FO

A

Friedrich-EbeOffice Bosnia

Analyses

ert-Stiftung a and Herzeg

govina

Budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine

Zbog čitalaca kojima nisu poznate osnove

ekonomije, na početku je iznijeto

pojašnjenje pojma javne finansije, kao i

e l e m e n t i b u d ž e t a . T a k o đ e ,

administrativna struktura Bosne i

Hercegovine u mnogome određuje

političke igre i dogovore, posebno kada je

novac u pitanju. Zbog ograničenosti

veličine teksta, opisana je ukratko politička

Funkcionisanje savremene države

podrazumijeva izvršavanje brojnih

obaveza i mjera na osnovu Ustava,

Zakona i drugih propisa, odnosno

o b e z b j e đ e n j e f u n k c i o n i s a n j a

Zakonodavne, Izvršne i Sudske vlasti. Da

bi se to ostvarilo, potrebno je obezbijediti

finansijska sredstva. Naučna disciplina

koja proučava procese prikupljanja

javnih prihoda, njihovu raspodjelu i

trošenje ili ekonomsku aktivnost države

su Javne finansije. Riječ „javne“ u

principu znači državne. Pored privatnog,

postoji i javni sektor, a odnos javnog i

privatnog sektora različit je u svijetu i

zavisi od istorijskog i privrednog razvoja,

tradicije, društvenih, političkih i drugih

okolnosti.

Svetlana Cenić

Sažetak

drama donošenja budžeta BiH s tezom, da je jedan od razloga zašto je BiH 17 mjeseci bila na privremenom finansiranju, teško finansijsko stanje oba entiteta, a da sistem raspodjele prihoda i fiskalna struktura upućuje na jednostavnu jednačinu: Što manje para državnim institucijama, to više para entitetima, dok je izabrani partijski kadar zaštićen i Odlukom Predsjedništva BiH sa sjednice od 27.4.2012. godine, kada su usvajajući Prijedlog budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu, donijeli Odluku da neće bitismanj ivane p la te zapos lenima u institucijama dok ne bude promijenjen Član 9 Ustava BiH kako bi bilo omogućeno smanjenje plata i izabranim zvaničnicima. Na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, političke igre pri donošenju budžeta su nešto drugačije, s obzirom da je tu locirana socijalna politika, grantovi za pomoć nevladinom sektoru, udruženjima i vjerskim zajednicama te budžetske stavke za finansiranje politi čkih partija.

Na kraju, dat je grafikon koji možda

najbolje odražava našu stvarnost u

procesu izrade budžeta, iako na prvi

pogled djeluje nenaučno ili šaljivo.

Pojam javnih finansija

“Suština javnih finansija je da jedna uska

grupa ljudi raspolaže i odlučuje kako će

se trošiti tuđe pare.”

Jospeh Stiglitz

2

Savremena građanska društva počivaju na tržišnoj privredi, kao glavnom mehanizmu

koordinacije privrednih subjekata, tj. regulisanju privrednih tokova. Tržište, pod određenim

tržištima, najmoćniji je mehanizam nacionalne alokacije resursa. Privatni vlasnici rukovode se

maksimiziranju svog bogatstva, što bi trebalo da dovede i do povećanja općeg blagostanja.

Međutim, potrebe koje pojedinac ne može da zadovolji sam, već je za njihovo zadovoljenje

potrebno da postoji neko opće, javno-pravno tijelo, nazivaju se Javne potrebe, čija su

osnovna obilježja:

- da su potrebe svih subjekata jednog društva,

- da su potrebe koje država može da zadovolji na najcjelishodniji način.

To su:

funkcionisanje političkog i ekonomskog sistema države;

međunarodna bezbjednost (odbrana/vojska);

unutrašnja bezbjednost;

socijalna sigurtnost;

društvene djelatnosti;

ostvarivanje ekonomske politike i privrednog razvoja;

zdravstvo;

vanredne i ostale potrebe.

Javna dobra mogu biti čista javna dobra, kao što su odbrana, policija, sudstvo, uprava, a

njihova isporuka se ne može obezbijediti na tržištu, odnosno iz privatnog sektora. Njih

karakterišu nekonkurentnost u potrošnji i nemogućnost da bilo ko spriječi njihovo korišćenje.

Nečista javna dobra kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, saobraćaj, mogu se

obezbijediti i iz privatnog sektora, odnosno korišćenje se može organizovati i na tržišnim

principima.

Moderna država brine o potrebama i interesima svojih građana, pa se u skladu s tim,

građanin uvijek pita: „ Šta država može da učini za njega ?“

Državi, njenim organima se na osnovu Ustava, Zakona i drugih propisa povjerava zadatak

vršenja određenih funkcija u cilju zadovoljenja javnih potreba.

Nivo zadovoljavanja tih potreba zavisi od:

· tipa političkog i ekonomskog uređenja zemlje;

· stepena razvoja i stanja u kome se nalazi privreda;

· stepena razvoja i stanja u kome se nalazi država - javni sektor i

· istorijske tradicije i običaja.

3

Kako bi mogla da odgovori na obaveze koje je preuzela na sebe, država mora da ima

određene prihode. Sredstva kojima država podmiruje javne potrebe, odnosno izvršava

zadatke i funkcije iz svoje nadležnosti zovu se Javni ili državni prihodi, a javnim prihodima se

finansiraju javni rashodi.

Finansijski sistem javnog sektora obuhvata:

-sistem prikupljanja i

-sistem trošenja javnih sredstava u cilju zadovoljavanja društvenih potreba.

Politika prihoda i rashoda jedne države predstavlja fiskalnu politiku, koja uređuje način kako

će prihodi biti prikupljeni i kako će biti raspoređeni.

Jedno od najvažnijih pitanja je visina učešća javnih prihoda, odnosno rashoda u ukupnoj

novoostvarenoj vrijednosti, tj. društvenom proizvodu u toku jedne kalendarske godine.

Mjera u kojoj se to ukazuje naziva se Fiskalno opterećenje i ono predstavlja odnos svih

fiskalnih davanja (porezi, doprinosi, taksa, carine i dr.) u odnosu na društveni proizvod,

odnosno izražava se u procentima od bruto društvenog proizvoda. Fiskalno opterećanje

predstavlja odnos između konsolidovanih obaveznih fiskalnih davanja i BDP, a ne uključuje

nefiskalne prihode kao što su: zajmovi, donacije, prihodi od privatizacije, prihodi od kapitala i

imovine (Fo = Sd/BDP*100, gde je Fo fiskalno opterećenje, Sd suma konsolidovanih obaveznih

fiskalnih davanja, BDP bruto domaći proizvod izražen u tekućim cijenama). Konsolidacijom se

isključuju fiskalne obaveze koje jedan nivo vlasti plaća drugom nivou, kao i transferi između

različitih nivoa vlasti i tako se spriječava višestruki obračun javnih prihoda i njihovo vještačko

naduvavanje.

Osnovni razlozi zašto se za izračun opterećenja koriste Javni prihodi, a ne Javni rashodi su:

Ukupna masa javnih rashoda između ostalog sadrži i transferna davanja, preko kojih

država vraća privredi i stanovništvu jedan dio od onoga što je uzeto preko

instrumenta javnih prihoda;

Javni rashodi se dijelom pokrivaju javnim prihodima koji ne predstavljaju

„opterećenje“ za stanovništvo i privredu. Radi se o nefiskalnim prihodima kao što su

npr. javni zajmovi. Javni zajmovi u suštini znače trošenje unaprijed dijela javnih

prihoda budućih generacija i ne može se dovesti u vezu sa društvenim proizvodom

konkretne godine.

4

Administrativna i fiskalna struktura u Bosni i Hercegovini

Prema Ustavu (Dejtonskom) BiH, nadležnosti države (Član 3) su: spoljna politika,

spoljnotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, finansiranje institucija i

međunarodnih obaveza BiH, politika regulative za useljenje, izbeglice i azil, sprovođenje

međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući odnose sa Interpolom,

uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, regulisanje

saobraćaja između entiteta, kontrola vazdušnog saobraćaja. Sve nadležnosti koji nisu izričito

povjerene Ustavom institucijama BiH, pripadaju entitetima. Predviđeno je i da će institucije

BiH preuzeti nadležnosti i za druge poslove o kojima se entiteti dogovore ili koji su potrebni

za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog

subjektiviteta BiH, u skladu sa podjelom nadležnosti između institucija BiH.

U zavisnosti od potrebe, mogu se formirati i dodatne institucije za obavljanje ovih

nadležnosti. Pod pritiskom međunarodne zajednice ili na njihovu inicijativu uz odluke

Visokog predstavnika, znatan dio entitetskih nadležnosti prenesen je na institucije BiH kao

što je odbrana, indirektno oporezivanje i dio poslova iz oblasti bezbjednosti i pravosuđa.

Članom 8. Dejtonskog mirovnog sporazuma, dato je pravo entitetima da regulišu fiskalni

sistem primarno u skladu sa interesima entiteta, uz odredbu da će entiteti iz vlastitih prihoda

učestvovati u finansiranju Budžeta BiH i to FBiH dve trećine i RS jednu trećinu za finansiranje

zajedničkih institucija i servisiranja spoljnjeg duga, koji je

alociran po entitetima u skladu sa predratnim zaduženjima. Jedini izvorni prihod Budžeta

BiH predstavljale su administrativne takse po propisima državnih organa.

