Dalmatinski serhat

7/25/2019 Dalmatinski serhat

http://slidepdf.com/reader/full/dalmatinski-serhat 1/14

Filozofski fakultet

Sveučilište u Splitu

Odsjek za povijest

Seminarski rad

Dalmatinski serhat

-

Student: Mentor:Ivan Rak Dr. sc. Marko Rimac

Split !"#$.



Sadržaj

# %vod&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&#! 'ojam ser(ata&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&#) Osmanski upravno*vojni sustav&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&#

+ Osmanska uprava u Dalmaciji&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& $ ,apetanije&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& - Osmansko*mletačko razraničenje&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& / 0aključak&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&#)1 2iteratura&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&#+



Uvod

Osmanskim prodorom i osvajanjima krajem #$. st. i početkom #-.st. kojima je pret(odilo

sustavno pustošenje i devastacija područje dalmatinsko zale3a i dijela dalmatinsko

prio4alja došlo je do sveo4u(vatni( strukturalni( promjena na ovim prostorima. ,roz

stoljetno ratno i poluratno stanje rata nisko intenziteta na ovom 5e se području postupno

o4likovati u zonu stoljetno ratno i poluratno stanja trome3e triju imperijalni( sila i

ranicu dvaju civilizacija na kojem 5e se razviti tri krajiška sustava svako sa svojim

pose4nostima ali i zajedničkim karakteristikama. 0a razliku od (a4s4urško osmansko

krajište nikad nije imalo jasnu formalnu oranizaciju. 6a to je značajno utjecala osciliranje

politike s o4zirom na kretanja odnosa snaa i interesa središnje i lokalne vlasti. Osmanski

sustav je 4io ekspanzionistički a s krajem osvajanja došlo je do njeove krize koja se

očitovala u propadanju klasični( osmanski( institucija i feudalizacijom i afirmacijom koja je

prepuštena samovolji lokalni( elita s drue strane što se svakako sna7no osjetilo i njeova

ru4na poranična područja. nije 4ila demorafska o4nova opustošeni( područja i nije se

toliko oslanjala na slu74u vlaški( četa uz aranciju očuvanja nji(ova pose4na statusa ve5 se

8lasima nastojalo na sve načine podvrnuti uo4ičajenim rajinskim podavanjima. 9o je

izazivalo nji(ov otpor rezultiraju5i u stoljetnom nizu konfrontacija s promjenjivim uspje(om

za o4je strane te polovičnim rješenjima i kompromisima. Moačanin #$";. 'remda se

osmanska upravna podjela zasnivala na političkim i pravnim načelima < pre4endalnom

feuadlizmu i idealu posvemašnje 4irokratske centralizacije. =urin Starčevi5 !""+. +1;

Pojam serhata

Osmansko krajište naziva se ser(atom ili ser(adom. % osmanskim se izvorima

razlikuju širi i u7i pojasevi ser(ata. 8e5 je cijelo zapadno i sjeverno područje Rumelijsko

ejaleta 4ilo o4ilje7eno stanovitim elementima krajiško statusa te se u pučkim percepcijama i

s(va5anjima do7ivljavao kao ser(at. 'oranični ejalete * >osnu >udim ,ani7u i ?er * i

@ele4ija smatra ser(atom. Slično mišljenje mora da su dijelili i drui putnici i trovci koji su putovali raničnim provincijama i u koji( je taj pojam izazivao konotacije o neprestanim

ratnim z4ivanjima 7ivotnoj opasnosti i nesiurnosti imovine uslijed rašireno raz4ojništva.

Ser(at u u7em smislu < njeovu prvu liniju< prema stanovništvu vojni( i financijski( slu74i

koje su vodile računa o pla5ama i nadar4inama posadnika ranični( utvrda predstavljao je

pojas utvrda od ranične linije do pedesetak kilometara u unutrašnjost. =urin Starčevi5

!""+. +A*$";

Osmanski upravni sustav



6a čelu dr7ave 4io je sultan. Sultan je imao neoraničenu vlast a u njeovo ime svim

političkim vojnim i upravnim poslovima upravljao je veliki vezir sa svojim pomo5nicima.

8a7nije političke odluke i savjete donosile su se na divanu. Sultan kao vr(ovni polavar

dr7ave u7ivao je neoraničeno pravo svojine. Sva je zemlja smatrana sultanovom svojinom.

