HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, XXX

[…](2013) XXX draft

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Smjernice o Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, o izmjeni direktiva

2009/125/EZ i 2010/30/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ and 2006/32/EZ

Članak 14.: Poticanje učinkovitosti u grijanju i hlađenju

COURTESY TRANSLATION OF SWD(2013) 449 FINAL

2

SADRŽAJ

A. UVOD ................................................................................................. Error! Bookmark not defined.

B. SVEOBUHVATNA PROCJENA .............................................................. Error! Bookmark not defined.

C. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI ZEMLJE ............................. Error! Bookmark not defined.

D. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI POSTROJENJA .................. Error! Bookmark not defined.

E. POSTUPCI ODOBRENJA I ISTOVJETNE DOZVOLE ZA POSTROJENJA .. Error! Bookmark not defined.

F. IZUZEĆA OD ANALIZE TROŠKOVA I KORISTI ZA POSTRIJENJA ........... Error! Bookmark not defined.

G. ODNOSI IZMEĐU SVEOBUHVATNE PROCJENE I OBVEZA NA RAZINI POSTROJENJA ................ Error!

Bookmark not defined.

3

ČLANAK 14. POTICANJE UČINKOVITOSTI U GRIJANJU I HLAĐENJU

A. UVOD

1. Člankom 14. Direktive o energetskoj učinkovitosti1 (dalje u tekstu: „DEU” ili „Direktiva”)

proširuje se područje primjene i zamjenjuju materijalne odredbe Direktive 2004/8/EZ2 o

promicanju kogeneracije (dalje u tekstu: „Direktiva o kogeneraciji”). Stoga se ovaj dokument

odnosi na nove odredbe, a odredbe Direktive o kogeneraciji navodit će se samo kada je to

potrebno radi lakšeg razumijevanja nove Direktive.

2. Opći je cilj članka 14. poticanje prepoznavanja troškovno učinkovitog potencijala za

postizanje energetske učinkovitosti, uglavnom primjenom kogeneracije, učinkovitog

centraliziranog grijanja i hlađenja te uporabom grijanja i hlađenja iz otpadne topline ili, kada

navedeno nije troškovno učinkovito, drugih učinkovitih mogućnosti za opskrbu grijanjem i

hlađenjem. Od država članica zahtijeva se da utvrde potencijal za visokoučinkovitu

kogeneraciju i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje te da analiziraju troškove i koristi

za mogućnosti koje mogu postojati. Zatim se člankom 14. stavkom 4. od država članica

zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera radi osiguranja razvoja navedenoga, ako za to

postoji troškovno učinkovit potencijal.

3. Direktivom se definiraju visokoučinkovita kogeneracija, učinkovito centralizirano grijanje i

hlađenje te sustavi opskrbe za učinkovito individualno grijanje i hlađenje. Te su definicije

obuhvaćene u članku 2. stavku 34., odnosno stavcima 41. i 43. Navedeno zajedno predstavlja

sve vrste učinkovitog grijanja i hlađenja koje se nastoje promicati člankom 14. Koncept

učinkovitog grijanja i hlađenja definiran je u članku 2. stavku 42.

4. Učinkovito grijanje i hlađenje u načelu obuhvaća primjenu topline iz kogeneracije i

obnovljivih izvora energije3, uporabu otpadne topline iz tehnoloških procesa u cilju

zadovoljenja potražnje za grijanjem i hlađenjem4 te općenito sve sustave grijanja i hlađenja

kojima se ostvaruju uštede primarne energije u odnosu na ishodišni scenarij5. Stoga je to

1 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, o

izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, SL

L 315, 14.11.2012., str. 1. 2 Direktiva 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o promicanju kogeneracije na temelju

potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu energije i o izmjeni Direktive 92/42/EEZ, SL L 52, 21.2.2004.,

str. 50.– 60. 3 Vidi članak 14. stavak 4. prvi podstavak točke 41., 42. i 43. i Prilog IX. stavak 1. točku (b).

4 Iskorištavanje otpadne topline iz tehnoloških postupaka može se provesti s kogeneracijom ili isporučivanjem

topline u mreže centraliziranog grijanja i hlađenja ili korištenjem otpadne topline na lokaciji, kako bi se

zadovoljila ekonomski opravdana potražnja grijanja i hlađenja. 5 Definicijom „učinkovitog grijanja i hlađenja” iz članka 2. stavka 42. kao primarni kriterij učinkovitosti

utvrđuje se ušteda primarne energije, odnosno utrošak primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice

isporučene energije.

4

sveobuhvatan koncept kojim su obuhvaćeni svi sustavi grijanja i hlađenja6 u skladu s općom

definicijom energetske učinkovitosti utvrđenom u Direktivi7.

5. Člankom 14. od država članica se zahtijeva ispunjavanje sljedećih glavnih obveza:

Do 31. prosinca 2015. provesti sveobuhvatnu procjenu potencijala za primjenu

visokoučinkovite kogeneracije i učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja na temelju

analize troškova i koristi na razini cijele zemlje, prema metodologiji utvrđenoj u

Prilogu IX. dijelu 1. i koja sadrži informacije utvrđene u Prilogu VIII. te o tome

obavijestiti Komisiju. Procjenu treba ažurirati svakih pet godina, ako to Komisija zatraži

najmanje godinu dana prije isteka roka.

Poduzeti odgovarajuće mjere za razvoj infrastrukture za učinkovito centralizirano

grijanje i hlađenje i/ili za omogućavanje razvoja visokoučinkovite kogeneracije i uporabe

grijanja i hlađenja iz otpadne topline i obnovljivih izvora energije, ako se na temelju

sveobuhvatne procjene utvrdi potencijal čija je korist veće od troška za primjenu

visokoučinkovite kogeneracije i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje.

Donijeti politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini vodi računa o

mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, uključujući potencijal

utvrđen sveobuhvatnom procjenom.

Donijeti kriterije za odobrenje ili kriterije za dozvolu i postupke za operatore

postrojenja za proizvodnju električne energije, industrijskih postrojenja i postrojenja za

centralizirano grijanje i hlađenje kojima se na razini postrojenja osigurava provedba

analize troškova i koristi za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i/ili uporabu

otpadne topline i/ili priključivanje na mrežu centraliziranog grijanja i hlađenja, ako se

planira izgradnja ili preuređenje postrojenja toplinske snage veće od 20 MW ili ako se

planira nova mreža za centralizirano grijanje i hlađenje. Postupkom i kriterijima moraju se

utvrditi i uvjeti za izuzeće od obveze pripreme analize troškova i koristi, ako država

članica odluči primjenjivati izuzeća dopuštena na temelju stavka 6. (vidi odjeljak F, točke

70.-74.).

U donesenom postupku mogu se navesti izuzeća na temelju sveobuhvatne procjene (i

analize troškova i koristi na razini zemlje), ako je primjenjivo (vidi odjeljak F, točku 76.).

U postupku, u svakom slučaju, treba navesti kako će se ad hoc izuzeća od provedbe

ishoda analize troškova i koristi odobravati na temelju članka 14. stavka 8., ako država

članica odluči dopustiti takva izuzeća.

U skladu s time, postupak i kriteriji trebali bi uključivati barem sljedeće:

6 Članak 2. stavak 42.: „učinkovito grijanje i hlađenje znači sustav grijanja i hlađenja koji, u odnosu na ishodišni

scenarij koji odražava uobičajenu situaciju, mjerljivo smanjuje utrošak primarne energije potrebne za opskrbu

jedne jedinice isporučene energije unutar relevantne granice sustava na troškovno učinkovit način [… ]”.. 7

Definicija energetske učinkovitosti iz članka 2. stavka 2. je sljedeća: „energetska učinkovitost znači omjer

između ostvarenog učinka, usluge, robe ili energije i utroška energije.”

5

i. Zahtjev za pripremu analize troškova i koristi kada se novo postrojenje ukupne

toplinske snage od 20 MW planira ili u značajnoj mjeri preuređuje ili kada se

planira nova mreža centraliziranog grijanja i hlađenja (uz navođenje uvjeta za

izuzeće na temelju stavaka 4. i 6., ako je primjenjivo);

ii. Metodologiju, uključujući pretpostavke i vremenske okvire, kao i postupak

provedbe analize troškova i koristi za postrojenja, na temelju metodologije

utvrđene u Prilogu IX. točki 2.;

iii. Definiciju kako u kriterijima za odobrenje ili kriterijima za dozvolu treba uzeti

u obzir rezultate sveobuhvatne procjene i analize troškova i koristi na razini

zemlje.

6. U smislu kronološkog slijeda, mjere pravnog prenošenja treba provesti do sljedećih datuma:

a. Obavijest o izuzećima od analize troškova i koristi za postrojenja iz članka

14. stavka 6. do 31. prosinca 2013.;

b. Zahtjev za postrojenja iz članka 14. stavka 5. za provedbu analize troškova i

koristi svaki put kada se planira novo postrojenje ili kada se postojeće

postrojenje preuređuje, počevši od 5. lipnja 2014.;

c. Obavijest o sveobuhvatnoj procjeni iz članka 14. stavka 1. do 31. prosinca

2015.; d. Obavijest o ažuriranju sveobuhvatne procjene svakih pet godina na

zahtjev koji Komisija podnosi najmanje godinu dana prije isteka roka.

7. Države članice trebale bi obavijest o svojim zakonskim odredbama kojima se Direktiva

prenosi u nacionalno pravo dostaviti pomoću baze podataka „NIF”. Kako bi se osigurao

učinkovit prijenos podataka, države članice se potiču i na uporabu baze podataka „NIF” za

gore navedene obavijesti.

8. U ovoj se napomeni navodi mišljenje službi Komisije o tumačenju relevantnih odredbi DEU-

a. Cilj je ove napomene unaprjeđenje pravne sigurnosti, ali se njome ne stvaraju nova pravila.

U svakom slučaju, davanje obvezujućih tumačenja prava Europske unije u konačnici je uloga

Europskog suda. Ova napomena nije pravno obvezujuća.

9. Cilj je ove napomene davanje smjernica državama članicama o tome kako primjenjivati

članak 14. DEU-a. U ovoj napomeni navode se stajališta Komisije, ne mijenjaju se pravni

učinci Direktive i ne dovodi se u pitanje obvezujuće tumačenje članka 14. koje daje Sud.

