Najbolji zeleni poduzetnici Dalmacije

Priroda iljudi zajedno

Impressum

Nakladnik: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj

Urednica: Anja kulje Makjani

Autorica: Anja kulje Makjani

Fotografije: arhiva projekta COAST

Oblikovanje: Kudos studio

Tisak: ITG digitalni i offset tisak

Naklada: 150

Provedbi Programa za poticanje zelenog poduzetnitva doprinijeli su:

COAST projektni tim: Gojko Berlengi, Ognjen kunca, Aia Milovi, Snjeana

Mihinica, Lada Lui i Anja kulje Makjani; djelatnici razvojnih agencija Dubrovako-

neretvanske, Splitsko-dalmatinske, ibensko-kninske i Zadarske upanije te Splitske i

Jadranske banke.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je svjetska mrea UN-a za razvoj,

organizacija koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te

potencijalima kako bi se graanima omoguilo da izgrade bolji ivot. Djelujemo u

177 drava, pomaui im da nau vlastita rjeenja za izazove globalnog i nacionalnog

razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se drave oslanjaju na mreu strunjaka iz

UNDP-a i iroki raspon naih partnera.

Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez odobrenja

autora i pod uvjetom da se navede izvor.

U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno ne predstavljaju slubeno

stajalite UNDP-a.

Split, Zagreb 2013.

Projekt COAST financiran je darovnicom Globalnog fonda za okoli (GEF).

1OPG Babac: Ekoloki uzgoj i prerada voa

Bioplan d.o.o.:Pilot ekoloka staklenika proizvodnja povra i sadnica

OPG Frano Milina Bire: Podizanje ekolokog vinograda autohtonih sorti Grk i Plavac mali na junim padinama otoka Korule te nadopuna postojee turistike ponude

Obrt Sedam jezera:Razvoj izletniko/edukacijskog ruralnog turizma podruja Bainskih jezera

PO Brojne: Ekoloki uzgoj i prerada smokve na otoku Visu

PO Cobo: Ouvanje sorte vinove loze Palagruonka kroz revitalizaciju njene komercijalne proizvodnje

PZB Dalmacija eko projekt: Eko proizvodnja, tradicionalni ekstenzivni uzgoj i uspostavljanje matinog stada Bua kao baze za proizvod vie vrijednosti i eko-gastro turistiku ponudu

Dalmaconsult d.o.o.: Podizanje ekolokog viegodinjeg nasada autohtone vinje Maraska ( Prunus cerasus marasca )

PZ Drobnica: Obnova i ureenje zadrunog maslinika kao oglednog eko-maslinika otoka Ugljana

OPG kaulj: Ekoloko vinogradarstvo i vinarstvo te plasman vina kao turistike ponude na poljoprivrednom imanju

15

16

17

18

19

20

21

22

23

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

OPG Ivica Dragan Elez: Kraljevska riznica dalmatinskog aromatinog cvijea

OPG Marica Jakoli: Ekoloki uzgoj, plasman i prodaja tradicionalnih sorti povra

OPG Mato Katii: Pokazni primjer ekoloke poljoprivredne proizvodnje te uspostave prvog agroturistikog obiteljskog domainstva na podruju opine Dubrovako Primorje

OPG Kneevi: Razvoj eko stoarstva i na prirodi temeljenog agro turizma u Parku prirode Velebit

Tehnoloki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC: Pilot projekt Komercijalna proizvodnja Brbavice Venus verrucosa

PZ Maslina i vino: Ekoloko vinogradarstvo i proizvodnja vina te plasman na zadrunom gospodarstvu u Polai

Obrt Vinifera: Ekoloko vinogradarstvo na tradicijskom terasastom vinogradu i uzgoj autohtonog ljekovitog bilja

Pedii d.o.o.: Ribolovni turizam - turistiko koarenje: vei prihod uz manje ribolovnog napora

PO Poje: Proizvodnja eko kozmetike temeljena na tradicijskom ljekovitom i aromatskom bilju otoka Visa

Sadraj

2Rokis d.o.o.: Obogaenje ruralne i gastro turistike ponude na ekolokom OPG-u sadnjom tradicionalnog vinograda s kolekcijom svih poznatih otokih vinskih sorti

OPG Vesna Roi ibi: Proizvodnja ekolokog voa i povra na otoku Brau

SAN d.o.o.: Ekoloki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i masline unutar prve ekoloke zone u Dalmaciji na Jadrtovcu

OPG Silov: Maslinik autohtone sorte Krvavica kao ogledni maslinik za integrirano maslinarstvo

OPG Pai: Tradicijska proizvodnja proizvoda dodane vrijednosti iz izvornih dalmatinskih vonih vrsta

Udruga Sokolarski centar: Zatita ptica grabljivica i eko-edukativni turizam temeljen na njima kao atrakciji

Konjiki klub Tramontana: Razvoj konjikog turizma na otoku Visu

OPG Kuduz: Proizvodnja organskog humusa uzgojem crvene kalifornijske gliste

Ture d.o.o.: Izgradnja mini uljare, sirane, suare te eko-etno naselja na oglednom eko-gospodarstvu

Vis Adventure d.o.o.: Izgradnja falkue, razvoj i marketing na njoj temeljene eko-turistike ponude

OPG Vrata Velebita: Razvoj ruralnog i na prirodi temeljenog turizma u Parku prirode Velebit

OPG Vukas: Obnova maslinika i podizanje novih ekolokih nasada autohtonih sorti

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

Karta s prikazom projektnih lokacija korisnika Programa za poticanje zelenog poduzetnitva

Popis projekata korisnika Programa za poticanje zelenog poduzetnitva

3Dalmacija je prostor izrazito bogate bioloke raznolikosti te prirodne i kultur-ne batine. O njenoj iznimnoj prirodnoj vrijednosti govori i podatak da oko 40% njene povrine njene povrine ulazi u ekoloku mreu Europske unije NATURA 2000. Upravo s ciljem pokretanja poduzetnitva koje e ouvati pri-rodna bogatstva i bioraznolikost Dalmacije, a istovremeno potaknuti odrivi gospodarski razvoj ruralnih krajeva te osigurati nova radna mjesta, UNDP-ov Projekt COAST 2008. godine pokree Program za poticanje zelenog poduzet-nitva. Partneri u direktnoj potpori zelenim poduzetnicima su etiri dalmatin-ske upanije i njihove razvojne agencije te Splitska i Jadranska banka.

Ogledni primjeri koji uvaju vrijednu prirodu i okoli te demonstriraju ino-vativne zelene proizvode i usluge koji rezultiraju novi investicijama i radnim mjestima pripadaju tradicijskim gospodarskim sektorima u Dalmaciji: poljo-privredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi.

Na tritu zasienom masovnom proizvodnjom i turizmom, unificiranou te pretpostavljanju kvantitete nad kvalitetom, otvara se veliki prostor za origi-nalne proizvode koji se temelje na kvaliteti i jedinstvenosti lokalne prirodne i kulturne vrijednosti.

Potencijale i vanost zelenog poduzetnitva za ruralni razvoj Dalmacije po-kazalo je stotinjak poduzetnikih projekata ukupne vrijednosti 168 milijuna kuna. Oni su ostvarili pravo na potporu Programa poticanja zelenog poduzet-nitva koja je usmjerena na: 1) izravno kreditiranje kroz jamstveno-kreditni fond, 2) financijsku i tehniku pomo u realizaciji projekata zelenog poduzet-nitva i 3) tehniku i financijsku pomo u pripremi projektnih prijedloga za prijavu na druge nacionalne i meunarodne programe potpore, ukljuujui EU fondove.

Svojim uspjenim poslovanjem, savjetima i iskustvom, pruaju idealan recept za sve perspektivne i inovativne budue zelene poduzetnike koji ele slijediti poslovni put temeljen na tradiciji i stvaranju novih vrijednosti u suivotu s prirodom.

Navedeni zeleno-poduzetniki projekti su dio od ukupno 97 projekata ukljuenih u Program za poticanje zelenog poduzetnitva. Zbog velikog broja kvalitetnih projekata, izdvojili smo njih 31 kao ogledne primjere dobre prakse zelenog poslovanja u ruralnim podrujima Dalmacije.

Zeleno poduzetnitvo razvojni scenarij za budunost

4

5Nakon masline, smokva je najrairenija voka od Istre do dubrovakog pri-morja te predstavlja jedan od simbola Dalmacije koji esto biva zanemaren i nedovoljno iskoriten. Brani par Sandra Babac i Alan Damjani svoju poslovnu pustolovinu temelje upravo na toj slasnoj i slatkoj voki zbog koje su se, na-pustivi veliki grad, vratili prirodi i prirodnom i u mjestu Poljicima zasadili prvi ekoloki smokvik u Zadarskoj upaniji te poeli pripravljati prvi hrvatski eko-loki dem od svjeih smokava, pripremljen prema tradicionalnoj dalmatinskoj recepturi. Voeni entuzijazmom, vizijom, kreativnou i upornou te fantasti-nim plodom smokve danas proizvode ekskluzivan visoko kvalitetan proizvod koji je postao prepoznatljiv brend Zadarske upanije injorinu smokvu.

Ono to ovu prirodnu i ekoloku deliciju ini ekskluzivnom i drukijom od drugih je injenica da se proizvodi preradom iskljuivo svjeih smokava (za razliku od ostalih demova na tritu koji nastaju preradom suhih smokava) iz vlastitih nasada od oko 550 stabala, to znai da imaju na raspolaganju samo tri tjedna u godini za proizvodnju svih koliina koje e ponuditi sladokuscima na tritu. Kako bi modernizirali svoju proizvodnju te uveli sustave kvalitete u poslovanje, poinju s izgradnjom i opremanjem suvremenog pogona za pre-radu za to su im odobrena sredstva EU pretpristupnog fonda IPARD kojim e sufinancirati dio trokova.

Dosadanje iskustvo je pokazalo da proizvod kupuju u najveoj mjeri turisti kao idealan autohtoni suvenir koji visoku kvalitetu i jedinstvenost stavljaju ispred cije-ne te se injorinu smokvu kao delikatesu eli predstaviti i stranim distributerima.

Da su na dobrom putu, dokazuju i brojne nagrade i priznanja koja je dem injorina smokva pobrao u zemlji i inozemstvu za kvalitetu proizvoda, ali i za originalni dizajn koji na jedinstveni nain kreira vizualni identitet brenda. i-njorini smokvi pridruili su se i injorina dunja te injorina maraka, demovi kreirani od svjee dunje i marake, tradicijske vinje zadarskog podruja.

OPG Babac:Ekoloki uzgoj i prerada voa

Nositeljica projekta: Sandra BabacLokacija: PoljicaDjelatnost: ekoloko voarstvo i prerada voa

injorina smokva zavodi slasnim okusima

6Kako bi unaprijedili i poveali produktivnost ekoloke proizvodnje povra u Dalmaciji i Hrvatskoj te dali svoj doprinos u razvoju trita ekolokog povra, osnivai Bioplana dipl. ing. agronomije Antonija Gomezelj i Boidar anko pokreu prvu ekoloku stakleniku proizvodnju povra i sadnica u Dalmaciji, to je ujedno i pokazni primjer tehnoloki naprednog ekolokog uzgoja.

Cilj pokretanja staklenike proizvodnje je poticanje ekolokih i potencijalno ekolokih proizvoaa na poveanje i irenje uzgoja ponudom ekolokih sadnica, to se dosada pokazalo kao problem ekolokim poljoprivrednicima te osiguranje dostatnih koliina i veu zastupljenost ekolokog povra na tritu. U stakleniku povrine 3 000 m uzgajaju vie vrsta povra raznolikih sorti, raji-cu, krastavac, papriku, salatu, blitvu, kelj te ostalo povre ovisno o sezoni.

Gotovo svo povre na trite plasiraju preko posrednika koji povre dalje preprodaju trgovakim lancima.

Osnivai Bioplana razmiljaju i o irenju prodajne mree u djeje vrtie, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU gdje se 30% prehrane u vrtiima mora sastojati od ekolokih proizvoda. Zasada imaju dobru suradnju s katelanskim vrtiima. Proirenje distribucijskog kanala ekolokog povra te poveanje proizvodnje izgledni su planovi Bioplana za budunost, a kvaliteta proizvoda, sljedivost te znanje mladih i educiranih zaposlenika e biti najjai pokreta pri njihovom ostvarenju.

Bioplan d.o.o.:Pilot ekoloka staklenika proizvodnja povra i sadnica

Nositeljica projekta: Antonija Gomezelj, suvlasnicaLokacija: Plano, TrogirDjelatnost: proizvodnja ekolokog povra i sadnica

Prvo eko povre i sadnice iz staklenika

7Grk je hrvatska autohtona sorta vinove loze koja uspijeva i postie izvrsne rezultate na pjeskovitom i suhom tlu u Lumbardi na otoku Koruli. No, unato velikim prirodnim potencijalima za proizvodnju vrhunskog vina, june padi-ne Korule godinama su bile zaputene i neobraene.

