Cards2004modul 3 Go

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Federation of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tuilaca u RS

MODUL 3 GRAANSKA OBLAST

ALBENI POSTUPAK I RASPRAVA PRED

DRUGOSTEPENIM SUDOM

Vodei ekspert: Jadranka Stanii, Okruni sud Banja Luka

Konsultanti:

Predrag Krsmanovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Nevenka Mitri, sudija Osnovnog suda Banja Luka

Mirza Jusufovi,sudija Suda BiH Staka Gojkovi, Vrhovni sud RS

Violanda ubari, Okruni sud Banja Luka Asja Razi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Enisa Halilovi, sudija Kantonalnog suda u Tuzli Jovanka Jovanovi, predsjednik Osnovnog suda u Doboju

Sarajevo, januar/sijeanj 2006.godine

Uvod

Ovaj edukativni Modul je plod zajednikog rada grupe eksperata i konsultanata iz razliitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su pokuali da korisnicima osiguraju praktini instrument koji bi im, kao pravnim strunjacima, mogao pomoi u njihovom svakodnevnom radu. Modul koji imate ispred sebe predstavlja dio prve serije Modula koji su elaborirani zahvaljujui velikodunom financiranju od strane EUROPSKE KOMISIJE (CARDS 2004) i koordinacijskom trudu Centara za edukaciju sudaca i tuitelja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine. U okviru ovog Projekta, 13 eksperata, uz pomo priblino istog broja konsultanata, obradili su 13 edukativnih Modula i time pokrili kljune teme graanskog i krivinog, materijalnog i procesnog prava, s naglaskom na procesno pravo. Ove teme su izabrane od strane Upravnih odbora Centara za edukaciju sudaca i tuitelja kao najvanije, obzirom na probleme implementacije koji su se pojavili nedavnim pravnim reformama na ovim poljima.

Uz financijsku pomo od strane Europske Komisije, Centri za edukaciju sudaca i tuitelja ovim su reagirali na rastue zahtjeve od strane lanova pravosua (ali i drugih pravnika) za praktinim edukativnim instrumentima koji e pomoi ve imenovanim, ali i novoimenovanim praktiarima da shvate i primijene zakon u sudskom i pravnom sistemu Bosne i Hercegovine koji se stalno razvija.

Postupak izrade ovog a i drugih Modula je odlian primjer sposobnosti i volje lanova pravosua u Bosni i Hercegovini predstavljenih kroz eksperte i konsultante ukljuene u Projekat da surauju, razmjenjuju svoja pravna miljenja i prevaziu jo postojee prepreke u formiranju harmonizovanog pravosua u zemlji.

Korisnici se pozvaju da doprinesu unapreenju ovog Modula kroz konstruktivnu

kritiku povratnu informaciju, obzirom da nam je namjera da se ovaj edukativni materijal neprekidno aurira i unapreuje. Molimo da svoje komentare dostave Centrima za edukaciju sudaca i tuitelja.

Centri za edukaciju sudaca i tuitelja i Visoko sudako i tuiteljsko vijea zahvaljuju se svim ekspertima, konsultantima i asistentima koji su doprinijeli izradi ovih Modula za njihov trud i predanost, kao i Europskoj Komisiji na velikodunoj podrci prvom projektu ovakve vrste u Bosni i Hercegovini.. Branko Peri Predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine Biljana Mari Direktorica

Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Republici Srpskoj Sanela Paripovi Direktorica Centar za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine

ALBENI POSTUPAK I RASPRAVA PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM

1

SADRAJ UVODNE NAPOMENE ................................................................................................ 3 UVOD .............................................................................................................................. 5 PODMODUL I - ALBA PROTIV PRESUDE......................................................... 11 UVOD ............................................................................................................................ 11 1. PRAVO NA ALBU ............................................................................................... 13

1.1. Uopteno o pravu na albu ........................................................................ 13 1.2. Ko moe izjaviti albu ............................................................................... 17 1.3. Rok za albu ............................................................................................... 25 1.4. Odricanje od prava na albu i odustanak od albe................................... 33

2. SADRINA ALBE................................................................................................. 35 2.1. Elementi albe ........................................................................................ 35 2.3. Nove injenice i novi dokazi u albi ...................................................... 42

3. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PRESUDA MOE POBIJATI ............................ 47 3.1. Uopteno o razlozima zbog kojih se presuda moe pobijati ...................... 47 3.2. Povreda odredaba parninog postupka kao razlog pobijanja presude..... 50 3.3. Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje kao razlog pobijanja presude ............................................................................................................... 56 3.4. Pogrena primjena materijalnog prava kao razlog pobijanja presude..... 58

PODMODUL II - POSTUPAK PRVOSTEPENOG SUDA PO ALBI ................. 62 UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 62 UVOD ............................................................................................................................ 65 1. PODNOENJE ALBE NADLENOM SUDU ................................................... 66 2. NEBLAGOVREMENA, NEPOTPUNA I NEDOZVOLJENA ALBA............. 69 3. POSTUPANJE PRVOSTEPENOG SUDA PO ALBI........................................ 72 PODMODUL III - 'POSTUPAK PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM................ 77 UVODNE NAPOMENE .............................................................................................. 77 UVOD ............................................................................................................................ 80 ODLUIVANJE DRUGOSTEPENOG SUDA U SJEDNICI VIJEA.................. 81 1. SUDIJA IZVJESTILAC .......................................................................................... 81 2. GRANICE ISPITIVANJA PRVOSTEPENE PRESUDE .................................... 83 3. KADA DRUGOSTPENI SUD POSTUPA U SJEDNICI VIJEA...................... 85 4. VIJEANJE I GLASANJE..................................................................................... 89 5. ODLUKE DRUGOSTEPENOG SUDA U SJEDNICI VIJEA.......................... 91 6. ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS .................................................................. 99 7. PISMENA IZRADA DRUGOSTEPENE ODLUKE .......................................... 100 8. DOSTAVLJANJE ODLUKA DRUGOSTEPENOG SUDA .............................. 101 PODMODUL VI - RASPRAVA PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM ............... 103 UVODNE NAPOMENE ............................................................................................ 103 UVOD .......................................................................................................................... 106 1. KADA E DRUGOSTEPENI SUD OTVORITI RASPRAVU ......................... 108 2. RASPRAVA PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM U KONTEKSTU ODREDABA L. 456 ENTITETSKIH ZAKONA ................................................. 116 3. TOK RASPRAVE PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM.................................. 121


2

4. GLAVNA RASPRAVA PRED APELACIONIM SUDOM................................ 124 PODMODUL V - ALBA PROTIV RJEENJA.................................................... 126 UVODNE NAPOMENE ............................................................................................ 126 1. DOZVOLJENOST ALBE PROTIV RJEENJA............................................. 129 2. SUSPENZIVNO SVOJSTVO ALBE PROTIV RJEENJA ........................... 131 3. DEVOLUTIVNO SVOJSTVO ALBE PROTIV RJEENJA ......................... 131 4. ODLUKE DRUGOSTEPENOG SUDA POVODOM ALBE PROTIV RJEENJA.................................................................................................................. 132 5. JEDINSTVENOST ALBE PROTIV RJEENJA ............................................ 133


3

UVODNE NAPOMENE Kategorija Modul pod nazivom ''albeni postupak i rasprava pred drugostepenim sudom'' obuhvata odredbe Zakona o parninom postupku kojima se regulie alba protiv presude i alba protiv rjeenja sa posebnim osvrtom na postupak po albi kako pred prvostepenim sudom tako i pred drugostepenim sudom. Kako to proizilazi i iz naslova navedenog modula, isti e u svom sadraju

posebnu panju obratiti raspravi pred drugostepenim sudom kao sastavnim dijelom postupka po albi pred tim sudom. Zahvaljujui obimnosti materije koju obuhvata ovaj modul isti je podijeljen u 5 podmodula: - alba protiv presude, - postupak prvostepenog suda po albi, - postupak pred drugostepenim sudom, - rasprava pred drugostepenim sudom i - alba protiv rjeenja.

Kako e svaki podmodul predstavljati posebnu cjelinu u okviru modula kao njihove jedinstvene cjeline, hronologija izlaganja zahtijeva da se krene od prvog podmodula pod nazivom ''alba protiv presude''. Obraujui kategoriju ovog podmodula mogu se izdvojiti slje- dee kljune rijei u okviru istog, (a radi njegovog prepoznava- nja u bazi podataka): Zakon o parninom postupku, alba protiv presude, pravo na albu, sadrina albe, elementi albe , razlozi pobijanja presude, povreda odredaba parninog postu- ka, pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje, pogrena primjena materijalnog prava, odricanje ili odustanak od albe. Trajanje: Podmodul pod nazivom ''alba protiv presude'' se moe iznijeti odnosno prezentovati interesnoj grupi i kao radionica i kao se- minar ili u vidu obuke, a za isto je potrebno vrijeme od 5 sati. Oblik: Ovaj podmodul kao edukativni materijal je mogue prilagoditi svim oblicima edukacije interesnih grupa i kao vjeba i kao predavanje i kurs samoobuke i video prezentacija i radionica i panel diskusija. Isti je mogue prilagoditi i odreenim kombi- nacijama edukativnog naina izraavanja. Zavisno od naina na koji bi se interesna grupa upoznavala sa ovim materijalom, da li putem radionice, da li putem seminara ili pak panel diskusije i vrijeme za njegovu prezentaciju kao edukativnog materijala bi zavisilo od naina njegovog prikazi- vanja, gdje bi se sigurno vie vremena trebalo utroiti na nain edukovanja koji podrazumijeva praktini dio.


4

Ciljevi edukacije: Ve u samom nazivu ovog podmodula se ukazuje o znaaju cilja koji se njime postie. Naime, ovim podmodulom obrauje se jedno zakonsko podru- je kojim je regulisan postupak nakon donoenja prvostepene odluke, pa sve do njene pravosnanosti. Kako u tom postupku uestvuju i prvostepeni sud i drugostepeni sud, a i stranke, to je osnovni cilj ovog podmodula da ukae na znaaj odredaba Za- kona kojima se regulie ovaj dio postupka i da radei na modu- lu uopte, po sistemu, korak po korak, se svaki dio ove cjeline objasni i uini razumljivim, kako bi se eventualna pogrena postupanja svih uesnika u postupku nakon donoenja prvostepene presude, smanjila. Nakon ovog opteg cilja koji se eli postii ovim podmodulom izdvajaju se i njegovi posebni ciljevi: da se ukae na znaaj novog parninog procesnog zakonodavstva, da se istim obuhvati cijelo parnino procesno zakonodavstvo u BiH (svakako samo u okviru navedenog modula); da se detaljno obradi s aspekta teorije i sudske prakse pravo na albu, sadraj albe elementi albe, razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati, povreda odredaba parninog postupka, pogreno i nepotpuno utvreno i- njenino stanje, pogrena primjena materijalnog prava. Opis Kao to je napred ve istaknuto u kategorizaciji modula odnosno podmodula i ciljevima edukacije, ovaj podmodul ima za svr- hu da edukuje interesnu grupu prvenstveno sudije, kako bi svojim znanjem i praktinom vjetinom steenom na taj nain osi- gurali pravilno postupanje sudova, pa samim tim i pravnu sigurnost graana. Opisujui podmodul ''alba protiv presude'' , jo jednom treba rei da je isti sastvni dio cjeline koja ini modul pod nazivom ''albeni postupak i rasprava pred drugostepenim sudom''. Potujui princip rada ''korak po korak'', podmodul ''alba protiv presude'' sadri svoje male cjeline, a to su:

-pravo na albu, -sadrina albe i

-razlozi zbog kojih se moe pobijati presuda. Na ovaj nain se i definie sadraj navedenog podmodula, koji u ovoj cjelini zv. ''modul'' nosi oznaku ''1''. Inae, navedeni modul, odnosno podmodul, ''alba protiv presude'' je odabran kao cjelina vrijedna edukativnog materijala obzirom na svoj znaaj koji smo ve napred istakli.


