1

1. UVOD

Depresija je mentalna bolest koja uključuje osjećaje tuge, beznađa ili bespomoćnosti

u trajanju od dva tjedna ili više. Depresiju često prati gubitak interesa za život,

smanjena energija, osjećaj bezvrijednosti ili nemogućnost da obavljate poslove koje

ste prije s lakoćom obavljali zbog nedostatka koncentracije. Neke depresivne osobe

uopće ne osjećaju tugu nego apatiju. Sve im postaje sivo i isto. Niti dobre niti loše

vijesti ih više ne uzbuđuju.

2

2. DEPRESIJA

Depresija se može nazvati bolešću osjećaja. Njezina klasifikacija kao mentalne bolesti ne

čini je manje stvarnom ili bolnom. To je uobičajena bolest svih vremena od koje obolijeva

jedan od dvadeset ljudi.

Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su značajke različiti stepeni tuge, razočarenja,

osamljenosti, beznađa, sumnje u samoga sebe i krivnje. Ovi osjećaji mogu biti vrlo

intenzivni i mogu trajati duže vremensko razdoblje. Svakodnevne aktivnosti mogu postati

otežane, ali pojedinac još uvijek može biti u mogućnosti nositi se s njima. Ipak, na ovoj

razini osjećaji bespomoćnosti mogu postati tako intenzivni da se samoubojstvo može činiti

kao jedino rješenje.

Osoba koja prolazi kroz jaku depresiju može doživjeti ekstremne promjene raspoloženja ili

čak želju za potpunim povlačenjem iz svakodnevice i/ili vanjskog svijeta. Depresije se ne

treba sramiti i ona nije znak slabosti. Ona se može liječiti, bilo s lijekovima, terapijom i

savjetovanjem, bilo kombinacijom ovoga dvoje. Bog odgovara na molitve i ustrajna molitva

olakšava proces emocionalnog liječenja.

Često čujemo tinejdžere ili čak odrasle ljude kako govore “u depresiji sam” i sutradan su

opet normalni. Depresija nije privremeni osjećaj da ste “u bedu” zbog nekog nesretnog

događaja u vašem životu. Ona nije PMS ili stres. Nije niti lijenost ili slabost karaktera. Ona

je jedna jako opasna mentalna bolest koja vašu kvalitetu života može znatno unazaditi ako

se ne liječi na vrijeme. Jako depresivni ljudi često skrivaju svoje osjećaje i nastoje da ih

drugi vide kao normalne, dok unutra pate i osjete samoću i nerazumjevanje.

3

3. SIMPTOMI DEPRESIJE

Ako se identificirate s većinom sljedećih znakova i simptoma, a oni nikako da vas

napuste, moguće je da patite od depresije:

ne možete spavati ili spavate previše

zadaci koji su nekad bili lagani sada su vam teški (letargija)

osjećate se beznadežno i bespomoćno

koncentracija vam je opala i imate problema s donošenjem odluka

izgubili ste interes za gotovo sve aktivnosti

ne možete kontrolisati svoje negativne misli koliko god se trudili

izgubili ste apetit ili ne možete prestati jesti

imate smanjenu seksualnu želju ili ste je potpuno izgubili

usporeni ste i razdražljivi

imate misli da život nije vrijedan življenja (ako je ovo slučaj, potražite pomoć

hitno)

4

4. UZROCI DEPRESIJE

Jeste li se ikad zapitali što to uzrokuje depresiju? Možda ste dobili dijagnozu

depresije i to je učinilo da se zapitate zašto neki ljudi dobiju depresiju, dok

drugi ne.

Depresija je jako kompleksna bolest i dešava iz više različitih razloga. Neki

ljudi dobiju depresiju kao rezultat neke ozbiljne fizičke bolesti. Drugi mogu

dobiti depresiju zbog velikih životnih promjena kao što je preseljenje i

ostavljanje prijatelja ili smrt voljenog, a neki ljudi imaju porodičnu povijest

depresije i mogu je dobiti bez nekog posebnog razloga.

4.1.Glavni uzroci depresije

Zlostavljanje. Fizičko, seksualno ili emocionalno zlostavljanje u prošlosti može

rezultirati depresijom kasnije u životu.

Određeni lijekovi. Neki lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog

pritiska, kao što su beta-blokatori ili Rezerpin, mogu povećati rizik za depresiju.