Frano Milina Bire pokrenuo je uzgoj autohtone bijele sorte Grk na junim pa-dinama Korule to je ujedno i prvi ekoloki vinograd na otoku. Uz sortu Grk, koja je postala vrhunski doivljaj meu vinoljupcima, zasadio je i jednu od najcjenjenijih hrvatskih sorti Plavac mali. Vinograd podie i odrava tradicio-nalnim nainima vaenja, drobljenja i slaganja kamena.

Milina Bire je i najbolji primjer uspjenog odrivog spoja poljoprivrede i turizma. U pet tradicionalnih kamenih kua rasporedio je najmoderniju tehnologiju pro-izvodnje vrhunskih vina to predstavlja zanimljiv i jedinstveni kontrast moderne tehnologije i tradicionalnog izgleda i ureenja kua, konobu s kuaonicom vina i likera proizvedenih na imanju te staje za koze, maslinik, vonjak i povrtnjak.

Frano Milina Bire uspjeno je realizirao svoju elju da turistiku ponudu na svom imanju temelji na proizvodima koje sam proizvodi sa svojom obitelji. Turistima nudi vrhunska vina sorti Grk i Plavac mali, etiri vrste likera, kozji sir, usoljenu ribu, maslinovo ulje i masline, prut, razliito domae voe i povre....a uz uivanje u domaim gurmanskim delicijama, posjetitelji mogu svjedoiti o procesu proizvodnje i nastajanja slasnih zalogaja i kapljica koje ih odueve. Za Franu Milinu Biru bavljenje turizmom i poljoprivredom je mnogo vie od ponude proizvoda i usluga. On nudi cjeloviti doivljaj, priu o tradiciji, povijesti i ponosu tisuljetnog ivota na otoku. Posjetitelje vodi na zanimljivo, jedinstveno i nezaboravno putovanje u sr otonog ivota prae-no mirisima i okusima njegovih fantastinih proizvoda i ugoaja na imanju.

Potvrda kvalitete i u vinarstvu i u agroturizmu su brojna priznanja koje je OPG Bire zasluilo. Posljednje je zlatna medalja na prvom natjeaju za najbolja agroturistika imanja u Dalmaciji kojeg su organizirali UNDP i etiri dalmatin-ske upanije 2013. godine.

OPG Frano Milina Bire: Podizanje ekolokog vinograda autohtonih sorti Grk i Plavac mali na junim padinama otoka Korule te nadopuna postojee turistike ponude

Nositelj projekta: Frano Milina BireLokacija: Lumbarda, KorulaDjelatnost: ekoloko vinogradarstvo i vinarstvo te agroturizam

Vinarski i turistiki ampion s Korule

8Potaknut iznimnim prirodnim ljepotama Bainskih jezera, Nika Bogunovi, vlasnik obrta Sedam jezera pokree turistiku djelatnost organiziranja izleta na Bainskim jezerima. Gostima nudi vonju jezerima u tradicionalnom plovilu tog kraja neretvanskoj lai. Kako je zainteresiranost za ovaj vid turistike ponude bila iznimno visoka, Bogunovi se odluuje za nova ula-ganja u poveanje ponude te nabavlja i obnavlja jo dvije stare lae. S etiri lae, koliko ih ima danas, Bogunovi svojim posjetiteljima prua mogunost uivanja u iznimnim prirodnim ljepotama Bainskih jezera, upotpunjenih priom o zanimljivostima i bogatstvima jezera te povijeu same lae to plovidbu pretvara u nezaboravan doivljaj. Prije obilaska jezera u autohtonoj lai, posjetitelji mogu uivati u tradicijskim neretvanskim plodovima smokvi, domaoj rakijiu kuaonici okrueni prekrasnom prirodom.

Bogunovi planira u suradnji s nekim od oblinjih restorana razviti i ponudu cateringa uz samo jezero te otvoriti i urediti tradicijsku konobu s ponudom pia. Takoer, grad Ploe i Dubrovako-neretvanska upanija zapoeli su pro-jekte uspostave turistike ponude i tematskih staza zasnovanih na prirodnoj batini Bainskih jezera. Bogunoviev projekt upravo je nastavak ireg podu-zetnikog pothvata kojim se eli potaknuti samoodrivost Bainskih jezera kroz ekoloko-edukativne oblike turizma.

Zainteresiranost za ovaj tip turizma je velika, a gosti su oduevljeni ljepotom jezera i okolne prirode te doivljajem plovidbe u autentinoj lai gdje se izravno upoznaju s djeliem tradicije i povijesti tog kraja.

Obrt Sedam jezera:Razvoj izletniko/edukacijskog ruralnog turizma podruja Bainskih jezera

Nositelj projekta: Nika BogunoviLokacija: BainaDjelatnost: ekoloko-edukativni turizam

Tradicionalnom laom po jezerima iznimne prirodne ljepote

9S idejom da se tritu predstavi s konkurentnim proizvodom koji kvalitetom moe nai svoga kupca, Velimir Mratini, vlasnik poljoprivrednog obrta Brojne 2006. godine pokree proizvodnju tradicionalnog izvornog gastro suvenira otoka Visa Vikog hiba.

Kako bi zaokruio proizvodni ciklus od vlastite, kontrolirane, ekoloke sirovine do autentinog proizvoda koji je pripravljen od domaih sastojaka, 2009. godine podie prvi ekoloki nasad smokava povrine od jednog hek-tara, ime postaje prvi ozbiljniji i najvei proizvoa smokava na hrvatskim otocima. Smokvik sadri oko 250 stabala smokava, domaih sorti koje su se kroz generacije pokazale kao najpovoljnije za suenje Zamorice (70%) i Bruetke bijele.

Ekoloka proizvodnja bila je jedini logian izbor na otoku Visu na kojem je radi povoljne klime potreban relativno mali broj tretiranja kultura, osobito smokava, a ekoloki nain uzgoja je vrlo blizak tradicionalnoj proizvodnji na otoku. Osim toga, proizvodu omoguava prednost na tritu i garanciju kvalitete i prirodnosti koju kupci cijene.

Smokva se oduvijek uzgajala na dalmatinskim otocima, meutim gotovo uvijek kao sekundarna kultura. Iako je nepravedno zapostavljana, unatrag pet-est godina svjedoci smo da su, od neko zanemarene smokve, danas trite preplavili proizvodi i preraevine od smokava - demovi, rakije, razni smokvenjaciNo, ekolokih proizvoda na bazi smokve nema puno, ni na hrvatskom, a ni na inozemnom tritu.

Viki hib je izvorna, tradicionalna pogaa od suhih smokava. Posebnu dra i aromu Vikom hibu daju rakija travarica i aromatino bilje koje se dodaje suhim smokvama, a upravo ti sastojci ine Viki hib jedinstvenim i auten-tinim vikim proizvodom. Naime, diljem Mediterana su se radili i rade se smokvenjaci, meutim ova receptura je prisutna samo na Visu. PO Brojne je zadrao tradicionalnu recepturu te tako svom proizvodu omoguio dodanu vrijednost, jedinstvenost i originalnost.

PO Brojne:Ekoloki uzgoj i prerada smokve na otoku Visu

Nositelj projekta: Velimir MratiniLokacija: otok VisDjelatnost: Ekoloki uzgoj i prerada smokve

Viki hib jedinstveni viki tradicionalni suvenir

10

Kvaliteta i jedinstvenost vike batine izvrstan je temelj razvoju turizma kojeg nadopunjuje vinska i gastro ponuda otoka Visa. Potaknut vinogradarskom tradicijom otoka Visa, ali i izvrsnim potencijalima razvoja vinarstva na Visu u budunosti, Ante Ivevi 2008. godine pokree poljoprivredni obrt Cobo te se poinje baviti vinogradarstvom i vinarstvom. Na 1,5 hektara vinograda sadi vinovu lozu autohtonih sorti Vugava i Plavac mali te manje koliine Rukatca/Maratine, Vikog crljenka, Glavanjue/Okatca i Ninue. Potranja za vinom na otoku je u stalnom porastu te premauje proizvodne kapacitete PO Cobo, osobito kada je rije o autohtonoj vikoj sorti Vugava, jedinstvenoj sorti koja uspijeva samo na otoku Visu.

Potaknut uspjehom i velikom potranjom za autohtonom Vugavom, upravo zbog spoja jedinstvenosti i kvalitete, Ivevi odluuje pokrenuti projekt ou-vanja gotovo nestale sorte vinove loze Palagruonka podizanjem matinog vinograda na povrini od 3.500 m2. U ovom ga projektu prate Institut za jadranske kulture iz Splita i Agronomski fakultet iz Zagreba. Osim to se vino ove autohtone sorte ne moe trenutno nigdje nabaviti, jer je prije Ivevieve eksperimentalne proizvodnje postojao samo jedan trs na Palagrui, oekuje se da e ovo jedinstveno vino krasiti i visoka kvaliteta to su izvrsni preduvjeti za komercijalno isplativu i odrivu proizvodnju.

Kako bi je spasio od nestajanja, jo 1999. godine Ivevi dovodi Palagruonku s Palagrue te sadi prvu lozu na otoku Visu. Palagruonku su prije 500-600 godina uzgajali benediktinci na otoku Palagrui, a postoje podatci koji govore da se radilo o iznimno kvalitetnom vinu. Obzirom da je uspijevala na Palagrui gdje ima jako malo kie i vode, vrlo vjerojatno je otporna na suu i sol pa je i to ini specifinom sortom.

Osim ouvanja gotovo nestale sorte te doprinosa vikom vinarstvu i turisti-koj ponudi, proizvodnja Palagruonke doprinosi i ouvanju prirodne batine zbog revitalizacije otonog tradicionalnog poljoprivrednog krajobraza podi-zanjem novih vinograda na dotada zaputenim povrinama.

PO Cobo:Ouvanje sorte vinove loze Palagruonka kroz revitalizaciju njene komercijalne proizvodnje

Nositelj projekta: Ante IveviLokacija: otok VisDjelatnost: uzgoj vinove loze i proizvodnja vina od autohtonih sorti

Povratak autohtone Palagruonke na otok Vis

11

Vodice su poznata turistika destinacija na hrvatskoj obali. No, u trenutnoj tu-ristikoj ponudi vrlo je mali broj autohtonih, autentinih proizvoda koji priaju priu o tradiciji i posebnostima ovoga kraja. Upravo iz toga razloga je poljopri-vredna zadruga branitelja Dalmacija eko projekt odluila prva u Dalmaciji spoji-ti ekoloki proizvedenu hranu dalmatinskog zalea s turistikom ponudom na obali. U konobi u Vodicama Dalmacija eko posluuju ekoloku tradicijsku hranu nudei turistima jedinstveni gastro doivljaj vodikog kraja i okolice. Nova ponuda obogauje dosadanju turistiku ponudu vodikog kraja.

Kako bi eko gastro ponuda bila to autentinija i originalnija, zadruga se odluuje na uzgoj Bua, autohtonog goveda podruja Balkanskog poluoto-ka koje je do prije stotinjak godina, uz podolsko govedo, bila dominantna pasmina u Hrvatskoj s vie od milijun grla. Danas je ova pasmina kritino ugroena, unato svojim prednostima kao to su otpornost na bolesti, prila-goenost krtim i tekim terenima, sposobnosti preivljavanja na otvorenom tijekom cijele godine te malu zahtijevanu brigu.

Na krtom i tekom terenu u Modrinom Selu 45 grla Bue nalo je svoj idealni dom. lanovi zadruge planiraju iriti stado koliko god im to prostor bude doputao. Od Bua proizvode ekoloki certificirano meso, a u planu je proi-zvoditi i sir od Buinog kvalitetnog mlijeka.

Osim obogaivanja turistike ponude na obali originalnom i autentinom gastro ponudom, zadruga revitalizira autohtonu Buu te svojim primjerom pokazuje kako je i u dananjem kontekstu mogue tradicionalno ekstenzivno stoarstvo ouvati kao odrivu djelatnost s trino konkurentnim proizvo-dom koji osigurava izvor prihoda u ruralnoj Dalmaciji. Ouvanjem ekstenziv-nog stoarstva se ujedno uvaju i stanita brdskih panjaka i livada koja su izrazito bogate bioraznolikosti.

PZB Dalmacija eko projekt:Eko proizvodnja, tradicionalni ekstenzivni uzgoj i uspostavljanje matinog stada Bua kao baze za proizvod vie vrijednosti i eko-gastro turistiku ponudu

Nositelji projekta: Mio Klari i Ante HuljevLokacija: Vodice i Modrino SeloDjelatnost: ekstenzivno stoarstvo, ekoloka proizvodnja mesa i

agroturizam

Autohtona Bua spaja zalee s turistikom obalom

12

Vinja maraska je autohtona dalmatinska voka koja u interakciji sa specifi-nim okolinim imbenicima daje plod karakteristine arome, oblika, okusa i kemijskog sastava. Da je maraska posebnost dalmatinskog prostora, dokazuju i neuspjeni pokuaji irenja maraske izvan njenog izvornog podruja.

No, unato velikoj potranji na tritu za ovom izrazito cijenjenom vokom i injenice da vinju sline kvalitete nije mogue uvesti iz drugih zemalja ili dijelova Hrvatske, maraska se u Dalmaciji uzgaja vrlo rijetko.