B. SVEOBUHVATNA PROCJENA

10. U skladu s člankom 14. stavkom 1., „Države članice do 31. prosinca 2015. provode

sveobuhvatnu procjenu potencijala za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i učinkovitog

centraliziranog grijanja i hlađenja koja sadrži informacije utvrđene u Prilogu VIII. i o tome

obavješćuju Komisiju.”

6

11. Sveobuhvatna procjena mora se temeljiti na analizi troškova i koristi za područje države članice,

uzimajući u obzir klimatske uvjete, gospodarsku izvedivost i tehničku prikladnost u skladu s

Prilogom IX. dijelom 1. 8

12. U ovom se odjeljku obrađuju pitanja svrhe sveobuhvatne procjene i informacija koje u njoj

moraju biti sadržane. Također se osiguravaju elementi smjernica o načinu njezine provedbe.

13. Svrha sveobuhvatne procjene su jasni rezultati za postizanje energetske učinkovitosti grijanja i

hlađenja. Navedeni rezultati trebali bi biti sadržani u informacijama o kojima se obavješćuje

Komisiju. Mogu se podijeliti na obvezne i neobvezne elemente.

14. Obvezne informacije koje treba dostaviti odnose se na potencijal za visokoučinkovitu

kogeneraciju i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje prepoznat na temelju analize

troškova i koristi na razini zemlje i mjera koje države članice namjeravaju poduzeti u cilju

ostvarenja toga potencijala (članak 14. stavci 2. i 4.)9. Pored toga, države članice mogu, kao

neobvezne elemente, uključiti informacije o potencijalu za druge učinkovite sustave grijanja i

hlađenja, kao što je opskrba učinkovitim individualnim grijanjem i hlađenjem, koji su utvrđeni

kao pozitivni alternativni scenariji pri provedbi analize troškova i koristi na razini zemlje10

.

15. Države članice slobodno odlučuju u kojem obliku iskazuju taj potencijal. Logično bi bilo

navesti najmanje sljedeće: dodatnu očekivanu potražnju za grijanjem i hlađenjem po sektorima,

potencijal za dodatne nove i preuređene proizvodne kapacitete u MW, dodatnu proizvodnju

toplinske i električne energije u MWh. Ovi podaci o kapacitetu i proizvodnji za centralizirano

grijanje i hlađenje iskazivali bi se i dopunjavali mutadis mutandis sljedećim pokazateljima:

dodatnom duljinom cjevovoda, novo pokrivenim područjem, brojem novih priključenih kupaca

i količinom grijanja ili hlađenja u MWh za isporuku iz kogeneracije, obnovljivim izvorima

energije, otpadnom toplinom i drugim kategorijama izvora opskrbe11

. Kako bi se omogućila

procjena veličine potencijala, bilo bi logično navedene brojke iskazati u relativnim pojmovima,

odnosno u postotcima i uz usporedbu dodatnih kapaciteta, proizvodnje i potrošnje, duljine

cjevovoda i pokrivenog područja u osnovnoj godini, navodeći povećanje ili smanjenje.

16. Države članice moraju donijeti politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini

vodi računa o mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, uzimajući u obzir

potencijal za razvoj lokalnih i regionalnih tržišta toplinske energije (članak 14. stavak 2.)12

.

8 Članak 14. stavak 3.: „Za potrebe procjene iz stavka 1., države članice provode analizu troškova i koristi za

svoje državno područje koja se temelji na klimatskim uvjetima, gospodarskoj izvedivosti i tehničkoj

prikladnosti u skladu s Prilogom IX. dijelom 1.” 9 Članak 14. stavak 1.: „… sveobuhvatnu procjenu potencijala za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i

učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja koja sadrži informacije utvrđene u Prilogu VIII.”

Članak 14. stavak 4.: „Ako se na temelju procjene iz stavka 1. i analize iz stavka 3. utvrdi potencijal za

primjenu visokoučinkovite kogeneracije i/ili učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja čije su koristi veće

od troškova, države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za razvoj infrastrukture za učinkovito grijanje i

hlađenje i/ili za omogućavanje razvoja visokoučinkovite kogeneracije i uporabe grijanja i hlađenja iz otpadne

topline i obnovljivih izvora energije […]”. 10

Analiza troškova i koristi na državnoj razini trebala bi „doprinijeti lakšem utvrđivanju, u smislu izvora i

troškova, najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potrebe za grijanjem i hlađenjem i općenito promicanju

učinkovitosti grijanja i hlađenja, uključujući učinkovito individualno grijanje i hlađenje” (članak 14. stavak 3.,

Prilog IX. dio 1. prvi i drugi stavak). 11

Kapacitet električne energije treba biti izražen u MWe, a toplinske energije u MWth. Proizvodnju toplinske i

električne energije te količinu isporučenog grijanja i hlađenja treba izraziti u MWhe, a grijanja i hlađenja u

MWhth. Države članice mogu dodatno osigurati proizvedene i isporučene količine u GJ. 12

Članak 14. stavak 2.: „Države članice donose politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini

vodi računa o mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, posebno onih temeljenih na

7

One mogu iskoristiti sveobuhvatnu procjenu kako bi, osim potencijala za visokoučinkovitu

kogeneraciju i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, definirale i ovaj potencijal.

17. Sveobuhvatnom procjenom moraju se obuhvatiti informacije navedene u točkama od (a) do (j)

Priloga VIII. Njome se mora opisati potražnja za grijanjem i hlađenjem u državi članici13

.

Njome se mora osigurati predviđanje promjene navedene potražnje u sljedećih deset godina14

.

Ona mora sadržavati kartu toplinske energije na kojoj se prepoznaju za grijanje i hlađenje

značajna mjesta potražnje i opskrbe15

, kao i postojeća i planirana infrastruktura za

centralizirano grijanje i hlađenje16

. Procjenom se mora utvrditi potražnja za grijanjem i

hlađenjem koja se može zadovoljiti visokoučinkovitom kogeneracijom, mikrogeneracijom u

stambenom sektoru i centraliziranim grijanjem i hlađenjem17

. Uzimajući potražnju za grijanjem

i hlađenjem kao ishodišnu točku trebalo bi zatim utvrditi potencijal za dodatnu

visokoučinkovitu kogeneraciju, odnosno putem izgradnje novih i preuređenja postojećih

postrojenja za proizvodnju električne energije i industrijskih postrojenja i drugih pogona koji

proizvode otpadnu toplinu18

, kao i potencijal za razvoj infrastrukture za učinkovito

centralizirano grijanje i hlađenje kako bi se omogućio razvoj visokoučinkovite kogeneracije i

uporaba grijanja i hlađenja iz otpadne topline i obnovljivih izvora energije19

.

Na temelju utvrđenih potencijala, u procjeni treba pružiti informacije o mjerama, strategijama i

politikama koje se mogu usvojiti do 2020. i 2030.20

s ciljem ostvarenja potencijala. Donošenje

mjera obvezno je samo ako se procjenom utvrdi potencijal čija je korist veća od troška.

U procjeni treba navesti i procijenjenu vrijednost mjera javne potpore grijanju i hlađenju,

razrađenih u skladu s namjenski raspoređenim godišnjim proračunom, ako je takva potpora

planirana, te procjenu očekivane uštede primarne energije na temelju tih mjera21

.

I konačno, procjena mora uključiti objašnjenje i usporedbu odnosa između potencijala i mjera

utvrđenih sveobuhvatnom procjenom i potencijala i napretka ostvarenih na temelju Direktive o

kogeneraciji.

18. Države članice slobodno odlučuju o načinu pripreme sveobuhvatne procjene i mogu se osloniti

na procjene ili analize troškova i koristi koje su već pripremljene na temelju drugih europskih

ili nacionalnih inicijativa. Logični pristup bi bio sljedeći:

Prvo, utvrditi potražnju za grijanjem i hlađenjem u zemlji22

. Opis potražnje za grijanjem

trebao bi se odnositi na stvarne, odnosno izmjerene i provjerene podatke o potrošnji iz

državne i europske energetske statistike i državnih energetskih bilanci. Potražnju treba

detaljno sektorski i zemljopisno razraditi, a u svakom slučaju razina detalja ne treba biti

niža od one u relevantnoj europskoj energetskoj statistici. Potrebno je pružiti informacije o

visokoučinkovitoj kogeneraciji. U obzir se uzima potencijal za razvoj lokalnih i regionalnih tržišta toplinske

energije.” 13

Vidi Prilog VIII. dio 1. točku (a). 14

Vidi Prilog VIII. dio 1. točku (b). 15

Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (c) podtočke i. i ii. 16

Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (c) podtočku ii. 17

Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (d). 18

Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (e). 19

Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (f). 20

Vidi Prilog VIII. stavak 1. točku (g) i članak 14. stavak 4. 21

Vidi Prilog VIII. stavak 1. točke (i) i (j). 22

Upućivanje na toplinsku energiju i grijanje obično znači upućivanje na grijanje i hlađenje.

8

potrošnji u sektorima industrije, usluga, poljoprivrede i kućanstava. Opis potražnje za

grijanjem treba temeljiti na najnovijim dostupnim podacima. Budući da će službene

statističke informacije u vrijeme isteka roka za obavješćivanje 31. prosinca 2015.

vjerojatno biti raspoložive samo za 2013., to može poslužiti kao zadana osnovna godina za

projekcije izrađene u svrhu sveobuhvatne procjene.

Drugo, pripremiti predviđanje promjene navedene potražnje u sljedećih deset godina. Kod

predviđanja treba uzeti u obzir trendove u najvažnijim sektorima gospodarstva. Treba

analizirati vjerojatno kretanje potražnje za grijanjem u industrijskim sektorima, uzimajući

u obzir dugoročnije strukturalne trendove (kao što su deindustrijalizacija ili

reindustrijalizacija ili poboljšanje učinkovitosti i utjecaj novih proizvodnih tehnologija),

kao i kratkoročnije ciklične promjene. Kretanje potražnje za grijanjem u zgradama treba

posebno razmotriti, uključujući analizu utjecaja poboljšanja učinkovitosti zgrada, kao što

su oni utvrđeni na temelju Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (2010/31/EU)23

i

DEU-a.