5

Mogui predavai/edukatori

Vodei expert, konsultanti i ostali predavai/edukatori Centra.

Dnevni red modula Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul.

Vodei ekspert Jadranka Stanii, Okruni sud Banja Luka


6

UVOD Radi boljeg razumijevanja samog teksta ovoga modula, podijeljenog u pet

podmodula, neophodno je osvrnuti se na injenicu da je novi pravni koncept parninog procesnog zakonodavstva zapoeo svoju primjenu u Bosni i Hercegovini stupanjem na snagu Zakona o parninom postupku koji se primjenjuje na podruju Republike Srpske (''Slubeni glasnik Republike Srpske'' broj 58/03 i 85/03. 74/05) od 01.08.2003. godine, stupanjem na snagu Zakona o parninom postupku koji se primjenjuje na podruju Federacije BiH (''Slubene novine FBiH'' br. 53/03), od 05.11.2003. godine, (u daljem tekstu entitetski Zakoni), stupanjem na snagu Zakona o parninom postupku koji se primjenjuje na podruju Brko Distrikta BiH (''Sl. glasnik Brko Distrikt BiH'' br. 5/00, 1/01, 6/02- u daljem tekstu ZPP Brko Distrikt BiH) od 01.04.2001. godine, te stupanjem na snagu Zakona o parninom postupku pred sudom BiH (Slubeni glasnik BiH br.36/04- u daljem tekstu ZPP pred sudom BiH) od 11.08.2004 godine.

Kada kaemo da je novo parnino procesno zakonodavstvo zasnovano na potpuno

novom pravnom konceptu u odnosu na ranije, onda prvenstveno imamo u vidu da se novim zakonodavstvom umjesto naela materijalne istine propisuje raspravno naelo koje podrazumjeva: ''koliko injenica, toliko prava''.

Zahvaljujui tome, umjesto materijalne istine imamo formalnu istinu, koja podrazumijeva ''da ega u spisu nema to na svijetu i ne postoji''.

Mada se cijelo parnino procesno zakonodavstvo koje se primjenjuje na podruju

BiH zasniva na raspravnom naelu i formalnoj istini, potrebno je naglasiti da se izmeu entitetskih Zakona i ZPP pred sudom BiH s jedne strane, te ZPP Brko Distrikta BiH , s druge strane, pojavljuju i odreene razlike.

Naime, parninim procesnim zakonodavtsvom entiteta i ZPP pred sudom BiH se

propisuje da se prvostepeni postupak u pravilu sastoji od dva roita, jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu.

Drugostepeni sud pak, odnosno drugostepeno vijee vie ne moe ukinuti presudu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, a to je nastalo kao posljedica afirmacije rasprave pred drugostepenim sudom.

Kako se odredbe o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom, odnosno drugostepenim vijeem ne odnose i na rjeenja, to drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijee moe ukinuti rjeenje prvostepenog suda zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja.

Drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijee, moe ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovni postupak (odnosno ukinuti presudu i odbaciti tubu) samo zbog striktno propisanih povreda odredaba parninog postupka i to samo pod posebnim uslovima propisanim Zakonom.

Novina je i to, to se prvi put propisuje da se odluka prvostepenog suda moe preinaiti i zbog povrede postupka uinjenih pred prvostepenim sudom (izuzev onih koje vode ukidanju odluke) , ali pod uslovima propisanim Zakonom.

Po slubenoj dunosti, drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijee, pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava i povrede postupka koje se tiu stranake sposobnosti i zastupanja.


7

Revizijski sud, odnosno revizijsko vijee moe ukinuti odluku i vratiti predmet na ponovni postupak, ali kad to ini onda ukida odluku drugostepenog suda, odnosno drugostepenog vijea i vraa predmet na ponovni postupak tom sudu, odnosno vijeu (ili drugom drugostepenom vijeu, odnosno drugom nadlenom sudu).

Jedna od veih novina parninog procesnog zakonodavstva entiteta i ZPP pred sudom BiH je u tome, to prvi put propisuje stvaranje precedentnog prava, kada propisuje da izuzetno revizijski sud, odnosno revizijsko vijee, moe dozvoliti reviziju u svim predmetima ako ocijeni da bi odluivanje po reviziji bilo od znaaja za primjenu prava u drugim sluajevima.

Mada se novo parnino procesno zakonodavstvo Brko Distrikta BiH takoe zasniva

na raspravnom naelu, potrebno je napomenuti da se istim ne propisuje da je pravilo prvostepenog postupka, jedno pripremno roite i jedno roite za glavnu raspravu.

Prema odredbama ZPP Brko Distrikta BiH, instancioni sud je Apelacioni sud, koji povodom albe ne moe ukinuti presudu prvostepenog suda i predmet vratiti na ponovni postupak, ve naprotiv, ako ukida presudu prvostepenog suda (bez obzira na razloge ukidanja), onda odrava glavnu raspravu i otklanja nedostatke.

Izuzetak je propisan kada su pitanju rjeenja kao sudske odluke, obzirom da se na ista ne odnose odredbe o odravanju glavne rasprave.

Iz odredaba tog Zakona ne proizilazi da Apelacioni sud ima ovlatenja po slubenoj dunosti.

Apelacioni sud u vijeu od petorice, postupa kao revizioni sud i moe povodom revizije ukinuti odluku prvog i drugog stepena i predmet vratiti na ponovno suenje sudu prvog ili drugog stepena.

Ovakve promjene koje je donijelo novo parnino procesno zakonodavstvo BiH u

odnosu na ranije su prvenstveno bile uslovljene potrebom da se parnini postupak uini brim i efikasnijim, i u sebi implementira princip '' Ko brzo daje, duplo daje''.

Svakako da to nije bio i jedini razlog za donoenje novih Zakona kojima se regulie parnini postupak na podruju BiH, tako da meu ostale razloge valja pomenuti i potrebu da se novo parnino procesno zakonodavstvo uskladi sa evropskim standardima sadranim prvenstveno u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava ,a svakako da je jedan od razloga za donoenje novih Zakona o parninom postupku uzrokovan i drutvenim promjenama na podruju cijele BiH.

Prednji, kratak osvrt na novine koje donosi novo parnino procesno zakonodavstvo je

bio neophodan iz prostor razloga to kod svih sloenih tumaenja pojedinih odredaba Zakona o parninom postupku je uvijek potrebno poi od intencije zakonodavca, a koja je ovde definisana prvenstveno kao potreba da se sudski postupak uini to brim i to efikasnijim kako bi se sudska zatita ostvarila tim prije i na taj nain obezbijedila pravna sigurnost graana.

Jedno od poglavlja, svih Zakona o parninom postupku koji se primjenjuju na

podruju BiH jeste poglavlje o redovnim pravnim lijekovima.


8

Redovni pravni lijekovi Ovo poglavlje obuhvata odredbe koje reguliu: albu protiv presude i albu protiv

rjeenja, obzirom da su redovni pravni lijekovi alba protiv presude i alba protiv rjeenja.

Zahvaljujui injenici da su entitetski Zakoni i ZPP pred sudom BiH na gotovo isti

nain regulisali postupak u parnici, valja ukazati da je novo parnino procesno zakonodavstvo otjeletvoreno u ovim Zakonima donijelo odreene promjene ili bolje reeno novine i u odredbama koje reguliu redovne pravne lijekove.

Jedan od redovnih pravnih lijekova, a kao to smo naveli, je alba protiv presude. Kada govorimo o albi protiv presude i odreenim novinama koje nam donosi novo

parnino procesno zakonodavstvo entiteta i ZPP pred sudom BiH, onda treba istai da je istima izmijenjen rok za albu, koji sada, sa izuzetkom u mjeninim i ekovnim sporovima, iznosi 30 dana.

Takoe je izmijenjen i nain raunanja ovog roka, a obzirom na novi nain dostavljanja sudskih odluka.

Naime, ako se stranka obavijesti o datumu donoenja presude, onda rok za albu protiv presude tee od dana donoenja presude, a ako je pak stranki presuda dostavljena po pravilima o dostavljanju, rok za albu se rauna od dana prijema presude.

Elementi albe su ostali isti, zato to se i sada propisuje da alba ima etiri elementa (naznaenje presude odnosno odluke koja se pobija albom, izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u dijelu razlozi albe i potpis alitelja), ali je injenica da se novim parninim procesnim zakonodavstvom entiteta i ZPP pred sudom BiH, ovi elementi propisuju kao obavezni, sve i jedan, tako da se alba protiv presude smatra nepotpunom kada ne posjeduje bilo koji od ovih elemenata.

Rok za otklanjanje nedostataka nepotpune albe je zakonski rok kojim se propisuje da e sud albu odbaciti kao nepotpunu, ako alitelj u odreenom roku, propisanom Zakonom, to ne uini.

U albi protiv presude se vie ne mogu, u pravilu, isticati nove injenice i novi dokazi.

Kada se kae u pravilu, zakonodavac je propisao samo jedan izuzetak da se nove injenice i novi dokazi mogu isticati u albi, samo pod uslovom da alitelj dokae da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti do zakljuenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.

Pravilo bez izuzetka je da se u albi ne moe istai prigovor zastarjelosti potraivanja, ako nije ranije istaknut u postupku. I prigovor prebijanja koji nije istaknut u postupku se ne moe vie isticati u albi.

Razlozi za albu protiv presude su isti, jer se, kao i u ranijem parninom procesnom zakonodavstvu, propisuje , da se presuda prvostepenog suda u albi moe pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka, pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja i pogrene primjene materijalnog prava.

Mogla bi se uoiti razlika samo u tome, to su povrede odredaba parninog postupka prema ranijem parninom procesnom zakonodavstvu bile drukije definisane nego sada.


9

Naime, prema ranijem parninom procesnom zakonodavstvu postojalo je 13 apsolutno bitnih povreda, a ostale su bile relativnog karaktera, za razliku od sadanjeg rjeenja sadranih u entietskim Zakonima i ZPP pred sudom BiH, gdje je povreda postupka propisana kao povreda bilo koje odredbe Zakona o parninom postupku, pod uslovom da je ta povreda uticala na zakonitost i pravilnost odluke.

Kako u entitetskim Zakonima i ZPP pred sudom BiH, nema presude zbog izostanka, to su u odredbama koje reguliu razloge albe izostavljene odredbe koje reguliu razloge za pobijanje presude zbog izostanka.

Zato je propisano da se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju , odnono o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.

Afirmacijom rasprave pred drugostepenim sudom, odnosno drugostepenim vijeem novo parnino procesno zakonodavstvo entiteta i ZPP pred sudom BiH, propisuje, da je drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijee, u veem obimu, nego ranije, ovlaten ispraviti nedostatke prvostepene presude i na taj nain smanjiti broj predmeta koji se upuuju na ponovni postupak.

Novinom se smatra mogunost da drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijee, povodom novih injenica i novih dokaza otvori raspravu kao i mogunost da zbog povrede postupka uinjene pred prvostepenim sudom, istu otkloni na raspravi pred drugostepenim sudom, odnosno drugostepenim vijeem, pod posebnim uslovima propisanim Zakonima.