Upravo iz tog razloga je hvalevrijedan projekt tvrtke Dalmaconsult i njenog vlasnika Denisa Rubia koji je u vonjaku od 50 hektara zasadio 22 000 stabala vinje maraske i 3 000 stabala treanja. Kako vonjak u potpunosti obrauje na ekoloki nain, 17 hektara maraske je najvei ekoloki nasad vinje maraske u Europi. Obzirom da trenutna proizvedena koliina autohtone vinje maraska do 1500 tona godinje u Hrvatskoj ne zadovoljava ni domau ni inozemnu potranju niti u svjeem stanju niti u preraenim oblicima ( za usporedbu, jedna njemaka tvrtka za koncentrat godinje potrauje oko 3000 tona, to je duplo vie od cijele hrvatske godinje proizvodnje), Rubiev zeleni poduzet-niki projekt izvrstan je primjer i ostalim poduzetnicima da se ukljue u uzgoj maraske te poveaju broj nasada tradicionalnih dalmatinskih kultura. Ujedno bi to mogla biti i izvrsna prilika za regionalni i lokalni razvoj Dalmacije i opine estanovac te za obnovu zaputenih i neiskoritenih poljoprivrednih povrina.

Osim svjeeg ploda, Rubi proizvodi i sirupe, likere, marmelade, jastuke od kotica autohtone maraske te suene vinje, koje, nakon poetne eksperimen-talne faze, namjerava ponuditi tritu. Kako je maraska jedinstvena dalma-tinska vinja, sve njene preraevine su originalne i idealne za prepoznatljivi dalmatinski brend, ali i kao dio turistike ponude.

Dalmaconsult d.o.o.:Podizanje ekolokog viegodinjeg nasada autohtone vinje Maraska ( Prunus cerasus marasca )

Nositelj projekta: Denis RubiLokacija: Katuni Brdo, estanovacDjelatnost: ekoloko voarstvo

Maraska cijenjena vinja koja uspijeva samo u Dalmaciji

13

Poljoprivredna zadruga Drobnica s otoka Ugljana iskoristila je priliku postoja-nja za otok rijetko cjelovite parcele od dva hektara na kojoj je, na mjestu ne-kadanjeg maslinika s 250 stabala, bujalo raslinje, trava i korov. Maslinik koji se nije obraivao vie od 30 godina su obnovili, pomladili i uredili te zapoeli suvremeni ekoloki uzgoj autohtonih sorti maslina kojim se uva tradicijski krajobraz te proizvodi maslinovo ulje vrhunske kvalitete. Zadruga je obnovila 170 starih maslina te posadila 230 novih sadnica autohtonih sorti Oblica, Drobnica, Krvavica, Levantinka, Istarska bjelica, Lastovka, Puljka, Otrica, a kako bi ouvali i poticali bioraznolikost, posadili su i 500 sadnica ljekovitog i aromatinog bilja, 150 sadnica buhaa koji se koristi kao prirodni insekticid u ekolokom uzgoju, stabla smokve, marake, iule i ostalog tradicijskog voa te 150 sadnica ekoloki uzgojenih artioka, to predstavlja rijetkost u ekolo-kom uzgoju na ovim podrujima. Maslinik slui kao pokazni primjer i mjesto prijenosa znanja o praksama ekolokog maslinarstva, i meu zadrugarima, i meu ostalim maslinarima na otoku.

Obnovljeni maslinik e, uz vrhunsko maslinovo ulje te drugo tradicijsko bilje i voe, biti odlian poetak i za razvoj turizma temeljenog na bogatoj tradiciji te prirodnoj batini, a koji ujedno osigurava trite za proizvode dodane vrijedno-sti stanovnika otoka. Maslinik se ve pokazao kao rado posjeeno izletite, a u izgraenoj kamenoj kuici s kaminom turisti imaju priliku uivati u prirodnom okruenju i domaim delicijama. I u samoj obnovi maslinika sudjelovali su studenti iz raznih zemalja kroz volonterske kampove, pa su osim odmora na otoku, neto nauili o ekolokom maslinarstvu i osjetili zadovoljstvo to su i oni pomogli pokretanju novog ciklusa u ivotu vjenih stabala masline.

Osim za proizvodnju maslinovih ulja, masline su izvrsne za pripremu sve popularnijeg aja od maslina. aj se radi od maslinovog lia kojeg zadruga trenutno izvozi u Kinu i SAD, no u budunosti planiraju proizvoditi i vlastiti aj od maslina te brendirati Ugljan i mjesto Preko kao ekoloki otok u Jadran-skom moru, posluivi se i slogom eko u imenu svog mjesta: PrEKO maslinik.

PZ Drobnica:Obnova i ureenje zadrunog maslinika kao oglednog eko-ma-slinika otoka Ugljana

Nositeljica projekta: Mladenka Maina, upraviteljica zadrugeLokacija: Preko, UgljanDjelatnost: ekoloko maslinarstvo i uljarstvo te agroturizam

Povratak maslinarskoj tradiciji na otoku Ugljanu

14

Nadin, ravnokotarsko mjesto u blizini Benkovca, sve je poznatiji iroj hrvatskoj javnosti po svojim postignuima u ekolokoj poljoprivredi, prije svega ekolokom vinogradarstvu i vinarstvu. Zbog toga je Nadin prozvan i najekolokijim mjestom u Hrvatskoj. Upravo su nadinski eko vinogradari i vinari zasluni za prve ozbiljnije eko hektare u Zadarskoj upaniji te su bili poticaj i ostalim poljoprivrednicima da se ukljue u ekoloku proizvodnju, i to ne samo na podruju svoje upanije, ve i ire. S pravom ih moemo nazvati predvodnicima ekolokog vinogradarstva i vinarstva u Zadarskoj upaniji.

Jedan od renomiranih nadinskih vinara je ime kaulj, koji je dugogodinju obiteljsku vinogradarsku tradiciju obnovom starih, zaputenih vinograda pretvorio u ozbiljnu proizvodnju na dananjih 4,5 ha s planom irenja te je zapoeo i proizvodnju ekolokih vina. Vrhunsku kvalitetu kauljevih ekolokih vina potvruju i brojne nagrade i priznanja na razliitim hrvatskim i svjetskim vinarskim manifestacijama, meu kojima se istie srebrna medalja na uve-nom Decanteru u Londonu 2012. kaulj proizvodi crna vina svjetski priznatih sorti Cabarnet, Merlot i Sirah, te bijelo vino autohtone sorte Maratina. Svoja vrhunska, priznata i nagraivana vina ovaj renomirani nadinski vinar prodaje bez problema jer potranja za vinima vrhunske kvalitete je velika. Uz kvali-tetu, svoje mjesto na tritu je izborio i pristupanim cijenama te ekolokom markicom, koja im daje dodanu vrijednost. Dodatni potencijal vidi i na triti-ma EU i SAD-a za koje je poeo razvijati distribucijsku mreu.

Kako smatra da se ne moe proizvoditi vino, a ne pruiti mogunost kuanja istog u vinariji, kaulj je izgradio kuaonicu koju je uredio u stilu tradicionalne dalmatinske konobe. Nadin se tako polako etablira i kao agroturistika de-stinacija u kojoj turisti u izvornom ambijentu kuaju vrhunska ekoloka vina, uivaju u tradicijskim jelima i autentinom ugoaju ravnokotarskog kraja. Taj-na uspjeha nadinskih vinara, ali i ostalih ekolokih vinara Zadarske upanije je, osim idealnog podneblja za proizvodnju vrhunskih ekolokih vina, stalne edukacije i profesionalne moderne proizvodnje, zajednitvo i udruivanje. Kroz Udrugu vinara i vinogradara Nadin i udrugu Liburna zajednikim snaga-ma stvaraju prepoznatljivi brend te poveavajui koliine uspjenije sudjeluju na zahtjevnom svjetskom tritu vina.

OPG kaulj:Ekoloko vinogradarstvo i vinarstvo te plasman vina kao turistike ponude na poljoprivrednom imanju

Nositelj projekta: ime kauljLokacija: Nadin, Ravni kotariDjelatnost: Ekoloko vinogradarstvo i vinarstvo te agroturizam

Vrhunska ekoloka vina nadinskih ampiona

15

Iako Dalmacija, osobito Dalmatinska zagora i otoci, ima idealne uvjete za bav-ljenje ekolokim pelarstvom prije svega zbog bogatstva ljekovitim aromati-nim biljkama, ali i zbog ouvanosti od zagaenja, ekoloko pelarstvo na alost jo uvijek nije prepoznato kao vrijedna poljoprivredna grana. U cijeloj Hrvat-skoj se trenutno ekolokim pelarstvom bavi 15 pelara. Zbog toga je vrijedan projekt Ivice Dragana Eleza, koji se, u elji da proizvede i tritu ponudi ekolo-ke proizvode te potakne razvoj ekolokog pelarstva i promociju dalmatinskog ekolokog meda, 2007. godine poinje baviti pelarstvom i proizvodnjom meda. Danas raspolae sa 72 proizvodne pelinje zajednice, a pele, ovisno kada im to vremensko-klimatski uvjeti doputaju, pasu na iznimno aromati-nim biljkama bogatim lokacijama Dalmatinske zagore, otoka (olta, Hvar, Vis), planini Biokovo i njenom zaleu te dijelu Like u Zadarskoj upaniji.

Elez eli popuniti prazninu na tritu na kojem nema dovoljno ekolokog meda od aromatinih dalmatinskih biljaka kao to su kadulja, vrijesak, rumarin, iako se med od tih biljaka smatra iznimno kvalitetnim te je izrazito cijenjen i u Hrvatskoj, a osobito na tritu EU.

Ekoloko pelarstvo, osim to stvara autohtone zdrave proizvode, pomae u ouvanju bioraznolikosti biljnih vrsta. Pele oprauju preko 80% biljaka, koje ukljuuju i jednu treinu voa i povra koje jedemo (npr. jabuka, krumpir, bro-kula, jagoda...) te ujedno omoguuju opstanak biljnih vrsta.

Paleta proizvoda OPG-a Elez varira od godine do godine, ovisno o klimatsko-prirodnim uvjetima koji diktiraju lokacije ispae pela. Elez planira proirenje pa-lete proizvoda uvoenjem novih vrsta meda u ponudu poput eko krem meda.

OPG Ivica Dragan Elez:Kraljevska riznica dalmatinskog aromatinog cvijea

Nositelj projekta: Ivica Dragan ElezLokacija: Dalmatinska zagora; olta; Hvar; Vis; Biokovo; Lika Djelatnost: ekoloko pelarstvo

Nema slaeg do ekolokog meda

16

Unato izuzetnim prirodnim preduvjetima te sve veem trendu i naglasku, pogotovo u mediteranskim zemljama, na proizvodnji ekolokog voa i povra, u Dalmaciji je takva proizvodnja jo uvijek u povojima te zauzima tek neto vie od 2% od ukupno obraenih povrina. Prepoznavi visoke vrijednosti uzgoja eko povra i voa, koji se oituju prvenstveno kroz brigu i uvanje okolia te zdravlja ljudi koji ih konzumiraju, kao i konkurentske prednosti takvog uzgoja te sve vee potranje na nedovoljno razvijenom tritu, Marica Jakoli 2007. godine kree s certificiranom ekolokom proizvodnjom povra i voa, a 2010. dobiva pravo kori-tenja eko znaka. Slijedei svoje ivotne principe o poeljnom nainu ivota koji se temelji na zdravoj i kvalitetnoj prehrani te ouvanom okoliu, Jakoli hrabro kree u poslovni pothvat kako bi ekoloke proizvode uinila dostupnijima hrvatskom tritu te potaknula i ostale proizvoae da zaponu s proizvodnjom voa i povra po ekolokim principima.

S pravom moemo rei da je Marica Jakoli pionirka i predvodnica ekolokog uzgoja povra i voa u Dalmaciji . Danas Jakoli na povrini oko dva hektara uzgaja vie od 40 vrsta ekolokog povra, uglavnom tradicijskih sorti koje daju proizvodu dodanu vrijednost i za kojima vlada velika potranja na tritu te preko 10-ak vrsta ekolokog voa. Uz visoku kvalitetu zemlje i izrazito povoljno podneblje, Jakoli u potpunosti slijedi ekoloke principe proizvodnje, od uporabe gnojiva i humusa, do uzgoja razliitih kompatibilnih kultura. Tako ispod 80-ak maslina uzgaja bob te svaki iskoristivi metar koristi kao vrt bogat tradicijskim i sezonskim plodovima, karakteristinim za kraj u kojem ih uzgaja.

Jakoli jo uvijek ne stigne proizvesti onolike koliine kolike trite trai te se, u skladu s velikom potranjom za kvalitetnim ekolokim povrem i voem planira iriti te okrupniti dosadanje hektare, uglavnom uzimajui u koncesiju dravno zemljite. Razvila je i mreu kune dostave svojih proizvoda u Zadru, ibeniku, Splitu i Zagrebu ime je stekla stalne zadovoljne kupce, a svoje proizvode plasira i u duanima zdrave hrane, na trnici u Vodicama u ljetnim, turistikim mjesecima te na sajmovima. Ujedno je razvojem proizvodnje stvorila radna mjesta za svoju i jo nekoliko obitelji iz svog kraja.

