IMPRESSUM

Društvo ”Naša djeca” Stubičke Toplice :: A Strmečka cesta 5a, 49244 Stubičke Toplice :: T 049 282 531NAKLADNIK

Brigitte GmazZA NAKLADNIKA

Brigitte GmazGLAVNA UREDNICA

Mirna Domitrek AvirovićLEKTORICA

Društvo ”Naša djeca” Stubičke Toplice :: Osnovna škola Stubičke Toplice :: Dječji vrtić “Zvirek” Stubičke TopliceORGANIZATORI

Krapinsko-zagorska županija :: Općina Stubičke ToplicePOKROVITELJI

Nikola Sinković, prof. mentor :: Kristina Vukić, odgojitelj :: Brigitte Gmaz, dipl. uč. ::Monika Barić, mag. prim. educ.POVJERENSTVO ZA ODABIR LIKOVNIH RADOVA

Hrvoje Kovačević, književnik :: Ines Krušelj-Vidas, prof. savjetnik ::Mirna Domitrek Avirović, dipl. uč.POVJERENSTVO ZA ODABIR LITERARNIH RADOVA

Studio za umjetnost i dizajn Nikola Sinković :: W www.nikolasinkovic.comOBLIKOVANJE I PRIPREMA ZA TISAK

Studio za dizajn i tisak Arkuš :: E arkush@arkush.hrTISAK

Zrinka Košić BosnarFOTOGRAFIJE

120 komadaNAKLADA

Cvijet u cvijeću / 4. natječajZbornik likovnih i literarnih radova djece predškolske dobi i učenika osnovnih škola

Organizator: Društvo ”Naša djeca” Stubičke Toplice

Pokrovitelji: Krapinsko-zagorska županija i Općina Stubičke Toplice

Stubičke Toplice, studeni 2015.

PREDGOVOR Pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i Općine Stubičke

Toplice, a u suradnji s Osnovnom školom Stubičke Toplice, Dječjim vrtićem Zvirek i Turističkom zajednicom Općine Stubičke Toplice Društvo Naša djeca Stubičke Toplice po četvrti je put raspisalo Likovno-literarni natječaj Cvijet u cvijeću. Cilj natječaja je razvijanje svijesti o važnosti očuvanja biološke raznoli-kosti i tradicijskog bilja kod najmlađih. Ovogodišnji motivi za likovno stvara-laštvo kao i teme za literarne ostvaraje pobudili su kod djece maštu koju su uz pomoć svojih mentora vrlo vješto pretočili u slike i riječi.

Na ovogodišnji natječaj pristiglo je ukupno 345 likovnih i 96 literar-nih radova iz 24 osnovne škole i 7 dječjih vrtića iz Republike Hrvatske. Ove brojke svjedoče kako natječaj iz godine u godinu privlači sve veću pozornost djece i mentora, a njihova kreativnost sve je bogatija. Povjerenstva za odabir najuspješnijih radova nagradila su po pet uradaka iz svake kategorije. Zbog kvalitete radova u pojedinim kategorijama dodijeljene su i šesta odnosno po-sebna nagrada. Maštovitost, kreativnost, rad i trud vidljivi su u ovom Zborniku. Listajući zbornik saznat ćete kako Grmeki i vrtek senjaju, koliko i kako se voli cvijeće, a možda ćete u društvu zlaćanih pčelica poželjeti prošetati livadama i vrtovima. Otvorite zbornik i uživajte u bojama, crtama i stihovima.

Projekt se provodi u sklopu već tradicionalne ekološko-edukativne ak-cije Cvijet u cvijeću koju kontinuirano provodi Turistička zajednica Općine Stu-bičke Toplice u suradnji s Radnim tijelom za ekologiju i kulturu Općine. Cilj je animiranje svih čimbenika koji sudjeluju u stvaranju slike općine kao ekološki orijentirane i razvijanje svijesti ljudi da svojim marljivim radom i uređenjem prostora na kojem djeluju i žive mogu utjecati na prepoznatljivost Stubičkih Toplica u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali i u Republici Hrvatskoj.

