Upload
hakan
View
41
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Cilj: izgradnja funkcionalne države po mjeri i standardima države članice EU Reforma, modernizacija i razvoj državne infrastrukture Učvršćivanje makroekonomske stabilnosti i ekonomskog razvoja Institucionalizacija našeg evropskog i evro-atlanskog puta. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
1
Cilj: izgradnja funkcionalne države po mjeri i standardima države članice EU •Reforma, modernizacija i razvoj državne infrastrukture
•Učvršćivanje makroekonomske stabilnosti i ekonomskog razvoja
•Institucionalizacija našeg evropskog i evro-atlanskog puta
2
• Izgradnja funkcionalne demokratije, bazirane na stabilnim i profesionalnim institucijama i vladavini prava.
• Moderna, decentralizovana, profesionalna i efikasna državna uprava je uporište ukupnih reformi i razvoja.
• Nepristrasan, profesionalan i efikasan pravosudni sistem.
• Reforma državne administracije i pravosuđa, razvoj njihovog kapaciteta na osnovama demokratije i vladavine prava, esencijalni su za ostvarivanje našeg strateškog i nacionalnog cilja – pune integracije u Evropsku uniju i evro-atlantske strukture.
Što su ključni zadaci definisani Strategijom upravne reforme Agendom ekonomskih reformi:
3
• Crna Gora danas vrši cjelokupnu izvršnu, upravnu i pravosudnu vlast, uključujući bezbjednosnu, monetarnu, carinsku, spoljnotrgovinsku, poresku.
• U ukupnom bilansu, Vlada je od početka mandata do danas utvrdila 152 predloga zakona i 12 nacrta zakona ili 164 zakona.
• Na putu približavanja EU, unaprijeđen je nivo funkcionalnosti postojećih i formirane su nove institucije.
4
Kakvo je stanje i koji su dometi u oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture, medija, sporta, u procesu izgradnje države po mjeri države članice EU ?
5
• U oblasti obrazovanja, na institucionalnom planu, osnovano je 7 stručnih institucija i savjetodavnih tijela, koji rade na implementaciji reformskih rješenja.
• Unaprijeđena je školska infrastruktura.
• Razvoj univerzitetskih jedinica i studijskih programa je izrazito dinamičan i praćen je sve većim prisustvom privatne inicijative.
• Primjena principa Bolonjske deklaracije u sistemu visokog školstva.
6
EK
ON
OM
SK
I FA
KU
LTE
T
PR
AV
NI
FA
KU
LTE
T
ELE
KT
RO
TE
HN
IČK
I F
AK
ULT
ET
MAŠ
INSK
I FAK
ULT
ET
METALURŠKO-
TEHNOLOŠKI FAKULTET
GRADJEVINSKI FAKULTET
ARHITEKTURA
GEODEZIJAPRIRODNO-MATEMATIČKI
FAKULTET
MED
ICIN
SKI FAKULTET
FILO
ZO
FS
KI F
AK
ULT
ET
FA
KU
LTE
T Z
A T
UR
IZA
M I
HO
TE
LIJER
ST
VO
FA
KU
LTET
ZA
PO
MO
RS
TVO
FAKULTET LIKO
VNIH
UM
JETNO
STI
FAKULTET DRAMSKIH
UMJETNOSTI
MUZIČKA AKADEMIJA
FAKULTET PRIMIJENJENE FIZIOTERAPIJE
INSTITUT ZA STRANE
JEZIKE
BIOTE
HNIČ
KI IN
STITU
T -
POLJ
OPR
IVR
EDA
EK
ON
OM
SK
I FA
KU
LTE
T
PR
AV
NI F
AK
ULT
ET
ELE
KT
RO
TE
HN
IČK
I F
AK
ULT
ET
MA
ŠIN
SK
I FA
KU
LTE
T
METALURŠKO-
TEHNOLOŠKI FAKULTET
GRADJEVINSKI
FAKULTET
PRIRODNO-MATEMATIČKI
FAKULTET
FILO
ZOFS
KI F
AK
ULT
ET
FA
KU
LTE
T Z
A T
UR
IZA
M I
HO
TE
LIJE
RS
TV
O
FA
KU
LTE
T Z
A
PO
MO
RS
TV
OFA
KU
LTE
T LI
KO
VN
IH
UM
JETN
OS
TI
MUZIČKA AKADEMIJA
VIŠKA
FIZIOTERAPEUTSKA
ŠKOLA
INSTITUT ZA STRANE JEZIKE
1991/9213
2005/0619
UPOREDNI PREGLED FAKULTETA I INSTITUTA
7
Ekonomija javne uprave
Informacioni sistemi
Finansije
Preduzetništvo i biznis
Menandžment
Kvantitativne metode u ekonomiji
Marketing
Medjunarodni biznis
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
2005/06 1991/92EKONOMSKI FAKULTET
Podgorica
Bijelo Polje Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Primijenjene studije menandžmenta