Dalmatinska pionirka ekolokog uzgoja povra i voa utrla je put buduim potencijalnim proizvoaima, pokrenula trite te dokazala da je uzgoj ekolokog voa i povra dobar poslovni projekt utemeljen na sigurnoj potranji i trendovima poveanja konzumiranja zdrave hrane.

OPG Marica Jakoli:Ekoloki uzgoj, plasman i prodaja tradicionalnih sorti povra

Nositeljica projekta: Marica JakoliLokacija: Vuki; Bila Vlaka; ProviDjelatnost: ekoloko povrarstvo i voarstvo

Pionirka eko povrarstva i voarstva u Dalmaciji

17

Mato Katii je razvio i unaprijedio dugogodinju obiteljsku tradiciju bavljenja poljoprivredom i stoarstvom ulaskom u sustav ekoloke proizvodnje koja daje dodanu vrijednost njegovim tradicijskim proizvodima te postaje poticajni mo-del ekoloke proizvodnje u opini Dubrovako Primorje. Kako ima i dugogodi-nje iskustvo rada u turizmu, Katii je elio proiriti svoju dotadanju djelatnost te ekoloke proizvode sa svog imanja preraene i ponuene na tradicijski nain, po starim, izvornim recepturama ponuditi gostima kao dio turistike ponude, ime zapoinje ideja kreiranja prvog agroturistikog imanja u opini Dubrovako Primorje.

Kako bi ostvario jedinstveni zeleni poduzetniki pothvat na tom podruju, koji svoju uspjenost temelji na spoju ekoloke poljoprivrede i ruralnog turizma, Katii kree u obnovu stare, tradicionalno graene obiteljske kue. Kua, ob-novljena i ureena po principima stoljetne tradicije graditeljstva ovog podruja i idealno uklopljena u krajobraz, osim to sama po sebi predstavlja turistiku atrakciju svojom autohtonou tradicionalnog dalmatinskog krajobraza, pred-stavlja sredite turistike ponude, uz kuaonicu i obnovljeno staro gumno. Uz usluge smjetaja, turisti imaju priliku uivati u gurmanskim delicijama priprav-ljenim po tradicionalnim recepturama od ekolokih proizvoda s imanja, poput izvornog jela od ratike i suhog mesa zelene menestre, koja se u ovim krajevima priprema ve 500 godina. Uivajui u tradicionalno pripremljenim delicija-ma, gosti se upoznaju s obiajima i kulturom ovoga kraja razgledajui etno izlobu koja pria priu o nekadanjem nainu ivota te gledajui i sudjelujui u tradicionalnom plesu lino. Posluivat e ih i s njima se zabavljati domaini u originalnim starim narodnim nonjama.

Kvalitetu agroturistikog domainstva potvrdila je i zlatna medalja na prvom natjeaju za najbolja agroturistika imanja u Dalmaciji kojeg su organizirali UNDP i etiri dalmatinske upanije 2013. godine.

OPG Mato Katii:Pokazni primjer ekoloke poljoprivredne proizvodnje te us-postave prvog agroturistikog obiteljskog domainstva na podruju opine Dubrovako Primorje

Nositelj projekta: Mato KatiiLokacija: Smokovljani, Dubrovako PrimorjeDjelatnost: agroturizam, ekoloka poljoprivreda, stoarstvo

Putovanje kroz tradiciju u netaknutoj prirodi

18

Zbog velike ljubavi i privrenosti prema svom kraju te elje da nastavi i oivi teak i tradicionalan ivot na Velebitu, Petar Kneevi se sa svojom obitelji 2006. godine vraa na svoju djedovinu te se nastanjuje u kamenu tradicional-nu kuu izgraenu oko 1750. godine. Kua i imanje koje Kneevi razvija oko nje nalaze se u Parku prirode Velebit, uz sami rub istonog dijela Nacionalnog parka Paklenica, na 800 metara nadmorske visine. Premda je to podruje neko bilo poprilino naseljeno, danas tamo gotovo nitko ne ivi, pa je tim povratak Kneevia i njegove obitelji i njihova tenja da jedinstveni prirodni okoli Velebita pretvore u osnovu poduzetnikog poslovanja jo znaajnija. Kako je to kraj s idealnim predispozicijama za bavljenjem stoarstvom, Knee-vi kree s uzgojem oko 160 koza, pasmine Hrvatska ara, od kojih proizvodi mlijeko te ekoloko meso od jaria. Kako se imanje nalazi u neposrednoj blizini NP Paklenice, dobio je suglasnost da koze pasu na panjacima Nacio-nalnog parka ime ujedno tite okoli same Paklenice te doprinose ouvanju velebitskih panjaka i bioraznolikosti od zarastanja u ikaru i umu do kojeg prirodno dolazi nestankom tradicionalnog ekstenzivnog stoarstva. Uz koze, Kneevi posjeduje i 45 konja pasmine Hrvatski brdsko-otoni konj. Kneevi-eva elja je ouvati tu pasminu s kojom je odrastao, koja je dio tradicije tog kraja, vaan initelj ouvanja krajobraza Velebita, stanita panjaka i njihove vrijedne bioraznolikosti, a koja i u dananjim uvjetima moe biti i gospodar-ski korisna. Namjerava pripitomiti mladu drjebad za jahanje te uspostaviti jahae rute kao dio turistike atrakcije na imanju.

Osim stoarstva, Kneevi se bavi i uzgojem tradicijskih velebitskih kultura poput krumpira, kapule, mrkve, kupusa, vinove loze koji bi, uz jaree meso, bili dio ponude na buduem agroturistikom imanju.

Dodatna prednost i mamac za sve zaljubljenike u prirodu je i blizina NP Pakle-nice te injenica da se samo imanje nalazi u Parku prirode.

OPG Kneevi:Razvoj eko stoarstva i na prirodi temeljenog agro turizma u parku prirode Velebit

Nositelj projekta: Petar KneeviLokacija: Park prirode VelebitDjelatnost: ekoloko stoarstvo, agroturizam

Velianstvena priroda, ekoloka poljoprivreda i ruralni turizam u Parku prirode Velebit

19

Tragovi uzgoja koljaka u Malostonskom zaljevu postoje jo od antikih vreme-na. Prvi pisani dokument o izlovu koljaka potjee iz 16. stoljea, a o uzgoju iz 17. stoljea. Posebna kvaliteta kamenica iz Malostonskog zaljeva prepoznata je i na meunarodnom sajmu u Londonu 1936. godine, gdje je nagraena zlatnom medaljom za kvalitetu. Malostonski zaljev je i danas najznaajnije i najpoznatije mjesto za uzgoj koljkaa u Hrvatskoj, gdje se uzgaja 90% ukupne proizvodnje kamenica i dagnji. Zbog posebnosti i vrijednosti ekosustava i znaaja za uzgoj koljkaa, Malostonski zaljev je 1983. godine proglaen zati-enim morskim podrujem.

Najpogodnijim predjelom u Malostonskom zaljevu za uzgoj koljkaa smatra se uvala Bistrina. Upravo u toj uvali Tehnoloki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC smjestio je svoje mrjestilite koljaka te pokrenuo pilot projekt komercijalnog uzgoja koljke Brbavice (Venus Verrucosa).

Potranja za Brbavicom, koju zbog iznimnog okusa zovu i tartuf iz mora uveli-ke premauje njenu ponudu te se u Hrvatskoj izlovi i proda oko 4 tone Brbavice godinje. Velika potranja i posljedina visoka cijene na tritu, u uvjetima ne-postojeeg komercijalnog uzgoja, esto vodi prekomjernoj eksploataciji njenih prirodnih stanita, to za posljedicu ima i neodrivost izlova i dugorono uni-tenje stanita. Iz tih se razloga u MARIBIC-u, gdje su prvi na svijetu uspjeno izmrijestili Brbavicu i definirali nain uzgoja liinakih faza, pokrenuo projekt kojemu je cilj bio ispitati mogunosti i definirati tehnologiju komercijalnog uzgoja Brbavice. Rezultati projekta su pokazali da Brbavice u sva tri testirana proizvodna sustava uspjeno i brzo rastu te imaju visok stupanj preivljavanja te otvaraju put za komercijalni uzgoj ove trino atraktivne vrste koljkaa.

Projekt e omoguiti transfer tehnologije komercijalnog uzgoja Brbavice par-tnerima, uzgajivaima i poduzetnicima, to bi dovelo do poveanja sveukupne proizvodnje koljkaa u Hrvatskoj te doprinijelo ukupnoj profitabilnosti hrvat-ske marikulture. Suradnja je ve uspostavljena s udrugom Stonski koljkari.

Tehnoloki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu MARIBIC:Pilot projekt Komercijalna proizvodnja Brbavice Venus verrucosa

Nositelji projekta: Ana Gavrilovi i Jurica Jug DujakoviLokacija: uvala Bistrina, Malostonski zaljevDjelatnost: koljkarstvo

Komercijalno uzgojena Brbavica novi je adut hrvatskog koljkarstva

20

Poljoprivredna zadruga Maslina i vino iz Polae iz Ravnih kotara dobila je u koncesiju 60 hektara minirane, zaputene zemlje. Kamenjar i kr su pretvorili u plodnu tlo te zasadili ekoloke nasade triju dalmatinskih gracija: masline, vinove loze i smokve. Danas s pono-som predstavljaju najvei ekoloki maslinik u Hrvatskoj veinom autohtonih sorti koji se protee na ak 45 hektara. Uz maslinik, obrauju i ekoloki vinograd od kojeg proizvode vrhunska crna vina autohtonih sorti Crljenak, Plavina i Babi uz Cabernet Sauvignon, Merlot i Syrah, dok bijela vina zastupaju sorte Maratina, Chardonnay i Mukat uti. Maslini i vinovoj lozi pridruili su i dalmatinsku tradicijsku smokvu s 800 stabala te tako zaokruili projekt Tris. Za potrebe navodnjavanja, izgradili su tri akumulacijska bazena sa sustavom napajanja koji su se izvrsno uklopili u postojei ambijent.

Osim to ekolokim nainom proizvodnje tite tlo i prirodu u kojoj djeluju, a i ljudsko zdravlje, zadruga doprinosi i lokalnoj zajednici zapoljavajui uz sedam stalnih lanova zadruge i tri stalna zaposlenika i oko 30-ak ljudi za vrijeme berbe maslina i groa. No, zna-ajan doprinos svom kraju je i projekt pretvaranja zaputene, neobraene zemlje u plodne nasade i agroturistiko odredite, ime su cijelom kraju podarili dodanu vrijednost.

Plodove ravnokotarske zemlje te vrhunske proizvode koji od njih nastaju: ekoloka ekstra djevianska maslinova ulja i vina s ponosom nude potroaima na tritu te turi-stima kao brend podneblja u kojem nastaju.

Nakon opremanja vinarije, zadruga je pokrenula i uljaru u kojoj, osim prerade vlastitih maslina, planiraju i otkup maslina i maslinovog ulja drugih ekolokih proizvoaa tog podruja te zajedniki plasman na trite pod istim imenom. Takoer, ponukani inje-nicom da Ravni kotari i Zadarska upanija proizvode vrhunska ekoloka vina, planiraju inicijativu jednog zajednikog vina autohtone sorte kao prepoznatljivog brenda ovog vinarskog podruja. Vanost udruivanja, osim u poljoprivredi, vide i u turizmu, te im je elja da se turistiki projekti ovoga kraja sinergijski poveu u jednu jedinstvenu turistiku ponudu koja e nuditi razliiti spektar doivljaja prirodne i tradicijske batine Zadarske upanije kao to su kuanje vrhunskih ekolokih vina i tradicijskih jela, pustolovni turi-zam, konjiki turizamTakvim umreavanjem postali bi jedinstvena trodnevna-etve-rodnevna turistika destinacija.

PZ Maslina i vino: Ekoloko vinogradarstvo i proizvodnja vina te plasman na zadrunom gospodarstvu u Polai

Nositelj projekta: Radoslav BobanoviLokacija: Tinj, PolaaDjelatnost: Ekoloko maslinarstvo, vinogradarstvo i uzgoj smokava,

proizvodnja ekolokih ekstra djevianskih maslinovih ulja i vina, agroturizam

Iz kra i kamena uzdigle se tri dalmatinske gracije: maslina, vinova loza i smokva

21

Frano Milo jedan je od najpoznatijih i najcjenjenijih vinara u Hrvatskoj, dok je njegovo vino Stagnum najpoznatije hrvatsko vino sorte Plavac mali, izraslo do prepoznatljivog i snanog brenda. S pravom se moe rei da je Milo jedan od predvodnika obnove peljekog vinogradarstva i sorte Plavac mali, za koju dokazuje da se moe uzgajati i davati vrhunsko vino i izvan najpoznatijih lokali-teta Postup i Dinga.