Brigitte Gmaz

05

VESELA IGRA U CVIJEĆUNa ovogodišnji je natječaj Cvijet u cvijeću pristiglo više od tri stotine

likovnih radova, od toga najviše u kategorijama dječjih vrtića i nižih razreda osnovne škole što je utjecalo i na veću kvalitetu, a time i teži odabir onih najboljih. Za razliku od navedenih kategorija, ona za više razrede je, možemo slobodno reći, pomalo podbacila, što u broju pristiglih radova - njih pedesetak - što u kvaliteti, jer se ukupno gledajući činilo kako su mlađi uzrasti bili mašto-vitiji, kreativniji i tehnički discipliniraniji. Ova zamjerka ipak ne ide niti na račun učenika niti njihovih mentora(ica) nego na kurikulum prema kojem je satnica likovne kulture svedena na samo jedan nastavni sat tjedno, što je premalo za razvoj kreativnog potencijala djece osnovnoškolskog uzrasta, a nastavnicima likovne kulture suzuje manevarski prostor kad je u pitanju sudjelovanje na natječajima poput ovog.

Vratimo se pozitivnim aspektima natječaja Cvijet u cvijeću. Ovom bih prilikom želio opisati način kojim se pristupa odabiru najboljih, a koji je u svojoj biti vrlo jednostavan - svi se radovi pojedine kategorije rasprostru na velikoj površini i pažljivo promotre. Tada se radi inicijalni odabir na temelju njihove estetske, tehničke i inovativne kvalitete. Uvijek se nastoji pokriti što je moguće više raznovrsnije likovne tehnike te što originalnije tretiranje samog motiva. Ove je godine naše zadovovoljstvo jednim i drugim bilo veliko. Osim uobičajnih crtačkih tehnika flomastera i olovke u boji, potom slikarskih - akva-rela, tempere i kolaža, obradovali smo se “povratku” suhog i voštanog pastela te kod nekih učenika vrlo suptilnog korištenja crteža tušem s kolorističkim akcentima i tempere u kombinaciji s plastičnim oblikovanjem u reljefu ili prostoru za što pohvaljujem i njihove mentorice.

Dominantan je motiv cvijeće, što je razumljivo s obzirom na prirodu natječaja, i ono što ga okružuje - pčele koje zuje oko njega, šume, bregi i nebe-ski svod u pozadini. Osobno me oduševio crtež na kojemu su prikazana djeca u igri na cvjetnoj livadi (koji je ujedno dobio prvu nagradu u kategoriji dječjih vrtića). Razlog tomu je jednostavan - razigran je i neposredan, a u središte našeg interesa stavlja čovjeka, kao što je to bilo još u vrijeme antike, potom renesanse, a i u suvremenoj je umjetnosti čovjek sveprisutan.

Sama odluka o rangiranju nagrada u meni budi malo nezadovoljstvo jer ne mogu reći da je bilo koji uradak bolji ili lošiji, uključujući i one koji nisu ušli u uži izbor, pogotovo kad vidim koliki je trud uložen u njihovu izradu. Tada se prepustim emocijama, načinu na koji je slika doprla do mene, izmamila osmjeh ili potakla davno zaboravljena sjećanja, izazvala osjećaj sjete. Na isti su način reagirale i ostale članice povjerenstva te smo donijeli zajedničku odluku čije rezultate možete vidjeti na stranicama ovog Zbornika.

Nikola Sinković06

MAŠTOVITI RADOVI U POETSKOJ I PROZNOJ FORMI

Na ovogodišnji natječaj Cvijet u cvijeću u kategoriji literarnog izričaja za učenike od 1. do 4. razreda pristigao je 31 učenički rad. Posebno valja istaknuti angažman OŠ Oroslavje jer je skoro polovica pristiglih radova bila upravo iz te škole.

Na teme Grmeki i vrtek senjaju te Ljubav cvijeća pristigli su maštoviti radovi u poetskoj i proznoj formi, pa čak i u formi stihovanog igrokaza, na kajkavskom narječju i standardu. Uvijek se iznova veselimo kreativnosti malih autora kojima nije bilo teško zamisliti ljubavne situacije u bakinom vrtu, kao niti snove grmeka i vrteka.

Prvu nagradu dobila je Ljubav cvijeća koju nam je ispričala Margareta Nemčić 4. r. iz OŠ Konjščina, PRO Jertovec. To je vješto vođena priča koja vjeru-je u ljubav bez obzira na sve poteškoće. Treba naglasiti da je ovo priča koja se može iščitavati na više razina i zapravo korespondira s iskustvom čitatelja: za one mlađe to je ljubavna zgoda sa sretnim završetkom, dok iskusniji čitatelji mogu u ovoj priči pronaći i poruke prenesenog značenja, primjenjive i za naš ljudski život. Margaretina mentorica je učiteljica Maja Đurđinovski.