Studije ekonomije
8
Političke nauke
2005/06 1991/92PRAVNI FAKULTET
Podgorica
Bijelo Polje
Budva
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Politikološko-administrativni
Novinarstvo
Socijalni rad
Diplomatija
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
PravoStudije prava
9
Elektronika
Telekomunikacije
Računari
Elektroenergetski sistemi
Industrijska elektronika i automatika
2005/06 1991/92ELEKTROTEHNIČKI
FAKULTET
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Elektronika, Telekomunikacije
i računari
Energetika i automatika
Primijenjeno računarstvo
Elektronika
Energetika
10
2005/06 1991/92MAŠINSKI FAKULTET
Drumski saobraćaj
Energetika
MehanizacijaProizvodno mašinstvo
Primijenjena mehanikai konstruisanje
2005/06 1991/92METALURŠKO-TEHNOLOŠKI
FAKULTET
Primijenjene studije zaštite životne sredine
Hemijska tehnologija
Metalurgija
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Studije mašinstva
Hemijska tehnologija
Metalurgija
11
2005/06 1991/92GRADJEVINSKI
FAKULTET
Menadžment i tehnologija gradjenja
Saobraćajni
Inžinjersko-komunalni
Hidrogradjevinski
Konstruktivni
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Gradjevinarstvo
Arhitektura
Geodezija
Studije gradjevine
12
Matematika i računarske nauke
Primijenjena matematika i računarske nauke
Računarske nauke
Teorijska matematika
2005/06 1991/92PRIRODNO-MATEMATIČKI
FAKULTET
Matematika
Nastavno teorijski
Računari
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Fizika
Biologija
Fizika
Biologija
Visoka škola za računarstvo i informacione tehnologije
Studijski programi
Legenda
SmjeroviViša škola
13
2005/06 1991/92MEDICINSKI FAKULTET
Visoka medicinska škola Berane
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Ne postoji
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Viša škola
14
2005/06 1991/92FILOZOFSKI FAKULTET
Ruski jezik i književnost
Engleski jezik i književnost
Italijanski jezik i književnost
Filozofija
Pedagogija
Istorija i geografija
Sociologija
Francuski jezik i književnost
Njemački jezik i književnost
Srpski jezik i književnost
Učiteljski studij
Fizička kultura
Obrazovanje sportskih trenera
Predškolsko vaspitanje
Ruski jezik
Engleski jezik
Srpskohrvatski jezik
Fizičko vaspitanje
Istorija i geografija
Filozofija
Razredna nastava
Predškolsko vaspitanje
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Obrazovanje učitelja Na albanskom jeziku
15
2005/06 1991/92FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO
Turizam
Hotelijerstvo
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Ne postoji
16
2005/06 1991/92FAKULTET ZA POMORSTVO
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Nautički
Brodomašinstvo
Radiotelegrafski
Lučko-transportni
Turistički
Organiz.eksploat
Brodomašinstvo
Nautika
Pomorske nauke
Menadžment u pomorstvu
KotorBudva
17
Grafika
Grafičko-dizajnerski
2005/06 1991/92FAKULTET LIKOVNIH
UMJETNOSTI
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Slikarstvo
Vajarstvo
Grafički – dizajn
Slikarstvo
Vajarstvo
Grafički
Grafičko-dizajnerski
18
Pozorišna režija
Filmska i TV režija
2005/06FAKULTET DRAMSKIH
UMJETNOSTI
2005/06 1991/92MUZIČKA AKADEMIJA
Opšta muzička pedagogija
Kompozicija, dirigovanje i muzikologija
Vokalno-instrumantalni
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Režija
Gluma
1991/92
Ne postoji
19
2005/06 1991/92FAKULTET PRIMIJENJENE FIZIOTERAPIJE
2005/06 1991/92INSTITUT ZA STRANE JEZIKE
2005/06 BIOTEHNIČKI INSTITUTPOLJOPRIVREDA
Biljna proizvodnja
Stočarstvo
UPOREDNI PREGLED STUDIJSKIH PROGRAMA NA FAKULTETIMA I INSTITUTIMA DANAS I 1991.