Prelaskom na ekoloku proizvodnju, Milo se vraa starim, tradicijskim nainima uzgoja vinove loze. Kako sam kae: Priroda se pobrine za sve, ovjek je samo treba slijediti i uobliiti. Slijedei svoju ivotnu filozofiju, Milo podie 10 hektara terasastog vinograda na iznimno tekim, ali za Plavac mali vrhunskim poloajima Peljeca. Njegujui vinograd u skladu s prirodom i tradicijom, gradi tradicionalne suhozide, vraa se ekolokoj proizvodnji, rubne dijelove sadi stablima maslina, smokava i rogaa, a podizanjem nasada tradicijskog ljekovitog i aromatskog bilja, uva bioraznolikost, a i iri ponudu svojih proizvoda. Osim vrhunskih vina, na svom imanju posjetiteljima nudi i ajeve trava ive, vrijeska i kadulje.

Osim plasmana na vlastitom imanju kroz razvijenu turistiku ponudu, Milo svoja vina plasira na domaem tritu (oko 80 %), dok 20% koliina izvozi u SAD i Kanadu.

Kvalitetu, izvornost i originalnost Milo smatra svojim najjaim adutima, ali i snanim adutima Peljeca i Hrvatske koji se slabo ili nedovoljno koriste. Po-sebno radi na promociji svog Peljeca, koji ima bogomdane uvjete za turizam i ekoloku proizvodnju te sorte Plavca malog koja ima potencijal kvalitete i prepoznatljivosti u svjetskim razmjerima. Milo kae: Ne elim da Stagnum bude jai brend od Peljeca, nego obrnuto.

Obrt Vinifera: Ekoloko vinogradarstvo na tradicijskom terasastom vinogradu i uzgoj autohtonog ljekovitog bilja

Nositelj projekta: Frano MiloLokacija: Ponikve, PeljeacDjelatnost: Ekoloko vinogradarstvo i vinarstvo, proizvodnja

ekolokih ajeva od aromatskog i ljekovitog bilja i turistika ponuda na imanju

Stagnum peljeki snani brend u svjetskim razmjerima

22

S koaricom duine 22 metra u vlasnitvu, poduzee Pedii d.o.o. dolazi na ideju pokretanja originalne turistike ponude tradicionalnog koarenja koja upo-znaje turiste s tradicijskim ribolovom u Dalmaciji, ali ukazuje i na mogunosti ouvanja ugroenog ribljeg fonda u Jadranu. Navedenim projektom poduzee eli obogatiti postojeu turistiku ponudu zanimljivom turistikom atrakcijom te podii ekoloku svijest o ouvanju jadranskog podmorja. Kako je ovakav oblik tu-rizma jedinstven na ovom podruju, predvia se da e poveati turistiki promet te ujedno poveati i broj zaposlenih u poduzeu (poduzee ima tri zaposlenika).

Specifinost ovog turistiko-ribarskog poslovnog pothvata je stvaranje jedin-stvene prilike uivanja u aktivnom odmoru i doivljaja koarenja zajedno s pro-fesionalnim ribarima. S obzirom da je koarenje poseban nain ribolova, gdje se ribarska mrea povlai po morskom dnu, uz ribu, u mreu ulaze odbaeni otpad i smee (eljezo, plastika, staklo) te svi ti predmeti zavre na palubi ribarskog broda. Pedii planira postavljanje tri kontejnera u kojima bi se odvajao otpad koji bi kasnije bio predan komunalnom poduzeu na daljnju reciklau. Na taj nain turisti e spoznati visoku ekoloku osvijetenost hrvatskih ribara koji brinu o jadranskom podmorju. Ujedno e upozoriti i domae stanovnike i ribare na stupanj oneienja podmorja koji je prijetnja morskim stanitima te im ukazati na potrebu ouvanja morskih bogatstava.

Poduzeu je cilj i prezentacija tradicionalnog koarskog ribolova koje se efek-tivno obavlja samo dva sata dnevno, za razliku od komercijalnog koarenja prijanjih godina kada je isto plovilo obavljalo izlov od 20 sati koarenja, prilikom ega je dolazilo do pretjeranog izlova i ugroavanja ribljeg fonda.

Nudei turistiki doivljaj, svaka riba u Pediievoj mrei vrijedi vie, pa za isti prihod te ribe treba biti manje. Drugim rijeima, ribolovni turizam je nain kojim tijekom turistike sezone ribar moe ostvariti jednaki ili ak vei prihod, a uz manji ribolovni napor i posljedino manji pritisak na ribolovne resurse.

Projekt e biti jedan od putokaza i ostalim ribarima kako ouvati i zatiti riblji fond u Jadranu te e pridonijeti ekolokoj svijesti o zatiti mora.

Pedii d.o.o.:Ribolovni turizam - turistiko koarenje: vei prihod uz manje ribolovnog napora

Nositelj projekta: Joko PediiLokacija: BiogradDjelatnost: odrivi ribolovni turizam

Turistiko-ribolovna atrakcija koja uva jadransko podmorje

23

Pokretanjem botanikog vrta tradicijskih vikih ljekovitih i aromatinih biljaka, Toni Buni, vlasnik PO Poje, pokree prvu liniju potpuno prirodnih ekolokih kozmetikih proizvoda i eterinih ulja na otoku Visu. Kako su proizvodi kreirani na bazi sto posto prirodnih i tradicijskih biljaka vikog podruja, ovaj pionir ekoloke kozmetike proizvodnje stvara vrhunske preparate koji svojom autentinou postaju viki brend te upotpunjuju ponudu eko i edukacijskog turizma otoka. U paleti proizvoda kreiranih na temelju aromatinog i ljekovitog bilja, Buni na trite plasira liniju proizvoda za lice 100% biljno i prirodno i to antiaging, dnevnu i nonu te revitalizirajuu kremu, linije ulja za tijelo na bazi badema (badem kombinira s ostalim biljem, tako da se u Bunievoj ponudi moe izabrati izmeu kombinacija badem lavanda, badem rumarin, badem limun, badem gorka narana i badem kantarion). Uz liniju za lice i tijelo, Buni kreira i anticelulitnu kremu te eterina ulja i hidrolate od lavande, rumarina, lovora, gorke narane, mirte, koromaa, kadulje i origana.

Vrhunsku kvalitetu svih sastavnica potpuno prirodnih ekolokih proizvoda uz pristupane cijene u odnosu na manje kvalitetnu konkurenciju Buni navodi kao najveu komparativnu prednost svoje kozmetike linije koja polako zauzima svoje mjesto na tritu. Potroai sve vie trae kvalitetne prirodne proizvode, a ekoloki znak poinju prepoznavati kao garanciju prirodnog i zdravog proizvoda za svoju kou. Veliku panju pri promociji Buni poklanja autentinosti izvorno vikog proizvoda.

Buni svoje proizvode eli ukomponirati i kao novu i zanimljivu dimenziju turistike ponude otoka Visa. U suradnji s konjikim klubom Tramontana planira organizirati degustacije vina i ture po otoku te edukacije i sakupljanje samoniklog bilja za turiste, kao i degustacije vina na mjestu njegovog nastanka vinogradu. Na kraju, izradom kuaonice u botanikom vrtu u kojem pogled puca na panoramu Visa, Buni eli povezati poljoprivredu, turizam i ekologiju u jo jednu originalnu priu s otoka Visa.

PO Poje:Proizvodnja eko kozmetike temeljena na tradicijskom ljekovitom i aromatskom bilju otoka Visa

Nositelj projekta: Toni BuniLokacija: VisDjelatnost: proizvodnja ekoloke kozmetike

Melem za kou prirodna kozmetika s otoka Visa

24

Da je spoj ekolokog vinogradarstva i vinarstva i ostalih grana poljoprivrede s turizmom koji svoju ponudu temelji na ouvanosti i jedinstvenosti vike prirodne i kulturne batine idealan temelj samoodrivosti lokalnim stanovnici-ma, dokazuje i projekt Nike Rokija. Roki na oko etiri hektara poljoprivrednog zemljita po ekolokim principima uzgaja vinovu lozu sorti Vugava/Bugava i Plavac te razliito povre koje plasira kroz gastronomsku ponudu u vlastitoj konobi. Rokijevo domainstvo ine obiteljska kua sauvana u izvornom obliku sa svim tradicijskim elementima i stara autentina konoba uz kuu koja danas slui za pruanje usluga prehrane s prodajnim punktom vlastitih poljoprivred-nih proizvoda. U potpuno ouvanoj prirodi seoskog ugoaja turisti uivaju u tradicionalnim jelima ispod peke (hobotnica, kokot, teletina, grdobina), vikim specijalitetima pripravljenim od namirnica s vikih polja te autohtonim domaim vinima. U sezoni (od travnja do kraja listopada) Rokis d.o.o. zapolja-va 7-8 ugostiteljskih radnika, dok su izvan sezone zaposlena tri lana obitelji.

Ekoloko vino i povre kojeg proizvede Roki plasira kroz gastro-turistiku ponu-du na domainstvu te vlastitom prodajnom mjestu s tradicijskim vikim proizvo-dima na Visu. Ekoloki znak osigurao mu je i plasman u duane zdrave hrane Bio Bio. Na taj nain Roki osigurava sigurno trite za svoje potrebe te zaokruuje financijsku konstrukciju poslovanja koje je samoodrivo za cijelu obitelj.

Kvalitetu, autentinost i prirodnost proizvoda te vrhunsku uslugu na atraktivnoj lokaciji Roki smatra glavnim faktorima uspjeha, a planira proiriti ponudu sad-njom dodatnih nasada ekolokog povra na novokupljenom zemljitu od 1,5 ha.

Rokis d.o.o.:Obogaenje ruralne i gastro turistike ponude na ekolokom OPG-u sadnjom tradicionalnog vinograda s kolekcijom svih poznatih otokih vinskih sorti

Nositelj projekta: Nika RokiLokacija: Plisko polje, VisDjelatnost: ekoloko vinogradarstvo i vinarstvo, ekoloko

povrarstvo, agroturizam

Izvrstan spoj ekolokog vinarstva i turistike ponude

25

Nakon petogodinjeg ivota u SAD-u, gdje je stekla vrijedna iskustva o ekolo-kom uzgoju sudjelujui u projektu stvaranja bio vrta, Vesna Roi ibi se sa suprugom vraa na svoju djedovinu u Nereia na otoku Brau. Naslijeeno zemljite na kojem su se nekada uzgajale masline, voe i povre bilo je posve zaputeno i obraslo. Roi ibi se odluuje kultivirati zemljite te pokrenuti ekoloku proizvodnju voa, povra i maslina. Potujui obiteljsku poljoprivred-nu tradiciju, krei i istei teren, ispitujui tlo kako bi se zakljuilo koja kultura najbolje uspijeva na odreenoj parceli, Roi ibi je do danas kultivirala oko 1,5 hektara, od ukupno 2,6 hektara koliko ima u posjedu te zapoela ekoloku proizvodnju. Danas na krtoj i obnovljenoj brakoj zemlji, uz izniman trud, rad i ljubav Roi ibi i njene obitelji, raste ekoloko povre (salata, rajica, lisnato i korjenasto povre), ekoloko voe (bobiasto voe, jabuke, kruke, trenje) , eko masline i aromatino i ljekovito bilje. Od plodova zemlje, Roi ibi plasira na trite maslinovo ulje, demove, likere, sirupe, smokve i smokvenjake, voe, ma-cerati, ajeve, zainsko bilje, suvenire, vreice od lavande te kozmetiku liniju na bazi maslinovog ulja i lavande. Tradicijske proizvode pripravljene od domaih ekolokih plodova najvie kupuju turisti kao izvorni braki suvenir te individual-ni domai potroai koji se raspituju o proizvodima na samom imanju.

Kako bi rijeila problem nedostatka vode na otoku, Roi ibi kree u projekt osiguranja navodnjavanja. Opskrba vodom kljuni je faktor razvoja poljoprivre-de na otoku obzirom da su mnogi otoani zapustili svoja zemljita upravo zbog problema nestaice vode, tako da e sustav navodnjavanja biti primjer i ostalim otoanima kako da rijee taj gorui problem te pokrenu uzgoj kultura na otoku.

Vesna Roi ibi vrlo je aktivna u svim segmentima otonog ivota koji potiu i olakavaju razvoj Braa, a poela je i s odravanjem radionica o ekolokoj poljoprivredi na svom imanju kako bi educirala i potaknula otoane na uzgoj ekolokih proizvoda.

Kvaliteta, a ne kvantiteta glavni je moto Roi ibi te uz ljubav prema zemlji i prirodi, ekoloki pristup, ouvanje tradicije te originalni dizajn pokreta njenog poslovanja.

OPG Vesna Roi ibi:Proizvodnja ekolokog voa i povra na otoku Brau

Nositeljica projekta: Vesna Roi ibiLokacija: Nereia, BraDjelatnost: ekoloko maslinarstvo, voarstvo i povrarstvo

Ekoloki dragulji krte brake zemlje

26

Unutar prve ekoloke zone u Dalmaciji, na vrlo vrijednom i pogodnom lokalitetu Jadrtovac, tvrtka SAN d.o.o. obrauje 21 ha stabala autohtonih sorti maslina, preteno Oblice i 30 ha trsova autohtonih sorti vinove loze Babi, Plavac mali i Poip to ini ak 51 ha zemljita kojeg je tvrtka dobila u koncesiju na 45 godina. Uz ekoloke vinograde tvrtki Vinoline d.o.o. Plenkovi (103 ha) i Vinarium d.o.o. (102 ha) Jadrtovac je, s ukupno 255 ha najvei dalmatinski eko lokalitet nasada vinove loze i masline. U Dalmaciji, u kojoj je jedan od problema u razvoju poljoprivrede okrup-njavanje isparceliziranog zemljita, ovi hektari ostavljaju uistinu impresivan dojam, a kada se uzme u obzir da se zemljite obrauje na ekoloki nain te da se uzgajaju iskljuivo autohtone sorte, vrijednost ovog zelenog poduzetnikog projekta nemjerljiva je.