Arbitražnom odlukom Visokog predstavnika u BiH 1999. Godine, osnovan je Brčko distrikt

kao jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave, koja je pod suverenitetom BiH.

Dakle, po odredbama dejtonskog Ustava fiskalni suverenitet je pripadao entitetima, a država

je bila nadležna za regulisanje carinskog sistema, carinske politike i carinskih stopa, dok su

čak i prihodi od carina pripadali entitetima. Parlamentarna supština BiH je 29.12. 2003.

godine usvojila Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja BiH kako bi se uspostavio

jedinstven sistem naplate indirektnih poreza i sistem raspodjele prihoda prikupljenih po tom

osnovu između budžeta BiH, budžeta RS, budžeta FBiH, budžeta Distrikta Brčko.

Uspostavljanjem Uprave za indirektno oporezivanje i donošenjem Zakona o sistemu

indirektnog oporezivanja i Zakona o porezu na dodatu vrijednost, ograničen je fiskalni

suverenitet entiteta i značajan dio prensen na nivo države, koja postaje nosilac suvereniteta

u oblasti indirektnog oporezivanja

(uvozne i izvozne dažbine, porez na dodatu vrijednost, akcize i svi drugi porezi zaračunati na

robu i usluge, uključujući i putarine).

Cilj ovog seta zakona je bio obezbjeđivanje makroekonomske stabilnosti, fiskalne održivosti i

stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u državi.

5

Uz prihode sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje, u budžet države na

prihodovnu stranu idu sredstva od taksi, naknada, sopstvene djelatnosti, prihodi od dobiti

Centralne banke, vanredni prihodi, preneseni prihodi iz prethodne godine te prihodi sa

jedinstvenog računa UIO za servisiranje spoljnjeg duga, koje servisiraju entiteti i Distrikt.

Od 1.1.2005.godine svi prihodi koje ubire Uprava za indirektno oporezivanje prikupljaju se na

Jedinstveni račun otvoren u Centralnoj banci BiH. Prihode prikuplja 13 za to ovlaštenih

komercijalnih banaka koje prikupljeni novac prosljeđuju na račun u Centralnoj banci.

Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, određeno je da se prihodi

svakodnevno raspoređuju prema koeficijentima koje utvrđuje Upravni odbor Uprave za

indirektno oporezivanje.

BiH je od 1. januara 2006. godine sistem poreza na promet zamijenila porezom na dodanu

vrijednost, pošto je bila jedna od najvećih reformi posle rata. Do tada je između entiteta

postojala tzv. međuentitetska trgovina, koja je bila izvor poreskih prevara i ogromne

poreske evazije.

Trenutno važeći koeficijenti, koje je Upravni odbor UIO utvrdio na 120. sjednici od 20. 3.

2012. godine, prema kojima se raspoređuju prihodi za period januar - mart 2012. godine su

sljedeći:

- Federacija BiH: 63.07%

- Republika Srpska: 33.38%

- Brčko Distrikt: 3.55%

Iznos, koji se svaki radni dan doznačava u budžet države za finansiranje institucija BiH,

izračunava se kao iznos koji se pojavljuje u budžetu države za tekuću godinu pomnožen s

koeficijentom koji se dobije kada se 1 podijeli sa brojem radnih dana Uprave u tekućoj

godini.

Iznos koji je doznačen u budžet države za servisiranje inostranog duga je iznos određen u

državnom budžetu za svaki entitet za tekuću godinu. Ministarstvo finansija i trezora

obavještava Upravu o iznosima koji se odbijaju od dijelova preostalog iznosa Federacije i

Republike Srpske, i u koje radne dane se vrši ovo odbijanje.

Na inicijativu i preporuku MMF-a, a sa ciljem obezbjeđenja makroekonomske stabilnosti i

fiskalne održivosti, sporazumom tri ministra finansija, premijera entiteta i predsjedavajućeg

Savjeta ministara u 2005. Godini, ustanovljeno je tijelo za koordinaciju fiskalnih politika

unutar države.

O Fiskalnom savjetu (vijeću) usvojen je i zakon 2008. godine, a ovo tijelo čine

predsjedavajući Savjeta ministara, ministar finansija i trezora BiH, premijeri entiteta i ministri

finansija, а kao posmatrači su, Guverner Centralne banke BiH i gradonačelnik Distrikta Brčko.

Odluke se donose kvalifikovanom većinom, odnosno glasovima pet članova Fiskalnog vijeća.

6

Nadležnosti ovog tijela su: koordinacija fiskalne politike, usvajanje prijedloga dokumenta

Globalni okvir fiskalnog bilansa i politike koje obuhvataju prijedlog fiskalnih ciljeva budžeta

oba nivoa vlasti, projekciju ukupnih indirektnih poreza i njihovu raspodjelu za narednu

budžetsku godinu, prijedlog gornje granice zaduženja budžeta države i entiteta, prijedlog

dugoročnih i kratkoročnih makroekonomskioh projekcija, predlaganje prioriteta u

unapređenju sektora javnih finansija BiH, koordinacija aktivnosti u sprovođenju budžetskih

kalendara na svim nivoima, praćenje realizacije utvrđenih ciljeva i kriterijuma prilikom

donošenja i sprovođenja budžeta te preduzimanje korektivnih mjera i aktivnosti s tim u vezi.

Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika je dokument koji u formi sporazuma usvajaju Savjet

ministara i vlade entiteta.

Fiskalno vijeće ima savjetodavnu, konsultativnu i koordinirajuću ulogu i sve odluke moraju

proći potvrdu u nadležnim organima.

Budžet (Buget, engl. - kraljeva vreća sa novcem)

"Kad se vadi iz državne blagajne, srce ne boli ni najveću škrticu."

Ivan Raos

Zašto je budžet toliko važan ?

Zato što struktura rashoda u budžetu predstavlja ekonomske, socijalne i druge ciljeve,

odnosno politiku vlasti.

“Pokažite mi budžet, pa ću znati kakva je politička, ekonomska i društvena struktura države

!”

Marco Minghetti (1818.-1886.), italijanski ekonomista i državnik

Budžet je izuzetno značajan politički akt zemlje, odnosno svake državne političko - -

teritorijalne zajednice za čije su ostvarenje zainteresovani svi politički subjekti. Struktura

prihoda otkriva ko snosi teret formiranja prihoda, a struktura rashoda predstavlja

ekonomske, socijalne i druge ciljeve, odnosno politiku vlasti. Budžet ima nekoliko funkcija:

ekonomsku, političku i pravnu. U savremenom društvu, država sve više interveniše u privredi

i socijalnoj politici, dok dokument budžeta donosi politička većina i predstavlja zakon koji

izvršna vlast ne smije, odnosno ne bi smjela da mijenja bez parlamenta ili da troši drugačije

od plana.

Rezultat reformi u sferi upravljanja javnim finansijama u BiH je harmonizovani proces izrade

budžeta na svim nivoima vlasti i izradi Dokumenta okvirnog budžeta koji obuhvata naredne

tri godine, a koji istovremeno predstavlja podlogu za izradu Globalnog fiskalnog okvira. Drugi

7

aspekt reforme je harmonizovanje budžetskog kalendara i korištenje zajedničkih inputa -

makroekonomskih projekcija i projekcija prihoda indirektnih poreza.

Ustavom BiH nisu utvrđene osnove unutrašnje organizacije entiteta i nižih jedinica vlasti u

entitetima. Entitetima je data mogućnost da samostalno urede svoje modele organiziranja

vlasti i upravljanja, tako da se institucije i oblici unutrašnje organizacije vlasti između dva

entiteta BiH u velikoj mjeri razlikuju. U okviru Federacije BiH, kantoni su svojim ustavima

predvidjeli određene specifičnosti, uglavnom prihvatajući model organizacije i institucija

vlasti istovjetan onom u Federaciji BiH. Svaki političko- -administrativni nivo vlasti u Bosni i

Hercegovini donosi i raspolaže vlasitim budžetom: budžet zajedničkih institucija države BiH,

budžeti entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, budžet Distrikta Brčko, budžeti kantona i

budžeti općina. Institucije izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini su predsjedništvo BiH (3),

Vijeće ministara (predsjedavajući i 9 ministara), predsjednici i potpredsjednici entiteta (RS

predsjednik i dva potpredsjednika, FBiH - predsjednik i dva potpredsjednika), vlade entiteta

(RS- premijer i 16 ministara, FBiH - premijer i 16 ministara), kantona (deset kantona FBiH, 10

premijera + 95 ministara) i Brčko distrikta (načelnik, zamjenik, koordinator i 10 šefova

odjeljenja) i načelnici općina (142 općine- FBiH 79 + RS 63). Upravne i stručne poslove

obavljaju institucije javne uprave na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou.

Izvršnu vlast Distrikta Brčko vrše gradonačelnik i šefovi odjeljenja.