Drugu nagradu osvaja stihovani igrokaz Grmeki i vrtek senjaju Tene Bartolić 1. r. iz OŠ Stubičke Toplice koji će vrlo vjerojatno doživjeti svoje razred-no uprizorenje jer upravo poziva na komunikaciju s publikom. Jednostavno oblikovani zaplet u svađi Grmeka i Vrteka arbitražom Listeka sretno završava, a poruka o skladnom životu je nenametljivo prikazana. Tenina mentorica je učiteljica Jasmina Čukelj.

Ljubav cvijeća Paule Dugorepec 3. r. iz OŠ Ksaver Šandor Gjalski, PŠ Špičkovina govori nam o maštovitom susretu s Cvjetnom vilom. Taj je rad na trećem mjestu. Okružene animiranim likovima današnje djevojčice žive u vilinskom svijetu, stoga nije čudno što se vila pojavila i u bakinom vrtu. Kroz izgrađenu priču dodatno se osjeća djetinja radost, zaigranost, sreća, bakina ljubav i pažnja.

Četvrto mjesto osvojila su Srčeka za ljubaf Lede Varžić 4. r. iz OŠ Orosla-vje. Nema veće sreće za unučicu nego kad može vrijeme provoditi s voljenom bakom. Tada se događaju ne samo edukativne zgode kojima se prenosi znanje s generacije na generaciju nego je puno važnije da se to događa u okružju ispunjenom ljubavlju i poštovanjem. Sve to možemo osjetiti u navedenom radu, a tolikoj se pozitivnoj energiji jednostavno ne može odoljeti. Svakako va-lja pohvaliti skladnu kompoziciju i njegovanje izričaja na kajkavskom dijalektu. Ledina mentorica je učiteljica Ankica Šuk. 07

Jakov Zrinščak 3. r. iz OŠ Stubičke Toplice napisao je lirsku proznu minijaturu koja je na petom mjestu. Odabrao je temu Grmeki i vrtek senjaju i uspio ostvariti sjetnu jesensku sličicu bakinog zapuštenog vrta koji očekuje bolje dane. Osobito je uspješan i ritmičan uvodni dio koji otvara ugođaj jeseni, samoće, nagovještaj smrti. No, bez obzira kakve osjećaje u nama priroda po-buđuje, ona nas uvijek podsjeća da poslije smrti, zime dolazi proljeće, dolaze nam sretniji dani. Jakovljeva mentorica je učiteljica Monika Barić.

Ines Krušelj-Vidas

VRTOVI KAO OSOBNO OKRUŽENJEPosve je razumna pretpostavka da sam kao književni kritičar (iako to

zapravo nisam, niti sam ikada želio biti) vrlo blag, gotovo u svakom tekstu koji pročitam nađem nešto inspirativno, no uvjeren sam da je ovogodišnja produkcija radova viših razreda osnovnih škola koji su pristigli na literarni dio natječaja Cvijet u cvijeću najkvalitetnija do sada.

Uostalom, to je bilo i za očekivati. Sam je natječaj sjajno organiziran te iz godine u godinu privlači sve veću pozornost onih koji se bave dječjim stvaralaštvom. A djeca su uvijek kreativnija, nego što odrasli pretpostavljaju. Treba im samo pravi poticaj.

Svakako je pohvalno to što se djeca prilikom promišljanja teme sve više odmiču od doslovne, odnosno ekološke interpretacije (iako je ekologija kao pozitivno razmišljanje obavezno prisutna) te uspijevaju vrtove doživjeti kao osobno okruženje u kojemu odrastaju, sazrijevaju i nastoje pronaći svoje mjesto pod suncem.

Pohvale treba uputiti i mentoricama (mentora je znatno manje) koje usmjeruju kreativne bujice. Stoga ću ovom prilikom pohvaliti učiteljice iz Konjščine, Oroslavja, Marije Bistrice i Stubičkih Toplica koje su nas darivale mnoštvom sjajnih uradaka.

Radova iz Rijeke nešto je manje, no iz godine u godinu bivaju nagrađe-ni. Tako nam baš iz toga grada ove godine stiže prozni rad koji je osvojio prvu nagradu – Ljubav cvijeća (Josipa Mihaljević, 6.a, OŠ Vežica). Josipa je krenula od pretpostavke (ili činjenice) da su današnji vrtovi prepušteni generaciji zlatne dobi te je kroz priču o vrtovima opisala beskrajno dirljiv i u konačnici tragičan odnos tete Olge i barbe Ive. Količina mudrosti koju je utkala u poantu daleko nadilazi njenu dob.