Konflikt. Depresija može nastati kao rezultat sukoba ili neslaganja s članovima

obitelji ili s prijateljima.

Smrt ili gubitak voljenog. Tuga i žalost zbog smrti ili gubitka voljenog, iako je

normalan dio života, može doprinjeti depresiji.

Genetika. Vjeruje se da se sklonost depresiji jednim dijelom prenosi genetski na

sljedeću generaciju ali način na koji se ovo dešava je još uvijek nepoznat.

Velike promjene i događaji u životu. Čak i pozitivne promjene kao što je

završenje školovanja, dobivanje posla ili ulazak u brak mogu prouzrokovati

depresiju, a to mogu učiniti i loši događaji kao što je gubitak posla ili razvod.

Drugi osobni problemi. Problemi kao što su društvena izolacija ili izbačenje iz

neke grupe u kojoj želite biti.

Ozbiljnije bolesti. Mnoge ozbiljnije fizičke bolesti vam mogu oduzeti energiju i

učiniti vas depresivnim.

Ovisnosti o alkoholu ili drugim štetnim supstancama. Oko 30% osoba s ovim

problemom ima i tešku ili kliničku depresiju.

5

Naučnici su pronašli razlike u mozgovima ljudi koji su depresivni i onih koji nisu. Na

primjer, hipokampus, maleni dio mozga vitalan za čuvanje sjećanja je često manji kod

osoba sa historijom depresije. Manji hipokampus ima manje receptora za serotonin

(neurotransmiter koji nam daje osjećaj smirenosti i zadovoljstva). U igri su i mnogi drugi

neurotransmiteri kao što je dopamin ili norepenefrin.

Iako još nije jasno zašto depresivni ljudi imaju manji hipokampus (postoji nekoliko

teorija), jedna stvar je jasna – depresija je kompleksna bolest na koju utječu mnogi faktori,

a istraživanjem bioloških i hemijskih procesa koji stoje iza stanja depresije ćemo doći do

učinkovitijih načina za borbu protiv ove bolesti.

6

5. LIJEČENJE DEPRESIJE

Depresija je jedno ozbiljno stanje koje može ostaviti drastične posljedice na

vaš društveni, ljubavni, pa i poslovni život. Ako mislite da će depresiju

izliječiti neko čudo bez vaše intervencije grdno se varate. Čekanje i

odgađanje liječenja je najgora stvar koju možete uraditi.

Iako se tako ne čini depresivnim umovima, depresija je vrlo izlječiva bolest.

Do 90% pacijenata reagiraju pozitivno na razne oblike liječenja. Nekada je

psihoterapija ili odlazak psihologu na savjetovanje sve sto je potrebno, ali

pored toga postoji široka lepeza antidepresiva i drugih alternativa za liječenje

depresije. Najsigurniji put ka izliječenju je odlazak psihijatru ili psihologu

što je ujedno i preporuka ove web stranice, no postoje i alternative.

Ovdje ću opisati 6 koraka s kojima možete pokušati prirodno izliječiti depresiju. To su u

većini slučajeva stvari koje depresivni ljudi ne rade nikako ili ne rade u dovoljnoj mjeri zbog

toga što nas moderni način života sve više udaljava od stvari koje smo nekada radili

svakodnevno. Sljedećih 6 koraka su razlog zašto ljudi u Afričkim plemenima nisu

depresivni iako žive u višestruko gorim uslovima nego mi.

1. Konzumacija omega 3 masnih kiselina

Naši preci su imali dijetu bogatu omega 3 masnim kiselinama i odnos omega-3 i omega-6

masnih kiselina im je bio približno 1:1 dok mi danas uzimamo otprilike 17:1 omega-6 u

odnosu na omega-3. Iako je još u fazi istraživanja, omega-3 pokazuje obećavajuće rezultate

u liječenju depresije. Pažljivo birajte omega-3 suplemente jer nisu svi učinkoviti.

2. Prestanite razmišljati o negativnim stvarima kad ste sami

Umjesto toga nađite nešto čime ćete korisno okupirati svoj mozak: čitanje, sviranje

instrumenta, kuhanje, slikanje…

7

3. Izlažite se prirodnom svjetlu u dovoljnoj mjeri

Ovo je važno da bi naš “tjelesni sat” bio sinhroniziran. To je ujedno i razlog zašto se mnogi

ljudi zimi osjećaju puno lošije nego ljeti. Sunčeva svijetlost je desetine puta jača od umjetne

i ako provodimo cijele dane unutar zatvorenog prostora naš biološki sat će postati zbunjen.