8

Tabela preuzeta iz Dokumenta Svjetske banke Bosna i Hercegovina: Izazovi i preporuke za reforme - Pregled javnih rashoda i institucija

Nadležnost u oblasti direktnih poreza je zakonski regulisana na nivou entiteta, a u Federaciji

BiH neki direktni porezi su u nadležnosti kantona. Sistem raspodjele prihoda između

Federacije i nižih organizacionih jedinica (kantona i općina) regulisan je Zakonom o

pripadnosti javnih prihoda u FBiH. FBiH donosi i propisuje zakone iz domena oporezivanja

igara na sreću, oporezivanja dohotka građana, doprinosa za penziono, zdravstveno i

osiguranje od nezaposlenosti, kao i oporezivanja dobiti privrednih društava. Sistem

oporezivanja dohotka građana do 2009.godine po pitanju nadležnosti bio je podijeljen

između Federacije i kantona, a počevši od 2009.godine, cedularni sistem1 oporezivanja

dohotka zamijenjen je sintetičkim sistemom oporezivanja dohotka s jedinstvenom stopom

od 10% (za dohotke preko 3.600 KM godišnje). Prema Ustavu RS, analogno slučaju FBiH,

nadležnost iz sfere direktnih poreza ima entitet RS. RS ima nadležnost za donošenje zakona

iz područja oporezivanja imovine, oporezivanja dohotka građana, oporezivanja dobiti

pravnih lica, oporezivanja igara na sreću, kao i sistema doprinosa (za penziono, zdravstveno i

osiguranje od nezaposlenosti te fonda za dječiju zaštitu). Sistem raspodjele prihoda između

RS i općina unutar RS reguliše Zakon o budžetskom sistemu RS. Zadnja značajna izmjena

Zakona o porezu na dohodak donesena je krajem 2010.godine (s primenom od februara

2011.godine) kada je, između ostalog, uveden sistem oporezivanja dohotka s jedinstvenom

stopom od 10% kao i u FBiH (s tim da je u RS ukinuto pravo na godišnji lični odbitak). Brčko

distrikt primenjuje istu poresku stopu od 10% poreza na dohodak počevši od 2011.godine,

iako je prije donošenja niza zakona u 2010.godini, oporezivanje dohotka i dobiti u ovoj

administrativnoj jedinici bilo uređeno jednim zakonom. Entiteti i Brčko distrikt donose i

propisuju zakone o porezu na dobit što znači da, iako ovaj poreski oblik nije izdašan ni u

zemljama članicama EU, u BiH je, zbog njegova spuštanja na niže organizacione jedinice

(entitete i Brčko distrikt), očekivan još manji udio poreza na dobit u ukupnim poreskim

prihodima.

1 Svaki prihod fizičkog lica se oporezuje odvojeno uz primjenu različitih poreskih stopa, a ukupan prihod

(dohodak) oporezuje se jednim dopunskim porezom uz primjenu progresivnih poreskih stopa.

9

Pojavljuju se i dodatni administrativni troškovi, jer postoji 14 ministarstava finansija

(državni, dva entitetska, Brčko distrikt i 10 kantona) i četiri nadležne poreske uprave.

Kompleksnost sistema dovodi i do poreske evazije. Udio prihoda po osnovi poreza na dobit

u FBiH i RS sve do 2008.godine kreće se između 1,9% i 5,5%, a značajni udio poreza na dobiti

u prihodima FBiH od 2008. do 2010.godine. pojavljuje se usljed primjene nekonzistentne

metodologije, posebno u 2009.godini kada je dat zbirni prikaz prihoda po osnovi poreza na

dobit i dohodak. U RS, prema podacima službene statistike, došlo je do značajnog povećanja

udjela prihoda od poreza na dobit u ukupnim poreskim prihodima u razdoblju 2008. -

2010.godine, za šta obrazloženje može biti uvođenje plaćanja poreza po odbitku (2007.), što

znači da strano pravno lice koje nema sjedište u RS, na ostvareni prihod mora da plati porez

po odbitku po stopi od 10%, a dozvoljeno je umanjenje osnovice za obračun poreza ukoliko

se radi o proizvodnom preduzeću koje ulaže u mašine i opremu, s tim da je to pravo moglo

koristiti do kraja 2008. godine.

Nekonzistenost metodologije odnosi se prvenstveno na činjenicu da se u razdoblju od 2008.

do 2010.godine BiH suočila sa efektima svjetske finansijske krize, te bi bilo prirodno za

očekivati smanjenje poreznih prihoda u cjelosti, a time i prihoda po osnovu poreza na dobit.

Budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza

Bosne i Hercegovine - politička sapunica u trajanju od 17 mjeseci

U 2011. godini insitucije BiH su funkcionisale na odlukama o privremenom finansiranju, s

obzirom da je Budžet za 2011. godinu zvanično usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH tek

31. decembra 2011.godine, ali ni tu nije bio kraj priči o finansiranju institucija BiH s obzirom

da su u samoj proceduri zabilježene brojne nepravilnosti.

Tek nakon gotovo 15 mjeseci od općih izbora (održanih oktobra 2010.godine), lideri šest

vodećih političkih stranaka2 postigli su dogovor o formiranju Savjeta ministara BiH (28. 12.

2011.godine). U obraćanju novinarima, domaćin sastanka, lider Stranke demokratske akcije

Sulejman Tihić je istakao da je dogovor postignut i o tekstu zakona o popisu stanovništva, i o

zakonu o državnoj pomoći te budžetu za 2012.godinu. O pitanju budžeta, najavljeno je da će

se u narednih nekoliko dana ići na usvajanje budžeta za 2011.godinu da bi se stekla osnova

za privremeno finansiranje početkom 2012.godine . (FENA, 28.12.2011.)

Međutim, prijedlog budžeta institucija Bosne i Hercergovine za 2012.godinu usvojen je tek

24. maja 2012. godine u drugom čitanju u Parlamentu BiH, a protiv budžeta su glasali

poslanici SDA iako je ova partija činila vladajuću većinu u parlamentu BiH. U SDA su izašli sa

2 Stranka demokratske akcije (SDA); Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH); Hrvatska demokratska

zajednica (HDZ): Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990); Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpska demokratska stranka (SDS)

10

tvrdnjom da je budžet usmjeren protiv države BiH i “bošnjačkih interesa”, jer su smanjene

kase za Ministarstva bezbjednosti i odbrane na čijem čelu su njihovi funkcioneri. Dom naroda

Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 31.5. 2012.godine Zakon o budžetu institucija BiH i

međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu u ukupnom iznosu od 1.394.928.000 KM, od

čega je za finansiranje institucija BiH predviđeno 950.000.000 KM, a za otplatu spoljnog duga

BiH 444.928.000 KM, kako su tog dana prenijele agencije. Usvajanjem budžeta u Domu

naroda, u istom tekstu u kojem je ovaj zakonski akt usvojen u Predstavničkom domu,

završena je zakonodavna procedura donošenja budžeta za 2012. godinu. Za usvajanje

budžeta glasalo je deset delegata - svi prisutni srpski i hrvatski delegati, te dva bošnjačka

delegata iz SDP BiH, dok su protiv bili troje delegata iz SDA. Dom naroda nije usvojio deset

amandmana SDA kojima je traženo povećanje budžetskog okvira za dodatnih 47 miliona KM

koji bi bili obezbijeđeni dodatnim izdvajanjima sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno

oporezivanje BiH.

Pod naslovom Budžet Institucija BiH za 2012. godinu: Priča bez kraja, Informativni portal o

političkom životu u BiH RAZGLASAJ.BA (http://razglasaj.ba/budzet-institucija-bih-za-2012-

godinu-prica-bez-kraja/), 04.04.2012. je podsječajući na hronologiju ove "priče", objavio:

"Bez obzira što je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, između ostalog i u

svom ekspozeu, pitanje Budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu

najavio kao prioritet u radu Vijeća ministara, u petak 30. marta ipak je donesena nova

Odluka o privremenom finansiranju za slijedeća tri mjeseca ove godine. S obzirom da je

Fiskalno vijeće BiH 14. marta usvojilo Globalni fiskalni okvir za period 2012.-2014. godine,

otvorena je mogućnost za izradu državnog Budžeta za 2012. godinu. Ipak, nezadovoljstvo

planiranim budžetom izazvalo je burne reakcije kako političkih subjekata, tako i budžetskih

korisnika, ponajviše bivših pripadnika Oružanih snaga BiH (OSBiH) koji već dvije sedmice

noće pred zgradom Zajedničkih institucija BiH tražeći da se sredstva za njihove penzije

osiguraju u budžetu. Na ovaj način nastavljena je rasprava o Budžetu BiH za 2012. godinu, a

tim Istinomjera donosi pregled polemike o donošenju Budžeta za prošlu godinu kao i

konsekvenci koje su iz toga proizašle.

Prema dogovoru Fiskalnog vijeća BiH Globalni fiskalni okvir za period 2012. - 2014. iznosi

950 miliona KM, a Uprava za indirektno oporezivanje će osigurati 750 miliona sa

jedinstvenog računa. Upravo su manji prihodi od indirektnih poreza bili jedan od najvećih

problema zbog kojeg još nije usvojen budžet BiH za ovu godinu, nego je donesena odluka o

privremenom finansiranju za prva tri mjeseca.