Robert Gorupec (7.a) iz Oroslavja u svojoj pjesmi Ljubav cvjetja progo-vara o pravoj ljubavi koja se uzdiže iznad svakodnevnih kanona koje postav-08

ljaju uskogrudni, zavidni ljudi te savladava sve prepreke. I on je vrt doživio tek kao uzletište za iznošenje stava o svijetu u kojemu se zatekao.

Naslov trećenagrađenog rada isti je kao i u drugonagrađenog – Ljubav cvjetja. Gabrijela Galoić (7a) iz Marije Bistrice predivno artikulira ono što se često pojavljuje u uradcima ovog natječaja (i što je svakako važan element ovog projekta) – djeca svoje bake i djedove puno bolje razumiju od svojih roditelja. U središtu je priče črlena roža koja se svojom ljepotom suprotstavlja prolaznosti i zaboravu.

Veronika Lipovec (7. razred, 1. OŠ Vrbovec, PŠ Preseka) napisala je lijepu pjesmu – Grmeki i vrtek senjaju, veselu, ritmičnu, skladnu. Za razliku od ostalih nagrađenih, posvetila se formi, izričaju, poigravala se s jezikom i to je učinila sjajno.

I na kraju popisa nagrađenih uistinu je dojmljiva pjesma Ljubičasti žar koju bih ja bez ikakvih dvojbi uvrstio u bilo koju antologiju renomiranih knji-ževnika. Osmašica Martina Čižmek iz Stubičkih Toplica na poetski besprijeko-ran način objašnjava nam kako je ljubav ono najvažnije što je u životu određu-je. Nije važno kakvi smo (ionako smo svi nesavršeni), važno je da pronađemo nekoga tko će nas voljeti. Uz to smo i svi prolazni (iako se o tome nerado priča, smrtnost je stopostotna) pa mlada poetesa završava svoju pjesmu pamtljivim stihovima:

„…I kada prođe moje vrijeme,kada mi latice povenu,korijenje isuši,znat ćuda sam bila ljubljena.“

Obično na početku ovakvih izvještaja napominjem kako je žiri imao te-žak zadatak, ovoga puta to činim na kraju. Neki bi drugi žiri možda (ili zacijelo) odabrao neki drugi raspored nagrađenih ili čak druge radove.

Od srca čestitam svima koji su se uključili u ovaj vrijedan projekt, mla-dim kreativcima, mentoricama i organizatorima. Nadam se da ćete svi vi, i još mnogi drugi, odazvati i sljedeće godine.

Hrvoje Kovačević

09

1. n

agra

da d

ječj

i vrt

ići

Mir

na B

laže

kovi

ć :::

: m

ješo

vita

sku

pina

, D

ječj

i vrt

ić K

utin

aM

ento

rica:

Lel

a Ka

tić

10

2. nagrada dječji vrtićiIva Čolić :::: starija odgojna skupina, Dječji vrtić KutinaMentorice: Josipa Klopček, Lidija Sporiš 11

12 3. n

agra

da d

ječj

i vrt

ići

Hel

ena

Bubn

jar

:::: s

tarij

a od

gojn

a sk

upin

a, D

ječj

i vrt

ić

Bede

kovč

ina

Men

toric

e: D

anije

la

Šošt

ar, V

alen

tina

Buko

vić

134. n

agra

da d

ječj

i vrt

ići

Mat

ilda

Det

oni

Mun

đer,

Anj

a Ke

rove

c :::

: lim

ači,

Dje

čji v

rtić

Ča

kove

cM

ento

rica:

Tam

ara

Vlah

ek

14

5. nagrada dječji vrtićiStella Novosel :::: starija odgojna skupina, Dječji vrtić ”Zvirek”, Stubičke TopliceMentorica: Ivana Žlabur

Posebna nagrada dječji vrtićiEma Jakuš :::: starija odgojna skupina, Dječji vrtić ”Izvor”, SamoborMentorice: Ružica Geušić, Tijana Kupres

Ljubav cvijećaOvo je priča o jednom vrtu gdje se sve crvenilo od mirisnih ruža i ma-

kova. Jedan se mak totalno zaljubio u ružu koja je bila posađena baš slučajno. Mak je uvijek pokušavao zadiviti ružu, ali ona ga je izbjegavala jer je bila zalju-bljena u jedan drugi cvijet koji je također bio ruža. Mak nije nikada odustao, ali ruža ga nije ni pogledala.