Viša fizioterapeutska škola
Studijski programi
Legenda
Smjerovi
Viša škola
Fakultet primijenjene fizioterapije
20
• Unaprijeđena je mreža javnih zdravstvenih ustanova: KC; 7 opštih i 3 specijalne bolnice; 18 domova zdravlja i 3 zdravstvene stanice; Institut za javno zdravlje; 256 privatnih zdravstvenih ustanova (uključujući i apoteke).
• Osnovan je savremeni Kardio centar u Kliničkom centru.
• Tokom posljednjih 12 godina, broj ljekara u javnim ustanovama u Crnoj Gori se povećao za 24%.
• Ulaganja u opremu i građevinske objekte iznosila su oko 40 miliona eura u periodu 1991-2004. godine.
21
• Usvajanjem seta medijskih zakona 2002.godine, stvoreni su uslovi da mediji funkcionišu nezavisno i po tržišnim principima.
• Formirana je Agencija za radio-difuziju, kao nezavisno regulatorno tijelo.• Osnovana je i uspješno radi nezavisna agencija MINA.• Pored republičkih javnih radio-difuznih servisa ''Radio Crne Gore'' i ''TV Crne
Gore'', djeluje još 14 lokalnih javnih radio-difuznih servisa, 39 komercijalnih radio stanica i 16 komercijalih TV stanica.
• Danas, javni radio-difuzni servis Radio i TV Crne Gore ima dva televizijska programa, satelitski program, dva radijska programa, programe na albanskom jeziku, kao i obrazovne, kulturno-umjetničke, dokumentarne, zabavne programe i sl. Obezbijeđena je gotovo 100% pokrivenost cjelokupne teritorije Crne Gore.
• Registrovano je blizu 250 štampanih medija, od dnevnih, nedjeljnih preko periodičnih, revijalnih do specijalizovanih.
22
Pregled razvoja elektronskih medija
23
POKRIVENOST TERITORIJE REPUBLIKE CRNE GORE SIGNALOM RADIJA I TELEVIZIJE CRNE GORE
1991 60%40%
Pokriveno Nije pokriveno
200598%
2%
Pokriveno Nije pokriveno
24
BROJ EMISIONIH OBJEKATA
80
140
0
20
40
60
80
100
120
140
Broj emisionih objekata
1991
2005
(rezultat ulaganja od više miliona DEM čak i u najtežim godinama ovog perioda )
25
SISTEM PRENOSA RADIO-DIFUZNIH SIGNALA
Sistem analognog prenosa televizije sa upotrebom tehnološki zaostalih predajnika i uglavnom crnobijelih TV uređaja
• Savremena prijemna tehnologija u skoro svakom domaćinstvu
• Kompletna mreža za međuopštinsku povezanost optičkim vlaknima za prenos signala kako radio-difuzije, tako i drugih telekomunikacionih servisa
• Prati se dinamika i trend digitalizacije u Evropi
• Stvaraju se uslovi za razvoj kablovskih distribucionih sistema za prenos do svakog domaćinstva; desetine domaćih i stranih programa i drugih telekomunikacionih servisa (Internet, telefonija...)