Sulejman Tihić je već najavio da SDA neće podržati državni budžet u iznosu od 905 miliona

KM, te je rekao da njegova stranka nije sudjelovala u dogovoru oko fiskalnog okvira.

“Rekao sam Lagumdžiji da SDA neće glasati za državni budžet od 950 miliona KM. Za SDA je

neprihvatljivo da entitetski budžeti rastu, a da samo državni budžet stagnira, i to na razini od

11

prije tri godine! To je neprihvatljivo, to vodi jačanju entiteta i slabljenju države, i SDA to

nikada neće podržati”, rekao je Tihić za Slobodnu Bosnu, te dodao da ni taj iznos nije

zagarantovan.

“Od indirektnih poreza obezbijedit će se svega 750 miliona KM, a niko ne zna kako ćemo

obezbijediti još 200 miliona KM. Jučer sam o tome u Banjoj Luci razgovarao i s ministrom

finansija Nikolom Špirićem, koji mi je rekao ne brini se, nekako ćemo se snaći za 200

miliona.” “Kako ćemo se snaći?”, kaže Tihić.

Nedavna Odluka o privremenom finansiranju za naredna tri mjeseca ove godine predviđa

sredstva u iznosu 226,25 miliona KM, a Vijeće ministara BiH se obvezalo da će u budžet za

2012.godinu uvrstiti sredstva kojima će otpuštenim pripadicima OSBiH biti isplaćene penzije,

saglasno zakonu, u razdoblju od dana stupanja na snagu ovog zakona zaključno s 31. martom

2012.godine. Bivšim pripadnicima OSBiH za neisplaćene penzije država duguje 29 milijuna

KM.

U prošloj godini BiH je preživjela na odlukama o privremenom finansiranju, s obzirom da je

Budžet za 2011. godinu zvanično usvojen u PS BiH tek 31. decembra, ali ni tu nije bio kraj

priči o finansiranju institucija BiH obzirom da su u samoj proceduri zabilježene brojne

nepravilnosti.

Odluka o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca 2012. godine usvojena je od Vijeća

ministara također 31. decembra 2011. godine, ali s obzirom da Zakon o budžetu državnih

institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu, bez kojeg nije bilo moguće donijeti

ovu odluku, nije objavljen u Službenom glasniku BiH do sredine februara, taj budžet nije bio

zakonski operativan.

Uprkos toj činjenici tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara na odlasku, Nikola Špirić, je

Upravi za indirektno oporezivanje 11. januara poslao tumačenje kako je odobrenim

budžetom potvrđeno da prihodi od indirektnih poreza za finansiranje institucija u BiH u

2011. godini iznose 689 miliona KM.

UIO je inače ranije zatražila pojašnjenje odluke o privremenom finansiranju institucija i

međunarodnih obaveza BiH za januar 2012.godine, jer da iz informacije iz Službenog glasnika

od 10. januara nije bilo jasno koliko sredstava sa računa treba izdvojiti za finansiranje

državnih institucija.

U skladu sa Špirićevim tumačenjem UIOBiH je napravio raspodjelu prihoda od indirektnih

poreza u iznosu od 190 miliona koliko je skupljeno od početka 2012. godine na jedinstvenom

računu ove institucije.

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH, Fuad Kasumović tada je izjavio kako je Špirić ovim

potezom napravio “grubo kršenje Ustava i zakona” te da će zbog toga “ako niko od nadležnih

12

institucija to ne učini lično protiv njega podnijeti krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH” - na koju još

uvijek čekamo.

Nikola Špirić blokadu finansiranja državnih institucija, zbog činjenice da budžet za

2011.godinu nije bio objavljen u Službenom listu BiH, ocijenio je potpuno nepotrebnom.

“Bilo je suviše političke histerije. Naravno, institucije zadužene za reviziju institucija radit će

svoj posao te će, ako se pokaže da su neke stvari urađene mimo procedura, u skladu s tim

utvrditi i odgovornost”, rekao je Špirić.

U polemiku se početkom februara uključio i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović koji

je optužio odlazeću garnituru u Ministarstvu finansija, ministra Dragana Vrankića i njegovog

zamjenika Fuada Kasumovića, da su zbog svojih hirova blokirali isplatu plata budžetskim

korisnicima iz zajedničkih organa za januar.

Nakon brojnih peripetija i međusobnih optužbi na relaciji Ministarstvo finansija (u tehničkom

mandatu) - Predsjedništvo BiH, novoformirano Vijeće ministara je na prvoj održanoj sjednici

13. februara utvrdilo Nacrt zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih

obaveza Bosne i Hercegovine za 2011. godinu u iznosu od 1.245.815.493 KM. S obzirom da

na usvajanje nije došao nikakav prijedlog Budžeta iz Predsjedništva, Kolegij Predstavničkog

doma na sjednici održanoj 14.2.2012.godine, jednoglasno je donio odluku da dobijeni

Prijedlog Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu uputi

u Službeni glasnik BiH.

Iz cijele ove situacije proizašla je činjenica da budžetski korisnici u 2012. godini nisu ostvarili

primanja do sredine februara.

Nedavno usvajanje Globalnog fiskalnog okvira za period 2012.-2014. stvorilo je pretpostavke

da BiH ove godine dobije budžet, no prema riječima zamjenika ministra finansija Fuada

Kasumovića, zaključci Fiskalnog vijeća su protivni interesima Bosne i Hercegovine. Kasumović

je u petak 16. marta pozvao predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslava Bevandu da ne

potpiše zaključke vijeća, obzirom da oni prema njegovim riječima nisu u skladu sa Zakonom o

Fiskalnom vijeću.

Naime, budžetski okvir koji je utvrdilo Fiskalno vijeće iznosi 950 miliona KM što je, kako

smatra Kasumović, vraćanje na nivo iz 2008. godine, kada je BiH imala 15 institucija manje

nego danas.

Kasumović smatra da je usvajanjem fiskalnog okvira samo za nivo države prekršen Zakon o

fiskalnom vijeću, s obzirom da on predviđa usvajanje Globalnog fiskalnog okvira i bilansa

politika i za entitete, kao i za distrikt Brčko. Također, Kasumović upozorava na činjenicu da

13

Fiskalno vijeće nije smjelo donijeti odluku o zamrzavanju izdvajanja sa jedinstvenog računa

UIO na tri godine, jer je Zakonom propisano da se globalni okvir fiskalnog bilansa i politika

revidira svake godine.

Ako se na cijelu priču dodaju i bivši pripadnici OSBiH, ali i drugi nezadovoljni korisnici kojih će

sigurno biti, iz svega navedenog stiče se dojam da će polemika i o ovogodišnjem Budžetu

potrajati, a nova Odluka o privremenom finansiranju to i potvrđuje. Kroz ove rasprave u prvi

plan isplivali su interesi entiteta nauštrb države, s obzirom da je budžet FBiH u odnosu na

2008. godinu uvećan za 200 miliona KM, a budžet RS-a u istom periodu za čak 325 miliona

KM."

Nakon usvajanja budžeta za 2012. godinu, BiH se ponovo suočila sa političkom krizom i u

Savjetu ministara, ali posebno na nivou FBiH, jer je Socijaldemokratska partija (SDP), članica

šestočlane vladajuće koalicije, dobila podršku četiri druge članice za izbacivanje SDA sa

kantonalnog, entitetskog i državnog nivoa. Ta stranka je, takođe, dobila zeleno svjetlo za

potpisivanje sporazuma o saradnji sa političkim rivalima SDA u opoziciji, bošnjačkim Savezom

za bolju budućnost Bosne i Hercegovine.

Na kantonalnom nivou, u okviru FBiH, SDP je jednostrano postupila protiv SDA smjenom

ministara u četiri kantona u kojima SDP uživa većinsku podršku.

"Mi nećemo prihvatiti smjenu svojih zvaničnika. Njihove mandate su im dali glasači, a nisu im

ih odobrili ni SDP ni neka druga stranka," izjavio je za SETimes potpredsjednik SDA Šemsudin

Mehmedović.

(http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2012/06/06/feat

ure-02, 06.06.2012).

Mehemedeović je, takođe, rekao: "Za nas predloženi i usvojeni budžet predstavlja više od

štednje - to je direktan udar na državne institucije, jer odvojeni novac nije dovoljan da bi one

mogle efikasno funkcionirati. Ako entitetski budžeti mogu dobiti povećanje od 10% i ima

novca za nabavku aviona i potrošnju miliona za irelevantne projekte, onda mora biti novca za

normalno funkcioniranje državnih institucija."

Kako navodi SETimes, zvaničnici SDP-a su iznijeli tvrdnje da je to neiskreno od strane SDA, te

da je spor širi od samog budžeta, a predsjednik SDP-a i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko

Lagumdžija je izjavio: "Nedavno je SDA otpočela s kretanjem ka jednoj vrsti radikalizacije i

bila je samo opstruktivna snaga, odbacujući sve reforme na svim institucionalnim nivoima.