On je zemlju posjede; dijelio na korištenje vojnim i civilnim slu74enicima. 9akav sistem je

počivao na posjedu koji se nazivao timar. 9imar je zemljišni posjed. Dodjeljivan je ulavnom

vojnicima umjesto plate. Dodjeljeni timar vojnici ili slu74enici nisu do4ijali u trajno

vlasništvo. Oni su s njea u4irali pri(ode u visini koja je odre3ena za taj posjed. 6ajveBi 4roj

timara dodjeljivan je konjanicima koji su se nazivali spa(ije. 'o tome je osmanski feudalni

poredak nazvan timarsko*spa(ijiski sistem. % socijalnom poledu stanovništvo se dijelilo na

asker vojnički sloj; i raju. Osmanska vojska se sastojala od dva lavna dijela a to su: stajaBa

vojska centralne valsti i provincijiska vojska. =ezru centralni( trupa činili su janjičari

pješadija; elitna stajaBa profesionalna voska. 9u su još 4ili topnici jedinice za proizvodnju

odr7avanje i čuvanje oru7ja te manji 4roj konjanika centralne vojske. =ezro provincijiske

vojske činile su spa(ije konjanici;. nsko carstvo 4ilo je podjeljeno na pokrajne o4lasti; koje

su se nazivale ejaleti. ?jaletom je upravljao 4eler4e valija paša;. ?jalet se dalje dijelio na

na sand7ake kojima je upravljao sand7ak4e. 6i7e administrativne jedinice 4ili su kadiluci.

Oni su 4ili sudski okruzi. 6ajni7a upravno*teritorijalna jedinica 4ila je na(ija. >eler4eovi i

sand7ak4ezi ujedno su 4ili upravitelji i vojni zapovjednici povjereni( im teritorija. Od na(ija

kao redovni( upravni( jedinica razlikovale su se tzv. vlaške nahije naseljene prete7no vlaškim

stanovništvom unutrašnjom samoupravom 4rojnim povlasticama i pose4nom vojnom

oranizacijom. Direktno podvrnute sultanu 4eler4eu ili sand7ak4eu imale su pravo

samostalno iz4ora svoji( starješina < vojni( vojvoda i (aram4aša; i civilni( knezova na

čelo na(ija primi5ura na čelo sela i katunara na čelo katuna;.

,lasični osmanski sustav provincijske uprave temeljio se na paralelnoj podijeli na !

temeljne razine oranizacije < vojno*upravnoj i sudskoj. 8ojna oranizacija temeljila se na podjeli na 4eler4eluke ejalete ili pašaluke; koji su se dijelili na sand7ake a oni na na(ije.

,adija je kao stručnjak za šerijatsko pravo o4jedinjavao nekoliko funkcija < sudačku

notarsku nadzorničku nad poslovanjem zaklada i izvora dr7avni( pri(oda proved4om

sultanovi( nared4i i prikupljanja poreza trovačkim poslovanjem javnim redom i moralom.

,adija je redovito izvještavao središnju vlast o z4ivanjima u svom okruu. Slu74a kadije u

jednom radu trajale je ! odine. ,adiluci su nerijetko osnivani ukidani spajani i dijeljeni

prema potre4ama kadrovske politike oso4ni( i rupni( interesa neovisno o o4jektivnimčim4enicima.



% kadilucima sa jačom 4rojčanom snaom muslimana kadije su u svom sjedištu i u sjedištima

udaljeniji( ve5i( na(ija postavljale svoje zastupnike koji su se zvali

6CI>Iar.punomo5nik;.Oni su na odre3enom područjuu jednoj ili više na(ijavršili sudsko*

administrativne poslove koje im je prepuštao kadija dotično kadiluka iz djelokrua svoje

stvarne i teritorijalne nadle7nosti.'odručje nadle7nosti nai4a zvalo se 6I=C>?9a molo je da

se prostire na jednu ili više na(ija.kako kadije nisu uvijek postavljali nai4e u na(ijama svoa

kadiluka to nija4eti nisu ni predstavljali neku rdovnu kariku u sistemu turske upravavne

podjele.

Slika 1 Skica društveno-političkih odnosa na dalmatinskom serhatu početkom 17. st.