• Omogućava se tehnološka konvergencija i dalji razvoj konkurencije i u oblasti mobilne telefonije
1991
2005
26
1991
2005
DRŽAVNI RADIO I TV CRNE GORE
JAVNI RADIO-DIFUZNI SERVISI RADIO I TV CRNE GORE
• Informativni satelit RT Srbije • Skoro bez sopstvene produkcije • Pod snažnim političkim uticajem • Preko 80% finansirana iz državnog budžeta
• Politički nezavisni mediji, samostalno uređuju svoj program, i odgovaraju javnosti
• Dva televizijska programa, satelitski program, dva radijska programa, programi na albanskom jeziku
• "Radio Crne Gore" i "Televizija Crne Gore" su javni radio-difuzni servisi koji produkcijski obezbjeđuju audiovizuelne radove u interesu najšire javnosti (informativni, obrazovni, kulturno-umjetnički, dokumentarni, zabavni program i sl.)
• Nacionalna pokrivenost- 98% područja Republike, čime su programi javnih radio-difuznih servisa "Radio Crne Gore" i "Televizija Crne Gore" dostupni skoro svakom stanovniku Republike
• Finansijska održivost sve snažnija• Manje od 20% finansira se iz državnog budžeta, i to
isključivo za Zakonom definisane programske sadržaje koje su, kao javni radio-difuzni servisi, dužni da proizvode
27
AGENCIJSKO IZVJEŠTAVANJE
1991 2005
Osnovana i uspješno radi nezavisna agencija MINA
Nema crnogorskih agencija
28
STEPEN I VRSTA REGULACIJE U OBLASTI ELEKTRONSKIH MEDIJA
• Snažan upliv i kontrola politčkih partija• Frekventni plan rađen od strane Savezne
uprave za radio veze (SFRJ, SRJ).
• Nezavisna regulacija • Otvoren, javan i transparentan tenderski
postupak za dodjelu frenkvencija, u skladu sa definsanim kriterijumima i procedurama
• Analogni frekventni plan – javni dokument urađen i usvojen u Crnoj Gori uvažavajući stanje, potrebe i dalji razvoj radio-difuzije u Crnoj Gori
• Crna Gora samostalno i u skladu sa međunarodnim standardima reguliše, upravlja i koorodinira aktivnosti u radio-difuznom spektru.
• Usvojena je Strategija razvoja radio-difuzije za period 2004-2007. godine
1991 2005
29
MEĐUNARODNA KOORDINACIJA I REGIONALNA SARADNJA
Posredstvom Beograda i JRT
• Otvorena i samostalna saradnja• Agencija za radio-difuziju je član Evropske asocijacije
radio-difuznih regulatora• Direktna i vrlo uspješna saradnja sa Savjetom Evrope,
EU, OEBS-om, koji medijske reforme ocjenjuju kao pozitivan primjer u regionu i šire.
• Urađen digitalni plan Republike Crne Gore,koji je skoro 100% usklađen sa planovima zemalja u regionu
1991
2005
30
• Značaj kulture i promocije posebnog kulturnog identiteta u procesu približavanja evropskim standardima.
• Afirmiše se kultura manjinskih naroda.• Ostvarena je i dinamičnija međunarodna saradnja u oblasti
kulturno-umjetničkog stvaralaštva.
31
• Usvojen novi Zakon o sportu i Nacionalni program sporta u Crnoj Gori. • Registrovano je preko 1. 000 sportskih organizacija iz 37 sportskih grana sa preko
35. 000 sportista.• U posljednjoj dekadi izgrađeno je 7 novih kapitalnih sportskih objekata, površine
oko 35. 000 m2.• U toku su radovi na izgradnji 4 nova kapitalna sportska objekta, površine oko 13.
000 m2.