Jednog je dana djevojčica, koja je živjela preko puta, ubrala ružu. Mak to nije mogao podnijeti i počeo je od tuge lagano venuti. Drugi dan djevojčica je opet navratila na vrt i ugledala maka kako još više vene. Ubrala ga je, misleći da mu je potrebno vode. Odnijela ga je kući i stavila u vazu pokraj prozora. Mak je odmah podigao svoje latice i procvjetao jer je vidio svoju ružu pokraj njega u vazi. Ruža se također obradovala jer je ugledala nekog poznatog pokraj sebe. Uživajući u društvu jedno drugog, dogodilo se nešto neočekiva-no; ruži je otpala latica. Mak je to vidio i ponovno postao tužan, znajući što će se dogoditi. Djevojčica je to vidjela i shvatila da će oba cvijeta uskoro uvenuti. Morala nešto hitno učiniti kako bi sačuvala njihov sjaj i ljepotu. Izvadila je debelu knjigu i među njezine stranice stavila mak i ružu. Zatvorila je knjigu i na nju stavila još mnoštvo debelih i teških knjiga. Kada je nakon nekoliko dana ponovno otvorila knjigu, bila je zapanjena. Ružine i makove latice bile su svježe i crvene kao onog dana kada ih je ubrala. Njihove stabiljke i listovi tako-đer su sačuvali lijepu zelenu boju, a što je najljepše, oba cvijeta bila su tanka i suha kao list papira. Djevojčica ih je pričvrstila na bijeli list papira te odnijela u radionicu kako bih ih uokvirila. Tamo je majstor pronašao veliki crveni okvir u obliku srca, kako bi naglasio njihovu ljubav. Stavio je cvjetove u okvir i ostaklio ga te ga predao djevojčici. Ona ih je odnijela kući i stavila u svoju sobu na zid, gdje su ostali sretni i zaljubljeniji nego ikad.

1. nagrada 1.-4. razredMargareta Nemčić :::: 4. r., OŠ Konjščina, PRO JertovecMentorica: Maja Đurđinovski

15

Grmek i vrtek senjajuGrmek: Nemaš više ni povrća ni voća! Baš si goli i jadni!

Vrtek: Kaj se rugaš? Ko da ti isto nisi goli, bez bobica i rožica?

Grmek: Ja barem imam lišće!

Vrtek: Ja imam zemlju!

Listek: Dosta svađe! Ne mogu spavati. Mogli bi i vi spavati i sanjati. Tako je lijepo sanjati...

Grmek i vrtek: O čemu, o čemu?

Listek: Koju god želite temu!

Grmek i vrtek: Ajdemo se onda pomiriti i o ljubavi sanjati!

2. nagrada 1.-4. razredTena Bartolić :::: 1. r., OŠ Stubičke TopliceMentorica: Jasmina Čukelj

16

LJUBAV CVIJEĆANeki dan istraživala sam po starim bakinim knjigama i naišla na njen

spomenar. “Ovo cvijeće znak je sreće, da te moje srce zaboraviti neće”, napisa-la je njena prijateljica. Je li to stvarno istina?

Okružena knjigama, pomalo i pospana, utonem u neki polusan. Kao da budna sanjam. Oko mene stvorilo se puno cvjetova i latica u šarenim bojama. U tom šarenilu ugledam prekrasnu Cvjetnu vilu. Rukama mi je pokazivala put. Slijedila sam je. Igra je počela. Trčale smo, skakutale, smijale se… Najednom smo se našle u bakinom cvijeću. Nestala je!

Evo je opet! Igramo se skrivača . Bila sam sretna. Počele smo razgova-rati vilinskim jezikom. Šapnula mi je kako je jako sretna što je moja baka ove godine posadila toliko cvijeća. Stigla je jesen i sve to cvijeće treba spremiti na spavanje. Pomoći će ona mojoj baki.

Puno mi je pričala o svakom cvijetu. Zapamtila sam da kad mi netko pokloni crvenu ružu, da me voli, žuti zumbul- sigurno mi se želi ispričati a žuti tulipan znači ljubomoru. Shvatila sam ja da je cvijeće dijete ljubavi i sreće. Poklanjamo ga kada nekog želimo obradovati u bolnici, na rođendanima, na predstavama… Cvijeće je znak da nekome želimo sreću i zdravlje. I naša pla-neta Zemlja bila bi bezlična, nesretna i puna smeća, bez cvijeća. Cvjetna vila je ispunila svoje vrijeme. Čvrsto me zagrlila i pozdravila se sa mnom.