Osmanska uprava u Dalmaciji

6a području erceovine po njezinu padu #+/". osnovan je erceovački sand7ak

koji je uključivao i makarsko primorje odnosno neretvansku srednjovjekovna 7upanija

Mokro < prostor izme3u Eetine i 6eretve točnije od Omiša do 6euma; i imotsku krajinu

srednjovjekovna 7upanija Imota;. Središte erceovačko sand7aka 4ilo je isprva u Foči

odakle je krajem #-. st. premješteno u 'rijedor no sand7ak4eovi su u pravilu češ5e 4oravili

u Mostaru koji je 4io najve5i ur4ani centar. 6eretvanski kadiluk sa središtem u ,onjicu

osnovan #+-/. 4io je isprva središnji kadiluk erceovačko sand7aka a u druoj polovici

#-. st. osnovan je kadiluk Imotski koji je u se4e uključivao na(ije: Imota Duvno >uško

>lato 2ju4uški 'osušje orsku 7upu 0a4iokovlje sjedište: 8rorac; Fraustin 0aostro; i

'rimorje središte: Makarska;. 'ose4an autonoman status unutar erceovačko sand7aka

imala je 'oljička Repu4lika. 0a njea je kao carski (as poput Erne ore filuriju pla5ala

izravno sultanu.



'o osvajanju područja dalmatinsko zale3a zapadno od Eetine i 2ike nije odma(

uspostavljena redovna osmanska uprava pošto < kao posljedica osmanske vojne taktike

pustošenja i posljedične depopulacije < nisu postojali ospodarski i demorafski uvjeti za

uzdr7avanje sand7ak4ea i odovaraju5e 4roja timarnika ve5 je taj prostor * koji se manje*

više podudarao sa područjem srednjovjekovne (rvatske dr7ave < u okviru >osansko

sand7aka oraniziran kao vilajet Hrvati sa sjedištem u Sinju. Stvaranjem uvjeta za nji(ovo

izdr7avanje dolazi do o4likovanja sand7aka < isprava #$)/. jedinstveno ,liško da 4i #$1".

područje sjeverne Dalmacije i 2ike 4ilo izdvojeno u ,ninski. Sjedište ,liško sand7aka

nominalno je 4io ,lis ali je u praksi kliški sand7ak4e najčeš5e 4oravio u 2ivnu. 2ivno *

tijekom cijelo osmansko perioda najve5e naselje ,liško sand7aka < de facto je iako ne de

iure 4ilo lavni centar osmanske Dalmacije. %pravno*sudska oranizacija tako3er je z4o

nedostatka nevojničko muslimansko stanovništva tek postupno uo4ličena. 'rostor ,rčko

sand7aka ulazio je u sastav ve5e 4roja kadiluka pri čemu je Skardinski kadiluk koji je

o4u(va5ao ve5i dio njeova teritorija imao lavnu i središnju ulou. 6jeovo sjedište je

tako3er zapravo 4ilo smješteno u 2ivnu premda 5e sve do potkraj #/. st. nominalno fiurirati

kao Skradinski a ne 2ivanjski.

9eritorij kliško sand7aka o4u(va5ao je dijelove 2ike ,r4ave i 'ounja Dalmaciju zapadno

od donje toka Eetine 0avršje lamoč 2ivno Sarumiše; porječje ornje 8r4asa 'live i

Sane Ramu i %skoplje te područje ornje toka 6eretve.

% sklopu velike upravne reoranizacije Earstva #$1". uspostavljen je >osanski pašaluk. %

njeov sastav ušlo je područje erceovačko i ,liško sand7aka. 9ako3er je došlo do

osnivanja ,rčko*2ičko sand7aka sa središtem u ,ninu njeovim izdvajanjem iz ,liško.

'ored toa iz okvira Skardinsko kadiluka izdvajaju se ,liški i ,ninski kadiluk.



'rije #$1". Skradinski kadiluk se sastojao od #+ na(ija uključuju5i <2ivno lamoč

Sarumiševo ra(ovo 8rliku Sinj i Eetinu sa središtem u Sinju Dicmo ,lis prostor ju7no

od Eetine i Sinja do splitsko razme3a; 0minje polje srednjovjekovna 7upa 0mina danas

Oorje središte: Oorje ili Mu5; 'etrovo polje područje drniške krajine središte: Drniš; i

'etrova ora ili 0aorje sela troirske i ši4enske zaore 4ez definirano središta; na(ije

,osovo polje i 6ečven podno ,nina te Skradin. Osnutkom kadiluka ,lis iz njea su

izdvojene na(ije < ,lis Sinj i Eetina Dicmo 0minje polje 0aorje i 'oljica.