32
Učvršćena je makroekonomska stabilnost kao okvir za održivi ekonomski razvoj
Izvor: Agenda ekonomskih reformi, Ekonomska politika-Vlada Republike Crne Gore Centralna banka Crne Gore, Monstat *Projekcija Svjetskog savjeta za turizam i putovanja
Makroekonomski indikatori 2003 20042005 plan. Agenda/
Ek.Politika
BDP (u milionima. €) 1.433 1.535 1.644
BDP po glavi stanovnika (BDP per capita €) 2.317 2.473 2.638
Realni rast GDP-a (u %) 2,3 3,7 4,1
Stopa nezaposlenosti 25,8 22,6 21,6
Inflacija – rast cijena na malo, na god. nivou u % 6,7 4,3 3,5 (3)
Učešće budžetskog deficita u BDP (%) 3,29 2,18 2,17
Učešće spoljnjeg duga u BDP (%) 32,96 32,73 30.91 (na dan 30.11.2005.)
Prihodi od turizma (mil € ) 151,2 179,7 235*
Strane direktne investicije (mil €) 90 120,0 150,0
Tabela: Ključni makroekonomski indikatori 2002-2005. godina
33
1.433
1.535
1.644
1.300
1.350
1.400
1.450
1.500
1.550
1.600
1.650
2003 2004 2005 plan. Agenda/Ek.Politika
BDP (u mil. €)
34
2,3
3,7 4,1
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
2003 2004 2005 plan. Agenda/Ek.Politika
Realni rast BDP-a (u %)
35
2.317
2.473
2.638
2.150
2.200
2.250
2.300
2.350
2.400
2.450
2.500
2.550
2.600
2.650
2003 2004 2005 plan. Agenda/Ek.Politika
BDP po glavi stanovnika
36
Trend rasta BDP je praćen pozitivnim promjenama u njegovoj strukturi.
INDEX 2005/2004 2005/2002 2005/1999 2005/1993 2005/1989
BDP – ukupno 104,1 110,4 126,0 174,8 66,4
Industrija 100,9 117,6 121,8 149,7 50,2
Poljoprivreda 103,5 107,7 122,9 156,0 123,6
Šumarstvo 105,8 111,7 104,7 90,3 52,2
Gradjevinarstvo 116,2 100,5 99,5 63,9 28,7
Saobraćaj 87,3 82,6 96,3 249,4 69,1
Turizam 114,7 141,8 257,0 161,5 52,5
Trgovina 112,0 139,2 204,9 497,2 26,9
Izvor: Republički sekretarijat za razvoj
37
0
20
40
60
80
100
120
1989 1993 1999 2002 2004 2005
BDP – ukupno
Industrija
38
0
20
40
60
80
100
120
140
1989 1993 1999 2002 2004 2005
Poljoprivreda
Gradjevinarstvo
Šumarstvo
39
-100
-80
-60
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
1989 1993 1999 2002 2004 2005
Saobraćaj
Industrija
Trgovina
Turizam
40
Pozitivne trendove u turizmu karakteriše veća stopa rasta prihoda u odnosu na rast fizičkog obim prometa.
Prikaz glavnih trendova u turizmu:
1989. 1999. 2002. 2004. 2005.*
Turisti 1.192.100 297.905 541.699 703.484 820.000
- domaći 861.400 270.019 405.539 515.424 540.000
- strani 330.700 21.886 136.160 188.060 280.000
Noćenja 9.945.200 2.034.634 3.689.504 4.561.094 5.300.000
- domaći 6.915.500 1.879.202 2.777.595 3.337.247 3.650.000
- strani 3.029.700 155.432 911.909 1.223.847 1.650.000
* Prognoze Ministarstva turizma za ukupnu 2005. godinu
41
Pozitivne trendove u turizmu karakteriše veća stopa rasta prihoda u odnosu na rast fizičkog obim prometa.
