sam medvjedić. Moja mama je _____________________.

Moj tata je __________________.

Ježiću je mama __________________. Tata mu je _______________.

Pačiću je mama __________________. Tata mu je _______________.

Što si ti svojim roditeljima?___________________________________

KOJE JE OVO

GODIŠNJE DOBA?

ISPOD SNIJEGA CVIJEĆE DIŽE,

NA GRANE LIŠĆE STIŽE.

Napiši datum kad si prvi puta ove godine primijetila/

primijetio ono što je slikom prikazano.

Dovrši rečenice.

6.

5.

✍

✍


102PROLJEĆE

RAD LJUDI U PROLJEĆEU proljeće ljudi obavljaju proljetne poslove. Čiste vrtove, vinograde i voćnjake

od grančica otpalih tijekom zime.

Voćar orezuje voćke u voćnjaku. Vinogradar orezuje vinovu lozu u vinogradu.

Poslije čišćenja vrt se ore, gnoji, zemlja usitnjava, a zatim se siju sjemenke i

sade biljke. Ljudi to mogu učiniti alatom (lopatama i grabljama) ili strojevima

(traktorom).

Proljetni se radovi provode u okolici kuća i zgrada. Uređuje se okoliš.

Uređuju se cvjetnjaci u parkovima i oko kuća.


103 PROLJEĆE

U proljeće niče i prvo proljetno povrće i voće.

U proljeće ljudi putuju na izlete u prirodu. To je dobro za zdravlje.

Slavi se blagdan Uskrs. Simbol su Uskrsa obojana jaja – pisanice.

Obilježavamo Dan voda, Dan šuma, Dan planete Zemlje.


104PROLJEĆE

Kojeg se dana posebno naglašava pravo svakog čovjeka

na sigurnu i čistu vodu za piće?

1.

2.

Koje proljetne radove obavljaju ljudi na slici? Poveži. ✍

✍

mama orezuje

tata čiste

baka kopa

djeca sadi

Koji nas dan upozorava da su šume ugrožene i da se

trebaju zaštititi? Istraži kojeg se datuma se obilježava

taj dan.

Zaokruži slova ispred točnih tvdnja.

3.

4.

✍

✍Dan planeta Zemlje upozorava sve ljude na Zemlji

a) da prirodu trebamo čuvati

b) da svi stalno trebamo raditi na poboljšanju svojega okoliša

c) da je onečišćenost problem koji će se rješavati u budućnosti.


105 PROLJEĆE

1.Koje predmete možeš ponovo upotrijebiti, a koji se

mogu preraditi? Razvrstaj: staklena čaša, plastična

boca, vunena majica, novine, limenke, baterije.✍

ČUVAJMO NAŠU ZEMLJU

Čovjek svojim životom i radovima utječe na prirodu u kojoj živi.

Prirodu moramo čuvati.

Stvari koje smo upotrijebili ili više ne trebamo odbacujemo. Možda ih možemo

ponovno upotrijebiti.

Stvari koje ne možemo više upotrijebiti nazivamo otpad. Zbrinjavamo ga na za

to određenim mjestima. Moramo ga razvrstati u posebne spremnike kako bi

se mogao preraditi i ponovo upotrijebiti.

PONOVNO UPOTRIJEBI PRERADI

PAPIR BIO OTPADMETALPLASTIKASTAKLO TEKSTIL


106PROLJEĆE

Na slici je sok u staklenoj i plastičnoj boci.

Označi P što je bolje kupiti. Objasni zašto.

Istraži koje se boce mogu vratiti nakon uporabe u tebi

obližnju prodavaonicu. Zašto ljudi vraćaju boce?

U razrednom odjelu skupljajte stari papir koji ste

upotrijebili. Zajednički ga odnesite do spremnika.

2.

3.

4.

5.

✍

✍

✍

✍Reciklirajte stari papir. Uputa je u elektroničkom

udžbeniku. Dobiveni papir iskoristite za čestitku kojom

ćete uputiti poruku planetu Zemlji za njegov dan.

Otpad koji ne možemo preraditi nazivamo

smeće.

Smeće moramo posebno zbrinjavati kako

ne bismo onečistili prirodu.

Otpatke hrane također možemo ponovo

upotrijebiti, ako ih preradimo u kompost.

Kompost


107 PROLJEĆE

Otpad ne smijemo odbacivati u prirodu i na mjesta koja za to nisu predviđena.

To onečišćuje okoliš.

Zvučno onečišćenje stvara jaka

buka. Ona znatno ometa normalan

rad, a opasna je za zdravlje ljudi.

I previše svjetla ometa prirodu. Gradovi

noću svijetle tako da su vidljivi su čak

iz svemira.

To je svjetlosno onečišćenje.

Ugasi televizor ako ga ne gledaš.

Ugasi svjetlo ako ne boraviš u prostoriji.