,ninski kadiluk o4u(va5ao je #) na(ija <,nin Ostrovica 0vonirad 0rmanja 0ečevo

Strmica O4orvac >ukovica 8rana 6adin 8elin i ,arin te ,otar Ravni ,otari; središte:

0emunik i utvrdi Sedd*i Islamu podinutoj #$/". koja je od početka do kraja #/.st. izdvojena

u zase4an kadiluk kojem je pripojena na(ija ,arin. 6a području ,ninsko sand7aka nalazimo

ve5i 4roj tzv. vlaški( na(ija naseljeni( 8lasima Istrije *

O4a ova sand7aka ulavnom su ostala u nepromijenjenom opseu sve do završetka

,andijsko rata. kad je smanjen teritorij ,liško sand7aka u4itkom ,lisa Solina i ,amena

koji prelaze u Mletačke ruke. 6ajve5u teritorijalnu promjenu sand7aci su do7ivjeli nakon potpisivanja mira u Srijemskim ,arlovcima #-AA. kojim se mletačka ranica prenosi na

2iniju rimani čime je pod osmanskom 8laš5u u Dalmaciji ostalo usko područje sjeverno od

linije ,nin*8rlika*Sinj*0advarje*8rorac.

Ove turske upravne jedinice u našim zemljama nastale su u najviše slučajeva pretvaranjem

stari( srednjovjekovni( 7upa ili vlasti u turske na(ije dje od su te 7upe odnosno vlasti

postojalea tamo dje i( nije 4ilo formiranjem slični( jedinica oko lavni( naselja ili utvrda u

pojedinim o4lastima. 'rema tometurski termin na(ija odovara potpuno našem



srednjovjekovnom pojmu 7upa. Gtoviše svaka srednjovjekovna 7upa u našim zemljama

postala je u tursko do4a na(ijom. %koliko se na(ije ne nazivaju po imenima stari( 7upaone se

skoro uvijek nazivaju ili po imenu lavne utvrdeako je ona postojala i nije od 9uraka

napuštenaili prema lavnom naselju u toj 7upi. Samo tre4a nalasiti da svaka

srednjovjekovna 7upa kao eorafska jedinica koja se pod 9urcima zvala na(ijom ne

predstavlja uvijek tursku na(iju kao upravnu jedinicušto je sasvim razumljivo kad se zna da

je ti( 7upa 4ilo često vrlo maleni(... S konsolidacijom osmanske vlasti i ustaljivanjem ranica

znatno opada 4roj čuvani( utvrda i 4urova polavito u unutrašnjosti. 9vr3ave u

unutrašnjosti ,liško i ,rčko sand7aka koje su se nalazile na strateški va7nim mjestima kao

što su prijevoji ili prometni trovački pravci preuzele su nadzornu funkciju a ostale < manje

značajne < prestale su ezistirati. 9vr3ave u unutrašnjosti podno koji( su se razvila radska

naselja tako3er su zadr7ale svoju funkciju. $#; 6a(ije dalmatinsko zale3a u prosijeku su

4ile manje i 4rojnije od srednjovjekovni( 7upanija < otovo svaka značajnija utvrda postala je

središtem na(ije. Razlo za to mo7e se pripisati nastojanjima vlasti da partikularizacijom

ojača kontrolu nad poraničnim teritorijem.

%nutar osmansko ur4ano sustava prema statusu razlikuju se ) vrste rada < varoš

kasa4a i še(er. Osmanska se uprava u ovladavanju novostečenim teritorijem na jadranskom

zale3u ulavnom oslanjala na postoje5u toporafsku mre7u srednjovjekovni( naselja. Stoa sa

sta4ilizacijom vlasti započinju procesi revitalizacije i repopulacije ranije postoje5i( ali

tijekom ratni( z4ivanja devastirani( utvrda radova i podra3a. Ona srednjovjekovna

utvr3ena naselja koja su imala prirodne predispozicije za razvoj unutar osmanske ur4ane

mre7e opstala su z4o vojni( prometni( ili ospodarski( interesa Skradin Sinj 8rlika