Prikaz glavnih trendova u turizmu:
861.400
330.700
270.019
21.886
405.539
136.160
515.424
188.060
540.000
280.000
0
200.000
400.000
600.000
800.000
1.000.000
1.200.000
1989. 1999. 2002. 2004. 2005.*
TURISTI
- domaći - strani
* Prognoze Ministarstva turizma za ukupnu 2005. godinu
6.915.500
3.029.700
1.879.202
155.432
2.777.595
911.909
3.337.247
1.223.847
3.650.000
1.650.000
0
1.000.000
2.000.000
3.000.000
4.000.000
5.000.000
6.000.000
7.000.000
8.000.000
9.000.000
10.000.000
1989. 1999. 2002. 2004. 2005.*
NOĆENJA
- domaći - strani
42
151,2
179,7
235*
0
50
100
150
200
250
2003 2004 2005 plan. Agenda/Ek.Politika
Prihodi od turizma (mil € )
43
• Ostvaren je dinamičan rast stranih direktnih investicija, koje su za 9 mjeseci ove godine iznosile 253,2 mil.€ ili 5 puta više u odnosu na prošlu godinu.U ovaj iznos nijesu ušli prihodi od privatizacije Podgoričke banke, KAP-a i Boksita.
• Učešće stranih investicija u BDP je povećano sa 3,65% u prošloj godini na 22,30% u prvih 9 mjeseci ove godine.
90
120
150
0
20
40
60
80
100
120
140
160
2003 2004 2005 plan. Agenda/Ek.Politika
Strane direktne investicije (mil €)
44
• Jačaju privatne preduzetničke inicijative kroz razvoj malih i srednjih preduzeća.
Godina Broj MSP % u BDP
1989 36 7,1
1999 5.466 31,02
2002 6.864 46,25
2004 26.114 (procjena) 61
1. 10. 2005 27.970 (procjena) 62
45
36
5.4666.864
26.11427.970
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
1989 1999 2002 2004 1.10.2005
BROJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA
Broj MSP
46
7,1
31,02
46,25
61 62
0
10
20
30
40
50
60
70
1989 1999 2002 2004 1.10.2005
UČEŠĆE MSP U BDP
%u BDP
47
• Smanjuje se nezaposlenost. Na evidenciji Zavoda zapošljavanje, na dan 19. decembar, bilo je 49.264 nezaposlena lica ili 16,7% manje u odnosu na isti dan prethodne godine.
• Stopa nezaposlenosti opala je sa 32,7% (jul 2000) na 22,6% u prošloj godini, odnosno na 18,7% u decembru tekuće godine.
• U posljednje 3 godine imamo preko 30.000 oglašenih slobodnih radnih mjesta na godišnjem nivou, odnosno 1,5 lice po 1 oglasu.
• U proteklom periodu ove godine angažovano je 29.409 nerezidentnih lica.
48
25,8
22,6
21,6
19
20
21
22
23
24
25
26
2003 2004 2005 plan. Agenda/Ek.Politika
Stopa nezaposlenosti
49
• Osnovni parametri fiskalne politike usklađeni su sa okvirima i ciljvima dogovorenim sa MMF-om i Svjetskom bankom i harmonizovani su sa direktivima Evropske unije.
• Primici Budžeta Republike za prvih jedanaest mjeseci ove godine veći su za
37,62% u odnosu na isti period prethodne godine. Veće ostvarenje u odnosu na isti period prethodne godine evidentirano je kod skoro svih vrsta prihoda.
• Deficit javne potrošnje će i u ovoj godini biti u okvirima dogovorenim sa MMF-om - 2,62% BDP. Deficit centralnog budžeta biće na nivou projektovanog od 2,17% BDP, što je u granicama dozvoljenog budžetskog deficita koji važi za euro zonu.
50
3,29
2,18 2,17
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
2003 2004 2005 plan. Agenda/Ek.Politika
Učešće budžetskog deficita u BDP (%)
51
Pregled neizmirenih obaveza Budžeta u mil. €
31. 12. 2002. 100,62 31. 12. 2003. 83,15 31. 12. 2004. 61,79 30. 11. 2005. 40,8
40,8
61,79
83,15
100,62
0
20
40
60
80
100
120
31. 12. 2002. 31. 12. 2003. 31. 12. 2004. 30. 11. 2005.
