SVEUILITE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Mia Kragujevi
CASTELLO DI SAN GIORGIO DI MANTOVASeminarski rad
Split, 2014.
SVEUILITE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Mia Kragujevi
CASTELLO DI SAN GIORGIO DI MANTOVASeminarski rad
Kolegij: Umjetnost XV. i XVI. st
Nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavii
Split, 2014.
SADRAJ:
11.KRATAK SADRAJ
12.KLJUNE RIJEI
13.UVOD
24.UZROCI I POETAK GRADNJE
25.UTVRDA SAN GIORGIO
35.1. ODAJE UTVRDE SAN GIORGIO
45.1.1 SOBA MLADENACA
56.ZAKLJUAK
67.SLIKOVNI PRILOZI
118.POPIS LITERATURE
1. KRATAK SADRAJ
Tema ovog seminarskog rada je utvrda svetog Jurja, izvorno
nazvana Castello di san Giorgio u Mantovi. Tijekom vremena
mijenjala je svoju funkciju pa je tako osim obrambene imala i onu
stanarsku, ali i zatvorsku. Unutranjost utvrde razdijeljena je na
brojne sale koje sadravaju razliite artefakte po kojima su i dobile
imena, a ona najpoznatija Soba mladenaca, djelo je vrhunskog
renesansnog umjetnika Andree Mantegne.
2. KLJUNE RIJEI
Utvrda, Mantova, obitelj Gonzaga, Kneeva palaa, Soba, Mantegna3.
UVOD
Utvrda svetog Jurja Castello di san Giorgio, nalazi se u
Mantovi, gradu smjetenom u talijanskoj pokrajini Lombardiji.
Mantova je jo od 12. st. okruena umjetnim jezerima koji se pune s
rijeke Mincio, a nazivaju se Lago Superiore, Lago di Mezzo i Lago
Inferiore odnosno Gornje, Srednje i Donje jezero, a postojalo je i
etvrto Lago Paiolo, no isueno je u 18. st.(Slika 1)
Upravo je ovakav povoljan poloaj pruao sigurnost mantovanskim
plemiima, no kada je dolo do previranja unutar samog grada, trebalo
je bolje zatititi svoja imanja, stoga dinastija Gonzagijevaca, koja
vlada ovim gradom od 14. st. podie utvrdu San Giorgio okruenu
jarcima.
Tijekom vremena, utvrda je mijenjala svoju funkciju pa je osim
obrambene funkcije sluila i kao rezidencija Ludovica III. Gonzage,
zatim kao stan Isabelle d'Este koja je kao velika pobornica
umjetnosti na dvor dovodila najvee umjetnike toga doba, dok je za
vrijeme talijanskog preporoda sluila i kao zatvor.
Danas je u njoj najvrjednija ostavtina ona Andree Mantegne
renesansnog slikara i bakroresca iz Padove koji je oslikao Sobu
mladenaca u sjevero-istonom tornju, no o tome neto vie na sljedeim
stranicama.4. UZROCI I POETAK GRADNJEVladavina dinastije Gonzaga u
Mantovi zapoinje u 14. st., tonije 1328. godine kada je Ludovico I.
(Slika 2) svrgnuo s vlasti Rinalda Bonalcosija i poeo obnaati
funkciju ''kapetana naroda'', a saveznici su mu uskoro postali
obitelj Visconti kojima je pomogao u bitci. Upravo zbog Viscontija,
nekoliko desetljea kasnije, dolazi do gradnje utvrde San Giorgio.
Saveznitvo s tom obitelji Gonzage su odravale sve do vladavine
Francesca I. koji dolazi na vlast 1382. g., a bio je oenjen Agnezom
Visconti. Meutim, Francesco je elio prekinuti saveznitvo s njezinim
ocem, stoga ju je optuio za preljub s konjanikom Antoniom da
Scandianom nakon ega su oboje pogubljeni 1391. godine, a to je
njemu otvorilo put za savez s Venecijom koja mu je trebala zbog
jaanja milanskog vojvode Gian Galeazza Viscontija.Francesco ubrzo
shvaa da treba obraniti grad i zapoinju planovi za gradnju utvrde.