Zahvaljujui injenici da se novo parnino procesno zakonodavstvo zasniva na raspravnom naelu, to su izmijenjene odredbe o granicama ispitivanja prvostepene presude u odnosu na ranija rjeenja, tako da drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijee, prema entitetskim Zakonima i ZPP pred sudom BiH, po slubenoj dunosti pazi samo na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se tiu stranake sposobnosti i zastupanja.

Stvaranjem mogunosti da se presuda prvostepenog suda, pod uslovima propisanim Zakonima, moe preinaiti i kada je u pitanju povreda postupka, takoe je u velikom smanjen broj donoenja ukidnih rjeenja drugostepenih sudova, odnosno drugostepenih vijea i vraanja predmeta na ponovni postupak.

Za razliku od entitetskih parninih postupaka i postupka pred sudom BiH, Zakonom o

parninom postupku koji se primjenjuje na podruju Brko Distrikta BiH je propisano da drugostepeni sud, tj. Apelacioni sud, ne moe ukinuti presudu prvostepenog suda i vratiti predmet na ponovni postupak, jer je obavezan da kada ukine presudu prvostepenog suda, otvori glavnu raspravu na kojoj e u ponovnom suenju otkloniti nedostatke uinjene pred prvostepenim sudom i donijeti pravilnu odluku.

Mnogima se ovakva rjeenja ine racionalnijim, obzirom na potrebu da se parnini postupak uini to brim i to efikasnijim, mada ima i miljenja da se na taj nain prividno stvaraju dva prvostepena suda.

Prema odredbama Zakona o parninom postupku Brko Distrikta BiH, rok za albu protiv presude je 15 dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima 8 dana.

Obavezni elementi albe su samo oznaavanje odluke koja se pobija i potpis alitelja. Rok za otklanjanje nedostataka nepotpune albe nije zakonski, ve sudski. Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH poznaje presudu zbog izostanka i u

pogledu pobijanja ove presude zadrana su rjeenja iz ranijeg parninog procesnog zakonodavstva.


10

Inae ZPP Brko Distrikta BiH propisuje da se presuda u albi moe pobijati zbog bitne povrede odredaba parninog postupka, zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja i zbog pogrene primjene materijalnog prava.

to se pak tie granica ispitivanja prvostepene presude, one su identifikovane sa

razlozima navedenim u albi, bez slubenog postupanja suda. Govorei o albi protiv presude, kao jednom od pravnih lijekova, valja istai da se

sve prednje, prema entitetskim zakonima i ZPP pred sudom BiH , odnosi i na albu protiv rjeenja, izuzev odredaba o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.

Prema odredbama ZPP Brko Distrikta BiH, na albu protiv rjeenja se jednako primjenjuju odredbe koje reguliu albu protiv presude, izuzev odredaba o odgovoru na albu i glavne rasprave pred Apelacionim sudom.


11

PODMODUL I - ALBA PROTIV PRESUDE Ovaj podmodul obuhvaa odredbe koje reguliu : 1) pravo na albu, 2) sadrina albe, 3) razlozi albe UVOD alba kao redovni pravni lijek u parninom postupku predstavlja dispozitivnu

stranaku parninu radnju kojom se pobija prvostepena presuda i od instancionog suda trai njena izmjena, tj. ukidanje ili preinaenje prvostepene presude.

Obzirom na takav karakter albe kao redovnog pravnog lijeka, njena osnovna

svojstva su: suspenzivnost, devolutivnost i dvostranost. Dodaju joj se i svojstva neogranienog i prekluzivnog pravnog lijeka.

Ovakva svojstva ima samo blagovremena, doputena i potpuna alba. Naime, izjavljivanjem albe odlae se pravosnanost presude, iz ega jasno proizilazi

njeno suspenzivno dejstvo. Devolutivno svojstvo albe podrazumijeva da o istoj odluuje instancioni sud, a

svojstvo dvostranog pravnog lijeka proizilazi iz injenice da se alba obavezno dostavlja protivnoj strani na odgovor, jer ista ima pravo da se izjasni o navodima albe.

Kada se navodi da prednja svojstva ima samo blagovremena, doputena i potpuna alba, onda se ima u vidu alba koja je izjavljena u Zakonom propisanom roku (blagovremena alba), alba izjavljena od ovlatenog lica (doputena alba) i alba koja ispunjava uslove sadraja albe (potpuna alba).

Zakonom je za albu strogo propisana pismena forma, a prema novom parninom

procesnom zakonodavstvu entiteta i ZPP pred sudom BiH i svi elementi albe kao obavezni.

Drugim rijeima za razliku od ranijeg parninog procesnog zakonodavstva, a kako smo to ve napomenuli, alba se prema Zakonima entiteta i ZPP pred sudom BiH, smatra potpunom kad ima sva etiri elementa zakonom propisana tj.: oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba, izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu, razlozi albe i potpis alitelja.

Nedostatak bilo kojih od ovih elemenata ini albu nepotpunom i stvara obavezu prvostepenog suda da u smislu Zakona pokua otkloniti ovaj nedostatak albe.

alba kao redovan pravni lijek, prema Zakonima entiteta i ZPP pred sudom BiH, se smatra potpunom ne samo kad ima sva etiri elementa, u smislu njene sadrine, ve i kada je ista obrazloena, iz ega proizilazi da se albom moraju tano navesti konkretni razlozi pobijanja i isti obrazloiti .


12

Pored sveg navedenog, potpuna alba sadri u sebi i zahtjev alitelja upuen instancionom sudu, na koji nain da ispita pobijanu presudu i u kom smislu da izimijeni pobijanu presudu tj. da je ukine ili preinai.

Iz tih razloga se alba smatra ofanzivnim pravnim lijekom ali instancioni sud nije vezan za zahtjev alitelja.

Prednje ne znai da alitelj u albi moe da istakne novi zahtjev, sem zahtjeva za naknadu trokova albe.

Dajui albi prekluzivno svojstvo odnosno drei da je ista prekluzivni pravni lijek,

zakonodavac je prvenstveno imao u vidu da se pravo na albu moe koristiti samo u odreenom Zakonom propisanom roku. Po isteku tog roka stranka je prekludirana u svom pravu na albu.

Opreza radi, valja ukazati da je novo parnino procesno zakonodavstvo entitta i ZPP pred sudom BiH, produilo albeni rok, tako da isti sada iznosi 30 dana, a ne 15 dana kao ranije, izuzev u mejninim i ekovnim sporovima, uz napomenu, mada je o tome ve bilo rijei, da se ovaj rok moe raunati od dana donoenja presude, u koliko je stranka obavijetena o datumu donoenja presude ili pak od dana prijema presude ako je stranki presuda dostavljena prema pravilima o dostavljanju.

Izjavljena alba kao blagovremena, doputena i potpuna se moe u toku albenog

postupka dopuniti. Nisu sporna razmiljanja o mogunosti dopune albe kada stranka to ini u roku za

albu. Drugim rijeima, jedinstvena su miljenja da se alba moe uvijek dopuniti, odnosno

izvriti dopuna albe u roku za albu. Dolazi do razmimoilaenja miljenja da li je mogue dopuniti albu po proteku

albenog roka. Suoavanjem razliitih razmiljanja u tom pravcu, moe se izvui zakljuak da su

preovladala stanovita prema kojima dopuna albe izjavljena van albenog roka se uvijek moe prihvatiti ako se ona kree u granicama pobijanja postavljenim blagovremeno izjavljenom albom i ukoliko se njome ukazuje na one povrede na koje sud i onako pazi po slubenoj dunosti, u protivnom takvu dopunu albe bi valjalo odbaciti kao neblagovremenu.

Razlozi iz kojih se moe pobijati prvostepena presuda a koji su faktiki izjednaeni sa

razlozima albe, su i prema ranijem i prema novom parninom procesnom zakonodavstvu faktiki isti.

Drugim rijeima, albom se moe pobijati prvostepena presuda: zbog povrede odredaba parninog postupka, zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja i zbog pogrene primjene materijalnog prava.

Izuzetci su predvieni samo u sluaju pobijanja presude na osnovu priznanja i presude na osnovu odricanja.

Preciznost nalae da se, govorei o razlozima albe, ukae da povrede odredaba parninog postupka prema entitetskim Zakonima i ZPP pred sudom BiH, zbog kojih se moe izjaviti alba, nisu iste kao u ranijem parninom postupku.

Razlika je u tome to je ranije parnino procesno zakonodavstvo propisivalo 13 apsolutno bitnih povreda, na koje je drugostepeni sud pazio po slubenoj dunosti, a ostale povrede su bile relativnog karaktera.


13

Prema novom parninom procesnom zakonodavstvu entiteta i ZPP pred sudom BiH, nema vie apsolutno bitnih povreda, ve svaka povreda odredaba parninog postupka moe biti razlogom za pobijanje prvostepene presude, pod uslovom da je takva povreda uticala na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

Po slubenoj dunosti, kako propisuju entitetski Zakoni i ZPP pred sudom BiH, drugostepeni sud, odnosno drugostepeno vijee, pazi samo na povrede postupka koje se tiu zastupanja i stranake sposobnosti.

Za razliku od entitetskih Zakona i ZPP pred sudom BiH, Zakon o parninom

postupku Brko Distrikta BiH propisuje krai rok za albu koji iznosi 15 dana protiv presude, odnosno rjeenja, a u mjeninim i ekovnim sporovima 8 dana.

Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH takoe propisuje, da nisu obavezni sva etiri elementa albe, koja su ista u svim Zakonima o parninom postupku, ve samo dva i to, oznaavanje odluke koja se pobija i potpis alitelja.

Rok u kome je mogue ispraviti nedostatke nepotpune albe, prema Zakonu o parninom postupku Brko Distrikta BiH , nije zakonski ve sudski.

Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati su: bitna povreda odredaba parninog postupka, pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje i pogrena primjena materijalnog prava.

Prema tom Zakonu sud nije obavezan da po slubenoj dunosti pazi niti na jednu povredu parninog postupka, mada je tim Zakonom zadrano 12 bitnih povreda odredaba parninog postupka koje je poznavalo ranije parnino procesno zakonodavstvo, i one dovode do ukidanja odluke samo ako se na njih ukazuje u albi.

Izjavljivanjem albe otvara se postupak po albi koji se sastoji od postupka po albi

pred prvostepenim sudom i postupka po albi pred drugostepenim sudom o kojem e biti vie rijei kasnije.

1. PRAVO NA ALBU 1.1. Uopteno o pravu na albu Pravo na albu je propisano odredbama l. 203 i 204 Zakona o parninom postupku

Republike Srpske i Zakona o parninom postupku Federacije BiH, te odredbama l. 278 i 279 Zakona o parninom postupku Brko Distrikt BiH i odredbama l.170 i 171 ZPP pred sudom BiH.

Po svojoj sadrini pravo na albu je identifikovano sa pravom stranke da moe

izjaviti albu protiv presude donijete u prvom stepenu i to, prema entitetskim Zakonima i ZPP pred sudom BiH u roku od 30 dana od dana donoenja presude, odnosno ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog Zakona o dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja prepisa presude, izuzev u mjeninim i ekovnim sporovima gdje je rok za albu 15 dana.


14

Prema Zakonu o parninom postupku Brko Distrikta BiH je propisano da stranka

moe da koristi svoje pravo na albu u roku od 15 dana od dana dostave prepisa presude, odnosno u roku od 8 dana u mjeninim i ekovnim sporovima.

Da se pravo na albu ne iscrpljuje samo prednjim pravom stranke, ukazuju i odredbe

kojima je regulisano odricanje odnosno odustanak od albe, a kojim odredbama je propisano da se stranka moe odrei prava na albu od trenutka prijema presude, odnosno da stranka moe odustati od ve izjavljene albe do donoenja odluke drugostepenog suda.

