DEPRESIJA Jakovljevic

  • View
    148

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of DEPRESIJA Jakovljevic

  • Prof. dr. Miro Jakovljevi

    DEPRESIJAVODI ZA BOLESNIKE I NJIHOVE OBITELJI

    KOMU JE NAMIJENJENA OVA KNJIICA 3

    DEPRESIJA SE MOE USPJENO LIJEITI 5

    INJENICE KOJE UPOZORAVAJU 7

    KAKO PREPOZNATI DEPRESIVNI POREMEAJ 11

    DOBAR DAN TUGO - TESTIRAJTE SAMI SEBE NA DEPRESIJU 17

    DEPRESIJA:BOLEST SA TISUU LICA 23

    UZROCI DEPRESIVNIH POREMEAJA 31

    LIJEENJE DEPRESIVNIH POREMEAJA 41

    KOJI SU NAM ANTIDEPRESIVI NA RASPOLAGANJU 47

    SAMOLIJEENJE DEPRESIVNIH POREMEAJA 55

    KAKO SMANJITI SKLONOST DEPRESIJI 61

    lijekovi i kozmetika d.o.o.Koprivnica, Hrvatska

  • KOMU JE NAMIJENJENA OVA KNJIICA

    Kako je depresija veliki problem zbog velike uestalosti,velike smrtnosti i visoke stope radne nesposobnosti, a rela-tivno mali broj depresivnih osoba se na vrijeme, primjereno iuspjeno lijei u mnogim su zemljama pokrenuti programiborbe protiv depresije. Hrvatsko drutvo za biologijsku psihi-jatriju i kliniku psihofarmakologiju pokrenulo je programranog prepoznavanja i lijeenja to veeg broja depresivnihporemeaja u Hrvatskoj. U sklopu ovog programa vanomjesto pripada edukaciji puanstva i publiciranju popularnopisanih tekstova, broura i knjiga iji je cilj ne samoomoguiti rano prepoznavanje depresivnih poremeaja, negoi ponuditi tehnike i metode samopomoi i uzajamne pomoi,kao i odreene metode prevencije.Edukacijom depresivnih bolesnika eli im se omoguitiaktivno sudjelovanje u lijeenju i osposobiti ih za partnerskiodnos sa svojim lijenikom, te ponuditi znanja kako umanjitirizik od ponovne pojave depresivne epizode.Ova knjiica predstavlja dio edukativnog programaHrvatskog drutva za biologijsku psihijatriju i kliniku psi-hofarmakologiju u borbi protiv depresije. Njezin cilj jestpomoi svojim itateljima da mogu prepoznati depresiju kodsebe ili u svojih blinjih, te omoguiti im da naue djelotvornemetode samopomoi i uzajamne pomoi.

    3

  • KAKAV STE TIP LINOSTI?Zaetak depresije moe se esto p

    repoznati u unutarnjem

    sukobu ili neskladu kao i nezadovoljavanju vanih

    potreba. U situaciji sukoba moemo reagirati na dva

    naina: aktivnou i borbom ili pasivnou i povlaenjem

    (bijegom). Svaki od ovih naina moe biti dobro rjeenje

    u odreenoj situaciji a krivo u nekoj drugoj. Neke osobe

    preferiraju jedan a druge drugi tip ponaanja pa

    razlikujemo dva osnovna tipa linosti: aktivni ili otvoreni

    (ekstrovertirani) i pasivni ili zatvoreni (introvertirani)