Treće, pripremiti kartu državnog područja na kojoj su utvrđena najmanje glavna mjesta

opskrbe i potražnje iznad određenih pragova potrošnje ili proizvodnje, kao i postojeća i

planirana infrastruktura za centralizirano grijanje i hlađenje. Pragovi su navedeni u

Prilogu VIII. stavku 1. točki (c) podtočkama i. i iii. Za potražnju za grijanjem na karti je

potrebno prikazati općine i konturbacije sa stupnjem izgrađenosti od najmanje 0,324

i

industrijske zone s ukupnom godišnjom potrošnjom grijanja i hlađenja većom od 20

GWh. Za proizvodnju je potrebno prikazati postrojenja za proizvodnju električne energije

s ukupnom godišnjom proizvodnjom električne energije većom od 20 GWh, postrojenja

za spaljivanje otpada i kogeneracijska postrojenja svih tipova tehnologije. Na karti je

potrebno prikazati i postojeća i planirana mjesta potražnje i opskrbe.

Četvrto, na temelju utvrđene i predviđene potražnje za grijanjem države članice će trebati

prepoznati one elemente potražnje za grijanjem koje je tehnički moguće zadovoljiti

visokoučinkovitom kogeneracijom, mikrokogeneracijom i učinkovitim centraliziranim

grijanjem i hlađenjem. To znači utvrđivanje najvećeg ili tehničkog potencijala.

Peto, države članice će trebati utvrditi one dijelove tehničkog potencijala koje je moguće

ekonomično zadovoljiti visokoučinkovitom kogeneracijom, uključujući

mikrokogeneraciju u stambenom sektoru, preuređenjem postojećih i izgradnjom novih

proizvodnih i industrijskih postrojenja, uporabom otpadne topline te preuređenjem i

izgradnjom infrastrukture za grijanje i hlađenje koja je u skladu s definicijom učinkovitog

centraliziranog grijanja iz Direktive25

. Navedeno je potencijal čija je korist veća od troška.

To je jedini potencijal koji je potrebno ostvariti (vidi posebno članak 14. stavak 3. i Prilog

IX.). Ovaj se potencijal može nazvati gospodarskim potencijalom.

23

Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada, SL L 153, 18.6.2010., str. 13. 24

Područje sa stupnjem izgrađenosti od 0,3 za sada odgovara linearnoj gustoći toplinske snage od 2,5 MWh/m,

jer je sadašnja potražnja specifične toplinske energije oko 130 kWh/m2. Navedeno je prag koji ukazuje na

područja koja se u stručnoj literaturi smatraju područjima u kojima je centralizirano grijanje neposredno

izvedivo. U Francuskoj je u 2001. godini u oko 176 gradskih četvrti u 31 gradu stupanj izgrađenosti bio veći od

0.3. Istovremeno su u Parizu bile 82 gradske četvrti sa stupnjem izgrađenosti većim od 0,3. (Linearna gustoća

toplinske snage je kvota godišnje prodaje toplinske energije i ukupna duljina rova u sustavu cjevovoda

centraliziranog grijanja.) 25

Vidi članak 2. stavak 41.

9

Utvrđivanje gospodarskog potencijala neće biti moguće bez analize troškova i koristi.

Stoga se člankom 14. stavkom 3. od država članica zahtijeva da za potrebe sveobuhvatne

procjene provode analizu troškova i koristi. Analiza troškova i koristi obrađena je u

odjeljku C u nastavku. Zahtjev za utvrđivanje infrastrukturnog potencijala iskazan je u

točki (f) Priloga VIII. stavka 1., u kojem se navodi da [potencijal koji države članice

utvrđuju na temelju članka 14. stavka 1. uključuje i] „utvrđivanje potencijala za povećanje

energetske učinkovitosti infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje”.

Šesto, na temelju gospodarskog potencijala, države članice će trebati definirati strategije,

politike i mjere koje se mogu usvojiti do 2020. i 2030.

Pri tome će države članice, ako je njihovom sveobuhvatnom procjenom utvrđen troškovno

koristan potencijal, trebati voditi računa o svojoj obvezi poduzimanja odgovarajućih mjera

za razvoj učinkovite infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje i/ili za

omogućavanje razvoja visokoučinkovite kogeneracije i uporabe grijanja i hlađenja iz

otpadne topline i obnovljivih izvora energije, kako je propisano člankom 14. stavkom 4.

Ako se na temelju sveobuhvatne procjene ne utvrdi potencijal čija je korist veća od troška,

države članice nisu obvezne poduzeti mjere u smislu članka 14. stavka 4. Ako veća korist

u odnosu na trošak nije dostatna za podmirenje administrativnih troškova provedbe

analize troškova i koristi za postrojenje iz članka 14. stavka 5., države članice ne moraju

poduzimati mjere u pogledu tog postrojenja; možda će, međutim, ipak trebati poduzeti

druge odgovarajuće mjere kako bi osigurale ostvarenje utvrđenog potencijala. Države

članice bi trebale donijeti i politike kojima se potiče da se na lokalnoj i regionalnoj razini

vodi računa o mogućnostima uporabe učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, posebno

visokoučinkovite kogeneracije i uzimajući u obzir potencijal za razvoj lokalnih i

regionalnih tržišta toplinske energije, kako je propisano člankom 14. stavkom 2.

19. Pored toga, a slijedom drugog podstavka članka 14. stavka 4., ako država članica utvrdi, i o

tome obavijesti Komisiju, da u nekim ili svim dijelovima njezina državnog područja na temelju

sveobuhvatne procjene nije utvrđen troškovno učinkovit potencijal, tada se na postrojenja koja

se nalaze u tim regijama može primijeniti izuzeće od zahtjeva iz članka 14. stavka 5.

20. U skladu sa zadnjom rečenicom članka 14. stavka 3., države članice mogu iskoristiti analize

troškova i koristi provedene na temelju Direktive 2001/42/EZ. Time se umanjuje

administrativno opterećenje. Ako procjena učinaka na okoliš provedena na temelju Direktive

2001/42/EZ sadrži analizu istovjetnu onoj predviđenoj na temelju priloga VIII. i IX, ona se

može iskoristiti za potrebe sveobuhvatne procjene.

C. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI ZEMLJE

21. Priprema sveobuhvatne ocjene nije moguća bez provedbe analize troškova i koristi. To je

potrebno radi prepoznavanja gospodarskog potencijala, odnosno troškovno učinkovitih rješenja

za zadovoljenje potražnje za grijanjem i hlađenjem.

22. U skladu s člankom 14. stavkom 3. i Prilogom IX. dijelom 1. prvim stavkom, analiza troškova i

koristi na razini zemlje koja se provodi u sklopu sveobuhvatne procjene mora moći olakšati

utvrđivanje, u smislu izvora i troškova, najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potreba za

10

grijanjem i hlađenjem26

i općenito olakšati poticanje učinkovitosti u grijanju i hlađenju27

.

Analizom se mora olakšati odlučivanje i osigurati osnova za donošenje odluke o određivanju

prioriteta u pogledu ograničenih izvora28

. Njome se mora osigurati instrument za utvrđivanje

troškovno najučinkovitijih i najkorisnijih mogućnosti grijanja i hlađenja na određenom

zemljopisnom području za potrebe planiranja toplinske energije29

.

23. U članku 14. stavku 4. i Prilogu IX. dijelu 1. utvrđeni su svrha i područje primjene analize

troškova i koristi. U njima se utvrđuje opseg mogućnosti grijanja i hlađenja koje je potrebno

provjeriti i utvrditi metodološka načela radi osiguranja kakvoće analize.

24. Analiza troškova i koristi na razini zemlje je gospodarska analiza u kojoj se moraju obuhvatiti

svi relevantni društvenogospodarski i okolišni čimbenici30

. Ona bi se trebala temeljiti na analizi

sveobuhvatnog popisa učinaka31

.

25. Načelo sveobuhvatnosti odražava se u zahtjevima za procjenu ukupnih dugoročnih troškova i

koristi mogućnosti za grijanje i hlađenje32

. Stoga se zemljopisne i granice sustava33

i vremenski

okviri34

za projekte ili skupine projekata moraju odrediti tako da se u analizu uključe svi

relevantni troškovi i koristi.

26. Analizom troškova i koristi treba obuhvatiti cijelo državno područje države članice35

. Mogla bi

se – u praktičnom smislu – provoditi u nizovima analiza troškova i koristi za projekte ili

skupine projekata o okviru lokalnih/regionalnih procjena36

. Treba uzeti u obzir klimatske

uvjete, gospodarsku izvedivost i tehničku prikladnost37

.

26

Članak 14. stavak 3. :„Analiza troškova i koristi doprinosi lakšem utvrđivanju, u smislu izvora i troškova,

najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potreba za grijanjem i hlađenjem.”. 27

Navedeni općenitiji zadatak odražava se u namjeni analize troškova i koristi koja bi trebala biti potpora

sveobuhvatnoj procjeni. Prvi stavak Priloga IX. dijela 1. glasi: „Priprema analize troškova i koristi u odnosu

na mjere poticanja učinkovitosti u grijanju i hlađenju kako je navedeno u članku 14. stavku 3. namijenjena je

osiguravanju osnove za donošenje odluke o kvalificiranom određivanju prioriteta u pogledu ograničenih

izvora na socijalnoj razini.” 28

Prilog IX. dio 1. prva rečenica. 29

Prilog IX. dio 1. drugi stavak. 30

„Analiza troškova i koristi za potrebe članka 14. stavka 3. uključuje gospodarsku analizu koja obuhvaća

društvenogospodarske i okolišne čimbenike.” (Prilog IX. dio 1. treći stavak). 31

„U gospodarskoj se analizi uzimaju u obzir i svi relevantni gospodarski učinci.” (Prilog IX. dio 1. točka (g)) 32

„Ocjenjuju se i uspoređuju ukupni dugoročni troškovi i koristi mogućnosti opskrbe grijanjem ili hlađenjem”

(Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka i.). 33

„Pri analizi troškova i koristi u obzir se uzimaju, na temelju raspoloživih podataka, svi relevantni izvori

opskrbe dostupni unutar granica sustava i zemljopisnih granica, uključujući otpadnu toplinu iz proizvodnje

električne energije i industrijskih postrojenja i obnovljivu energiju, te svojstva i kretanja u vezi s potražnjom za

grijanjem i hlađenjem.” (Prilog IX. dio 1. točka (b)). Vidi i drugu rečenicu u Prilogu IX. dijelu 1. točki (a):

„Zemljopisna granica obuhvaća prikladno dobro definirano zemljopisno područje, npr. određenu regiju ili

područje metropole, kako bi se izbjegao odabir onih rješenja koja nisu optimalna za svaki slučaj pojeidnačno.” 34

„Vremenski se okvir odabire tako da se uključe svi relevantni troškovi i koristi scenarija. Na primjer,

odgovarajući vremenski okvir može biti 25 godina za plinsku elektranu, 30 godina za sustav centraliziranog

grijanja ili 20 godina za opremu za grijanje kao što su kotlovi ” (Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka iii.). 35

Članak 14. stavak 3.: „Za potrebe sveobuhvatne procjene [...] države članice provode analizu troškova i

koristi za svoje državno područje koja se temelji na klimatskim uvjetima, gospodarskoj izvedivosti i tehničkoj

prikladnosti [...].” 36

„Analiza troškova i koristi može obuhvaćati procjenu projekta ili skupinu projekata za širu lokalnu,

regionalnu ili nacionalnu procjenu s ciljem utvrđivanja troškovno najučinkovitije i najkorisnije mogućnosti

grijanja ili hlađenja na određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja toplinske energije. ” (Prilog

IX. dio 1. drugi stavak). 37

Članak 14. stavak 3., vidi gore.