Sa 150 000 litara vina i 24 000 litara maslinova ulja u punom rodu, tvrtka SAN preuzima gotovo 5% cjelokupnog trita ibensko-kninske upa-nije. Najveu prednost i adut na tritu vide u visokoj kvaliteti vina i ulja za pristupanu cijenu te u vrhunskoj lokaciji koja omoguava idealne uvjete za ekoloki uzgoj vinove loze i maslina. Osim plasiranja ekolokog vina i maslinovog ulja na trite, tvrtka planira i izgradnju vinarije kao baze za razvoj eko turizma koja bi okupila kuaonicu, smjetajne kapacitete te sadraje za kvalitetnu i jedinstvenu turistiku ponudu.

SAN d.o.o.: Ekoloki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i masline unutar prve ekoloke zone u Dalmaciji na Jadrtovcu

Nositelj projekta: Zdravko KursanLokacija: Jadrtovac, ibenikDjelatnost: ekoloko vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo i uljarstvo

Moni eko hektari prve dalmatinske ekoloke zone

27

Ponukan brojnim priznanjima i nagradama za kvalitetu svojih ekstra djevian-skih maslinovih ulja, Josip Silov odluio je poveati postojee nasade masline autohtonom sortom Krvavica za 150%. U masliniku s oko 400 stabala maslina primjenjuje integrirani pristup proizvodnji koji pokuava kemijska sredstva u proizvodnom procesu svesti na najmanju moguu mjeru, pri emu prednost imaju ekoloki prihvatljive mjere.

Sadnja i obnova maslinika OPG-a Silov je dio ireg projekta Revitalizacija sorte Krvavice koju provodi Grad Skradin, a cilj mu je obnova i zatita izvorne sorte Krvavica. Poseban znaaj Krvavice je u tome to se ona specifina za podruje Skradina i okolice te kao takva moe biti osnova prepoznatljivosti maslinovih ulja skradinskog podruja. Stoga je revitalizacija Krvavice temelj za razvoj masli-narstva ovoga kraja.

Sudjelovanjem maslinovog ulja od Krvavice na natjecanjima na kojima su osvojene brojne nagrade i priznanja, vidljivo je da to ulje ima kvalitetu i svojstva koja ga izdvajaju od ulja drugih sorti te je idealno za brendiranje i pozicioniranje Skradina i okolice na maslinarskom tritu. Osim visoke kvalitete ulja s velikim postotkom plolifenola, pokazalo se da Krvavica ima nesumnjive prednosti u odnosu na druge, dominirajue sorte poput bolje otpornosti na niske tempe-rature, zbog ega i uspijeva dobro u skradinskom zaleu te bolje otpornosti na maslinovu muhu i na bolest paunovo oko.

Kako je, zahvaljujui Gradu Skradinu i Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Krvavica uvrtena na popis autohtonih sorti, maslinari skradinskog podruja se nadaju da e se u budunosti moi kupiti i sadnice ove vrijedne sorte te da e se na taj nain poveati broj stabala masline Krvavice.

OPG Silov:Maslinik autohtone sorte Krvavica kao ogledni maslinik za integrirano maslinarstvo

Nositelj projekta: Josip SilovLokacija: Rupe, SkradinDjelatnost: uzgoj maslina autohtone sorte i proizvodnja maslinovog

ulja

Krvavica jedinstvena sorta skradinskog kraja koja daje ulje vrhunske kvalitete

28

OPG Pai:Tradicijska proizvodnja proizvoda dodane vrijednosti iz izvornih dalmatinskih vonih vrsta

Obitelj Pai ve se 2003. godine poela baviti uzgojem, preradom i trinim plasmanom bajama i smokava te zaboravljenog dalmatinskog voa poput umskih kupina, oskorua i iula kako bi im pridali znaaj koji zasluuju te ih izvukli iz zaborava. Osim bajamnika sa 300 stabala uzgajaju i ostalo tradicij-sko voe te ljekovito i aromatino bilje.

Proizvode od slasnih tradicijskih dalmatinskih proizvoda Paii predstavljaju kao kulturnu i tradicijsku znamenitost te znaajan dio turistike ponude i pro-mocije Skradina i okolice. Od 2006. godine u stilu tradicijske konobe ureuju kuaonicu Skradinske delicije u kojoj gostima nude u autentinom ambijentu, na mjestu gdje Krka ljubi more, mogunost uivanja u jedinstvenim delici-jama pripremljenim prema recepturama tradicionalne dalmatinske kuhinje. Kako bi turistima to bolje doarali bogatu tradicijsku i prirodnu batinu skradinskog kraja te im omoguili jedinstveni ugoaj, delicije nude u narod-nim nonjama, a autentinost dalmatinskom poljoprivrednom krajobrazu doprinose i domae ivotinje na imanju.

Meu proizvodima izdvajaju se slatki i slani bajami, smokvenjaci, keksi od smoka-va s bajamima, marmelade od umskih kupina, smokava, oskorua i iule te u-vena i jedinstvena skradinska torta. Originalnost proizvoda oituje se i u ambalai koja je kreirana u skladu s izvornim folklorom skradinskog i ibenskog kraja.

Da su na pravom putu potvruju i brojna priznanja i nagrade te certifikat Izvor-no hrvatsko kojeg im je dodijelila Hrvatska gospodarska komora. Dobitnici su i zlatne medalje na prvom natjeaju za najbolja agroturistika imanja u Dalmaciji 2013. godine, organiziranom od strane UNDP-a i etiriju dalmatinskih upanija.

Nositelji projekta: Miranda i Ante PaiLokacija: SkradinDjelatnost: uzgoj i prerada tradicijskog voa

Skradinske delicije gastro uitak s okusom tradicije

29

Sokolarski centar jedina je institucija u Hrvatskoj koja se bavi svim aspektima zatite ptica grabljivica, od sokolarenja kao dijela tradicijske kulture, preko senzibiliziranja javnosti o potrebi zatite ptica i prirode do veterinarskog dje-lovanja i stvaranja DNK banke ptica grabljivica s ambicijom da postane regio-nalni istraivaki centar za ptice grabljivice. Uzmemo li u obzir da je sokolare-nje zatieno od UNESCO-a te od Ministarstva kulture RH kao nematerijalna batina, ali i sve veem i znaajnijem trendu poveanja percepcije prirode, a osobito ptica kao turistike atrakcije i doivljaja, udruga Sokolarski centar napravila je odlian zeleno poduzetniki pothvat. Kako bi financirali brojne projekte zatite ptica grabeljivica, ali i educirali javnost, kako domau, tako i strane posjetitelje o njihovoj vanosti i posebnosti, pokrenuli su programe edukacijskog turizma i teajeve sokolarenja te pokazali da je turizam izvrstan spoj s ouvanjem i zatitom prirode. Najei posjetitelji Sokolarskog centra su djeca vrtike i kolske dobi, individualni posjetitelji te grupe organizirane putem turistikih agencija kojima strunjaci u centru objasne znaaj ptica grabljivica, njihove posebnosti i vanost u prirodi u 45-minutnom predava-nju. Osim edukacije, gostima je na raspolaganju i jednodnevni i petodnevni teaj sokolarenja u vrijeme lovne sezone.

Da su ptice grabljivice pokazni primjer uspjene i osmiljene turistike ponu-de koja se bazira na prirodi i njenom ouvanju za koji postoji itekakva zain-teresiranost, dokazuje injenica da je Centar postao nezaobilazna turistika destinacija posjetiteljima ibenskog kraja koja je prisutna u svim relevantnim turistikim vodiima i portalima.

Udruga Sokolarski centar:Zatita ptica grabljivica i eko-edukativni turizam temeljen na njima kao atrakciji

Nositelj projekta: Emilio MenuiLokacija: ibenikDjelatnost: zatita ptica grabljivica, eko-edukativni turizam

Ptice grabljivice privlae turiste u ibenski kraj

30

Potaknuta ljubavlju prema konjima te izvrsnim potencijalima Visa za razvoj i irenje ponude eko turizma, Zrinka Tolno pokree Tramontanu, prvi konjiki klub na otoku. Uzgoj konja oivljava i tradiciju uzgoja konja/magaraca koji su godinama bili glavni pomagai u poljoprivredi i prometu na Visu.

Tramontana je s uslugom rekreativnog jahanja i tura po otoku zapoela 2011. godine s dva konja to se pokazalo kao pravi pogodak jer je zaintere-siranost turista uvelike nadila tadanje kapacitete kluba. U meuvremenu, nabavili su jo dodatna tri konja koja su istrenirana za jahanje i socijalizirana. Osim usluga rekreativnog jahanja, u kojem sudjeluju i domai stanovnici, a posebice djeca, Tramontana organizira, u suradnji s lokalnom turistikom agencijom, ture po otoku s posjetima seoskim domainstvima ime daje do-danuvrijednost i atraktivnost eko turizmu otoka te promovira i potie razvoj ruralnog turizma i seoskih domainstava na otoku. Jahanje otokom doprinosi i ouvanju i odravanju dijela pjeakih staza, koje bi u protivnom, zbog slabe iskoritenosti, postale zaputene.

Uzgoj konja pridonosi i ekolokoj poljoprivredi otoka, iji plodovi ine jednu od temeljnih sastavnica agroturistikih imanja. Naime, stajski gnoj izvrsno se moe upotrijebiti kao gnoj pri ekolokom uzgoju.

Zbog odline potranje te atraktivnosti staza i bogate prirode otoka Visa, Tra-montana planira proiriti ponudu nabavkom dodatnih konja, ali i izgradnjom prihvatnog mjesta za posjetitelje i turiste. Ne eli zanemariti ni edukacijski karakter projekta te svoju ljubav prema ovim plemenitim ivotinjama planira prenijeti na to vei broj ljudi, osobito djece koja su ukljuena i u sami rad kluba. Time je osigurana i budunost konjikog turizma na otoku Visu.

Konjiki klub Tramontana:Razvoj konjikog turizma na otoku Visu

Nositeljica projekta: Zrinka TolnoLokacija: VisDjelatnost: uzgoj konja, ekoloki turizam

Konji na Visu kao nova turistika ponuda

31

Goran Trtanj je s uzgojem kalifornijskih glista poeo prije 30 godina u Sarajevu, a danas je na putu da razvije ozbiljan posao na hrvatskom tritu na kojem je uzgajivaa malo, a potranja sve vea. Poveanjem povrina pod ekolokim nadzorom, poveava se i potreba za organskim humusom (lumbrihumusom) koji je idealno gnojivo u ekolokoj proizvodnji. Tehnolo-gija uzgoja crvene kalifornijske gliste podrazumijeva koritenje otpada kao hrane za gliste od koje nastaje visokokvalitetno organsko-bioloko gnojivo lumbrihumus. Na taj nain se zbrinjavaju ogromne koliine stajnjaka, komine od masline i groa, biljni otpad s polja, kuni otpad koji se, uz prethodnu pripremu koriste kao idealna hrana za gliste. Gliste tu hranu prerauju u kvalitetan lumbrihumus koji se kroz razliite poljoprivredne djelatnosti vraa u tlo pri emu se zatvara ciklus tlo-biljka-ivotinja. Na taj nain lumbrikultura, kako se naziva uzgoj crvene kalifornijske gliste, uva i titi okoli, popravlja strukturu tla, pomae razvoju flore, kako iznad tako i u tlu te razvija mi-kroorganizme koji tlo ine ivim. Kako je i sam dobiven na ekoloki nain, lumbrihumus je nezamjenjiv u ekolokoj proizvodnji, u kojoj prinose moe poveati i do 60%.

Kako je potranja na tritu velika sa stalnom tendencijom rasta, pogoto-vo od strane ekolokih proizvoaa, Trtanj je zapoeo novim ulaganjima poveavati proizvodne kapacitete ime e se poveati i broj legala. Obzirom da ljudi jo uvijek nisu dovoljno educirani o korisnosti organskog humusa, Trtanj radi i na edukaciji i informiranju proizvoaa o svim prednostima lumbrihumusa u poljoprivredi, osobito ekolokoj. Osim samog humusa, Trtanj prodaje i legla glista, koja su osobito korisna vrtlarima jer je dovreni kompost idealna hrana za gliste.

Trendovi sve vee potranje za ekolokom hranom i porast udjela ekoloke poljoprivrede sigurne su naznake da e organski humus biti sve traeniji i koriteniji u budunosti.

OPG Kuduz:Proizvodnja organskog humusa uzgojem crvene kalifornijske gliste

Nositelj projekta: Goran TrtanjLokacija: Zemunik Donji, MokoviDjelatnost: proizvodnja organskog humusa i uzgoj crvene

kalifornijske gliste

Zato je crvena kalifornijska glista nezamjenjiva u eko proizvodnji?