Kada na prednji nain propisuje pravo na albu zakonodavac propisuje i to da

blagovremena alba spreava da presuda postane pravosnana u dijelu koji se pobija, kao i da o albi protiv presude, prema entitetskim Zakonima odluuje drugostepeni sud, a prema ZPP pred sudom BiH, vijee Apelacionog odjeljenja odnosno drugostepeno vijee.

Prema odredbama Zakona o parninom postupku Brko Distrikta BIH, to je Apelacioni sud.

Propisujui da blagovremeno izjavljena alba spreava da presuda postane

pravosnana u dijelu koji se pobija albom, zakonodavac je faktiki ozakonio suspenzivno dejstvo blagovremene albe, koje ima za cilj da sprijei pravosnanost pobijane odluke, sve dok se ne odlui o albi.

Propisujui da o albi prvotiv prvostepene presude odluuje drugostepeni sud

odnosno drugostepeno vijee, odnosno Apelacioni sud, zakonodavac je istovremeno propisao devolutivno svojstvo albe koje podrazumjeva da se izjavljivanjem albe zasniva nadlenost instancionog suda.

Ovako definisano pravo na albu je ustavna kategorija. Takve zakonske i ustavne garancije prava na albu u skladu su i sa Evropskom

konvencijom za zatitu ljudskih prava, gdje je u odredbama l. 6 propisano pravo na pravino suenje.

Kako se prema entitetskim Zakonima i prema ZPP pred sudom BiH ne propisuje

pravo na albu protiv presude zbog proputanja, ve samim stupanjem na snagu ovih Zakona, pa i prije toga, se postavilo pitanje zakonitosti i ustavnosti odredaba kojima je regulisano da se protiv presude zbog proputanja moe izjaviti prijedlog za povraaj u preanje stanje, a ne alba.

Smatram da su stavovi koji se suprotstavljaju ovim zakonskim rjeenjima (kojima se

propisuje prijedlog za povraaj u preanje stanje protiv presude zbog proputanja, a ne alba), sasvim ispravni, a to potvruju ve prva iskustva u primjeni tih odredaba.

Naime, zahvaljujui injenici da se prvi put, u posljednjih nekoliko desetina godina, u parninom procesnom zakonodavtsvu, propisuje presuda zbog proputanja, te da u prvom stepenu sude sudije koje nekad nemaju dovoljno iskustva, jer su tek poeli da rade kao sudije, to se u donoenju presuda zbog proputanja prave greke, koje se nakon donoenja ove presude vie ne mogu ispravit, jer protiv iste nije dozvoljena alba, a


15

prijedlogom za povraaj u preanje stanje, koji se moe izjaviti samo pod uslovima propisanim Zakonom, stranka se ne moe zatiti od nezakonitog postupanja suda.

U takvim sluajevima dobijamo pravosnane presude na ogromne iznose, koje su po svojoj sutini nezakonite, jer stranka nije imala prava na pravni lijek adekvatan pobijanju svih nezakonitosti koje je uinio prvostepeni sud.

U prilog prednjem, govore ve prvi primjeri iz sudske prakse: Primjer : Primjenjujui odredbu l. 454 ZPP RS prvostepeni sud je pozvao tuenog da dostavi

odgovor na tubu. Tom prilikom, prvostepeni sud nije uoio da je u zaglavlju pismenog naloga za

dostavljanje odgovora na tubu naznaio pogrean broj predmeta. Dostavljajui odgovor na tubu tueni se pozvao na broj predmeta koji je bio

naznaen u zaglavlju pismenog naloga suda. Po prispijeu odgovora na tubu, prvostepeni sud je po automatizmu prispjeli

podnesak uloio u spise broja predmeta koji je bio naznaen na podnesku tuenog tj. odgovora na tubu.

Kako iz prednjih razloga u predmetni spis (iji broj nije bio naznaen u pismenom nalogu suda o dostavljanju odgovora na tubu) odgovor na tubu (koji se pozivao na broj predmeta naznaen u pismenom nalogu suda) nije uloen, to je prvostepeni sud pozivajui se na odredbe l. 182 i 183 ZPP RS, a drei da odgovor na tubu nije dat, donio presudu zbog proputanja.

Pitanje je : da li se u ovom sluaju nedostatak prvostepene presude zbog

proputanja, a koji je nastao kao posljedica nepravilnog postupanja suda moe otkloniti prijedlogom za povraaj u preanje stanje, ako je Zakonom protpisano da se prijedlog za povraaj u praanje stanje moe podnijeti samo ako je proputen rok odnosno roite i to iz opravdanih razloga koji se nisu mogli niti predvidjeti a niti izbjei.

Ovom pitanju se nalazi mjesta, jer je injenica, da kod prednjeg stanja stvari tueni nije propustio rok, a niti roite, ve je do donoenja presude zbog proputanja dolo iskljuivo zbog pogrene ocjene suda da odgovor na tubu nije podnesen.

Zakljuak Za pretpostaviti je da e prvostepeni sud, a kako bi otklonio propuste u svom

postupanju dozvoliti prijedlog za povraaj u preanje stanje. Drugo je pak pitanje, da li se prednji nedostatak opisan u ovom navedenom primjeru

moe otkloniti prijedlogom za povraaj u preanje stanje, jer tueni nije propustio ni rok ni roite, ve naprotiv u roku podnio odgovor na tubu.

Primjer Postupajui po odredbama l. 454 st. 1 ZPP RS, prvostepeni sud je opozvao svoje

rjeenje o odreivanju pripremnog roita i o tome obavijestio stranke, a tuenog pozvao da dostavi odgovor na tubu u skladu sa odredbama tog Zakona.


16

U toj fazi postupka, a prije nego to je tueni dostavio odgovor na tubu, tuitelj je dostavio podnesak sudu kojim predlae donoenje presude zbog proputanja (obzirom da u vrijeme podnoenja tube kao inicijalnog podneska nije bila propisana presuda zbog proputanja).

Utvrujui da tueni nije dostavio odgovor na tubu, prvostepeni sud je s pozivom na odredbe l. 182 i 183 ZPP RS, donio presudu zbog proputanja.

Pitanje je: da li je tuitelj u podnesku dostavljenom sudu, a u fazi postupka koji je

podrazumijevao dostavljanje odgovora na tubu u smislu odredaba 454 ZPP RS, mogao zahtijevati donoenje presude zbog proputanja.

Zakljuak Polazei od smisla odredaba l. 182 st. 1 ZPP RS, proistie da se navedena odredba

odnosi samo na one tube koje su podnesene poslije stupanja na snagu vaeeg ZPP-a, jer je jasno da se prijedlog za donoenje presude zbog proputanjanije nije mogao podnijeti prije stupanja na snagu novog ZPP-a.

Opreza radi, valja napomenuti da Zakon o parninom postupku Brko Distrikta ne

poznaje presudu zbog proputanja, ali je zato zadrao ranija rjeenja, propisujui presudu zbog izostanka, koja se pobija albom iz tano odreenih razloga.

Naime, ovim Zakonom je propisano da se presuda zbog izostanka ne moe pobijati

zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja. Iz ovog se da zakljuiti da alitelj nema pravo na albu proitv presude zbog izostanka,

a zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja. Ovakav stav zakonodavca proizilazi iz injenice da presuda zbog izostanka nije

donesena nakon meritornog raspravljanja, ve uz uslove koje propisuje Zakon. Primjer: Nezadovoljan presudom zbog izostanka tueni je izjavio albu navodei da se ista

zasniva na pogreno i nepotpuno utvrenom injeninom stanju. Drei da se alba protiv presude zbog izostanka ne moe izjaviti zbog pogreno i

nepotpuno utvrenog injeninog stanja, drugostepeni sud je ovu albu odbacio kao nedozvoljenu.

Svi Zakoni o parninom postupku u BiH na jedinstven nain propisuju da se presuda

na osnovu odricanja odnosno presuda na osnovu priznanja moe pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.

Na ovaj nain je osujeeno pravo stranke da izjavi albu protiv presude na osnovu

odricanja odnosno presude na osnovu priznanja, a zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja i pogrene primjene materijalnog prava.


17

Razloge za prednje, zakonodavac nalazi u injenici, da ni ove presude nisu donesene na osnovu meritornog raspravljanja.

Primjer : Prvostepeni sud je, a nakon to su tueni priznali tubeni zahtjev, donio presudu na

osnovu priznanja. U albi protiv iste, drugotueni istie prigovor nedostatka legitimacije, navodei da u

pogledu predmeta spora isti nije u materijalno pravnom odnosu sa tuiteljem. Kako je presuda na osnovu priznanja donesena bez meritornog raspravljanja, po

ocjeni drugostepenog suda takav prigovor ne utie na zakonitost i pravilnost pobijane presude na osnovu priznanja, koja je donesena uz uslove propisane Zakonom, jer se ova presuda ne moe pobijati zbog pogrene primjene materijalnog prava.

Stoga je albu drugotuenog valjalo odbaciti kao nedozvoljenu. 1.2. Ko moe izjaviti albu Normirajui pravo na albu, zakonodavac je propisao da to pravo pripada strankama,

odnosno tuiocu i tuenom. U prilog prednjem, neka poslui rjeenje Kantonalnog suda u Tuzli br. G-266/04, od

15.9.2005. godine. Iz obrazloenja: Prvostepenim rjeenjem odbaena je alba M.M. kao nedoputena. Protiv ovog rjeenja ali se M.M. alba nije osnovana. Prema odredbama l. 203.st.1. i l.233.st.1.ZPP FBiH, pravo na albu protiv presude

odnosno rjeenja donesenog u prvom stepenu imaju stranke. Stoga, kako iz obrazloenja prvostepenog rjeenja i podataka spisa slijedi da je

presudom prvostepenog suda br. Mal-113/00 od 15.2.2002. godine obavezana tuena M.S. da tuitelju J.P.B.H.Sarajevo plati glavni dug sa zateznom kamatom kao i trokove postupka, to protiv ove presude je albu mogla podnijeti tuena M.S. kao stranka u postupku, dok za podnoenje albe nije bio ovlaten njen bivi suprug M.M., jer on nije stranka, pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je albu M.M podnesenu protiv navedene presude odbacio oalbenim rjeenjem kao nedoputenu primjenom l.213. st.3. u vezi sa st. 1.ZPP FBiH.

Shodno ovako ureenom pravu na albu zakonodavac je istovremeno propisao da je

nedozvoljena alba ako ju je izjavilo lice koje nije ovlateno na podnosenje albe ili lice koje se odreklo ili koje je odustalo od albe ili ako lice koje je izjavilo albu nema pravnog interesa za podnoenje albe.


18

Pravilnim tumaenjem ovih zakonskih rjeenja , da se zakluiti da pored stranaka u postupku albu mogu izjaviti, pod uslovima propisanim zakonom i druga lica, odnosno da stranka nije uvijek ovlaena izjaviti albu protiv presude.

Naime, pravo na albu pored stranke, ali pod uslovima propisanim zakonom ima i

umjea. Kada e isti imati pravo na albu i pod kojim uslovima zavisi od toga da li se radi o

obinom umjeau ili umjeau sa poloajem jedinstvenog suparniara. Govorei o pravu obinog umjeaa da izjavi albu, ini se da je to pravo najbolje

ilustrovano slijedeim primjerima iz sudske prakse. Umjea u parnici preuzima radnje ukorist stranke kojoj se pridruio, a uinak tih

radnji zavisi od stranke. Shodno tome, u koliko se umjea pridruio tuenom, a isti nije uloio albu na prvostepenu presudu, albu koju je uloio umjea sud e odbaciti kao nedoputenu.