11

27. Analizu troškova i koristi treba koristiti za utvrđivanje potencijala za visokoučinkovite

kogeneracije i učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje. Međutim, za pouzdane rezultate

analize treba razmotriti i usporediti alternativne scenarije za cijeli niz mogućnosti za učinkovitu

opskrbu grijanjem i hlađenjem. Navedeno proizlazi iz zahtjeva za procjenom mogućnosti samo

za visokoučinkovitu kogeneraciju, učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje te opskrbu

učinkovitim individualnim grijanjem i hlađenjem, kao alternativu ishodišnoj situaciji38

, kao i iz

općenitijeg zahtjeva da analiza mora moći olakšati utvrđivanje, u smislu izvora i troškova,

najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potreba za grijanjem i hlađenjem39

.

28. U Prilogu IX. dijelu 1. od država članica se zahtijeva da uspostave i objave postupke za

provedbu analize troškova i koristi. To znači da trebaju definirati tko će, kako i na temelju

kojih pretpostavki provoditi analizu troškova i koristi. Države članice moraju odrediti nadležna

tijela odgovorna za provedbu analize troškova i koristi. Moraju osigurati da u analizu budu

uključene i gospodarska i financijska analiza. Ove zadatke mogu dodijeliti lokalnim,

regionalnim i nacionalnim tijelima pa čak i operatorima pojedinačnih postrojenja ili mogu

zadatke raspodijeliti na razne sudionike. Moraju osigurati detaljne metodologije i pretpostavke

u pogledu cijena glavnih ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontne stope – za potrebe

utvrđivanja ishodišnog (odnosno referentnog) i alternativnih scenarija40

.

29. Navedeni su zahtjevi definirani u zadnjem stavku Priloga IX. dijela 1. kako slijedi: „Države

članice određuju nadležna tijela odgovorna za provedbu analize troškova i koristi u skladu s

člankom 14. Države članice mogu od nadležnih lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela ili

operatora pojedinačnih postrojenja zahtijevati provedbu gospodarske i financijske analize.

One osiguravaju detaljne metodologije i pretpostavke u skladu s ovim Prilogom i uspostavljaju

i objavljuju postupke za gospodarsku analizu.”

30. Što se tiče metodologije za pripremu analize troškova i koristi, koraci koje je potrebno poduzeti

opisani su u Prilogu IX. dijelu 1.

31. Prvi je korak određivanje granice sustava i zemljopisne granice za određeni projekt ili skupinu

projekata, kojom se definira područje primjene analize.

32. Unutar određene zemljopisne granice treba uzeti u obzir sve relevantne izvore opskrbe,

svojstva i kretanja u vezi s potražnjom za grijanjem i hlađenjem, uključujući postojeće stanje i

buduća kretanja u odabranom vremenskom okviru. To znači da ne treba promatrati samo

postojeću opskrbu grijanjem i hlađenjem, nego i druge energetske tokove unutar zemljopisne

granice, odnosno objekte za proizvodnju i distribuciju električne energije, mreže za transport

plina i druge izvore opskrbe primarnom energijom, uključujući obnovljivu energiju,

industrijsku proizvodnju energije i (višak) otpadne topline iz tehnoloških procesa. Samo ako se

utvrde svi izvori opskrbe i potražnje za grijanjem i hlađenjem, kao i predviđanje njihova

mogućeg kretanja, moguće je procijeniti kako se ti energetski tokovi mogu optimizirati i učiniti

učinkovitijima, ispitujući najprije mogućnost uporabe (dodatne) visokoučinkovite kogeneracije

i učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja, a zatim, ako se navedenim ne bi mogle

ostvariti veće koristi u odnosu na troškove u skladu s društvenogospodarskom analizom, i

druge mogućnosti učinkovite opskrbe grijanjem i hlađenjem, kao što je učinkovito individualno

grijanje i hlađenje. Navedeno se poduzima jer je temeljna svrha analize troškova i koristi

38

Prilog IX. dio 1. točka (d). 39

Članak 14. stavak 3. druga rečenica. 40

Prilog IX. dio 1. zadnji stavak.

12

utvrditi „troškovno najučinkovitije i najkorisnije mogućnosti grijanja ili hlađenja na

određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja toplinske energije”41

. Analizu

troškova i koristi treba stoga smatrati sveobuhvatnim planiranjem energetskog sustava koje

obuhvaća sve relevantne tehničke i gospodarske mogućnosti. Navedeno je iskazano u Prilogu

IX. dijelu 1. točki (b).

33. Drugi je korak određivanje ishodišnog scenarija. U ishodišnom scenariju potrebno je opisati

postojeće stanje i njegove očekivane promjene u odabranom vremenskom okviru, ako se ne

promijene parametri postojećeg stanja, odnosno uobičajena situacija ili referentni scenarij.

Kritični element ishodišnog scenarija i ključ uspješne analize troškova i koristi je što precizniji

opis potražnje za grijanjem i hlađenjem unutar zemljopisne granice. Prikupljanje točnih,

pouzdanih i sveobuhvatnih podataka o grijanju i hlađenju može biti izazov, ali je potrebno ako

država članica osigurava visokokvalitetne analize troškova i koristi i pouzdanu osnovu za

odluke za potrebe sveobuhvatne procjene. Ako su podaci prikupljeni za potrebe analize

troškova i koristi uporabljeni i u svrhu informacija predviđenih u točkama od (a) do (c) Priloga

VIII., nije potrebno navoditi više detalja od onih potrebnih za kartu grijanja i hlađenja, vodeći

računa o očuvanju komercijalno osjetljivih informacija42

.

34. Treći je korak utvrđivanje alternativnih scenarija. Pri tome države članice trebaju razmotriti

relevantne mogućnosti za učinkovitije grijanje i hlađenje.43

U Direktivi su pružene smjernice o

tome što bi trebalo smatrati „relevantnim” mogućnostima, odnosno „relevantne alternative

ishodišnom scenariju”. Države članice moraju najprije ispitati kogeneraciju i centralizirano

grijanje i hlađenje. Samo ako navedeni scenariji nisu zbog tehničkih ili financijskih razloga

izvedivi, uzimajući u obzir dugoročne troškove i koristi unutar određene zemljopisne granice,

države članice bi trebale nastaviti s ispitivanjem drugih rješenja za učinkovito grijanje i

hlađenje, kao što je učinkovito individualno grijanje i hlađenje44

. U svrhu analize troškova i

koristi za potrebe sveobuhvatne procjene, države članice u obzir mogu uzeti samo alternativne

scenarije koji udovoljavaju definicijama visokoučinkovite kogeneracije, učinkovitog

centraliziranog grijanja i hlađenja i posebno učinkovitog individualnog grijanja, kao i općem

konceptu učinkovitog grijanja i hlađenja općenito45

.

35. Definicija visokoučinkovite kogeneracije jednaka je kao i u Direktivi o kogeneraciji.

Visokoučinkovitom kogeneracijom moraju se ostvariti uštede primarne energije od najmanje

10 % u odnosu na odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije46

.

Metodologije izračuna potrebne kako bi se utvrdilo koja se kogeneracija može smatrati

visokoučinkovitom, uključujući povezane izračune električne energije koja se smatra

proizvedenom iz kogeneracije, utvrđene su u prilozima I. i II. DEU-u, u koju su u cijelosti

uvršteni prilozi II. i III. Direktivi o kogeneraciji. Odluka Komisije 2008/952/EZ o

uspostavljanju detaljnih smjernica o metodologiji obračuna količine električne energije iz

41

Prilog IX. dio1. drugi stavak. 42

Prilog VIII. točka (c). 43

Prilog IX. dio 1. točka (d) prva rečenica: „Razmatraju se sve relevantne alternative ishodišnom scenariju.” 44

Navedeno proizlazi iz obveznog sadržaja sveobuhvatne procjene, kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. 45

Prilog IX. dio 1. točka (d) drugi stavak: „U analizi troškova i koristi u obzir se trebaju uzeti samo mogućnosti

visokoučinkovite kogeneracije, učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja ili opskrbe učinkovitim

individualnim grijanjem i hlađenjem kao alternativni scenariji u odnosu na ishodišni scenarij.” Vidi i

definicije u Direktivi 2012/27/EU, članku 2. točkama 31., 41., 42. i 43. 46

Direktiva 2004/8/EZ, Prilog III. točka (a) druga alineja i Direktiva 2012/27/EU, Prilog II. točka (a) druga

alineja.

13

kogeneracije utvrđenih u Prilogu II. Direktivi o kogeneraciji također ostaje na snazi i

primjenjuje se u skladu s Direktivom47. U svrhu usporedbe s odvojenom proizvodnjom

toplinske i električne energije primjenjuju se referentne vrijednosti utvrđene Provedbenom

odlukom Komisije 2011/877/EU48.

36. Potrebno je ispitati samo realne scenarije. Scenariji se mogu isključiti ako nisu izvedivi zbog

tehničkih ili financijskih razloga, vremenskih ograničenja ili jer su u suprotnosti s nacionalnim

pravom49

. Financijski razlozi i oni koji se odnose na vremenska ograničenja trebali bi biti

usklađeni s općim načelima analize troškova i koristi provedene na razini zemlje iz Priloga IX.

dijela 1. U skladu s time, scenarije koji bi, na temelju opsežne društvenogospodarske i okolišne

analize (gospodarska analiza), mogli polučiti veću korist u odnosu na trošak ne bi trebalo

isključiti zbog financijskih razloga ili razloga povezanih s vremenskim ograničenjima, čak i

ako bi, na temelju financijske analize, oni mogli stvoriti veći trošak u odnosu na korist.