8rana; a neka su i uvelike pove5ala svoj značaj Drniš 2ivno;. Ona pak koja svojim

smještajem i funkcijama nisu mola zadovoljiti novostvorene političke društvene i

ekonomske uvijete postupno su u4ila svoju pret(odnu va7nost i propadala ,ličevac,amičac 'etrovac itd.;. 9amo dje nije 4ilo mou5nosti da se ur4ana mre7a razvije

samoinicijativno primjerice da selo naraste do veličine rada ili da postoje5a

srednjovjekovna utvrda preraste okvire vojno uporišta i preuzme funkciju ur4ano središta

vlast je planski forsirala preo4raz4u u rad pri čemu je sustav zaklada < vakufa < utemeljeni(

dr7avnim naloom odirao ključnu ulou. 9ako se na inicijativu vlasti ur4ani razvoj

usmjeravao sukladno dr7avnim potre4ama =urin Starčevi5 !""-. ##1.;. 'remda je

ur4anizacija osmanske Dalmacije tijekom #-. i #/. st. 4ila limitiraju5e dosea izvan je svakesumnje da su pojedina naselja imala funkciju rada. % ,liškom sand7aku i istočnom dijelu



,rčko sand7aka razvilo se više ospodarski i prometno va7niji( naselja radsko tipa <

Drniš rvace ,lis ,nin 2ivno Sinj Skradin 8rlika 0emunik. =urin Starčevi5 !""-.

#!".;

Kapetanije

,riza u koje je Earstvo zapalo krajem #-. st. očitovala se rastakanjem klasični(

osmanski( institucija uslijed širenja mita i korupcije te o4likovanja nasljedni( funkcija a time

i provincijske oliar(ije. Odjek toa procesa 4io je i razvoj sustava novi( kapetanija. 0a

razliku od stariji( kapetanija formirani( u prvoj polovici #-.st. koje su 4ile vr(ovne komande

postroj4i na pojedinim rijekama tako imamo kapetana ,rke sa sjedištem u ,ninu kapetana

0rmanje u O4rovcu kapetana 8ransko jezera; početkom #/. st. počinju se javljati nove

kapetanije čiji kapetani nemaju više nikakve veze s riječnim komandama niti upravljaju

teritorijem ve5 zapovijedaju mo4ilnim odredima u tvr3avama. 6ji(ova prvenstvena du7nost

4ila je čuvanje utvrda i palanki na ser(atu ali i neki( redarstveno*administrativne du7nosti.

6ove su kapetanije u vojnom smislu imale defenzivan karakter < nalašavale su nu7du za

efikasnijim rerupiranjem raspolo7ivi( snaa u reiji < i kao takve su 4ile znak u4itka

osmanske osvajačke snae i preorijentacije na očuvanje postoje5e. =u7nu periferiju ser(ada

je te7e 4ilo čuvati z4o izlo7enije polo7aja nešto nalašenije ravničarsko reljefa te duo

pojasa 4ez ničije zemlje na ranici s Mletačkom Repu4likom. Okru7enje nepro(odnim

Dinaridima i 8ele4itom činilo je taj prostor pose4no ranjivim u zimskim mjesecima kad je

moao 4iti odsječen od ostatka sand7aka i po nekoliko mjeseci. Do )"*i( odina #/. stolje5a

oranizirane su kapetanije u ve5ini ključni( ranični( utvrda * ,amenu ,lisu ,ninu

Skradinu 8rani 6adinu 0emuniku Seedi Islamu O4rovcu i %d4ini. Od koji( je

najznačajnija mo7da i nadre3ena ostalima 4ila ona u novoosnovanom Islamu. 6ovi kapetani

u4rzo su postali dio stale7a lokalne elite. 6ji(ov polo7aj je postao nasljednom privileijom

mali( lokalni( dinastija.

Društveni sustav sre(ata

%lufend7ijski sustav odnosi se na sustav isplata posadnika utvrda izdr7avani( pla5ama u

otovini < izra7enim dnevnicama u akčama ulufima; < čiji je iznos ovisio o funkciji i ranu

pojedinca unutar vojne (ijerar(ije kao i značaju pojedine utvrde na ser(atu. 6ajve5e dnevnice

primali su kapetani !" do $" akči; nešto ni7e dizdari #$ do !$; i ni7i zapovjedni kadar 1 do