Umjea preduzima radnje u svoje ime, a ne kao zastupnik stranke kojoj se pridruio.Konana ocjena o koristi od pomoi koju umjea prua stranci kojoj se pridruio, preputa se toj stranci. Kako se tueni nije pridruio albi umjeaa slijedi zakljuak da je alba umjeaa suprotna interesima tuenog. (Rjeenje Vrhovnog suda Makedonije Rev.121/89 od 31.5.1989. godine Sudska praksa broj 3/90 strana 47.

Umjea je ovlaten podnijeti albu protiv prvostepenog akta suda samo u roku u

kojem to pravo ima stranka kojoj se pridruio, i to bez obzira na injenicu to umjeau prvostepena odluka nije bila dostavljena. Kako je alba umjeaa podnijeta poslije roka koji je vaio za stranku kojoj se pridruio, ona je odbaena. (Rjeenje Okrunog suda u Zagrebu G-1578/87-2 od 17.3.1987 Sudska praksa br. 9/87 strana 66).

Ako je stranka do donoenja odluke drugostepenog suda odustala od izjavljene albe

drugostepeni sud e albu obinog umjeaa odbaciti, jer obini umjea nije ovlaten za podnoenje albe u sluaju da se stranka kojoj se on pridruio odrekla prava na albu ili od albe odustala.

(Vrhovni sud Srbije br. Rev-142/81). Protiv prvostepene presude umjea moe izjaviti albu u propisanom roku od dana

uruenja presude stranci, a ne od dana uruenja presude umjeau (Vrhovni sud Vojvodine br. Rev-667/85 od 5.12.1985. god.) Kada tuena tokom glavne rasprave u parnici za naknadu tete prizna osnov

tubenog zahtjeva, a prigovara samo visini tete, umjeau na njegovoj strani ne pripada pravo da u albi protiv prvostepene presude istie prigovor podijeljene odgovornosti, odnosno da pobija odluku prvostepenog suda o postojanju i obimu odgovornosti tuenog za tetu, jer je to u suprotnosti sa radnjama stranke kojoj se pridruio (Vrhovni sud BiH br. Rev-53/81).

U prilog prednjem govore sledee odluke Kantonalnog suda Tuzla:


19

Iz obrazloenja: U ovoj pravnoj stvari prvotueni, kome se umjea u svom podnesku od 10.8.2001.

godine pridruio, u odgovoru na njegovu albu izriito izjavljuje da umjea nema pravo na albu, da on priznaje da se umjesto tuiteljice sam potpisao na osporenom ugovoru o zamjeni stanova i da stoga prvostepenu presudu prihvata kao pravilnu i zakonitu. Dakle, prvotueni ne prihvata albu umjeaa, pa ona ne moe imati nikakav procesni znaaj u ovoj pravnoj stvari.

Zbog sveg navedenog albu umjeaa je primjenom odredaba l. 362 ta.1.ranijeg ZPP FBiH valjalo odbaciti kao nedoputenu i odluiti kao u izreci (rjeenje Kantonalnog suda Tuzla br. G-1519/02 od 27.3.2003. godine)

Iz obrazloenja: U pismenom izjanjenju na albu punomonika umjeaa na strani prvotuene od

11.2.2003. godine, punomonik tuene je istakao da ne prihvata i ne odobrava poduzetu radnju umjeaa na strani tuene- ulaganje albe, predlaui da se njihova alba odbije kao neosnovana, te prvostepena presuda potvrdi.

Nije doputena alba umjeaa ako stranka kojoj se umjea pridruio nije izjavio albu, a niti je odobrio tako izjavljenu albu.

alba umjeaa je u takvom sluaju u suprotnosti sa radnjama stranke, pa je stoga takvu albu valjalo odbaciti kao nedoputenu primjenom odredbe l. 349.u vezi sa l. 362.ta.1.ranijeg ZPP FBiH u vezi sa l. 456.st.1.vaeeg ZPP( Slubene novine FBiH, br. 53/03)(Rjeenje Kantonalnog suda u Tuzli br.G-15/04 od 9.7.2004. godine).

Umjea sa poloajem jedinstvenog suparniara, nasuprot ogranienjima koja ima

obini umjea, moe da preuzima parnine radnje i suprotne od stranke kojoj se pridruio, tako da nije vezan ponaanjem stranke kojoj se pridruio i kada izjavljuje pravni lijek.

Opreza radi, valja napomenuti da se novim parninim procesnim zakonodavstvom

entiteta i ZPP pred sudom BiH ne propisuje uee umjeaa sa poloajem jedinstvenog suparniara.

Mada zakonodavac propisuje da pravo na albu protiv presude ima stranka, potrebno

je ukazati da se to pravo stranke, pod odreenim uslovima propisanim Zakonom, istoj moe i uskratiti.

Naime, zakonodavac je propisao da stranka nema pravo na albu protiv presude, ako

za to nema pravni interes. Pravni interes je pitanje materijalnog prava, pa se ima uzeti da pravni interes za

podnoenje albe nema stranka koja je u cijelosti uspjela u sporu. Ali pravni interes moe biti pitanje procesnog prava, pa prema Tomislavu Raliu i

Vitoji Tanaskoviu u knjizi ZPP sa komentarom, sudskom praksom i obrascima, Beograd 1977. godine strana 667:''albu moe podnijeti i stranka koja je potpuno uspjela u parnici, dok se tueni protiv prvostepene presude ne ali. Moglo bi se rei da tuilac u ovom sluaju nema pravni interes da vodi parnicu, ali ako se tuilac u albi poziva na pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje, bitne povrede postupka ili


20

pogrenu primjenu materijalnog prava, ne moe se rei da je ovakva alba nedozvoljena. Ocjenu ovih pitanja moe vriti samo drugostepeni sud..

Tuilac moe ak albu izjaviti da bi pogodovao poloaju tuenog, jer ga je pobijedio u parnici netanim tvrdnjama, neistinitim dokazima, odnosno lanim kazivanjem svjedoka, pa ne eli osudu tuenog u takvim okolnostima, iako se on ne ali, zato to je revoltiran nepravinou presude. U tom sluaju, drugostepeni sud ne moe da preinai presudu na tetu tuitelja, ali je moe ukinuti, radi otklanjanja bitnih povreda, utvrivanja pravno injeninog stanja ili pravilne primjene materijalnog prava, odnosno odredaba l. 3 st. 3 ''.

U prilog prednjem nam govori i odluka, rjeenje Okrunog suda u Banja Luci

br.G.128/02 od 07.10.2004 godine. Iz obrazloenja: Postupajui po podnijetoj albi ovaj sud ne moe da preniai prvostepenu presudu na

tetu tuiteljice (zabrana reformatio in peius) imaji u vidu odredbe l.274 Zakona o parninom postupku (Sl.list SFRJ br.4/77, 36/80, 69/02, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90 i 35/91 Slubeni glasnik Republike Srpske br.17/93, 14/94 i 32/94) , ali je moe ukinuti radi otklanjanja bitnih povreda i pravilne primjene materijalnog prava.

Iz sudske prakse: Ako je prvostepenom odlukom odbijen tubeni zahtjev prema jednom od tuenika,

drutuenik nije ovlaten da se ali protiv tog dijela prvostepene presude. (Vrhovni sud Hrvatske br. G-4124/77)

Tueni u odnosu na koga je tubeni zahtjev usvojen ne moe zbog nedostatka pravnog

interesa izjaviti albu protiv onog dijela prvostepene presude kojim je tubeni zahtjev odbijen u odnosu na ostale tuene.

(Vrhovni sud Hrvatske br. G-3593//74 od 25.11.1974. god.). Ako podnositelj albe nije stranka u sporu, odnosno, ako nije dokazao da je sljednik

stranke, albu treba odbaciti kao nedoputenu (Vrhovni sud Hrvatske Rev-1855/81 od 3.3.1982. god.).

Stranka koja je u cijelosti uspjela u parnici nema pravnog interesa za podnoenje

albe. (Vrhovni sud Hrvatrske Rev.1921/87 od 2.6.1988. godine). Tuilac koji je potpuno uspio u sporu nema pravni interes za podnoenje albe protiv

prvostepene presude, pa podnijetu albu treba odbaciti kao nedoputenu (Vrhovni sud Srbije Rev.1230/89 od 2.8.1989. god.).


21

Tuitelj nema pravni interes za podnoenje albe protiv rjeenja kojim je utvreno povlaenje tube, samo zato toje tubu, pravilnim postupanjem trebao odbaciti saglasno odredbi l. 333 st. 2 ZPP.

Time to tubu nije odbacio, nego utvrdio da je tuba povuena i ukinuo platni nalog,

za tuioca nije nastupila neka druga tea posljedica, pa on s toga i nema pravnog ineresa pobijati takvu odluku.(Privredni sud Hrvatske P-3348/90 od 5.4.1991. god.).

Osporavajui stranki pravo na albu, zakonodavac je propisao da ista nee imati

pravo na albu ako se stranka odrekla prava na albu ili ako je stranka odustala od ranije izjavljene albe.

U prednjim sluajevima zakonodavac polazi od injenice da je alba izjavljena od neovlatenog lica, jer propisujui, da su izjave o odricanju i izjave o odustanku od albe, neopozive, onda se ima uzeti da su lica , koja su nakon takvih izjava ipak izjavila albu, neovlatena lica za albu.

Imajui prednje u vidu, ukoliko sud nae da je albu izjavilo lice koje se odreklo

prava na albu ili koje je ranije ve odustalo od izjavljene albe, isti e rjeenjem odbaciti albu kao nedozvoljenu, jer je alba izjavljena od neovlatenog lica.

Primjer: Nakon objavljivanja presude tuitelj je izjavio da se odrie prava na albu. Po prijemu presude tuitelj je ipak izjavio albu protiv iste. Drei da su izjave o odricanju od albe neopozive, prvostepeni sud je albu odbacio

kao nedozvoljenu. Povodom albe tuitelja protiv odluke prvostepenog suda kojom je odbaena alba

istog kao nedozvoljena, drugostepeni sud je potvrdio pobijano rjeenje. Primjer: Tueni je protiv prvostepene presude blagovremeno izjavio albu, ali je prije, no to

je spis proslijeen drugostepenom sudu izijavio da odustaje od albe. Kako je nakon toga, a u vrijeme trajanja albenog roka ponovo izjavio albu, to je

prvostepeni sud istu sa spisima tog suda proslijedio drugostepenom sudu. Drei da je izjava o odustanku od albe neopoziva, drugostepeni sud je albu

tuenog odbacio kao nedozvoljenu. Primjer: Nezadovoljan presudom zbog izostanka tueni je izjavio albu.


22

Nakon donoenja odluke u sjednici vijea povodom albe tuenog protiv prsude zbog izostanka, drugostepeni sud je primio izjavu tuenog kojom isti odustaje od albe protiv presude zbog izostanka.

Kako zapisnik o vijeanju i glasanju nema konstitutivni karkter, iz ega proizilazi da drugostepeni sud sve dok ne objavi svoju odluku ili je pak dostavi strankama, moe istu da mijenja, to je drugostepeni sud povodom izjave tuenog o odustanku od albe, donio rjeenje kojim je primio na znanje odustanak tuenog od albe.