37. Nakon što su određeni ishodišni i alternativni scenariji, države članice moraju utvrditi

odgovarajući vremenski okvir kako bi se osiguralo da se pri utvrđivanju odnosa troška i koristi

ne izostavi ni jedan trošak relevantan za društvo. Navedeno proizlazi iz zahtjeva za

sveobuhvatnošću, odnosno da se u gospodarskim analizama mora voditi računa o svim

relevantnim gospodarskim učincima50, kao i iz zahtjeva da se pri izračunavanju veće koristi u

odnosu na trošak moraju procijeniti i analizirati ukupni dugoročni troškovi i koristi mogućnosti

opskrbe grijanjem i hlađenjem51. Navedeno se može postići samo ako se odabere dostatno

dugačak vremenski okvir, što će obično biti životni vijek stavke infrastrukture ili opreme.

Vremenski će okvir biti poseban za svaki projekt ili skupinu projekata, ali države članice

mogu, jednostavnosti radi, za slične projekte utvrditi uobičajeni ili standardizirani životni vijek.

38. U Direktivi su navedeni neki primjeri, kao što je vjerojatno odgovarajući vremenski okvir za

plinsku elektranu, sustav centraliziranog grijanja i opremu za grijanje52. Države članice mogu

utvrditi druge, dulje ili kraće, vremenske okvire, ako se to može opravdati tehničkim i

financijskim razlozima ili ako je potrebno kako bi se obuhvatili svi troškovi i koristi relevantni

za društvo.

Primjeri navedeni u Prilogu IX. dijelu 1. točki (e) podtočki iii. pokazuju da prikladan

vremenski okvir ne treba miješati s razdobljem povrata.

Pri ispitivanju scenarija za učinkovito grijanje i hlađenje, uključujući učinkovito individualno

grijanje i hlađenje, u izračun troškova i koristi treba uvrstiti troškove energije potrebne za

47

Odluka Komisije 2008/95/EZ o uspostavljanju detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi

2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 338, 17.12.2008., str. 55. 48

Provedbena odluka Komisije 2011/877/EU o utvrđivanju usklađenih referentnih vrijednosti učinkovitosti za

odvojenu proizvodnju električne i toplinske energije u primjeni Direktive 2004/8/EZ Europskog parlamenta i

Vijeća i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2007/74/EZ, SL L 343, 23.12.2011., str. 91. 49

Prilog IX. dio 1. točka (d): „Razmatraju se sve relevantne alternative ishodišnom scenariju. Scenariji koji nisu

izvedivi zbog tehničkih ili financijskih razloga, nacionalne regulacije ili vremenskih ograničenja mogu se

isključiti u ranoj fazi analize troškova i koristi ako je to opravdano na temelju pažljivih, jasnih i dobro

dokumentiranih razmatranja.” 50

Prilog IX. dio 1. točka (g). 51

Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka i. 52

Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka iii.

14

ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju, kako je predviđeno u definicijama u članku 2.

stavcima 42. i 43.53

.

39. Kriterij za ocjenjivanje mora biti sadašnja neto vrijednost (SNV)54

. To ne znači da države

članice ne mogu primijeniti i druge metode ocjenjivanja. Međutim, sve ocijenjene projekte i

scenarije treba ocijeniti i usporediti barem primjenom kriterija SNV-a.

40. Ulazna informacija za analizu SNV-a je popis troškova i koristi iskazanih u novčanim

jedinicama. Navedene troškove i koristi trebat će diskontirati primjenom odgovarajuće

diskontne stope. NSV iznad nule ukazuje na analizu troškova i koristi s pozitivnim rezultatom

ili većom koristi od troškova, dok bi projekt s negativnim NSV-om stvorio troškove veće od

koristi.

41. Za potrebe gospodarske analize države članice moraju utvrditi sveobuhvatan popis ulaznih i

izlaznih čimbenika, a pri izračunu u obzir treba uzeti i troškove i koristi. Nepotpun popis

nalazi se u Prilogu IX. dijelu 1. točki (g). Države članice moraju za izračune koristiti podatke o

stvarnim cijenama. Moraju predvidjeti kako će se cijene kretati unutar odabranog vremenskog

okvira i osigurati pretpostavke u vezi s cijenama55

. Budući da je analiza troškova i koristi

gospodarska analiza, treba, u mjeri u kojoj je to moguće, uključiti sve relevantne dugoročne

učinke projekta, uključujući i vanjske učinke. Navedeno je iskazano u Prilogu IX. dijelu 1.

točki (f) podtočki iv. koja glasi: „Cijene koje se upotrebljavaju u gospodarskoj analizi

odražavaju stvarne društvenogospodarske troškove i koristi i trebaju uključivati vanjske

troškove, kao što su učinci na zdravlje i okoliš, u mjeri u kojoj je to moguće, odnosno ako

tržišna cijena već postoji ili ako je uključena u europsku ili nacionalnu regulaciju.” Bit će

troškova i koristi za koje tržište ne postoji ili je nepotpuno pa stoga ni cijena ne odražava

stvarnu društvenu vrijednost56

. Ako tržišna cijena nije raspoloživa i europska ili nacionalna

regulacija ne daje smjernice o tim vanjskim troškovima, države članice bi trebale, u mjeri u

kojoj je to moguće, ali ne moraju, osigurati procjene kojima će troškovima ili koristima za

društvo dodijeliti neku vrijednost. Navedene se procjene mogu temeljiti na relevantnim i

prihvaćenim ekonomskim teorijama, uz jasno navođenje kompromisnih rješenja povezanih s

različitim uporabama gospodarskih i prirodnih izvora na društvenoj razini. Na primjer,

društvene se koristi mogu procijeniti na temelju općenito dobro prihvaćenih metoda otkrivenih

ili navedenih preferencija, dok se troškovi mogu definirati kao oportunitetni troškovi, odnosno

53

Definicija učinkovitog grijanja i hlađenja iz članka 2. stavka 42. glasi: „učinkovito grijanje i hlađenje znači

sustav grijanja i hlađenja koji, u odnosu na ishodišni scenarij koji odražava uobičajenu situaciju, mjerljivo

smanjuje utrošak primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporučene energije unutar relevantne

granice sustava na troškovno učinkovit način, u skladu s procjenom iz analize troškova i koristi iz ove

Direktive i uzimajući u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju.”

Definicija učinkovitog individualnog grijanja i hlađenja iz članka 2. stavka 43. glasi: „učinkovito individualno

grijanje i hlađenje znači sustav opskrbe za individualno grijanje i hlađenje koji u odnosu na učinkovito

centralizirano grijanje i hlađenje mjerljivo smanjuje utrošak neobnovljive primarne energije potrebne za

opskrbu jedne jedinice isporučene energije unutar relevantne granice sustava ili zahtijeva jednaki utrošak

neobnovljive primarne energije, ali uz niže troškove, uzimajući u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju,

pretvorbu, prijevoz i distribuciju.”

54

Prilog IX. dio 1. točka (e) podtočka ii. 55

„Za potrebe analiza troškova i koristi države članice osiguravaju pretpostavke u vezi s cijenama glavnih

ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontnom stopom .” (Prilog IX. dio 1. točka (f) podtočka i). 56

„Cijene koje se upotrebljavaju u gospodarskoj analizi odražavaju stvarne društvenogospodarske troškove i

koristi i trebaju uključivati vanjske troškove, kao što su učinci na zdravlje i okoliš, u mjeri u kojoj je to moguće,

odnosno ako tržišna cijena već postoji ili ako je uključena u europsku ili nacionalnu regulaciju. ” Prilog IX.

dio 1. točka (e) podtočka iv.

15

kao vrijednost koja se mogla dobiti od najbolje alternativne upotrebe izvora. Ako tržišna cijena

postoji, ali ne odražava prave društvene troškove, države članice mogu primijeniti čimbenike

korekcije, kao što je oporezivanje, u mjeri u kojoj oni utječu na odluke sudionika na tržištu i

nisu samo unutarnji prijenosi.

42. U Direktivi se posebno navode učinci mreža kao čimbenici koji se mogu uključiti u analizu

troškova i koristi.57

Na primjer, preuređena elektrana pretvorena u kogeneraciju u svrhu

centraliziranog grijanja iz koje se obližnji kupci opskrbljuju toplinskom i električnom

energijom i koja istodobno pruža i usluge uravnoteženja mrežnim operatorima, može umanjiti

troškove rada i ulaganja u elektroenergetske mreže i proizvodnju zbog manjeg zagušenja

mreže, manje potrebe za proširenjem mreže i manje potrebe za kapacitetima za vršno

opterećenje i proizvodnju rezervne električne energije itd.; alternativno, novo neposredno

ulaganje u postrojenje samo za proizvodnju električne energije može imati dodatne troškove

izgradnje ili poboljšanja elektroenergetskih mreža, zbog većih mrežnih gubitaka uslijed većih

udaljenosti za prijenos i veće troškove odvojene proizvodnje iste količine toplinske energije,

koja bi inače bila raspoloživa kao popratni proizvod iz proizvodnje električne energije. Treba

uzeti u obzir i moguće veće mrežne gubitke nastale zbog većih mrežnih opterećenja, čak i ako

su sezonske prirode, koji proizlaze iz određenih rješenja individualnog grijanja (npr. povećanje

grijanja električnom energijom ili zračne toplinske pumpe). Stoga je u ishodišnom i

alternativnim scenarijima potrebno razmotriti učinke elektroenergetske i drugih mreža u skladu

sa zahtjevima iz članka 15. o mrežnoj učinkovitosti.

43. Države članice moraju definirati i diskontnu stopu koja se upotrebljava za izračun58

. Pri

odabiru diskontne stope za izračun, države članice moraju primijeniti europske i nacionalne

smjernice i uzeti u obzir podatke koje dostavi Europska središnja banka59

.

44. U analizu je potrebno uključiti i analizu osjetljivosti radi ocjene učinka mogućih odstupanja

najvažnijih čimbenika, kao što su različiti scenariji kretanja potražnje za grijanjem i hlađenjem,

različite diskontne stope, različite cijene energije i promjene drugih glavnih ulaznih i izlaznih

cijena60

.

D. ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI POSTROJENJA

45. Središnji je zahtjev za države članice na temelju članka 14. da osiguraju da subjekti za

proizvodnju električne energije, industrijska postrojenja i postrojenja za centralizirano grijanje i

hlađenje, navedeni u stavku 5. točkama od (a) do (d) provedu analizu troškova i koristi ako

planiraju izgradnju novih ili preuređenje u značajnoj mjeri postojećih postrojenja za

proizvodnju energije s ulaznom toplinskom snagom većom od 20 MW kako bi se procijenila

troškovna učinkovitost primjene visokoučinkovite kogeneracije, iskorištavanja otpadne topline

i priključivanja na mrežu centraliziranog grijanja i hlađenja. Rezultati analize troškova i koristi

moraju se uzeti u obzir pri donošenju kriterija za odobrenje ili dozvolu koja se tim

57

„Države članice pri donošenju odluka mogu procijeniti i uzeti u obzir troškove i uštede energije u analiziranim

scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih

mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu. ” (Prilog IX.

dio 1. točka (g) drugi stavak). 58

„Za potrebe analiza troškova i koristi države članice osiguravaju pretpostavke u vezi s cijenama glavnih

ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontnom stopom.” (Prilog IX. dio 1. točka (f) podtočka (i.). 59

Prilog IX. dio 1. točka (f) podtočka ii. 60

Prilog IX. dio 1. točka (h).

16

postrojenjima izdaje u skladu s člankom 14. stavkom 7. U Prilogu IX. dijelu 1. utvrđena su

načela za analize troškova i koristi na razini postrojenja, u kojima će se pružiti informacije za

potrebe mjera iz članka 14. stavaka 5. i 7.

46. Analiza troškova i koristi za postrojenja na temelju članka 14. stavka 5. „uključuje

gospodarsku analizu koja obuhvaća financijsku analizu koja odražava stvarne

transakcije u novčanom toku”61

. Za razliku od analize troškova i koristi koja se provodi

na razini zemlje, opisane u Prilogu IX. dijelu 1., kod koje je naglasak na gospodarskoj

analizi s dobro definiranom metodologijom i na društvenogospodarskim i okolišnim

čimbenicima, pri analizi koja se provodi na razini postrojenja, opisanoj u Prilogu IX.

dijelu 2., naglašenija je financijska analiza. Navedena analiza mora odražavati stvarne

novčane tokove povezane s ulaganjem u pojedinačna postrojenja i s njihovim radom.

Razlog je u tome što bi se ishod ove analize trebao odražavati u odlučivanju o odobrenju

ili dozvoli, što utječe na gospodarsku djelatnost postrojenja.

47. Međutim, analizu na razini postrojenja treba ugraditi u širi kontekst gospodarske analize.

Gospodarska analiza može se osigurati iz analize troškova i koristi provedene u sklopu

sveobuhvatne procjene ili od operatora postrojenja. U Prilogu IX. dijelu 2. od država članica se

zahtijeva da utvrde vodeća načela za metodologiju, pretpostavke i vremenske okvire za

gospodarsku analizu.

48. U Prilogu IX. dijelu 2. navedeno je da pri procjeni troškova i koristi treba razmotriti „postojeća

ili potencijalna mjesta potražnje koja bi se mogla opskrbljivati”. Jasno je da u vrijeme puštanja

postrojenja u pogon potencijalna mjesta toplinskog opterećenja možda još uvijek neće

postojati. Stoga će procjenu troškova i koristi i odobrenje možda trebati provesti kao da je

postrojenje opremljeno za rad kao postrojenje za kogeneraciju/iskorištavanje otpadne topline

(iako ne radi kao takvo u vrijeme puštanja u pogon) i da je u stanju opskrbljivati moguća

toplinska opterećenja kada se ona pojave. To se događa ako se na temelju sveobuhvatne

procjene utvrdi da postoje jasni izgledi, odnosno mjere, politike ili strategije, da će se pojaviti

toplinsko opterećenje, npr. realizirat će se mreža centraliziranog grijanja ili hlađenja ili oprema

koja nedostaje ili da će priključenje na potrošače toplinske energije biti provedeno u sklopu

projekta ili skupine projekata čije su koristi veće u odnosu na troškove, na temelju analize

troškova i koristi provedene na razini zemlje u skladu s Prilogom IX. dijelom 1.

49. Preporuka je da države članice donesu detaljne smjernice o procjenama troškova i koristi kako

bi se osigurala dosljedna primjena ovoga zahtjeva na lokacijama. Pored kriterija navedenih u

članku 14. stavku 6., preporuka je da se smjernicama utvrde zajedničke pretpostavke o

razdobljima povrata, potrebnim stopama povrata ulaganja, projekcijama cijena goriva i

električne energije, troškovima politike i razinama potpore. Navedene pretpostavke treba

iskoristiti u gospodarskoj analizi, osim ako podnositelj zahtjeva ne dostavi dokaz o prikladnosti

alternativnih pretpostavki u slučaju njegovog postrojenja. U skladu sa zahtjevima iz Priloga IX.

dijela 2., ove bi pretpostavke trebale realno odražavati stvarne uvjete ulaganja u projekte.

50. U Direktivi se ne navodi tko bi trebao biti odgovoran za nadzor i provedbu analize troškova i

koristi. Bilo bi razborito da se zadatak provedbe analize dodijeli operatorima postrojenja i da

istodobno države članice odrede nadležna tijela odgovorna za osiguranje zajedničke

metodologije, pretpostavki i vremenskih okvira barem za gospodarsku analizu te da osiguraju

dobre osnove za procjene.

61

Prilog IX. dio 2. osmi stavak.

17

51. Što se tiče sudionika u provedbi analize troškova i koristi, u članku 14. stavku 5. trećem

podstavku predviđa se da države članice mogu zahtijevati da se analiza troškova i koristi iz

točaka (c) i (d) članka 14. stavka 5. provede u suradnji s poduzećima odgovornima za rad

mreža za centralizirano grijanje i hlađenje. Ovom se odredbom želi osigurati koordinacija

između poduzeća za centralizirano grijanje i industrijskih postrojenja pri procjeni mogućnosti

za kogeneraciju i iskorištavanje otpadne topline.

52. Države članice mogu također odlučiti više sudjelovati, na primjer pomažući u usklađivanju

zainteresiranih strana, kao što su kupci i poduzeća za centralizirano grijanje, ili prikupljanju

podataka62

. Ovakvim bi se pristupom mogle stvoriti prilike za sinergije između analiza iz

Priloga IX. dijela 1. i dijela 2.

E. POSTUPCI ODOBRENJA I ISTOVJETNE DOZVOLE ZA POSTROJENJA

53. Člankom 14. stavkom 7. od država članica se zahtijeva da donesu kriterije za odobrenje ili

kriterije za istovjetnu dozvolu kako bi osigurale da postrojenja iz točaka od (a) do (c) članka

14. stavka 5. provode analizu troškova i koristi te da se ishod analize troškova i koristi, zajedno

s ishodom sveobuhvatne procjene, uzme u obzir u kriterijima za odobrenje i dozvolu.

54. „Kriteriji odobrenja i istovjetne dozvole” znači kriteriji kojima se utvrđuju uvjeti izgradnje i/ili

rada elektrane ili industrijskog postrojenja. Stoga su kriteriji odobrenja ili dozvole uvjeti koje

bi nadležno tijelo trebalo definirati pravno obvezujućom odlukom (odnosno, odlukom o

odobrenju, dozvoli ili licenciji) o uvjetima pod kojima je dopuštena izgradnja novog ili rad i/ili

izmjena (preuređenje) postojećeg postrojenja. Države članice slobodno odlučuju u koji će

postupak odobrenja ili dozvole ugraditi kriterije navedene u članku 14. stavku 7. točkama od

(a) do (c). To može biti postojeći postupak odobrenja na temelju Direktive 2009/72/EZ ili

postupak dozvole na temelju Direktive 2010/75/EU63

ili bilo koji drugi istovjetan postupak,

uključujući i novouspostavljeni, ako u protivnom neke kategorije proizvodnje električne

energije ili industrijskih postrojenja iz članka 14. stavka 5. ne bi bile pokrivene obvezom

ishođenja odobrenja ili dozvole za izgradnju ili preuređenje u značajnoj mjeri64

.

55. Kriteriji za odobrenje ili dozvolu za sljedeća postrojenja moraju odražavati zahtjeve iz članka

14. stavka 7.:

1. Novo toplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije, ako se planira;

2. Postojeće toplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije, ako se u značajnoj

mjeri preuređuje;

3. Industrijsko postrojenje u kojem se proizvodi otpadna toplina na korisnoj

temperaturnoj razini, ako se planira;

4. Industrijsko postrojenje u kojem se proizvodi otpadna toplina na korisnoj

temperaturnoj razini, ako se u značajnoj mjeri preuređuje;

5. Nova mreža za centralizirano grijanje i hlađenje, ako se planira;

62

Prilog IX. dio 2. zadnji stavak. 63

Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o industrijskim emisijama

(integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja), SL L 334, 17.12.2010. 64

Pojmovi „odobrenje” i „dozvola” koriste se u istom značenju. Pojmovi su istoznačnice, kao što je s njima

istoznačan i pojam „licencija”, sve dok znače odluka nadležnog tijela o tehničkim uvjetima i uvjetima dizajna i

rada novog ili preuređenog postrojenja.

18

6. Novo postrojenje za proizvodnju energije, ako se planira u postojećoj mreži za grijanje

ili hlađenje;

7. Novo postrojenje za proizvodnju energije, ako se u značajnoj mjeri preuređuje u

postojećoj mreži za grijanje ili hlađenje;

56. Preuređenje u značajnoj mjeri definirano je i pozitivno i negativno. U skladu s člankom 2.

stavkom 44. „preuređenje u značajnoj mjeri” znači preuređenje čiji troškovi prelaze 50 %

troškova ulaganja za novu usporedivu jedinicu65

. Međutim, preuređenje koje se odnosi na

postavljanje opreme za hvatanje ugljičnog dioksida proizvedenog u postrojenju za izgaranje s

ciljem njegova geološkog skladištenja kako je predviđeno Direktivom 2009/31/EZ ne smatra se

preuređenjem i stoga ne podliježe obvezi provedbe analize troškova i koristi na temelju članka

14. stavka 5. Direktive66

.