Najvjerovatnije da zvaničnici SDA pokušavaju, krećući se predaleko prema desnici, da

radikaliziraju bošnjačke glasače."

14

Predstavnički dom Federalnog parlamenta potvrdio je 17.3.2011.godine, uveče, na

vanrednoj sjednici u Sarajevu novi saziv Vlade Federacije BiH (pet mjeseci nakon općih izbora

u BiH) za četverogodišnji mandat, koju čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Stranka

demokratske akcije (SDA), Naroda stranka Radom za boljitak (NSRzB) i Hrvatska stranka

prava (HSP) BiH. Ovim su SDP BiH, SDA BiH, HSP i NSRzB formirale vlast u Federaciji BiH bez

Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i HDZ-a 1990. Centralna izborna komisija BiH je

danima upozoravala kako zakazivanje sjednice Doma naroda federalnog parlamenta ne može

biti sve dok se ne konstituišu kantonalne skupštine Hercegovačko-neretvanskog, Zapadno-

hercegovačkog i Posavskog kantona. "Želim naglasiti da se zaista nisu stekli uslovi da CIK

izvrši potvrđivanje rezultata posrednih izbora jer izbori nisu okončani u svih 10 kantona.

Naravno, govorim o izboru delegata za Dom naroda Parlamenta Federacije.“ - predsjednica

komisije Irena Hadžiabdić, izjava za Radio slobodna Evopa, mart 2011.

Dom naroda sastoji se od tri nacionalna kluba Hrvata, Srba i Bošnjaka, koji imaju po 17

izaslanika, te sedam iz reda ostalih. U trenutku potvrđivanja vlade bilo je imenovano samo

šest od 17 hrvatskih izaslanika, a njih pet je glasalo za novu vladu, dok Ustav propisuje da je

potrebna najmanje jedna trećina glasova iz svakog nacionalnog kluba. Nakon toga je

Centralna izborna komisija (CIK) dala za pravo većinskim hrvatskim strankama i poništila

izbor čelnika Federacije BiH. CIK je utvrdio da izbori za Dom naroda parlamenta FBiH nisu

provedeni u svih deset kantona u skladu sa odredbama Izbornog zakona, pa nisu bili

ispunjeni ni uslovi za njegovo konstituisanje te da se zbog toga poništava izbor predsjednika i

dva potopredsjednika FBiH. CIK je, takođe, zatražio od kantonalnih skupština, koje još nisu

provele izbore (za Dom naroda) da hitno zakažu sjednice i to učine. Tu odluku CIK-a 28.

marta poništio je Visoki predstavnik Valnetin Inzko, uz obrazloženje da se ne smije dopustiti

blokada vlasti kakva je uslijedila kada su HDZ BiH i HDZ 1990. odlučile da blokiraju izbor

svojih zastupnika u federalni Dom naroda iz kantona u kojima su te dvije stranke osvojile

većinu na izborima u oktobru 2010. godine.

Očekivalo se da će Ustavni sud Federacije BiH razriješiti to pitanje, ali je on obustavio

postupak nakon što je bivša predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto povukla svoj zahtjev

za ocjenu ustavnosti konstituisanja Doma naroda parlamenta Federacije BiH i izbora novog

predsjednika i potpredsjednika Federacije.

Time je odluka Valentina Inzka, koji je privremeno suspendovao odluku CIK-a, ostala na snazi

do daljnjega.

Nakon inicijative SDP za izbacivanje SDA iz vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom

nivou, postignut je sporazum o novoj koaliciji na federalnom nivou koju čine

Socijaldemokratska partija (SDP), Savez za bolju budućnost (SBB), HDZ BiH i HDZ 1990. Na

državnom nivou, SBB će zamijeniti SDA. Dakle, govoto dvije godine nakon općih izbora

razgovori o koalicijima su se vratili na početne pozicije, odnosno na prijedloge koje je SDP

odbila nakon izbora o tome s kim i kako formirati koaliciju te su pristupili formiranju

parlamentarne većine i Vlade FBiH zajedno sa SDA i sa strankama slabijim po političkom

15

značaju, ignorišući izborne rezultate HDZ BiH i HDZ 1990, dok su stranke iz RS, nakon dugog

odbijanja da uđu u kolaciju sa SDP-om, to prvo učinile na državnom nivou, a zatim i na

entitetskom. Istine radi, stranke iz RS su kolaciju i tada uslovljavale ulaskom HDZ BiH i HDZ

1990 u vlast, smatrajući da su jedino te stranke odraz volje hrvatskog naroda.

Finansijska priča iza političke dramske scene

Izvršni odbor MMF-a je 8. jula 2009. godine odobrio BiH stand-by aranžman, a početno

povlačenje sredstava u iznosu od 182,6 miliona SDR-a (108 posto kvote) izvršeno je nakon

sastanka Odbora. Ukupan iznos aranžmana je 1,01 milijardi SDR (600 procenata kvote; oko

1,1 milijardi eura), predviđene su kvartalne doznake, a druga i treća tranša od 121.75 miliona

SDR (oko 138 miliona eura) doznačene su u martu 2010. godine.

Prvi pregled u okviru stand-by aranžmana objavljen je 8. marta 2010. godine i u njemu se

navodi: " Procjenjuje se da se u 2009. godini realni BDP smanjio za 3.5 posto (u odnosu na

pad od 3 posto kako je navedeno u programu)", dok se u okviru fiskalne politike navodi: "

Ciljani fiskalni deficit za 2009. godinu je bio prekoračen, i fiskalni se izgled pogoršao.

Preliminarni podaci pokazuju da je, zbog manjka prihoda i usprkos rashodima nižim od

programiranih, deficit generalne vlade za 2009. godinu dosegao 5,3 posto BDP-a u odnosu na

ciljni deficit od 4,7 posto u okviru programa. Prekoračenja u plaćama i transferima poravnata

su strogom kontrolom ostale tekuće potrošnje i nižim rezultatima kapitalnih rashoda."

Izvor: MMF

16

Vlasti su javno priznale da ne mogu da vrate sredstva po stand-by aranžamu sa MMF-om i

ušle su u novi krug pregovora kako bi se dobila sredstva za otplatu prethodnog aranžamana i

obezbijedila nedostajuća sredstva za finansireanje tekućih potreba. SEEbiz / Dnevni avaz,

16.05.2012., " Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je za Dnevni

avaz uoči početka pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da će bh.

delegacija na prvom mjestu pokušati dogovoriti odgodu otplate duga iz prethodnog kredita,

jer entiteti nisu u stanju vraćati kredit, a BiH već naredne godine mora vratiti čak 350 miliona

maraka. Bevanda ističe da će entiteti odlučiti da li im je neophodno da, osim toga, traže

dodatna sredstva od MMF-a. Bevanda pojašnjava da će danas početi višednevni razgovori.

Najprije će se proći kroz redovni pregled ekonomskog stanja prema parametrima iz

prethodnog aranžmana. Tek nakon toga razgovarat će se o daljnjim mjerama... Dodao je da

će se o eventualnom novom kreditu izjasniti entitetske vlasti, "jer država ne participira u

aranžmanu sa MMF-om", s obzirom na to da sav novac ide entitetima. Bevanda kaže da nije

on uputio pismo namjere MMF-u, kako se to u medijima špekuliralo, već je Fiskalno vijeće,

na zahtjev entiteta, donijelo zaključak da se ta institucija pozove na razgovore."

"Federacija BiH će putem novog stand-by aranžmana od Međunarodnog monetarnog fonda

(MMF) zatražiti novi kredit u iznosu od 800 miliona do milijardu KM, rekao je za današnji

„Dnevni list“ premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.", 28.5. 2012.godine. Zlatko Lagumdžija,

predsjedik SDP-a, stranke iz koje je premijer FBiH, govorio je uoči izbora 2010. da će, ako

dođe na vlast odbiti MMF i da neće krenuti u nova zaduživanja i otkazati kreditni aranžman s

MMF-om i zahtijevati reprogramiranje kreditnih obveza. "Ako mi formiramo vlast, mi vam

ovo nećemo moći vraćati na način na koji su to ovi obećali. Moraćemo ići na nove pregovore

i reprogramiranje tog kredita", tvrdio je Lagumdžija da je poručio ljudima iz MMF-a.

"Ove institucije mogu biti i lijek i otrov, ali mislim da se može naći način da budu lijek”, kazao

je Lagumdžija. Podsjetio je da je iz ugla opozicije bio protiv aranžmana s MMF-om, podsječa

FENA. “I danas sam protivnik ovih aranžmana s MMF-om, ali mi smo ljudi koji ne

predstavljamo sebe i moramo pronaći način da ispunimo preuzete obaveze. Tada smo

govorili da je aranžman koji je uzet u funkciji tadašnjih vladajućih političkih struktura. Njih je

interesovalo da kupe lažni socijalni mir i uzmu novac kojim će premostiti tadašnje stanje.

Tačno su isprojektirali da 2013. ili 2014.godina u BiH bude pred ekonomskim kolapsom

ukoliko se ništa ne poduzme”, pojasnio je Lagumdžija. Dodao je da će u naredne dvije godine

uslijediti stravičan udar na budžete u BiH, a koji je rezultat “nepromišljene politike”. “Mi

ćemo morati s međunarodnim finansijskim institucijama otvoriti ozbiljne razgovore o tome

kako ćemo prevazići ovo stanje”, kazao je Lagumdžija.- Webpublicapress/FENA, 2.3.2012.