Sunčeva svijetlost je također zaslužna i za produkciju vitamina D. Svaki dan, bez obzira

koliko je hladno, provedite pola sata vani jer čak i na oblačan dan prirodna svijetlost je oko

10 puta jača nego ona u našim domovima.

4. Stimulišite ključne kemikalije u mozgu putem vježbe

Naši preci su provodili 3-4 sata svaki dan u napornom fizičkom radu ili pješačenju po vodu.

To je možda nerealistično danas ali čak i 30 minuta šetnje tri puta tjedno jednako je

učinkovito u liječenju depresije kao i uzimanje antidepresiva Zoloft. Vježba povećava

aktivnost neurotransmitera dopamina i serotonina koji su odgovorni za osjećaj sreće i

smirenosti. Vjerovatno ste i sami primjetili da se nakon naporne vježbe ili rada, iako ste

fizički umorni, osjećate psihički dobro. Ovaj korak je vjerovatno najvažniji jer iza sebe ima

mnogo dokaza i znanstvenih studija.

5. Provodite vrijeme u društvu i uspostavite pozitivne veze s ljudima

Naučne studije su pokazale da ljudi koji imaju širok krug poznanstava imaju bolju memoriju

i sretniji su u prosjeku nego ljudi koji imaju uži krug poznanstava ili provode mnogo

vremena sami.

6. Spavajte dovoljno i u regularnim intervalima

Potrebna količina sna dnevno ovisi od osobe do osobe ali odrasli ljudi bi trebali ciljati na 8

sati sna dnevno.

8

6. BECKOV INDIKATOR DEPRESIJE

Zbog jednog događaja koji mi se desio pred kraj 2013. godine, a koji mi je

promjenio život i pogled na ljubav uradio sam Beckov indikator depresije,

kojim sam sam sebe ocjenjivao i doznao da sam umjereno depresivan.

A.

0 Ne osjećam se tužno.

1 Osjećam se tužno.

2 Osjećam se tužno cijelo vrijeme i ne mogu se trgnuti iz toga.

3 Tako sam žalostan ili nesretan da to više ne mogu podnijeti.

B.

0 Nisam posebno obeshrabren glede budućnosti.

1 Obeshrabren sam glede budućnosti.

2 Osjećam da se nemam čemu veseliti.

3 Osjećam da je budućnost beznadna i da se stvari ne mogu popraviti.

C.

0 Osjećam da sam neuspješna osoba.

1 Osjećam se neuspješnimjim od prosječnog čovjeka.

2 Kad sagledam unatrag vlastiti život, vidim samo mnogo neuspjeha.

3 Kao osoba osjećam se kao potpuni promašaj.

D.

0 Neke mi stvari i dalje čine zadovoljstvo kao i ranije.

1 Ne uživam više u nekim stvarima kao ranije.

2 Više mi gotovo ništa ne donosi pravo zadovoljstvo.

3 Ništa mi ne može pričiniti zadovoljstvo i sve mi je dosadno.

9

E.

0 Ne osjećam se posebno krivim.

1 Dobar dio vremena osjećam krivicu.

2 Većinom se osjećam krivim.

3 Cijelo se vrijeme osjećam krivim.

F.

0 Ne mislim da sam kažnjen.

1 Osjećam da sam možda kažnjen.

2 Očekujem da ću biti kažnjen.

3 Osjećam da mi je ovo kazna.

G.

0 Nisam razočaran sobom.

1 Razočaran sam sobom.

2 Gadim se sam sebi.

3 Mrzim se.

H.

0 Ne osjećam se gore nego bilo tko drugi.

1 Kritičan sam prema sebi zbog svojih slabosti ili pogrešaka.

2 Cijelo vrijeme se okrivljavam zbog svojih pogrešaka.

3 Krivim sebe za sve loše što se dogodi.

10

I.

0 Uopće ne pomišljam na samoubojstvo.

1 Pomišljam na samoubojstvo, ali ne bih ga počinio.

2 Volio bih se ubiti.

3 Ubio bih se, da imam priliku.

J.

0 Ne plačem više nego obično.

1 Sada plačem više nego ranije.

2 Sada stalno plačem.

3 Ranije sam mogao plakati, ali sada više ne mogu plakati čak i kada to želim.

K.