57. Što se tiče definicije koncepta „postrojenja za proizvodnju električne energije s ukupnom

ulaznom toplinskom snagom većom od 20 MW”, države članice su slobodne slijediti svoje

nacionalne definicije, uzimajući u obzir svoje definicije utvrđene na temelju relevantnog

europskog prava, a posebno Direktive o industrijskim emisijama (2010/75/EU), Direktive o

trgovanju emisijama (2003/87/EZ)67

i Direktive o električnoj energiji (2009/72/EZ)68

. Na

temelju DEU-a, ovaj koncept pokriva sva postrojenja za izgaranje. Pri izračunu ukupne ulazne

toplinske snage postrojenja treba zbrojiti nazivnu ulaznu toplinsku snagu svih tehničkih

jedinica koje čine njegov dio i u kojima se goriva izgaraju unutar postrojenja.

58. Što se tiče novih postrojenja, obvezu provedbe analize troškova i koristi treba uvrstiti u kriterije

odobrenja ili dozvole, ako se postrojenje planira. Pojam „planira” treba tumačiti u svjetlu svrhe

Direktive, a to je povećanje učinkovitosti proizvodnje i potrošnje energije i ušteda energije

kroz poboljšanje energetske učinkovitosti. Postrojenje je u fazi „planiranja” ako se razmatra

operativna odluka koja utječe na njegov dizajn i radne parametre pa tako i na stupanj

energetske učinkovitosti. Faza planiranja stoga je faza odlučivanja, tijekom koje nadležna tijela

razmatraju i odlučuju o odobrenju ili istovjernoj dozvoli za izgradnju ili rad postrojenja. Pri

donošenju takve odluke o odobrenju ili dozvoli u obzir treba uzeti rezultate analize troškova i

koristi. Stoga analiza troškova i koristi čini dio postupka odobrenja ili istovjetne dozvole69

.

59. Što se tiče postojećih postrojenja, obvezu provedbe analize troškova i koristi treba uvrstiti u

kriterije odobrenja ili dozvole, ako se radi o preuređenju u značajnoj mjeri. Za takvo bi

preuređenje trebalo izmijeniti odobrenje i dozvole kako bi se u obzir uzele nova izgradnja i

promjene poslovanja. Odobrenje i dozvole trebale bi odražavati ishod analize troškova i koristi

provedene na temelju članka 14. stavka 5.

60. Iz članka 14. stavka 7. proizlazi da postupci odobrenja i dozvole moraju uključivati sljedeće

zahtjeve:

65

Članak 2. stavak 44. 66

„Postavljanje opreme za hvatanje ugljikovog dioksida proizvedenog u postrojenju za izgaranje s ciljem

njegova geološkog skladištenja kako je predviđeno Direktivom 2009/31/EZ ne smatra se preuređenjem u

smislu točaka (b), (c) i (d) ovog stavka” .(članak 14. stavak 5. drugi podstavak) 67

Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavljanju sheme za

trgovanje kvotama emisija stakleničkih plinova unutar Zajednice i izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ, SL L 275,

25.10.2003. str. 32. – 46. 68

Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za

unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ, SL L 211, 14.8.2009., str. 55.

– 93. 69

Za koncept odobrenja i dozvole vidi bilješku 63.

19

1. Obveza pripreme analize troškova i koristi za postrojenja obuhvaćena člankom 14.

stavkom 5. točkama od (a) do (d);

2. Objašnjenje kako se ishod analize troškova i koristi uzima u obzir u kriterijima odobrenja

i dozvole;

3. Objašnjenje kako se ishod sveobuhvatne procjene uzima u obzir u kriterijima odobrenja i

dozvole;

4. Specifikacija uvjeta za izuzeće postrojenja od obveze provedbe analize troškova i koristi

koje može biti raspoloživo na temelju članka 14. stavka 6. (nuklearna postrojenja,

postrojenja koja trebaju biti smještena u blizini mjesta geološkog skladištenja odobrenog

u skladu s Direktivom 2009/31/EZ, postrojenja za proizvodnju električne energije koja se

koriste kod vršnih opterećenja/za proizvodnju rezervne električne energije i na temelju

pragova dostupne otpadne topline, potražnje za toplinskom energijom i udaljenosti od

mreža za centralizirano grijanje), ako država članica odluči da će dopustiti takva izuzeća;

5. Specifikacija uvjeta za izuzeće, uključujući imperativne pravne, vlasničke ili financijske

razloge, za one slučajeve u kojima provedena analiza troškova i koristi na razini

postrojenja pokazala pozitivan ishod, ali je tijelo odlučilo otkloniti obvezu provedbe toga

ishoda.

61. Države članice mogu također odlučiti da će navesti uvjete za izuzeće postrojenja od obveze

provedbe analize troškova i koristi raspoloživo na temelju članka 14. stavka 4. drugog

podstavka (na temelju sveobuhvatne procjene) u svojim postupcima odobrenja ili dozvole, ako

država članica odluči dopustiti takva izuzeća.

62. Direktivom se zahtijeva da postrojenja provode analizu troškova i koristi iz članka 14. stavka 5.

nakon 5. lipnja 2014. Postupci odobrenja i dozvole koji uključuju obvezu provedbe analize

troškova i koristi za postrojenja moraju stoga biti uspostavljeni do 5. lipnja 2014., odnosno do

datuma prenošenja Direktive. Obveza provedbe analize troškova i koristi primjenjuje se na

postrojenja za koja će nakon 5. lipnja 2014. donošenje odluke o odobrenju ili dozvoli biti u

tijeku, osim onih postrojenja na koja se izuzeće primjenjuje u skladu s člankom 14. stavkom 4.

ili 6.

63. Odluke o odobrenju i istovjetnoj dozvoli ispunjavati će zahtjeve iz članka 14. stavka 7. samo

ako u cijelosti odražavaju ishod sveobuhvatne procjene i ishod analize troškova i koristi

provedene na razini postrojenja. Međutim, ishod sveobuhvatne procjene možda neće biti

raspoloživ pa se zato neće moći ni odraziti u odlukama o odobrenju ili dozvoli prije 31.

prosinca 2015. (rok za obavješćivanje Komisije o njima, u kojem se odražava značajna količina

vremena koje može biti potrebno za ispravnu pripremu sveobuhvatne procjene), dok

istovremeno države članice moraju postrojenjima odrediti obvezu provedbe analize troškova i

koristi na temelju članka 14. stavka 5. već nakon 5. lipnja 2014. Nadalje, izuzeća od obveze

provedbe analize troškova i koristi za postrojenja koja države članice mogu odobriti na temelju

sveobuhvatne procjene možda također neće biti raspoloživa pa se zato i neće moći uključiti u

postupke odobrenja ili dozvole sve do okončanja sveobuhvatne procjene.

Države članice mogu, ali ne moraju, odobrenja ili dozvole koji su u cijelosti u skladu s člankom

14. stavkom 7. izdati i prije 31. prosinca 2015.

Nakon 5. lipnja 2014. države članice moraju pri izdavanju odobrenja ili dozvole za postrojenje

razmotriti provedbu analize troškova i koristi na razini postrojenja, čak i ako sveobuhvatna

procjena na razini zemlje nije raspoloživa.

20

64. Iz razloga što bi odobrenja i dozvole već od 5. lipnja 2014. trebala odražavati ishod analize

troškova i koristi provedene na razini postrojenja na temelju članka 14. stavka 5., a rezultati

sveobuhvatne procjene još nisu dostupni, države članice mogu vremenski jaz između datuma

obveze provedbe analize troškova i koristi na razini postrojenja i sveobuhvatne procjene

premostiti tako što će predložiti datum za okončanje sveobuhvatne procjene i obavješćivanje

Komisije o procjeni.

65. U članku 14. stavku 9. navodi se da se obveza provedbe analize troškova i koristi na razini

postrojenja i povezana izuzeća iz stavka 6., kriteriji za dozvolu iz stavka 7. i povezana izuzeća

iz stavka 8. primjenjuju ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz Direktive 2010/75/EU o industrijskim

emisijama. Cilj direktiva 2012/27/EU i 2010/75/EU je promicanje energetske učinkovitosti

industrijskih postrojenja, posebno putem promicanja kogeneracije, iskorištavanja otpadne

topline i centraliziranog grijanja i hlađenja, koje su na temelju članka 13. Direktive

2010/75/EU priznate kao najbolje dostupne tehnike. Direktivom 2012/27/EU predviđa se

provedbeni mehanizam za ove posebne najbolje dostupne tehnike. Nadalje, postupci izdavanja

dozvola na temelju Direktive 2012/27/EU mogu se spojiti s postupcima izdavanja dozvola na

temelju Direktive 2010/75/EU. Kriteriji odobrenja i dozvole na temelju članka 14. stavka 7.

Direktive 2012/27/EU mogu se uključiti u uvjete dozvole za postrojenja predviđene na temelju

članka 14. Direktive 2010/75/EU. Međutim, za provedba članka 14. Direktive 2012/27/EU nije

potrebna provedba odredaba Direktive 2010/75/EU, niti ona o tome ovisi. U slučaju spora,

treba primijeniti odredbe Direktive 2010/75/EU.

66. Svrha je analize troškova i koristi za postrojenja utvrditi bi li uporaba visokoučinkovite

kogeneracije i/ili iskorištavanje otpadne topline u mrežama centraliziranog grijanja i hlađenja

bili troškovno učinkoviti70

.

67. Otpadna toplina je toplina nastala u tehnološkom procesu ili procesu u elektranama prije

pretvorbe u korisnu toplinu. U članku 2. točki 32. Direktive korisna toplina je definirana u

odnosu na kogeneraciju. U svrhu analize troškova i koristi treba razmotriti samo iskorištavanje

otpadne topline na korisnoj temperaturnoj razini71

.