U tom smislu je i rjeenje Okrunog suda u Banja Luci br.G.947/05 od 14.10.2005

godine. Kako se postupa sa albom kada alitelj od iste odustane govore nam sljedei primjeri

iz sudske prakse. Iz sudske prakse: Kada stranka odustane od ve izjavljenog pravnog lijeka, sud e to utvrditi posebnim

rjeenjem (Vrhovni sud Hrvatske br. Rev-1184/84 od 8.8.1984. god.). Isti stav zauzima i Okruni sud u Banja Luci : Iz obrazloenja: Protiv presude Osnovnog suda u Banja Luci br.P-1476/01 od 30.10.2003 godine

tuitelj je izjavio albu. Prije donoenja odluke drugostepenog suda, tuitelj je odustao od albe. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud je primjenom l.204 st.2 ZPP RS odluio kao u

izreci ovog rjeenja tj. primio na znanje odustanak tuitelja od albe. (Rjeenje Okrunog suda u Banja Luci br.G.285/04 od 28.04.2005 godine Iz obrazloenja: Protiv presude Osnovnog suda u Banja Luci br.P.1288/01 od 03.06.2003 godine

tuitelj je izjavio albu. Podneskom od 11.11.2004 godine tuitelj je izjavio da odustaje od albe. Obzirom na prednje, ovaj sud j primjenom l.349 ranijeg ZPP RS, a u vezi sa l.456

ZPP RS odluio kao u izreci ovog rjeenja tj. primio na znankje izjavu tuitelja kojom odustaje od albe izjavljene protiv presude Osnovnog suda u Banja Luci br.P-1288/01 od 03.06.2003 godine.

(Rjeenje Okrunog suda u Banja Luci br.G.1642/03 od 26.11.2004 godine)


23

U prilog prednjem stavu je i rjeenje Vrhovnog suda Republike Srpske br.Rev.174/99 od 24.03.2000 godine kojim je primljen na znanje odustanak od revizije.

Odmah valja istai da se prednjem stavu suprotstavlja stav, prema kojem, ako je

alitelj odustao od albe, sud nee donijeti rjeenje kojim prima na znanje odustanak od albe, ve e albu odbaciti.

Iz sudske prakse Sud e rjeenjem odbaciti pravni lijek kao nedozvoljen u sluaju da stranka u toku

postupka prije donoenja odluke o pravnom lijeku od njega odustane (pravno shvatanje Graanskog odjeljenja Vrhovnog suda Srbije od 10.11.1983. godine)

Ovakav stav izraen je i u sledeoj odluci Kantonalnog suda Tuzla. Iz obrazloenja: Podneskom od 4.8.2003. godine tuenik je obavjestio sud da povlai albu

(pravilno:odustaje od albe)koju je izjavio protiv presude Opinskog suda u Graanici ,broj P-527/02 od 25.4.2003. godinei, a podneskom od 22.8.2003. godine tuenik je obavjestio sud da povlai albu koju je izjavio protiv rjeenja o odreivanju privremene mjere Opinskog suda Graanica donesene u predmetima poblie navedenim u tom podnesku meu kojima je i u predmetu broj P-527/02.

S obzirom na navode iz podneska tuenika o odustanku od albi, ovaj sud je primjenom odredbe l. 348 st.1. u vezi sa odredbom l. 340.st.3. Zakona o parninom postupku odluio kao u izreci.(Rjeenje Kantonalnog suda u Tuzli broj G-1320/03 od 25.8.2003. godine)

Ako prihvatimo stav da je zakonodavac, propisujui da je alba nedozvoljena ako je

albu izjavilo lice koje se odreklo ili odustalo od albe, imao u vidu situaciju da e sud rjeenjem odbaciti albu kao nedozvoljenu kada stranka ( prije odluke o albi ) od iste odustane, onda se postavlja pitanje, kako e sud odbaciti albu stranke koja se iste odrekla, kada se stranka moe odrei albe prije nego to je izjavi.

Ve dati razlozi ukazuju, da je zakonodavac, propisujui, da je alba nedozvoljena

ako je albu izjavilo lice koje se odreklo ili odustalo od albe, imao u vidu situaciju da e sud rjeenjem odbaciti albu kao nedozvoljenu kada stranka koja je odustala od albe, u roku za albu, ponovo izjavi albu, odnosno kada stranka koja se odrekla prava na albu izjavi albu.


24

Tano je da je na sjednici graanskog odjeljenja Vrhovnog suda Srbije 1983. godine

zauzet stav da e sud rjeenjem odbaciti pravni lijek kao nedozvoljen u sluaju da stranka u toku postupka prije donoenja odluke o pravnom lijeku od njega odustane.

U razlozima za takav stav se navodi obrazloenje da odustankom od albe presuda postaje pravosnana pa se vie ne moe pobijati albom.

Kada prihvatimo ove razloge, onda odredbe koje se tiu neopozivosti izjave o

odricanju, odnosno o odustanku, nemaju ba nikakvog znaaja. Ali, obzirom da ih je zakonodavac propisao, svakako da iste, i te kako moraju da

imaju svoje znaenje, koje dolazi do izraaja u tumaenju da je nedozvoljena alba izjavljena nakon to se alitelj iste odrekao odnosno od iste odustao.

Stav izraen na sjednici Graanskog odjelenja Srbije 1983. godine dovodi se u pitanje

neprihvatljivou, da neto to je nastalo nakon odreene radnje moe da utie na tu prethodnu radnju.

Drugim rjeima, ako je kao posljedica odustanka od albe presuda postala pravosnana, onda je neprihvatljiv stav da pravosnanost presude kao posljedica odustanka od albe moe da utie na prethodnu radnju ( kao uzrok ) tj. na odustanak od albe, te da tu albu uini nedozvoljenom.

Inae, stav prema kojem, kada stranka odustane od albe istu valja odbaciti kao

nedozvoljenu, je neprihvatljiv i sa aspekta pravne sigurnosti. Naime, nee biti problem ako samo jedna stranka izjavi albu, pa nakon to alitelj od

iste odustane sud donese rjeenje kojim se ova alba odbacuje kao nedozvoljena. Problem nastaje ako su obe stranke u sporu izjavile albu, pa jedna od njih odustane

od albe. Pristalice stava, koji smatraju da je takva alba nedozvoljena, e istu odbaciti kao

takvu, drei da je odluka u odnosu na alitelja koji je od albe odustao pravosnana. Dakle, preostaje alba protivne strane. Sa aspekta pravnog interesa za albu u materijalnom smislu, alitelj ima interesa da

pobija samo dio odluke u kojem nije uspio. Ali, pravni interes moe biti i pitanje procesnog prava, tako da se albom moe

pobijati i dio odluke u kojoj je stranka, alitelj uspio, ako se alitelj u albi poziva na pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje, bitne povrede postupka ili pogrenu primjenu materijalnog prava, iju ocjenu moe vriti samo drugostepeni sud, te se ne moe rei da je takva alba nedozvoljena, sa aspekta zatite zakonitosti uopte.

To bi bili sluajevi kada je alitelj u parnici uspio netanim tvrdnjama , neistinitim dokazima, odnosno lanim kazivanjem svjedoka, pa ne eli osudu protivne strane u takvim okolnostima iako se protivna strana ne ali, zato to je revoltirana nepravinou presude.

U tom sluaju drugostepeni sud ne moe da preinai presudu na tetu alitelja, ali je moe ukinuti, radi otklanjanja (bitnih) povreda, utvrivanja pravilnog injeninog stanja


25

ili pravilne primjene materijalnog prava, odnosno odredaba l. 3.st.2. Entitetskih Zakona (tako Rali i Tanaskovi u knjizi ZPP sa komentarom, sudskom praksom i obrascima Beograd 1977. godine).

Prednji razlozi bez sumnje ukazuju na nedostatke stava, da kada stranka odustane od

albe e istu sud odbaciti kao nedozvoljenu. 1.3. Rok za albu Propisujui pravo na albu zakonodavac propisuje da stranka to pravo moe koristiti

samo u odreenom roku. Kako po proteku tog roka stranka vie ne moe koristiti ovo pravo, tj . pravo na albu,

jasno je da ovaj rok prekluzivne prirode, pa samim tim i albu smatraju pekluzivnim pravnim lijekom.

Kada je rije o rokovima u kojima stranka moe da izjavi albu protiv presude,

potrebno je napomenuti, da su ovi rokovi prema entitetskim Zakonima i ZPP pred sudom BiH izmijenjeni u odnosu na dosadanje rokove, tako da je rok za albu protiv presude 30 dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima 15 dana.

Zakon o parninom postupku Brko Distrikta BiH, kao to smo to ve ranije napomenuli, je zadrao iste rokove za albu koji su bili propisani i ranijim Zakonima.

Odmah valja napomenuti da ovo nije jedina izmjena kada su u pitanju rokovi za

izjavljivanje albe prema entitetskim Zakonima i ZPP pred sudom BiH, ve se izmjene prema ovim Zakonima odnose i na nain raunanja ovih rokova, tako da ako je stranka obavijetena o datumu donoenja presude, rok od 30 dana joj se rauna od dana donoenja presude, a ako je pak presuda dostavljena prema pravilima o dostavljanju, rok za izjavljivanje albe se rauna od dana dostavljanja presude.

U tom pravcu se ve izjanjava i sudska praksa: Iz obrazloenja: Iz spisa predmeta i razloga pobijanog rjeenja proizilazi da je prevostepeni sud

nakon zakljuenja glavne rasprave 29.07.2004 godine, na kojoj je tueni bio prisutan, obavjestio strane da e presuda biti donesena 30.08.2004 godine, upozorio na dunost da u zgradi suda same preuzmu presudu i da im ista nee biti dostavljena prema odredbama Zakona o dostavi, te da rok za albu protiv presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude, odnosno poev od 31.08.2004 godine.


26

Kako je tueni albu protiv prvostepene presude podnio dana 05.10.2004 godine, dakle po proteku prekluzivnog roka za izjavljivanje albe propisanog odrebom lana 203 st.1 ZPP, to je prvostepeni sud pravilno postupio kada je primjenio odrebe lana 213 st.1 ZPP, albu odbacio kao neblagovremenu.

Oklonost da je prvostepeni sud, nakon to je utvrdio da tueni nije u sudu preuzeo presudu, istu dostavio tuenom, putem pote dana 10.09.2004 godine, ne moe se smatrati produenjem roka za izjavljivanje albe, niti tueni na osnovu te okolnosti, moe za sebe ishoditi novi poetak roka za izjavljivanje albe poev od dana dostave prepisa presude, kako to nesnovano rezonuje alba, jer bi se to protivilo izriitoj zakonskoj odrebi iz l.203 st.1 u vezi sa l.185 ZPP (sud nije ovlaten produiti zakonski prekluzivni rok), tim vie to je i u pravnoj pouci dostavljene presude tueni upozoren da rok za izjavljivanje albe tee od dana donoenja presude.

(Rjeenje Kantonalnog suda u Tuzli , G.1593/04 od 08.09.2005 godine) Ispitujui blagovremenost podnesene albe uvijek je neophodno utvrditi da li je

presuda (odnosno odluka) uredno primljena, ukoliko je stranki ista dostavljena prema pravilima o dostavljanju, odnosno, da li je stranka uredno obavjetena o datumu donoenja presude.

U tom pravcu se izjanjava i odluka Kantonalnog suda u Tuzli br. G.426/99 od

21.02.2000 godine. Iz obrazloenja: Prvostepenim rjeenjem odbaena je kao neblagovremena alba tuenog izjavljena

na presudu tog suda br.P-272/98 od 24.02.1999 godine. Prema podaciam spisa tueni je u toku postupka bio zastupan po punomoniku A.F.

na osnovu dostavljene i u spisu uloen uredne pismene punomoi, a prvostepeni sud je svoju presudu br.P-272/78 od 24.02.1999 godine dostavio lino tuenom dana 22.03.1999 godine. Zato se osnovano albom tuenog ukazuje da je ovakvo postupanje prvostepenog suda bilo nepravilno i protivno odredbama ZPP kojima se regulie nain dostavljanja pismena.