Protrljam oči i opet sam među hrpama knjiga. Ma, idem ja u bakin vrt tražiti mirise cvijeća i čekati Cvjetnu vilu.

3. nagrada 1.-4. razredPaula Dugorepec :::: 3. r., OŠ K. Š. Gjalski Zabok, PŠ ŠpičkovinaMentorica: Ana Ormuž

17

18

SRČEKA ZA LJUBAFJa na obloku h teglinu imam rožicu z sitnami rozami cvetekami. E

znate tera bi to rožica mogla biti? Nies ni ja znala dok me moja babica nije na-vučila.To su srčeka. Zdej vam bum povedala otkud srčeka na mojamu obloku.

Moja babica i ja se jake volime. Hočeme ščiem več vremena bit skupa. Sake male se šečeme po njiva i bregiema. Jemput sme tak išle pa sme si sele da si počineme. Najemput me babica trknula pod rebra. Skočila sam kak da me je kopriva ofurila. Babica mi je s prstem pokazala jenu rožu kre puta. Bila je puna rozih cveteka h obliku srčeka teri su z doljnje strani bili bieli. Kaj bi to trebale biti? Babica je vidla da niš ne razmem. Poviedala je da ju takva rožica zmisli na mladost. Nejna babica je sadila takve rože. Onda je takve rože bile pri sake hiže, a denes ih nema ni za seme. Rekla je da več dugo nije vidla takvu rožu. Drugi put sme došle z lopaticu, skopale rožu s korenem i odnesle ju dima. Zasadile sme ju doma h vrtu. Ciele sme lete uživale h ljepote srčeka, teri su saki dan bili se ljepši. Kad su ocveli, zele sme njihove seme da ga k ljetu nazaj moreme posejati. Mogel bi ih nešči drugi šteti h svojamu vrtu. Ja sam h njihove ljepote štela uživati i po zime. Zate sam ih posiejala h teglin i dela ga h svoju sobu.

Znam da sam napravila veliku stvar. Obečala sam babice da buju rože i srčeka h našem vrtu i gda nje već nebu. Se koj sam navučila od babice bum ja vučila svoju decu. Nek si znaju da je važne čuvati takve stare vrste rože jer se takve h dučanu nemreju kupiti. Vu njimi živiju i spomeni i sa ljubaf za naše babice.

4. nagrada 1.-4. razredLeda Varžić :::: 4.b, OŠ OroslavjeMentorica: Ankica Šuk

Grmeki i vrteki senjajuKmica. Dežđ curi. Nije stal već tri dana. Pri stare babičine hiže, v kutu

vrteka, čučiju dva stara gemeka.

Žalosne su grane obesili prek do zemlje, kak da se nigdar zdigle neju. Niti njihovi mlajši prijateli prek starog drvenog plota nisu niš boljše. Zgledaju betežno i žalosno. Morti je to radi dežđa teri ne staje, ili pak zate jer ih je drač prerasel. Žalosne se spominaju grmeki: gda je stara babaica bila živa, naši vrteki su bili najlepši i najbolj su dišali. Sake jutre i h večer nas je prigladila i podišala. I tiči i pčele su nam furt bili tu. Pri plotu nam je posadila i najlepše rožice, a zdaj više ni jene ni. Nigda nas već ni ne gledi.

A onda su grmeki vtihli i pospali. Kak da su nazaj babicu vidli i njenje rože. Vzrak su zdigli zmučene grane. Morti ih zutra čaka boljši dan.

5. nagrada 1.-4. razredJakov Zrinščak :::: 3.a, OŠ Stubičke TopliceMentorica: Monika Barić

19

1. n

agra

da 1

.-4. r

azre

dM

arko

Gra

dina

c :::

: 3.

r., O

Š Ku

tina,

PŠ

Zbje

gova

čaM

ento

rica:

San

ja R

ašo

Čar20

212. nagrada 1.-4. razredMia Bakin :::: 2.a, OŠ Slava Raškaj, OzaljMentorica: Marija Šoštarić

3. n

agra

da 1

.-4. r

azre

dJu

lija

Gre

diča

k :::