68. Ako na temelju procjene troškova i koristi postoje mogućnosti za razvoj postrojenja tako da se

osigura kogeneracija, iskorištavanje otpadne topline i priključenje na mrežu centraliziranog

grijanja i hlađenja, s pozitivnim ishodom, takve se mogućnosti trebaju odražavati u odobrenju i

dozvoli. Stoga zahtjevu za postrojenje koje proizvodi samo električnu energiju ili novo

70

Cilj analize troškova i koristi posebno je definiran za svaku vrstu postrojenja iz članka 14. stavka 5. Ako se

planira novo toplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije cilj je „…procijeniti troškove i koristi

osiguranja rada postrojenja kao visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja”; ako se preuređuje toplinsko

postrojenje za proizvodnju električne energije cilj je „…procijeniti troškove i koristi njegove pretvorbe u

visokoučinkovitu kogeneraciju”, ako se planira ili u značajnoj mjeri preuređuje industrijsko postrojenje cilj je

„procijeniti troškove i koristi iskorištavanja otpadne topline radi udovoljavanja gospodarski opravdanoj

potražnji, uključujući putem kogeneracije, i priključivanja tog postrojenja na mrežu za centralizirano grijanje i

hlađenje”, ako se planira nova mreža za centralizirano grijanje ili novo postrojenje za proizvodnju energije ili

se preuređuje takvo postrojenje, cilj je „…procijeniti troškove i koristi iskorištavanja otpadne topline iz

susjednih industrijskih postrojenja. ” 71

Upućivanje na korisnu temperaturnu razinu znači da ne treba uzeti u obzir toplinsku energiju koja nema

dostatan energetski udio kako bi se omogućila njezina uporaba. Koncept korisne temperaturne razine nije,

međutim, statičan koncept i ovisi, među ostalim, o dostupnim tehnologijama za iskorištavanje, njihovim

troškovima i cijeni toplinske energije koja se isporučuje. Korisna temperaturna razina utvrđuje se analizom

troškova i koristi, u svjetlu navedenih tehničkih i gospodarskih parametara.

21

postrojenje samo za grijanje ne treba udovoljiti izdavanjem odobrenja ili dozvole, podložno

izuzećima o kojima je riječ u nastavku.

69. Pozitivni ishodi u pogledu odnosa troškova i koristi analize troškova i koristi na razini

postrojenja su oni kod kojih je zbroj diskontiranih koristi u gospodarskoj i financijskoj analizi

veći od zbroja diskontiranih troškova72

. Na temelju sveobuhvatne analize države članice mogu

utvrditi da gospodarska analiza ima pozitivan rezultat, dok istovremeno financijska analiza na

razini postrojenja može biti negativna. Ako države članice zatim donesu mjere u smislu članka

14. stavka 4. i Priloga VIII. članka 1. točke (g), financijska vrijednost ovih mjera može se

uključiti u analizu troškova i koristi za potrebe postrojenja na temelju Priloga IX. dijela 2.

F. IZUZEĆA OD ANALIZE TROŠKOVA I KORISTI ZA POSTROJENJA

70. Države članice mogu, pod određenim uvjetima, izuzeti postrojenja obuhvaćena člankom 14.

stavkom 5. od provedbe analize troškova i koristi na razini postrojenja. Dva su puta do izuzeća:

jedan u skladu s člankom 14. stavkom 6., a drugi u skladu s člankom 14. stavkom 4.

71. Na temelju članka 14. stavka 6. države članice mogu izuzeti dvije vrste postrojenja:

Postrojenja za proizvodnju električne energije koja se koriste kod vršnih opterećenja i

postrojenja za proizvodnju rezervne električne energije za koja se planira da će raditi

manje od 1 500 radnih sati godišnje kao tekući prosjek u razdoblju od pet godina73

,

Nuklearne elektrane74

,

Postrojenja koja moraju biti smještena u blizini mjesta geološkog skladištenja

odobrenog u skladu s Direktivom 2009/31/EZ75

,

Industrijska postrojenja i postrojenja za centralizirano grijanje obuhvaćena člankom

14. stavkom 5. točkama (c) i (d)76

.

Ako države članice odluče primijeniti jedno ili više od navedenih izuzeća, moraju o tome

obavijestit Komisiju do 31. prosinca 2013. One također moraju obavijestiti Komisiju i o svim

njihovim naknadnim promjenama nakon toga77

.

72. Za izuzeće nuklearnih postrojenja potrebno je dokazati da se radi o takvim postrojenjima,

dodatno obrazloženje nije potrebno.

73. Izuzeće „postrojenja koja moraju biti smještena u blizini mjesta geološkog skladištenja” može

se primijeniti samo na postrojenja u kojima postoji izdvojeni prostor za opremu potrebnu za

hvatanje i sabijanje CO2 i njegovo geološko skladištenje na mjestu za koje je izdana valjana

dozvola na temelju Direktive 2009/31/EZ i koja se nalaze u blizini tog mjesta za geološko

skladištenje78

.

72

Članak IX. dio 2. deveti stavak. 73

Vidi članak 14. stavak 6. točku (a). 74

Vidi članak 14. stavak 6. točku (b). 75

Vidi članak 14. stavak 6. točku (c). 76

Vidi članak 14. stavak 6. drugi podstavak. 77

Članak 14. stavak 6. zadnji podstavak. 78

Vidi članak 33. Direktive 2009/31/EZ za zahtjev o provedbi procjene spremnosti za primjenu tehnologije za

hvatanje i geološko skladištenje ugljikovog dioksida i, po potrebi, odvajanju prikladnog prostora za hvatanje

ugljika i opreme za sabijanje; vidi poglavlje 3. Direktive 2009/31/EZ za detalje o dozvolama za skladištenje.

22

74. Postrojenja za proizvodnju električne energije koja se koriste kod vršnih opterećenja i

postrojenja za proizvodnju rezervne električne energije za koja se planira da će raditi manje od

1 500 radnih sati godišnje kao tekući prosjek u razdoblju od pet godina mogu biti izuzeta samo

ako država članica uz obavijest o izuzeću dostavi i postupak provjere kojim je osigurano

ispunjenje uvjeta za izuzeće. Postupkom provjere mora se moći dokazati da će se pratiti

ograničenje od 1 500 radnih sati godišnje kao tekući prosjek u razdoblju od pet godina.

75. U članku 14. stavku 6. drugom podstavku navodi se da države članice mogu odrediti pragove,

iskazane kao iznos dostupne korisne otpadne topline, potražnja za toplinskom energijom ili

udaljenosti između industrijskih postrojenja i mreža za centralizirano grijanje, radi izuzimanja

industrijskih i postrojenja za centralizirano grijanje iz članka 15. stavka 5. točke (c) ili (d) od

obveze analize troškova i koristi. Da bi ova izuzeća bila dostupna, države članice moraju

utvrditi pragove koji opravdavaju primjenu izuzeća i o njima obavijestiti Komisiju79

.

76. Komisija bi trebala moći provjeriti stalnu potrebu za izuzećem iz članka 14. stavka 6. na

temelju obavijesti od država članica, kako je predviđeno člankom 24. stavkom 5.80

77. Na temelju članka 14. stavka 4. države članice imaju i dodatnu mogućnost za izuzeće

postrojenja od provedbe analize troškova i koristi. Navedeno se treba temeljiti na

sveobuhvatnoj procjeni i opravdati putem analiza troškova i koristi na razini zemlje. Ako se na

temelju sveobuhvatne procjene utvrdi npr. da na određenom području nema potencijala čije su

koristi veće od troškova, uključujući administrativne troškove, države članice mogu izuzeti

postrojenja iz provedbe analize troškova i koristi.

G. ODNOS IZMEĐU SVEOBUHVATNE PROCJENE I OBVEZA NA RAZINI POSTROJENJA

78. U članku 14. postoji nekoliko poveznica između sveobuhvatne procjene i obveza operatora

postrojenja. Jedna je poveznica, utvrđena u članku 14. stavku 4. drugom podstavku, da

sveobuhvatna procjena može biti osnova za izuzeće postrojenja od obveze analize troškova i

koristi, ako ne koristi nisu veće od troškova.

79. Analize troškova i koristi provedene sukladno članku 14. stavku 5., kao i razmatranje njihovih

rezultata kod ovlašćivanja ili odobravanja novog odnosno preuređenja postojećeg postrojenja

sukladno članku 14. stavku 7. moraju proizlaziti iz sveobuhvatne procjene iz članka 14. stavka

4., ili je nadopunjavati, i moraju doprinijeti njezinoj provedbi, odnosno one su dijelom

„odgovarajućih mjera” koje države članice moraju poduzeti.

80. Drugom poveznicom, utvrđenom u članku 14. stavku 4. prvom podstavku, zahtijeva se da

odgovarajuće mjere poduzete na temelju sveobuhvatne procjene budu usklađene s obvezama na

razini postrojenja iz članka 14. stavaka 5. i 7. U skladu s time, ako ima potencijala čije su

koristi veće od troškova, odgovarajuće mjere stoga uključuju i donošenje kriterija odobrenja i

79

U slučaju izuzeća odobrenih na temelju stavka 6. drugog podstavka za postrojenja obuhvaćena stavkom 5.

točkama (c) i (d), države članice trebale bi osigurati pragove (količina raspoložive korisne topline, veličina

potražnje grijanja i udaljenosti), uz objašnjenje kako se do tih pragova došlo te zašto je na temelju tih pragova

izuzeće opravdano. 80

Obavijest od država članica o izuzeću na temelju članka 14. stavka 6. mora biti dostatno detaljna i određena

kako bi Komisija mogla preispitati stalnu potrebu za mogućnošću tih izuzeća već pri procjeni prvih nacionalnih

akcijskih planova za energetsku učinkovitost koji se podnose do 30. travnja 2014. i zatim svake tri godine nakon

toga, kako je propisano člankom 24. stavkom 5.

23

dozvole za novo ili preuređeno postrojenje u kojemu se koristi kogeneracija ili iskorištava

otpadna toplina putem mreža za centralizirano grijanje i hlađenje. Ista je poveznica sadržana i

u članku 14. stavku 7. i njome se od država članica zahtijeva da donesu kriterije odobrenja i

istovjetne dozvole kojima se u obzir uzimaju ishod sveobuhvatne procjene i ishod analize

troškova i koristi provedene na razini postrojenja.

81. Pored toga, države članice mogu oblikovati sinergije između analize troškova i koristi na razini

zemlje koja se provodi u sklopu sveobuhvatne procjene i analize troškova i koristi na razini

postrojenja. Na primjer, mogle bi se primijeniti zajedničke pretpostavke ili zajednička osnovna

metodologija izračuna, dok je istovremeno fokus na različitim razmatranjima, npr. analiza

novčanog toka u slučaju postrojenja ili šira gospodarska analiza u slučaju analize na razini

zemlje. Gospodarska analiza u sklopu sveobuhvatne ocjene može otklonit potrebu za

provedbom gospodarske analize u svrhu analize troškova i koristi na razini postrojenja ili

osigurati kontekst ili pozadinu.