Mješoviti komunalni otpad

treba odlagati u spremnike.

Stare automobile treba pre -

dati centru za reciklažu.

U more se ne smije ništa ba-

cati.

Prirodu onečišćujemo i bukom i svjetlom.

Vozila stvaraju jaku buku

Zagreb noću iz svemira


108LJETO

VRIJEME LJETI

Ljeto je godišnje doba.

Počinje 21. lipnja, završava 23. rujna.

Prvog je dana ljeta najdulji dan i najkraća noć

u godini. Dani će postati kraći, a noći dulje.

Sada će biti najtoplije doba u godini. Odijevat ćemo se laganije.

Ljeti je kod nas najčešće sunčano vrijeme iako su mogući kratki, topli ljetni

pljuskovi, a moguće je i nevrijeme – ljetna oluja. Tad sijevaju munje i čuju se

gromovi. Može padati i tuča.


ZAŠTO NE SMIJEŠ

STATI POD STABLO

ZA VRIJEME OLUJE?


109 LJETO

✏

✏

Dovrši umnu mapu.

Predloži kako se zaštiti od sunca.

1.

2.

LJETO

POČETAK ZAVRŠETAK

DAN I NOĆ

VRIJEME

ODJEĆA


110LJETO

LJETO MEĐU BILJKAMA I ŽIVOTINJAMA

Ljeti u nekim krajevima rijetko pada

kiša pa može nastati suša. Biljke tada

nemaju dovoljno vode. Moramo ih

zalijevati.

U šumi je sve zeleno. Dozreli su i šumski plodovi.

Livade su pune cvijeća i ljekovitog bilja. Mogu se pokositi i trava se može osušiti.

Tako nastaje sijeno kojim hranimo domaće životinje.

Ljeti dozrijeva povrće u vrtu i voće u voćnjaku. Na oranicama dozrijevaju žitarice.

Nevrijeme u kojem pada tuča može uništiti ljetne usjeve.


111 LJETO

Cvjetove na livadi oblijeću pčele i prave med.

Budući da ljeti ima mnogo hrane u prirodi, životinje podižu svoje mladunce i

uče ih snalaženju u prirodi.

POGODITE ČEGA

SAM SE JA NAJEO.


112LJETO

✏

✏

Raspitaj se koje ljekovito bilje poznaju tvoji ukućani.

Što rade s njim?

Pitaj odrasle prepoznaju li koju ljekovitu biljku na ovim

slikama. Ako da, napiši njezino ime. Potraži tu biljku u

prirodi. Upoznaj s tom biljkom svoj razedni odjel.

1.

2.

✏Prisjeti se nekih riječi koje u sebi imaju riječ MED. Zapiši

i usporedi s prijateljima. Popričajte o njihovom značenju. 3.

medonosan


113 LJETO

RAD LJUDI LJETI

Ljeti ljudi beru dozrele plodove. Ima mnogo svježeg voća i povrća. Prehrana

nam je raznolika.

✏

✏

Koje plodove ljudi beru ljeti u voćnjacima, vinogradima, povrtnjacima ili na polju? Skupni naziv tih biljaka napiši na košare, a ispod napiši nazive.

1.

2.

GROŽĐE

Podijelite se u pet skupina. Četiri skupine trebaju zamisliti da se vlasnici restorana i predložiti svojim gostima ručak od povrća i voća. Od čega bi bila juha, što bi bilo glavno jelo, što desert. Peta je skupina žiri koji će sa svakom skupinom razgovarati o njihovom prijedlogu. Na kraju neka žiri proglasi najbolji jelovnik.


114LJETO

Od sunca se trebamo čuvati. Najtopliji dio dana – podne – moramo provesti u

hladu ili zaštićeni odjećom.

Najčešće se ljeti odmaramo: putujemo na more ili u planine. Učenici su na

ljetnim praznicima, a odrasli na godišnjem odmoru. Mnogo boravimo na

svježem zraku i bavimo se sportom.


115 LJETO

✏Prekriži na slikama što ne pripada ljetu.1.

✏Ljeti slavimo i mnoge blagdane. Uoči ih uz pomoć

kalendara i ispiši zajedno s njihovim datumom.2.

Dan državnosti


116LJETO

KALENDAR PRIRODEJESEN (23. rujna – 20. prosinca)

Istražuj!

Kakvo je bilo vrijeme ove jeseni? ____________________________________

Koje nove biljke znaš prepoznati? ___________________________________

Što novoga znaš o životinjama? _____________________________________

Što su ove jeseni ljudi najviše radili? __________________________________

DATUMKAKVO JE

VRIJEME?

KAKO SE

MIJENJAJU

BILJKE?

ŠTO SE DOGAĐA

SA ŽIVOTINJAMA U

PRIRODI?

KOJE RADOVE

LJUDI IZVODE?

