Na dananji dan prije 154 godine u Hrv je saboru jednoglasno nakon govotra strossmayera izglasano osnivanje hr ak i ovo je na 154

Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 29. travnja 2015 .- govor predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusia

Na dananji dan prije 154 godine u Hrvatskoj je saboru jednoglasno, nakon govora Josipa Jurja Strossmayera, izglasano osnivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i ovo je na 154. roendan. Kad ovjek gleda cijelo ovo razdoblje, nae osnivae, njihovu intenciju, ona je uglavnom bila uvanje identiteta i stvaranje identiteta. Dakle, HAZU je sama stvarala suvremenu povijest Hrvatske i gradila kulturni i nacionalni identitet kroz cijelu svoju povijest. Kroz sva razoblja u kojima su se promijenile mnoge drave Akademija je uvijek bila jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih hrvatskih graana. Dakle, uloga Akademije je promicanje najviih vrijednosti nacije, to nadilazi svaku ideologiju. Akademija je kroz povijest bila supstitut dravnosti kroz mnoga podruja i uz Katoliku crkvu najvei uvar hrvatskog nacionalnog identiteta. Zanimljivo je da kod osnivanja Akademije Hrvatska nije imala svoje znaajne institucije kao to su akademija, sveuilite, muzej, i Strossmayer u svojoj viziji osnivanja akademije postavlja tezu da samo znanost, znanje, obrazovanje i kultura mogu osigurati onu poziciju nas kao naroda meu germanskim i romanskim narodima koja nam pripada. On je shvatio da to nedostaje i ti temnelji koje je postavio prije 154 godine na neki nain su nas kao naciju pozicionirali u Europi. Zagreb je tada bio politiko sredite, a osnivanjem ovih institucija postaje i kulturno sredite. Na Dan Akademije se obino osvremo na nae osnivae i govorimo o radu koji je prethodio, a to je prola godina koja je bila jedna od najaktivijih u povijesti Akadmije. Ovdje je ljetopis s 1147 stranica u kojima je opisano djelovanje Akadmeije lani. Usprkos smanjenim financijskim sredstvima Akademija je imala ukupno 350 dogaanja, 108 simpozija, okruglih stolova, nekih i meunarodnih, 63 predavanja. Zatim, Akademija je lani izdala 174 edicije, a 58 knjiga su akademici tiskali izvan Akademije, to se esto u javnosti ne percipira kao rad Akademije. Dakle, ukupno bi se moglo rei da je Akademija svaki dan imala jedno dogaanje i pet edicija je tiskala u jednom tjednu. Na tim simpozijima su sudjelovali najkompetentniji znanstvenici i strunjaci iz cijelog drutva, ne samo iz Akademije, i skupovi su uvijek zavravali zakljucima i smjernicama, jer naelo je Akademije da se nikad nita ne moe kritizirati, a da se ne predloi realno rjeenje. Obraena su podruja od prava, gospodarstva, poljoprivrede, jezika, povijesti, antolopologije, energetike, okolia, dakle sva podruja su praktiki obuhvaena. Treba istaknuti i ovaj umjetniki dio. Akademija je akademija znanosti i umjetnosti, i bili su konceti, izlobe slikarstva, kiparstva i arhitekture koja su isto pripomogla percepciji Akademije u drutvu. Mnogi akademici su dobili odlikovanja, nagrade za ivotno djelo i meunarodne nagrade. Akademija je stvarala identitet nacije kroz povijest, ali i danas bez djelovanja pojedinih lanova Akademije nezamisliv je kulturni identitet i predstavljanje drave i nacije. Akademija je lani takoer imala i manifestaciju Dani otvorenih vrata i to u 32 zavoda, 16 u Zagrebu, 16 izvan Zagreba, to se nedovoljno percipira, u gradovima od Cavtata, Dubrovnika, Splita, Zadra, Rijeke, Pule, Varadina, Bjelovara, Krievaca, Varadina, Poege, Osijeka, Vinkovaca i Vukovara. Isto tako u Noi knjige i Noi muzeja u Strossmayerovoj galeriji, Kabinetu grafike, Gliptoteci i u Hrvatskom muzeju arhitekture bilo je preko 10.000 posjetitelja.Akademijina Zaklada, jedna od najznaajnijih institucija koja je lani obiljeila 20 godina postojanja, lani je financirala 149 projekata, a u proteklih 20 godina 1085 projekata i preko 500 knjiga.