Kao glavni projektant izabran je Bartolino Ploti da Novara (iz
Novare), arhitekt i ininjer obrambenih objekata. 1385. godine,
radio je na utvrdi San Michele u Ferrari koja je pripadala
velikakoj obitelji Este i deset godina kasnije po slinim nacrtima
radi i San Giorgia na ruevinama crkve Santa Maria Capo di Bove.5.
UTVRDA SAN GIORGIO
Veliko imanje Gonzagijevaca prostire se na 35000 m2 i naziva se
skupnim imenom Kneevom palaom. Dva su velika sklopa Corte Vecchio i
Corte Nuova, odnosno Stari i Novi dvor, meusobno povezani brojnim
prolazima i trgovima, a unutra se nalazi preko petsto soba s
velikim salama i dvoritima. (Slika 3)Sama utvrda San Giorgio
kvadratnog je presjeka, s etiri tornja nejednakih visina. Nii
tornjii grudobranima su bili povezani s revelinima s druge strane
obrambenog jarka koji ga je okruivao, dok su se s tri strane
nalazili ulazi u utvrdu s pokretnim mostovima, meutim, danas to vie
nije sauvano.Na tri glavna tornja, odnosno na njihovim vrhovima,
nalaze se proireni katovi na konzolama koje imaju otvore tzv.
maikule, a sluile su za okomitu obranu od napadaa naime kroz njih
su bacali kamenje, vrue ulje i vodu na neprijatelje koji su se
primakli nadomak utvrde.
Fasada utvrde nainjena je od crveno-smee opeke, a raslanjena je
prozorima, biforama i otvorima za artiljeriju, dok zidovi zavravaju
gibelinskim krunitem. (Slika 4, 5)Sredinom 15.stoljea, tonije 1459.
godine, Ludovico II. Gonzaga oslobaa svoju dotadanju rezidenciju
smjetenu u gotikom Corte Vecchiju zbog pape Pija II. koji dolazi u
Mantovu povodom odravanja Crkvenog koncila. Koncil je trajao do
1460. godine, a raspravljalo se,izmeu ostalog i o borbi protiv
Turaka koji su predstavljali veliku opasnost Zapadu, budui da su ve
bili zauzeli Konstantinopol. Meutim, papa nije bio oduevljen idejom
Mantove zbog njezinog poloaja i izgleda. Sjeverna Italija inila se
poprilino dalekom, a i sama Mantova mu je djelovala poprilino
tmurno i nezdravo okruena jezerima iz kojih su kreketale abe, to ga
je poprilino uznemiravalo.Ludovico II. se, elei impresionirati
papu, odluuje preseliti u utvrdu San Giorgio, no njezin je
srednjovjekovni interijer trebalo modernizirati i renovirati kako
bi poprimila oblik dostojan Gonzagijevog dvora, stoga renoviranje
povjerava firentinskom arhitektu Luci Fancelliju, Brunelleschijevom
ueniku koji tu boravi oko 1450. godine.Dvorcu se moe prii s vie
strana, no moda najpoznatije predstavlja poasno Enejino
stubite(Slika 6), koje 1549. godine gradi Gian Battista Bertani,
kasnorenesansi mantovanski slikar i arhitekt. Stubite povezuje Salu
Manto koja se nalazi u Corte Nuova, odnosno novijem dijelu dvora, a
ime je dobila po mitskoj osnivaici grada Mantove, i prostrano
dvorite s tri strane okrueno kolonadom stupova povezanih lukovima.
Stupovi imaju kapitele s volutama to upuuje na prijanju graevinu, a
iznad svakog stupa su tondo medaljoni. (Slika 7) Kolonada zavrava
arhitravnom gredom koja ini svojevrsnu ogradu loe dok se na
sjevernoj strani nalazi ostatak renesansnog portika kojeg je
izradio Fancelli najvjerojatnije prema nacrtima Andree Mantegne
1472. godine.