0 Više se srdim nego ikada.

1 Lakše se razljutim nego ranije.

2 Sada se cijelo vrijeme ljutim.

3 Više me uopće ne ljute stvari koje su me ranije ljutile.

L.

0 Nisam izgubio zanimanje za druge ljude.

1 Drugi me ljudi zanimaju manje nego ranije.

2 Uglavnom sam izgubio zanimanje za druge ljude.

3 Izgubio sam svako zanimanje za druge ljude.

M.

0 Odluke donosim dobro kao i uvijek prije.

1 Odlažem donošenje odluka više nego ranije.

2 Teže mi je donositi odluke nego ranije.

3 Uopće više ne mogu odlučivati.

11

N.

0 Ne mislim da izgledam išta gore nego uvijek.

1 Bojim se da izgledam staro ili nepoželjno.

2 Osjećam da su se u mojem izgledu dogodile promjene koje me čine neprivlačnim.

3 Mislim da ružno izgledam.

O.

0 Mogu raditi jednako dobro kao i prije.

1 Moram uložiti poseban napor da bih počeo nešto raditi.

2 Moram se vrlo teško tjerati da bilo što radim.

3 Uopće ne mogu raditi.

P.

0 Spavam dobro kao i obično.

1 Ne spavam dobro kao prije.

2 Budim se sat-dva ranije nego obično i teško mi je ponovno zaspati.

3 Budim se nekoliko sati ranije nego prije i više ne mogu zaspati.

Q.

0 Ne umaram se više nego obično.

1 Umaram se lakše nego prije.

2 Ako bilo što radim, umorim se.

3 Preumoran sam da bih bilo što radio.

R.

0 Nemam slabiji apetit nego obično.

1 Nemam više tako dobar apetit kao prije.

2 Apetit mi je sada mnogo slabiji.

3 Uopće više nemam apetita.

12

S.

0 Nisam mnogo smršavio - ako sam uopće smršavio.

1 Izgubio sam više od 2 kg.

2 Izgubio sam više od 5 kg.

3 Smršavio sam više od 7 kg.

T.

0 Zdravlje me ne zabrinjava više nego obično.

1 Brinem zbog fizioloških smetnji kao što su bolovi, ili nervoza želuca, ili zatvor.

2 Vrlo sam zabrinut zbog zdrastvenih problema i teško mi je razmišljati o drugim

stvarima.

3 Tako sam zabrinut zbog zdrastvenih problema da više ni o čem drugom ne mogu

razmišljati.

U.

0 U posljednje vrijeme nisam primjetio da se moje zanimanje za seks promijenilo.

1 Seks me zanima manje nego ranije.

2 Jako sam izgubio zanimanje za seks.

3 Potpuno sam izgubio zanimanje za seks.

Prosječni rezultati

a) Nema depresije 11 bodova

b) Blaga depresija 12-19 bodova

c) Umjerena depresija 20-26 bodova

d) Teška depresija 26 bodova1

1 Beckov indikator depresije, Samuel Pfeifer „Bodriti slabe“

13

7. ZAKLJUČAK

S obzirom da sam uzeo temu za seminarski koja je veoma opširna, u ovom

seminarskom radu smo se dotakli samo nekih najbitnijih stvari što se tiče

depresije.

U ovom seminarskom radu smo se pitali šta je to depresija, koji su simptomi

depresije, koji su uzroci depresije i kako se depresija liječi.

Kroz istraživanje ove teme dotakli smo se i jednog testa koji donekle može

pokazati koliko smo i da li smo depresivni.

Biti depresivan, danas, u ovom sistemu i ovakvom društvu je lako moguće.

Po mom laičkom mišljenju, u našoj državi glavni uzrok depresije je

finansijska situacija, koja je sve gora i gora.

Zahvaljujući testu koji sam uradio na sebi, nakon jedne situacije, zaključio

sam da sa umjereno depresivan.

Mi kao društvo trebamo pomagati depresivnoj omladini koje je sve više i

više.

Nadam se da kroz ovaj seminarski rad, bar malo približio temu kao što je

depresija.

14

Literatura:

http://depresija101.com/

http://www.step.hr/zivot/49-sos-problemi/184-depresija.html

http://www.step.hr/zivot/49-sos-problemi/185-depresija-test.pdf