#$; a o4ični vojnici zvani neferi izme3u ) i / akči dnevno. ,ako je za samo za pre(ranu

jedne o4itelji tre4alo izdvojiti ) do $ akči mo7e se zaključiti da su dnevnice o4ični( vojnika ini7i( zapovjednika 4ila neka vrsta doplatka a ne pla5e pošto su zapravo 4ile ispod 7ivotno



minimuma. S o4zirom da pla5e nisu 4ile redovite a makinacije oso4a zadu7eni( za nji(ov

transport i raspodjelu nisu 4ile rijetkost te su vojnici mjesecima i odinama moli ostati 4ez

nji( nije čudo da su nastojali prona5i alternativne izvore pri(oda < prije svea u zemljoradnji

naime veliki dijelovi zapušteni( zemljišta dodjeljivani su ulavnom posadnicima i to pod

vrlo povoljnim uvjetima; ali i o4rtu sitnoj trovini kao i učestalim provalama na

neprijateljski teritorij. 9ime su se pri4li7avali načinu 7ivota seosko stanovništva te se nji(ov

način 7ivota 4itno razlikovao od načina ve5ine članova radski( posada na krš5anskoj strani

ranice.

8a7an element osmansko krajiško sustava u Dalmaciji 4ili su 8lasi. Osmanlije su vrlo rano

ve5 sa svojim prvim osvajanjima u svoj krajiški sustav asimilirali vlaške stočarske skupine

o4vezuju5i i( na radnu rentu u o4liku vojne < martološke < i poluvojne < der4end7ijske <

slu74e. Martolozi su 4ile neredovne vlaške čete zadu7ene za vršenje stra7i i prepada po

poraničju. 6ji(ovi su prepadi 4ili izvo3eni ili samostalno ili u suradnji s druim ranama

osmanske vojske a irali su va7nu ulou u osmanskoj vojnoj taktici. Der4en3ije su 4ili

zadu7eni za vršenje redarstvene slu74e u unutrašnjosti dr7ave < dr7anje stra7a u varošima

podno tvr3ava na nesiurnim klancima i prijevojima u(odarske i vodičke slu74e itd.

Osmansko-mletačko razgraničenje

ranica izme3u 8enecije i Osmansko carstva u početku nije 4ila pravno*diplomatski

definirana što je tijekom #-. i #/. st. 4io izvor kontinuirani( poranični( nesporazuma. Oni

me3utim nikad nisu 4ili na putu da postanu uzrokom du4lje suko4a ili povodom rata. O4je

strane te7ile su rješenju lokalni( nesporazuma putem preovora a ne vojno ana7mana.

'orta je < osvajački orijentirana prema rvatskoj i a4s4urškoj monar(iji odnosno prema

>eču < nastojala osiurati mir na ranici s 8enecijom. 6o to na terenu nije uvijek išlo latko s

o4zirom na neslaanje lokalni( vlasti s takvom politikom. 'ošto se to razilazilo s nji(ovimneposrednim interesima < ostvarivanju unosni( pri(oda od prava na petinu ratno plijena

martoloa ali i iz4jeavanju sudjelovanja ve5im ratnim po(odima izvan provincije <

sand7ak*4eovi su u pravilu nastojale zao4i5i provo3enje mjera za suz4ijanje malo rata na

ranici u praksu navode5i za to različite razloe od vlastite nemo5nosti do neativni(

posljedica koje 4i to imalo za osmansko ospodarstvo i socijalnu sta4ilnost. % suštini

institucionaliziran i kontinuiran sustav prepada podupirale su o4je strane i Osmansko carstvo i

Mletačka Repu4lika premda 5e a u periodima mira i jedna i drua vlast pokušavatioraničiti. % svakom slučaju prepadi i protuprepadi zaro4ljavanje ljudi pljačkanje stoke



uništvanje usjeva itd. 4ili su djelom svakodnevno 7ivota o4razac ponašanja na uvijek

nemirnoj ranici oso4ito u druoj polovici #/. st. /-;

%natoč slici o neprestanom ratovanju koju mo7emo iščitati iz ve5ine dostupne

literature poranično se stanovništvo nije susretalo samo u me3uso4nim suko4ima. 6arav

ranice mletačko*osmansko krajišta 4ila je takva da je populacija s o4je strane ranice na

različite načine 4ila ovisne o onima s drue što je u vrijeme mira stvaralo mou5nost

me3uso4ne suradnje ali je i pove5avalo mou5nost iz4ijanja suko4a. Onovremeni izvori koje

čuva Draomanski ar(iv < ar(iv slu74e mletački( činovnika pose4no zadu7eni( za odnose s