: 2.a

, O

Š O

rosl

avje

Men

toric

a: R

enat

a Po

save

c22

234. n

agra

da 1

.-4. r

azre

dKa

rolin

a Pe

trin

ić ::

:: 2.

r.,

OŠ

Vlad

imira

Naz

ora,

Bu

dinš

čina

Men

toric

a: S

uzan

a Ra

mić

Posebna nagrada 1.-4. razredJana Šalec :::: 4.b, OŠ OroslavjeMentorica: Ankica Šuk

5. nagrada 1.-4. razredLucja Mlinarić :::: 1.b, OŠ Stubičke TopliceMentorica: Jasmina Čukelj

24

25

Ljubav cvijećaU mojoj ulici živjeli su teta Olga i barba Ive. Za njih je znala cijela ulica

jer su stalno bili u nekoj svađi, a da za to nisu imali nikakvog razloga.

Teta Olga je živjela sama, ali je imala puno djece i unučadi koji su joj svakodnevno dolazili u posjet. U njenom vrtu tada bi se čuo žamor i veselje. Barba Ive je također živio sam, ali on nije imao nikoga i u njegovom je vrtu stalno bilo tiho i pusto.

Vrt tete Olge je bio pun šarenog cvijeća, a posebno su se isticali grmovi lavande. Cijelo je susjedstvo mirisalo po njenom prepoznatljivom mirisu ljubičastih cvjetića. Bila je posađena uz ogradu koja je dijelila njen vrt od barba Ivinog.

S druge strane ograde ponosno je stajao, još jedan prepoznatljiv ukras primorskih vrtova - ružmarin. I ružmarin i lavanda brzo su rasli i ispreplitali svo-je grančice i cvetiće, baš kao i njihov prepoznatljivi miris. Barba Ive je stalno sa škarama trčkarao oko ružmarina i šišao ga da ne bi slučajno prelazio u Olgin vrt i stalno se ljutio na njenu lavandu.

Svakoga jutra teta Olga je odlazila na tržnicu kupiti voća za svoju unučad, a barba Ive je sjedio u svom vrtu i čekao da se ona vrati kako bi je podsjetio da ošiša svoju lavandu. I tako svakodnevno...

Jednoga jutra teta Olga je otišla na tržnicu, ali se više nije vratila. Barba Ive je uzalud sjedio u vrtu i čekao. Dani su prolazili, a on nije pogledao ni ružmarin ni lavandu, nego je samo gledao hoće li se na vrtnim vratima pojaviti njegova susjeda ruku punih voća.

Jednoga dana vrtna su vrata, ipak, zaškripala. Barba Ive je čuo i odmah pogledao. Ali to nije bila teta Olga, nego njezina djeca koja su došla zatvoriti kuću nepogledavši ni barba Ivu, niti lavandu i ružmarin.

Tišina je ponovo zavladala vrtom. Iz vrtova su se i dalje širili opojni mirisi, jači no ikad prije.

Miris je dopirao i do barba pa se okrenuo prema susjednom vrtu i tek tada je shvatio kako je njegov ružmarin prekrasan kada grli lavandu i kako nema lijepšeg mirisa od mirisa zaljubljenog cvijeća koji je dopro i do njegovog usamljenog srca.

Lavanda i ružmarin još uvijek rastu i daruju prolaznike svojim zaljublje-nim mirisom.

1. nagrada 5.-8. razredJosipa Mihaljević :::: 6.a, OŠ Vežica, RijekaMentor: Mihovila Čeperić-Biljan

LJUBAV CVETJAV jednem nevrednem vrtuPunemu trave i drača,Spi lesica i črna kača.

Z visoke trave dva cveteka gledijuI te grde živine se ne bojiju.Oni se imaju radi još od laniMakar im to cieli svet brani.

Ona je krasna margareta,A on je obični gavez.Protiv cieloga sveta Oni su sklopili ljubavni savez.

Zeleni se bršljan furt na nju hudi,Govori margarete, da gavez smrdi.Gda leptiri i komarci nad njimi letijuŠibaju ravne i grde glediju.

Si su protiv,Čak i pes na nje laje…Dok drugi se jeziju,Njihova ljubav i dalje traje…

2. nagrada 5.-8. razredRobert Gorupec :::: 7.a, OŠ OroslavjeMentor: Vesnica Kantoci

26

27

Ljubav cvietjaStara hiža v dvorišču stoji i sama sebi goundra: “Več su me vsi pozabili,

a negda sem bila mlada i liepa.” V toj hiži rodila su se deca, živela velika druži-na. Ve je hiža pusta, otišli su v bieli sviet. Same je babica ostala v toj hiži, puna spomenka na prošle dane. Hiža gledi babicu i misli si: “Sirota stara, tak je sama, da se bar njeina deca vrneju doma.”