Podsećanja radi, SDP se nalazi na državnom nivou u koaliciji sa strankama koje su na vlasti od

2006. godine (neke i ranije), nedavno su raskinuli kolaciju sa SDA, koja je i u prethodnom

mandatu bila na vlasti, pa termin "nepromišeljna politika" ovde može imati višeznačnost.

17

U RS od marta 2006. godine na vlasti je SNSD sa kolacionim partnerima (Partija

demokratskog progresa do kraja 2008. godine; Socijalistička partija RS, Demokratski narodni

savez). U pogledu stand-by aranžamana sa MMF-om, često se moglo čuti da Republici

Srpskoj nisu potrebne pare, kao i da Federacija BiH koči RS: " Predsjednik Vlade Republike

Srpske Milorad Dodik izjavio je da je u vezi sa stend-by aranžmanom koji je BiH potpisala sa

Međunarodnim monetarnim fondom jedini problem kod Federacije BiH, koja nije ispunila

svoje uslove i koči RS, čija je finansijska situacija stabilna.", capital.ba 24.08.2010.;

"Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić (član SNSD.a, op.a) izjavio je da je gotovo

sigurno da bi se, bez aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, pojedini dijelovi

BiH našli pred bankrotom, prije svega FBiH, ali da se „mora izaći iz priče da jedan dio može

da propadne, a da će drugi uspjeti da se razvija.“

„Da li bi bilo bankrota, teško je procijeniti, ali je gotovo sigurno da bi se FBiH našla u

bezizlaznoj situaciji, što bi zakočilo i RS i državu, jer bi jedni druge držali u zagrljaju propasti“,

konstatovao je Špirić za Euroblic, 3.8.2009., itd., uprkos jasnim podacima da je i u RS bio

primjetan budžetski deficit, posebno gledajući konsolidovani bilans. "Glavna služba za

reviziju javnog sektora RS, dala je mišljenje sa rezervom na Konsolidovani izvještaj Budžeta

RS za 2010. godinu, a jedna od najvećih primjedbi je ocjena revizora da je kumulirani deficit

RS veći za 105,8 miliona KM od prikazanog u Konsolidovanom izvještaju Vlade RS.“, prenosi

CAPITAL.ba., 6.9.2011.

"Republika Srpska ima problem s vraćenjem rata kredita Međunarodnom monetarnom

fondu (MMF) u iznosu od 240 miliona maraka koje stižu na naplatu u naredne dvije godine,

te spas očekuje kroz refinansiranje tog duga, potvrdio je danas entitetski ministar finansija

Zoran Tegeltija. On kaže da je već s nivoa BiH upućeno pismo predstavnicima MMF-a sa

zahtjevom da bi se refinansirao iznos kredita koji je pripao i RS-u." 24sata info, 3. 5. 2012. , a

30. maja beogradske Novosti objavljuju: „Vlasti RS još nisu saopštile koliko će novca zatražiti

od MMF. Pismo namjere BiH prema MMF u vezi sa novim kreditnim aranžmanom biće

usaglašeno u roku od dvije do četiri sedmice, poslije čega će biti zatražen početak pregovora

sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom“, rekao je premijer Srpske Aleksandar

Džombić.

Bez obzira na ove izjave, nedavno se moglo čuti i ovo: "Senat Republike Srpske konstatovao

je danas da je Srpska u stanju likvidnosti i da njene kratkoročne i srednjoročne obaveze nisu

ugrožene ni po kom osnovu." SRNA, 29.6.2012.

Ključ za razumijevanje "igre" oko budžeta zajedničkih institucija leži u nekoliko podataka:

Iznos, koji se svaki radni dan doznačava u budžet države za finansiranje institucija BiH,

izračunava se kao iznos koji se pojavljuje u budžetu države za tekuću godinu

18

pomnožen s koeficijentom koji se dobije kada se 1 podijeli s brojem radnih dana

Uprave u tekućoj godini. Dakle, jednom projektovan i usvojen iznos nije podložan

promjeni i svakog radnog dana se sa jedinstvenog računa uprave za indirektno

oporezivanje doznačava ista suma. Budžet institucija na taj način ima sigurnost, ne

prati uspjeh ili neuspjeh ubiranja prihoda, ali s druge strane ne može se poboljštai ili

izvršiti rebalans dodjeljujući mu veći iznos.

Kako je već navedeno, sa jedinstvenog računa uprave za indirektnio oporezivanje, vrši

se plaćanje inostranih obaveza, doznačavaju sredstva za rad institucija BiH (budžet

BiH), a shodno dogovorenim koeficijentima, ostatak sredstava se doznačava svakog

dana entitetskim budžetima.

Odlukom Visokog predstavnika broj 42/07 od 4. maja 2007. godine kojom se

donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja

u Bosni i Hercegovini, kaže se: Član 1. - U Članu 21. Zakona o sistemu indirektnog

oporezivanja, stavovi 3. i 4. mijenjaju se i glase: "Uprava osigurava da stanje na

jedinstvenom računu sadrži neophodni minimum potreban da joj omogući da izmiri sve

obaveze koje se odnose na indirektne poreze koje naplaćuje, te da se podijele prema

državnom budžetu i budžetima Federacije, Republike Srpske i Distrikta vrše redovno u

skladu sa sljedećim: (I) da se iznos koji se prenosi državnom budžetu zasniva na iznosu

u državnom budžetu za tekuću godinu; (II) da će od iznosa preostalog nakon prijenosa na

državni budžet, prijenosi na Distrikt biti vršeni na osnovu sljedećeg: a) U 2007.

godini koeficijent doznačavanja za Distrikt će iznositi 3,55%; b) Za svaku narednu

godinu nakon 2007. godine, koeficijent iz alineje a) ovog člana biće provjeravan na

godišnjem osnovu prema korigovanim CIPS podacima kako je propisano čl. 13 i 13a

Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik Bosne i

Hercegovine", br. 55/04, u daljnjem tekstu: Zakon o jedinstvenom računu). Preneseni

iznos ne smije biti manji od iznosa koji rezultira iz primjene većeg od dva koeficijenta; c)

Izuzetno od prethodnih odredaba alineje a) i b) ove tačke, za godine od 2007. do

uključivo 2011. godine, suma iznosa prenesenih na Distrikt ne smije biti manja od 124

miliona KM. Ako iznos koji primi Distrikt bude manji od 124 miliona KM, razliku će

kompenzirati entiteti u srazmjeri dvije trećine Federacija i jednu trećinu Republika

Srpska, kako je predviđeno članom 13a Zakona o jedinstvenom računu; (III) da se dio

preostalog iznosa koji se prenosi Federaciji i Republici Srpskoj utvrđuje na osnovu

njihovog udjela u krajnjoj potrošnji prikazanog u prijavama poreza na dodatnu vrijednost; i

(IV) da se iznos koji je potreban za finansiranje obaveza vanjskog duga oduzme od udjela

Federacije i Republike Srpske, te da se direktno uplaćuje u državni budžet. Sistem

raspodjele i metod izračunavanja udjelâ prikupljenih prihoda, u skladu s ovim članom,

detaljno će se razraditi u Zakonu o jedinstvenom računu."

Na 54. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 27. maja 2009. godine, i na 31.

sjednici Doma naroda, održanoj 18. juna 2009. godine, usvojen je Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini u kojem stoji i

19

ovo: " U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. tačka (IV) mijenja se i glasi: "(IV) da se

iznos koji je potreban za finansiranje obaveza vanjskog duga oduzme od udjela

Federacije, Republike Srpske i Distrikta, te da se direktno uplaćuje u Budžet institucija

Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine."

Od iznosa 950 miliona, koliko se u budžetu BiH odnosi na finansiranje institucija, 750

miliona se odnosi na indirektne poteze.

U strukturi prihoda konsolidovane BiH u 2011. godini najveće učešće imaju poreski

prihodi (87%). Vodeća kategorija su prihodi od indirektnih poreza sa učešćem od 75%

u ukupnim prihodima. S druge strane, prihodi od direktnih poreza čine 12% ukupnih

prihoda. Izdaci za bruto plate i naknade, na strani rashoda su najveća stavka na koju

otpada 47% ukupnih rashoda. Zatim slijede subvencije i transferi sa 34% ukupnih

rashoda. Ukupni rashodi su zabilježili smanjenje od 4,9% u odnosu na prethodnu

godinu, a ukupni prihodi skroman rast od 1,3%. Tokom zadnjeg tromjesečja 2011.

godine deficit je bio najveći i iznosio je 242,6 miliona KM. (podacima Odjeljenja za

makroekonomsku analizu pri Upravi za indirektno oporezivanje BiH)

Prema podacima Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, stanje ukupnog

javnog vanjskog duga BiH na kraju 2011. godine iznosi oko 6,5 milijardi KM. Uporedi li

se to stanje ukupnog javnog vanjskog duga sa stanjem u 2010. godini, može se vidjeti

da je došlo do rasta duga od 6%, ili oko 367 miliona KM, a u 2012. se ušlo u pregovore

o novom stand-by aranžmanu, mimo ostalih zaduženja.