Lani su bili i izbori u Akademiji, a izbori su jedan od najvanijih dogaaja jer Akademija su zapravo akademici. Izabrano je 11 novih redovitih lanova, sedam dopisnih, 16 suradnika. Treba rei da Akademija nije samo skup struka, nego skup linosti i akademici su osobe koji su stvorili djelo trajne vrijednosti, nacionalnog ili meunarodnog znaenja. Akademici se legitimiraju svojim radom, kao to se i Akademija u cjelini legitimira svojim radom. Lani je izdan i Glasnik HAZU pa tako nakon vie od 20 godina imamo ediciju koja prikazuje trenutni rad Akademije.Ove godine se nastavilo s ovako intenzivnim radom, moda ak i ubrzanim tempom, tako da smo imali u ovih samo etiri mjeseca 139 dogaanja, i ako ovakvim tempom nastavimo imat emo ih vie nego prije. U prvom bih redu istakao, osim pokrivanja svih podruja koja sam ranije naveo, to da je fokus stavljen na meunarodnu suradnju i na mlade. Dakle, Akademija je pojaala svoju vezu s mladima, tako da smo imali predavanje u osnovnoj koli Titua Brezovakog i drago mi je da su tu njeni predstavnici, direktor i aci, a isto tako i u Uiteljskoj koli u akovu.

Meunarodna aktivnost Akademije bila je vrlo znaajna, imali smo znaajne susrete i simpozije s predstavnicima EU, o poloaju EU, o izazovima u kojima se nalazi, o odnosu Hrvatske i EU, o stavu da Uniju jo uvijek ne osjeamo kao svoju zajednicu. Tu treba napomenuti da je meunarodna aktivnost Akademije vrlo znaajna. lanovi Akademije sudjelovali su u kreiranju Obzora 2020., najveeg programa EU, koji se smatra zaokretom i koji bi trebao dovesti do izlaska iz ove krize, a jedan na zavod je dobio i najvei projekt iz EU.

Tradicijski se na Dan Akademije dodjeljuju nagrade Akademije i to je utemeljeno 1993. Odluku donosi Predsjednitvo Akademije na osnovi prijedloga razreda, razredi tajno glasaju, a postupak provodi Odbor za nagrade i na elu mu je akademkinja Alica Wertheimer Baleti. Redovni i dopisni lanovi ne mogu biti dobitnici nagrade. U ove 22 godine ukupno je 213 osoba dobilo nagradu Akademije i ona je postajala sve prestinija i prestinija, kriteriji Akademije su bili na visokoj razini jer su dobitnici kasnije postajali prepoznatljivi u znanosti i umjestnosti, postajali dekani, akademici, rektori, doivjeli su meunarodnu afirmaciju, tako da svaka nagrada vrijedi onoliko koliko vrijedi onaj koji je daje, ali i oni koji je primaju. Meni je osobito drago da danas mogu estitati nagraenina jer time Akademija prepoznaje vrhunske rezultate i domete znanosti i umjetnosti. esto govorimo o poremeenom sustavu vrijednosti. Ja bih volio kad bi danas naveer u dnevnicima ili sutra na naslovnicama bili dobitnici jer to su ljudi koji nas mogu izvesti iz krize jer to je vrhunski domet i vrhunski rad, meutim, mi smo u kulturi estrade. Ja sam 1997. dobio tu nagradu i znam da smo svi bili u centralnom dnevniku i ak je svaki rekao jednu reenicu o svom radu. Na taj nain se mijenjao taj stav prema znanosti i umjetnosti. Akademija je na neki nain uvar trajnih vrijednosti i to je jedan na doprinos stvaranju jednog novog drutva. estitam nagraenima i elim da budu uzor i poticaj drugima, cijelom drutvu.