32

Poduzee Ture d.o.o. Ive Bioine ve se 30 godina intenzivno bavi masli-narstvom, a posljednjih est godina njegov maslinik, koji se protee na 12 hektara na predjelu Vrtlaca kod Postira, je pod ekolokim nadzorom. Njegova ekoloka ekstra djevianska maslinova ulja, proizvedena na tradicionalni nain hladnim preanjem, svoju kvalitetu su dokazala i potvrdila brojim nagradama i priznanjima na razliitim maslinarskim manifestacijama. Osim maslinarstvom, Bioina se bavi i stoarstvom te uzgaja konje, krave, magarce, ovce, janjad, koze i svinje. Ovce i janjad su takoer ekoloki certificirani, kao i ovji sir. Uz ovji sir, proizvodi i kozji i kravlji sir te na trite plasira i ovje i ja-njee meso. Na svom imanju, u kojem je sve podreeno suivotu s prirodom i skladu autentinog brakog krajolika, Bioina uzgaja i povre.

Kako bi dodatno razvio poslovanje na imanju, Bioina odluuje izgraditi i mini uljaru, siranu te pogon za preradu konzumnih maslina. Obzirom da se imanje nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji s velikim mogunostima razvoja ruralnog turizma, a Bioina eli to je vie mogue povezati postojeu poljoprivrednu proizvodnju i turizam vraajui se prirodi i tradicijskim vrijed-nostima, dolazi na ideju osnivanja eko- etno sela. Takva turistika atrakcija s vrhunskom ponudom i brigom za svakog gosta bi pripomogla i brendiranju otoka Braa kao idealnog mjesta za miran odmor u doticaju s netaknutom prirodom te zdravom ekolokom hranom. Razvoj i pozicioniranje otoka jedan je od pokretaa Bioine u njegovom poslovanju jer smatra da su izuzetne prednosti i bogatstva Braa nedovoljno iskoritene i premalo poznate.

Ovaj svestrani i uspjeni ekoloki proizvoa otvara i radna mjesta na otoku te trenutno zapoljava 18 stalnih te 10 sezonskih djelatnika ime pridonosi ostajanju mlaih stanovnika na otoku. Nema sumnje da e osnivanjem eko-etno sela Bioina dodatno obogatiti svoju dosadanju kvalitetnu ponudu i proizvodnju te ojaati i razviti cjelokupno poslovanje, ali i potaknuti snaniji zamah ruralnog turizma i ekoloke proizvodnje na Brau.

Ture d.o.o.:Izgradnja mini uljare, sirane, suare te eko-etno naselja na ogled-nom eko-gospodarstvu

Nositelj projekta: Ivo BioinaLokacija: Vrtlaca, PostiraDjelatnost: ekoloko maslinarstvo, stoarstvo, turizam

Ekoloka oaza na otoku Brau

33

Falkua je drevna ribarska brodica i jedan od glavnih simbola tisuljetne ribarske tradicije Komie na otoku Visu. Kako bi se otisnuli na otvoreno more, Komianima je trebala brodica koja e im to omoguiti. Stoga su majstori brodograditelji konstruirali brod koji e im omoguiti da prevaljuju vee uda-ljenosti. Pogonjena jedrima i veslima, falkua je bila izraivana od borovine, drva koje najbolje podnosi udi mora. Bila je duga oko 9 metara, iroka 2,90 metara, a jarbol joj je visok po prilici koliko i njena duina. Pokretalo ju je pet vesala, a za vjetrovita vremena dizalo se veliko latinsko jedro i flok. Dobila je ime po falkama tj. dijelu boka koji bi se za vrijeme ribarenja skinuo. Tako bi brod bio nii i s njega bi se lake bacale mree.

Kako bi se turistima pribliila kulturna batina, tradicija i praksa odrivog suivota ovjeka i njegovog morskog okruenja u Komii, turistika agencija Vis Adventure, koja prua usluge pustolovnog turizma, pokrenula je projekt revitalizacije falkue i razvoja eko-turistike ponude bazirane na tom simbolu komike kulturne batine. Takva vrsta turistike ponude izvrsno se uklapa u turistiki razvoj Komie kao top destinacije za eko turizam. Spomenuta falku-a i na njoj temeljeni sadraji imali bi sredinje mjesto i u ekomuzeju Komie.

Nezaboravnim jedrenjem falkuom turisti se upoznaju i s bogatstvima mor-skog krajobraza Komie i s tradicionalnim ribarstvom koje odrivo gospodari morskim resursima ime brine o ouvanja morske bioraznolikosti.

Vis Adventure d.o.o.:Izgradnja falkue, razvoj i marketing na njoj temeljene eko-turistike ponude

Nositelj projekta: Pino VojkoviLokacija: KomiaDjelatnost: pustolovni turizam

Falkua simbol ribarske Komie

34

Zaljubljenik u ljepotu prirode i bogatu ruralnu tradiciju svoje djedovine, ime Ga-zi osniva imanje Vrata Velebita na vrijednoj lokaciji u zaseoku Ljuboti u Parku prirode Velebit, 3,5 kilometara udaljenom od mora te na 300 metara nadmorske visine. Kako bi posjetiteljima to bolje pribliio nain ivota i tradicijske vrijedno-sti Ljubotia i velebitskog kraja te im pruio mogunost da uivaju u prekrasnim krajolicima i nedirnutoj prirodi ove jedinstvene lokacije planinskog ugoaja s pogledom na more, Gazi je na svom imanju sagradio, obnovio i uredio kamp s kaminom, bungalovima te prikljucima za struju, etno kuu koja je svojevrsni muzej velebitske tradicije i naina ivota kroz godine, kuaonicu, crnu kuhinju, boalite, a u izgradnji su i dvije tradicionalne kamene kue za odmor. Osim bogate turistike ponude, Gazi se bavi i pelarstvom te posjeduje 36 konica iji med, uz zanimljivu priu o pelarstvu i ivotu pela, nudi posjetiteljima imanja.

Temeljni cilj ime Gazia je ouvati i oivjeti ivot u Ljubotiu te zadrati malobrojno stanovnitvo. Okolne obitelji potie da se svojim radom te svojim tradicijskim i autohtonim proizvodima ukljue u rad imanja. Sve to Gazi nudi turistima na imanju, bilo u obliku gastro ili suvenirske ponude, pribavlja od ostalih stanovnika Ljubotia (mlijeko, sir, pletene arape, torbe, smokve, likere, rakiju, vino, obilazak domaih ivotinja.).

Gazi nudi jednodnevne i viednevne izlete koje upotpunjuje svojim znanjem o povijesti i prirodnim vrijednostima ovoga kraja, a prije svega en-tuzijazmom, armom i neizmjernom ljubavlju prema Velebitu. Vrata Velebita savreno je ime imanja jer doista predstavlja ulaz u Velebit i poetnu toku za razgledavanje ljepota i bogatstava ovog Parka prirode. Ponuda ime Gazia nadilazi granice njegovog imanja te u elji da prezentira prirodnu jedinstve-nost Velebita upotpunjenu njegovom ruralnom tradicijom, organizira izlete do mirila (pogrebna spomen obiljeja karakteristina za Velebit, zatiena 2007. godine od strane Ministarstva kulture RH) za koja moemo rei da su i sauvana kao autohtoni dio velebitske tradicije upravo zahvaljujui zalaga-njima ime Gazia, zatim posjet hrastu izraslom na mjestu crkve izgraene u suhozidu, posjet Kamenoj galeriji, jami Vrtlini te Reljinoj pei.

OPG Vrata Velebita:Razvoj ruralnog i na prirodi temeljenog turizma u Parku prirode Velebit

Nositelj projekta: ime GaziLokacija: LjubotiDjelatnost: ruralni turizam

Vrata u prirodna i tradicijska bogatstva Velebita

35

Dalmacija ima dugu tradiciju maslinarstva i proizvodnje maslinovih ulja. Meutim, unatrag nekoliko godina, pojedini stari maslinici su, zbog niza okolnosti poput poara, raseljavanja iz ruralnih i otonih krajeva u vee centre, ostali zaputeni, naputeni i neobraeni. Zbog toga je hvalevrijedan projekt Dubravka Vukasa koji se upustio u obnovu opoarenog, zaputenog maslinika u suvremeni, ekoloki maslinik s ouvanim tradicijskim krajobrazom i autoh-tonim sortama. Dubravko Vukas upustio se u posao krenja ume, drae i makije, koja je obrasla na 2,7 hektara starog maslinika nakon to je, prije oko 25 godina, to maslinarsko podruje po drugi put izgorjelo u poaru i otada ostalo potpuno zaputeno, neobraeno i zaboravljeno. Osim obnove 100 starih, ve postojeih, ali zaputenih stabala maslina, kojima prevladava autohtona sorta Patrica do ijih je sadnica inae teko doi, Vukas planira obogatiti maslinik i s 400 novih sadnica koje bi obuhvatile 30- ak autohtonih sorti koje je popisao Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo u Dubrovniku. U obnovljenom masliniku, Vukas e obnoviti sve stare suhozide koje je zatekao kao prepo-znatljive elemente tradicijske kulture.

Osim starog, opoarenog maslinika, OPG Vukas posjeduje vinograd od oko 2,5 hektara i ekoloki maslinik od oko 0,65 hektara na kojem uzgaja 70 maslina. Na pet parcela, Vukas uzgaja autohtonu sortu Plavac mali, od koje proizvodi vina Mato, Plerej i Plerej grand crue, dok bijela vina zastupa autohtona sorta Maratina/Rukatac. U sklopu obiteljske kue Vukas je uredio i opremio vinariju i kuaonicu u kojoj je razvio bogatu turistiku ponudu te izvrsno mjesto plasmana svih svojih proizvoda. Turisti koji posjete imanje Dubravka Vukasa mogu uivati u vrhunskim domaim vinima autohtonih sorti, ekolo-kom ekstra djevianskom maslinovom ulju, razliitim vrstama domaih rakija i likera, kamenicama i dagnjama (takoer proizvod OPG-a Vukas) te prutu, a za sladokusce slue se tradicionalne slastice kotonjada i mantala. Osim vrhunskih domaih gurmanskih delicija, turiste posebno privlai to u tradicijski ureenoj kuaonici imaju priliku uti priu o peljekom nainu ivota kroz godine te njego-voj tradicijskoj i prirodnoj batini.

OPG Vukas:Obnova maslinika i podizanje novih ekolokih nasada autohtonih sorti

Nositelj projekta: Dubravko VukasLokacija: Ponikve, PeljeacDjelatnost: ekoloko maslinarstvo, proizvodnja vina autohtonih

sorti, koljkarstvo i agroturizam

Potovanjem tradicije i autentinosti do uspjeha

36

Programi poticanja zalenog poduzetnitva

Na karti su oznaeni projekti (97) koji su korisnici potpora iz Programa za poticanje zelenog poduzetnitva (PPZP) Projek-ta COAST. Ovaj program je razvijen i provodi se u suradnji s etri dalmatinske upanije i njihovim razvojnim agencijama. Kao partner banke u programu sudjeluju Splitska banka za Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubravako-neretvansku upaniju te Jadranska banka za ibensko-kninsku upaniju.