5.1. ODAJE UTVRDE SAN GIORGIONa prvi kat utvrde dolazi se preko
spiralnog stubita iz 15. stoljea kojima se navodno ak moglo i
konjima prolaziti. Proavi stepenice ulazi se u Sobu grbova odnosno
Sala degli Stemmi koja je neto manja i paralelna sa Salonom fresaka
Salone fegli Affreschi u kojoj su prikazana groteskna udovita i
kentauri. Odmah do, u tornju nalazila se Soba inicijala Sala delle
Siglie koja je predstavljala branu sobu Isabelle d'Este i Francesca
II. Gonzage, stoga su upisani njihovi inicijali F i IS.U Sobi sunca
Sala dei Soli, na istonoj stani utvrde prikazani su vegetabilni
motivi i dva sunca na sredinjem dijelu svoda koji su napravljeni u
ast vjenanja Francesca III. i Caterine od Austrije.Kao to sam ve
napomenula, stanovito vrijeme je u utvrdi ivjela i Isabella d'Este,
mantovanska markiza koja je svojedobno predstavljala vodeu kulturnu
i politiku figuru tog grada. Dovodila je na dvor najpoznatije
umjetnike renesanse kao to su Ludovico Ariosto, Leonardo da Vinci i
Andrea Mantegna, a predvodila je modne trendove koje su zatim
kopirale sve ene na talijanskim i francuskim dvorima. Iako je
pripadala bogatoj, velikakoj obitelji Este iz Ferrare, smatralo se
da je procvala tek nakon udaje za Francesca II. Gonzagu. Suprunici
su uivali veliki ugled i bili oboavani od svojih podanika. Njezina
tzv. Grotta, sala u kojoj je boravila nalazila se u istonom tornjiu
nazvanom San Niccol i imala je predivan pogled na jezero, a
koristila je i malu radnu prostoriju tzv. Studiolo. Ipak, nakon
smrti supruga 1519. godine, Isabella naputa utvrdu i seli se u
Corte Vecchia, u stan posveen udovicama.Njezin stan nalazio se
izmeu dviju sala Sala delle armi, ona s orujem i Sale delle Cappe
ili kako se nekad spominje, delle Conchiglie sobe ukraene
tukaturama koje su podsjeale na koljke i ljuture. (Slika 8)5.1.1
SOBA MLADENACA
Ipak, titula najznaajnije i najposebnije sobe pripada Cameri
degli Sposi Sobi mladenaca, originalno nazvanoj samo Camera picta,
depincta ili dipinta, odnosno Oslikanoj sobi smjetenoj u
sjevero-istonom tornju utvrde, a smatrala se najljepom i
najinovativnijom odajom tog vremena.
Andrea Mantegna dolazi u Mantovu na nagovor Ludovica II. Gonzage
i radi na sobi izmeu 1465. i 1474. godine, a datume poetka i kraja
radova zapisao je sam umjetnik na zidu sobe. Ludovicove elje vezane
za freske naile su na problem zbog manjka prostora u sobi, meutim,
Mantegna je to rijeio na majstorski nain i uinio od obine sobice
sjajan paviljon.Zidove je podijelio arkadama u tri dijela, a scene
izmeu stupova je, ponegdje, ukrasio zavjesama koje se ine da ih
pomie nevidljiva ruka kako bi se bolje razaznao prizor.Na sjevernom
zidu, iznad kamina, prikazao je scenu dvora. Ludovico II. odjeven u
toplu odjeu raspravlja o pismu sa svojim tajnikom, a pored njega
sjedi njegova supruga, Barbara Brandeburka s djecom dok prolazi
procesija dvorana. Na zapadnom zidu je prikaz susreta obitelji na
putu prema Milanu, markiz je susreo svoje dvoje djece, Francesca,
koji je postao kardinalom i Federica, koji stoji sa strane freske.