Dokument Svjetske banke (februar, 2012.) Bosna i Hercegovina: Izazovi i preporuke

za reforme - Pregled javnih rashoda i institucija, navodi podatke da se tokom perioda

rekonstrukcije (1996.-2002.) javna potrošnja kretala oko 50 procenata BDP-a. Udio

javne potrošnje u BDP-u je opao na oko 46 procenata između 2004. i 2006.godine.

Rastom prihoda nakon uvođenja PDV-a, vlade u BiH su povećavale potrošnju od

2007.godine. Brzo povećanje javne potrošnje, naročito plata u javnom sektoru i

gotovinskih transfera, je rezultovalo fiskalno neodrživim stanjem, koje je dovelo do

recesije u 2009.godini, a javna potrošnja je opet prešla 50 procenata BDP-a (kreće se

oko 53%). I dalje postoje 43 vanbudžetska fonda, pa bi tek njihovom konsolidacijom

sa glavnim budžetom bila jasnija slika sveukupnog fiskalnog stanja.

Tekući rashodi su naglo porasli na 42 procenta BDP-a u 2011.godini (sa 38

procenata u 2005.).To predstavlja cijelih 86 procenata ukupne potrošnje.Trend

u pravcu većeg udjela tekućih rashoda je dalje osnažen krizom,jer su državne vlasti

na svim nivoima smatrale da je politički mudrije rezanje kapitalnih rashoda nego

tekuće potrošnje.

Najveći dio te potrošnje ide na tri kategorije: (I) plate u javnom sektoru (13

procenata BDP-a u 2011., rast s 11,4 procenta u 2005.); (II) transferi i subvencije

20

(16,5 procenata BDP-a u 2011., rast s 13,2 u 2005.); i (III) nabavka roba i usluga (10,2

procenta BDP-a u 2011., manji rast s 9,7 procenata u 2005.).

Tokom perioda 2004. - 2011., potrošnja na plate je rasla brže na državnom nivou

i u RS, kod kojih se udio ukupne potrošnje na plate povećao. Tokom

tog perioda, potrošnja na plate na nivou države je porasla za 362 procenta u

nominalnom smislu, sa 8 na 19 procenata ukupne potrošnje na plate; u RS za 103

procenta u nominalnom smislu (uključujući 35 procenata povećanja u 2007.-2008.) i njen

udio u ukupnom iznosu je porastao s 26 na 27 procenata. Tokom perioda 2004.-2011.

potrošnja na plate u FBiH je porasla za 53 procenta u nominalnom smislu, dok je njen udio

u ukupnoj potrošnji na plate smanjen sa 67 na 51 procenat. Konačno, tokom perioda 2004.-

2011., udio Distrikta Brčko (BD) u ukupnoj potrošnji na plate je pao sa četiri na dva

procenta ukupnog iznosa.

U 2011. potrošnja na plate je porasla i u RS i u FBiH. U RS je zabilježeno još jedno

značajno povećanje u 2011. kao rezultat kako novog zapošljavanja, tako i promjene

oporezivanja plata zaposlenih, gde je vlada garantovala neto iznos plate u javnom

sektoru, preuzimajući pokrivanje dijela poreza na teret zaposlenih u iznosu od 50 KM za

2011. (samo entitetski nivo u RS). U 2011. i FBiH je zabeležila značajan rast potrošnje na

plate, primarno zbog plaćanja odštete (dugovi i kamata) radnicima koji su dobili na

sudu spor protiv FBiH i/ili kantona zbog smanjenja plata nametnutog tokom 2009.-2011.

kao dio mjera štednje bez sprovođenja potrebnog zakonskog procesa. Međutim, ove isplate

odštete su do sada vršene na ad hoc osnovi, kako su sudske presude postajale

izvršne. Nije bilo budžetske linije za isplatu ovih odšteta svim zaposlenima, za koje se

ukupni troškovi procenjuju na 55 miliona KM samo za entitetski nivo u FBiH.

Podaci Agencije za statistiku BiH (mjesečni izveštaj, august, 2011.) pokazuju da se

sektor javne uprave i odbrane - obavezno socijalno osiguranje, u BiH sa 72.406

radnika nalazi na trećoj poziciji po broju zaposlenih, s tim da je broj radnika u ovoj

oblasti porastao za 2,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Od ovog

broja, 21.400 su zaposleni u institucijama BiH. U toku 2011. godine, na plate

zaposlenih iz budžeta je potrošena suma od 520 miliona maraka, a za ostale troškove

poput dnevnica ili reprezentacije još 110 miliona maraka iz budžeta.

Iz navedenog, nameće se zaključak koji bi se ukratko mogao formulisati na ovaj način: Što

manje novca državnim institucijama, to više entitetima, bez obzira da li govorimo o

političkim partijama iz FBiH, koje se zalažu za jačanje države (SDP), ili partijama iz RS, koje

uobičajeno negiraju ili nipodaštavaju institucije BiH i državu (SNSD, SDS).

21

Pri tome govorimo o istim političkim partijama na gotovo svim nivoima vlasti. Iako je iznijeta

primjedba da budžetski okvir koji je utvrdilo Fiskalno vijeće iznosi 950 miliona KM što je

vraćanje na nivo iz 2008. godine, kada je BiH imala 15 institucija manje nego danas (2012.),

analizirajući procenat izdvajanja za plate i visinu primanja, takođe se nameće još jedan

zaključak, a to je: sredstva za plate (čitaj: vlastiti partijski kadar) ima, ostalo je upitno.

Mjesečno primanje poslanika sa 10 godina radnog staža u Parlamentarnoj skuštini Bosne i

Hercegovine (PSBiH), samo po osnovu plate i paušala u 2010. godini iznosi 5.140 KM, što je

jednako iznosu od 6,6 prosječnih plata i čak 15,4 prosječnih penzija u Bosni i Hercegovini!

Ista primanja poslanika i delegata u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) u

2010. godini iznose 3.226 KM, tj. 4,1 prosječne plate ili 9,4 penzije, a u Narodnoj skupštini

Republike Srpske (NSRS) i Vijeću naroda Republike Srpske (VNRS) 2.678 KM, tj. 3,7 prosječnih

plata ili 8,4 penzije. Poređenja radi, visina poslaničke plate u nekim drugim evropskim

zemljama (Norveška, Njemačka, Slovenija, Latvija, Belgija i Evropski parlament) ni u jednom

slučaju ne prelazi iznos od 3 prosječne plate, uključujući i susjede BiH - Srbiju i Hrvatsku.

(Izvor: Centra za istraživanja i studije Gea, 5.7.2011.)

Stiče se utisak da su državne institucije prostor za udomljavanje partijskog kadra, a da je

sada, u besparici i sve većem zaduživanju, važno jedino obezbijediti iznos za njihove plate,

bez razmatranja jačanja nekih od uloga države ili obaveza proizašlih iz Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Naravno, ne radi se o svim nivoima zaposlenih u državnim

institucijama. Predsjedništvo BiH je na sjednici 27.4.2012. godine usvajajući Prijedlog

budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu, donijelo i Odluku da

neće biti smanjivane plate zaposlenima u institucijama dok ne bude promijenjen Član 9

Ustava BiH kako bi bilo omogućeno smanjenje plata i izabranim zvaničnicima.

Entitetske, kantonalne i općinske budžetarije3

Na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, političke igre pri donošenju budžeta su

nešto drugačije, s obzirom da je tu locirana socijalna politika, grantovi za pomoć nevladinom

sektoru, udruženjima i vjerskim zajednicama te budžetske stavke za finansiranje političkih

partija. Elaboriranje svih političkih igara kad su budžeti u pitanju, zahtijevalo bi daleko više

prostora, pa će za ove svrhe fokus biti na najjednostavnijim načinima "kupovine" birača.

Procenjuje se da sveukupni rashodi na socijalna davanja u BiH iznose čak i 7 procenata BDP-

a. Dominiraju izrazito programi za zaštitu boraca i/ili članova porodica poginulih boraca, dok

„civilne naknade“, posebno programi gotovinskih transfera za siromašne (stalna socijalna

pomoć) i dečiju zaštitu, vrlo su mali i imaju ograničen i

3 Reč budžetarija ili budžetarije ne postoji u rečniku, čista je izmišljotina autora ovog teksta i kovanica nastala u pokušaju da se

budžet i igrarije spoji u jednoj reči.

22

neravnomjeran obuhvat u dva entiteta. Na boračke naknade u RS ide oko dvije trećine

ukupne potrošnje na gotovinske transfere koji nisu zasnovani na doprinosima (prilično

konstantan udio u periodu 2005.-2010.) U istom periodu, boračke naknade u FBiH čine

prosječno dvije trećine rashoda ovih transfera, iako je taj udio opao s 82 % u 2005. na 57 %

do 2009.godini. U 2010. prosječan udio rashoda na boračke naknade je činio 62,6 % ukupne

potrošnje na socijalna davanja u BiH ili oko 2,4 % BDP-a u periodu 2008.-2010., što je najveći

nivo potrošnje u cijeloj regiji Evrope i Centralne Azije.