Naime, odredbom l.128 ZPP propisano je kada stranka ima zakonskog zastupnika odnosno punomonika, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomoniku, ako tim zakonom nije drukije odreeno, a drukije odreenje dostave presude ne prozilazi iz odredbe l.132 istog Zakona. Dakle, dostava donesene presude morala se izvriti punomoniku tuenog, a kako to nije uinjeno to se ni blagovremenost podnesene albe nije mogla cijeniti od datuma kada je ta presuda dostavljena osobno tuenom, pa se stoga nije ni mogla odbaciti kao neblagovremena, ve se je kod ovakve neuredno izvrene dostave podnosena alba punomonika tuenog trebala smatrati blagovremenom.


27

Takav stav zauzet je i u odluci Apelacionog suda Brko Distrikta BiH br. P.69/04 od 31.03.2005 godine.

Iz obrazloenja: U konkretnom sporu tuitelja su zastupali kao punomonici advokati D.A. iz Brkog i

P.S. iz Zemuna. Prvostepena presuda je prema dostavnici uloenoj u spis predmeta uruena advokatu, D.A. u Brkom 03.06.2004 godine, to znai da je rok za albu poeo tei od tog dana, pa kako je advokat P.S. albu protiv presude Osnovnog suda Brko Distrikta BiH br.Ps.33/00 od 30.03.2004 godine izjavio 20.08.2004 godine, to je alba neblagovremena, jer je izjavljena po proteku roka od 8 dana, a kako je to utvreno pobijanim rjeenjem. injenica je da je ista prvostepena presuda kasnije dostavljena i advokatu P.S.,

takoe punomoniku tuitelja u konkretnom sporu, meutim, ta injenica nije od uticaja na blagovremenost podnesene albe jer tuitelju rok za albu poinje tei od momenta kada je presuda dostavljena jednom od punomonika.

Primjer: Na roitu kada je zakljuena rasprava i stranke obavjetene o datumu donoenja

odluke nije bio prisutan tueni. U skladu sa odredabama zakona sud je istog obavjestio pismeno o datumu donoenja

odluke. Kako obavjest o datumu donoenja odluke tueni nije primio u skladu sa odredbama

zakona o dostavljanju, to istome i ne moe da tee rok za albu od datuma donoenja odluke.

Zakljuak: U tom sluaju sud je duan da toj stranki dostavi presudu prema

pravilima o dostavljanju. Primjer: Na roitu za glavnu raspravu kada je sud po zakljuenju iste obavjestio stranke da

e presuda odnosno odluka biti donesena 11.11.2004. godine, nije bio prisutan punomonik tuenog, ve samo tueni koji se inae saglasio da se rasprava vodi u odsustvu njegovog,opravdano sprijeenog punomonika.

Dana 11.11.2004. godine donesenu presudu je primio lino tueni. Pitanje: Da li je tuenoj strani uredno uruena presuda?


28

Odgovor: Kako je odredbama lana 340.ZPP RS propisano da kada stranku zastupa zakonski

zastupnik, odnosno punomonik, dostavljanje se vri zakonskom zastupniku,odnosno punomoniku, onda se ne moe prihvatiti da je tuenoj strani uredno uruena presuda, obzirom da je prvostepeni sud propustio obavjestiti njegovog punomonika o datumu donoenja presude.

Primjer: Na roitu za glavnu raspravu, kada je sud istu i zakljuio stranke su obavjetene da

e presuda biti donesena 11.11.2004. godine. Dana 11.11.2004. godine presudu je primio tueni, a ne njegov punomonik, koji je

uredno, na roitu za glavnu raspravu obavjeten o datumu donoenja presude. Pitanje: Da li je tuenoj strani uredno uruena presuda? Odgovor: Jeste, jer ukoliko je stranka uredno obavjetena o datumu donoenja presude,

odnosno odluke, onda je nebitno za sud, da li e stranka uopte doi po odluku, jer rok za albu tee od dana donoenja odluke.

Iz sudske prakse: U koliko se dogodi da sud poslije pokuaja prve dostave istu ponovi, a kasnije se

utvrdi da je tuenom ista presuda dva puta uredno uruena, onda se rok za albu ima raunati od dana kada mu je prvi put uruena odluka suda. (Okruni sud u Kragujevcu G-1462/91).

Kada je posljednji dan roka pao na dan kada odreeni sud nije radio, rok istie

protekom prvog narednog dana. Bez uticaja je zato sud nije radio, kao to je bez uticaja i da li su tog dana radili drugi sudovi i pota. Bitno je da je zainteresovanoj stranki onemogueno da tog dana preduzme odreenu radnju kod odreenog suda (Savezni sud, GZS-46/75).

alba upuena nenadlenom sudu prije isteka roka, koja stigne nadlenom sudu

poslije isteka zakonskog roka, smatra se blagovremenom samo pod uslovom ako se podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oiglednoj omaci podnosioca (Vii privredni sud P-1816/73).

Nije blagovremena alba koju uloi advokat nenadlenom sudu, a ona prispije

nadlenom sudu po proteku zakonom odreenog roka (Vii privredni sud SrbijeP-2027/75).


29

Suprotan stav izraen je u odluci Vrhovnog suda FBiH broj Rev-202/99 od

9.12.1999. godine, objavljeno u Biltenu Vrhovnog suda FBiH broj 1/00. Moe se raditi o oiglednoj pogreci i kada u ime stranke advokat podnese albu u

propisanom roku nenadlenom sudu, a alba stigne nadlenom sudu po proteku roka. Iz obrazloenja: U konkretnom sluaju blagovremeno podnoenje albe na prvostepenu presudu od

strane advokata tuioca nenadlenom Opinskom sudu IS umjesto nadlenom Opinskom sudu K, kome je alba stigla nakon proteka roka za albu, ne moe se pripisati neznanju, jer je podnosilac albe advokat, nego se ovakvo postupanje moe pripisati oiglednoj pogreci podnositelja, s obzirom na to da se ovakvo postupanje ne moe sa sigurnou iskljuiti ni kada je podnosilac albe advokat tuitelja.

Kada je rije o albi i blagovremenosti iste u sluaju da alba stigne nadlenom sudu

po proteku zakonskog roka, obzirom da je u zakonskom roku bila dostavljena nenadlenom sudu, potrebno je napomenuti da navedena sudska praksa potie iz vremena vaenja ranijih Zakona o parninom postupku.

Naime, prema ranijem parninom procesnom zakonodavstvu je bilo propisano, da ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upuen nenadlenom sudu prije isteka roka, a stigne nadlenom sudu poslije isteka roka, e se smatrati da je na vrijeme podnijet ako se njegovo podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oiglednoj omaci podnosioca.

Prema novom parninom procesnom zakonodavstvu entiteta i ZPP-u pred sudom BiH se alba smatra blagovremenom, iako je stigla nadlenom sudu po proteku albenog roka, pod uslovom da je u zakonskom roku dostavljena nenadlenom sudu, bez obzira da li se to moe pripisati omaci alitelja ili ne i bez obzira na to da li je alitelja zastupalo stuno lice ili ne.

No, ZPP Brko Distrikt BiH za razliku od ranijeg parninog procesnog zakonodavstva, uopte ne regulie ovakav sluaj, pa drimo da bi prednja sudska praksa dobro dola u primjeni Zakona o parninom postupku gdje to nije striktno regulisano.

Suprotno prednjem jedinstvena su rejeenja kako novog tako i sadanjeg parninog procesnog zakonodavstva, da se alba ne moe smatrati blagovremenom, ako nakona proteka roka stigne nadlenom sudu, obzirom da je u zakonskom roku bila predana nenadlenom organu.

U tom smislu se izjanjava i sudska praksa. Time to je podnesak koji je vezan za rok predan ili upuen nenadlenom organu

mjesto nadlenom sudu, rok se ne moe odrati (Vrhovni sud Hrvatske br. Rev-656/87 od 19.10.1987. god.)


30

alba protiv presude je blagovremeno podnesena, ako je izjavljena telegramom

predatim poti posljednjeg dana roka za izjavu albe, a potpisani pismeni podnesak sa obrazloenjem albe upuen sudu potom preporueno treeg dana od dana predaje telegrama poti. (Vrhovni sud BiH br. P-426/86 od 22.4.1987. godine).

Presuda koja se pobija albom sadri i pouku o pravnom lijeku, kako bi stranka bila

blagovremeno obavijetena o svom pravu da izjavi pravni lijek protiv odluke sa kojom nije zadovoljna.

Ako se desi da presuda nema pravnu pouku, prihvaeno je pravno gledite da takav propust suda ne kodi stranki jer u tom sluaju stranka treba da zna svoja zakonska prava, odnosno da se o istim obavijesti.

Ako se pak, u odluci suda, odnosno presudi navede pogrena pravna pouka, ona ne smije da kodi stranki i zbog tog propusta suda se ima uzeti da je blagovremena alba ako je izjavljena u roku koji je naznaen u pravnoj pouci.

Ovakav stav je zauzet, bez obzira da li je stranku u postupku zastupalo struno lice ili pak ne.

U prilog prednjem su i sledei izvodi iz sudske prakse: Propust u prvostepenoj presudi da se oznai rok za albu odnosno pouka o pravnom

lijeku, ne utie pravilnost donijete odluke, kao i na blagovremenost albe (Vrhovni sud Srbije Prev-380/95).

Ako zbog pogrenog uputa suda o pravu na izjavljivanju pravnog lijeka na ovjrenom

prepisu presude dostavljene strankama, pravni lijek nije izjavljen u zakonskom roku, ve u roku oznaenom u uputu, treba smatrati da je pravni lijek izjavljen blagovremeno (Vrhovni sud Srbije Gzz-311/72).

Zbog pogrene pouke o pravnom lijeku stranka ne moe biti liena svog Ustavom

zagarantovnog prava na ulaganje pravnog lijeka, pa i u sluaju ako je stranku zastupao advokat (Vrhovni sud Srbije G-4361/66).

titei pravo stranke na albu moe se rei da je iskristaliziran stav sudske prakse, da

ukoliko sud, zbog propusta istoga, nije u mogunosti ispitati blagovremenost podnesene albe, se ima uzeti da je ista blagovremena.

Takav stav izraen je i u odluci Okrunog suda u Banjaluci broj G-1102/02 od

18.07.2005. godine. Iz obrazloenja : ''albom protiv rjeenja prvostepenog suda kojim je odbaen prigovor kao

neblagovremen, izvrenik istie da zakljuak prvostepenog suda o neblagovremenosti prigovora nije pravilan, jer da u spisu nema dokaza da je rjeenje o izvrenju ikad urueno izvreniku.


31

Ispitujui zakonitost i pravilnost prvostepenog rjeenja s aspekta albenih navoda i slubenog postupanja suda, ovaj sud nalazi da su albeni navodi osnovani, obzirom da iz zapisnika na koji se poziva prvostepeni sud od 10.10.2001. godine ne proizilazi da je izvrenik tada i primio rjeenje o izvrenju.

Imajui u vidu da je izvrenik izjavio prigovor protiv rjeenja o izvrenju, iz ega proizilazi da je primio rjeenje o izvrenju prvostepenog suda broj I-3115/00 od 3.1.2001. godine, ovaj sud dri, da kod prednjeg stanja stvari, izjavljeni prigovor valja smatrati blagovremenim, jer zbog propusta prvostepenog suda da se na pouzdan nain utvrdi kada je izvrnik primio rjeenje o izvrenju prvostepenog suda, prigovor izvrenika valja smatrati blagovremenim, obzirom da u ovakvom sluaju se mora ii u korist stranke''.