37

Program poticanja zelenog poduzetnitva na prethodnoj karti su oznaeni projekti prema

rednim brojevima iz tablice

Legenda za stupac tip projekta: A - pilot zeleni poduzetniki projekt; B - postojei poduzetnik usmjeren zeleno; C - po-stojei zeleni poduzetnik dodatno pomognut; D - zeleni poduzetnik poetnik; E - indirektne mjere - stvaranje pretpo-stavki i povoljnijeg okruenja za zeleno poduzetnitvo

red. br kratki opis projektakorisnik / lokacija / upanija

pravni status

tip projekta

1 Revitalizacija uzgoja ugroene sorte vinove loze Zlatarice blatske na otoku Koruli

Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu; Korula; DN

ZI E

2 Pilot projekt komercijalne proizvodnje brbavice Venus verrucosa

MARIBIC; Bistrina; DN DOO A

3 Zeleni otoci i vanost odgovornog postupanja kuanstava s otpadom

Komunalno Mljet; Mljet; DN

DOO E

4 Tematski put prirodne batine otoka Korule TZ Opine Vela Luka; Vela Luka; DN

TZ E

5 Ekoloki uzgoj autohtonog ljekovitog bilja u rubnim dije-lovima terasastog vinograda vrhunskog Plavca malog

Obrt Vinifera; Ston Pa-pratno-Ponikve; DN

OBRT B

6 Ekoloki uzgoj ugroene autohtone riblje vrste Hama i trina promocija ekoloki uzgojene ribe

Riba Mljet d.o.o.; Mljet; DN

DOO C

7 Obnova i pomlaivanje maslinika pod ekolokim rei-mom uzgoja

OPG Vukas; Ston Pa-pratno-Ponikve; DN

OPG C

8 Ureenje i opremanje gospodarskog objekta za skladite-nje i uvanje ekoloki proizvedenog maslinovog ulja

OPG Dubravko Mlina-ri; Ston; DN

OPG D

9 Ekoloki uzgoj matinog stada autohtone pasmine Busa kao osnova za proizvod dodane vrijednosti i razvoj agroturizma

OPG Mra; Dubrovako primorje Doli; DN

OPG B

10 Osmiljavanje, trasiranje, opremanje te izrada tematskog zemljovida rekreativno-turistikih pjeakih staza na otoku Visu, prema HGSS sigurnosnim standardima

HGSS; Vis; SD UDR E

11 Utvrivanje brojnosti i distribucije dupina na podruju Vikog arhipelaga, te davanje preporuka za ouvanje i odrivo koritenje utvrenih posebno znaajnih podruja

Plavi svijet-Institut za istraivanje i zastitu mora; Vis; SD

UDR E

38

red. br kratki opis projektakorisnik / lokacija / upanija

pravni status

tip projekta

12 Kraljevska riznica dalmatinskog aromatinog cvijea (ekoloko pelarstvo i proizvodnja eko meda)

OPG Ivica Dragan Elez; SD; SD

OPG B

13 Obogaenje agro-turistike ponude na ekolokom OPG-u sadnjom tradicionalnog vinograda sa kolekcijom svih po-znatih otokih vinskih sorti i pokretanjem eko-povrtnjaka

ROKIs; Vis; SD DOO C

14 Ekoloki uzgoj i prerada voa (smokve) i povra (rajice) na otoku Visu

Obrt Brojne; Vis; SD OPG B

15 Etnobotanika analiza divljeg zelja i ekozemljopisni pre-gled rasprostranjenosti na otoku Zlarinu

Udruga Punta Arta; Zlarin; K

UDR E

16 Sokolarski centar: zatita ptica grabljivica i eko-edukativni turizam temeljen na njima kao atrakciji

Sokolarski centar; ibe-nik Dubrava; K

UDR C

17 Revitalizacija autohtone sorte masline Krvavica Grad Skradin; Skradin; K

LS E

18 Eksperimetalni uzgoj male kapice (Chlamys varia) u uu rijeke Krke

Duan Prelevi; estuarij Krke; K

OBRT A

19 Razvoj agro-eko turizma na ekolokom obiteljskom gos-podarstvu Podrug

OPG Podrug; Pirama-tovci Skradin; K

OPG B

20 Uspostava najveeg ekolokog maslinika u Dalmaciji Obrt Frane Radni; Bili Brig NP Krka; K

OBRT D

21 Eksperimentalni uzgoj Jakopske kapice u Novigradskom moru

Pecten; Novigrad; Z DOO A

22 Obnova i ureenje zadrunog maslinika kao oglednog eko-maslinika otoka Ugljana

PZ Drobnica; Ugljan Z PZ B

23 Obogaenje turistike ponude na podruju Starigrada-Pa-klenice kroz razvoj koljkarske proizvodnje

PZ Paklenica; Stari-grad-Paklenica; Z

PZ D

24 Zatita i odrivo koritenje malih movarnih stanita oto-ka Paga: Kolanjskog Blata - Blata Rogoza, Velog i Malog Blata

JUUZDP Zadarske u-panije; otok Pag; Z

JU E

25 Uspostava pilot komercijalnog vivarijuma / uzgajalita autohtone kamenice i brbavice u uvali Stara Povljana

Ostrea Dalmatia d.o.o.; Stara Povljana Pag; Z

DOO A

26 Pilot projekt sljedivost porijekla maslinovog ulja kao os-nova za proizvod dodane vrijednosti i razvoj ekoturizma

PZ Kantaraa; Rava; Z PZ A

27 Podizanje ekolokog vinograda autohtonih sorti grk i pla-vac mali na junim padinama otoka Korule, te nadopuna postojee turistike ponude OPG-a

OPG Frano Milina Bire; Lumbarda; DN

OPG B

39

red. br kratki opis projektakorisnik / lokacija / upanija

pravni status

tip projekta

12 Kraljevska riznica dalmatinskog aromatinog cvijea (ekoloko pelarstvo i proizvodnja eko meda)

OPG Ivica Dragan Elez; SD; SD

OPG B

13 Obogaenje agro-turistike ponude na ekolokom OPG-u sadnjom tradicionalnog vinograda sa kolekcijom svih po-znatih otokih vinskih sorti i pokretanjem eko-povrtnjaka

ROKIs; Vis; SD DOO C

14 Ekoloki uzgoj i prerada voa (smokve) i povra (rajice) na otoku Visu

Obrt Brojne; Vis; SD OPG B

15 Etnobotanika analiza divljeg zelja i ekozemljopisni pre-gled rasprostranjenosti na otoku Zlarinu

Udruga Punta Arta; Zlarin; K

UDR E

16 Sokolarski centar: zatita ptica grabljivica i eko-edukativni turizam temeljen na njima kao atrakciji

Sokolarski centar; ibe-nik Dubrava; K

UDR C

17 Revitalizacija autohtone sorte masline Krvavica Grad Skradin; Skradin; K

LS E

18 Eksperimetalni uzgoj male kapice (Chlamys varia) u uu rijeke Krke

Duan Prelevi; estuarij Krke; K

OBRT A

19 Razvoj agro-eko turizma na ekolokom obiteljskom gos-podarstvu Podrug

OPG Podrug; Pirama-tovci Skradin; K

OPG B

20 Uspostava najveeg ekolokog maslinika u Dalmaciji Obrt Frane Radni; Bili Brig NP Krka; K

OBRT D

21 Eksperimentalni uzgoj Jakopske kapice u Novigradskom moru

Pecten; Novigrad; Z DOO A

22 Obnova i ureenje zadrunog maslinika kao oglednog eko-maslinika otoka Ugljana

PZ Drobnica; Ugljan Z PZ B

23 Obogaenje turistike ponude na podruju Starigrada-Pa-klenice kroz razvoj koljkarske proizvodnje

PZ Paklenica; Stari-grad-Paklenica; Z

PZ D

24 Zatita i odrivo koritenje malih movarnih stanita oto-ka Paga: Kolanjskog Blata - Blata Rogoza, Velog i Malog Blata

JUUZDP Zadarske u-panije; otok Pag; Z

JU E

25 Uspostava pilot komercijalnog vivarijuma / uzgajalita autohtone kamenice i brbavice u uvali Stara Povljana

Ostrea Dalmatia d.o.o.; Stara Povljana Pag; Z

DOO A

26 Pilot projekt sljedivost porijekla maslinovog ulja kao os-nova za proizvod dodane vrijednosti i razvoj ekoturizma

PZ Kantaraa; Rava; Z PZ A

27 Podizanje ekolokog vinograda autohtonih sorti grk i pla-vac mali na junim padinama otoka Korule, te nadopuna postojee turistike ponude OPG-a

OPG Frano Milina Bire; Lumbarda; DN

OPG B

red. br kratki opis projektakorisnik / lokacija / upanija

pravni status

tip projekta

28 Ekoloki uzgoj i proizvodnja smokava uz uspostavu turi-stike ponude i prodaje proizvoda na OPG-u

OPG Tomo Ostoji; Perako Blato; DN

OPG B

29 Ekoloki uzgoj, proizvodnja i prodaja proizvoda od agru-ma s otoka Visa

Gorka narana d.o.o.; Vis; SD

DOO B

30 Pilot projekt ribolovnog turizma na manjem ribarskom brodu s malim ribolovnim alatima

krapac d.o.o.; Omi; SD

DOO A

31 Gradnja Eko-uljare i izgradnja trino prepoznatljive mar-ke ekolokog maslinovog ulja sa ireg podruja NP Krka

PZ Bili Brig; Skradin; K

PZ D

32 Tehnoloko i marketinko unaprjeenje tradicijske proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti iz izvornih dalmatinskih vonih vrsta

OPG Pai; Skradin; K OPG C

33 Pilot ekoloka proizvodnja tradicionalnih vrsta ljekovitog i aromatskog bilja, voa i povra na lokalitetu Batica u Ravnim kotarima

Lavanda d.o.o.; Batica Islam Grki; Z

DOO D

34 Ekoloki uzgoj matinog stada autohtone pasmine Busa kao osnova za proizvod dodane vrijednosti i razvoj agroturizma

OPG Nikica ampera; man Dugi otok; Z

OPG C

35 ADRIATIC SAILOR - Nautiki internetski portal s integrira-nim informacijama o prirodnoj i kulturnoj batini, ekoloki svjesnom boravku na moru i ponudi proizvoda i usluga zelenog poduzetnitva

ETNOtrend d.o.o.; Dalmacija

DOO C

36 Turistika valorizacija lokaliteta Gudua (u sklopu EU sufinanciranog projekta SIPA)

JUUZDP ibenske upanije; Gudua Skradin; K

JI E

37 Struna podloga za upravljanje lokalitetom uvale Sakarum na Dugom otoku (u sklopu EU sufinanciranog projekta SIPA)

JUUZDP Zadarske u-panije; Sakarun-Dugi Otok; Z

JI E

38 Pilot projekt ekolokog uzgoja tradicionalnih vrsta i sorti povra i voa u Stonskom polju

OPG Pendo; Stonsko polje; DN

OPG D

39 Tehnoloko unapreenje ekoloke proizvodnje tradicij-skih proizvoda dodane vrijednosti s otoka Lastova

PZ Prijatelji Lastova; Lastovo; DN

PZ B

40 Ouvanje sorte vinove loze Palagruonka kroz revitalizaci-ju njene komercijalne proizvodnje

Obrt Cobo; Vis; SD OBRT A

41 Pilot ekoloka staklenika proizvodnja povra i sadnica Bioplan d.o.o.; Plano Trogir; SD

DOO C

42 Izgradnja falkue, razvoj i marketing na njoj temeljene eko-turistike ponude

Obrt Vis Adventure; Komia; SD

OBRT B

40

red. br kratki opis projektakorisnik / lokacija / upanija

pravni status

tip projekta

43 Ekoloki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prve Ekoloke zone u Dalmaciji na lokalitetu Jadrtovac

San d.o.o.; Jadrtovac-ibenik; K

DOO D

44 Ekoloki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prve Ekoloke zone u Dalmaciji na lokalitetu Jadrtovac

Vinarium d.o.o.; Jadrto-vac-ibenik; K

DOO D

45 Maslinik autohtone sorte Krvavica kao ogledni maslinik za Integrirano maslinarstvo

OPG ilov; Rupe, Skra-din; K

OPG C

46 Ekoloki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prve Ekoloke zone u Dalmaciji na lokalitetu Jadrtovac

Vinoline d.o.o.; Jadrto-vac-ibenik; K

DOO D

47 Ekoloki uzgoj, plasman i prodaja raznih tradicionalnih sorti povra iz Ravnih Kotara

OPG Jakoli; Ravni Kotari; Z

OPG D

48 Pokazni primjer ekoloke poljoprivredne proizvodnjete uspostave prvog agroturistikog obiteljskog domainstva na ovom podruju

OPG Mato Katii; Dubrovako primorje; DN

OPG D

49 Razvoj izletniko / edukacijskog ruralnog turizma pod-ruja Bainskih jezera, DNZ

Obrt Sedam Jezera; Bainska jezera; DN

OBRT C

50 Pokazni primjer ekolokog obiteljskog poljoprivrednog domainstva sa turistikom ponudom na otoku Lastovu

OPG Podanje; Lastovo; DN

OPG B

51 Izgradnja mini uljare, sirane, suare te eko-etno naselja na oglednom eko-gospodarstvu Bioina

Ture d.o.o.; Bra; SD DOO C

52 Uspostavljanje matinog stada Busa i ekoloka stoarska proizvodnja kao baza za proizvod vise vrijednosti i eko-gastro turistiku ponudu

Dalmacija eko projekt; Bukovica/Vodice; K

PZ D

53 Ekoloko vinogradarstvo, ekoloka proizvodnja vina i plasman na gospodarstvu Vrsaljko, u okviru ponude agro-turizma u vinogorju Benkovac - Stankovci

Obrt Vina Vrsaljko; Nadin; Z

OBRT C

54 Ekoloko vinogradarstvo, ekoloka proizvodnja vina i pla-sman na poljoprivrednom gospodarstvu Bai, ponuda agroturizma u vinogorju Benkovac - Stankovci

OPG Bozo Bai; Ben-kovac; Z

OPG C

55 Ekoloko vinogradarstvo, ekoloka proizvodnja vina i pla-sman na poljoprivrednom gospodarstvu kaulj, ponude agroturizma u vinogorju Benkovac - Stankovci

OPG ime kaulj; Nadin; Z

OPG C

41

red. br kratki opis projektakorisnik / lokacija / upanija

pravni status

tip projekta

43 Ekoloki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prve Ekoloke zone u Dalmaciji na lokalitetu Jadrtovac

San d.o.o.; Jadrtovac-ibenik; K

DOO D

44 Ekoloki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prve Ekoloke zone u Dalmaciji na lokalitetu Jadrtovac

Vinarium d.o.o.; Jadrto-vac-ibenik; K

DOO D

45 Maslinik autohtone sorte Krvavica kao ogledni maslinik za Integrirano maslinarstvo

OPG ilov; Rupe, Skra-din; K

OPG C

46 Ekoloki uzgoj autohtonih sorti vinove loze i maslina unutar prv