Iznad vrata, na zapadnoj strani, maleni putti dre posvetnu plaketu
Gonzaga, ime Mantegna velia njihovu dinastiju i bogatstvo. (Slika
9)Na stropu je oslikan okulus ime umjetnik izravno citira rimski
Panteon s kasetiranim svodom koji daje pogled u vedro nebo proarano
bijelim oblaiima, dok se naokolo nalaze dvorske dame, putti i paun.
(Slika 10)6. ZAKLJUAK
Obitelj Gonzaga je u 15. i 16. stoljeu bila toliko mona i
utjecajna da su Mantovu nazivali Vatikanom u movari. Mirnu i
prosperitetnu vladavinu Francesca II. i Isabelle d'Este nastavlja i
njihov sin Federico II. i upravo je za njegove vladavine Mantova
dosegla svoj vrhunac. Luksuzne palae i vile su podizali i ureivali
najcjenjeniji talijanski umjetnici, meutim, nasljednici Federica
II. nisu bili toliko uspjeni. Njegov sin Giulielmo je bio jako
rastroan, a istim nainom ivota ivjeli su i njegova tri sina koja su
dinastiju odvela u propast. Uskoro su zapoela strana osvajanja
Mantove, a 1708. je pripojena Austriji.
Utvrda San Giorgio koristila se kao rezidencija sve dok se
Giulielmo nije prebacio u restaurirani dio u Corte Vecchiu, da bi u
doba austrijske vladavine postao zatvorom najvieg stupnja
sigurnosti u kojem su zatvarani politiki protivnici.
Nakon godina zaputenosti, restauratorski radovi na Kneevoj palai
zapoeli su krajem 19. stoljea i trajali sve do Drugog svjetskog
rata, kada je kompleks obnovljen. Danas se koristi kao dravni muzej
i podsjea na sjajno mantovansko razdoblje i dinastiju koja je tada
vladala.7. SLIKOVNI PRILOZI
Slika 1. Plan Mantove
Slika 2. Francesco I. Gonzaga
Slika 3. Plan Kneeve palae
Slika 4. Istona fasada utvrde
Slika 5. Detalj fasade bifora Slika 6. Enejino stubite
Slika 7. Dvorite
Slika 8. Tlocrt 1. kata utvrde
Slika 9. Soba mladenaca
Slika 10. Okulus
8. POPIS LITERATURE
1. M. Bardini, Guida di Mantova artistica e storica, Mantova,
1960.
2. R. Braglia, Mantua The pearl of Mincio, Editions Kina3. B.
Cohen, The Rediscovery of Antiquity: The Role of the Artist Mantua,
Mantegna and Rome: The Grotte of Isabella d'Este reconsidered,
Museum Tusculanum Press, 2003.4. J. H. Plumb, The horizon book of
the Renaissance, New York, 1961.5. C. M. Rosenberg, The Court
Cities of Northern Italy:Milan, Parma, Piacenza, Mantua, Ferrara,
Bologna, Urbino, Pesaro, and Rimini, Cambridge University Press,
2010.web-adrese:
http://www.mantovaducale.beniculturali.it/http://www.mantovatourism.it/en/discover-mantuahttp://www.icastelli.org/monografie/Ferrara/Ferrara.htmhttp://www.mynet.it/mantova/arte/sgpianta.htmhttp://carneycastle.com/Mantua/Beth
Cohen, The Rediscovery of Antiquity: The Role of the Artist Mantua,
Mantegna and Rome, Museum Tusculanum Press, 2003, str. 325
Beth Cohen, The Rediscovery of Antiquity: The Role of the Artist
Mantua, Mantegna and Rome, Museum Tusculanum Press, 2003, str.
326
Beth Cohen, The Rediscovery of Antiquity: The Role of the Artist
Mantua, Mantegna and Rome, Museum Tusculanum Press, 2003, str.
326
Riccardo Braglia, Mantua The pearl of Mincio, Editions Kina,
str. 30