52
Struktura javne potrošnje
MAKROEKONOMSKI OKVIR %-učešća
OPIS 2003 2004 2005 2006
Bruto domaći proizvod 100,00 100,00 100,00 100,00
Državni budžet Crne Gore 23,82 23,82 24,06 24,05
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja 9,68 9,88 9,31 9,39
Fond za zdravstvo 6,59 6,15 6,64 6,37
Zavod za zapošljavanje 1,07 0,73 1,16 0,92
Lokalna samouprava 5,39 4,93 4,02 3,91
JAVNA POTROŠNJA 46,55 45,51 45,18 44,64
Deficit 2,52 2,82 3,15 2,20
Deficit umanjen za isplate za staru deviznu štednju 2,52 2,54 2,62 1,71
Izvor: Ministarstvo finansija
53
• U strukturi domaćeg duga dominira stara devizna štednja u iznosu od
118,0 mil.€ ili 78,66%.
Stanje ino duga u periodu 2002.-30. 11. 2005. u mil.€
Ino dug Iznos Ino-dug/BDP
2002. 893,6 68,65%
2003. 472,4 32,96%
2004. 502,4 32,73%
30.11.2005. 508,08 30,91%
54
893,6
472,4 502,4 508,08
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
Iznos
2002. 2003. 2004. 30.11.2005.
68,65%
32,96% 32,73% 30,91%
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
70,00%
Ino-dug/BDP
2002. 2003. 2004. 30.11.2005.
Stanje ino duga u periodu 2002.-30. 11. 2005. u mil.€
55
Struktura ino duga milioni €
Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) 268,6
Pariski klub kreditora 145,6
Evropska investiciona banka 41,2
Međunarodna organizacija za razvoj (IDA) 25,28
Međunarona finansijska organizacija (IFC) 10,8
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 1,3
Evropska Zajednica 5,5
Kreditna banka za obnovu-Njemačka (KfW) 4,3
Razvojna banka Savjeta Evroppe (CEB) 4,0
AngloYugoslav banka 1,2
Bank Handlowy – Poljska 0,3
56
10,8 25,28
41,2
145,6
1,35,54,341,2
0,3
268,6
(IBRD) Pariski klub kreditora Evropska investiciona banka
(IDA) (IFC) (EBRD)
EZ (KfW) (CEB)
AngloYugoslav banka Bank Handlowy – Poljska
57
• Smanjuje se učešće ino duga u BDP, sa 68,65% u 2002. na 30,91% početkom decembra tekuće godine, što je po metodologiji Svjetske banke (Debt Reporting System) na granici između nisko i umjereno zaduženih zemalja.
• Najveći dio ino duga – 414,2 mil.€ ili 82% odnosi se na naslijeđene dugoročne obaveze bivše SFRJ i SRJ prema IBRD-u i Pariskom klubu kreditora. Preostali ino dug, u iznosu od 93,88 mil.€, odnosi se na nova zaduženja Crne Gore, većinom za infrastrukturne projekte, nastale u periodu od 2000. do III kvartala 2005. godine
58
32,9632,73
30,91
29,5
30
30,5
31
31,5
32
32,5
33
2003 2004 na dan 30. 11. 2005. g
Učešće spoljnjeg duga u BDP (%)
59
0
1
2
3
4
5
6
7
2003 2004 2005 plan. Agenda/Ek.Politika
Inflacija – rast cijena na malo, na god. nivou u %
60
• Dosadašnje kretanje inflacije upućuje da će na kraju godine biti niža od projektovane Agendom ekonomskih reformi – 3,5% i Ekonomskom politikom za 2005. - 3%.