RUJAN

LISTOPAD

STUDENI

PROSINAC


117 LJETO

KALENDAR PRIRODEZIMA (21. prosinca – 20. ožujka)

Istražuj!

Kakvo je bilo vrijeme ove zime? _____________________________________

Koje padaline su bile najčešće? ______________________________________


Što su ove zime ljudi najviše radili? __________________________________

DATUMKAKVO JE

VRIJEME?

KAKO SE

MIJENJAJU

BILJKE?

ŠTO SE DOGAĐA

SA ŽIVOTINJAMA U

PRIRODI?

KOJE RADOVE

LJUDI IZVODE?

PROSINAC

SIJEČANJ

VELJAČA

OŽUJAK


118LJETO

KALENDAR PRIRODEPROLJEĆE (21. ožujka – 20. lipnja)

Istražuj!

Kakvo je bilo vrijeme ovog proljeća? _________________________________

Koje si nove biljke znaš prepoznati? __________________________________


Što su ovog proljeća ljudi najviše radili? _______________________________

DATUMKAKVO JE

VRIJEME?

KAKO SE

MIJENJAJU

BILJKE?

ŠTO SE DOGAĐA

SA ŽIVOTINJAMA U

PRIRODI?

KOJE RADOVE

LJUDI IZVODE?

OŽUJAK

TRAVANJ

SVIBANJ

LIPANJ


119 LJETO

KALENDAR PRIRODELJETO (21. lipnja – 22. rujna)

Istražuj!

Kakvo je bilo vrijeme ovog ljeta? ____________________________________

Koje nove biljke možeš prepoznati? __________________________________


Što su ovog ljeta ljudi najviše radili? __________________________________

DATUMKAKVO JE

VRIJEME?

KAKO SE

MIJENJAJU

BILJKE?

ŠTO SE DOGAĐA

SA ŽIVOTINJAMA U

PRIRODI?

KOJE RADOVE

LJUDI IZVODE?

LIPANJ

SRPANJ

KOLOVOZ

RUJAN


SADRŽAJJA PONOVNO U ŠKOLI ......................................................................4KAKO SE PONAŠAM ..........................................................................7MOJE DUŽNOSTI I MOJA PRAVA ................................................10JA U PROMETU ..................................................................................13PROMETNA SREDSTVA ...................................................................17ORGANIZIRANOST PRIRODE ........................................................21OD STABLA DO ŠUME ....................................................................23VRIJEME UJESEN ...............................................................................24JESEN MEĐU BILJKAMA I ŽIVOTINJAMA ..................................26RAD LJUDI UJESEN ..........................................................................29TEMPERATURA U MOJEM ZAVIČAJU ........................................33JA U OBITELJI .....................................................................................34S MOJOM RODBINOM ....................................................................38MJERIMO VRIJEME ...........................................................................40SNALAŽENJE U DANU ....................................................................44KOJI JE SADA MJESEC .....................................................................47STIGLA ZIMA ......................................................................................51ZIMSKI BLAGDANI I OBIČAJI .........................................................53ZIMA MEĐU BILJKAMA I ŽIVOTINJAMA ...................................56LJUDI ZIMI...........................................................................................59JA ...........................................................................................................61JA I ZDRAVLJE ...................................................................................64MOJE TJELESNE AKTIVNOSTI .......................................................69OKO NAS .............................................................................................71SNALAZIM SE .....................................................................................73STANUJEM U... .................................................................................81KUĆANSKI UREĐAJI .........................................................................84VATRA I VATROGASCI .....................................................................89ZANIMANJA LJUDI ...........................................................................92VRIJEME U PROLJEĆE ......................................................................96PROLJEĆE MEĐU BILJKAMA I ŽIVOTINJAMA ..........................98RAD LJUDI U PROLJEĆE ..............................................................102ČUVAJMO NAŠU ZEMLJU ...........................................................105VRIJEME LJETI .................................................................................108LJETO MEĐU BILJKAMA I ŽIVOTINJAMA .............................. 109RAD LJUDI LJETI .............................................................................111KALENDAR PRIRODE ....................................................................113


Za izdavačaĐurđica Salamon Padjen, dipl. ing.

Autorice

Dijana Arbanas, učitelj savjetnik

Gordana Podobnik, učitelj savjetnik

Silvana Šebalj-Mačkić, učitelj savjetnik

RecenzenticaDoc. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka

LektoricaJasminka Salamon, prof. hrvatskoga jezika

IlustratorMarinko Lebović, graf. dizajner

Grafička urednicaPetra Kljaić, prof. likovne kulture

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u ________ 2020. godine

ISBN 978-953-294-265-1

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem xxxxxxxxxx.

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30

www. alkascript.hr

Tisakxxxxxxxxxxxxx

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati bez pismene suglasnosti nakladnika.


Documents

Dijana Arbanas Gordana Podobnik Silvana Šebalj-Mačkić MOJA