Dan Akademije je obino i dan propitkivanja kako Akademija radi, na koji nain djeluje, ispunjavamo li svoju dunost koju nam je namijenila nacija koja nas je na neki nain postavila ovdje. esto kau da vie radimo, da smo otvoreni, pitanje je koliko utjeeno na procese u drutvu i na taj poremeeni sustav vrijednosti i koliko usmjeravamo drutvo i tu se moe slobodno rei da se u zadnjih godinu dana osjea promjena. U zadnje vrijeme trae nae miljenje, nae stavove, nau suradnju, trae nau podrku. Taj obrat se nije dogodio iznenada, ali se osjea. Teko je rei koji mu je uzrok. Moemo postaviti tri stvari jedna je da mi bolje i vie radimo, druga je da smo vie prepoznati jer to je u ovom dananjem ivotu medija najvanije, i trea stvar koja mi se ini vana je to da je u drutvu na djelu jedna destrukcija svih institucija, manjak povjerenja u sve institucije, relativizacija autoriteta. Nemamo vrstih standarda, nemamo vrstih orijentira u drutvu, drutvo je na neki nain dezorijentirano i ova destrukcija autoriteta i institucija na neki nain kao da je zaobila Akademiju. Akademija tome odolijeva, iako ima pokuaja da se nas uvue u bolesne svae i da se Akademija tome pridrui. Poznata je stvar da u krizama raste nepromiljenostr, tako da imamo situaciju da se mobiliziraju najloiji u drutvu, oni kao da postaju arbitri. Akademija se na neki nain stacionira kao stabilna institucija, rekao bih glas razuma, sa svojim autoritetom, kontinuitetom, sa svojim nepristranou, nezavisnou ona je u stanju okupiti najkompetentnije skupine i pojedince u drutvu i drutvu osigurati stavove utemeljene na znanstvenim, strunim i etikim principima. Dakle, multikompetentnost i sinergijske sposobnosi Akademije dolaze do izraaja. Mi sad ivimo u drutvu gdje svi o svemu nekritiki sude i govore, to pogorava situaciju, slabi konstruktivnu kritinost i sniava postojee kriterije. Stalno se pria o konsenzusu, no ako igdje postoji konsenzus to je u ovoj instituciji. Akadenija osim svoga poslanja uvanja identiteta na neki nain promovira jedinstvo nacije. U ovoj instituciji postoji samo jedna Hrvatska i Akademija sa svojim stavovima na neki nain postaje referentno mjesto u drutvu. Mi to osjeamo i nastojimo odoljeti svim pristiscima koji postoje iz drutva. Akademija se nikad ne bavi dnevnom politikom i to nigdje u svijetu nije sluaj. Danas mi kao privilegirana generacija koja je doivjela tisugodinji san stvaranja hrvatske drave koju su stvorili hrvatski branitelji u Domovinskom ratu i cijeli hrvatski narod u jednom jedinstvu, na neki nain relativiziramo tu dravu i moda je ta borba za hrvatsku nezavisnost prije 20 godina isto tako vana i sada kad vodimo borbu za uspjeno gospodarstvo i za ureenje drutva. I ako ne budemo izborili i tu borbu, onda e nezavisnost koju smo stekli biti relativizirana jer neeno znati sa sobom upravljati.Akademija ima jednu povijesnu ulogu i mi koji smo danas tu slino kao i nai prethodnici i osnivai ne bismo smjeli biti manje hrabri od njih i manje vizionari od njih, tako da moramo danas dijeliti sudbinu Hrvatske i biti aktivan imbenik u stvaranju novog modernog hrvatskog drutva. S tom porukom ja jo jednom estitam nagraenima, zahvaljujem se svim lanovima Akademije, svim zaposlenicima i suradnicima, Upravi. Vaan dokaz jedinstva je naa Uprava, to su moji potpredsjednici akademik Barbi, akademik Neidhardt, glavni tajni akademik Pavao Rudan, tajnica Marina tancl. zahvaljujem i Predsjednitvu Akademije, svim tajnicima te svim suradnicima i svima koji su pomagali rad Akademije u ove 154 godine. Hvala vam lijepa.