    tip linosti. Aktivni tipovi trae uzbuenja, radoholiari

    su, stalno su u pokretu, otvoreni su. Biraju hranu i

    aktivnosti koje potiu stvaranje noradrenalina i

    dopamina koji su tzv. pokretaki neurotransmitori u

    mozgu i dovode do uzbuenja, pojaavaju energiju,

    okretnost, upornost i borbenost. Pasivni tipovi biraju

    oputajuu atmosferu, laganu glazbu, intimnost,

    meditaciju, itanje odnosno aktivnosti koje pojaavaju

    djelovanje serotonina ime se postie oputanje, jaa

    osjeaj sigurnosti, povjerenja i zadovoljstva. Duevno

    zdravlje se sastoji u postizanju ravnotee izmeu

    aktivnih i pasivnih djelatnosti, izmeu rada i odmora u

    zadovoljavanju brojnih i vrlo razliitih, a ne samo nekih

    potreba. Ako sebe prepoznate kao pasivnu osobu nema

    razloga da ne pokuate uivati u dinaminim

    aktivnostima, ili pak ako ste aktivna osoba moete nai

    mnoga ivotna zadovoljstva u smirenosti

    i u kontemplaciji.

  • DEPRESIJA SE MOE USPJENO LIJEITI

    Prije nego to proitate tekstove koji slijede zapitajte sebekakva je Vaa definicija depresije i to sve znate o depresiji.Imate li i sami problema s depresivnou? Moda ih skrivateod drugih? Tekstovi koji su pred Vama mogu znatno promi-jeniti Va ivot nabolje. Moda e nekima ak i spasiti ivot.Svi smo ponekad bili loe raspoloeni, tuni ili nesretni,osjeali se osamljeno, umorno, iscrpljeno, bili smo bez apeti-ta, nismo mogli spavati... Takva su stanja normalna sastavni-ca ivota svih ljudi, posebice nakon stresnih situacija i psiho-traumatizirajuih dogaaja. Obino prou bez lijeenja i ivotide dalje. Depresija je, meutim, mnogo vie od normalne tugei alosti. To je ozbiljan medicinski poremeaj koji uzrokujeznatne promjene raspoloenja, volje, miljenja, ponaanja idrugih psihikih funkcija. Posljedice su velika subjektivnapatnja, smanjena radna sposobnost i kvaliteta ivljenja,naruen obiteljski ivot i socijalno funkcioniranje, esto iopasnost po ivot zbog samoubilakih poriva.Mnoge osobe idu kroz ivot patei od depresije a da toga nisuni svjesne, kao ni njihova okolina. Neki svoju depresiju nas-toje prikriti zbog stida, drugi zbog straha od reakcije oko-line... Depresija je bolest kao i svaka druga, primjericeeerna bolest, arterijska hipertenzija (povien krvni tlak),angina pektoris (bolest srca), ulkusna bolest (ir na elucu ilidvanaesniku). to je najvanije depresija je bolest koja semoe precizno dijagnosticirati i uspjeno lijeiti. Suvremenapsiholoka medicina raspolae brojnim i uinkovitim meto-dama lijeenja depresivnih poremeaja. U ovoj knjiici obja- snit emo simptome, uzroke i klinika ispoljavanja depresije,te metode lijeenja i samopomoi.

    5

  • INJENICE KOJE UPOZORAVAJU

    Depresija se ubraja ne samo u najranije opisane bolesti upovijesti medicine nego i u najee psihike poremeajedanas. Tijekom druge polovice naeg stoljea izrazito sepoveala uestalost depresije tako da po nekim miljenjimaulazimo u doba melankolije. Meutim, meu puanstvommnogo je zabluda, mitova i neznanja o depresiji. Mnogiuope ne znaju da je depresija bolest. esto se misli kakoje depresija samo prolazna slabost, nedostatak morala,odraz manje vrijednosti, neto to se moe razrijeitijakom voljom, vrstom vjerom u Boga, itd.

    Poremeaj velike uestalostiDepresija je stara koliko i ovjeanstvo i malo tko nijeosjetio njezin neugodni dodir. Na sreu, za mnoge je tosamo prolazni i kratkotrajni susret. Depresija je prisutnau svim kulturama i univerzalno je ljudsko iskustvo, doiv-ljaj nesree, neugodne hibernacije, osjeaja da neto u ivotuide u krivo, da neto nije dobro, da treba mijenjati...Blagu je depresiju doivjelo barem jednom u ivotu vie odpolovice ovjeanstva, a da pritom mnogi nisu ni znali oemu se radi. Meutim, depresija moe biti i vrlo ozbiljna bolest, mnogovie od prolaznog neraspoloenja koje izraavamo samorijeima: Danas sam neto depresivan ili depresivna.Epidemioloka istraivanja pokazuju kako svaka etvrtaena i svaki osmi mukarac tijekom ivota doive baremjednu ozbiljnu depresivnu epizodu. Nita manje zabri-njavajui nisu ni rezultati istraivanja koji govore kako jeuestalost depresivnih poremeaja u opoj populaciji