Iz sudske prakse: Kada je na podnesku stavljen tambilj sa naznakom dana kada je podnesak

zaprimljen, treba, sve dok se ne dokae suprotno, smatrati da je zaprimljen tog dana, neovisno o injenici to uz otisak tambilja suda nema potpisa ovlatene osobe, te to podnesak nije evidentiran u popisu zaprimljenih pismena navedenog dana. (Vrhovni sud Hrvatske br. Gzz-53/98 od 14.10.1998. god.).

Kada se ne moe sa sigurnou utvrditi da li je alba predana poti kao obina ili

preporuena poiljka, treba uzeti da je upuena preporuenom poiljkom. U sumnji treba uzeti da je alba upuena preporuenom poiljkom, jer bi se u protivnom moglo dogoditi da neiji propust na poti teti stranci u parnici, koja tom propustu niim nije doprijnijela. (Vrhovni sud Hrvatske II Rev-79/84 od 31.10.1985. god.)

Govorei o pogrenoj pravnoj pouci sa aspekta blagovremenosti albe, te situacijama

kada sud, zbog svog propusta ne moe na pouzdan nain da utvrdi blagovremenost albe, ini se da slijedea odluka Kantonalnog suda u Tuzli na vrlo interesantan nain objedinjuje obe situacije.

Iz obrazloenja: Prema razlozima oalbenog rjeenja prvostepeni sud je odbacio albu tuenog

izjavljenu na presdu br.P-508/97 od 03.06.1998 godine kao neblagovremenu, ocjenivi da je ista podnesena 15.08.1998 godine, dakle, nakon isteka zakonskog roka od 8 dana , a koji je isticao 12.08.1998 godine.

Naime, tano je da iz pravne pouke presude prvostepenog suda broj P-508/97 od 03.06.1998 godine proizilazi da je rok za izjavljivanje albe 8 dana, ali je takva data pouka bila pogrena.

Rok za izjavljivanje albe na presude trebalo je odrediti u trajanju od 15 dana sukladno l.348 st.1 ZPP.

Stoga kod injenice da je alba tuenog na prvostepenu presudu podnesena upravo u zakonom propisanom roku od 15 dana, pogreno data pouka o roku za albu, bez utjecaja je na ocjenu njene blagovremenosti.

(Rjeenje Kantonalnog suda u Tuzli, br.G.580/98 od 21.10.1998 godine)


32

Dajui pravo stranki da izjavi albu protiv prvostepene presude, zakonodavac je u

odreenim sluajevima dao pravo stranki i da blagovremenu, dozvoljenu i potpunu albu (tj. albu koja ima sve elemente), dopuni.

Jedinstvena su miljenja da se mora prihvatiti dopuna albe koja je izjavljena u roku za albu.

Sporno je , ta ako stranka izjavi dopunu albe, van roka za albu. U tom sluaju su podijeljena miljenja dala prevagu stavu, da u koliko je takva

dopuna u granicama razloga ranije izjavljene albe, da se valja prihvatiti kao dio blagovremeno izjavljene albe, a u koliko je takva dopuna albe po svojim razlozima i iznoenju novina van granica razloga ranije blagovremeno izjavljene albe, onda takvu dopunu albe valja odbaciti kao neblagovremenu.

U tom smislu je i sljedea odluka Vrhovnog suda Republike Srpske broj Rev-174/01

od 21.09.2001. godine. Iz obrazloenja: ''Pravno shvatanje izraeno u drugostepenoj presudi da se protiv sudske odluke moe

podnijeti samo jedna alba i da se dopuna albe ima tretirati kao posebna alba, ne moe se prihvatiti kao pravilno, jer ne proizilazi iz odredaba ZPP-a na koje se inae drugostepeni sud i poziva. Naknadno podnesena alba kojom se ne iznose novi, nego samo objanjavaju i upotpunjuju albeni razlozi navedeni u ranijoj albi ne smatra se posebnom albom, nego sastavnim dijelom ranije podnesene albe. Takva alba ne moe se odbaciti kao neblagovremena, ako je ranija alba blagovremeno podnesena, nego se i o njoj mora donijeti meritorna odluka.

Prema tome, obaveza drugostepenog suda je bila da se ocijeni da li se dopunom albe tuitelja od 30.06.1999. godine koju je potpisao advokat, samo objanjava i precizira sadraj ranije albe iste stranke od 11.05.1999. godine sa peatom i potpisom advokata. Pod pretpostavkom da je to tako, taj sud nije mogao dopunu albe odbaciti kao neblagovremenu, nego i o njoj meritorno odluiti (u tom sluaju naime, alba i dopuna albe ine pravno jedinstvo)''.

Slian stav, izraen je i u odluci Vrhovnog suda Republike Srpske broj Rev-23400

od 01.06.2001. godine. Iz obrazloenja: '' U drugostepenoj presudi se pored ostalog navodi na treoj stranici pri kraju da je

prvotueni izjavio tri albe od kojih je jedna podnesena po proteku albenog roka. Dalje se istie da je drugostepeni sud cijenio albene navode blagovremeno podnesene albe koju je izjavio prvotueni lino i albu punomonika prvotuenog izjavljenu putem telegrama, dok nije cijenio albene prigovore iznesene u albi prvotuenog od 02.02.1999. godine, koja je neblagovremena.

Ako je smatrao da je ova alba neblagovremena, drugostepeni sud je bio duan da je izrekom svoje odluke odbaci. Proputajui da to uini, taj sud je poinio bitnu povredu


33

odredaba parninog postupka iz l. 354 st. 1 u vezi sa l. 348 st. 3 ZPP, jer nije u cjelini rijeio albu prvotuenog, a na ta je ukazano u reviziji. Zbog toga je revizija prvotuenog uvaena, pobijana presuda ukinuta u dijelu u kojem je u odnosu na ovog tuenog usvojen tubeni zahtjev i odlueno da se u tom dijelu predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno suenje (l. 394 st. 1 ZPP)''.

Iz sudske prakse: Podnesak o dopuni albe podnijet nakon isteka roka za albu, a prije odluivanja o

albi, ne moe se odbaciti kao neblagovremen, ako se njime i razjanjavaju ili dokazuju prigovori istaknuti u albi (npr. da osporeni ugovor nije autentian).

(Vrhovni sud BiH br. Rev-616/85 od 13.5.1986. godine objavljen u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda BiH br. 3/86).

Mada bi se moglo zakljuiti da je sudska praksa ve iskristalizirala stavove u pogledu

dopunavanja ve izjavljene albe, valja ukazati na odluku Kantonalnog suda u Tuzli br.P.40/05 od 20.09.2005 godine, kojom je alba odbijena i prvostepeno rjeenje potvreno.

Iz obrazloenja: Prigovore iznesene u dopuni albe, kao i sadraj podneska dostavljenog uz dopunu

albe (odluku traioca izvrenja o otpisu neizmirenih potraivanja po osnovu komunalne naknade za 2001 godinu) , ovaj sud nije uzeo u razmatranje, jer je dopuna albe podnesena nakon proteka zakonskog roka od osma dana (oalbeno rjeenje izvrenik je primio 26.01.2005 godine, dok je dopuna albe podnesena 27.05.2005 godine.)

Stav izraen u odluci Kantonalnog suda u Tuzli br.P.40/05 od 20.09.2005 godine, se

ini radikalan , jer iz istog proizilazi da dopuna albe nije uzeta u razmatranje samo zato to je neblagovremena, bez uputanja ta se njome istie, tj. da li se dopunjuju ranije dati razlozi albe, ili se istiu novi razlozi.

Pa i kada bismo prihvatili ovakav stav, ini se neprihvatljivim zato takva dopuna albe, kao neblagovremena nije i odbaena kao takva.

1.4. Odricanje od prava na albu i odustanak od albe Obzirom da je alba dispozitivna parnina radnja, zakonodavac je propisao i

ovlatenje stranki da se u toku postupka moe odrei od albe ili pak da moe odustati od albe.

Zakonodavac propisuje da se stranka moe odrei prava na albu samo do momenta, dok nije izjavila albu, a od trenutka prijema presude.

Odustati pak od albe, stranka moe tek nakon to je izjavila albu , a sve do odluke drugostepenog suda.


34

Kako bi sprijeio zloupotrebe stranaka u disponiranju njihovih prava, zakonodavac je propisao da se izjava o odricanju i o odustanku ne moe opozvati.

Zahvaljujui ovakvim zakonskim rjeenjima, ako se desi da izjavi albu stranka koja se iste ve odrekla, ili da izjavi albu stranka, u toku roka za albu, od koje je ve ranije odustala, se ima uzeti da su takve albe izjavljene od neovlatenih lica.

Iz tih razloga, se u tim sluajevima, albe odbacuju kao nedozvoljene, odnosno nedoputene.

Zahvaljujui nepreciznosti zakonske odredbe iz koje proizilazi da je alba

nedozvoljena ako je albu izjavilo lice koje se odreklo ili odustalo od albe, izraena su dva suprotna razmiljanja u tumaenju ove zakonske odredbe.

Po jednima, ovu odredbu treba tumaiti tako da e sud, kada stranka odustane od

albe istu odbaciti, jer je alba od koje je stranka odustala nedozvoljena. Po drugima, ovu odredbu treba tumaiti tako da je nedozvoljena alba koju je izjavilo

lice, koje je ve ranije odustalo od albe, te da u tom sluaju valja albu odbaciti kao nedozvoljenu, obzirom da je ista izjavljena od neovlatenog lica.

Iz sudske prakse : Kada stranka odustane od ve izjavljenog pravnog lijeka, sud e to utvrditi posebnim

rjeenjem (Vrhovni sud Hrvatske br. Rev-1184/84 od 8.8.1984. god.). Sud e rjeenjem odbaciti pravni lijek kao nedozvoljen u sluaju da stranka u toku

postupka prije donoenja odluke o pravnom lijeku od njega odustane (pravno shvatanje Graanskog odjeljenja Vrhovnog suda sudije od 10.11.1983. godine).

Kako bi se izbjegla nepotrebna ponavljanja potrebno je u pogledu odricanja odnosno

odustanka od albe, te iznesenim suprotnim stavovima, ukazati na podnaslov 1.2. ''Ko moe izjaviti albu''.

Da bi izjava o odricanju odnosno o odustanku od albe imala svoje pravno dejstvo,

ona mora biti izjavljena od ovlatenog lica. Primjer: Tuitelja je zastupao njegov otac koji nije advokat. Po prijemu persude punomonik

tuitelja je izjavio da se odrie prava na albu. U toku albenog roka punomonik tuitelja je ipak izjavio albu. Drei da je izjava o odricanju neopoziva, prvostepeni sud je odbacio albu kao

nedozvoljenu.


35

Odluujui o albi punomonika tuitelja protiv prvostepenog rjeenja drugostepeni sud je isto ukinuo, nalazei da punomonik tuitelja kao fiziko lice nije imao ovlatenje tuitelja da se odrekne prava na albu.

Primjer: Punomonik tuitelja, advokat, je izjavio albu protiv prvostepene presude. Prije donoenja odluke o albi, tuitelj lino je izjavio da odustaje od albe. Drei da stranke mogu davati izjave pored punomonika, drugostepeni sud je

rjeenjem primio na znanje izjavu o odustanku od albe. Primjer: Nakon donoenja odluke drugostepenog suda u sjednici vijea, stranka je izjavila da

odustaje od albe. Kako zapisnik o vijeanju i glasanju nema konstitutivni karakter, te vije

Documents

Cards2004modul 3 Go