Boračke naknade su u velikoj mjeri ostale netaknute reformama i rezanjem potrošnje. U

FBiH, najznačajnije smanjenje potrošnje je vezano za ukidanje naknade za nezaposlene

demobilizirane borce. Te su naknade uvedene u oktobru 2006.godine, s maksimalnim

trajanjem od tri godine, a prestale su u 2010. i nisu zamijenjene drugim naknadama, bez

obzira na pritiske da se to učini. U RS je potrošnja na sve tipove boračkih naknada bukvalno

eksplodirala povećanjem za skoro 60 % u 2008. godini da bi zatim opala, ali i dalje ostaje

značajno veća nego u periodu prije 2008. Kao i u FBiH, većina potrošnje ide na boračke lične i

porodične invalidnine, ali je udio porodičnih invalidnina značajno veći. Iako su po entitetima

odvojeni sistemi boračkih naknada, u osnovi su slični jer se ne smatraju vidom uobičajne

socijalne pomoći zbog dvojnosti cilja: nadoknada izgubljene radne sposobnosti ili hranioca

porodice i ratne zasluge. FBiH i RS daju preko 90 % entitetskih izdataka na dvije osnovne

kategorije boračkih naknada: lična invalidnina i porodična invalidnina.

Autor ovog teksta je za potrebe Transpareny International BiH radila analizu svih budžeta da

se sagleda izdvajanje za političke partije, a za Centar za promociju građanskih interesa iz

Sarajeva, analizu izdvajanja iz budžeta za vjerske zajednice. Naime, dugogodišnjim praćenjem

budžeta na svim nivoima u BiH, uočila je da bez obzira kakvo je stanje privrede, stanje javnih

finansija, izdvajanja za udruženja boraca, vjerske zajednice i izgradnju vjerskih objekata,

izdvajanja za političke partije te pomoć sindikatima se u većini slučajeva samo povećavaju,

dok je u izbornoj godini uočljiv rast ovih tekućih pomoći ili grantova, u zavisnosti kako je

klasifkovano u dokumentu budžeta.

Evo nekoliko primjera:

U periodu od 2004. do 2010. godine iz budžeta različitih nivoa u BiH za finansiranje političkih

partija izdvojeno ukupno oko 134,7 miliona KM, a primijetan je i konstantan rast dodijeljenih

sredstava.

Prema podacima iz finansijskih izvještaja političkih partija za 2010. godinu ukupni prijavljeni

iznos finansiranja svih partija iznosio je 29.741.152,06 KM, što je za oko 7 miliona više nego u

2009.godini. U okviru toga, prihodi iz budžeta su iznosili 21.829.752,77 KM, odnosno 73,4 %

ukupnih prihoda.

23

Kako se navodi u Izveštaju o radu CIK BiH za 2009. godinu, u odnosu na 2004. godinu,

izdvajanja u 2005. godini veća su za 16,59 %, u 2006. godini su za 26,11% veća u odnosu na

2005. godinu, u 2007. godini veća su za 7,25 % u odnosu na 2006. godinu, a u 2008. su veća

za 12,49% u odnosu na 2007. godinu.

Kada je u pitanju struktura finansiranja iz budžeta, najveći dio prihoda (37,89%) došao je iz

budžeta općina, zatim kantona (23,36%), entitetskih budžeta - RS (17,72%) i FBiH (12,16%),

te gradova (5,75%). Izuzimajući Brčko distrikt BiH (1,06%), najmanji procenat prihoda dolazi

iz budžeta BiH, odnosno državnog budžeta, i iznosi samo 2,06%.

Analiza budžetskih izdvajanja za stranke za 2010. godinu, pokazala je da je iz federalnog,

kantonalnih i općinskih budžeta u toku 2010. godine izdvojeno gotovo 17 miliona KM (pri

čemu je na lokalnom nivou obuhvaćeno samo 64 od 79 općina), dok je u Republici Srpskoj

izdvojeno oko 8 miliona KM. Vidljivo je da su na nivou Federacije BiH mnogo veća izdvajanja,

dijelom zbog njene kompleksnije strukture, a najveći dio javnog finansiranja dolazi sa nižih

nivoa vlasti, gde je finansiranje i raspodjela stredstava za politčke partije slabije uređeno.

Kao dodatni problem javlja se trošenje sredstava poslaničkih klubova u parlamentima, pri

čemu je rashode gotovo nemoguće pratiti. Poslanički klubovi u parlamentima svih nivoa

dobijaju namjenska sredstva iz budžeta koja su namijenjena za pokrivanje troškova rada

klubova. Tako npr. na nivou Republike Srpske, Zakonom o finansiranju političkih stranaka iz

budžeta Republike, grada i općina definisano je, između ostalog, i finansiranje dijela troškova

poslaničkih grupa i klubova.

Kad je u pitanju finansiranje vjerskih zajednica i izgradnje vjerskih objekata, u Republici

Srpskoj (od 63 općine, obrađeno je 46 budžeta, koliko je bilo moguće pronaći ili dobiti od

ovlaštenih lica) za vjerske zajednice je u 2010. godini izdvojeno 1.740.066,00 (plus stavka

764.000,00, koliko se odnosi na Doboj, jer se ovaj iznos vodi kao budžetska stavka Religijske i

druge zajedničke usluge, pa nije moguće odrediti tačan iznos), dok je za izgradnju i obnovu

vjerskih objekata izdvojeno 1.196.039,00. U 2011. godini za vjerske zajednice izdvojeno je

1.920.390,00 (plus stavka 630.000,00, koliko se odnosi na Doboj, jer se ovaj iznos vodi kao

budžetska stavka Religijske i druge zajedničke usluge, pa nije moguće odrediti tačan iznos),

dok je za izgradnju i obnovu vjerskih objekata izdvojeno 644.500,00 + 50.000,00 iz Programa

korištenja sredstava ostvarenih po osnovu Zakona o naknadama za korištenje prirodnih

resursa u svrhu proizvodnje el.energije za 2011.- Izgradnja Hrama Sv. Trojice.

U Federaciji BiH (od ukupno 90 budžeta, općinskih, kantonalnih i entitetskih, obrađeno je za

2010. godinu 10 kantonalnih, 61 općinski i entitetski, a za 2011. godinu 8 kantonalnih, 67

općinskih i entitetskih).

U 2010. godini za vjerske zajednice izdvojeno je 2.794.829,00, za izgradnju i obnovu vjerskih

objekata 1.686.458,74, a vjerske škole, insitucije, i sl. 14.575.158,00. U 2011. godini za

24

vjerske zajednice izdvojeno je 2.587.697,00, izgradnja i obnovu vjerskih objekata

5.645.000,00, a vjerske škole, insitucije, i sl. 12.676.567,00.

U Distriktu Brčko u 2010. godini za vjerske zajednice izdvojeno je 550.000,00, za obnovu i

izgradnju vjerskih objekata 850.000,00, dok je u 2011. godini za vjerske zajednice izdvojeno

200.000,00, a za obnovu i izgradnju vjerskih objekata 1.228.000,00.

***

Na kraju, umjesto zaključka, podatak da su u BiH rashodi veći od zemalja regiona i većine

članica Evropske unije, a od ukupnih rashoda u 2010. godini, recimo, svega 5,5 % odnosilo se

na kapitalna ulaganja. Najviše rashoda odlazi na socijalna davanja, a potom na glomaznu i

skupu administraciju - kompenzacije zaposlenih i korišćenje roba i usluga. Ove tri kategorije

čine čak 84% ukupnih rashoda. Kada govorimo o prihodovnoj strani, o onima odakle dolazi

novac za ovako neproduktivnu rashodovnu stranu, alarmantan je problem hronične

nelikvidnosti, koja se ispoljava u nedostatku novca ili dugovanjima „svih prema svima". U

državi je blokirano zbog dugovanja više od 50.000 računa, pri čemu dugovanja zbog

nelikvidnosti premašuju 20 milijardi KM, što odgovara iznosu od cca 80 % ostvarenog GDP-a

u zemlji. Državi je potreban novi stand-by aranžman zbog fiskalne discipline, što postojeće

vlasti očigledno nisu u stanju da urade, pa će MMF biti izgovor, ali i pomoć u ostanku na

vlasti. Postavlja se pitanje koliko će se još moći finansirati političke igre, krize i kupovina

biračkog tijela ?

A kako izrada budžeta izgleda u praksi, možda najbolje objašnjava ovaj grafikon, koji naizgled

djeluje cinično ili satirično, ali nažalost odražava našu stvarnost !

25

Matematička operacija

Promena u budžetu

Promena u deficitu

Komentar

Plus

Stavka dodata u budžet

Viši deficit “Ali smo i dalje opredeljeni da ne dođe do povećanja poreza!”

Minus

Stavka skinuta iz budžeta

Manji deficit Postoji samo u teoriji

“Van budžeta”

Ceduljica sa podsetnikom na vrhu aktuelnog budžeta

Bez očiglednih promena u deficitu

Svi srećni..osim onih koji nešto o tome znaju