    7

  • 3,6-6,8 %, a po nekima ak i vea, barem u nekim zemlja-ma. Poslijeratno je razdoblje obino razdoblje melankoli-je za razliku od ratnog koje karakteriziraju anksiozniporemeaji.Po svemu sudei depresija je veliki problem i u naojdomovini. Vjerojatno u Hrvatskoj imade vie od 150 000osoba s razliitim depresivnim poremeajima, a zabrinja-vaju i informacije koje upuuju na porast samoubojstava uposljednje vrijeme.

    Poremeaj koji se esto ponavljaDepresija je poremeaj koji se javlja epizodino. U vie od50 % osoba s prvom depresivnom epizodom, pojavit e senova depresivna epizoda. Nelijeena depresivna epizoda unaelu traje od 6 mjeseci do 2 godine. Zanimljivo je dadvije treine depresivnih epizoda prou spontano.Meutim, nelijeena depresivna epizoda praena je znatnoveim rizikom od javljanja nove depresivne epizode,odnosno od ponavljanje bolesti, pri emu je sljedea epizo-da obino tea. Ne smije se smetnuti s uma da je i rizik odsamoubojstva vei kad depresija nije lijeena.

    Uzronik velikih patnjiDepresija je esto praena velikim subjektivnim patnjama.Za razliku od drugih patnji, kad je u depresiji pacijent neosjea simpatije, ljubav, rijei ohrabrenja i potpore svojihblinjih, ak to vie oni mogu i pogoravati njegovo stanje.Osjea se strano usamljen, sve mu izgleda crno i besmi-sleno, kao da je u nekom mranom tunelu koji nema kraja,nita ga ne moe razveseliti ili ohrabriti, sve mu je teko,teko mu se koncentrirati, teko mu je donijeti odluku,

    8

  • zapada u stanja razdraljivosti i nemira da iskoi iz svojekoe, ini mu se kao da je teko prokletstvo nad njim, kaoda je u paklu, mui ga osjeaj samopodcjenjivanja i kriv-nje, esta su razmiljanja o smrti te pokuaji samoubojstva...Depresija slikovito izgleda kao mrani zatvor, tunel ilipakao u kojemu je jedna te ista osoba zatvorenik/mueniki okrutni straar, odnosno uvar pakla/tunela.

    Gubitak radne sposobnosti i ivotne radostiDepresija nije samo praena gubitkom ivotne radosti negoi smanjenjem i gubitkom radne sposobnosti. Radna ne-sposobnost, odnosno izostanci s posla, ei su zbog depre-sije nego zbog arterijske hipertenzije (povien krvni tlak)ili eerne bolesti.

    Velika smrtnostak 15 % osoba lijeenih zbog tzv. velike depresije poinesamoubojstvo, a meu nelijeenim depresivnim bolesnici-ma taj postotak je vjerojatno i vei. Meu samoubojicamanajvei je broj depresivnih osoba. Tomu u prilog govorisljedea izreka: Samoubojica gotovo nikada nije psihikizdrava osoba, a jo manje osoba koja ne boluje od depre-sije. Obino poetak i kraj depresivne epizode nosepovean rizik od samoubojstva. Samoubojstvo za nekedepresivce znae izlaz iz patnje jer im je ivot postaonepodnoljiv. Mogua su i tzv. samoubojstva nakonbilance kada pacijent dri da je neizljeivo bolestan istrahuje od ponavljanja depresivne epizode. Ako je depre-sija praena alkoholizmom, rizik od samoubojstva je znat-no vei. Poremeaj u branim, odnosno obiteljsk