Babica je posadila jenu črlenu rožu dok je još mlada dekla bila. Cvela roža vsako leto, črlena, dišeča. Bila je najlepša v dvorišču. Danima se babica Bogu molila, molila se da bar još jemput vidi i zagrli svoju decu. Poune je put babica svoje souzne oči brisala, vsu svoju ljubav roži dala. Kak je babičina žalost bila vekša, tak je roža bila lepša, dišeča, črlenejša. Prešla su mnuoga leta, hiža je još više ostarela, a babica je tihe otišla da decu nije dočekala. Hiža siro-ta vse to gledi i z vremena na vrieme same zdehne: “Z mene je fasada opala, pluot mi se potrl, a niema me gduo popraviti.”

Puste je dvorišče, pune šikarja, drača. Same je jena črlena roža još tu. Same roža stoji v pustem dvorišču, diši, žalosna je i čeka... Gduo zna? Mrti bu dočekala decu meste stare matere. Vsu njeinu ljubav dala bu z najlepšim cvietom. Črlena, dišeča roža ponosne v dvorišču stoji...

3. nagrada 5.-8. razredGabrijela Galoić :::: 7.b, OŠ Marija BistricaMentor: Melita Petriš Banovec

Grmeki i vrtek senjajuGreje i greje, Sončece greje.I gledi vu vrtekpa mu se smeje. I bodi ga, bodi i bodiod ranega jutra:‘“Zbudi se, pospanec,buš spal zutra.’’ Pa sjaji Sončecei v grmek mali.‘’Lenčine jedne,gda se bute stali?’’ Grmeki i vrtekimeli su bal,dok gospon Soncejoš trdo je spal. Zvali su svepoznate kukce:one plemenite,ali i đukce. Zvali su svepoznate v kraju,one kaj poznaju,baš sve koje znaju. Bilo je šćerasega i svačeg,za posebnega gostato bil je doček. Došel je gostal’ ne prost.Donesel je kistei kišne gliste.

28

29

Kiste za liste,liste za gliste. Sluga joj, Muto,farba liste v žuto,a cvetek kaj venefarba v črlene. Dok gost ih Jesensve v sanak nameće,ne trudi se, Sončece!

Zbudili se bodukad i cveće –na proleće.

4. nagrada 5.-8. razredVeronika Lipovec :::: 7. r., I. OŠ Vrbovec, PŠ PresekaMentor: Ivana Koletić

Ljubičasti žarMaćuhica sam mala,odvojena od silnih ruža.Te ljepote ja nemamda osvojim tuđa srca.

Da, jednog danaTišina će prestati, ljubav zavladati.Znat ću.

Na hladne noći,mene će ljubav grijati.Na sušna ljeta,mene će ljubav pojiti.

I kada prođe moje vrijeme,kada mi latice povenu,korijenje isuši,znat ćuda sam bila ljubljena.

5. nagrada 5.-8. razredMartina Čižmek :::: 8. r., OŠ Stubičke TopliceMentor: Danijela Miklec

30

311. n

agra

da 5

.-8. r

azre

dM

arta

Pru

gove

čki :

:::

8.b,

OŠ

Mar

ija B

istr

ica

Men

toric

a: A

na K

aić

2. n

agra

da 5

.-8. r

azre

dH

elen

a H

orva

tek

:::: 6

. r.,

OŠ

Stub

ičke

Topl

ice

Men

toric

a: M

ia P

apeš

32

333. n

agra

da 5

.-8. r

azre

dKa

tari

na K

ešče

c :::

: 5.

r., O

Š Vl

adim

ira N

azor

a,

Budi

nšči

naM

ento

rica:

Mire

la

Duk

taj

Posebna kategorijaNikola Varžić :::: 6. r., OŠ Matije Gupca, Gornja StubicaMentorica: Gordana Varjačić Grđan34

35Pose

bna

kate

gorij

aN

ikol

a Sk

ušić

::::

8.

r., O

Š M

atije

Gup

ca,

Gor

nja

Stub

ica

Men

toric

a: G

orda

na

Varj

ačić

Grđ

an

Zbornik likovnih i literarnih radova djece predškolske dobi i učenika osnovnih škola

2015./2016.