KRETANJE INFLACIJE
2002 2003 2004 2005-ostv. Za 11 mjeseci
2005-plan
Inflacija 9,0 6,4 4,8 1,7 3,0
Inflacija
0123456789
10
2002 2003 2004 2005-ostv.Za 11
mjeseci
2005-plan
61
GODINA BDP Uvoz roba Mil €
Stopa rasta uvoza
% uvoza u BDP
Izvoz roba Mil €
Stopa rasta izvoza
% učešća izvoza u BDP
Stepen otvorenosti
Stepen pokrivenosti uvoza roba izvozom
1998 256.3 98.61 - 38.47 1999 273.7 94.04 -4.63 34.35 2000 270.6 123.3 31.1 45.56 2001 1.245 722.4 58.02 235.2 90.8 8.89 76.92 32.56 2002 1.250 742.8 2.8 59.42 309.6 31.6 24.77 84.19 41.68 2003 1431.6 629.9 -15.2 45.81 270,6 -12.6 19.68 65.49 42.96 2004 1540.45 869.61 38.1 56.41 452.14 67.1 29.35 85.8 51.9
Izvor :Godišnji izvještaj Glavnog Ekonomiste , CBCG
Trgovinski bilans i učešce u BDP-u mil.Eur
62
• Spoljno-trgovinski deficit je i dalje visok, ali sa evidentnim trendom povećanja izvoza. Istovremeno, nastavlja se pozitivan trend u sektoru usluga- tabela
Robna razmjena sa inostranstvom za 9 mjeseci
2004/2005
Index
I-IX 2004. I-IX 2005. 2005/2004
Izvoz 231.5 313.9 135.57%
Uvoz 498.1 669.2 134,35%
Trgovinski bilans (266.60) (355,3) 129.07%
Pokrivenost uvoza izvozom (%) 46.5 46,9 100,88Izvor: Centralna banka Crne Gore
63
Reforma u oblasti tržišta kapitala je jedno od najvećih reformskih dostignuća u Crnoj Gori, a po obimu i efektu sprovedene reforme je lider u regionu.O tome govore:
- Veličina kapitalizacije u odnosu na BDP (najveći u regionu)- Ostvareni promet na tržištu kapitala u odnosu na BDP (drugi najveći u regionu)- Broj banaka u odnosu na stanovništvo (najveći u regionu)
Tržište kapitala
Država Kapitalizacija/BDP 1 Island 138.69 % 2 Crna Gora 86.02 % 3 Irska 66.40 % 4 Hrvatska 42.48 % 5 Srbija 39.42 % 6 Bosna 29.66 % 7 Malta 28.92 % 8 Slovenija 27.25 % 9 Kipar 22.84 % 10 Rumunija 14.97 % 11 Makedonija 11.71 % 12 Bugarska n/a
Država Promet/BDP 1 Island 325.67 % 2 Irska 28.68 % 3 Hrvatska 12.37 % 4 Crna Gora 8.66 % 5 Slovenija 4.52 % 6 Makedonija 3.14 % 7 Srbija 3.01 % 8 Bugarska 2.61 % 9 Bosna 2.25 % 10 Kipar 1.42 % 11 Malta 1.04 % 12 Rumunija 1.02 %
64
Mreža za EU integracije u Crnoj Gori Vlada Republike Crne
GoreSavjet za evropske
integracije
Komisija Vlade RCG za koordinaciju pristupanja EU
Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i
evropske integracije
Odbor za Evropske integracije Skupštine
RCG
Ministarstvo pravde
Civilno društvo
NVOMediji
Univerzitet
Međunarodni partneri
Socialni partneri
Kontakt osobe iz svih ministarstava i
agencija
CBCG
MONSTAT
Ministarstvo finansija
Ministarstvo ekonomije
Ministarstvo poljoprivrede
Privredna komora
Ministarstvo životne sredine
65
Pripeme za pregovore SSP
• Oformljen pregovarački tim• Oformljeno 6 ekspertskih radnih grupa
– Preambula, opštpštaa načela, načela, – PPoljoprivredoljoprivredaa i ribarstvo, i ribarstvo, – SSlobodno kretanje roba, lobodno kretanje roba, – SSlobodno kretanje ljudi, usluga, kapitala,lobodno kretanje ljudi, usluga, kapitala,– FFinansijskinansijskaa saradnj saradnjaa i ostale politike saradnje, i ostale politike saradnje,– UsUskladjivanje zakonodavstva kladjivanje zakonodavstva
• Pripremljene pregovaračke pozicije CG