Osmanskim carstvom u 0adru < svjedoči o visokoj razini privredne i trovačke prekoranične

komunikacije i korespondencije izme3u lokalni( vladaju5i( struktura A#;. 'ose4no

pro4lematično je 4ilo područje sela troirsko i ši4ensko zale3a koja su pripadala troirskom

i ši4enskom distriktu na kojem su nakon osmanski( osvajanja naseljeni 8lasi a čiji je status

nakon opetovani( preovora riješen uspostavom dvostruko prava vlasništva na

nezadovoljstvo 8la(a. 6a to se nadovezala i uskočka (aračenja. 'očevši od /"*i( #-.st.

ve5ina ovi( sela preuzela je o4vezu pla5anja danka za nenapadnje uskocima odnosno

a4s4urovcima i vojnim zapovjednicima 8ojne krajine pod čijim su izravnom kontrolom

uskoci 4ili. 9ako se desilo da su neka sela ponekad pla5ala tri4ut trima stranama * osmanskoj

dr7avi i spa(ijama filuriju i drua zakonom odre3ena podavanja troirskim

zemljoposjednicima da5e za korištenje zemlje te danak za nenapadnje uskocima. 9akva

nesnosna situacija 4ila je uzrokom mnoim konfliktima kako na lokalnoj razini izme3u

poranično pučanstva tako i na lo4alnoj razini izme3u triju imperijalni( sila: Osmansko

carstva a4s4urške monar(ije i Mletačke Repu4like 1$;.

Erta razraničenja koja se ne5e mijenjati slijede5i( sedamdesetak odina po prvi put je

4ilateralno definirana 'rotokolom o povlačenju ranice i postavljanju ranični( znakova <

uovorom koji je osmansko*mletačka komisija sklopila po završetku Eiparsko rata #$/-. u

Solinu. 6akon ,andijsko rata Mletačka Repu4lika dolaze ,lis Solin i ,amen čime jeformirana ranica stare stečevine * Linea Nani. Do značajnije promijene stanja na terenu do5i

5e tek po sklapanju mira u Srijemskim ,arlovcima čime je pod osmanskom vlaš5u u

Dalmaciji ostalo usko područje sjeverno od linije ,nin*8rlika*Sinj*0advarje*8rorac.



Zaključak

,oji elementi čine poranični osmanski prostor krajiškim sustavomH % prvom redu to

je ve5i 4roj utvrda sa stalnim posadama 4ilo da su pla5eni u otovini ili timarima

oraniziranje vojvodluka i kapetanija kao vojni( o4lasti pod nadzorom vojvoda i kapetanastanovništvo zadu7eno vojnim i poluvojnim du7nostima uz smanjeni porezni teret šire ovlasti

sand7ak4eova sla4a naseljenost ulavnom stočarskim stanovništvom i niski stupanj

ospodarske renta4ilnosti poranični rat nisko intenziteta i toleriranje poticanje ekonomske

pljačke od strane pokrajinski( vlasti.

%pravo stoa što je četovanje ili mali rat imao značajke trajno reionalno suko4a

nisko intenziteta u (istoriorafiji je uvijek do7ivljavan kao nešto u osnovi kaotično i

anar(ično. 9aj fenomen zapravo predstavlja način 7ivota proistekao iz slo7ene stvarnosti

krajišta na koju su utjecale socijalne vjerske nacionalne ekonomske političke i vojne

silnice od koji( je svaka modificirala ostale i u različitim okolnostima imala druu snau.

Sociokulturno naslje3e mentaliteti na ser(adu 7ivotne vrijednosti i ideoloija opse7na je

tematika koja se ponaj4olje odra7ava u usmenoj narodnoj predaji i ciklusu krš5anski( i

muslimanski( epski( pjesama.



iteratura

=urin Starčevi5 ,ornelija Srednjodalmatinsko zaleđe za vrijeme osmanske vladavine u 16. i

17. stoljeću 0are4 !""+.

=urin Starčevi5 ,ornelija Islamsko*osmanski radovi dalmatinsko zale3a: priloistra7ivanju ur4ano razvoja u #-. i #/. stolje5uJ RA!"# $ %avod za hrvatsku &ovijest

''S( 0are4 !""-. ##)*#$+.

oljevac Keljko Moačanin 6enad Hrvatsko)slavonska "ojna krajina i Hrvati &od vlašću

!smansko* +arstva u ranome novom vijeku 2?L,CM international 0are4 !""/.

'opis ilustracija

Documents

Dalmatinski serhat